Dulist #239

DUBROVAČKI TJEDNIK #239 Srijeda, 18. svibnja 2016. • Cijena 7 kn

SRI PUTOPIS

ROĐENDANSKI PARTY

Ulice New Yorka oduševile Veselu Šegvić

Klub Orlando sedamnaest mu je godina tek

STR. 52

STR. 58

ČET

PET SUB NED PON UTO

GLINENE SRCO-TVORINE

Upoznajte Moranu i njenu Perunu STR. 56

STJEPO ROKO ŽRTVA INTERNETSKE PRIJEVARE

Poznatom dubrovačkom judašu ukraden identitet Ženska osoba otvorila je profil pod određenim imenom i prezimenom, uzela je sve moje fotografije te je komunicirala s različitim ljudima na društvenim mrežama STR. 4 PROBLEMI S BOOKERIMA

RAZGOVOR: MIHOVIL ŠPANJA

Pokrećem vlastitu tvrtku i predstavljam dokumentarac

Istražili smo uzroke nereda na Pilama STR. 8

STR. 20

DUBROVKINJE BOROVA

One su prodale na tisuće borosana i startasica STR. 6

2 Oglas

18. SVIBNJA 2016. •

Aktualno 3

• 18. SVIBNJA 2016.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

POLITIKA IZ BETULE

Povratak u devedesetpetu! Što će nam direktori, što će nam i predsjednik GeVea, što će nam gradski vijećnici i gradonačelnik. Ovaj grad se i tako vodi po lokalnim kafićima i betulama, odluke se donose na privatnim sastancima u hotelskim foajeima. Sve ostalo je samo farsa

Vido Bogdanović se vraća na političku scenu i predvodit će gradske ‘seljake’ ili bar ono što je od njih ostalo. I sad bi mu trebali pljeskati, biti ushićeni, pasti u ekstazu

Hoće li se raspasti danas, sutra, a mogli su komodno i jučer. Toliko disonantan i neozbiljan Parlament ova država još nije doživjela. Svakodnevno javno podmetanje i optuživanje, iliti neprimjereno mlaćenje ‘suhe slame’ više nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Stoga malo tko vjeruje kako će se nakon ljetne stanke u saborskim klupama uopće moći posložiti većina.

Ono po čemu naši saborski zastupnici najviše vrijeđaju zdrav razum, a i svakog poštenog čovjeka koji s nestrpljenjem očekuje plaću svakog mjeseca jest njihovo nepojavljivanje na svom radnom mjestu, u saborskim klupama. Apsolutno je neprimjeren takav hebivjetarski odnos, da čak ni kvorum ne mogu sastaviti. To čine svjesno i namjerno jer bi možda već pri prvom glasovanju trebali sebi ‘otkinuti od usta’. Uf kako ovo gordo zvuči. Ali da, saborski zastupnici napokon bi trebali ispoštovati svoja obećanja i podignuti ruku za smanjenje svojih plaća.

Koje su usput sramotno visoke. Ako se neto osnovici od 15-ak tisuća kuna zbroje razni putni troškovi, stanarine,

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić Baldo Marunčić Mia Njavro Nikša Miletić Petra Žuvela Hrvoje Curić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro Zoran Pucarić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

dnevnice te dodatci za odvojeni život, mnogi ‘nesretnici’ naguraju i dvadesetak tisuća kuna neto. Mjesečno. A to su u prijevodu tri, a mnogima i pet mjesečnih plaća. Ili da lakše shvatimo, to su nekim umirovljeničkim kategorijama ukupna primanja. Godišnja.

Zato bi bilo neophodno da konačno uvedu financijske ‘kazne obružantima’ zbog nedolazaka na sjednice saborskih odbora i zasjedanja zastupničkog Doma. To bi u najmanju ruku bilo pošteno. Međutim, unatoč svemu, oni i dalje po svome, dozvoljavaju luksuz ne dolaziti u Sabor, sramotiti i brukati se. I uredno primati ‘crkavicu’.

No tim je putem krenuo i naš mali sabor – Gradsko vijeće Grada Dubrovnika. I nakon što su Vićanovci, Raguževci i Vlahušićevci bojkotirali GeVe, a esdepeovci ga naknadnom pameću opstruirali izlaskom iz vjećnice, i u gradu se dogodilo neimanje kvoruma.

Sjednica je odgođena za sljedeći ponedjeljak, koji se eto još nije dogodio. Pa tako još nemamo ni ravnatelja Kinematografa, a ni Orkestra. Što će nam.

Ionako sve funkcionira i bez tih ljudi. Što će nam direktori, što će nam i predsjednik GeVea, što će nam gradski vijećnici i gradonačelnik. Ovaj grad se i tako vodi po lokalnim kafićima i betulama, odluke se donose na privatnim sastancima u hotelskim foajeima.

Sve ostalo je samo farsa – igrokaz za javnost s kojom se prikupljaju politički bodovi, koji bi se trebali honorirati na izborima. Ma dokle doseže glupost, dokle imaju volje nagrađivati sve

te političke smicalice i Pera V. i Andra Vlahušića i Mata Frankovića i Raguža Ž.

Njihova jadnjikava prozirnost postaje toliko razdražujuća. Ali, s druge strane takva ‘politika’ funkcionira već dva desetljeća...

A ono što slijedi ne ulijeva nimalo optimizma. Nakon što je bivša gradonačelnica Dubravka Šuica, u jednom od prošlih razgovora za DuList, najavila kako se ne odriče lokalne politike i kako će se možda jednom opet odvažiti za gradonačelničku fotelju, evo baš nam je u ovom broju lik iz ropotarnice dubrovačke povjesti otvorio dušu.

Vido Bogdanović se vraća na političku scenu i predvodit će gradske ‘seljake’ ili bar ono što je od njih ostalo. I sad bi mu trebali pljeskati, biti ushićeni, pasti u ekstazu što će svoje političke ideje i vizije, koje je godinama gradio ‘skrivajući’ se na privatnom blogu podijeliti sa svekolikom javnosti. Što očekivati od čovjeka koji u mandatu svoga gradonačelnikovanja, uz pomoć brojnih braniteljskih glasova, koje je usput budi rečeno, odmah i izigrao, ustvari nije postigao ništa osim pustog političkog palamuđenja. E da, ostat će zapamćen kao prvi i jedini dosad koji je prodao hotel unutar gradskih mira.

Strancima. O drugima tek valja pričekati. Dosadašnje najave su stvarnost i sve što dalje odmičemo, a bližimo se izborima, sve se više čini da nam se događa nekakav flashback, barem što se političkog života grada tiče. Povratak u ‘95.!? Neka nam je sretno.

Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 18. 5. 2016.

Broj 239 Godina 5.

www.dulist.hr

4

Aktualno

DUBROVČANIN ŽRTVA INTERNETSKE PRIJEVARE

STJEPO ROKO: Ukraden mi je identitet!

Ne želim se dvadeset godina povlačiti po sudovima s tom osobom, da bi ona na kraju dobila neku simboličnu kaznu. Mislim da za to nisam spreman

Ženska osoba koju sam znao još od ranog djetinjstva otvorila je profil pod određenim imenom i prezimenom, uzela je sve moje fotografije te je komunicirala s različitim ljudima na društvenim mrežama Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Dubrovčanin Stjepo Roko proteklih je mjeseci proživljavao pravu životnu dramu. Naime, ovaj 21-godišnji sportaš i uspješni judo reprezentativac postao je žrtva internetske prijevare,

točnije klasičnog slučaja krađe identiteta na društvenoj mreži Facebook.

— Ženska osoba koju sam znao još od ranog djetinjstva otvorila je profil pod određenim imenom i prezimenom,

uzela je sve moje fotografije te je komunicirala s različitim ljudima na društvenim mrežama. Igrom slučaja se dogodilo da je tako bila u dužem kontaktu i komunikaciji s jednom djevojkom iz Slavonije. Tri godine kasnije ta djevojka je slučajno na Facebooku ‘naletjela’ na moju fotografiju s jednim prijateljem iz judo reprezentacije, ali pod mojim pravim imenom. Šokirala se kad je vidjela fotografije koje, po njenom saznanju, pripadaju nekom drugom. Javila mi se njena prijateljica i počela mi prijetiti kako će mi ‘Bog suditi’, da mi je Policija za vratom, jer su mislile da sam ja taj koji se lažno predstavljao. A meni ništa nije bilo jasno. Nakon svega što mi je napisala odgovorio sam joj kako ću ja nju prijaviti Policiji, i to za remećenje javnog reda i mira te nanošenje duševne i psihičke boli. Onda je ona ustuknula, ustrašila se i tek tada smo počeli normalno razgovarati. Spojila me s djevojkom, koja je u ovom slučaju zbilja bila žrtva psihičkog nasilja, i tek tada sam shvatio što se dogodilo. Već u prvom razgovoru s njom ona mi je počela govoriti ‘Glupane, budalo, što si to učinio?’, dok ja njoj nisam objasnio da nisam za ništa kriv i da prvi put s njom razgovaram – ispričao je za DuList Stjepo Roko.

— Iduće jutro sam otišao na Policiju i sve im prijavio. Smatram da sam javna osoba i sportaš te da sebi ne mogu dopustiti takvu situaciju, jer me jednog dana mogu optužiti za tko zna što, a da ja s tim nemam veze. U Policiji su mi uzeli izjavu, ali mi je također rečeno da

Aktualno 5

• 18. SVIBNJA 2016.

Ja Vlahušiću poželio još četiri godine?! To apsolutno nije istina! — Tomislav Tolušić MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I EU FONDOVA

oni tu ne mogu ništa – prisjeća se Roko.

Shvatio je, kaže, da će istragu morati provesti sam.

‘Govori sve što znaš’

— Nazvao sam opet djevojku iz Slavonije i rekao joj: Govori sve što znaš – imena, mjesta, lokacije. Nisam htio ulaziti u to zašto je ona tri godine razgovarala s nekim koga ne zna, ali sam htio dobiti što više informacija kako bih počinitelju ušao u trag. Na kraju sam saznao da je riječ o počiniteljici, koja joj je čak rekla prava imena i zanimanja članova svoje obitelji, kao i svoj broj mobitela na koji su pričali preko Vibera i WhatsApp-a. Tražio sam od nje sve fotografije koje je dobila, a na kojima nisam ja, nego neke prostorije i lokacije. Među fotografijama sam prepoznao dva stana koja su mi bila jako poznata. Posumnjao sam na dvije osobe, a broj telefona jedne od njih podudarao se s onim s kojeg je komunicirano s djevojkom iz Slavonije – govori nam u jednom dahu Stjepo Roko. Nakon istrage učnio je ključni korak – kontaktirao počiniteljicu.

— Najprije sam joj poslao poruku na Facebooku da se želim naći s njom, što je ona odbila. Potom sam joj poslao dvije fotografije njenog stana kojeg sam prepoznao i nakon toga je pristala na susret. Došla je sama. Tražio sam od nje neko objašnjenje. Odgovorila mi je da ništa ne zna, ali se po njezinim reakcijama moglo prepoznati da je u strahu. Potom je jedan moj prijatelj nazvao njezin broj mobitela, koji je zazvonio dok smo razgovarali. To je bila konačna potvrda da je zaista ona krivac. Odgovorila mi je da joj je vjerojatno broj hakiran i da bismo trebali poći na Policiju, što je mene malo zbunilo. Složio sam se, ali sam od nje tražio da sve prizna svojim roditeljima, koje osobno poznajem. Ona je to odbila, što mi je bila definitivna potvrda – kaže nam Roko.

Prijeteći pozivi

— Moja i njezina majka su se potom našle i sve smo objasnili njenoj majci koja je ostala šokirana. Nazvao sam djevojku iz Slavonije i stavio na zvučnik, kako bi još jednom ispričala što se dogodilo. Idući dan njenoj sam majci rekao kako neću pokretati tužbu, ali da tražim da mi kaže zašto je to napravila, jednog dana kad sve prizna. Njen otac je tad dodao: Sad mi je jasno zašto je tražila da promijeni mobitel.

Iduće jutro sam otišao na Policiju i sve im prijavio. Smatram da sam javna osoba i sportaš te da sebi ne mogu dopustiti takvu situaciju, jer me jednog dana mogu optužiti za tko zna što, a da ja s tim nemam veze. U Policiji su mi uzeli izjavu, ali mi je također rečeno da oni tu ne mogu ništa

Naime, stari broj je bacila nakon što je samnom htjela ići na Policiju – ističe Roko. Dodaje kako ova po svemu mučna priča ipak nije dobila kraj otkrivanjem krivca.

— Posljednje što se dogodilo su pozivi s prikrivenog broja. Nakon šestog poziva sam se ipak odlučio javiti, a glas s druge strane mi je rekao da prestanem sa svim što činim te je potom poklopio. Prijavio sam Policiji prijeteći poziv i tražio ispis brojeva, ali sam nakon 20 dana dobio ispis brojeva za taj dan do podneva, a poziv je bio tri minute kasnije. Tako da ne znam tko mi je prijetio. Sve je stalo na tome. A počiniteljica danas ima ugašen Facebook profil – kaže nam Roko. Ističe kako je nakon svega ostalo otvoreno i pitanje koliko je sve osoba počiniteljica kontaktirala koristeći njegove fotografije.

Prevarenih ima još

— Sasvim slučajno sam saznao za sve to i pitanje je koliko je zaista štete ta osoba meni napravila. Kasnije sam

preko prve žrtve došao do još osoba koje su bile prevarene, a koje su također pričale s istom osobom, i to još 2012. godine. Tako da je očito bilo više žrtvi prijevare, a pitanje je koji je konačni broj – mišljenja je Roko. Mladi student dubrovačkog sveučilišta odlučio je kako neće podizati tužbu protiv počiniteljice.

— Ne želim se dvadeset godina povlačiti po sudovima s tom osobom, da bi ona na kraju dobila neku simboličnu kaznu. Mislim da za to nisam spreman.

Sigurno je da mi je nanešena psihička bol, meni i mojoj obitelji. Njena majka mi je rekla da će se saznati tko je hakirao njen broj mobitela, ali koliko je moguće da se baš s tog broja mobitela šalju poruke određenoj osobi tri godine, a da vi o tome ne znate? Mislim da ta priča može proći u vrtiću, djeci prije spavanja. Do dana današnjega, nakon nekoliko mjeseci nisam dobio informaciju o tome hakeru koji je hakirao baš njen mobitel i baš četiri godine slao poruke drugim osobama, a da ona to nije znala. Zanimljivo – zaključuje Roko.

6 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

ZAPRIČALI SMO SE S TETAMA IZ BOROVA U GRUŽU I GRADU

Amerikanice i Englezice kupovale bi borosane ‘ko lude’ tvornica bori se s nedaćama lošeg vodstva i loših procjena ‘onih gore’.

Borovu trebaju oni koji znaju da se ispod šarenih, novih modela kriju dobre stare borosane, one koje su nosili svi – od nasmijanih konobarica do uslužnih trgovkinja u samim trgovinama Borovo. A mi, tragom borosana, krenuli smo u njihovu malu, ali legendarnu butigu na Obali Stjepana Radića.

Na pitanje otkad je tu, kaže prodavačica Kristina Ćurlin, ‘prije nego što sam se i ja rodila!’. I doista, generacije i generacije isprobavale su tu ‘startasice’ za tjelesni, prve borosane za na posao, onda one ‘relaksinke’ za konobare, naizgled krute crne cipele, a u srži mekane, ‘prave kožne’, koje bi vas ‘spasile cijelu smjenu na nogama’, kako će se i danas čuti od onih kojima su Borovo proizvodi bili dio svakodnevnog ‘looka’.

Po četiri, pet para bi Amerikanice i Englezice uzimale, u svim bojama. Boja je bilo, ali je bila klasika – bijele, plave, crvene, žute, roze, pa i crne!

A u Borovu, tri generacije

Otvorila bih 1. travnja skroz i ogledala i stakla butige. Nema ono na pola, nego nek’ se vidi izlog! Stavila bih borosane ovako – jedna, druga, treća, na čavliće, a papuče i natikače ispod. Onda kad bi došli gosti, stranci, odmah imaju što vidjeti. U, kako je onda to išlo Piše/Foto Mia Njavro

Usponi i padovi, dobri i loši dani.

Svijetli trenuci, novi modeli, pad proizvodnje, veliki povratak... Sve je to obilježilo Borovo, legendarnu hrvatsku trgovinu obuće čiji modeli Startasica danas, nakon gotovo pola stoljeća postojanja, krase i Vogue! Njihove boromine osvojile su hrvatsku modnu

scenu, a borosane, uljepšane točkicama, čipkom, i čime sve ne, oduzimaju dah svakom prolazniku. No, Borovu ne trebaju naslovnice, svjetske piste i veliki modni časopisi. Trebaju mu ljudi, svakodnevni prolaznici.

Borovo je svjetli primjer hrvatskog gospodarstva, no i ova legendarna

Osim trgovine u Gružu, gdje nismo htjeli puno smetati Kristinu, jer kad su u njoj više od tri osobe, postaje gužvovito, uputili smo se još jednim tragom. Tragom lijepe vijesti! Naime, Kristina nam je otkrila kako se Borovo proteklog tjedna otvorilo i u Gradu, Za Rokom. Odmah do Kina Jadran.

A u Borovu u Gradu – tri generacije!

Zatekli smo gospođu Blagicu Kosović, nasmijanu i spremnu pomoći u svemu što nas je zanimalo, u pauzi od pomoći mladoj kolegici Katarini Previšić, koja će uskoro preuzeti trgovinu, a teta Blagica vraća se u Gruž, gdje je kaže, 24 godine! Kažu: ‘Napišite nam ovako – tražimo još jednu radnicu!’, a mi smo obećali da hoćemo. I nastavili s pričom, u koju nam se s radošću priključila nekadašnja radnica Borova, gospođa Jasna Čupić, koja je kaže ‘čula da

Aktualno 7

• 18. SVIBNJA 2016.

se otvorilo, pa je došla poviriti malo’.

Ponos na njenom licu nije bilo moguće sakriti, pa smo ju jednostavno morali zamoliti da se sjećanjem vrati u nekadašnje, legendarno Borovo kraj TIC-a.

— Bilo je baš lijepo. Ja sam vam tamo odradila u komadu 36 godina. Došla sam kao naučnica i ostala kao zaposlenica. Pošla sam u prijevremenu mirovinu. Inače, radila sam samo u Gradu, no ne u Gružu, to će vam Blagica pričati – kaže nam gospođa Jasna, a na pitanje je li ispratila butigu u gradu kaže ‘skoro’.

— Butiga vam je radila još godinu dana nakon mene. Pa su zatvorili, šteta. Lijepa su to vremena bila – kaže, dodavši kako se prodavalo ‘svega’, a najviše radničkih cipela.

— Ma znate što, borosane su vam kupovali i stranci. Po četiri, pet para bi Amerikanice i Englezice uzimale, u svim bojama. Boja je bilo, ali je bila klasika – bijele, plave, crvene, žute, roze, pa i crne! A one bi to pokupovale, jer su smatrale da je to cipela za ‘po kući’ – kaže gospođa Jasna, dok gospođa Blagica dodaje kako su nekad svi hoteli imali borosane. A borosana je, jasno će, ‘zakon za radit’, slažu se sve tri.

‘Treba volit ovaj posao’

Meni je borosana ipak borosana!

— Cijeli život sam u borosanama, plavim jer su se manje šporkavale. A sad nemam problema s nogama! – kaže nam gospođa Jasna, a sjetila se i sezona iza nje, odnosno kako je to ljeti izgledalo.

— Otvorila bih 1. travnja skroz i ogledala i stakla butige. Nema ono na pola, nego nek’ se vidi izlog! Stavila bih borosane ovako – jedna, druga, treća, na čavliće, a papuče i natikače ispod.

Onda kad bi došli gosti, stranci, odmah imaju što vidjeti. U, kako je onda to išlo – sjeća se gospođa Jasna, a na pitanje kakve su joj boromine, novi Borovo trend, kaže: ‘Zanimljive su i trendi, ali meni je borosana ipak borosana!’ prije nego što će izaći, kaže kroz smijeh: ‘Možete ovdje i filmove gledati!’. Naime, kroz visoki prozor butige Borovo, vidi se platno Kina Jadran. Nekada je ovo bilo skladište za Borovo na Stradunu.

Kako, pitamo, kad je prozor tako visok?

— Pa imali smo skale! Pa se popni i

poviri – kaže gospođa Jasna kroz smijeh, a žureći se, jer je kaže, ‘došla povirit, a na kraju se zapričala!’, dala je i jedan vrijedan savjet: — Treba voliti trgovački posao, a ako ima dobru šeficu, sve će mlado čeljade naučiti. To je mladost, i sve će uhititi!

Na mladima će to sve ostati, zato ih trebamo paziti. Pomoći i dat im volje da nastave raditi kako treba – kaže dok odlazi kroz vrata.

A mi ostajemo s dvije nasmijane dame i tu i tamo kojim strancem. Proviruje gospar, vodič, kaže: ‘Ma kad se otvorilo, nisam obado?’ i kroz smijeh mu poručujemo svi zajedno: ‘Stavite i Borovo u turu Gradom!’. Kroz smijeh zaključuju, lijepo je radit u Gradu, ima zanimljivih ljudi, susjedi su dobri, a stalno netko poviri. Gospođa Blagica u Borovu je 24 godine i kaže, jedva se čeka vratit u svoju grušku butigu, čim pokaže sve kolegici!

— Tamo sam se navikla, kad ste negdje 24 godine, to vam je drugi dom.

Volim raditi u Borovu, a osim mene, ‘stare garde’, sad je tu sve mladost koja preuzima pomalo – kaže kroz smijeh gospođa Blagica, pokazujući nam modne stranice Voguea, dodavši kako se zbog dobrog marketinga Borovo sve više širi.

— Sad kad smo u Gradu, vjerojatno će biti bolja prodaja. Strancima će se sigurno svidjeti startasice i boromine.

A uskoro nam stižu i borosane, nova tura – legendarne i vječne cipele. Ma svi su vam radili u njima, radi anatomskog uloška, daleko najudobnije cipele – kaže gospođa Blagica, slažući police pune šarenih teniski, veselih, ljetnih boromina, te za kraj kaže: ‘Samo neka nam Borovo gura, pa kako god. Evo, probaj, pa tko bi ovako mekane, a prave kožne cipele napravio? Nema ti ovoga svugdje! Samo u Borovu...’

8 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

Gradski info

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 16. 5. do 22. 5. 2016.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 23. 3. do 29. 5. 2016.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

PROBLEMI S INFO-PULTOVIMA NA PILAMA

Dok novi čekaju natječaj, stari rade bez ugovora

Odlučili smo da ubuduće natječaji trebaju biti raspisani u siječnju ili najkasnije u veljači

Ja sam još na početku, što me dovodi u nejednaku situaciju. Kako ću se natjecati ako će natječaj biti u lipnju, a oni već tri mjeseca zarađuju? A do kraja sezone je ostalo još četiri mjeseca. Kako im sad cjenovno parirati?

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Bookeri za ture s vodičem ili kajakom, koji svoje usluge nude na infopultovima na Pilama, u novu turističku sezonu ušli su bez novih ugovora za najam, ali im je ipak još od ožujka dozvoljeno nesmetano obavljati svoju

djelatnost. Oni drugi, pak, koji bi eventualno htjeli unajmiti info-pult još uvijek čekaju na raspis novog natječaja.

— Lani sam imao ugovor za info-pult s jednom tvrtkom, ali sam u međuvremenu prodao udio u toj tvrtci i odlučio

krenuti samostalno. Međutim, naletio sam na zid jer još uvijek čekam natječaj – kaže nam naš sugovornik, nezadovoljan trenutnom nerazriješenom situacijom. Smatra kako će zbog toga njegova konkurencija biti u prednosti

Aktualno 9

• 18. SVIBNJA 2016.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe) Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’: 9–16, utorkom zatvoreno.

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik

pri prijavi na novi natječaj.

— Info-pult će dobiti onaj s najvišom financijskom ponudom. Ja sam još na početku, što me dovodi u nejednaku situaciju. Kako ću se natjecati ako će natječaj biti u lipnju, a oni već tri mjeseca zarađuju? A do kraja sezone je ostalo još četiri mjeseca. Kako im cjenovno parirati usred sezone? – mišljenja je naš ogorčeni sugovornik. Ističe kako po pitanju rada bookera ima više neriješenih problema.

— Uz pultove koriste i stalke, koji nisu propisani ugovorom. Osim toga, uz svoje izlete za koje imaju dozvolu, nude još štošta, a ne bi smjeli. Ili nude nešto što zapravo nemaju u ponudi. Na primjer stave natpis ‘City Walls Tickets’ ili ‘Cable car Tickets’, i eto baš u tom trenutku ih nema, ali ‘imamo nešto drugo, možete primjerice vas četvero napraviti panoramu koja će vas izaći jeftinije’ – kaže nam naš sugovornik.

Raguž: Nisu bookeri krivi

Član gradskog povjerenstva koje raspisuje natječaj za najam info-pultova na Pilama, zamjenik gradonačelnika Željko Raguž potvrdio je za DuList kako će novi natječaj biti raspisan do kraja tjedna.

— U ponedjeljak smo imali sastanak Povjerenstva i donesena je odluka o raspisu natječaja za info pultove na Pilama. Tražili smo način kako uvesti red među bookere, jer danas to nažalost ne izgleda dobro. Odlučili smo da će se na natječaju, koji kreće od subote, naći deset info-pultova. Početna cijena bit će 30 tisuća kuna, a mjesto za infopultom dobit će onaj tko ponudi najviše – rekao nam je Raguž, koji je objasnio trenutnu situaciju.

— Trenutno na Pilama info-pultove koriste oni koji su ih koristili i lani. Stav Povjerenstva je bio da ih ne mičemo dok se natječaj za 2016. godinu ne provede do kraja. Nismo htjeli ići njima na štetu samo zato što se nije na vrijeme raspisao natječaj. Nisu oni krivi za to, već smo odgovorni svi mi iz Povjerenstva – kazao nam je Raguž, koji demantira priče kako je osobno zaustavio kazne koje su komunalni redari izdali bookerima jer svoju djelatnost obavljaju bez valjanog ugovora.

— Nijedna osoba u Povjerenstvu ne može donijeti takvu samostalnu odluku, pa tako ni ja. Pisale su se kazne za table koje su postavili pored pultova, jer te table nisu propisane natječaju.

To će isto vrijediti i ove godine, opet

u Domovinskom ratu’: 8-20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor):

trenutno zatvoren za posjetitelje do 1. lipnja 2016.

će biti kažnjeni ako ih postave. Tvrdim kako info-pultove koriste samo oni koji imaju ugovor s Gradom – ističe Raguž, koji je objasnio zašto redovito kasni raspis natječaja za najam.

ČISTOĆA DUBROVNIK

Stave natpis ‘City Walls Tickets’ ili ‘Cable car Tickets’, i eto baš u tom trenutku ih nema, ali ‘imamo nešto drugo, možete primjerice vas četvero napraviti panoramu koja će vas izaći jeftinije’

30

tisuća kuna početna je cijena najma info-pulta na Pilama

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2016.

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Na javnim zahodima naplata u eurima

— Raspis natječaja kasnio je i lani, ali je to bila izborna godina. Sad je kasnilo možda i zbog toga što se promijenio sastav Povjerenstva, a i razmatrala su se različita mjerila. Odlučili smo da ubuduće natječaji trebaju biti raspisani u siječnju ili najkasnije u veljači – najavio je Raguž. Smatra li da su bookeri koji trenutno drže info-pultove na Pilama u prednosti pred onima koji se tek na natječaj imaju javiti?

‘Trebalo bi nam deset redara’

— Ne mislim da su u prednosti, jer su oni i prošle godine platili po cijenama koje nijedna nije bila niža od 30 tisuća kuna – Ragužev je odgovor. Informaciju kako bookeri, osim izleta, turistima nude i neke druge usluge koje nisu opisane u njihovoj djelatnosti Raguž je komentirao riječima: — Da bi se to sve kontroliralo trebalo bi nam deset redara, da im kotroliraju letak kako bi vidjeli što se nudi. To je, pored svih problema kojima se komunalni redari bave, jako komplicirano.

Na naš upit hoće li trenutni korisnici info-pultova, koji imaju ugovor za 2015., a koriste ih i kroz tri mjeseca u 2016., platiti neku financijsku naknadu za zaradu ostvarenu u ovoj sezoni ako ne prođu na novom natječaju, Raguž je

Odlučili smo da će se na natječaju, koji kreće od subote, naći deset info-pultova.

Početna cijena bit će 30 tisuća kuna, a mjesto za info-pultom dobit će onaj tko ponudi najviše odgovorio negativno.

— Neće platiti ništa jer su koristili info-pult prema starom natječaju – smatra Raguž, dodavši kako sudbinu bookera dijele i gastro-informatori, koji su u novoj sezoni nastavili raditi po lanjskom ugovoru, jer ni njima nije na vrijeme raspisan natječaj za 2016. godinu.

Iz gradskog poduzeća Čistoća izvijestili su o početku naplate javnih zahoda u eurima od ponedjeljka 16. svibnja.

— Svjesni činjenice da je velik broj turista koji posjećuju Grad u sklopu jednodnevnih izleta, počevši od danas sustavi za naplatu prilagođeni su i za prihvaćanje kovanica od 1 eura i 50 centi te su postavljene i odgovarajuće oznake. Naime, zatraženi su i ishođeni uvjeti od HNB koji omogućavaju naplatu u eurima za nerezidente. Što se pak naših sugrađana tiče, njima će u sklopu projekta građanske kartice biti omogućeno korištenje javnog WC-a besplatno – kažu iz Čistoće.

10 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. • NOVA BUTIGA BOROVA Borovo, trenutno jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova, otvorio je novu butigu u Dubrovniku. Nalazi se u povijesnoj jezgri, na adresi Za Rokom.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

Povratak Vida Bo uskoro preuzima g BIVŠI GRADONAČELNIK

Tu je cijeli spektar stranaka koje ne mogu prijeći prag, od HNS-a do HSP-a, cijeli spektar stranaka i osoba, manekena

U svom kratkom djelovanju u HSS-u Željko Raguž je izbrisao pola članstva, odnosno mislio je da je izbrisao. On je uklonio cijeli ogranak Gruž i moj status, kao i status drugih ljudi je bio prilično nedefiniran Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Na dubrovačkom političkom nebu mogao bi se uskoro pojaviti novi igrač. Dobro ne baš toliko novi, zapravo riječ je o povratniku koji se posljednjih godina više pojavljivao kao komentator političkih prilika, a manje kao politički čimbenik. Njegov ponovni politički angažman zasigurno će pomrsiti brojne planove.

— Nije baš tako, ali skoro. Krešo Beljak je predložio da se uključim u rad stranke i sad razmatraju najbolji

mogući način da se uključim uvažavajući sve okolnosti – odgovorio je na naše pitanje je li istina kako ga predsjednik HSS-a želi vidjeti na čelu gradskog HSS-a, bivši dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović.

Na naš upit o kojim je točno okolnostima riječ, Bogdanović se prisjeća cijele epopeje s članstvom HSS-a i Željko Ragužem.

— Pa moj neriješen članski status, utvrdili su kako sam pravovaljan član

stranke. Naime, u svom kratkom djelovanju u HSS-u Željko Raguž je izbrisao pola članstva, odnosno mislio je da je izbrisao. On je uklonio cijeli ogranak Gruž i moj status, kao i status drugih ljudi je bio prilično nedefiniran. Tada nisam htio dolijevatai benzinu na vatru prvenstveno zbog stranke. Sad se stvari mijenjaju, Beljak je druga vrsta čovjeka nego što je bio i Tomčić i Friščić i Hrg. Mi smo u prijateljskim kontaktima još od prije, a koliko sam mogao podržao sam ga u izborima u stranci. On predlaže da se uključim, iako je meni već 62 godine i trebao bi se pomalo baviti drugim stvarima – kaže Bogdanović.

Izbori u HSS-u održavaju se nakon recipročne razine izbora u Hrvatskoj, odnosno nakon parlamentarnih izbora

Aktualno 11

• 18. SVIBNJA 2016.

VIDO PREUZIMA HSS? Bivši dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović najavio je povratak u politiku. Točnije, ima namjeru preuzeti posrnuli dubrovački HSS.

ROKU UKRADEN IDENTITET Dubrovački judaš Stjepo Roko postao je žrtva internetske prijevare, kad mu je poznanica iz djetinjstva ukrala identitet iskoristivši njegove fotografije za komunikaciju s drugim osobama.

ogdanovića, gradski HSS? idu nacionalni izbori u stranci, a nakon lokalnih izbora idu i izbori HSS-a na lokalnim razinama. To ukratko znači da Bogdanović neće moći doći na mjesto predsjednika gradske organizacije osim ako Središnjica ne raspusti ogranak i raspiše nove izbore.

— Nije stvar ni natjecanja ni eliminacije nekih ljudi. Sve je stvar dogovora unutar stranke koliko im trebam.

Ne umišljam si da sam nešto poseban – kaže Bogdanović te dodaje kako ‘do izbora ima dosta’.

— Tko kaže da izbori u Dubrovniku neće biti i ovo ljeto. Stvari treba odraditi na način da ne bude nezadovoljnih, odnosno ‘win-win’. Osobno nemam nikakve nacionalne ambicije, moje djelovanje će biti u gradu i oko grada.

Hoću li ja biti lokomotiva ili ću ložiti neku drugu lokomotivu, to ćemo još vidjeti – kaže Bogdanović.

— Ako se bude imala voda nositi, ja ću radije vodu nositi nego vodu piti.

Kandidat za gradonačelnika?

Na upit hoće li se kandidirati za gradonačelnika ispred HSS-a, on kaže kako ‘ništa nije isključeno’.

— Daleko je o tome razgovarati. Nije isključeno jer bilo bi smiješno reći da ideš igrati nogomet za ‘halfa’ i da rečeš da nikada nećeš pucati na gol. O tom potom, nije pitanje izbora gradonačelnika u smislu je li netko želi biti ili ne.

Pitanje je tu cijele infrastrukture i ima li smisla. Ne možete imati gradonačelnika bez stranačke ekipe od 15 – 20 ljudi. To ispadne onda nešto slično što danas imamo, glavinja se, gubi vrijeme, griješi, faljiva, varaju... Ja ne znam nekog tko taj posao kandidature može sam obaviti, a ja priznajem da nemam trenutno 15 ljudi, stoga mi ne pada na pamet da ulazim u nešto što ne mogu

– kaže on, ali i znakovito ističe da do izbora ‘ipak ima dosta’.

— Ako se uhvatimo ozbiljno raditi u stranci onda nam je cilj uzeti što više odgovornosti na gradskoj i županijskoj razini. Ne bi se bavili politikom samo zbog njegovanja uspomene na Stjepana Radića – kaže Bogdanović.

Na usporedbu s Stipom Gabrićem Jambom koji je nedavno gostujući na RTL televiziji najavio svoju kandidaturu za gradonačelnika Metkovića, Bogdanović ističe kako ne zna ‘treba li Jambo biti model koji treba slijediti’.

— U politici je vrlo važna ona priča o kokotu koji rano zakukuriče. Onda rivali imaju vremena za pripremu.

Ima raznih načina kako spriječiti nekoga u kandidaturi ili pobjedi – kaže Bogdanović.

Ako se uhvatimo ozbiljno raditi u stranci onda nam je cilj uzeti što više odgovornosti na gradskoj i županijskoj razini

S nacionalne na lokalnu razinu

S obzirom na sve što se trenutno događa na relaciji HSS – HDZ na nacionalnoj razini, veliko je pitanje mogu li se te trzavice preliti i na lokalnu razinu gdje je HSS u koaliciji s HDZ-om. Vrlo izgledni budući prvi čovjek te stranke ima drugačiji pogled.

— HSS u koaliciji? Donekle se razumijem u politiku, ali ne razumijem dubrovačku politiku. Što se tiče odnosa prema HDZ-u ja sam znatno ljevije od Kreša Beljaka. Ja bih tako volio biti vjerni Radićevac i mislim da je to rješenje za sve probleme – kaže Bogdanović.

Na komentar kako je takav stav odmak od politike kakvu trenutno gradski HSS ima, Bogdanović kaže kako je jedan od njegovih ‘uvjeta, odnosno stavova’ da na izbore HSS ide samostalno.

— Nakon izbora se dogovara moguća suradnja s programski i svjetonazorski bliskim osobama i strankama – kaže

on te dodaje kako ne bi išao u koaliciju s ‘ustašoidnim organizacijama’.

Na upit s kime onda ne bi surađivao, s obzirom da su u Gradskom vijeću u koaliciji među ostalim i s HSP AS-om, Bogdanović kaže kako je to ‘sve skupa šprdnja, a ne politika’.

— Idemo svi probati proći prag, a onda se može razgovarati. Ja tvrdim kako svi oni koji HSS-u nisu odgovarajući i tako neće proći prag ako idu sami. Sad u Gradskom vijeću sjede ljudi za koje nije glasovala ni njihova familija – kaže on te napominje kako bi i na nacionalnoj razini zabranio predizborne koalicije kako bi se vidjelo tko može prijeći prag.

— Tu je cijeli spektar, od HNS-a do HSP-a, cijeli spektar stranaka i osoba, manekena. Mi o Mostu možemo govoriti ovo ili ono, ali oni su sami uzeli 19 mjesta – rekao je Bogdanović.

Najave i želje

Mi patimo od toga tko će nam doći na otvaranje izložbi i na Svetoga Vlaha

S obzirom na povijest Željka Raguža u HSS-u, odnosno izlazak i osnivanje DUSTRA-e, najava kako je Krešimir Beljak, predsjednik HSS-a na nacionalnoj razini, trebao biti nazočan na prvom rođendanu DUSTRA-e Bogdanoviću nije najbolje sjela. Može najavljivati tko hoće, što hoće, kaže on.

— Željko Raguž je mlađi od mene, ali ja ne volim ljude koji su toliko spremni prožvakati nešto što se zove HSS i onda to ispljunuti i poći ća. Treba malo pretrpiti u stranci, a ne biti samo zvijezda. On je prožvakao ostatke stranke, ispljunuo ih i sad to tako krepano leži na putu. Ne znam zašto bi mu predsjednik HSS-a došao? Da ga pohvali?!

– kaže on.

Mi patimo od toga tko će nam doći na otvaranje izložbi i na Svetoga Vlaha – zaključuje Bogdanović.

12 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

MINISTAR REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EU, TOMISLAV TOLUŠIĆ

Vlada funkcionira dobro, a o ustašama i partizanima ne želim razgovarati!

Ljude u državi koji ne rade možete vrlo teško otpustiti jer je takav zakonodavni okvir trenutno. Smatram da 90 posto ljudi radi jako dobar posao, a deset posto je problem Razgovarali Barbara Đurasović / Nikša Miletić Foto Nikša Miletić

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Tomislav Tolušić jedan je od mlađih ministara Domoljubne koalicije, a na čelu je resora o kojem ovise mnogi, na nacionalnoj i lokalnoj razini krucijalni projekti. Prošli tjedan boravio je u Dubrovniku, a tom prilikom za DuList otkrio je što je zatekao u svom resoru, kako surađuje s Mostom, u kojem je stupnju projekt Pelješkog mosta, te zašto smatra da treba dodatno zaposliti ljudi u javnu upravu.

Prošli tjedan u Dubrovniku održan je Forum na kojem su bili čelni ljudi Poljske, države koja je rekorder u povlačenju sredstava iz EU. Koliko mi možemo naučiti od njih?

Mi smo najlošiji u EU po povlačenju sredstava i možemo i moramo biti jedino bolji. Mlada smo država i još učimo, ali je činjenica da smo u razdobljima od 2007. do 2016. godine jako loše koristili dostupna sredstva.

Kontinuirano nam nedostaje ljudi u sustavu, ne uhljeba

Javnosti je to predstavljeno drugačije. Što ste vi dočekali u vašem resoru?

U razdoblju od 2007. do 2016. godine imali smo milijardu i 290 milijuna eura na raspolaganju, a povukli smo 738 milijuna eura. To znači kako bi ja u desetak mjeseci trebao povući više od pola milijarde eura da taj novac ne propadne?! Posljednje četiri godine su morale biti ključne, a nisu, stoga

nemamo niti vidljive financijske rezultate.

Nedavno ste napravili Bazu projekata, a u najavi su još neki?

Prvo što smo promijenili to je svijest kod ljudi da možemo biti uspješni i da odgovori ne mogu biti ne znam i neću. Moramo se otvoriti prema korisnicima prema kojima se dosad ponašalo kao da su neprijatelji. Takva je klima vladala i percepcija je bila da smo u Zagrebu nedodirljivi i da nas nije briga za ljude na terenu. To je prva stvar koju mijenjamo. Otvorili smo se ljudima, dolaze nam župani, predstavnici razvojnih agencija, predstavnici stručne javnosti... Ministarstvo dosada nije ispravljalo svoje greške, šutili su.

Mi ne šutimo i ispravljamo greške gdje god ih vidimo. Pojednostavnili smo i procedure unutar kuće. EU traži od nas poštivanje procedura, međutim previše smo toga mi sami sebi propisali što EU nije tražila od nas. Efekti ovoga što sad radimo vezano uz pojednostavljivanje procedura bit će vidljivi 2017. godine. Prošle godine je raspisano 50 natječaja, a ove godine će ih biti 200.

Bitno je istaknuti i kako je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU konačno preuzelo aktivnu upravljačku i koordinativnu funkciju, što dosad nije bio slučaj. Ne može se nešto u EU sustavu raditi, bez obzira u kojem resoru, a da mi u tome ne sudjelujemo.

Jesu li općine i gradovi ili županije malo inertni oko prijave tih projekata?

Ja sam osam godina bio župan i mogu vam reći kako nije bilo sugovornika u Ministarstvu za ova pitanja. U osam godina župane su tadašnji ministri primili dva puta, ja sam ih primio tri puta u tri mjeseca. Prije nije bilo komunikacije. Recimo u mojoj županiji imamo slučajeve riješene dokumentacije, građevinskih dozvola za neke projekte koji se ne mogu prijaviti na EU fondove.

Pa netko mi je to mogao reći prije tri godine! Općine i gradovi snose dio krivice, ali nedostajalo je impulsa i koordinacije s vrha.

Nasuprot poljskog primjera, gdje su oni čim su dobili status kandidata krenuli obrazovati mlade, te uveli sveučilišne studije za pisanje projekata, zašto mi imamo tako malo obrazovanih ljudi u smislu pisanja EU projekata? Puno je potreba na terenu, a ljudi ne znaju otkuda krenuti. Koga pitati, gdje aplicirati...?

Slažem se da smo trebali slijediti poljski primjer i učiti od njih. U proteklom razdoblju to se propustilo napraviti i nažalost sada plaćamo danak tome.

Ova Vlada identificirala je to kao jedan od ključnih problema i krenula u rješavanje. Prvi korak su izmjene Zakona o državnim službenicima, koje će olakšati zapošljavanje ljudi na EU poslovima. Što se tiče sveučilišta, ona su u Hrvatskoj autonomna, no uvjeren sam kako su svi svjesni deficitarnosti ovog zanimanja, te kako rade na uklanjanju ovih prijetnji i pretvaranju u prilike.

Ministarstvo je u tom pogledu partner

Aktualno 13

• 18. SVIBNJA 2016.

i poticat će takve inicijative. Neki studiji, međutim, već su krenuli u tom smjeru i osnovali odsjeke za pisanje projekata, upravljanje projektnim ciklusom i provedbu.

Zašto Vlada nije mogla, ili zašto Vlada sada ne može napraviti korak u tom smjeru?

Radimo na tome, ali već kasnimo tri godine. Mi možemo danas razgovarati o 2020. godini, a sad smo tu gdje jesmo.

Kontinuirano nam nedostaje ljudi u sustavu, ne uhljeba. Broj administrativnih kapaciteta u Sustavu EU fondova unaprijed je normiran iznosom kojeg pojedina zemlja ima na raspolaganju. Europska Komisija kaže kako na 100 milijuna eura to znači toliko i toliko novozaposlenih u sustavu.

Nitko ne zapošljava u EU sustav jer želi uhljebiti SDP-ovca ili HDZ-ovca, nego jer nema ljudi potrebnih da bi se povuklo 10 milijardi eura. Sami sebi smo napravili cirkus, i prošla Vlada, a ni mi još nismo došli pameti. Ako fali tisuću ljudi u EU sektoru toliko ih treba zaposliti ako želimo povući sredstva koja su nam na raspolaganju.

A zašto ne bi napravili reorganizaciju ako imamo toliki višak ljudi?

Može se napraviti i preraspodjela, ali moramo podvući crtu i obučiti te kadrove. Trebamo što prije povući i ljude s fakulteta, dodijeliti im mentora i ‘baciti ih u vatru’. Bit će grešaka na početku, ali na kraju korist će biti puno veća. Uzmite primjer moje županije... razvojna agencija VIDRA ima 28 zaposlenih i jedna je od agencija koja broji najviše zaposlenika. Međutim, mi smo odmah prepoznali potrebu za tim kadrovima i njiihov doprinos i važnost.

Tko god dođe tamo na osposobljavanje poslije fakulteta i pokaže da želi i može raditi, ostaje zaposlen.

Pravilnici za EU fondove, pogotovo oni koji se odnose na ruralni dio su gotovo neprimjenjivi za naše područje, što se može napraviti na tom području?

Neke stvari možemo raditi i bez izmjene Operativnog programa, ali ne ozbiljnije promjene. Operativni program dosad nismo nikad mijenjali, ali to nije Sveto pismo. Velika Britanija ga mijenja svaka tri mjeseca da bi bolje iskoristili sredstva. Mi počinjemo raditi na izmjenama tih Operativnih programa, koje možda ne bih ni ja bolje napisao u datom trenutku, ali danas vidimo da neke stvari moramo mijenjati. Operativni program pod mojim resorom je već u

izmjeni i trebao bi biti gotov do kraja godine. Osobno želim da su unutra osnovne škole, gradnja vrtića, daljnji razvoj u znanosti itd. Mijenjanje tih programa je kao i rebalans proračuna. Život mijenja stvari, i tako se mogu mijenjati i ti programi. Trenutno je u tijeku rasprava unutar kuće, a potom će ići i javna rasprava prema javnosti.

Kod nas na jugu su u tijeku neki projekti financirani sredstvima EU, ali još nas kopka Pelješki most i brza cesta od Zračne luke Dubrovnik do grada!

Na razini Hrvatske, izgradnja Zračne luke Dubrovnik trenutno je najveći projekt u provedbi, a Pelješki most je gotova stvar, moramo jedino odrediti postotak sufinanciranja.

Hoćete li uspjeti zaključiti projekt do listopada ove godine?

Ne znam kad će točno biti aplikacija, ali sigurno unutar pola godine. Nema prepreka više, jedina nepoznanica je postotak sufinanciranja, ali i to će se uskoro odrediti.

Kako bi se osvrnuli na 100 dana Vlade?

Moglo je i bolje, dosta je vremena izgubljeno na neke šumove u komunikaciji, ali što se tiče užeg kruga – nas 20 plus dva potpredsjednika i premijer odlično surađujemo i nitko ministre ne dijeli na HDZ ili MOST kad je posao u pitanju.

Dojam u javnosti je upravo suprotan, kao da se Vlada raspada?

Za sliku u javnosti smo mi krivi jer se kroz sabornicu vidi nekakva slika nepovjerenja i šumova u komunikaciji. Smatram da svaki ministar daje sve od sebe u svom segmentu, ali to možda ne izlazi na vidjelo.

Dobre stvari su se zagušile

negativnima.

Operativni program dosad nismo nikad mijenjali, ali to nije Sveto pismo

Ali vas 20 ne može funkcionirati ako nema potporu u Saboru, pa tako imamo slučajeve Mikulić – Bulj i slične?

Na operativnoj razini to nije tako. Ja mogu dovesti investitora koji u tri godine nije mogao riješiti svoje probleme s gruntovnicom u roku od 24 do 48 sati do premijera i nebitno je što je taj ozbiljni investitor došao prvo kod ministra koji je HDZ-ovac ili Mostovac itd.

Kad će prestati rasprave o ustašama i partizanima?

Tim pričama zatrovana je cjelokupna javnost. Ja o tome ne želim pričati!

Hodao sam kroz Dubrovnik i nisam vidio nijednog partizana, ni četnika ni ustašu.

Možete li predložiti Zakon po kojem će se spominjanje partizana i ustaša u Saboru kažnjavati s tisuću kuna po referenci?

To bi bila dobra stvar.

Postali ste župan s 29 godina, a rekorder ste po povlačenju sredstava iz EU. Tko vam je najbliži po tom pitanju?

Pa što se tiče EU fondova, nekakvo je pravilo što siromašniji, to bolji u povlačenju novaca jer su takvi uvjeti, odnosno dostupni su nam neki fondovi koji možda nisu bogatim županijama.

Druga stvar je ta što kad nemaš, tražiš način kako pronaći novac, a kod bogatih to nije uvijek slučaj. Složili smo mladu ekipu bez politike, a s dvoje ljudi 2008. godine došli smo na njih 28. Danas svi hvale VIDRA-u, a na početku su ju htjeli zatvoriti, jer nije bilo rezultata odmah isti dan. To nije moj uspjeh, nego ljudi koji su tamo zaposleni.

Moram reći i kako smo smanjili Županijsku upravu na 38 zaposlenih, što je najmanje u Hrvatskoj.

Prvo što smo promijenili to je svijest kod ljudi da možemo biti uspješni i da odgovori ne mogu biti ne znam i neću

14 Aktualno Kako ste to postignuli?

Otpustili smo ljude koji nisu radili ono za što su bili plaćeni. Što je s reorganizacijom Županija, vi ste kao predsjednik Hrvatske zajednice županije bili protiv ukidanja postojećeg ustroja?

To je stvar dogovora unutar Vlade.

Moj stav je isti kao i prije četiri godine.

Za moju županiju je bolje da ostane županija. Zar vi stvarno mislite da bi netko iz Splita mogao voditi dobru brigu o njoj? Ovaj sustav ima mana i može biti racionalniji, ima loših župana, ali nema lošijih županija.

Narod loše župane mora kazniti na izborima. Iz moje pozicije ministra ukidanjem županija bi napravili potpuni kaos. Pokrenuti su projekti, regionalne razvojne agencije, preuzete su neke obveze, krediti i sl...

18. SVIBNJA 2016. •

GRADSKO VIJEĆE

Vićan i Frankov nema amora s A

Hoće li raskol oko reorganizacije značiti raspad Vlade?

Ako je to razlog za raspad Vlade, neka se raspadne. To nije najbitnija stvar u državi i ne može ni biti. Paušalne i glupe izjave ne želim, ako mi netko dokaže da će mojoj djeci koja žive u Virovitici biti bolje ako ne bude moje županije, ja prvi pristajem.

Dubrovnik je ostao bez svega, nemamo središta Carine, Mirovinskog, Suda itd.

Jeste li zadovoljni s time? Niste i to vam je odgovor na pitanje trebaju li regije ili ne. Na mom primjeru znam koliko su dvije velike industrije ‘sretne’ s time kada robu moraju cariniti u Koprivnici ili Varaždinu pa moraju na tisuće kamiona voziti po 150 kilometara. A nitko s ukinute Carine nije dobio otkaz da se postigne nekakva ušteda, nego su ljudi premješteni u Ured državne uprave, Poreznu upravu itd. Na koncu ste dobili veći trošak i gubitak za gospodarstvo. Ja sam za kažnjavanje onoga tko loše radi, a ne građana.

Kad će biti uveden sustav nagrade i kazne za državne službenike?

Lokalna razina je puno bolja od državne po tom pitanju. Ljude u državi koji ne rade možete vrlo teško otpustiti jer je takav zakonodavni okvir trenutno. Smatram da 90 posto ljudi radi jako dobar posao, a deset posto je problem. Da otpustimo te ljude i zaposlimo deset posto koji rade i ostanemo na istom broju, opet smo na dobitku.

Hoće li Vlada izdržati do ljetne stanke?

Da, apsolutno i puno više.

U jednom dubrovačkom hotelu niti dva sata prije prošle sjednice sastali su se Pero Vićan (DDS), Valentin Dujmović (HNS), Matija Čale Mratović (HNS), Mladen Gojun (SDP), Olga Muratti (HSU) te Željko Raguž (DUSTRA) Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Pero Vićan i Andro Vlahušić ipak ne plivaju u amorima. Ako je suditi prema nedavnom sastanku u Petilovrijencima, predsjednik DDS-a Pero Vićan dogovorio se s HDZ-om i neće se ići u rušenje predsjednika Gradskog vijeća HDZ-ovog Mata Frankovića.

Sastanak se održao u ponedjeljak navečer u prostorijama HDZ-a, neslužbeno doznaje DuList.

— HDZ i DDS će ostati u ovakvoj

poziciji do lokalnih izbora kako bi se pripremili za nadolazeće izbore.

Nijedna od ovih stranaka neće podržati Andra Vlahušića – uvjerava nas naš sugovornik.

Službenu potvrdu ovih navoda tražili smo i od predsjednika HDZ-a Mata Frankovića.

— Mogu potvrditi da smo održali sastanak. Prije svega smo razmijenili razmišljanja o dosadašnjem

Aktualno 15

• 18. SVIBNJA 2016.

ović se dogovorili, Androm Vlahušićem upravljanju Grada i Gradskog vijeća.

Postignuli smo neke dogovore o budućnosti rada u Vijeću, ali nije bilo nikakvih trgovačkih dogovora. Sve ostalo će biti vidljivo na idućoj sjednici Gradskog vijeća – rekao nam je Franković te napomenuo kako je za idući ponedjeljak sazvan nastavak sjednice s istim točkama dnevnog reda.

Rušenje kvora

Podsjetimo, prve naznake tektonskog poremećaja u odnosima u Gradskom vijeću javnost je dobila netom prije prošle sjednice 9. svibnja.

Naime, u jednom dubrovačkom hotelu niti dva sata prije te sjednice sastali su se Pero Vićan (DDS), Valentin Dujmović (HNS), Matija Čale Mratović (HNS), Mladen Gojun (SDP), Olga Muratti (HSU) te Željko Raguž (DUSTRA). Dogovaralo se izglasavanje nepovjerenja Frankoviću, a informacije DuLista kako je kamen spoticanja, odnosno prijeloma bio izbor ravnatelja DSO-a, Kinematografa, ali i broj koncesija za taksiste potvrdio je kasnije sam Franković na konferenciji za novinare.

— Ulog je svima jasan, u prvom redu mjesta ravnatelja Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Kinematografa, a ulog je također i 300 taksi koncesija koje pojedinci žele. Cijena svega toga je obraz, a račun će platiti građani grada Dubrovnika – rekao je Franković na konferenciji za novinare odmah nakon sjednice, a iza njega u istu stolicu sjeo je i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

— Nisam siguran ni da sam Pero Vićan i DDS znaju što će odlučiti. Oni se ponašaju u skladu s politikom stranke kakvu ima. Nisam siguran ni što će učiniti HDZ ni lista Srđ je Grad niti SDP – rekao je tada Vlahušić.

Kinematografima novi natječaj, DSO-u Milat

Prema informacijama s kojima

Oko koncesija za taksiste odnosno HDZove želje da se ne ide preko 250 koncesija, i Vićanove da ih bude najmanje 300 još uvijek nema dogovora

Mogu potvrditi da smo održali sastanak – Mato Franković

raspolaže DuList na ovoj sjednici, odnosno nastavku sjednice, najvjerojatnije se neće birati ravnatelj(ica) Kinematografa već će se ići u poništenje natječaja. Naime, Vićan ne odustaje od namjere da na čelo Kinematografa dođe aktualni v.d. ravnatelja Nikša Konsuo, dok HDZ i dalje podupire Đivu Galov (kao i SDP). Izlaz iz ove ne baš zahvalne situacije pronaći će u zakonskoj odredbi po kojoj je ravnatelj trebao biti izabran u roku od 45 dana od zaključenja natječaja. S obzirom da se to nije dogodilo, ići će se ponovno u

proceduru, a onda ostaje veliko pitanje hoće li svoj plan i program Đive Galov uopće predati.

S druge strane, iako su pojedini mediji HDZ svrstavali na stranu Pera Šiše za čelnog čovjeka DSO-a, prema informacijama DuLista oni su na to mjesto odlučili podržati Damira Milata.

Oko koncesija za taksiste odnosno HDZ-ove želje da se ne ide preko 250 koncesija, i Vićanove da ih bude najmanje 300 još uvijek nema dogovora, no čini se kako su i jedni i drugi taj aspket odlučili zasad ostaviti po strani.

16 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. • STAGNACIJA Tržište i cijene nekretnina u Hrvatskoj još uvijek su u fazi stabiliziranja, a za važnije pomake neophodna su pozitivnija kretanja na tržištu rada i dovršetak procesa razduživanja stanovništva – izjavio je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije.

Kratke IZ HRVATSKE

U godinu i pol dana ‘nestala’ 71 udruga PRESUDIO NOVI ZAKON, FINANCIJE ILI NEAKTIVNOST

U razdoblju od 1. listopada 2014. do 9. svibnja 2016. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije izbrisano je 49 udruga, dok su 22 u postupku prestanka djelovanja Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Novi Zakon o udrugama, koji je stupio na snagu u listopadu 2014. godine trebao je omogućiti lakše brisanje neaktivnih udruga te uvesti reda u financijske izvještaje. Prema podacima Ministarstva uprave od 1. listopada 2014. do 9. svibnja 2016. godine na razini Hrvatske brisano je ili je u postupku prestanka djelovanja 2075 udruga, a od tog broja na području Dubrovačko-neretvanske županije ih je 71.

Prema podacima Ministarstva uprave trenutno su na krajnjem jugu Hrvatske u postupku prestanka djelovanja 22 udruge, dok ih je iz registra već brisano 49. Dobar dio njih odnosi se na sportske klubove i udruge. Primjerice tu su Športska udruga Ploče u likvidaciji, Ženski rukometni klub Opuzen u likvidaciji, Vaterpolo klub Žrnovo, Nogometni klub Konavljanin te NK Cavtat i SOŠK, Ženski rukometni klub Metković – veteranke u likvidaciji, Škola rukometa Konavle u likvidaciji, Tenis klub Mokošica, RK Lapad-Dubrovnik...

Među brisanim udrugama našlo se i Društvo športske rekreacije na moru Danče, osnovano 2010. godine na čelu s predsjednikom Ivicom Banovićem.

Kako je prilikom osnivanja rečeno, cilj udruge bilo je okupljanje ljudi koji će se brinuti o Dančama i urediti ih. O

Aktualno 17

• 18. SVIBNJA 2016.

RAD STRANACA Iako smo suočeni s brojkom od 250 tisuća nezaposlenih, radnu snagu i dalje uvozimo. Tako je Vlada ove godine odobrila

razlozima gašenja ove udruge porazgovarali smo s Banovićem, koji ističe kako su novi zakonski propisi ugasili udrugu.

Preveliki troškovi

— Mi smo ukinuli našu udrugu ‘Danče’ jer je izglasan novi Zakon o udrugama, sukladno kojem je trebalo imati svog knjigovođu i voditi knjige stalno, a udruga je osnovana više iz zafrkancije nego iz nekih ozbiljnih razloga.

Osnovani smo prije nekoliko godina, ali nismo bili aktivni te su nas u jednom trenutku savjetovali da je udrugu najbolje ugasiti jer ćemo doći na udar zakona. Sve to, naime, košta i to je bio najveći razlog. Međutim, udruga je bila neaktivna, a sam zakon je samo pospješio njeno gašenje – govori Banović, dodavši kako aktivne udruge koje imaju dosta članova mogu kroz članarinu osigurati nekakav kapital, makar za hladni pogon. Jer za angažman knjigovođe trebalo bi najmanje tisuću kuna mjesečno, što bi na godišnjoj razini iznosilo minimalno 12 tisuća kuna za hladni pogon. To se, naravno, udruzi koja nije aktivna ne isplati.

— Danče ipak neće ostati bez udruge.

Tu je VU Danče, mlada ekipa koja je aktivna. Mi smo uglavnom okupljali stariju ekipu, kojoj je u jednom trenutku osnivanje udruge ‘palo na pamet’, a onaj koji je bio okosnica svega se u jednom trenutku povukao

te se cijela priča urušila jer nitko danas nema vremena za takvo nešto.

Da sam penzioner, možda bih se i bavio time, za sad još nemam vremena – zaključio je Ivica Banović.

Stradali i ‘kulturnjaci’

rad za gotovo dvostruko više stranih radnika u odnosu na lani. Kvote u građevinarstvu popunjene su u dva dana.

2075

udruga nestalo je ili će nestati s hrvatske scene

Brisane su i udruge iz područja kulture, umjetnosti i baštine poput Umjetničke udruge ‘Keka’, Udruge za suvremenu umjetnost i kulturu ‘Rozeta’, Kulturno-umjetničke udruge Konavljanin ili Udruge za očuvanje Dubrovnika, koja pak kako doznajemo od nekadašnjeg člana, nije ugašena zbog novih zakonskih pravila, već je postala neaktivna puno ranije, zbog nedostatka financijskih sredstava za projekte koji su se htjeli pokrenuti.

Tako smo pronašli podatak kako je ova udruga provodila Ambulante za spomenike (Heritage surgeries), u sklopu projekta Europske Unije pod nazivom ‘Baština bez granica – redefiniranje kulturnih vrijednosti kroz nepokretnu kulturnu baštinu Jugoistočne Europe’, a za cilj je imala širenje informacija o očuvanju nepokretne kulturne baštine na području Dubrovnika i Županije.

Na listama su se našle i dvije braniteljske udruge Zbor Narodne Garde ‘91 Dubrovnik, koja je brisana, te Udruga hrvatskih dragovoljaca PZO-91 grada Dubrovnika u likvidaciji.

Svakako treba podsjetiti kako su nove zakonske regulative donijele

U GODINU I POL ‘NESTALO’ 49 UDRUGA Izbrisani su...

Do 9. svibnja iz registra udruga su brisane: Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti Baćine ‘Antunovo guvno’ u likvidaciji, KUD Danica Hrvatska, Komin na Neretvi u likvidaciji, Ženski rukometni klub Metković – Veteranke u likvidaciji, ‘Igre otoka svijeta’ – Korčula, Klub podvodnih ribolovaca ‘Apneist’, Nogometni klub ‘Konavljanin’, Udruga za očuvanje i promidžbu ekološke proizvodnje ‘Trovro’ u likvidaciji, Podvodno istraživački klub ‘Navis’ u likvidaciji, Lokalna akcijska grupa LAG 2 u likvidaciji, Udruga za edukciju u poljoprivredi i turizmu ‘Jezero’ u likvidaciji, Renesansna udruga ‘RAGVSEVM’ u likvidaciji, Udruga za očuvanje Dubrovnika, Rukometni klub ‘Lapad – Dubrovnik’ u likvidaciji, Kulturno umjetnička udruga Konavljanin, ECO VIMBULA, Sedam jezera, Udruga za ples i rekreaciju ‘ENIGMA’, Salsa Dubrovnik, Šahovski klub ‘Pneumatik’ Ploče, Umjetnička udruga MANJANJORGO, Pločanska udruga mladih ‘Puma’, Moto klub Unbelievable Riders Dubrovnik, Udruga roditelja za izbor kvalitetnog odgoja i obrazovanja Dubrovnik, Nogometni klub ‘Cavtat’, Nogometni klub ‘SOŠK’, Udruga lađara ‘Prud’ u likvidaciji, Kulturno-športska udruga ‘Bila laša’ – Rogotin u likvidaciji, Društvo športske rekreacije na moru ‘Danče, Udruga Zbora Narodne Garde ‘91 Dubrovnik, Tenis klub Mokošica, Dubrovnik Fest u likvidaciji, Udruga za promicanje boljeg života u Nacionalnom Parku Mljet ‘Kapja’ u likvidaciji.

Nismo bili aktivni te su nas u jednom trenutku savjetovali da je udrugu najbolje ugasiti jer ćemo doći na udar zakona – Banović

POPIS Prestale su djelovati...

Na popisu udruga u postupku prestanka djelovanja su: Športska udruga Ploče u likvidaciji, FORTES – udruga za održivi razvoj i brendiranje Dubrovačko-neretvanske županije, I d e j a Udruga primijenjenih umjetnika i dizajnera u likvidaciji, Udruga građana ‘Pokladno društvo – Komin’ u likvidaciji, Ženski rukometni klub Opuzen u likvidaciji, Udruga ‘Divina Natura u likvidaciji, ‘MEDKOR’ udruga dioničara Mediteranske plovidbe d.d. iz Korčule, Ekološka udruga ‘Život’ u likvidaciji, Sportsko-rekreativna udruga ‘Opus-sport’ u likvidaciji, Udruga za umjetnost i dizajn ‘Liberum’ u likvidaciji, Glazbena udruga LJERICA – Dubrovnik u likvidaciji, Udruga iznajmljivača privatnog smještaja grada Korčule, Vaterpolo klub Žrnovo, Udruga hrvatskih dragovoljaca PZO-91 Grada Dubrovnika u likvidaciji, Veloluška alternativna kreativna udruga mladih, CRUISE RESEARCH SOCIETY E.V., Udruga za klapsko pjevanje – Klapa ‘Arti’, ‘Udruga mladih Račišće’, Klapa Tiramol – Korčula, Udruga mladih MRAVCI, ‘Glazbena škrinjica u likvidaciji, Moto-klub ‘MORO’.

brojne novosti vezano uz osnivanje, registraciju, pravni položaj i odgovornost svih udruga, a udruge i sportski klubovi imali su godinu dana prilagodbe, odnosno u tom su roku morali svoje statute i djelovanje uskladiti s novih zakonom. Prema podacima Ureda za udruge Vlade RH, u Hrvatskoj je postojalo čak 52.000 registriranih udruga, a (samo) 24.100 udruga upisanih u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija (u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge) te oko 14.000 udruga obveznica predaje financijskog izvješća.

Među brojnim razlozima donošenja novih pravila je i veliki raskorak između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga, previše složen postupak likvidacije i brisanja udruga iz registra, ali nedovoljno razrađeni uvjeti dodjele financijskih podrški udrugama iz javnih izvora.

18 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

NAKNADNA PAMET

BEAUTY CENTAR VLAHUŠIĆ

USKORO M

Izborni memento Odlična mu je dosjetka bila i izjava da u presudi piše kako je iznevjerio birače Tri su godine od posljednjih redovnih lokalnih izbora, ali i godina dana do sljedećih. Pogledajmo malo što nam je gradonačelnik obećavao u kampanji (neću se osvrtati na izvanredne izbore, tamo se uglavnom uvrijeđeno bavio djecom koja su mu pokvarila planove, a ta djeca danas participiraju u vlasti na državnoj razini).

Vlahušić je u kampanji potpuno ignorirao izjave o presudi u aferi Šipan, lakonski izjavljivao kako on nema presudu (jer ju nije dobio poštom).

Odlična mu je dosjetka bila i izjava da u presudi piše kako je iznevjerio birače, a to nije točno jer to pokazuje i izborni rezultat. Tvrdio je i da je ‘popunjenost dubrovačkih hotela u prosjeku 193 dana’. Statistika je pak tvrdila da su hoteli u Dubrovniku tada imali punu popunjenost od tek 156 dana.

Hvalio se Vlahušić (a i sada se hvali) dobrim punjenjem proračuna. No, iskreno, ne puni se gradski proračun toliko zbog umjeteonstva naših gradskih oca, koliko zbog silnog umjeteonstva i mudrosti naših starih. A svi se od toga žele okoristiti. Upravo nas to kulturno bogatstvo izdvaja od svih drugih.

Dugogodišnji otvoreni sukob na relaciji gradonačelnik – DPDS pred tri godine je ušao u veliko finale. Očito su i novci i samostalnost Društva postali prevelik problem gradonačelniku, pa je (kasnije neslavno skončala) ministrica kulture i stranačka kolegica izradila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i poslala ih u hitnu proceduru.

Epilog i te epizode, gradonačelnik će ignorirati u novoj kampanji.

Prava kampanja se ne vodi samo par mjeseci pred izbore, vodi se četiri godine. Iduće godine imat ćete priliku ocjenjivati Androv uradak po nekoliko elemenata: izostanku gradskih gužvi, pitkoj vodi, dovoljnom broju mjesta u vrtićima, jednosmjenskom radu u školama, vrhunskim zdravstvenim uslugama, obilju koncerata, predstava i kulturnih događanja…

Piše Zoran Pucarić

Gradonačelnik je opet obmanuo javnost izjavivši kako domaće stanovništvo po jeftinijim cijenama kupuje u trgovinama! A popusta nigdje! Osim ako u trenutku kad je tu rečenicu izgovarao nije mislio na kartice vjernosti koje imaju pojedine trgovine Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Ne puni se gradski proračun toliko zbog umjeteonstva naših gradskih oca, koliko zbog silnog umjeteonstva i mudrosti naših starih

Dubrovčani, jeste li znali kako u trgovinama kao ‘lokalci’ možete kupovati po jeftinijim cijenama? Tako je barem za sarajevsku TV1 izjavio gradonačelnik Andro Vlahušić odgovarajući na pitanje kako je biti Dubrovčanin u Dubrovniku, pogotovo u sezoni. Njegov odgovor glasio je – ‘radimo jako puno, uveli smo dualitet cijena, jedne za domaće, druge za goste’.

Tada je podijelio i savjet kako sve kulturne ulaznice spadaju u formu ‘deset kuna’, a naveo je i kako su domaćima jeftinije cijene taksija, ali i u trgovinama.

Iako je riječ ‘trgovinama’ ‘progutao’, kao da se u trenu dosjetio kako

Aktualno 19

• 18. SVIBNJA 2016.

Mršavite s Androm! to baš i nije tako. A znaju to dobro građani ovog grada, najbogatijeg u Hrvatskoj (kako se hvali Vlahušić), no ujedno i jednog od najskupljih posebno tijekom sezone! Poznato je svima kako cijene s približavanjem sezone počnu ‘divljati’ na najfrekventnijim lokacijama, posebno oko i u povijesnoj jezgri. Primjeri su mnogobrojni. Tragom gradonačelnikove izjave kako su cijene domaćem stanovništvu jeftinije u trgovinama, zanimalo nas je o kojim je točno trgovinama riječ, na koji se način ostvaruju popusti te je li iste osigurao Grad Dubrovnik u dogovoru s trgovcima i na koji način. Jednako tako od gradonačelnika smo tražili podatak za koliko je Dubrovčanima umanjen iznos od pune cijene proizvoda koje plaćaju posjetitelji.

S pokazom – svugdje

U svojoj maniri, Vlahušićeva služba za informiranje krenula je s nabrajanje svega i svačega

što nema veze s trgovinama. Tako su nas podsjetili kako svi građani Dubrovnika, uz predočenje Libertasova pokaza, već od 2013. ostvaruju značajne uštede pri posjeti dubrovačkim kulturnim ustanovama kao i Rezervata Lokrum.

— Uz predočenje računa kupnje građanskog pokaza građani Dubrovnika ulaznice za kino Slobodu, koncerte Dubrovačkog simfonijskog orkestra, predstave Kazališta Marina Držića, plaćaju samo deset kuna. Treba istaknuti kako se radi o ograničenom broju karata za svaki pojedini kazališni, kino i glazbeni program – pobrojali su iz Grada Dubrovnika.

Potom su se dotaknuli parkinga!

Istaknuli su tako kako je svim posjetiteljima povijesne gradske jezgre parking kod parka Gradac tijekom zimskog razdoblja besplatan svaki dan u vremenu od 18 do 22 sata, a s obzirom da je napomenuto – svim posjetiteljima – dalo bi se zaključiti da bi se i stranci baš poput lokalaca tu mogli parkirati ‘free’.

— Zadovoljni smo što su brojni privatni vlasnici lokala prepoznali projekt koji razvijamo i dalje, te već godinama lokalnom stanovništvu nude niže pristupačnije cijene u kafićima, barovima, pekarnicama i drugim uslužnim objektima – pohvalio je gradonačelnik, a naravno spomenuo je i vožnju taksijem.

Do kraja godine u planu je realizacija jedinstvenog projekta. Čekaju nas brojni popusti, a Grad Dubrovnik pregovara i s trgovačkim lancima, rent-a-carovima i drugim različitim djelatnostima, kako bi korisnicima u konačnici ponudili što bolju i raznovrsniju uslugu

Preizborni spin?

— Donošenjem nove Odluke o autotaksi prijevozu, za ljude iz Dubrovnika i okolice uskoro će i cijene usluga

U novu godinu s novom Dubrovačkom karticom – popusti u restoranima, kafićima, trgovinama, frizerskim i kozmetičkim salonima...

prijevoza taksijem biti znatno niže od sadašnjih. Povjerenstvo je prihvatilo stav i odluka je u ovom trenutku u pripremi – odgovorili su iz Gradske uprave, no zaboravili su spomenuti kako je nova odluka u pripremi već duže vrijeme no nikako da se i usvoji.

E sad, na kraju se Vlahušić ipak dotaknuo i trgovina u kojima ćemo, najavio je, s nove godine moći uz pomoć Dubrovačke kartice, proći jeftinije. I ne samo u trgovinama već i u frizerskim salonima, fitness centrima, kozmetičkim salonima...

— Do kraja godine očekuje se i realizacija dugo pripremanog projekta, jedinstvenog u Hrvatskoj, a to je Dubrovačka kartica. Uz simboličnu mjesečnu cijenu, lokalnom stanovništvu će se nuditi brojni popusti u u restoranima, kafićima, trgovinama, ali i kod frizera i kozmetičara, kao i u fitness centrima koji se uključe u projekt.

Grad Dubrovnik pregovara i s trgovačkim lancima, rent-a-carovima i drugim različitim djelatnostima, kako bi korisnicima u konačnici ponudili što bolju i raznovrsniju uslugu – otkrio je veliki plan gradonačelnik.

Kartice vjernosti

I možda bi se moglo povjerovati kako će se ovaj plan i realizirati (eto, baš u predizbornoj godini), da još jednom, u izjavi za sarajevsku televiziju, nije obmanuo javnost (ovog puta ne samo dubrovačku) izjavivši kako domaće stanovništvo po jeftinijim cijenama već kupuje u trgovinama! A popusta nigdje! Osim ako u trenutku kad je tu rečenicu izgovarao naš gradonačelnik nije mislio na kartice vjernosti koje imaju pojedine trgovine, a preko kojih kupci mogu ostvariti određene popuste. No, to nije privilegij Dubrovčana već svih kupaca u Hrvatskoj!

20 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

NAJTROFEJNIJI HRVATSKI SPORTAŠ MIHOVIL ŠPANJA

Doživio sam sportaški PTSP, za stan u Solitudu sam izigran, a sad pokrećem vlastiti biznis svog grada i domovine nagrađen je brojnim odlikovanjima i priznanjima, a u javnosti je glasno zastupao prava osoba s invaliditetom i zauzimao jasan stav o problemu cijepljenja djece. Prije četiri godine zaključio je svoju plivačku karijeru i okrenuo novu životnu stranicu. Španja za DuList govori o životu nakon plivanja, novim životnim ciljevima, ali i izazovima koji tek stoje pred njim.

Ostvario sam u sportu sve što sam htio, završio sam tu ‘tortu’ i svaki novi korak bi riskirao da sve što sam napravio dosad otiđe u nepovrat

Odlučio sam se za jedan korak, ušao sam u mračan tunel, a svjetlost još uvijek nije toliko jaka da bih mogao reći da jasno znam što me čeka u budućnosti. Krenuo sam na taj put i tranzicija iz sportskog u civilni život još uvijek traje. Jako je zahtjevna Mihovil Španja najtrofejniji je hrvatski sportaš uopće, višestruki osvajač olimpijskih, svjetskih i europskih medalja te svjetski rekorder. Trostruki

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

je paraolimpijac (Atena 2004., Peking 2008. i London 2012.) s četiri osvojene brončane medalje. Za svoje uspjehe, vrhunske rezultate, kao i promociju

Kako Vam je na suhom? Nakon cijelog života u bazenu više se ne bavite plivanjem.

Već četvrtu godinu ne plivam, što je dosta dugo za sportaša, međutim poštujem odluku koju sam donio, iako nije bila nimalo jednostavna. Ne samo za mene, već za bilo kojeg sportaša koji napušta sport koji ga je odgojio i etablirao u sve sfere društva. O tome se, nažalost, danas malo govori. Kriza koju prolaze vrhunski sportaši poslije sportske karijere je tabu tema, a mnogi se nažalost ne snađu u novoj ulozi. Meni se dogodilo da sam imao teške nesanice i ostale poremećaje koji prate taj kompletni proces tranzicije u civilni život jer je nemoguće ostati imun na promjene koje se događaju kad odlučiš prestati s nečim u čemu si globalno uspješan i krenuti nekim novim putem.

To čak medicinski stručnjaci smatraju sportskim oblikom PTSP-a. Vjerujem da je tome tako.

Jeste li imali strah – što nakon?

Sigurno da jesam. Međutim, sportsku priču sam htio završiti na najbolji mogući način. A nije moglo bolje nego s posljednjom paraolimpijskom medaljom u Londonu 2012. godine, s kojom

Aktualno 21

• 18. SVIBNJA 2016.

sam zaključio priču. Ostvario sam u sportu sve što sam htio, završio sam tu ‘tortu’ i svaki novi korak bi riskirao da sve što sam napravio dosad otiđe u nepovrat.

Tužno je gledati šampione kako se u padu karijere ‘povlače’ po terenu.

Tako je. Premda smo svi mi sportaši ‘ego tripovi’ i jako je teško prijeći od interesa javnosti za sve što radiš u nešto nepoznato, gdje možda nećeš moći sebe ostvariti toliko uspješno kao u sportu. Ali ne moraš u svemu što želiš raditi biti najbolji na svijetu da bi u tome uživao. Odlučio sam se za jedan korak, ušao sam u mračan tunel, a svjetlost još uvijek nije toliko jaka da bih mogao reći da jasno znam što me čeka u budućnosti. Krenuo sam na taj put i tranzicija iz sportskog u civilni život još uvijek traje. Jako je zahtjevna.

U glavi sam još uvijek sportaš i jako se teško nosim s nekim drugim stvarima u životu. Čestitam Janici Kostelić na izboru za pomoćnicu ministra, ali sam malo skeptičan i strah me da ne bi baš ‘pala na prvom laufu’ i da je kao osobu i jednu od najboljih sportašica i skijašica svih vremena taj politički slalom ne iscijedi, a da ne uspije nametnuti svoje vrijednosti i ne doprinese koliko ona to uistinu želi.

Bi li Vi takvu ponudu odbili?

Janica je sportašica koja nije naučila igrati takve uloge. Od samog početka je bila beskompromisna. Zajedno sa svojim ocem bila je vlasnica svoje sreće, života i treninga. Kao pomoćnica ministra će puno više morati kalkulirati i vagati između jako puno interesnih sfera. Drago mi je da je jedna sportašica na toj poziciji, ali bez iskustva i političkog zaleđa teško se netko može voditi u cijeloj priči. Takvu ponudu nije lako odbiti, jer je to pokazatelj da vas cijene. Ali to što je netko bio uspješan sportaš u nijednom slučaju ne pretpostavlja da će biti uspješan na političkoj dužnosti. Nažalost, u bliskoj prošlosti nismo imali previše dobrih iskustava sa sportašima u politici i teško je zaključiti koliko su oni doprinijeli boljem statusu sporta i pravnoj zaštiti sportaša. Ne kažem da se sportaši ne trebaju baviti politikom, posebno nakon sportske karijere, ali prije svega moraju imati kvalitetan temelj.

Koji su ciljevi ili motivi bili odlučujući u konačnom prekidu karijere?

Dok sam se bavio sportom bio sam usko povezan za

odnose s javnostima. U javnim nastupima sam zastupao prava osoba s invaliditetom, pisao sam priopćenja za javnost, slao fotografije i videozapise. Kroz sport sam ispraksirao taj dio, a također sam zadovoljio akademsku razinu magistriranjem odnosa s javnostima. Možda ne toliko uspješno kao u sportu, ali tu sam diplomu zaslužio.

Drago mi je da je i na obrani diplomskog rada moj profesor i mentor Đorđe Obradović istaknuo kako ocjena nije darovana, i da sam je zaslužio, kakva god da jest. U životu nisam navikao na darove. A to ne bi bilo ni u redu naspram mojih kolega koji su se više trudili tijekom studiranja, što su kapitalizirali prosjekom ocjena. Drago mi je da sam akademsku razinu doveo do kraja. To mi je bilo izuzetno bitno, jer tek se sad smatram kompletnom osobom. To mi je i bio cilj na početku.

Posebno bih istaknuo Sveučilište u Dubrovniku na čelu s bivšim rektorom Mateom Milkovićem i sadašnjom rektoricom Vesnom Vrtiprah, kao i svim mojim profesorima s Odjela za komunikologiju, koji su mi u svakom trenutku bili prava i puna podrška.

Naravno bez popusta, ali su bili svjesni da sam vrhunski sportaš, sa svim što to nosi. A to je šest do sedam sati treninga. Na žalost, ne živimo u društvu kao što su SAD, gdje akademski sustav stoji iza sportaša, prati ga do kraja. Kod nas je to previše individualno i sve je improvizacija, a premalo vrhunskih sportaša se uopće odlučuje na fakultetsko obrazovanje, jer je to vrlo često nemoguće uskladiti.

N a k o n diplome iz odnosa s javnostima n a s t av i l i ste sa školovanjem?

Londonska škola odnosa s javnostima je kvalitetna nado-

ZAKON O SPORTSKOJ IZVRSNOSTI Imao sam teške nesanice i ostale poremećaje koji prate proces tranzicije u civilni život jer je nemoguće ostati imun na promjene koje se događaju kad odlučiš prestati s nečim u čemu si globalno uspješan i krenuti nekim novim putem.

To čak medicinski stručnjaci smatraju sportskim oblikom PTSP-a

‘Tržišna vrijednost’ sportaša

Zakon o sportskoj izvrsnosti određuje da svaki sportaš osvajač olimpijske ili svjetske medalje s navršenih 45 godina života ima pravo na naknadu za sportsku izvrsnost.

I mi paraolimpijci imamo pravo na nju, ali samo za paraolimpijske igre, a ne i za svjetska prvenstva. Na toj je razini zakonodavac pokazao kako nisu svi jednaki. Kao da kažete da je žena ‘malo trudna’.

Ili jest ili nije trudna. Ili je netko jednak ili nije. Na kraju, iznosi su jednaki, premda je postojala ideja da sredstva budu gotovo 40 posto manja. Trener Joško Vlašić je tada kazao kako medalje paraolimpijaca nisu tržišno jednako vrijedne kao olimpijaca. Ja bih ga pitao je li tržišna vrijednost medalje Blanke Vlašić jednaka vrijednosti medalje Davora Šukera? To je nemoguće uspoređivati. Medalja ne smije imati tržišnu, već sportsku i moralnu vrijednost prije svega. A moralna vrijednost osvajača paraolimpijske medalje ni u jednom segmentu nije manja od osvajača olimpijskih medalja.

gradnja. Imam jako puno praktičnog dijela koji će mi sigurno pomoći, jer upravo završavam ‘papirologiju’ za vlastiti posao koji će podrazumijevati dosta javnih nastupa i govora. Zato se vodstvu škole zahvaljujem na punoj stipendiji i ukazanoj časti biti ambasadorom škole.

Ulazite u poduzetničke vode. Jeste li se prije svega psihički pripremili?

Da sam bio svjestan u što ulazim kad sam skočio u bazen, onda to ne bih ni napravio. Nekad u životu ne valja sve staviti na papir i puno razmišljati već samo krenuti pa se prilagođavati kako te život nosi. Sport me odgojio na

22 Aktualno način da se, kad dođe prva barijera, ne vraćam nazad, već je pokušavam preskočiti, zaobići ili na bilo koji način pobijediti. To me krasilo u sportu, a mislim da će mi pomoći u poduzetničkim vodama. Iako sam svjestan da sam u sportu bio ovisan najviše o sebi i sposobnostima svog trenera Deana Kontića, a u poduzetništvu ću tu ulogu morati odigrati puno opreznije. Morat ću se puno više prilagođavati drugim javnostima i raznim interesima. Svjestan sam toga i to želim ostvariti. Ne znam koliko ću biti uspješan, ali kako sam i u sportu intenzivno zastupao problematiku osoba s invaliditetom to će svakako biti jedna od uskih djelatnosti novog posla.

U puno prilika ste u javnom prostoru, u medijima i na društvenim mrežama, zastupali prava osoba s invaliditetom, a Vaši su osvrti imali odjeka u društvu. S obzirom na svoju životnu priču, razmišljate li o pozivu motivacijskog govornika?

Možda taj naziv zvuči malo demagoški, ali sigurno da će velik dio posla kojim se želim baviti biti vezan za motivacijske govore. Uvijek sam volio komunicirati s javnosti i to mi nije strano. Ukoliko mi se pruži mogućnost volio bih motivirati ne samo osobe s invaliditetom, kako bi bili produktivniji na javnom mjestu i u privatnom životu, koliko to mogu.

Svojim primjerom sam dokazao kako svatko ima određena fizička ili psihička ograničenja, a pitanje je koliko dobro se nosi s njima i koliko dobro naglašava svoje sposobnosti ispred ograničenja. ‘Sposobnosti ispred ograničenja’ bila je moja temeljna deviza dok sam se bavio sportom.

Ne bježim od toga da imam fizički invaliditet koji je javnosti vidljiv, ali nikad ga se nisam sramio i uvijek je bio dio mog habitusa. U razgovoru s kolegama sportašima te u suživotu s ostalim sugrađanima u Dubrovniku uvijek sam pružao mogućnost da me upoznaju u cjelini. Tada su shvatili da sam, bez obzira na fizički invaliditet, jako puno mogao doprinijeti razvoju Dubrovnika kroz sport i moje stavove. Nakon četiri godine u ‘mirovini’ mislim da sam u tome i uspio jer sam jako puno prijatelja i članova obitelji educirao kako pristupiti osobi s invaliditetom. Imamo stereotipan način razmišljanja i želimo ih staviti u jedan koš socijale. Status osoba s invaliditetom ne rješava se isključivo kroz invalidninu, već kroz puno kvalitetniju participaciju u društvenom pa i političkom životu na lokalnoj i državnoj razini. Tek onda imaju pravu vrijednost i značaj za naše društvo.

18. SVIBNJA 2016. •

Samo sam htio da Sanja i ja imamo iste uvjete kao vaterpolisti, jer naši rezultati nisu manje vrijedni. Naprotiv, kao pojedinci smo morali uložiti puno više i ovisili smo o svojoj snazi na borilištima. A s obzirom na naše rezultate kroz dugi niz godina očekivao sam puno više

Socijalna osjetljivost prema osobama s invaliditetom nije potrebna. To je milodar koji im ne treba, jer je namjera loša. Zakonska regulativa će donekle riješiti problem, ali bit je ostala ista.

Osobe s invaliditetom trebaju biti na korist, i sebe i društva općenito

Kad gledate razdoblje svoje sportske karijere, je li se status osoba s invaliditetom poboljšao?

Nažalost teško je istaknuti Dubrovnik kao pozitivan primjer. Posebno u smislu arhitektonskih barijera. Sve se vlasti deklarativno zalažu i imaju izrazito afirmativan stav prema osobama s invaliditetom, ali na dnevnoj razini se to ne vidi. Premalo ćete osoba s invaliditetom vidjeti na gruškoj placi, u nekom javnom prostoru.

Onemogućeno im je pristupiti javnim površinama koje nisu na zadovoljavajući način isplanirane. Bilo da je riječ o osobama u invalidskim kolicima ili majkama s malom djecom u kolicima.

Govorimo u širini nogostupa, parkirnim mjestima za osobe s invaliditetom.

Ljudi kažu, parkirao sam samo na 4–5 minuta dok obavim spenzu. A nisu svjesni da time ruše prava tih osoba.

Osobe u kolicima ne mogu pristupiti zgradi policijske uprave na Ilijinoj glavici zbog skalina i tako ne mogu sami izvaditi temeljni osobni dokument, osobnu iskaznicu. Očito nas treba pritisnuti netko sa strane, neka regulativa Europske unije, kako bismo se osvijestili o potrebama osoba s invaliditetom.

S preko petsto milijuna ljudi riječ je o najvećoj manjini u svijetu. Ne znam koliko smo svjesni toga. Ključan problem je njihovo školovanje i zapošljavanje. Ako poslodavci zapošljavaju kako bi ispunili zakonski reciprocitet i time izbjegli kaznu, onda ne trebaju zapošljavati osobu s invaliditetom. Treba ih zapošljavati radi njihovih sposobnosti.

Ako one zadovoljavaju potrebe radnog mjesta onda ih trebate. A ne da ih se zapošljava radi socijalne osjetljivosti ili društveno odgovornog poslovanja.

Namjera pomoći je potpuno pogrešna, ako to nije dvosmjerna ulica. Ako ta osoba daje svoje obrazovanje i znanje te doprinosi napretku tvrtke, tek onda imate osobu koja zaslužuje to radno mjesto. U svakom slučaju socijalna osjetljivost prema osobama s invaliditetom nije potrebna. To je milodar koji im ne treba, jer je namjera loša. Zakonska regulativa će donekle riješiti problem, ali bit je ostala ista. Osobe s invaliditetom trebaju biti na korist, i sebe i društva općenito. Imao sam ludu sreću da sam se bavio nečim u čemu sam bio uspješan na svjetskoj razini pa sam se mogao izboriti za mjesto pod suncem.

Stekli ste iskustvo rada u Međunarodnom paraolimpijskom odboru?

Posredstvom Sveučilišta u Dubrovniku te Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobio sam financijska sredstva za tromjesečno stručno usavršavanje u sjedištu MPO-a u Bonnu.

Imao sam sreću u jednoj zgradi raditi s osobama iz 28 zemalja svijeta. Takva se škola rijetko gdje može dobiti. Učio sam od najboljih, posebno od glasnogovornika MPO-a Craiga Spencea, za kojeg se nadam da će doći u Dubrovnik na premijeru dokumentarnog filma o mojoj karijeri i percepciji prema sportašima s invaliditetom. Dok sam bio u Bonnu imali smo nemilu situaciju s dramatičnim slučajem Oscara Pistoriusa, možda i najvećeg paraolimpijca novog doba, koji je nastupao i na olimpijskim i paraolimpijskim igrama. To krizno komuniciranje mi je bilo od najveće koristi. Upravo na tako teškim slučajevima najviše se nauči kako se veliki stručnjaci nose. Na koji način informacija ide iz unutra prema vani, koliko se strogo ona kontrolira te koliko je bitna odgovornost svakog čimbenika u tom procesu. Bez tog praktičnog dijela ne bih mogao biti toliko spreman koliko sam danas. Naravno, uz znanje sam stekao i prijateljstva te poslovne veze koje će mi ubuduće sigurno koristiti u radu i promociji dokumentarnog filma.

Niste nikad bili u poziciji ‘primanja milodara’?

Naprotiv. Karakterno sam takav da sam se uspio izboriti kako bih mogao svoje životne stavove izreći javno, a da to netko prenese. Tu sam imao najveću pomoć lokalnih medija u Dubrovniku, koji su mi pomogli da se etabliram te

Kad ćemo vidjeti film?

Upravo je u montaži i, ukoliko sve bude u redu, 2016. bi trebala biti godina prikazivanja. Vjerujem da će premijera biti u mom rodnom gradu jer ipak velik dio sportske karijere mogu zahvaliti gradu. I u dobrim i u teškim vremenima. Nikad sportaš ne treba zaboraviti

da sve prijeđe na državnu razinu. Na kraju, u Dubrovniku sam biran za sportaša godine u općoj konkurenciji, i s Nikom Pulićem i vaterpolistima Juga, što mi je bilo posebno drago. Time je Dubrovnik poslao jaku poruku koliko je cijenio moje rezultate, bez obzira što se poslije toga događalo. To je sve puno lakše postići u manjoj sredini poput Dubrovnika, nego u Zagrebu, gdje sam također proveo dio svog života. Tamo si broj, a problemi su puno veći. Zato sam ponosan na odnos s ljudima kao što su gospari Marinko Mikulandra ili Maro Kapović, kao i Alen Bošković, koji kao tajnik Dubrovačkog saveza športova dosta radi na integraciji osoba s invaliditetom. Tu je i Marko Sentić, bivši sportaš koji je imao jako tešku prometnu nesreću, a koji je uključen u taj rad. Jedino većom integracijom možemo osobama s invaliditetom omogućiti da se osjećaju korisno i potrebno ovom društvu.

• 18. SVIBNJA 2016.

teške trenutke i ljude koji su stali iza njega kad to nitko nije htio. Napoleon je jednom rekao: ‘Nikad nemoj zaboraviti ljude kad se penješ, jer ćeš ih sresti kad budeš padao.’ Podršku takvih ljudi, na primjer ljudi na bazenu koji su postavljali pruge ili ostavljali ključ da možemo trenirati prije svih u 6 ujutro, i u sportskom i u moralnom smislu ne mogu zaboraviti. Na filmu je prikazan cijeli moj put priprema za London, gdje sam osvojio brončanu medalju, posljednju u karijeri.

Osjećate li gorčinu kad Vam se spomene stan u Solitudu? Jeste li u tom slučaju ipak bili prevareni?

Imamo zapis s Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u prosincu 2009.godine, gdje je gradonačelnik imao izričit stav prema tome. Na jedan vijećnički upit izjavio je kako Sanja Jovanović i ja trebamo imati isti tretman i uvjete kao i Jugaši. Vaterpolski klub Jug CO je ostvario svoje interese i oni uopće ne trebaju biti uvučeni u ovu temu. Njima je obećano ispunjeno, a nažalost Sanja i ja smo ostali ‘kratkih gaća’. Odgovorni će se u ovom pronaći. Nikad se nisam bavio javnom politikom niti sam bio član neke političke opcije. Možda je i u tome razlog zašto nisam bio kvalitetnije praćen u svemu tome. Nitko mi nije dao bilo kakav oblik podrške.

Danas, s 4–5 godina odmaka, žao mi je da sam bio izigran. Ne samo od strane Grada Dubrovnika, već i Plivačkog kluba Jug, koji javno nije pružio nikakvu podršku. Možda će me radi ovih riječi i napasti, ali to je nažalost činjenica. Na razgovor s gradonačelnikom sam išao sam, bez podrške kluba kojem sam dao dobre godine svoje sportske karijere. Bez obzira kako netko gledao na rezultate plivača s invaliditetom.

Korisnik sam gradskog stana i svjestan sam da će se neki od njih povesti time. Ali taj isti stan u jednom trenutku moram vratiti gradu, dok su neki moji kolege svoj interes ispunili.

Nikad na red nisam stavljao te stanove u Solitudu. Grad je omogućio VK Jugu zemljište i oslobođenje od komunalnog doprinosa. Samo sam htio da Sanja i ja imamo iste uvjete kao vaterpolisti, jer naši rezultati nisu manje vrijedni. Naprotiv, kao pojedinci smo morali uložiti puno više i ovisili smo o svojoj snazi na borilištima. A s obzirom na naše rezultate kroz dugi niz godina očekivao sam puno više. Na kraju krajeva, prvi sam sportaš u državi koji je uspio srušiti svjetski rekord unutar granica Republike Hrvatske upravo u svom rodnom gradu. Ne vidim da je to na bilo koji način u Gružu dokumentirano. To može zvučati bahato, ali to je ‘teška’ činjenica od koje nitko od

odgovornih ne smije pobjeći.

Najtrofejniji ste hrvatski sportaš i bez problema Vas se može nazvati sportskim velikanom. A sportskim velikanima se gradovi i države odužuju priznanjima. Od države ste dobili dva predsjednička odlikovanja, od grada i županije posebne nagrade. Je li na neki način slučaj Solituda pokazatelj da Vam se grad nije odužio? Ili će se po Vama jednog dana zvati neka ulica?

U ovom trenutku je sve to nevažno.

Bitno mi je kakvu sam poruku prenio javnosti i mlađim generacijama. Kad sam se 2004. godine vratio s Paraolimpijskih igara u Ateni dočekala me gomila školaraca. Jedan od njih mi je pristupio i rekao da bi on volio biti Mihovil Španja. To je za mene bilo kao da ste mi dali pet stanova. Ali ne tražim ni od jednog djeteta da bude Mihovil Španja. Osobno nemam idola, nisam pobornik idolopoklonstva i smatram da svatko treba imati svoj put. Sigurno mi je na mom putu pomogao primjer Dražena Petrovića ili Janice Kostelić.

Ili puno sportaša za koje se ne zna ili nisu uspjeli doći do razine olimpijske medalje, a imamo ih i u Dubrovniku.

Vrhunskih sportaša koji nažalost nikad neće doći do razine gdje će im pljeskati mnoštvo. Odgovor na pitanje bi bio: neka budućnost kaže svoje. Ja sam svoje rekao, u vrlo teškim uvjetima, ali na vrlo konkretan način. I ne samo svojim sportskim rezultatima.

Kako gledate na medijske upite o svom privatnom životu? Na primjer,

32

godine ima Mihovil Španja

U sretnoj sam vezi i uživam u njoj. Nadam se da ću biti u privatnom životu jednako uspješan, kao što sam bio uspješan u sportu. Veselim se jednog dana ulozi roditelja.

To će biti kruna mojeg života

Aktualno 23 Vaši fanovi na Facebooku primijetili su da imate novu djevojku.

Ne bježim od toga. Drago mi je da dosta uspješno komuniciram putem društvenih mreža, koje su mi pomogle u sportskoj karijeri i promociji svojih rezultata.

Jer rezultat koji se nije čuo ili vidio, u 21. stoljeću kao da ne postoji. Posebno ističem ulogu novinara koji su mi pomogli svojim načinom prenošenja informacija. Moram spomenuti Tončija Vlašića, koji me je pratio od mojih samih početaka, a nikad nije radio razliku u rezultatima sportaša sa ili bez invaliditeta, a to je dokumentirao na vrlo konkretnim primjerima. Drago mi je što sam pokušao i njemu pomoći da puno lakše spozna problematiku sporta s invaliditetom. Takvih je ljudi u Hrvatskoj jako malo, ali mi je drago da sam imao priliku s njim surađivati, baš kao i s vašom novinskom kućom te svim ostalima u gradu. To je dokaz da se može, ali treba razviti tzv. odnose s medijima. Medijima treba dati materijala da pišu. Ja sam se bavio plivanjem, a ne nogometom, a nogomet je uvjerljivo najpopularniji sport na svijetu. Jedan Ivan Rakitić ne treba puno energije kako bi došao do medijske pažnje. Što se tiče mog privatnog života, priznajem da sam u sretnoj vezi.

Aktivan sam na društvenim mrežama i svatko od mojih ‘virtualnih’ prijatelja, od kojih dosta njih osobno poznam, može pratiti moje aktivnosti. U sretnoj sam vezi i uživam u njoj. Nadam se da ću biti u privatnom životu jednako uspješan, kao što sam bio uspješan u sportu. Veselim se jednog dana ulozi roditelja. To će biti kruna mojeg života.

24 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. • DUBROVČANIN ŠEF POREZNOG USKOKA Dubrovčanin Paulino Lonza postaje novi šef ‘poreznog Uskoka’. Cijelo školovanje proveo je u Dubrovniku od osnovne škole, preko gimnazije

Kratke PREGLED ZBIVANJA

pa sve do diplome na FTVT-u. Nakon fakulteta zapošljava se 2005. u Poreznoj upravi u Dubrovniku.

Brendiranje vode KUĆA VODE NA OMBLI U POVOJIMA

Kušaonica vode funkcionirat će kao tematski izložbeno-prodajni prostor, u kojem će biti moguće kupiti posebno pakiranu prirodnu izvorsku vodu, filtriranu najnovijom tehnologijom Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dubrovnik bi u drugoj polovici 2017. godine trebao dobiti novu turističku atrakciju – muzej, odnosno kuću vode na Ombli. Ova ideja predstavljena je prije dvije godine kada je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić najavio projekt brendiranja čiste izvorske vode.

Ideja je bila vezana uz pročistač, kojeg nažalost čekamo već neko vrijeme. Srećom, prema sadašnjim najavama pročistač će biti gotov prije muzeja pa će se moći prodavati čista, a ne zamućena voda. No, kuća vode tek je u povojima.

Prisjetimo se što je o kušaonici na

Ombli govorio Vlahušić prije dvije godine:

Čista voda ‘Dubrovnik’

— Uz postrojenje pročistača, prema planu, osposobit će se kušaonica vode.

Funkcionirat će kao tematski izložbeno-prodajni prostor, u kojem će biti moguće kupiti posebno pakiranu prirodnu izvorsku vodu, filtriranu najnovijom tehnologijom, ili boce koje će se moći dodatno puniti na svakoj pipi budući da će voda nakon izgradnje

Aktualno 25

• 18. SVIBNJA 2016.

‘ZASULA’ TUČA Gotovo zimski prizori mogli su se prošlog petka vidjeti u Dubrovniku i Konavlima. Jaka tuča napadala je najprije u ranim

jutarnjim satima u Dubrovniku, a u večernjim je ‘zasula’ Konavle. Štete se tek imaju zbrojiti.

e s jeseni 2017. pročistača biti jednake kvalitete kao izvorska – odgovorili su nam u rujnu 2014. godine iz Gradske uprave. Napomenuli su i kako se ne radi o punionici vode na tvorničkoj ili proizvodnoj razini već je riječ o želji brendiranja čiste izvorske vode kao nedovoljno iskorištenog resursa, što je, smatraju, posebno zanimljiva priča s obzirom na povijesni dubrovački vodovod iz 15. stoljeća.

Vodu naziva ‘Dubrovnik’, najavljeno je tada, prodavao bi Vodovod, jer kako je istaknuo gradonačelnik ‘nema nikakvog razloga da ne prodajemo vlastitu vodu koja će imati ‘okus dubrovačke vode, ali potpuno čista i bolja od bilo koje izvorske vode koja se može naći na tržištu’.

— Na izvorištu možda bude muzej vode ili kušaona vode. Neka to bude takva priča, ona o Onofriju della Cavi.

Tu ćete moći napuniti svoju vodu.

Grad Dubrovnik planira iskoristiti sredstva iz europskih fondova. Planiramo zgradu, koja je sada radionica, urediti u jedan lijepi muzej vode i stvoriti ‘priču o vodi’ – pojasnio je Vlahušić planove Grada i Vodovoda.

Tada se krenulo i s pripremom projektne dokumentacije ne samo za Muzej vode, nego i za dubrovački renesansni vodovod, kako bi se projekti financirali putem fondova EU. Posao je u rukama DURA-e.

‘Muzej vode’ kao zaseban projekt nije bilo moguće prijaviti na raspoložive natječaje obzirom da je za odabrani objekt na izvorištu Omble bilo potrebno zavoljiti određene preduvjete poput legalizacije objekta i definiranja drugih odnosa vezano uz građevinu na kojima je u proteklom razdoblju radio Vodovod Dubrovnik – ističe Andrea Novaković, direktorica DURA-e na naš upit o ovom projektu. Naglasila je i kako se rješavanje pitanja vezanih za potrebnu dokumentaciju kako bi se projekt mogao dovesti do sljedeće faze, a to je prijava na raspoložive izvore financiranja, predviđa kroz narednih nekoliko mjeseci.

Za projekt obnove trase Dubrovačkog renesansnog vodovoda ishođen je glavni i izvedbeni projekt te se u svibnju planira prezentacija za javnost kako bi svi zainteresirani dobili uvid u cjelokupan projekt.

Nekako s jeseni...

— Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA u suradnji s Gradom

Kuću treba legalizirati

— Razvojna agencija grada Dubrovnika DURA je 2014. godine prijavila na natječaj Ministarstva turizma projekt ‘Izrada projektne dokumentacije za obnovu trase Dubrovačkog renesansnog vodovoda u funkciji šetnice’. U obuhvatu ovog projeka bilo je zamišljeno formirati i ‘Muzej vode’ na samom izvoru Omble koji bi bio polazišna ili krajnja točka šetnje trasom starog vodovoda.

‘Muzej vode’ kao zaseban projekt nije bilo moguće prijaviti na raspoložive natječaje

Kuću na Ombli tek treba legalizirati

Dubrovnikom prijavila je navedeni projekt na Javni poziv Ministarstva turizma za dodjelu bespovratnih sredstava, a cilj je i ‘Muzej vode’ financirati iz sličnog izvora kada se za to ostvare preduvjeti – napomenula je Novaković.

S obzirom da je priča oko muzeja u ‘rukama’ Vodovoda predsjednika Uprave ove gradske tvrtke upitali smo u kojoj je fazi projekt.

— Dosta smo poodmaknuli u pripremama. Trenutno se rješavaju imovinsko-pravni odnosi oko zgrade. U Ministarstvo smo poslali zahtjev da nam daju izvadak da je objekt stariji od 1968. godine kako bi se legalizirao. Kad dobijemo svu dokumentaciju idemo u daljnju priču. U ovom trenutku ona je na samom početku iako se dosta toga odradilo i pripremilo. DURA je pak sa svojim dijelom projekta pri kraju – govori Dujmović ističući kako je riječ o dva različita projekta koji će zajedno korelirati, odnosno funkcionirati zajedno, ali i odvojeno. Najavio je i kako bi Muzej vode mogao biti otvoren s jeseni. One 2017. godine.

26 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

Crna kronika GURNUO POLICAJCA

Vlahušićev sin osuđen na godinu dana uvjetno

Zbog incidenta u policijskoj postaji u svibnju 2014., kada je pijan na staklena vrata gurnuo policajca Gorana B. pri čemu je on razbio staklo i zadobio više reznih rana po rukama, Frano Vlahušić (24), sin dubrovačkog gradonačelnika Andre Vlahušića, prošli tjedan je na zagrebačkom Općinskom kaznenom sudu nepravomoćno osuđen na godinu dana uvjetno uz rok kušnje od tri godine. Na izricanju presude Vlahušić se nije pojavio.

Za razliku od prvog postupka, kada je sutkinja smatrala da gradonačelnikov sin policajca nije namjerno gurnuo, već je posrnuo, nova raspravna sutkinja Sanja Nola smatra da je mladi Vlahušić postupao s namjerom. Gradonačelnikov sin u I. policijskoj postaji završio je zbog remećenja javnog reda i mira nakon što se potukao ispred noćnog kluba Team u Kačićevoj ulici gdje je, prema vlastitim riječima, prethodno s prijateljima popio dvije do tri boce viskija.

U postaji je napuhao 2,19 promila, a tijekom prekršajne obrade nije bio agresivan, što su policajci i rekli na sudu. Problem je nastao kada su mu pokušali objasniti da treba prenoćiti u jedinici za zadržavanje.

Vlahušić je na sudu tvrdio da je tada posrnuo i slučajno gurnuo policajca, no policajci su svjedočili da se odjednom naglo trznuo i odgurnuo Gorana B. Kako do tog trenutka nije bio agresivan, policajac nije očekivao takvu reakciju pa je pao na staklena vrata. Pritom je zadobio višestruke rezne rane na desnoj ruci, a na sudu je kazao da je imao čak 22 šava.

Kod 52-godišnja drogu, vagu i n DILAO MARIHUANU

7000 kuna pronađeno je u njegovom stanu

DVIJE PROMETNE NESREĆE ISTI DAN

Na sreću bez žrtava

Aktualno 27

• 18. SVIBNJA 2016.

JEDNA OSOBA POGINULA U proteklom tjednu na području PU dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 20 prometnih nesreća. Radi s o 11 prometnih nesreća s materijalnom štetom, dok je u ostalih 9 prometnih nesreća jedna osoba smrtno stradala, 5 ih je teže, a 7 lakše ozlijeđeno.

POLICIJA IZ PROMETA ISKLJUČILA 11 VOZAČA Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 346 mjera, a od toga 12 mjera zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Iz prometa je isključeno 11 vozača i 2 vozila.

aka pronašli novac Obavljena je pretraga obiteljske kuće i pripadajućih objekata vlasnika i korisnika osumnjičenog 52-godišnjaka kada je pronađeno ukupno 295 g marihuane namijenjene daljoj preprodaji Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković 52-godišnjak se sumnjiči za dva kaznena djela iz oblasti kriminaliteta droga i to neovlaštenu proizvodnju i promet drogama i omogućavanje trošenje droga.

Temeljem naloga nadležnog prekršajnog suda na području Metkovića je u četvrtak, 12. svibnja, obavljena pretraga obiteljske kuće i pripadajućih objekata vlasnika i korisnika osumnjičenog 52-godišnjaka kada je pronađeno ukupno 295 g marihuane namijenjene

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je osumnjičeni najmanje dvjema osobama davao na uživanje marihuanu daljoj preprodaji, precizna digitalna vaga i oko 7.000 kuna. Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je osumnjičeni najmanje dvjema osobama davao na uživanje tu drogu.

Zbog sumnje da je počinio navedena kaznena djela policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu.

Motociklist je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u Opću bolnicu Dubrovnik U nedjelju u popodnevnim satima u kratkom razmaku došlo je do dvije prometne nesreće koje su na sreću završile samo s materijalnom štetom i ozljedama neopasnim po život.

U sudaru na Nuncijati su sudjelovala dva vozila dubrovačkih registarskih oznaka, a jedna osoba je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezena u Opću bolnicu Dubrovnik, no nisu joj utvrđene ozljede. Isti dan kod place u Gružu stradao je motociklist. Prema informacijama iz policije vozač je

izgubio nadzor nad vozilom i pao, a prema neslužbenim informacijama udario je u betonske arle. Motociklist je vozilom Hitne medicinske pomoći prevezen u Opću bolnicu Dubrovnik gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede neopasne po život.

U sudaru na Nuncijati su sudjelovala dva vozila dubrovačkih registarskih oznaka, a jedna osoba je ozlijeđena

IZGUBIO NADZOR

Motociklist poginuo u Baćini

U teškoj prometnoj nesreći koja se prošli tjedan dogodila na državnoj cesti D-8 u Baćini na području Ploča, smrtno je stradao 61-godišnji motociklist, državljanin Austrije.

Naime, on se motociklom austrijskih nacionalnih oznaka kretao u pravcu Makarske kada je, ulaskom u zavoj izgubio nadzor nad motociklom, pao na kolnik i udario u metalnu zaštitnu ogradu te je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu događaja.

METKOVIĆ

Izvlačili novac iz kluba Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Metković 62-godišnjak se sumnjiči za kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti i krivotvorenje službene ili poslovne isprave, dok se još dvije muške osobe u dobi od 62 i 57 godina sumnjiče za pomaganje u kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti.

Utvrđena je sumnja da je 62-godišnjak, kao predsjednik uprave sportskog kluba s područja Metkovića, sredinom svibnja 2013. g. zaprimio iznos od 20 000 kuna na ime povrata nepostojeće pozajmice klubu koju su potpisom i pečatom neistinito potvrdili druga dvojica osumnjičenih, a koju pozajmicu je 62-godišnjak pravdao izdacima za sportsku opremu sa četiri krivotvorena računa tvrtke koja se bavi prodajom sportske opreme. Policija protiv osumnjičenih podnosi kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu.

28 Aktualno

18. SVIBNJA 2016. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

FORUM

U Dubrovniku o Jadransko-jonskoj strategiji

E-DNEVNICI

Pokriveno go županijskih š

ŽUPANIJA Kao izaslanik Europskog

odbora regija, župan Nikola Dobroslavić, sudjelovao je na panelu foruma Strategije Europske unije za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR) koji se održao u Dubrovniku u organizaciji Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske.

Kao glavni inicijator Europske strategije za Jadransku i Jonsku regiju još od 2010. godine, Europski odbor regija je posebno zainteresirana institucija za realizaciju ovog projekta. On predstavlja glavno mjesto sastanaka Jadranskojonske zajednice i okupljanja velikog broja lokalnih dionika, regija, gradova i općina oko ove ideje. Jadransko-jonska strategija, te izbjeglička i migrantska kriza vrlo su visoko na rasporedu rada tijela ove europske instutucije.

Dobroslavić je naglasio potrebu upravljanja Strategijom sa više razina, važnost izdizanja iznad ministarstava vanjskih poslova te uključivanje ministarstava kompetentnih za svaku pojedinačnu temu, poput ministarstava turizma ili posebno prometa zbog nedostatne prometne povezanosti unutar regije. Također je podržao uključenje regionalne i lokalne uprave u rad tematskih upravljačkih grupa Strategije. Predložio je promoviranje trajne platforme suradnje mreže gradova, luka, sveučilišta, istraživačkih centara, prekograničnih turističkih strategija koje se u dosadašnjem iskustvu pokazalo korisnim, te uz predstavljanje svog dosadašnjeg rada na polju prekogranične suradnje, uputio poziv za stvaranje strukture odozdo prema gore.

Nastava s e-dnevnikom odvijat će se u 21 osnovnoj i 14 srednjih škola DAN ŽUPANIJE

‘Prepoznati smo kao pouzdan partner’ Preostaje nam bitka za vraćanje sjedišta državnih ustanova i uprava koja su premještena u zamišljena sjedišta mega regija – rekao je župan

Forum Strategije Europske unije za Jadransku i Jonsku regiju održao se u Dubrovniku

ŽUPANIJA Povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezinoga zaštitinika, sv. Leopolda Bogdana Mandića, u Kazalištu Marina Držića održana je svečana sjednica Županijske skupštine. Župan Nikola Dobroslavić obratio se nakon pozdrava, ističući uspjehe, ali i probleme naše županije.

— I u proteklih godinu dana naša se županija potvrdila kao uspješna

regionalna jedinica i prepoznata je kao ozbiljan subjekt i pouzdan partner ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan Lijepe naše. Zahvaljujem svima koji su u tome pomogli. Sa zadovoljstvom mogu reći da je takvih bilo iznimno mnogo. A potvrđivali smo se na brojnim područjima – kazao je, među ostalim, župan Dobroslavić, ističući ponajprije borbu za čvrstu povezanost s maticom zemljom.

Aktualno 29

• 18. SVIBNJA 2016.

SPOMENDAN Povodom obilježavanja Spomendana na hrvatske žrtve Bleibruga i Križnog puta položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod

Spomen-križa na Boninovu te na Domobranskom groblju u Gospinom polju.

otovo 90 posto škola ŽUPANIJA Čak 35 od 40 osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija iduće akademske godine nastavu će provoditi uz korištenje e-dnevnika. Nastava s e-dnevnikom odvijat će se u 21 osnovnoj i 14 srednjih škola.

E-dnevnik je CARNetova web aplikacija koja je kao pilot projekt u Hrvatsku uvedena početkom 2011./2012. školske godine u samo 3 srednje škole (Zagreb, Požega i Zadar). Dvije godine nakon toga uključeno je i 29 drugih škola diljem Hrvatske, a prvi počeci u DNŽ bili su 2013./2014. školske godine.

Uz postojeće funkcionalnosti koje ima razredna knjiga u papirnatom obliku, aplikacija ima prednosti jer na brz, jednostavan i pouzdan način omogućuje i roditeljima i nastavnicima

Na svečanosti su dodijeljenje i nagrade ovogodišnjim laureatima

2,8 milijuna kuna uloženo je u nabavu računalne opreme

— Preostaje nam bitka za vraćanje sjedišta državnih ustanova i uprava koja su premještena u zamišljena sjedišta mega regija. Još vodimo bitku za bolje cestovno i morsko povezivanje, ponajprije za nastavak gradnje AC od Ploča do Osojnika. Koliko je ta bitka važna podsjeća podatak da se od Zagreba do Ploča stiže za nešto više od tri i pol sata, a od Ploča do Konavala treba tri sata. Tri sata treba od Dubrovnika do Vele luke, do Lastova više od jednog dana. Eto to je DNŽ i njena prometna problematika – napomenuo je Dobroslavić.

U drugom dijelu svečanosti

praćenje i analizu ocjena, bilješki, izostanaka i svih drugih unesenih podataka. Pored toga, onemogućen je neovlašten unos, ali i krađa, nehotično ili namjerno uništavanje razedne knjige, a što je znao biti slučaj u školama.

S obzirom da ovaj projekt zahtijeva potpunu informatičku, odnosno računalnu opremljenost, kao i stručnu osposobljenost svih nastavnika i profesora te ostalih stručnih djelatnika u školskim ustanovama, iznimno smo ponosni što se u skoro svim školama na području Dubrovačko-neretvanske županije nastava odvija koristeći razrednu knjigu u elektroničkom obliku.

Inače, u posljednjih pet godina u nabavu računalne opreme Dubrovačkoneretvanska županija je uložila 2,8 milijuna kuna.

dodijeljene su i nagrade ovogodišnjim laureatima županije. Podsjetimo, dubrovački književnik Feđa Šehović dobitnik je ovogodišnje nagrade za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije. Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju Skupština Dubrovačko-neretvanske županije dodijelila je Dženiti Lazarević, predsjednici udruge Poseban prijatelj, te Ekološko-ronilačkom klubu Korčula iz Korčule. Nagrade za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu dobili su dr.sc. Vinicije Lupis i muška klapa Kumpanji iz Blata.

NOVE SMJERNICE EU

U Župi o komunalnoj infrastrukturi

ŽUPA Konferencija o komunalnoj infrastrukturi organizatora časopisa Komunal održana je u hotelu Sheraton 9. i 10. svibnja. Jedan od suorganizatora konferencije bila je i Općina Župa dubrovačka.

Radi se o specijaliziranom sektorskom skupu koji je okupio tvrtke iz komunalnog gospodarstva Hrvatske i regije, dobavljače opreme, nevladine udruge, članove akademske zajednice, pravne stručnjake, konzultante, predstavnike JLS-a te donositelje odluka na nacionalnoj i europskoj razini.

Cilj skupa bio je upoznati nove smjernice EU-a u pogledu upravljanja otpadom i vodnim gospodarstvom te načelima održivog urbanog planiranja. Posebna pitanja bila su usmjerena na problematiku prilagodbe i integriranja u europski komunalni sustav te mogućnosti za veće korištenje EU sredstava za okolišna pitanja i infrastrukturu.

Općina Župa dubrovačka, kao suorganizator konferencije, aktivno je sudjelovala u radu skupa kroz panel diskusiju i prezentaciju aktualnih projekata i aktivnosti na području Općine.

30 Aktualno

Vaše vijesti

18. SVIBNJA 2016. • VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

UZ DANE SUNCA

Zagrebačka dječica posjetila Eko Osjećali smo se kao doma i zaista Vam je prekrasno tamo!

Širenje prijateljstva i ekološke svijesti među djecom i mladima cijelog svijeta jedan je od glavnih ciljeva ove udruge

Eko Omblići ugostili su, uz Dane Sunca, čak osamdeset studenata i učenika Međunarodnog programa Matija Gubec iz Zagreba. S njima je bila i direktorica Međunarodnog programa i njihovih sedam profesora.

— Ovaj posjet inicirala je naša mlada Dubrovkinja, Barbara Horvat-Čičmak koja radi kao profesor u ovom međunarodnom programu u Zagrebu. Hvala draga Barbara od srca – kazali su nam Eko Omblići, dodavši: – Tako je po sunčanom i lijepom danu naš Eko park Ombla bio u Mokošici uz puno cvijeća, pun djece i mladih, je su uz naše prijatelje iz Zagreba (inače to su djeca veleposlanika i stranih poduzetnika u Hrvatskoj) naši gosti bila i djeca iz Dječjeg vrtića Sunce i Dječjeg vrtića Pčelica-skupina Ptičice na čemu im puno hvala! – kažu.

Uz ekološko edukativne minute o važnosti rijeka i izvora pitkih voda,

djeca i mladi zajedno su posadili stablo prijateljstva – riječku smokvu petrovaču, te izmijenili poklone.

– Naši najmlađi ekoaktivisti Eko Omblići su bili jako oduševljeni ovim posjetom, a već su sklopili i nova prijateljstva. Nadamo se da će nam ponovo doći slijedećeg proljeća i da će se do tada popraviti naš Eko park Ombla u Mokošici, te postaviti ponovo nova kamena fontana s pitkom vodom (koja je potpuno slomljena u naletu vandalizma u 3 ujutro 6. listopada 2015. godine) budući da su oko Eko parka još tri dječja igrališta – kažu Eko Omblići, dodavši kako je širenje prijateljstva i ekološke svijesti među djecom i mladima cijelog svijeta jedan od glavnih ciljeva ove udruge, u čemu već uspijeva već dva desetljeća.

‘U ime svih učenika i učitelja htjela bih Vam se zahvaliti na gostoprimstvu i prekrasnom dočeku u Vašim

EKO AKCIJA

Gomile otpada izvađene s morskog dna Ekološka akcija čišćenja podmorja održana je proteklog vikenda u Solitudu Radno je bilo protekle subote u Solitudu gdje je održana ekološka akcija čišćenja podmorja.

Kao i svakog proljeća, već tradicionalno, okupili su se članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik i centra Abyss koji su u suradnji s Gradom Dubrovnikom i mnogobrojnim hotelima i društvima

Vrijedni ronioci izvukli su hrpe smeća s morskog dna

Aktualno 31

• 18. SVIBNJA 2016.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

o Ombliće! Bioraznolikost za održivi razvoj Davno je dokazano kako se gubitak živih vrsta stalno događa a toga nažalost nismo svjesni. Govori se o ‘šestom’ velikom izumiranju

Eko-Omblićima. Znam da je posjet bio kratak, ali tim više sladak i mi smo se svi osjećali kao doma i zaista Vam je prekrasno tamo! Mi smo bugenviliju zasadili u našem školskom vrtu te ćemo je paziti i maziti da nam i usprkos kontinentalnoj klimi stalno cvate i miriše! A znam da će tako biti i s ‘našom’ smokvom! – zapisali su pak gosti u svom pismu Eko Omblićima.

prionuli čišćenju podmorja. I ovog su puta izvukli gomile otpada, koje su onečistile naše more.

Ujedinjeni narodi uspostavili su Međunarodni dan bioraznolikosti koji se slavi 22. svibnja. Hrvatska tog dana slavi i dan zaštite prirode. A ‘u prirodi nema ni nagrada ni kazni – postoje samo posljedice’, rekao je davno američki političar Robert G. Ingersoll. Nju oblikuju prirodni procesi, a sve je više i čovjek sastavni dio te mreže. UN pozivaju sve građane i države kako bi svojim odlukama odredili globalni smjer akcijama, s ciljem smanjena siromaštva, zaštite okoliša, te usporavanja klimatskih promjena. Uticaj bioraznolikosti često je prilično ‘skriven’, pa se ne može uvijek precizno utvrditi u kojoj mjeri štetnosti okoliša utiču na kvalitetu života. Davno je dokazano kako se gubitak živih vrsta stalno događa a toga nažalost nismo svjesni. Govori se o ‘šestom’ velikom izumiranju životinjskih i biljnih vrsta, te mikroorganizama.

Danas se procjenjuje o postojanju nekoliko milijuna spomenutih organizama na ovom planetu. A posljednje, ‘peto’ izumiranje flore i faune, tvrde znanstvenici, bilo je prije šezdeset milijuna godina, nakon pada asteroida na poluotok Jukatan. A situacija danas?

Početak propadanja? Samo od fosilnih goriva ispušteno je u atmosferu 365 milijardi tona ugljikovih spojeva. Zbog krčenja šuma još dodatnih 150 milijuna tona! Oceani su postali 150 posto kiseliji od početka industrijske revolucije. Treba razumno koristiti prirodna dobra, te smanjiti količinu otpada uz prethodno razvrstavanje. Znači: očuvati prirodne resurse! Spriječiti globalno zagrijavanje! Spriječiti nestajanje šuma! One štite vodne zalihe! Spriječiti efekt staklenika i kiselih kiša! Očuvati plodno zemljište! Spriječiti nestajanje biljnih i životinjskih vrsta. Već nestaju mnogobrojne školjke, koraljni grebeni, neke ptice, nestaju pčele što oprašuju

Većina lijekova je biljnog podrijetla. Posebno u Africi

biljke, nestaju gmazovi, dupini, neke vrste tigrova i majmuna... Konačno, za ljudski rod najvažnija je proizvodnja hrane koja u veliko ovisi o bioraznolikosti ali i uslugama koje osiguravaju ekosustavi. O njima ovise i zalihe pitke vode. Zanimljivo je kako je bioraznolikost također temelj na kome je izgrađena tradicionalna medicina! Većina lijekova je biljnog podrijetla. Posebno u Africi! A misao koju je svojedobno izrekao Darwin, ima značajnu dubinu: ‘Naše livade i naše šume izgledaju nam kao pustoš kada ih usporedimo s onim što pruža more!’ Skoro svi gradovi ispuštaju direktno ili preko rijeka svoje otpadne vode u more, no one se prethodno pročiste u posebnim postrojenjima, pa se onda daleko i duboko od obale cijevima izbace. More ostatak učinkovito preradi. A naftne bušotine u podmorju? Zato je potreban stalan nadzor, znanje i oprez! No, to nije uvijek slučaj! Ovisi, tko sve to nadzire!

Kada je već riječ o otpadnim vodama i uopće o otpadu, mala digresija: Hrvatska dobiva ukore od EU zbog nepravilnog razvrstavanja smeća. No, pojavili su se različiti kontejner za prikupljanje ‘razvrstanog’ kućnoga otpada! Jer razvrstavanje otpada počinje u domu!

U Kanadi, npr. svako domaćinstvo ima pet manjih broka za smeće: za papir, zaostalu hranu, za staklenke, za limenke, za baterije i slične kemikalije.

U našim stanovima, uglavnom, sve se ‘surga’ u istu najlon vreću namijenjenu za otpad! Finalmente: ‘U prirodi je sve dobro, drveće raste, rijeke teku, ptice pjevaju, zvijezde sjaju; samo se nemirni i pohlepni čovjek kinji. Uznemiruje se, siječe šume, ‘prevrće zemlju’, zagađuje more, zrak i hranu, putuje, trči, ubija životinje, ubija samog sebe i plače i riče i misli na pakao... (G. Floubert, književnik)’.

32 Aktualno

Duplerica

18. SVIBNJA 2016. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Luminacija u K CRKVA DUHA SVETOGA

Aktualno 33

• 18. SVIBNJA 2016.

GOSPON ZAC Da se psi i mačke ostavljaju po cesti – navikli smo! Na kokote baš i nismo!

– napisali su volonteri Društva za zaštitu životinja Dubrovnika na svojoj Facebook stranici.

Komolcu

Kokot, gospon Zac, je pronađen na sred ceste na Brgatu te je sklonjen na Žarkovicu, a potom i u dom jedne volonterke.

Ovaj rijedak i neobičan prizor može izazvati jedino osjećaj divljenja

Foto Zvonimir Pandža

Svetkovina Duhova, odnosno blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, prigodno se proslavio i u crkvi Duha Svetoga u Komolcu ovu nedjelju. Poseban način obilježavanja ovog blagdana vezan je uz plamenje koje se pali oko crkve.

Lijep pogled na crkvu i okolno groblje u nedjeljnoj noći izazivao je dozu strahopoštovanja, a posebno je poglede mamio vatreni prsten duž zida koji opasava crkvu i groblje. Inače, naziv ‘Duhovi’ je doslovce preuzet iz staroslavenskog, gdje je to genitiv jednine, a zapravo se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova kako to zvuči u suvremenom jeziku.

34 Kultura

18. SVIBNJA 2016. •

Ulicama moga grada

Tada smo se svi poštivali!

SJEĆANJA ZLATKA I VLAHA O ŽIVOTU ONOGA, DAVNO NEKAD, GRADA I ČELJADI MU IZ PALMOTIĆEVE

razgovora. Ovaj put na temu kako je ‘nekad davno’ zaista bilo, što se sve događalo i tko je sve živio u Palmotićevoj, točnije u onom njenom donjem dijelu, od Straduna do Prijekog, na tek nekoliko kućnih brojeva sa jako puno stanova u ponajviše malo kvadrata, ali s jako puno čeljadi stisnutih u njima.

Zlatko Mičić i Jelena Stanić, spikeri i ‘tonac’ Ana Kamić za pultom studija Radio Dubrovnika

Tihi spasitelj Grada

Cijela bi naša ulica mirisala od slatkiša ‘od Žile’. Nama djeci najzanimljivije bi bilo kada bi mijenjali izlog! U izlogu su bile čokolade od kartona ili stiropora ili drva, kako se ne bi pokvarile na suncu, pa bi ih dali nama kad bi ih mijenjali, a mi bi se time igrali i ko fol prodavali Zapisao Boris Njavro

‘Ma isto si malo ono zabrljao!’, onako na prvu će mi znani nastavnik Pomorske škole u mirovini, ali po puno toga i znani lik Grada iz Palmotićeve ulice s broja 1 gospar Zlatko Mičić. A kako mi slično reče i moj dragi školski kolega iz našeg zajedničkog i davnog

8. c naše osnovne škole nekad davno zvane ‘Miše Simoni’ Vlaho Car, a i on je nekad davno – opet dvije riječi koje moraš navesti u sjećanjima – također bio stanovnik Palmotićeve na broju 5, nema mi druge, nego naći se napose s njih dva, u još jednom od naših

Dakle, uz sjećanja njih dva, Zlatka i Vlaha, ajmo još malo zastati u Palmotićevoj ulici. Ipak, priznaju mi, ‘zabrljao’ sam malo, kao s kućnim brojem i stanom velikog lika Grada i Hrvatske, don Mihom Demovićem, koji nije živio na broju 1, već na broju 3, u kući koja je u crkvenom vlasništvu i u kojoj je on bio stanar u jednom malom stanu. ‘I onaj grb, na početku ulice, ma mislim da je to grb Palmotta i nije bez razloga tu stavljen!+, tvrdi Zlatko. A stavljen je nakon velike Trešnje iz 1667. pa bi bilo dobro da se netko možda i tom temom pozabavi. Zlatko je do Grada s obitelji, kao mali dječak, doselio 1955. iz Zagreba, u stan na trećem pjanu kuće broj 1. ‘Ovdje je prije nas živjela tetka mog dugogodišnjeg kolege u Pomorskoj, Antuna Česka, koji je baš tada otišao studirati u Zagreb. Sjećam se, ulica je bila puna našeg namještaja, useljavali smo pomalo u novi stan, a među svim tim stvarima bio je i moj mali bicikl, kojeg su djeca iz ulice gledali kao neko čudo!’ Na tom ulazu, na broju 1 živio je i po mnogo čemu vrlo zanimljiv lik Grada, Austrijanac Franz Mayer, inženjer arhitekture, i njegova supruga Aleksandra, koja je dugo

Kultura 35

• 18. SVIBNJA 2016.

Mačka na vrućem krovu Palmotićeve, snimljeno sa prozora stana Zlatka Mičića

godina radila na recepciji ‘Excelsiora’.

Priča Zlatko kako je gospar Mayer na neki način spasio Dubrovnik od miniranja zadnjih dana Drugog svjetskog rata. Naime, znao je gdje su sve postavljene mine, koje su se trebale aktivirati pri povlačenju Nijemaca, a kojima bi se porušili mnogi važni objekti. Po nekoj legendi, čak ih je sam Franz Mayer trebao aktivirati i zadnji, nakon toga, otići, što on nije učinio, već je, kako je bio u vezi s partizanima, to odbio učiniti, pokazao je gdje su sve postavljene mine, tim činom spasio Dubrovnik od novih razaranja, te zauvijek ostao živjeti u Gradu i u Palmotićevoj. U tim poslijeratnim godinama sudjelovao je kao arhitekt i u projektiranju i dogradnji nekih važnih objekta, kao Excelsiora, kino Jadrana… umro je ‘malo prije ovog rata!’

Teta Kate je gornje sobe afitavala, pa se mi djeca nismo smjeli ljeti igrat do pet popodne, da nas ne bi polili vodom

Ptice i mirisi kolača

Vlaho Car mi je svoju priču o Palmotićevoj prvo ‘nabacao’ i poslao mailom, ali već to je bila priča puna prelijepih sjećanja i tako divnih životnih detalja na čeljad, zgode, igre… da bi je najradije samo ‘copy – paste’, rekle bi današnje mlađe generacije, objavio u ovom điru. Prisjetio se Vlaho nekih novijih zgoda, posebno svoga djetinjstva koje je proveo u ovoj ulici, godina radosti i igre, poštivanja i zajedničkog života svih iz ulice, izvukavši u svojim sjećanjima ono dječje koje se nikad ne zaboravlja. U razgovoru s njim, prisjetio se još puno toga. Za početak, o gosparu Franzu Mayeru. ‘Mi smo se kao djeca bojali ući u kortu broja 1 jer je Majer imao velikoga psa, njemačkog vučjaka, a korta, za razliku od drugih, uvijek bila zaključana i tu se moglo ući samo s ključem ili kad bi se pozvonilo. U jednoj od soba držao je samo ptice, jako puno ptica! Letjele bi slobodno po toj

DOLJE Vlaho Car i naša Zage nekad Matijević, nekad predsjednica našeg 8.c razreda i nekad iz Zlatarske ulice, odavno već Kristić i odavno već u Beču

sobi, bila je to atrakcija, pa bi mi djeca išli te ptice pogledat u Žeravice, preko puta, na broju 2, s njihovih skala. To nam je bilo jako zanimljivo. Žeravice su inače bili dragi ljudi, poznata postolarska obitelj, gospar Niko, supruga mu Lela i sin im Maro, koji je imao postolarsku radnju na Zelenoj placi. Kasnije su se preselili na Posat, ispod Kapelice. Maro je na žalost iznenada umro prije nekoliko godina.’ A onda me moj dobri Vlaho sjećanjima vratio u još jednu lijepu priču Grada i nekih davnih godina, na sam početak ove ulice, dolje na Stradun. ‘Ispod je bila butiga Kraša, ali mi smo zvali ‘u Žile’, kako se zvao poslovođa. Vrata od skladišta su bila na ulicu, a glavni ulaz sa Straduna.

Vazda bi gledali u otvoreno skladište i grebali za bombone, jer su uglavnom bili refuzo. I dobili bi uvijek koji bombon. Cijela bi naša ulica mirisala od slatkiša ‘od Žile’. Nama djeci najzanimljivije bi bilo kada bi mijenjali izlog!

U izlogu su bile čokolade od kartona ili stiropora ili drva, kako se ne bi pokvarili na suncu, pa bi ih dali nama kad bi ih mijenjali, a mi bi se time igrali i ko fol prodavali.’

Svi se pazili i poštivali

Nakon ove ‘slatke’ Vlahove priče, vraćamo se uz Zlatkova sjećanja na broj 1 i još jednog svakako zanimljivog stanovnika ove ulice. Tu je živio i akademski slikar Eugen Krstulović, ‘jedna njegova slika je i u Klubu pomoraca’ ponosno će Zlatko koji je o tom kultnom okupljalištu napisao malu, ali vrijednu knjižicu, te njegova supruga Nevenka Krstulović, koja je predavala matematiku u nekadašnjoj dubrovačkoj Višoj pedagoškoj školi. A onda je Zlatko spomenuo još jednu stvar koju sam ‘zabrljao’! ‘Na broju 2 nije bio Klub prosvjetnih, već Klub društvenih radnika! A tu je u početku bila smještena i prva udruga muzičara, već tada im je tajnik bio Hrvoje Filičić. Kasnije su prešli na Peskariju pored Kluba pomoraca. Prvi članovi te udruge muzičara

bili su Trubaduri i ansambl ‘Dubrovnik’ Duška Asića i ostale sjajne ekipe.’

Spominje se Zlatko i kako je i on bio član zanimljiva kvarteta, ‘Desperadosi’, kasnije su se zvali nešto kao ‘DVD vatrogasci’, a uz njega članovi su bili Kiko Tomassi, Pero Pasković i Zlatko Marčinko. Treba podsjetiti kako je Zlatko Mičić tada, krajem šezdesetih godina, bio znani i sjajni pjevač, ali i voditelj mnogih zabava Grada, te spiker Radio Dubrovnika. Naravno, i Zlatko se prisjetio butige Kraša i poslovođe Nedjeljka Žile, te kako su se i oni, njegova generacija malo starija od Vlahove, grebali bombona i izloženih čoko – kutija od drveta, za vremena njegova djetinjstva. A prisjetio se i požara u ‘Krašu’, ‘planula vatra, svi skočili gasit, a mi djeca gledaj uzet koju čokolatu!’ Prisjetio se i on obitelji Žeravica, te zaključio priču o broju 2 ove ulice, ‘danas je to hotel!’ I na broju 3 danas je hotel, a tu je dakle nekad živio don Miho Demović. Vlaho će se prisjetit’ kako je ‘na broju 3 živjela Kate Perdić s mužem Antom, zet im je Oluja dugo godina direktor nekadašnjeg ‘Dupca’.

Ispod su bile dvije žene, zvali smo ih Mljećke ili Primorke, i tu se onda uselio don Miho. Teta Kate je gornje sobe afitavala, pa se mi djeca nismo smjeli ljeti igrat do pet popodne, da nas ne bi polili vodom. Ne samo ona, to je bio tada red u Gradu, popodnevni mir, kad stariji odmaraju, a i mi djeca stojima doma na miru. Tada se to i te kako poštivalo!

Sjećam se i kad se uveo drugi program televizije, trebala je posebna antena i onda smo molili tetu Katu da rastegnemo na njen krov kabel, da vidimo televiziju, jer se odozgo vidio Srđ. U nje smo često išli sušti robu. Ma svi smo se tada pazili i poštivali. A ispod nje je bio krojač Milan Ćosić, to je bilo omiljeno okupljalište starijih. Nikad u radnji nije bio sam. Kasnije se odselio u Biograd i žena Pave mu je i danas živa, a kćer mu se udala u Konavle, za Boža Lasića. Do dunda Milana je bila moja soba, a to ti je tek posebna priča…’

Nekadašnji učenici davnog 8. c prošlog ljeta na okupljanju

36 Kultura PROFESOR ISTVÁN BLAZSETIN SA SVEUČILIŠTA U PEČUHU

Hrvatska nije svjesna vrijednosti manjinskih zajednica Općenito se u Hrvatskoj jako malo govori o Hrvatima koji žive u Mađarskoj.

Tako nastojimo iskoristiti svaku priliku predstaviti tu zajednicu

Mi smo uvijek negdje između – Mađarima smo stranci koji imaju neke svoje čudne običaje i zgodno izgledamo kad se obućeno u narodne nošnje, a u Hrvatskoj smo oni ‘s čudnim dijalektima’ Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Konzulat Mađarske u Hrvatskoj, Dubrovnik u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i Zakladom Caboga Stiftung prije nekoliko tjedana organizirao je znanstveni kolokvij ‘Srednjoeuropski književni dijalozi (kulture, jezici i književnosti u kontaktu) u Dubrovniku, u prostoru Ljetnikovca Bunić Kaboga. Po svemu poseban događaj, skup je na jedno mjesto doveo istaknute profesore i povjesničare, teoretičare jezika, a nama se posebno zanimljivim učinilo predavanje profesora Istvána Blazsetina sa Sveučilišta u Pečuhu, Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. On je održao predavanje na temu: ‘Hrvatski književnopovijesni diskurz i književnost Hrvata izvan Hrvatske’, a mi smo o ovoj temi htjeli saznati još i više.

— Mislim kako je svaka konferencija ova k ve

Kultura 37

• 18. SVIBNJA 2016.

IZLOŽBA U GODINI NAŠEG PARCA Povodom Godine svetog Vlaha, u Kazalištu Marina Držića otvorena je proteklog tjedna izložba dvaju vrijednih autora, Jagode Lasić i Tonka Smokvine,

vrste dobra stvar. Prije svega, zato jer je ovdje bilo ljudi iz RH i okolnih zemalja, ili zaokruženo, iz srednje Europe, a povezivanje u tom konktekstu je vrlo bitno. Prije svega zato jer ovakve konferencije doprinose protoku informacija.

Moje iskustvo, što se veže za Hrvatsku i Mađarsku, jest da puno toga znamo i učimo, no zanemarujemo susjedstvo.

Budući da to zanemarujemo, imamo nepovjerenja jedni prema drugima, jer se ne poznajemo. Svaki ovakav susret doprinosi suzbijanju nepoznanica, te da se stekne povjerenje, pokrene komunikacija iz čega se onda mogu izroditi dobre stvari. Naglasak konferencije bio je na hrvatskoj književnosti, no vidim i u ovome i u bilo kojem ovakvom susretu početne korake koji bi mogli bilo gdje završiti. Važno je da je prof. Katja Bakija smogla snage organizirati jedan ovakav skup. Dubrovnik ima prednost što svi vole doći ovamo.

Inače, znanstvene skupove treba otvoriti, naročito prema studentima – kazao nam je prof. Blazsetin.

S aspekta Hrvata u Mađarskoj, kako gledate na ovakve susrete?

Svaka je prilika dobrodošla za govoriti o sebi u Hrvatskoj. Općenito se u Hrvatskoj jako malo govori o Hrvatima koji žive u Mađarskoj. Tako nastojimo iskoristiti svaku priliku predstaviti tu zajednicu, s ciljem da u hrvatsko javno mnijenje uđe informacija kako postoje Hrvati u Mađarskoj, koji čuvaju svoju tradiciju stoljećima te nastoje očuvati i njegovati vlastiti identitet te jezik i kulturu svojih predaka. To je za nas Hrvate iz Mađarske jako važno. Ova konferencija bila je na razini znanosti, no održava se i kroz umjetnost, tradiciju, povijest...

Zašto je važno pronositi glas o Hrvatima koji žive izvan Hrvatske?

Zato što se Hrvati moraju vezivati uz Hrvatsku i hrvatski narod, ne uz Mađarsku. Vezuju se, naravno, i za Mađarsku, ne treba to krivo shvatiti, no u jezičnom i kulturnom smislu oni ne pripadaju mađarskom narodu. Ono što se uklapa u priču ove konferencije jest kako svaka manjinska zajednica ujedno djeluje kao most između svoje matične zemlje i domovine u kojoj živi. Mi smo uvijek negdje između – Mađarima smo stranci koji imaju neke svoje čudne običaje i zgodno izgledamo kad se obućeno u narodne nošnje, a u Hrvatskoj smo oni ‘s čudnim

koja će biti otvorena sve do 28. svibnja. Ovo je jedna u nizu od jedanaest izložbi koje organiziraju Hrvatska matica iseljenika i Udruga Festa Dubrovnik u čast našemu Parcu.

dijalektima’, te pitaju kad smo se iselili.

Narod izvan svoje matične države u principu ima izražen patriotizam, ljubav prema domovini?

U tome ima istine, a to je i emigrantska priča. Kad ste odvojeni od svoje prirodne zajednice, sredine gdje inače živite, tek onda shvaćate što nemate.

Kao i inače u životu. Kad nešto izgubite, shvatite što ste imali. Tako je i sa zajednicama, one žive romantični patriotski život, što je jako bitno, jer da ga nema, ne bi bilo ni njih. Što za manjine donosi modernizacija društva?

Globalizacijom i otvaranjem, stvaraju se nove mogućnosti, ljudi odlaze, Hrvati su u Mađarskoj uglavnom ruralno stanovništvo, a selo nestaje.

Tradicionalne vrijednosti nestaju i posla nema, te svi idu u gradove ili na zapad, tako gubimo i mlade, sloj koji je bitan. No to je svugdje problem, kod emigranata je puno izraženija želja za integracijom. Do nedavno, manjinske su zajednice bile nekako ‘gurnute’ u stranu, te se čuvalo svoje, što isto ima svoje negativne konotacije, jer se stvara vrsta konzervativizma i otpora svemu što je novo. Ja to nazivam ‘čuvarskim kompleksom’, no to može biti i prirodna refleksija na to stanje.

Natalitet je mali, kao i u Hrvatskoj, stanovništvo uopće nestaje na ovim prostorima, a onda hrvatsko stanovništvo u Mađarskoj je pritom još starije od mađarskog. A ako nema reprodukcije nema ni reprodukcije tradicije, prijenosa. Situacija je tragična i protiv toga se jako teško boriti.

Radi li se na tome?

Postoje dvojezične škole, nekoliko njih. No, u posljednjih nekoliko godina trend je da se tamo upisuju Mađari, oni koji imaju simpatije prema Hrvatskoj, primjerice bili su na ljetovanju pa im se sviđa, ili su pak poslom vezani za RH, vole našu glazbu... Pa upisuju svoju djecu u takve škole. No, oni neće postati Hrvati. S druge pak strane, da nema te djece, sutradan ne bi bila potrebna ta škola. Na neki način se umjetno reproducira ta zajednica. Također, mislim da Hrvatska nije dovoljno svjesna koliki je potencijal koji bi se mogao iskoristiti od hrvatskih zajednica izvan zemlje. Potreban je dogovor i suradnja koja bi mogla biti obostrano korisna. Mislim da to

hrvatska politika, još valjda od devedesetih godina, ne shvaća.

Globalizacijom i otvaranjem, stvaraju se nove mogućnosti, ljudi odlaze, Hrvati su u Mađarskoj uglavnom ruralno stanovništvo. A selo nestaje

Kad ste odvojeni od svoje prirodne zajednice, sredine gdje inače živite, tek onda shvaćate što nemate

Na Vašem izlaganju u Dubrovniku spomenuli ste dvije zanimljive stvari – književnost u egzilu, te preraspodjelu književnosti. Odakle dolazi ta ideja?

Krećem iz naše situacije. Bavio sam se i bavim se još uvijek književnošću Hrvata u Mađarskoj, područjem koje je Hrvatskoj do prije tridesetak godina jedva bilo poznato. Znali su entuzijasti koji su čak i dolazili u Mađarsku, međutim, tome se sustavno nitko nije posvetio. U tome sam vidio ‘bijelu mrlju’ za obraditi, te sam se suočio s problemom kako pristupiti toj književnosti. Ona je vrlo specifična, naročito od stvaranja Jugoslavije, one prve, pa sve do osamostaljenja Hrvatske, bila takoreći, odvojena od matičnih hrvatskih književnih kretanja, često u sasvim drugim sferama i stilskim obilježjima od one u Hrvatskoj, bez komunikacije, zbog vrlo čvrstih granica. Nakon raspada Austro – Ugarske i nastanka država, te granice postaju čvrste i nestaje prirodna komunikacija, te Hrvati u Mađarskoj ostaju odsječeni.

Nastaje situacija ‘obezglavljenih’ Hrvata s izgubljenim centrima, školama, te to sve treba izgraditi nanovo. No, književnosti uvijek ima, te tako i u ovim situacijama opstaje. Stvara se književnost domoljubnog karaktera, romantizma, čuvanja jezika i običaja koji su najveća vrijednost... To se nastavlja i nakon 1945. S hrvatske strane, nema želje, a ni mogućnosti za komunikacijom. Tako da cijela politička situacija uvjetuje posebnu književnost koja zapravo nije ‘u dosluhu’ s hrvatskom. Kao da smo u Americi. Tako sam tu vidio metodološki problem, odnosno kako uopće progovoriti o toj književnosti. Mislim da bi bilo zgodno, govoreći o cjelokupnoj hrvatskoj knijževnosti, odnosno o svemu što nastaje na hrvatskom jeziku izvan Hrvatske, razlikovati emigrantsku književnost, kamo pripadaju autori koji su napustili Hrvatsku zbog političkih ili ekonomskih itd. razloga, i književnost tzv. autohtonih hrvatskih zajednica. Kada se govori o povijesti hrvatske književnosti, ne smije se zaboravljati na emigrantske zajednice i manjine, njihovu književnost treba uključiti u ovu priču i ovakve konferencije prilika su za podsjećanje na to. Bitno je imati informacije o hrvatskoj knijževnosti izvan Hrvatske i progovoriti, jer to govori o bogatstvu hrvatske kulture uopće.

38 Kultura

18. SVIBNJA 2016. •

‘U PRIKAZU POVIJESTI NE SMIJE BITI TABUA’

Otvorena izložba ‘Promidžbeni plakat četrdesetpeta’ Pri sastavljanju izložbe nismo se bojali sadržaja, ali ni strukovnog dijela

Sve što smo preživjeli treba na neki način vrednovati te prikazati budućim generacijama Foto Zvonimir Pandža

Izložba ‘Promidžbeni plakat četrdesetpeta’ otvorena je u ponedjeljak navečer u prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine u Širokoj ulici.

— Ovom zanimljivom izložbom DPDS je želio iskoračiti u nešto moderniju povijest našeg grada i države. Prikazavši ovo razdoblje povijesti htjeli smo reći kako uistinu ne može i ne smije biti tabua u prikazu povijesti i njenom vrednovanju. Sve što smo preživjeli treba na neki način vrednovati te prikazati budućim generacijama. Uz jednu malu napomenu: imamo biblijsku simboliku, jer Biblija kaže da je Židovima trebalo 40 godina za izaći iz Egipta i prijeći Sinaj. Naravno da nikome ne treba toliko vremena, ali je 40 godina

trebalo proći kako bi umro onaj zadnji rob koji je živio u Egiptu, kako ne bi bilo živih svjedoka tog ropstva. Tako će i nama trebati još koja godina kako bismo započeli nešto bolje za nas – istaknuo je tom prilikom predsjednik DPDSa Denis Orlić.

Sjećanje zajednice

– Baš zbog ovakvih izložbi dragocjena je uloga DPDS-a kao jedne od rijetkih nezavisnih kulturnih udruga koju vezuje sjećanje zajednice. Ova zbirka plakata je

Ovakva sjećanja su potrebna da bi se društvo relaksiralo

vrijedna kao sjećanje jer pripada jednom čovjeku koji ju je skupio i očuvao kao relikvijar sjećanja. Pri sastavljanju izložbe nismo se bojali sadržaja, ali ni strukovnog dijela. Političari kažu kako povijest treba ostaviti povjesničarima, što smatram pogrešnim. Što više kao društvo i obitelj povijest ostavljamo povjesničarima to će biti više problema.

Zato su ovakva sjećanja potrebna da bi se društvo relaksiralo – kazao je na otvaranju član DPDS-a Vlaho Bogišić.

Izložba ostaje otvorena do 5. lipnja.

Kultura 39

• 18. SVIBNJA 2016.

KAZALIŠNA SEZONA

Macbeth za kraj!

NOVOSTI IZ DUBROVAČKIH MUZEJA

Izložba ‘Sveti Vlaho u Italiji: mjesta čašćenja, kult i proslave’

Izložbom se kroz nekoliko tema prikazuje kult ali i pučke obredne i običajne prakse u 45 mjesta u Italiji.

Ova izložba je nastala kao međunarodni istraživačkoizložbeni projekt Etnografskog muzeja Dubrovačkih muzeja i organizacije Etnolaboratorio iz Rima, a održava se u sklopu obilježavanja Godine svetoga Vlaha, Izložbu možete pogledati u Rupama, svaki dan od 9 do 16 sati, osim utorkom.

Kraj kazališne sezone se bliži, ali prije toga publika će imati priliku pogledati još nekoliko naslova s repertoara KMD-a Kazalište Marina Držića u nedjelju, 15. svibnja gostovalo je u Županji s predstavom ‘Duša od krumpira’ na 23. Festivalu glumca koji se održava do 21. svibnja na području Vukovarskosrijemske županije. Dubrovačko kazalište izvelo je tekst Rade Jarka koji je u ovoj sezoni premijerno na scenu postavio redatelj Ozren Prohić.

Kraj kazališne sezone se bliži, ali prije toga publika će imati priliku pogledati još nekoliko naslova s repertoara KMD-a. 20. i 21. svibnja u 20 sati na rasporedu je ‘Macbeth’ Williama Shakespearea u režiji Matka Sršena.

Kultni tekst igra upravo u godini kada se bilježi 400. godina od smrti autora, istinskog velikana svjetske

književnosti.

‘Macbeth je sve ono što o njemu ne znamo, i to je izvjesno! Tekst je na scenu postavljen kao znak i uloga, a ne kao klasični psihološki dramski lik. Macbetha igraju 3 glumca, a sve to po čarobnoj formuli Shakespeareovih suđenica.’

Igraju: Zlatko Ožbolt, Edi Jertec, Ljubo Zečević, Bruna Bebić, Branimir Vidić, Hrvoje Sebastijan, Zdeslav Čotić, Boris Matić, Bojan Beribaka, Ivan Perić, Nikola Sekulo, Nina Hladilo.

Duša od krumipra gostovala je u Županji na 23.

Festivalu glumaca

Radionice u Dubrovačkim muzejima

U tijeku su radionice koje se održavaju povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2016., a u sklopu 21. Edukativne muzejske akcije Klik na kulturni krajolik.

Dubrovački muzeji uključili su se u provedbu iste na način da su pripremili više radionica i jedno predavanje.

Naziv objedinjenog programa Dubrovačkih muzeja je Baština in situ, gondola, Vilina spilja, kolarin i verižice.

Na radionicama sudjeluju učenici osnovnih i srednjih škola iz Dubrovnika i okolice.

40 Kultura

18. SVIBNJA 2016. •

TRADICIONALAN KONCERT

Mladi glazbenici i Orkestar za rođendan Županije Suradnja DSOa i maestra Campestrinija traje od 1999. godine

Kao soliste publika je mogla čuti mlade glazbenike, pijanistice Anu Njirić i Paulu Jadrušić te saksofoniste Filipa Kežića i Petra Rebaca Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem Christopha Campestrinija održao je proteklog petka u Kneževom dvoru koncert s mladim umjetnicima glazbenih škola s područja županije.

Riječ je o koncertu u sklopu programa obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića, kojega DSO održava već dugi niz godina.

Kao soliste publika je mogla čuti mlade glazbenike, pijanistice Anu Njirić i Paulu Jadrušić te saksofoniste Filipa Kežića i Petra Rebaca. Ovakav koncert prilika je učenicima glazbenih škola nastupiti s orkestrom i pokazati

svoj talent pred brojnom publikom.

Na programu su bila djela L. van Beethovena, F. Mendelssohna, B. Bjelinskog, F. Antoninija i W.A. Mozarta.

Inače, austrijski dirigent Campestrini čest je gost u Dubrovačkom simfonijskom orkestru, a dosad je dirigirao i brojnim orkestrima diljem svijeta, uključujući Londonski simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Moskovskog radija, Simfonijski orkestar Frankfurtskog radija, Simfonijski orkestar Kaira, Seoulska filharmonija, Philadelphia orkestar, Houston simfonijski orkestar, Vancouver simfonijski orkestar, Simfonijski orkestar Meksika i brojni drugi. Suradnja DSO-a i maestra Campestrinija traje od 1999. godine, odnosno od nastupa na Dubrovačkim ljetnim igrama kada je kao solist nastupio vrhunski majstor violine, tzv. ‘ruski Paganini’ – Maxim Fedotov.

Oglas 41

• 18. SVIBNJA 2016.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com

42 DuList info

18. SVIBNJA 2016. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP DUBRAVA’ Brod je trenutno u luci Amsterdam

180 m

AP JADRAN

U luci Eemshaven

duljina MB ‘AP DUBRAVA’

ZAGREB

U luci Amsterdam

AP ARGOSY

U luci Ghent, Ust Luga 25. 5.

ORSULA

24. 5. stiže u Nemrut Bay

Tip broda: Handysize Izgrađen: 2015. u kineskom brodogradilištu Qingshan Nosivost: 38.703 MT Duljina: 179,95 m Širina: 32,00 m Dubina: 15,00 m Glavni stroj: MAN B&W 5S 50ME-B9.3 Snaga: 6.100 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Mladen Spužević Upravitelj stroja: Denis Radetić 1. časnik palube: Zlatko Fumić 2. časnik palube: Mario Majkovica 2. časnik stroja: Tonći Pecotić 3. časnik palube: Luko Radulić 3. časnik stroja: Mirko Sučić Glavni kuhar: Josip Rebac Vođa palube: Đino Marinović Brodski mehaničar: Enis Kovač Elektroničar: Ante Glavinić Kormilari: Maro Hančević, Robert Kaser, Saša Žorić, Ivica Baća Konobar: Josip Mikelin Opara Pripravnici: Nikola Maglaić, Edi Marić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

AP DUBRAVA SV NIKOLA I

25. 5. stiže u luku Damietta

22. 5. stiže u Charleston

OLUJA

U luci Libreville

MIHO PRACAT

21. 5. stiže u Ust Luga

DuList info 43

• 18. SVIBNJA 2016.

ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Pape Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 18. 5. do 25. 5. 2016.

CITY OF DUBROVNIK U luci Ust Luga

IMPERIAL

U luci Riga, slijedi Mombasa 20. 6.

AP DRŽIĆ

U luci Shanghai

AP SLANO

AP STON

U luci Haldia

AP ASTAREA U luci Mumbai

26. 5. stiže u luku Chittagong

AP REVELIN

U luci Vung Tau, slijedi Map Tha Put 21. 5.

LIBERTAS

25. 5. stiže u luku Kakogawa

AP SVETI VLAHO 22. 5. stiže u Vung Tau

44 Oglas

18. SVIBNJA 2016. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem VW Polo 1.6, 105 ks, 2008.

godina, prvi vlasnik, 96.000 km, benzinac, registriran do 8/16. Kontakt: 091 733 6593

Prodajem Renault Megane, 2003. god., 1.5 dci. Prešao 190 tisuća, potrošnja 5.5 litara. Na lijevom boku iza zadnjih vrata s vozačeve strane je lak malo nagrižen od sunca, stoga i ovakva cijena. Ima servisnu knjižicu, prije 10 tis. km mijenjan zupčasti. Cijena je fiksnih 3000 eura, a sve info na 091 44 77 101.

centru Zagreba, preko puta Autobusnog kolodvora, raskrižje Vukovarske/ Držićeve. Cijena na upit. Kontakt: 095 85 33 497 – Opuzen

Stalno

zaposlena osoba traži hitno stan! Kontakt: zaklina2710@gmail. com

3-soban komforan stan, najkvalitetnije opremljen kao i s etažnim centralnim grijanjem, cca 90 m2, II kat u stambenoj zgradi u Novoj Mokošici, mijenjam uz nadoplatu za razliku u m2, za manji stan od 45 – 55 m2 na području Dubrovnika, Mokošice i okolice. Kontakt: guardiani52@gmail.com Tražim jednosobni stan ili garsonijeru

na području Nove ili Stare Mokošice.

Kontakt: lina2405@gmail.com

Mladi par traži stan, po mogućnosti Nova Mokošica. Kontakt: 091 113 5908, Nikolina Prodajem

Citroen C3, 1.4 benzinac, 2003. god. Auto je trenutno neregistriran, cijena za takvog je 13 tisuća kuna, a ako ga ja registriram uvećava se za te troškove. Kontakt: 098 756 235

Zaposleni student traži sobu za ostanak preko ljeta. Kontakt: 092 343 3663

Mladi ozbiljan par traži stan ili garsonijeru u blizini grada (u krugu 2–3 km) na duže vrijeme tijekom cijele godine.

Kontakt: ivan.krog1@gmail.com Hitno tražim stan u Dubrovniku i oko-

lici (Župa i Cavtat nisu opcije) za dvije osobe (par) useljiv odmah! Sve informacije na broj 095 39 41502 ili mail basicmarina95@gmail.com svaka inf. korisna.

Prodajem

Seat Leon 2.0 TDI 103kw Stylance 2006. g., 193.000 km. Očuvan i redovno održavan. Servis odrađen na 192.500 km. Dvojna aut. klima, koža, zakretni ksenon farovi s pranjem, el. sklopljjivi retrovizori, el. stakla i šiber, autom. brisači, nove gume (~1000 km), komande na volanu i još toga. Cijena je po dogovoru. Eventualna zamjena za Smart Fortwo novijeg godišta. Kontakt: lazic.goran86@gmail.com

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljujem poslovni prostor 16 m2

u DOC-u na Lapadu na dulje vrijeme, pogodan za sve djelatosti. Kontakt:092 101 8770 ili mail oskart@net.hr

Prodajem jednosoban stan 25 m2 u

Hitno tražim stan na području Dubrovnika do 3.000 kuna. Unaprijed hvala. Kontakt: 098 956 3540 Tražimo

stan od 25. 5. ili 1. 6. na području Župe dubrovačke. Kontakt: diana.galjuf@gmail.com

Tražim stan na području Dubrovnika

za mladi par. Na duže vrijeme, useljiv od 01.06. Kontakt: dolar.iva@gmail. com ili 099 688 0955

Dva

ozbiljna glazbenika traže 1,5 soban ili 2 soban stan na području Dubrovnika na korištenje do studenog. Kontakt: 091 507 33 77

Cimer i ja tražimo: stan, garsonijeru ili sobu na području Dubrovnika od useljivo od 1.6. Dodatne informacije

na broj: 098 906 7374

Iznajmljujem u Župi dubrovačkoj u

blizini Sub centra kompletno opremljen studio apartman površine 25m2.

Moguć najam tijekom cijele godine.

Cijena 2.500 kuna + režije. Kontakt: mboroje@yahoo.com

Zbog preseljenja tražim stan ili garsonijeru kroz cijelu godinu na području grada (prednost Lapad). Kontakt broj: 099 7671 494

Smještaj za radnike kapaciteta 64 osobe nalazi se u Čilipima nasuprot zračne luke. Prednost imaju velike tvrtke. Parking uključen. Kontakt: ivan@pulic.hr Iznajmljujem sobu s duplim ležajem od 15. 5. Nuncijata. Par ili 2 ženske osobe. Kontakt: 095 512 6912 Zaposleni bračni par s dvogodišnjim

djetetom traži stan na području grada.

Ukoliko imate stan za iznajmljivanje kroz cijelu godinu molim vas nazovite na 095 519 8162 (Antonija). Hvala!

NEKRETNINE Prodajem 50 posto vlasništva obiteljske grobnice na groblju Boninovo.

Kontakt: galebbos@yahoo.com Prilika, prodajem garsonijeru s balkonom i podrumom u strogom centru Gruža. Novo, etažirano, uknjiženo 1/1.

Obračunski 33m2. Cijena 80.000 eura.

Kontakt: 091 154 5917 MOTOCIKLI Piago Flay 100 ccoOm 2006. g, ispravan, registriran do 03. 2017. g, gratis dvije kacige cijena 5.300 kn, moguća korekcija cijene, nije fiksna. Kontakt: 095 909 9711 KUĆNI LJUBIMCI Poklanjam

mačiće. Kontakt: ismisljan@gmail.com

POSAO Soboslikarski obrt PENGATUR obavlja

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 18. SVIBNJA 2016.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

soboslikarske i ličilačke radove. Brzo, čisto i kvalitetno. Kontakt: 098 185 1413

Ozbiljna i odgovorna osoba traži posao održavanja okućnice, briga oko vrta i sličnih poslova. Molim samo ozbiljne ponude. Kontakt: 098 203 157

Traži

se muška osoba za prodaju dubrovačkih kovanica. Kontakt: 099 757 8237

Traži

se čistaćica za hostel na pola radnog vremena do 1. 10. Kontakt: 098 618 810

Tražim čistaćicu u radni odnos, uvjeti dobri. Kontakt: 095 902 1266

Tražim

posao konobara, voditelja – konobara i sl. Imam višegodišnje iskustvo kao konobar, voditelj restorana, radio u privatnim restoranima, hotelima, putničkim brodovima, govorim 3 svjetska jezika. Iz grada sam, ne trebam smještaj. Kontakt: 099 851 7828

Ženska

osoba 40 godina čistila bi apartmane po veoma povoljnoj cijeni uz mogućnost stanovanja kod istih, bila bi obavezna cijelo vrijeme. Kontakt: 091 762 0748

Studentica 4. godine predškolskog odgoja traži posao čuvanja djece od 1.7. Kontakt: 0981985116 ‘Terra Croatica’ – gastro suvenirnica,

traži prodavačicu za rad u sezoni.

Radno mjesto: Ulica od Puca 17. Obvezno poznavanje engleskog jezika. Kontakt: 091 254 1556

Vršimo

tapiciranje unutrašnjosti krova automobila. Kontakt: 098 957 6052

RAZNO HIT PONUDA KREDITA U KUNAMA PO KTA 6,49%, OBUSTAVE DO 65% PRIMANJA. N.G. D.O.O. 095/824–1894 Poklanjam bračni krevet s dva dobro očuvana madraca i dva noćna ormarića. Zvati iza 16 sati na kontakt br. 091 587 2926 Prodajem ljetnu gumu Bridgestone

225–45 r17, 2013. god., nikad korištena, kao nova, za 400 kn. Kontakt: novoselmarko01@gmail.com

TEHNIKA Prodajem mobitel Doogee x5, pod garancijom za 500 kuna. Novi je 700 kuna. Mobitel gotovo nekorišten, uz mobitel poklanjam zaštitnu maskicu.

Kontakt: 091 5862740 Mobitel model HTC-510 desire, star 1 god. ispravan u jako dobrom stanju, cijena 600 kuna. Kontakt: 091 910 9603 Prodaj

htc one mini 2 u odličnom stanju, kodiran. Cijena po dogovoru.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen Miroslavu Bjelogradskom, umjesto cvijeća 300,00 kn prilaže ekipa SD Dragovoljca. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiroračun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto vijenca u spomen na pok.

Marijana Nejašmić, 300 kuna prilaže obitelj Smiljana Tolja, umjesto vijenca za pok. kolegu Joza Buratovića, 4B razred Ekonomske škole generacija 1973./74. uplaćuje 550 kuna, Zlatko Kovač Ramiz, donacija 20 kuna, Maja Sršen, donacija 100 kuna, Pavo Tomislav Miloslavić, donacija 200 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

Kontakt 095 859 2078

Prodajem mobitel Doogee x5, pod garancijom za 500 kuna. Novi je 700 kuna. Mobitel gotovo nekorišten, uz mobitel poklanjam zaštitnu maskicu.

Kontakt: 091 5862740 USLUGE Dajem lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu, te iz kemije za studijske programe Akvakultura i Restauracija. Kontakt: lekcije.dubrovnik@gmail.com ili 095 8635 089 Poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu daje profesor s iskustvom u podučavanju. Kontakt 091 958 3688

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

46 Sport

TURNIR NA MALE BARICE ‘OMBLA 2016.’

Mexico osvojio Komolac!

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

’Meksikanci’ su u finalu svladali ekipu Evo nas opet s 2:1, a uz pokal za najbolju momčad odnijeli su i 10000 kuna, dok je poraženima pripao pokal za drugo mjesto i nagrada od 5000 kuna

U meču za treće mjesto Caffe bar puls slavio je protiv ekipe Totalni promašaj s 4:2 te osvojio 2000 kuna

Momčad Mexico pobjednik je turnira na male barice ‘Ombla 2016.’, koji se tijekom mjeseca svibnja održao u dvorani u Komolcu u organizaciji Malonogometnog kluba Ombla.

‘Meksikanci’ su u finalu svladali ekipu Evo nas opet s 2:1, a uz pokal za najbolju momčad odnijeli su i 10000 kuna, dok je poraženima pripao pokal za drugo mjesto i nagrada od 5000 kuna.

U meču za treće mjesto Caffe bar puls slavio je protiv ekipe Totalni promašaj s 4:2 te osvojio 2000 kuna.

Za najboljeg igrača turnira na kojem je sudjelovalo 36 momčadi izabran je

Sport 47

• 18. SVIBNJA 2016.

OKTANSKI VIKEND U BANIĆIMA Na stazi u Banićima idućeg vikenda u organizaciji AK Ragusa Racing održat će se druga bodovna utrka autoslaloma i kronometra. Očekuje se nastup više od 40 vozača iz cijele Hrvatske, među kojima I najbolji dalmatinski kartingaši.

Borna Tikvica, dok je najbolji strijelac Mato Šimunović s 12 postignutih pogodaka.

— Organizacijom ovog turnira klub želi nastaviti promicati sportski duh u Rijeci dubrovačkoj, ali i potaknuti sve zainteresirane da im se priključe u ovoj misiji – riječi su predsjednika MNK Ombla Andra Draškovića.

Organizacijom ovog turnira klub želi nastaviti promicati sportski duh u Rijeci dubrovačkoj, ali i potaknuti sve zainteresirane da im se priključe u ovoj misiji – riječi su predsjednika MNK Ombla Andra Draškovića

HEZONJA OSTAO BEZ TRENERA Mario Hezonja iduće sezone dobit će novog trenera. Scott Skiles dao je ostavku na mjesto glavnog trenera Orlando Magica. Klub s Floride ovu sezonu završio je s omjerom pobjeda i poraza 35–47, bez plasmana u doigravanje.

PORAZ U FINALU

Propuštena prilika

Za najboljeg igrača turnira izabran je Borna Tikvica

Stolnotenisači STK Libertas Marinkolora poraženi su u finalnoj seriji doigravanja Prvenstva Hrvatske. Prvak Hrvatske je GSTK Zagreb, dok su ‘Pituri’ drugi put zaredom srebrni, premda su u završnicu ušli kao prvi nositelji i veliki favoriti za naslov.

Zagrepčani su do titule prvaka stigli potpuno zasluženo, s dvije pobjede protiv dubrovačkog sastava. Najprije su ih na domaćem terenu svladali s 4:1, a potom i u Gospinom polju, također s 4:1. Jedini ‘Pitur’ koji je zabilježio pobjedu u oba meča bio je Miho Simović. U drugom susretu odigranom u Dubrovniku najprije je Juzbašić s 1:3 (5:11, 11:3, 6:11, 7:11) izgubio od Arbanasa, a Simović s 3:1 (11:6, 8:11, 11:5, 11:8) svladao Maglića. Zubčić je potom izgubio od Pucara s 1:3 (10:12, 6:11, 11:6, 7:11), par Zubčić/Simović od Maglića i Pucara s 0:3 (9:11, 10:12, 6:11), a Juzbašić od Maglića 1:3 (9:11, 11:4, 8:11, 8:11).

1.ŽNL

Trica lidera

12

golova postigao je najbolji strijelac turnira Mato Šimunović

GOŠK Dubrovnik je s 3:0 svladao Maestral u 21. kolu 1. Županijske nogometne lige. Strijelci u pobjedi lidera bili su Domagoj Veraja dvaput te Antonio Dragić jednom. S 54 boda ‘Nebeskoplavi’ sigurno drže prvo mjesto, drugi i treći Gusar i Croatia zaostaju 17 bodova.

U 22. kolu GOŠK-ovci gostuju u Smokvici kod Jadrana 1929..

48 Sport

18. SVIBNJA 2016. •

MEĐUNARODNI PLIVAČKI MITING ‘ZLATNI ORLANDO’

47 medalja Jugaša!

PK Jug predstavljalo je 84 natjecatelja, od čega 30 plivačica i 54 plivača, koji su osvojili ukupno 47 medalja, i to 14 zlata, 17 srebra i 16 bronci

Najuspješniji Jugov plivač je bio Mihael Vidojević, koji je isplivao šest medalja (4 zlata i 2 srebra), dok je najuspješnija plivačica bila Frane Miloslavić s pet medalja (2 zlata, srebro i bronca) Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Četrnaest zlatnih medalja osvojili su plivačice i plivači PK Juga na međunarodnom plivačkom mitingu

‘Zlatni Orlando’, koji je proteklog vikenda u organizaciji PK Juga održan na bazenu u Gružu.

PK Jug predstavljalo je 84 natjecatelja, od čega 30 plivačica i 54 plivača, koji su osvojili ukupno 47 medalja, i

Sport 49

• 18. SVIBNJA 2016.

JUNIORSKO PH

Raguž i Violić prvaci

Šest medalja osvojili su i Mario Šurković (2 zlata, 3 srebra i broncu) te Marko Baletin (2 zlata, 3 srebra i broncu)

Matej Raguž i Anđela Violić juniorski su prvaci Hrvatske. Na Prvenstvu Hrvatske održanom proteklog vikenda u Zagrebu Raguž (JK Dubrovnik) je do zlata stigao s dvije pobjede u kategoriji -100 kg, a Violić (JK Dubrovnik 1966.) s tri pobjede u kategoriji -70 kg. Brončani su bili Leon Đapić (JK Ura Nage, -55 kg), Josip Bulić (JK Dubrovnik 1966., -73 kg), Luka Violić (JK Dubrovnik 1966., +100 kg) i Iva Oberan (JK Župa dubrovačka, -57 kg).

Na PH za djevojčice i dječake srebrni su bili Marko Tomašević (JK Dubrovnik 1966., -38 kg) i Nika Viđen (JK Župa dubrovačka, -52 kg), a brončani Marino Oberan (JK Župa dubrovačka, -34 kg), Andro Režić (JK Ura Nage, -42 kg) i Fran Kužnin (JK Ura Nage, -38 kg).

‘HLADNICA 2016.’

Prijavite se! to 14 zlata, 17 srebra i 16 bronci. Najuspješniji Jugov plivač je bio Mihael Vidojević, koji je isplivao šest medalja (4 zlata i 2 srebra), dok je najuspješnija plivačica bila Frane Miloslavić s pet medalja (2 zlata, srebro i bronca). Šest medalja osvojili su i Mario Šurković (2 zlata, 3 srebra i broncu) te Marko Baletin (2 zlata, 3 srebra i broncu). Dominik Duždević isplivao je četiri medalje (3 srebra i broncu), kao i Katarina Matović (zlato, srebro i 2 bronce), a Đivo Matović tri medalje (2 zlata i srebro), koliko je isplivala i Ivana Maleš (srebro i 2 bronce). Ana Lučić osvojila je dvije medalje (srebro

367

plivačica i plivača nastupilo je na ‘Zlatnom Orlandu’

i broncu), kao i Paula Garbin, Filip Zalović i Katarina Benić (svi po dvije bronce). Đivo Damić osvojio je jedno zlato, Luka Đurović jedno srebro, a Ivan Zeko jednu broncu.

Na mitingu je u 16 pojedinačnih disciplina i pet uzrasnih kategorija (od seniora do mlađih kadeta) nastupilo ukupno 367 natjecatelja iz 25 klubova iz Albanije, BiH, Crne Gore i Hrvatske.

Do 31. svibnja u 17 sati traju prijave za 3. turnir na malih barica 3+1 ‘Hladnica 2016.’ na umjetnoj travi terena u Hladnici. Kotizacija za turnir koji počinje 1. lipnja iznosi 600 kuna, a dobna granica je 2000. godište. Osim glavnog turnira, organizirat će se i veteranski turnir (40+) te turnir za žene (15+), oba bez kotizacije. Nagradni fond turnira iznosi 18000 kuna (1. mjesto 10000 kuna, 2. mjesto 5000 kuna, 3. mjesto 2000 kuna, 4. mjesto 1000 kuna), a bit će nagrađeni i najbolji igrač, strijelac te fair-play momčad. Info i prijave na 099/3504124 i 098/358806. Podsjetimo, dosadašnji pobjednici su Poliklinika Marinmed (2014.) i Bistro Gato (2015.).

50 Sport

18. SVIBNJA 2016. •

TURNIR 3. KRUGA HRVATSKOG KUPA U BADMINTONU

Tri medalje za Aedium Na turniru je nastupilo 80ak igračica i igrača iz cijele Hrvatske

Najbolji rezultat među domaćima (nastupilo je 16 članova BK Aedium) imala je Barbara Janičić (U15) s broncom pojedinačno te srebrom u paru s Andreom Vlašić Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

U sportskoj dvorani u Gospinom polju proteklog je vikenda u organizaciji BK Aediuma održan turnir 3. kruga Hrvatskog kupa u badmintonu za mlađe kadete (U13), kadete (U15) i mlađe juniore (U17). Na turniru je nastupilo 80-ak igračica i igrača iz cijele Hrvatske.

Najbolji rezultat među domaćima (nastupilo je 16 članova BK Aedium) imala je Barbara Janičić (U15) s broncom pojedinačno te srebrom u paru s

Trebalo je produžiti korak za osvojiti poen

Andreom Vlašić. Treću medalju, brončanu, osvojio je par Maris Guca – Nikolina Kabiček (U17). BK Aedium je uz tri medalje imao i četiri četvrta mjesta:

16

članova BK Aediuma nastupilo je na turniru

parovi Marko Janičić – Niko Šumić (U13), Nika Masle – Nika Matana (U13) i Andrea Vlašić – Barbara Janičić (U17) te Mia Čerjan (U17).

Sport 51

• 18. SVIBNJA 2016.

AK DUBROVNIK RACING

MUKE JUGAŠA

Macan operiran

‘Pomeli’ sve u Skradinu! Đivo Franić i Žarko Knego ostvarili su rekorde staze u svojim klasama, a Tonči Stahor je odnio prvu pobjedu u karijeri

Prvim mjestima su se okitili Žarko Knego (N3), Đivo Franić (N2), Tonči Stahor (N1) i Istvan Kavetz Bongo (E23) Automobilistički klub Dubrovnik Racing nastavlja pobjeđivati na utrkama diljem Hrvatske i to na posebno dominantan način. Nakon

Foto AK Dubrovnik Racing

trijumfa na Sljemenu, prošlog vikenda ‘razvalili’ su konkurenciju i na 2. utrci Prvenstva Hrvatske na stazi u Skradinu, gdje su slavili prvo mjesto, s desetak bodova viška u odnosu na drugoplasirani AK Petar Klepac.

Prvim mjestima su se okitili Žarko Knego (N3), Đivo Franić (N2), Tonči Stahor (N1) i Istvan Kavetz Bongo (E23), drugi je bio Maro Franić (E17), treći Stijepo Manenica (N3), Đivo Feređa (N2), Miho Sturica (N1) i Tomscani Tomas (E15), dok je peti bio Mato Milković (E15).

— Đivo Franić i Žarko Knego ostvarili su rekorde staze u svojim klasama, a Tonči Stahor je odnio prvu pobjedu u karijeri. Također sve pohvale novom mladom dvadesetgodišnjem Konavljaninu Mihu Sturici, koji je odvozio prvu utrku u životu i popeo se na postolje – ističu iz AK Dubrovnik Racing.

Sljedeća utrka PH je krajem svibnja u Kotoru na stazi Trojica gdje će AK Dubrovnik Racing, trenutno vodeći tim u državi, nastupiti s još većim brojem vozača jer im stižu i mađarski formulaši.

Prvi bek VK Jug Croatia osiguranja Marko Macan operiran je prošlog petka u Općoj bolnici Dubrovnik.

— Zahvat je protekao uredno i Marko je pušten na kućnu njegu. Za nadati se skorom povratku u bazen, no i dalje ostaje upitan njegov nastup na Final 6 u Budimpešti – kazao je Jugov liječnik prof. dr. sc. Marko Margaritoni, koji je izveo operativni zahvat.

Podsjetimo, Macan je na utakmici Svjetske lige Italija – Hrvatska prošlog tjedna u Siracusi zadobio prijelom lijeve šake prilikom pokušaja blokiranja udarca.

— Vidit ćemo što možemo napraviti unutar momčadi kako bi mogli nadomjestiti Macanov eventualni izostanak.

Neigranje Macana bi bio veliki udarac za nas s obzirom da se radi o prvom beku momčadi – kazao je Kobešćak.

ATLETIKA

Postolja Neli i Anti U tri dana istrčali su tri utrke, a u dva navrata penjali su se na pobjedničko postolje Članovi AK Dubrovnik Nela Madeško i Ante Živković imali su uzbudljiv i uspješan trkački vikend. U tri dana istrčali su tri utrke, a u dva navrata penjali su se na pobjedničko postolje.

Madeško je najprije prošle subote bila treća najbrža trkačica (8:17:17) na 32 kilometra dugoj utrci ‘10. Mosor Grebening’ u Gatima u organizaciji PEU Gata, što joj je donijelo ukupnu pobjedu u konkurenciji žena na Proljetnom Treking Kupu. Istog dana Ante Živković (1:16:51) slavio je na Novalja

Na kraju su oboje sudjelovali i na utrci Duvanjske trkačke lige u organizaciji AK Puls iz Tomislavgrada

Lun polumaratonu u konkurenciji 63 trkača i trkačica, među kojima su bile i članice Škole trčanja Dubrovnik Helena Radić i Monika Jukić. Živković je potom kao osmi (1:09) završio 13,7 kilometara dugu brdsku utrku Boroša s ciljem na 1031 metara nadmorske visine. Na kraju su oboje sudjelovali i na utrci Duvanjske trkačke lige u organizaciji AK Puls iz Tomislavgrada, pri čemu je Živković (39:45) slavio na 10 kilometara, a Madeško (25:01) nastupila na 5 kilometara.

52 DuList IN PUTOPIS DUBROVAČKE STUDENTICE IZ NEW YORKA

Preko sedam mora, sedam gora i sedam planina Piše/Foto Vesela Šegvić

Najednom se pojavljuje mnoštvo auta, bicikla i ljudi.

Slika pomalo postaje prenatrpana za one koji na ovakav ritam života nisu naviknuli. Pogledom u daljinu u vidno polje upadaju dva najveća mosta, Brooklyn Bridge i Manhattan Bridge...

Amerika, točnije Sjedinjene Američke Države, u svijetu su se zbog svoje povijesti i postignuća nametnule kao jedna od zemalja u kojoj se snovi ostvaruju. U svakidašnjem govoru se ustalila i fraza ‘American dream’ koju svi, barem jednom u životu, žele doživjeti. No, zašto je to tako ili možda važnije pitanje, jeli to uistinu tako? U vrijeme velikih svjetskih ratova Amerika se pokazala obećanom zemljom iz razloga što nije sudjelovala direktno ni u jednom od njih. Zbog toga su mnogi Europljani otišli ‘trbuhom za kruhom’ i potragom za boljom budućnosti svojih obitelji. Na tom putu neki su bili sretne ruke i uspjeli u svom naumu, dok je drugima Amerika zadala teške muke i na koncu im priuštila samo bolnu smrt.

Propusnica za ulazak u obećanu zemlju tada je bio otočić Ellis Island.

Smjestio se južno od Manhattana na rijeci Hudson i administrativno pripada i New Yorku i New Jerseyu.

Doseljenicima je to bio novi dom, u kojem su prolazili kroz temeljite provjere. Naime, koncentracija ljudi koja je željela ući u SAD bila je velika pa su mnogi od njih proveli nekoliko noći spavajući na drvenim krevetima okruženi velikom količinom vlage i zime.

Takvi uvjeti potiču nastanak mnogih bolesti, što se i dogodilo pa su mnogi od njih na tom mjestu izgubili živote.

Danas se na Ellis Islandu nalazi mali muzej u kojem suosjećate zajedno s ljudima koji su proživjeli svoje trenutke na tom otoku. Mogu se pronaći sobe sa starim krevetima, umivaonicima, toaletima i kovčezima. Također, svatko tko želi može pronaći nekog svog pretka koji je prošao kroz ovaj otok. Najdirljivija atrakcija su zidovi koji se nalaze u hodniku na drugom katu, po kojima su imigranti ispisivali svoja imena i iskazivali neka najdublja osjećanja.

Rimska božica Libertas

Nadomak Ellis Islandu, na drugom grebenu smjestila se rimska božica Libertas, poznata kao Kip slobode. Jedan je od simbola SAD-a i predstavlja personifikaciju slobode. Božica u uzdignutoj ruci drži baklju, a ispod druge

DuList IN 53

• 18. SVIBNJA 2016.

MALIŠANI ZA MALIŠANE Najmlađi uzrast Dječjeg zbora ‘Dubrovnik’, od četvrte do sedme godine, priredio je prvi u nizu nastupa posvećenog njihovim vršnjacima u Dječjem vrtiću Ciciban u četvrtak, 12. svibnja. ‘Nadamo se da je

ovim započela jedna lijepa suradnja’, istaknule su voditeljice Zbora, Sanja Dražić i Paula DražićZekić, a domaćini u vrtiću su ih srdačno dočekali i pljeskom nagradili njihov prvi nastup.

Brooklyn. Četvrt poznata po kriminalu i bandama, danas postaje najpoželjnije predgrađe u kojem svoje dane života rado provode studenti

Iako vlada prometni kaos, svako poštuje prometna pravila i zna svoje mjesto u prometu

‘tabula ansata’ (votivna ploča sa zakonima), na kojoj se nalazi datum potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti. Ispod nogu nalazi se prekinuti lanac koji simbolizira stjecanje slobode, odnosno neovisnost SAD-a. Broj posjetitelja koji se može popeti na krunu je ograničen, zbog toga što se kip popravljao nekoliko puta. Za uspon na prijedestal potrebno je kupiti kartu dva tjedna unaprijed, a na krunu čak mjesec dana prije. Posjetitelji mogu uzeti predah uz šetnju oko kipa. U kružnoj šetnji može se opustiti uz očaravajući pogled na Manhattan i uslikati koja slika s kipom ili pak ‘baciti’ pogled s dalekozorom.

Iza božicinih leđa nalazi se lijepo uređen park i neizostavna suvenirnica.

Promet predstavlja pravu glavobolju za vozače

Srce New Yorka

Propusnica za ulazak u obećanu zemlju tada je bio otočić Ellis Island

Ploveći preko tajanstvene rijeke Hudson, pristaje se u srce New Yorka, donji Manhattan. Slika se odmah počinje mijenjati. Odjednom se pojavljuje

mnoštvo auta, bicikla i ljudi. Slika pomalo postaje prenatrpana za one koji na ovakav ritam života nisu navikli. Pogledom u daljinu u vidno polje upadaju dva najveća mosta, Brooklyn Bridge i Manhattan Bridge. Svaki od njih protočan je na dva kata. Gornja strana rezervirana je za automobile

i pješake, dok autobusi mogu voziti samo donjom stranom. Iako vlada prometni kaos, svako poštuje prometna pravila i zna svoje mjesto u prometu.

Brooklyn. Četvrt poznata po kriminalu i bandama, danas postaje najpoželjnije predgrađe u kojem svoje dane života rado provode studenti. Vrvi mladenačkim kafićima i idealno je mjesto za noćni izlazak nakon Manhattana.

Queens i dalje slovi kao najopasnija četvrt u gradu. Vozeći se kroz njega ne može se vidjeti nikakva raskoš. Samo socijalne zgrade koje se mogu prepoznati po ciglastoj građi s klimama na prozorima. Takve zgrade specifične

54 DuList IN

18. SVIBNJA 2016. •

newyorška atrakcija, može predstaviti pravu noćnu moru zbog napadnosti svjetala, boja i vječnih gužva.

Nadomak Times Squarea, samo ulicu dalje, svoje utočište našao je Rockefeller Center. Mjesto poznato kao jedan od najvažnijih poslovnih centara. U njegovom okružju nalazi se Radio City Hall, te medijski gigant NBC News. Rockefeller Center dnevno primi oko 175.000 posjetitelja, a mnogi svoj posjet New Yorku planiraju baš nekako oko Božića. Prvenstveno zbog božićnog drvca, u arkadi Centra. Definitivno najljepši događaj u to vijeme je

su za New York, jer u njima stan mogu dobiti samo socijalni slučajevi.

Zaista je nevjerovatna lepeza različitih kultura na koju se može naići vozeći se newyorškim ulicama. Posebna četvrt je pak ona gdje žive ortodoksni židovi prije ulaska u Brooklyn. Muškarci po kolnicima užurbano šeću u svojim prepoznatljivim ‘haljinama’ i kapicama, dočekujući svoju djecu da dođu iz škole.

Cijelim kvartom ne može se vidjeti ni jedan natpis na engleskom. Sve je izričito napisano židovskim pismom.

Ulicu dalje se nalaze muslimani, te je također sve u znaku arapskog pisma.

Ono što je najzanimljivije i u jednu ruku iznenađujuće za vrijeme u kojem živimo jest činjenica da vlada nevjerovatna sinergija između te dvije kulture.

Svoje četvrti imaju Kinezi i Talijani.

Popularno se nazivaju China Town i Little Italy.

Ulice China Towna vrište ‘švercerima’ lažnih marki i na prvi pogled djeluju dosta nečisto, a Kinezi pomalo smiješno. No i ova četvrt ima svoje draži i specifična je na sebi svojstven način.

Posebno se ističe popularna kineska hrana, koju kad se proba, shvati se zašto je toliko poželjna na američkim trpezama. U samom srcu China Towna nalazi se Little Italy, koja se smjestila u jednoj malo ulici i posjeduje nekoliko restorana s talijanskim specijalitetima.

Kad ste u New Yorku morate posjetiti bar jedan muzej ili galeriju

Promet predstavlja glavobolju

Šetajući malo sjevernije od Manhattana gužva postaje sve veća. Promet predstavlja pravu glavobolju za vozače auta, sirene odjekuju ulicama, a najviše se čuju zvižduci newyorških policajaca.

Prateći svjetla i reklame, dolazi se do najvećeg gradskog ‘cirkusa’, Times Squarea. Smjestio se na križanju dviju najpopularnijih ulica: Broadwaya i Sedme Avenije. Ovaj trg je centar svjetske zabavne industrije i dom je mnogim restoranima, kazalištima, hotelima, te je ujedno jedna od najvećih poslovnih četvrti u New Yorku. Iako je glavna

Na desnu stranu Central parka izlazi se do najpoznatijeg muzeja, Museum of Natural History

paljenje svijetala na najvećem američkom drvetu početkom prosinca. Tradicija paljenja svjećica traje već 70 godina.

I naravno nezaobilazno klizalište koje se nalazi podno blještećeg drvca. Ipak, najviše se izdvojio mjuzikl Christmas Show koji se igra u Radio City Hallu.

Ukoliko se u to vrijeme nalazite u New Yorku, to je nezaobilazna stanica. Za ovaj jedinstveni show potrebno je rezervirati kartu mjesecima unaprijed, te se naoružati strepljenjem kako bih preživjeli dugometražne redove. No na kraju se svaka minuta čekanja isplati.

Nekoliko ulica niže, prolazeći kroz gigantske nebodere nailazi se na newyorškog diva, Empire State Building. Tisuće turista, a svi imaju isti cilj, dolazak na zadnji kat zgrade s kojega se pruža jedinstven pogled na New York i rijeku Hudson. Napokon se mogu osjetitit zrake sunca na iscrpljenim licima.

Da barem taj trenutak traje zauvijek.

Silaskom na ulicu nestaje i sunca. Tu i tamo pokuša se progurati kroz neki manji neboder, ali neuspješno.

Central Park – zelena ljepotica

Skroz na sjeveru, na gornjem Manhattanu smjestila se zelena ljepotica, Central Park. Posebnost u ovom parku leži u jezerima koji se nalaze u njemu

te u vrijeme Božića poznato klizalište koje turisti rado posjećuju. Na svakom koraku mogu se vidjeti vjeverice koje su nevjerovatno susretljive s ljudima.

U parku je strogo zabranjeno pušenje kao i u svim drugim objektima, restoranima i kafićima. No prava je noćna mora i krajnje iscrpljujuće ovaj park propješačiti. Preporuča se iznajmljivanje bicikla. Na desnu stranu Central parka izlazi se do najpoznatijeg muzeja, Museum of Natural History.

A samo dvije ulice naprijed Museum of Modern Art. Od svih silnih znamenitosti često se vrlo brzo ogladni. Bilo gdje da se krene može se naići na neke od svjetski poznatih lanaca brze hrane: McDonalds, Burger King itd. Što je najposebnije za New York su Mobile Food Carts, kućice s brzom hranom koje nude svjetski poznate hot dogove, krafne, pržene lignje, ušećerene bademe itd.

Ipak, kad se nalazite u New Yorku pod ‘must have’ je pojesti nešto iz: Taco Bella, KFC-a, Wendys, Subway i ShakeShack.

Poznati američki retoričar i pisac Fran Lebowitz u potpunosti je bio u krivu kada je izjavio da ukoliko se ide u Ameriku da se ponese vlastita hrana.

Doživjeti ovu hranu jednako je bitno kao i posjetiti sve turističke atrakcije.

Na kraju, nisi bio u Americi ako nisi pojeo barem neko ‘smeće’ od hrane.

DuList IN 55

• 18. SVIBNJA 2016.

‘Za finale nešto do sad neviđeno!’

PLESNI STUDIO ‘STEP ‘N’ JAZZ’ NA SUPERTALENTU

Sve plesne skupine koje su prošle polufinale su iznimno kvalitetne

Dubrovački plesni studio intenzivno se priprema za kraj natjecanja Piše Hrvoje Curić Foto Facebook, supertalent.dnevnik.hr

Plesni studio ‘Step ‘n’ Jazz’ ušao je u finale natjecanja Supertalent. U susret finalnoj emisiji pričali smo s voditeljicom plesne skupine Lindom Valjalo o dosadašnjim iskustvima, očekivanjima u nastavku natjecanja te o pripremama za zadnji nastup.

Kako ste došli do toga da sudjelujete na natjecanju ‘Supertalent’?

Nas su prije početka audicija kontaktirali iz produkcije. Rekli su nam da kontaktiraju sve plesne skupine kako bi imali vremena pripremiti se. Nakon razgovora s djecom i roditeljima došli

smo do dogovora da ćemo se prijaviti i pokušati.

Koliko ste se spremali za nastup na audiciji?

Za samu audiciju i nismo previše, jer smo nastupali s već uvježbanom i provjerenom koreografijom. Na taj način nije bilo treme i odmah smo pokazali što znamo. Dok smo se za polufinalni nastup spremali malo više od mjesec dana i to je bila potpuno nova i originalna koreografija.

Kakvi su bili dojmovi nakon prvog nastupa, kakva su bila očekivanja?

Mi smo sa svojim nastupom bili jako zadovoljni jer znam da smo dali sve od sebe. Iako, na audicijama je bilo puno kvalitetnih plesnih skupina i sve skupa preko dvije i pol tisuće točaka.

Moram reći da smo bili strašno sretni kada smo prošli u polufinale i odmah smo počeli raditi na novoj koreografiji.

Jeste li već tada razmišljali o finalu?

Pa definitivno smo se nadali finalu.

Ali znate kako je, uvijek je pitanje toga hoće li žiri i publika doživjeti naš trud i na kraju krajeva hoće li im se svidjeti

naš nastup. Mi smo izveli svoju koreografiju bez greške i očigledno je žiri prepoznao naš talent kada nas je poslao u finalnu emisiju.

Jeste li uzbuđeni i stvara li vam trema probleme?

Naravno da smo uzbuđeni i sretni, ali za tremu nema mjesta. Intenzivno radimo na novoj koreografiji i jednostavno nemamo vremena biti nervozni. Sigurna sam da će treme biti pred samo finale, ali to je normalno i nikada nije omelo naš nastup. Što mislite o konkurenciji?

Sve plesne skupine koje su prošle polufinale su iznimno kvalitetne. Ne bih izdvajala nijednu posebno jer svi su jako talentirani i daju sve od sebe na plesnom podiju. Smatram da smo mi ipak drugačiji jer smo jedina plesna skupina koja ne pleše break dance već step.

Možete li ekskluzivno za DuList otkriti neku sitnicu o finalnom nastupu?

Naravno da ne! (smijeh) Ne bih htjela pokvariti iznenađenje jer za finale spremamo nešto posebno. Takav nastup nitko ne očekuje i mislim da dosad nitko nije ni promislio izvesti takvu koreografiju kroz step. Što bi poručili svojim navijačima za kraj?

Moram se zahvaliti svima koji nas prate i glasuju za nas, velika su podrška. Posebno se moram zahvaliti svima koji su nam preko društvenih mreža slali poruke podrške, jer to djeci doista puno znači i podiže im samopouzdanje kada znaju kako ljudi cijene njihov trud i talent. Za finale se nadam da će nas pratiti što više naših prijatelja i sugrađana, ali i da će svi gledatelji biti zadovoljni s onim što vide.

56 DuList IN

18. SVIBNJA 2016. •

RUKOTVORINE INSPIRIRANE SLAVENSKIM KORIJENIMA

Upoznajte Moranu i njenu ‘Perunu’ sekundarne stvari. A u Dubrovniku i ne postoji neka konkurencija koja postoji u većim gradovima, koji su opet povezani s još više gradova. Ukratko, drži me turizam iako ne radim stvari koje su vezane za Dubrovnik. No opet, lokalne su i autohtone, bez obzira što nisu klasični suvenir Dubrovnika.

Ne prodajem ih direktno jer ne bih mogla sve poizvoditi, plasirati i voditi si papire, pa dajem na nekoliko meni simpatičnih prodajnih mjesta u Gradu i malo šire – kaže Morana.

— Shvatila sam da se moje stvari dobro plasiraju ako su u kombinaciji s hrvatskim proizvodima, hranom, maslinovim uljem, vinima, jer ljudi poistovjećuju te stvari, nekako žele domaće maslinovo ulje baš u posudi ručne izrade. Inače, surađujem s jako malo ljudi jer u principu sve sama stvaram – kaže Morana, koja dodaje i to kako je doista realna što se tiče svog rada i kako ne obećava ono što ne može ispuniti. Primjerice, minimum za napraviti jednu šalicu je sedam dana, jer se jako dugo peče i suši. Po starinski...

Oduvijek sam sanjala keramiku

Ovo je tradicijski obrt, odnosno sve radim ručno. Koristim kalupe samo za jedan proizvod. Također, sve radim na kolu Piše/Foto Mia Njavro

‘Peruna je zajednička riječ za moje srco-tvorine, inspirirane slavenskim korijenima, toplim mediteranskim podnebljem i potrebom da stvaram svojim rukama. Cilj mi je osnažiti vezu ruku i srca – koja je pred velikim izazovom u društvu u kojem trenutno živimo, u kojem smo otuđeni od direktnog stvaranja, od življenja bogatstva koje čuvamo u sebi’ – zapisala je na svojoj Facebook stranici Morana Depoli, mlada umjetnica koja izrađuje glinene predmete na lončarskom kolu.

Uvijek originalne, ali i funkcionalne.

Onda oni putuju u svijet, a Morana se ‘baca’ na novu turu, radeći na neki način jedinstvenu priču u Dubrovniku.

Morana je u Dubrovnik pristigla iz Rijeke, gdje je naučila većinu vještina kojima sad barata. Došla je radi ljubavi, kaže, osjećala je kako ulazi u važan dio života. Na koji način se ‘snašla’ u Dubrovniku?

— Bilo mi je u početku teško naći se i snaći se, ali našla sam nekako svoju nišu. Kad nađeš nišu, onda ju treba dalje graditi. Mislim da s ovim stvarima i ovakvom izradom ne bih tek tako lako i dobro živjela negdje drugo.

Sad živim dobro. Ipak je turizam ovdje nešto što goni sve, bilo direktno, bilo indirektno. Zapravo, mislim da si ovdje više ljudi može priuštiti te neke

— Ovo je tradicijski obrt, odnosno sve radim ručno. Koristim kalupe samo za jedan proizvod. Također, sve radim na kolu – dodaje. Prvo kolo kupila je prije nekoliko godina, kada je počela njezina šarena priča. Zato nam je rado podijelila i njen početak!

— Oduvijek sam sanjala da ću izrađivati keramiku, i ona je bila moje opuštanje. Tijekom studiranja, naišla sam na dosta povoljan tečaj keramike.

Tako sam krenula, a inače sam radila ‘sto stvari’, primjerice, prije ovog sam šivala. I tako sam dvije godine išla na tečaj te nekako – samo stala. Bilo je nezgodno – treba ti prostor, peć, ne ide baš jednostavno. Onda sam došla u Dubrovnik, radila neke poslove koji me nisu ispunjavali, znala sam da su prolazni. Potom se pojavila želja da nešto dam, da ne stojim samo u mjestu.

DuList IN 57

• 18. SVIBNJA 2016.

Pjat za kontonjatu

Bilo je u početku teško naći se i snaći se, ali našla sam nekako svoju nišu

Na podršku bliskih mi ljudi, krenula sam u kućnu radinost, te prije godinu dana i otvorila obrt. Ustvari, zadnje tri godine se bavim keramikom – kaže u jednom dahu Morana svoj zanimljiv životni i poslovni put. Inače, njen obrt Peruna imenom vuče korjene još iz staroslavenske mitologije. A baš te stare, drevne i pomalo zaboravljene vrijednosti Morana ili Peruna prenosi u moderan svijet, onima koji prepoznaju vrijednost tradicionalnog rada.

U njenom studiju u Lapadu zapravo

Ne radim previše ukrasne stvari. Više volim funkcionalne jer ih svakodnevno koristimo

nećete naći sve, jer Morana dosta radi po narudžbi.

— Uvijek netko izmisli nešto fora. Često čujem: ‘Možeš li mi napraviti to i to’. Ljudi žele da im nešto piše na proizvodu, nekako da je baš rađeno za konkretnu osobu. Mogu sve napraviti, zapravo, što ide u 3D formu. Ne radim previše ukrasne stvari. Više volim funkcionalne jer ih svakodnevno koristimo te se prisjećamo otkud nam, zašto su tu, tko ih nam je dao... Oduvijek sam nešto radila rukama, a stvaranje je ono što me drži u ovome. Ovo je posao u kome ne možeš stajati umjestu, već se konstantno krećeš. Postoji jako puno greški u učenju, te frustracija – primjerice, kad uložiš u neki predmet dosta vremena i materijala, a on ti pukne u peći. No, rasteš i prenosiš znanje, a to je nešto najljepše na svijetu – zaključuje Morana, kojoj se možete javiti na njenoj stranici na Facebooku, a proizvode možete pronaći, među ostalim i u njenom prostoru gdje radi. Posjetite ju, uživajte u njenom radu i upoznajte se s čarobnim svijetom Perune!

58 DuList IN

18. SVIBNJA 2016. •

Rock ‘n’ Roll se vratio u Orlanda 17. GODINA UDRUGE MLADIH

Najviše se komentiralo kako ‘Ovog fali!’ i ‘Zašto ovoga nema češće?’

Nakon duge pauze, mladi dubrovački bendovi su opet nastupali u Orlanda povodom 17. rođendana Udruge Piše/Foto Hrvoje Curić

U nedjelju 15. svibnja održao se rođendanski koncert Udruge mladih Orlando. Proslavu 17. rođendana uljepšala su čak četiri mlada benda.

Nastupali su Rogato podne, Material Damage, Mystica i Zebre. Ovaj koncert je dočekan s oduševljenjem mlade publike, jer alternativne ponude za mlade u Dubrovniku nema. Pa se tako među okupljenima najviše komentiralo kako ‘ovog fali’ i ‘zašto ovoga nema češće’. Cijeli događaj je prošao u dobroj atmosferi i bez najmanjeg incidenta čime se rijetko koje mjesto za izlazak u Dubrovniku može pohvaliti.

— Odaziv mladih je bio fantastičan!

Dugo vremena nije Orlando bio pun s ovoliko ljudi dobre volje i željnih

dobre zabave. Mi kao udruga malo po malo napredujemo. Prošlo je teških par godina, ali sada mogu sigurno reći da sve ide nabolje. Dogovaramo nove suradnje i nove aktivnosti kako bi pružili mladima ponudu koju zaslužuju – izjavila je predsjednica udruge mladih Orlando, Jadranka Katić.

Zadnja dva vikenda u svibnju udruga organizira i produkcijske radionice kojima je cilj upoznati sve zainteresirane s glazbenom produkcijom, ali i s činjenicom da s današnjom tehnologijom to može raditi skoro svatko kod kuće. Saznajemo da će udruga ovo ljeto, sad već tradicionalno, u ljetnom kinu Slavica organizirati niz koncerta i suradnji kako bi se obogatila alternativna kulturna scena u Dubrovniku. Osim koncertnih događanja, od predsjednice saznajemo, da će udruga uskoro imati redovne fotografske i slikarske radionice uz već postojeće volonterske eko-akcije.

DuList IN 59

• 18. SVIBNJA 2016.

GRAN TOURISMO ADRIATICA

‘Bijesni’ automobili projurili kroz grad!

Gran Tourismo Adriatica obilaz brojne gradove od Rovinja do Sarajeva

Kroz grad su prošli bijesni automobili najpozantijih svjetskih marki – Lamborghini, Ferrari, Porsche U gradu je u petak, 13. svibnja, bilo ‘gužvovito’, stigli su bijesni automobili nekih od najpoznatijih marki na svijetu – Lamborghini, Ferrari i Porsche!

Njih 24 došli su u sklopu ture Gran

Turismo Adriatica, a nažalost brojnih zaljubljenika u ove automobile, nisu se dugo zadržali! Zato smo ih mi ‘uhvatili’ na trenutak za vas…

Tura Gran Turismo Adriatica 2016.

obilazi gradove kao što su Rovinj, Zadar, Bratislava, Sarajevo, Dubrovnik, pa i dalje.

OBITELJSKO DRUŽENJE

Natjecateljski duh ‘ugrijalo’ i sunce!

Lijepo vrijeme počastilo je sve obitelji koje su došle u nedjelju u park na Babinom Kuku malo se družiti i odigrati poneku zabavnu obiteljsku igru.

Povodom proslave ‘Međunarodnog dana obitelji’, sad već tradicionalno, društvo ‘Naša djeca’ organiziralo je zabavne natjecateljske igre za cijelu obitelji. Uvjeti sudjelovanja su bili jednostavni: minimalno tročlana obitelj i puno dobrog raspoloženja. Vrijeme

Ovo naše druženje se odvija već petnaestak godina

je učinilo svoje pa je tako zasjalo ovih dana rijetko viđeno sunce i ugrijalo natjecateljski duh svih sudionika.

— Ovo naše druženje se odvija već petnaestak godina, a imamo i par obitelji koje već šest godina zaredom dolaze sudjelovati. Drago nam je što je vrijeme bilo blagonaklono i što su mnoge obitelji došle družiti uz zabavne igre na otvorenom – izjavila je predsjednica dubrovačkog ogranka društva ‘Naša djeca’ Ankica Ćuić.

60 DuList IN

18. SVIBNJA 2016. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Blizanci, moguća je ljubavna stagnacija – ako ste u vezi ili braku, imat ćete osjećaj da niste dovoljno voljeni i da se vaša ljubav gasi. U poslu ćete biti jako uspješni i motivirani, unatoč napetostima s nekim kolegama, pa i šefovima

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Nametnut ćete se kao dobar organizator i osoba koja je u stanju nositi teret ne samo svojih, nego i problema suradnika. Sve vam nabolje kreće i na novčanom planu. Bračni odnosi su skladniji. Ne tražite opravdanje za svoje greške.

Iscrpljujući radni tempo poziva vas na oprez. Više ćete držati do braka i veze te ulagati truda i energije kako biste svoju ljubav očuvali od vanjskih izazova. No svađe će biti sve učestalije. Smanjite očekivanja prema drugima.

Razdoblje je pogodno za traženje posla.

Bit ćete uvjerljivi, sigurni u nastupu te ostavljati dojam na poslodavce.

Moguće su nagle kadrovske promjene koje će vas iznenaditi. Ne odgađajte stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje i izgled.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Planeti najavljuju lakoću poslovanja i ostvarivanja profesionalnih ciljeva.

Kolege će vas cijeniti, a šefovi simpatizirati. Sve probleme ćete uspješno rješavati. Uspješno ćete raščistiti odnose, što će dobro djelovati na raspoloženje.

Napredak i ostvarenje ambicija teći će lakše, a i materijalne okolnosti bit će kvalitetnije nego dosad. Bit ćete puni novih ideja i prijedloga te napredovati.

Nije isključeno da dođe do susreta i još veće zaljubljenosti u neku osobu.

Vaši će talenti i sposobnosti doći do izražaja. Podarit ćete dašak kreativnosti u sve što budete činili. No morat ćete uložiti dodatnu energiju za zacrtane ciljeve. Usprkos nedostatku vremena, ne odbijajte pozive prijatelja!

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U napetom ste razdoblju. Poslovi se neće odvijati željenom brzinom pa se pripremite na zastoje i odgode. U neke ćete se osobe razočarati, a nije isključeno da vam rade iza leđa. Povukli ste se u svoj svijet, razmišljajući samo o poslu.

Od vas će se tražiti savjet, a šefovi će više vrednovati vaš rad. Spretno ćete se nositi sa suparnicima i rješavati probleme, a intuicija će biti vaše najjače oružje. Privlačit će vas osobe koje su energične i znaju što žele. Budite pažljivi sa zdravljem.

Obaveze neće podnositi odgodu, ali ni nemar. Želite li ih dovršiti u predviđenom roku i na zadovoljavajući način, morat ćete se pojačano koncentrirati te uložiti više truda i znanja. Ne zanemarujte društveni život, ali isto tako ni zdravlje.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Bit će manje stresa i napora, a sve više prilika za napredak. Prionite na zadatke koji iziskuju koncentraciju, prikupljanje podataka i komunikaciju s drugima. Ljubavna zbivanja odvijat će se pod snažnim pečatom strasti, ali i poštovanja.

Precjenjivanje vlastitih mogućnosti i brzopletost umanjit će vaše uspjehe.

Bit ćete skloniji svađama. Pomnije birajte suradnike. Nemojte dopustiti da netko koristi vaše znanje. Odnosi sa suprotnim spolom bit će uzbudljivi, povremeno i burni.

Radit ćete mnogo i biti pod stresom.

No vaša postignuća pokazat će kako ništa nije uzaludno te vas motivirati da ustrajete u svojim idejama. Potaknite razgovor o svojim osjećajima s partnerom ili simpatijom, dobro će vam doći.

DuList IN 61

• 18. SVIBNJA 2016.

DuTV program SRIJEDA 18. 5.2016.

PETAK 20. 5.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI informativni program 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

IVAN I IVANA 16:35 OBZORI 17:00 HRANA I VINO 17:20 IZ SRCA EUROPE 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

IVICA I MARICA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 PUTOMANIA: JAPAN 19:50 KURIOZITATI 20:05 PRIVREDNI HR 20:25 TRAGOM STARINE 20:45 VIJESTI 21:05 RADIO KOJI SE GLEDA 21:40 FILMSKA VEČER: DRUGA

ODANOST 23:25 FLASH VIJESTI 23:30 SPOT RUBRIKA 23:50 TV PANORAMA

ČETVRTAK 19. 5.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI informativni program 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

KRALJ KOZJE BRADE 16:35 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK

NAPRIJED 17:05 HRANA I VINO 17:20 BAŠTINA: NIKOLA

NALJEŠKOVIĆ 17:40 DUBROVAČKI NA KANTUNU

OD HRVATSKOG: O TALIJANIZMIMA 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA: KRISTALNA KUGLA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 MALI I VELIKI: KLAPA O. Š. M. GETALDIĆ 20:00 JEDAN NA JEDAN – UŽIVO iz DUTV studija 20:45 VIJESTI 21:05 KURIOZITATI 21:20 FILMSKA VEČER: KRALJ RIJEKE 23:00 FLASH VIJESTI 23:05 DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG: PETRUNJELINE POSKOČICE 23:10 SPOT RUBRIKA 23:35 TV PANORAMA

LJEPOTICA I ZVIJER 16:35 EUROPA U FOKUSU 17:05 HRANA I VINO 17:30 NOVE PRIČE 18:00 VIJESTI 18:15 JEDAN NA JEDAN 19:05 PUTOMANIA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 KUĆNI LJUBIMCI 20:15 EMERSHOW – BIKIJADA 21:45 VIJESTI 21:05 NOVE PRIČE 21:30 FILMSKA VEČER: HARDBALL 23:20 FLASH VIJESTI 23:30 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA

21:00 BUMBETA: MNK SQUARE 21:30 FILMSKA VEčER: KAO KOD

KUćE 23:15 IZDVOJENI DOGAĐAJI

SETEMANE TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

23:35 KULTUR INFO 00:00 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 23. 5.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPšE BAJKE SVIJETA:

MAČAK U ČIZMAMA 16:35 PRIVREDNI HR 17:05 HRANA I VINO 17:25 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPšE BAJKE SVIJETA:

MAČAK U ČIZMAMA

SUBOTA 21. 5.2016.

15:48 PREGLED PROGRAMA 15:50 FLASH VIJESTI informativni program 16:00 KLASICI NA DUTV-u: PRAZNIK

U RIMU 18:00 FLASH VIJESTI 18:05 HRANA I VINO 19:00 IZ SRCA EUROPE 19:35 DOM NA KVADRAT 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK 20:35 RADIO KOJI SE GLEDA 21:00 TRAGOM STARINE 21:20 GRAD GRAĐANIMA – GRAĐANI

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

GRADU 21:50 FILMSKA VEČER: ISPORUKA 23:20 FLASH VIJESTI 23:25 IZ ARHIVE DUTV-a: KORAK NAPRIJED 23:55 TV PANORAMA

NA KAVI 18:45 BAŠTINA 19:05 EUROPA U FOKUSU 19:35 RADIO KOJI SE GLEDA 20:10 CIKLUS: HRVATSKI KRATKI

FILM 20:30 EMERSHOW – BIKIJADA

FILMOVI 21:40 FILMSKA VEČER: KRVAVI

NOVAC 23:20 FLASH VIJESTI 23:25 SPOT RUBRIKA 23:40 TV PANORAMA

UTORAK 24. 5.2016.

15:58 PREGLED PROGRAMA 16:00 FLASH VIJESTI 16:10 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

MAJKA HOLLE 16:35 VETERINARSKA ORDINACIJA 17:10 HRANA I VINO 17:35 TRAGOM STARINE: IVAN

NEDJELJA 22. 5.2016.

15:55 PREGLED PROGRAMA 16:00 MALI I VELIKI: ROBOTIČARI 16:15 KURIOZITATI 16:30 VETERINARSKA AMBULANTA 17:05 DUBROVAČKI TJEDNIK 17:40 KULTUR INFO 18:00 IZ ARHIVA DUTV-a: S CAREM

19:30 FLASH VIJESTI 19:35 KULTUR INFO 20:00 BUMBETA: MNK SQUARE 20:25 GLAZBENI IZBOR 20:45 VIJESTI 21:05 GRAĐANI O GRADU 21:15 CIKLUS: HRVATSKI KRATKI

MARIJA MATIJAŠEVIĆ VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive

18:00 VIJESTI 18:20 TRI KRALJEVSTVA 19:05 NAJLJEPŠE BAJKE SVIJETA:

MALI BRAT I SESTRA 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 FLASH BY ANJA 20:10 DOM NA KVADRAT 20:35 OBZORI 21:00 VIJESTI 21:20 SHIFT AUTOMOTO MAGAZIN 21:50 KLASICI NA DUTV-u: BURNE

DVADESETE 23:40 FLASH VIJESTI 23:45 SPOT RUBRIKA 25:55 TV PANORAMA STRADUN

62 Promo

18. SVIBNJA 2016. •

NOVOOTVORENI STUDIO GLAMOUR

Osjetite dašak glamura u trgovačkom centru DOC

Studio Glamour pružit će vam sve što Vam je potrebno za oslobađanje od stresa te lijep i njegovan izgled

Moguće je i iznenaditi dragu osobu poklon bonom i tako joj pokloniti neki od tretmana

Ljude danas muči problem nedostatka vremena za sebe i svoje zdravlje te za održavanje ljepote. Studio Glamour pružit će vam sve što vam je potrebno za oslobađanje od stresa te za lijep i njegovan izgled.

Dubrovčani od nedavno imaju priliku uživati u moderno uređenom salonu koji se nalazi u prizemlju Trgovačkog centra DOC. Bogata ponuda se sastoji od pedikure, manikure, depilacije i raznih vrsta masaža. Osim čupanja obrva danas je popularno i bojanje obrva i trepavica koje možete napraviti upravo ovdje. Nudi se i veliki raspon masaža, tako da osim obične lagane masaže leđa možete naručiti i intenzivnije poput sportske i medicinske

masaže s oblozima. U Studiu Glamour će vam pomoći odabrati najbolji tretman pošto se svakom klijentu pristupa individualno. Salon je opremljen vrhunskom opremom. Sva ulja za masažu su na prirodnoj bazi bez štetnih sastojaka koji će razmaziti vašu kožu, a manikura i pedikura se

radi sa širokom paletom boja kvalitetnih LCN lakova. Moguće je i iznenaditi dragu osobu poklon bonom i tako joj pokloniti neki od tretmana.

Za idealan paket poklon bona obratite se ljubaznim i uvijek nasmijanim zaposlenicima koji vas s nestrpljenjem očekuju. Prepustite se njihovim profesionalnim i spretnim rukama i rezervirajte svoj termin putem telefona na broj 091 981 5150 ili na adresi Kralja Tomislava 7.

• 18. SVIBNJA 2016.

Oglas 63

64 Zadnja

18. SVIBNJA 2016. •

CADMOS VILLAGE

Prva kuća na stablu u Hrvatskoj!

Riječ je o eko kućici na visini od 7 metara

POGLED STRAGA 18 Aktualno

USKORO Mršavite s Androm!

36 Kultura

Kućica na stablu je dio ponude Cadmos Village-a te je oblik nove vrste kampiranja do sada nepoznatog na našim područjima Pustolovni park Cadmos Village u Konavlima dobio je kuću na stablu, prvu u Hrvatskoj! Naime, radi se o potpuno opremljenoj ekološki osviještenoj kući koja se nalazi na stablu na visini od 7 metara.

— Kućica ima otprilike 50 kvadrata i potpuno je opremljena: struja, voda, wc, sve je tu. Moram napomenuti da je u potpunosti eko-kućica jer čak i struja dolazi iz naših solarnih generatora

– rekao nam je Zoran Ateljević, jedan od vlasnika Cadmos Villagea i član GSS-a.

Kućica na stablu je dio ponude Cadmos Village-a te je oblik nove vrste kampiranja do sada nepoznatog na našim područjima.

Naime radi se o Glamping-u, obliku kampiranja u prirodi koje je obogaćeno svim komoditetima modernog života ali ne narušavajući ugođaj netaknute prirode.

István Blazsetin o vrijednosti manjinskih zajednica 10 Aktualno

Vido Bogdanović šef HSS-a?

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 25. svibnja

Step ‘n’ Jazz najavljuje finale Supertalenta!

Čitajte nas na www.dulist.hr!

54 DuList IN