Dulist #212

DUBROVAČKI TJEDNIK #212 Srijeda, 4. studenog 2015. • Cijena 7 kn

SRI KRIES U KAZALIŠTU

Dubrovčani vole etno ritam STR. 56

OŠ MARINA DRŽIĆA

Svaki razred ima svoje drvo masline STR. 54

ČET

PET SUB NED PON UTO

DERBI REGIONALNE LIGE

Jugaši bez greške svladali Primorje EB STR. 46

NAJAVA IZ VODOVODA

Dujmović: Zbog mutne vode građani bi mogli dobivati niže račune STR. 6

EKSKLUZIVNI RAZGOVOR S TAKSISTOM KOJI SE NAŠAO USRED FILMSKOG UHIĆENJA KRIJUMČARA DROGOM

Nisam znao u koga je taj pištolj uperen

STR. 4

2 Oglas

4. STUDENOG 2015. •

3

• 4. STUDENOG 2015.

NOVINA SA STAVOM

NAJČITANIJI

Srijedom jutarnju kavu provedite uz DuList

Okreni www.dulist.hr!

Budi informiran prije svih Pretplati se na DuList Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Zoran Pucarić, dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik & Just Zagreb Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 4. 11. 2015.

Broj 212 Godina 5.

www.dulist.hr

4

Aktualno

Izbezumio sam s nisam znao u ko TAKSIST KOJI SE NAŠAO USRED RAZBIJANJA LANCA ŠVERCA DROGOM EKSKLUZIVNO ZA DULIST

To se sve dogodilo u nekoliko sekundi, ali meni se činilo puno duže

U datom trenutku nisam ni znao što reći, ni što pitati. Uspio sam ih tek pitati jesu li oni policajci? Možda su oni meni i pokazali značke, ali ne sjećam se. To je tako bilo munjevito da nisam znao ni što ni kako napraviti Piše Nikša Miletić Foto DuList

Nakon što je policija krajem prošlog tjedna razbila lanac krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike u Hrvatsku i zemlje regije putem kruzera, ljudi o tome rijetko razmišljaju izvan okvira ‘Bravo, manje droge na ulici’. No za jednu osobu, točnije vozača taksija T.K. kojeg je policija presrela u lovu

je kako je scenarij koji je policija opisala na konferenciji za novinare u subotu, a koji je prethodio uhićenju, točan.

— Osumnjičenici su posjetili jedan kafić na predjelu Gruža, nakon toga su nasred puta zaustavili taksi vozilo koje je policija presrela na izlasku iz na krijumčare ova akcija ostat će zau- Dubrovnika na Ilijinoj glavici. Prilivijek iskustvo koje teško može opisati kom uhićenja jedan od njih je pružao riječima. otpor i upotrebljena su sredstva prisile – rekao je načelnik Policijske uprave

Zaustavili su me cesti

Ovaj taksist za DuList je opisao kako je točno izgledala ta policijska akcija, kao i događaji koji su joj prethodili. Potvrdio

Njih dvojica su sjela u automobil i rekli mi da idu u Kupare

Aktualno 5

• 4. STUDENOG 2015.

U sljedećih 20 godina do 90 posto novinara bi moglo zbog tehnologije ostati bez posla — Mato Brautović SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

se od straha, oga ciljaju!

U toj jednoj sekundi ja sam preko oka vidio taj pištolj u rukama policije dubrovačko-neretvanske Tonći Radibratović. Njegove riječi potvrdio je naš sugovornik te za DuList otkrio i druge detalje ove vožnje koja život mijenja.

— Radio sam svoj posao i u Gružu me zaustavio čovjek. Za ne falit turu prije su me gosti na isti način zaustavili, odveo sam ih na Pile i vraćao se u luku. Njih dvojica su sjela u automobil i rekli mi da idu u Kupare. Putem su pričali o nekim humanitarnim akcijama koje su kao provodili za djecu. U jednom trenutku sam se ja čak uključio u razgovor i komentirao kako nisam za to da se dava novac u humanitarne svrhe, a da ne znam kome davam. Ovaj koji je sjedao natrag me čak ‘potapšao’ po ramenu – priča nam T.K. te dodaje kako je dvojicu muškaraca pitao i odakle su: — Ovaj što je sjedao na suvozačevom mjestu je šutao, a ovaj iza je rekao kako je iz Sinja. Našalio sam se kako je samo važno da je za Hajduka. Drugi muškarac, za kojeg kažu da je Crnogorac nije imao onaj tipični njihov naglasak, bio je nekako puno blaži. Meni je bilo sumnjivo kako oni s broda idu u Kupare, i pitao sam ih idu li u shopping centar – prisjeća se ovaj taksist te dodaje kako je u tom trenutku nastao kratkotrajni muk u automobilu.

Munjevita akcija

— Sinjanin je odgovorio potvrdno i nastavili smo dalje s razgovorom, a onda se nedugo zatim dogodilo sve što

se dogodilo – priča nam u dahu T.K. dok sabire dojmove onoga što nam je opisao kao ‘munjevitu akciju policije koja se vidi u filmovima.’

— To se sve dogodilo u nekoliko sekundi, ali meni se činilo puno duže.

Mene je na Ilijinoj glavici civilni automobil zapravo ‘pripremao’ jer je polako izlazio na put prije izlaza iz grada prema Župi. U tom trenutku ja vozim goste i vidim da izlazi i polako oduzimam brzinu. Naravno pritom pratim što vozač tog automobila radi. Nisam imao ni kad gledati što se događa u tom trenutku iza mene, a odmah potom čujem lagano kočenje i vidim automobil koji me ‘usmjerava’ i zapravo me prisiljava da se zaustavim – kaže T.K. te akciju opisuje kao školski primjer policijske vježbe.

— Ne sjećam se točno svih detalja, a sada nekoliko dana poslije pokušavam se prisjetiti svega. U jednom trenutku sam čuo viku i vidio pištolj koji je bio uperen prema Crnogorcu koji je sjedao na suvozačevom mjestu. Vikali su dok su jednog savladavali, a ovaj koji je sjedao natrag je mirno prihvatio taj cijeli proces. Obojicu su izbacili vani i polegli ih na pod te vezali lisicama – prepričava nam ovaj vozač taksija.

— U toj jednoj sekundi ja sam preko oka vidio taj pištolj u rukama policije, ali jedan od dvojice putnika je sjedao pokraj mene i u prvom trenutku ne znam koga se cilja. Ne daj Bože da je došlo do krivog ili naglog pokreta tog Crnogorca jer je taj metak lako mogao završiti u meni – kaže u dahu T.K. — Bio je jedan policajac, ne znam je

Volio bih da mi je policija na konferenciji zahvalila u nekom pogledu

li voditelj akcije ili nešto slično bio, ali on je sa mnom par puta komunicirao kad je sve završilo. On me pitao jesam li dobro, ali u datom trenutku nisam ni znao što reći, ni što pitati. Uspio sam ih tek pitati jesu li oni policajci? Možda su oni meni i pokazali značke, ali ne sjećam se. To je tako bilo munjevito da nisam znao ni što ni kako napraviti.

Vidio sam jasno te ljude, ali da mi ih sada pokažete ne znam bi li ih prepoznao. Sve će to izblijediti s vremenom, ali zasada je šok – kaže nam T.K. te ističe kako su mu policajci rekli kako je u tom trenutku bio smrtno bijel.

— Kad je sve završilo pitali su me jesam li primijetio neku torbu, valjda su je imali sa sobom. Ne znam, ne sjećam se. Inzistirao sam da mi pretraže automobil, iako su oni to već vjerojatno bili napravili. Nisam htio riskirati – kaže T.K. — U tim trenucima sam bio ‘mrtvo bijel’. Znam da sam u svemu tome ja sporedna karika, na sreću nisam fizički stradao, ni ja ni auto, a psihički je druga stvar. Ovakvo nešto sam inače viđao samo na filmovima i sada trijezne glave mi je drago da je sve uspješno završilo – naglašava on te ističe kako zbog svega što je prošao ne očekuje nikakvu ispriku, ali dodaje: — Volio bih da mi je policija na konferenciji zahvalila u nekom pogledu.

Ne treba mi nikakva isprika, ali makar zahvala. Ja sam bio slučajan sudionik svega i dok mi je i čast što sam sudjelovao u sprječavanju takvog zločina, nisam imao nikakve veze s tim kriminalcima – zaključuje T.K.

6 Aktualno

4. STUDENOG 2015. •

IVAN PALADINA O ULAGANJU OD 100 MILIJUNA EURA

Investitor otkriva kako će Kupari izgledati 2020.

Realizacijom i otvaranjem jednog takvog resorta na vrijednosti će dobiti svi smještajni kapaciteti kako u Župi dubrovačkoj tako i u Dubrovniku i široj okolici Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža/ Idejno rješenje

Bivše vojno odmaralište u Kuparima, koje 24 godine zapušteno i ruševno čeka svoju obnovu, 2020. godine moglo bi postati jedno od najluksuznijih resorta ne samo u dubrovačkoj regiji već i u cijeloj Hrvatskoj.

Naime, Vlada RH donijela je odluku o izboru investitora i davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašina, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari na lokaciji Kupari I. u Općini Župa dubrovačka. Prihvaćena je ponuda Avenue grupe ruskog poduzetnika Sergeja Gljadelkina, jedinog ponuditelja na nedavno završenom međunarodnom natječaju za projekt Kupari I. Utvrđeno je, naime, da je pristigla obvezujuća ponuda zajednice ponuditelja Avenue ulaganja d.o.o. i Avenue Osteuropa GmbH, te da su Avenue ulaganja d.o.o. vodeći član zajednice ponuditelja, dok je hotelska

menadžment kompanija Marriott International Inc., branda Ritz Carlton dostavila izjavu o zajedničkom nastupu u realizaciji projekta Kupari.

Luksuz s 400 soba

Prema riječima Ivana Paladine, predsjednika uprave IGH, a u kojem Avenue grupa ima većinsko vlasništvo, na prostoru Kupara smještajni objekti imat će ukupno 400 smještajnih jedinica, s oko 900 ležajeva. Gradit će se dva luksuzna hotela iz grupacije Marriott. Jedan s oko 160 soba (najvjerojatnije brenda Ritz Calton), koji će toplom vezom biti povezan s Hotelom Grand, zaštićenim kulturnim dobrom koji se kao takav mora obnoviti. Grand će biti njegova depadansa, s oko 10 do 12 velikih jedinica od po 150 kvadrata, a planirano je da te smještajne jedinice budu tipa spa apartmana. Grand će, prema sadašnjim planovima, imati i spa i event centar, no detalji će biti poznati tek nakon

donošenja Urbanističkog plana uređenja te izrade glavnog projekta. U planu je i gradnja vile ili dvije do tri vile za najluksuzniji smještaj. Drugi hotel, također iz grupacije Marriott, imat će oko 230 soba.

— Sve skupa Kupari će imati oko 900 ležajeva, a maksimum je bio 1500. No, planirali smo znatno manji broj radi zadržavanja razine luksuza kakav ova lokacija zaslužuje – ističe Paladina.

Resort će, naravno, imati i brojne popratne sadržaje – barove, restorane, bazene, ali i mini jacht klub na mjestu današnjeg privezišta.

— Planiran je i mini jacht klub na mjestu današnjeg privezišta koje će se nešto proširiti, no neće služiti za privez jahti već luksuznih jedrilica za jednodnevne izlete – ističe Paladina.

Dovođenje hotelske menadžment kompanije Marriott International Inc. u Kupare te brenda Ritz Carlton dubrovačka rivijera sasvim sigurno će dobiti resort kakav u Hrvatskoj trenutno ne postoji.

Prvi gosti već 2020.?

— Mislim da će s realizacijom i otvaranjem jednog takvog resorta na vrijednosti dobiti svi smještajni kapaciteti kako u Župi dubrovačkoj tako i u Dubrovniku i široj okolici. No, vjerujemo kako će se u Hrvatskoj u sljedećem razdoblju realizirati još nekoliko sličnih projekata, a to je ono što hrvatskom turizmu danas nedostaje. Svaki od takvih projekata pozdravljamo, jer kratkoročno nama mogu biti konkurencija, ali dugoročno predstavljaju dodanu vrijednost kao što će i Ritz Carlton Kupari biti dodana vrijednost cjelokupnom turizmu Župe dubrovačke, Dubrovnika i cijele Hrvatske – govori nam Paladina.

Na pitanje kada se u Kuparima mogu očekivati prvi gosti ističe kako to prvenstveno ovisi o mnogo faktora, no natječajnom dokumentacijom definirani su maksimalni rokovi za realizaciju. Prvi korak jest izrada Urbanističkog plana

Aktualno 7

• 4. STUDENOG 2015.

400

smještajnih jedinica u dva hotela, Hotel Grandu (depadansa) te luksuznoj vili

PREDANO PISMO NAMJERE Interes za ‘Maestrale’

Avenue grupa zainteresirana je i za Hotele Maestral, za koje se ovih dana prikupljaju pisma namjere zainteresiranih potencijalnih investitora. Ivan Paladina potvrdio nam je kako je Avenue grupa uputila pismo namjere za kupnju dionica Hotela Maestral, ali neobvezujuće pismo namjere ne znači da će uputiti i obvezujuću ponudu.

— To znači samo da su Hoteli Maestral jedan od tipova projekata koji nas interesiraju, Dubrovnik i Uvala Lapad svakako su prime lokacije, načelni interes postoji, no hoćemo li predati obvezujuću ponudu ili ne ovisi o našem poslovanju, uvjetima natječaja, konkurenciji i tome slično – istaknuo je Paladina.

uređenja, kojeg mora izraditi Općina Župa dubrovačka.

— Maksimalan rok za završetak UPU-a nije definiran, jer na njega utječe lokalna samouprava. Pretpostavljam da bi se to moglo realizirati kroz godinu dana, a nakon njegove izrade ukupan maksimalni rok za svu dokumentaciju, projektiranje i ishođenje svih potrebnih dozvola je dvije godine, dok je maksimalni rok za izgradnju četiri godine.

Znači, prvi gosti će u Kupare stići najkasnije za sedam godina, no mi vjerujemo, a tako smo predvidjeli i u našem poslovnom planu, da će se projekt realizirati i u kraćem roku, te se nadamo da bi kroz godinu i pol dana mogli početi s prvim radovima u Kuparima. Slijedom toga prvi gosti u Kupare mogli bi stići u sezoni 2020. godine – objašnjava nam Ivan Paladina, no ističe kako realizacija ovisi o mnoštvu faktora.

Inače, projekt Kupara realizirat će se osnivanjem prava građenja i prava služnosti na zemljištu koji je u obuhvatu projekta, sklapanjem ugovora o zakupu hotela Grand i dodjelom koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže, sve na rok do 99 godina; uz izgradnju novih smještajnih i pratećih turističko-ugostiteljskih građevina kategorije 4 i 5 zvjezdica.

Na pitanje jesu li uvjeti natječaja bili prestrogi, Paladina odgovara potvrdno.

Naime, uvjeti natječaja bili su zahtjevni iz nekoliko aspekata, budući da je sama

priprema za sudjelovanje u natječaju zahtijevala visoka ulaganja od 2 do 3 milijuna kuna.

Hoće li Kupari biti pristupačni lokalcima?

Pitanje je koliko će jedna takva plaža, s visokim cijenama usluga, biti pristupačna lokalnom stanovništvu

— Uložiti 2 ili 3 milijuna kuna samo da biste sudjelovali na natječaju neće se usuditi svatko. Zahtjevna su bili i jamstva koja su se tražila. Provoditelji natječaja to objašnjavaju dosadašnjim nerealiziranim ili loše realiziranim projektima. Mogu razumjeti da se želite osigurati kada jednu ovakvu lokaciju dajete nekome na 99 godina.

Osobno mislim da su uvjeti bili malo prezahtjevni, ali to je na drugima da procjene – rekao nam je Paladina.

S obzirom kako ovdje nije riječ o klasičnoj kupnji, odnosno prodaji zemljišta, upitali smo predstavnika investitora može li se ovaj model primijeniti i na još neke slične projekte.

— Osobno mislim da je ovo dobar model. Naime, smatram da investitori u 99 godina mogu na ovaj ili onaj način realizirati projekt da bude isplativ. No, to ovisi od projekta do projekta. Ova lokacija iziskuje zaista visoka ulaganja i s obzirom na to u 99 godina ovo neće biti jako profitabilan projekt. No, olakotna je okolnost činjenica da ovdje nije bilo dodatnog troška kupnje zemljišta.

Da, nakon 99 godina to više nije vaše, i zato smatram kako je bitno u budućim realizacijama sličnih projekata

prilagoditi nekoliko stvari. Prije svega da nakon 99 godina investitor ili ostaje u projektu ili više njime ne upravlja. U slučaju da više njime neće upravljati, trebala bi mu se kompenzirati tadašnja vrijednost objekata. Samo iz razloga da se ne bi doveli u situaciju da od 80-e do 99-e godine možda nitko više ne ulaže ili ne ulaže koliko bi trebao u održavanje objekta – objasnio je Ivan Paladina.

Na pitanje hoće li Kupari i dalje biti otvoreni za javnost, odgovara: — Sve će biti u skladu s urbanističkim i ostalim uvjetima. Pretpostavljam da će biti otvoreni za javnost, ali moramo biti svjesni činjenice da ako ovdje budemo imali luksuzne hotele svjetske grupacije Marriott, i ako ovdje uložimo 100 milijuna eura, a hoćemo, gosti koji će dolaziti očekivat će određenu razinu usluge i luksuza. To, kao i svugdje u svijetu, znači i određeni dio intime. Uređena plaža, u koju će se dosta uložiti, imat će i visoke cijene usluga, i iste te cijene važit će za sve one koji budu htjeli doći u Kupare. No, pitanje je koliko će jedna takva plaža, s visokim cijenama usluga, biti pristupačna lokalnom stanovništvu – zaključuje Paladina.

O RADELJEVIĆU Dubrovački ‘Manhattan’ na čekanju

Avenue grupa kao većinski vlasnik Instituta građevinarstva Hrvatske vlasnik je i dubrovačkog kompleksa bivše Tvornice ulja ‘Radeljević’. Planovi za Radeljević postoje već neko vrijeme, no još se nije krenulo ka njihovoj realizaciji.

— Vjerujem da će sva naša poslovna događanja krajem ove godine ubrzati i realizaciju projekta Radeljević. To je jedan od nama važnih projekata, ali je zbog drugih planova možda nepravedno bio zanemaren – kratko nam je komentirao Ivan Paladina.

8 Aktualno

Gradski info

4. STUDENOG 2015. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 2. 11. do 8. 11. 2015.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 9. 11. do 15. 11. 2015.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

Izdana lokacijska dozvola, ali ne i za Imperial?

NOVI NASTAVAK PRIČE O PROJEKTU NA SRĐU

Izdana lokacijska dozvola vrijedi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, a u tom roku Razvoj Golf treba podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu

Nitko od nas to nije primijetio. Vjerojatno je prošlo preko oglasne ploče Ministarstva, a ne Grada Dubrovnika. Mi smo čekali objavu na oglasnoj ploči Grada Dubrovnika, a na kraju je posao ipak odrađen u Ministarstvu

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je 12. listopada lokacijsku dozvolu za projekt golfa na Srđu podnositelju zahtjeva tvrtci Razvoj Golf. Dozvola, koja je postala izvršna 23. listopada, uključuje izgradnju športsko rekreacijskog

Aktualno 9

• 4. STUDENOG 2015.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-22

centra s golf igralištem (18+9 rupa), izgradnju vodoopskrbnog vodovoda (cjevovod i objekti) te za rekonstrukciju javne prometnice od Jadranske magistrale (D8) do Bosanke. Navedene izgradnje i rekonstrukcija obuhvaćaju zemljišta u katastarskim općinama Dubrovnik, Šumet, Knežica, Komolac i Rožat na području Grada Dubrovnika.

Kako stoji u lokacijskoj dozvoli, tvrtka Razvoj Golf zahtjev je podnijela 31. srpnja ove godine, a između ostalog je utvrđeno kako se planirani zahvat provodi u skladu sa županijskim prostornim planom, PPU-om i GUP-om Grada Dubrovnika, kao i UPU-om ŠRC s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug. Ističe se kako je ‘strankama u postupku za izdavanje lokacijske dozvole omogućeno da izvrše uvid u spis predmeta 28. rujna 2015. godine’, a poziv je upućen putem javnog poziva. Ipak, na javni poziv na uvid u spis ‘stranke u postupku nisu se odazvale niti se očitovale u zakonskom roku’.

— Protiv izvršne lokacijske dozvole ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Splitu – stoji u tekstu lokacijske dozvole kojeg potpisuje pomoćnik ministrice Danijel Meštrić.

Koja oglasna ploča?

— Mi smo od početka pratili razvoj

RAZVOJ GOLF ‘A sad – građevinska!’

Slijedeći korak je projektiranje za građevinske dozvole sukladno odredbama iz lokacijske dozvole – najavljuje Ivan Kusalić, prokurist tvrtke Razvoj Golf. Ističe kako lokacijska dozvola ‘niti na koji način ne određuje dispoziciju unutarnjeg prostora tvrđave Imperial ili njezino uređenje’.

— S obzirom da se tvrđava Imperial nalazi unutar obuhvata područja koje je određeno lokacijskom dozvolom ista obuhvaća i tvrđavu Imperial, ali bez prejudiciranja bilo kakve dispozicije, a sve sukladno zaključcima Gradskog vijeća – kazao nam je Kusalić. Odbio je komentirati najavu upravnog spora inicijative Srđ je naš.

Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–18 svaki dan

situacije na stranicama Ministarstva, ali ne i do kraja. Nitko od nas to nije primijetio. Vjerojatno je prošlo preko oglasne ploče Ministarstva, a ne Grada Dubrovnika. Mi smo čekali objavu na oglasnoj ploči Grada Dubrovnika, a na kraju je posao ipak odrađen u Ministarstvu – kazao je Đuro Capor, čelni čovjek inicijative Srđ je naš. Priznao je kako su tijekom ljetnih mjeseci zapravo bili – krivo navedeni. U iščekivanju procesa izdavanja lokacijske dozvole, umjesto Ministarstvu, okrenuli su se Gradu.

— U kolovozu su se vodile polemike i nas se uvjeravalo, a i sami smo to tvrdili, da se lokacijska dozvola ne može izdati bez dozvole za tvrđavu Imperial.

A odobrenje za idejno rješenje Imperiala se nikako nije napravilo. Za to vrijeme je tekao javni poziv da se zainteresirani jave u Ministarstvo – ističe Capor, koji najavljuje daljnje korake inicijative Srđ je naš.

— Osporavat ćemo dozvolu na Upravnom sudu. Osim toga, vodimo i druge postupke u kojima osporavamo projekt. Od studije utjecaja na okoliš, UPU-a, provedbe presude vezano za županijski prostorni plan... Ima tu još puno otvorenih pitanja – ističe Capor.

Da je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja na odlasku Anka Mrak Taritaš svojim ovoljetnim izjavama kako će Grad Dubrovnik, a ne Ministarstvo izdavati lokacijske dozvole dovela u zabludu članove inicijative, ali i Kandidacijske liste grupe birača ‘Srđ je Grad’, potvrdio nam je gradski vijećnik te liste Maro Kristić.

— Očito da se učinilo sve da nas se isključi iz cijelog postupka. Naravno da nisu uspjeli. Očekivali smo i znali da će bez obzira na naše aktivnosti lokacijska dozvola biti izdana. Ali u postupku je napravljeno puno pogrešaka u koracima pa očekujemo da će institucije pravne države stvar vratiti na početak – kazao je Kristić.

Kristić: Ništa posebno

— Nama ta lokacijska dozvola ne znači ništa posebno. I ona, kao i sve drugo što se tiče projekta na Srđu, napravljeno je i izdano na potpuno netransparentan način, zaobilazeći legitimne procedure. I u ovom slučaju u procesu izdavanja lokacijske dozvole nismo ni mi, a ni primjerice vlasnici zemlje na Srđu, bili uključeni kao stranka u postupku. Dozvola jest izdana, ali daleko je to još od

Osporavat ćemo odzvolu na Upravnom sudu. Osim toga, vodimo i druge postupke u kojima osporavamo projekt. Od studije utjecaja na okoliš, UPU-a, provedbe presude vezano za županijski prostorni plan...

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2015.

Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

građevinske dozvole – rekao nam je Kristić. I on je potvrdio kako sigurno slijedi pokretanje upravnog spora.

— Pokrenut ćemo upravni spor kao pravni lijek koji možemo koristiti. Paralelno s tim vodi se postupak ocjene zakonitosti izmjena prostornog plana, gdje smo podnijeli ustavnu tužbu. Ovo ne smatramo nikakvim korakom prema realizaciji projekta. Ne samo da neće lokacijska dozvola izdržati, već će ‘pasti’ cijeli prostorni plan s protuzakonitim naknadnim odlukama povjerenika – istaknuo je Kristić. Smatra kako lokacijska dozvola ne obuhvaća i tvrđavu Imperial.

— Mi ćemo, bez obzira na izdanu lokacijsku dozvolu, na sjednicama Gradskog vijeća uporno inzistirati na raskidanju ugovora o koncesiji, jer investitor želi izmanipulirati poziciju Muzeja Domovinskog rata, a sam ugovor nije usklađen s UPU-om i županijskim PP-om te je prestao važiti – zaključuje Kristić.

Franković: Imperial je izvan dozvole

Postojeća lokacijska dozvola ne može rezultirati potvrdom na glavni projekt, sve dok ne stigne lokacijska dozvola za rekonstrukciju tvrđave Imperial

— Za tvrđavu Imperial se ne može izdati lokacijska dozvola bez prethodne suglasnosti Gradskog vijeća.

Ministarstvo je u lokacijskoj dozvoli jasno naznačilo da se ne odnosi na rekonstrukciju tvrđave Imperial, već da će se rekonstrukcija tvrđave urediti drugim dokumentom, novom lokacijskom dozvolom. S tim da postojeća lokacijska dozvola ne može rezultirati potvrdom na glavni projekt, sve dok ne stigne lokacijska dozvola za rekonstrukciju tvrđave Imperial – kazao nam je predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković.

— U potpunosti smo zaustavili izdavanje ikakve dokumentacije za tvrđavu Imperial. To se neće moći učiniti bez suglasnosti Gradskog vijeća. Dopisom sam im najavio da ćemo, ukoliko se to učini bez suglasnosti GV-a, raskinuti ugovor o koncesiji. Jer bi se time grubo ogriješili o ugovor – dodao je Franković te zaključio kako je sudbina tvrđave Imperial na Gradskom vijeću.

— Lokacijska dozvola nema faktičnu vrijednost dok se ne riješi tvrđava Imperial – zaključio je Franković.

Inače, izdana lokacijska dozvola vrijedi dvije godine od dana njene pravomoćnosti, a u tom roku Razvoj Golf treba podnijeti zahtjev za građevinsku dozvolu.

10 Izbori

Najviše preferenc osvojio HDZ i Most ANKETA DULISTA

Pretposljednje mjesto drži Dražana Martinović Mamić s osam glasova, a na apsolutnom začelju ove ankete je Željko Henezy, inače kandidat Živog Zida koji je osvojio jedan (1) preferencijalni glas

Na prvom mjestu je Sanja Putica s 340 glasova, inače sedma na listi Domoljubne koalicije u 10. izbornoj jedinici, a Marija Vučković, 14. na istoj listi je prati s 311 glasova Piše NM Foto Zvonimir Pandža

Hrvatska će u nedjelju izaći na parlamentarne izbore i ponovno dati svoje povjerenje nekoj od političkih opcija da vodi Lijepu našu sljedeće četiri godine. Prvi put građani će na ovim izborima imati mogućnost i izravnog

biranja nekog od kandidata liste koju su zaokružili, a upravo zato DuList je na svom portalu proveo anketu u kojoj smo Vas pitali kome ćete dati svoj preferencijalni glas. U izboru se našlo 18 imena različitih opcija, kao i odgovori

kojim se birači svrstavaju u neodlučne i one koji na izbore neće izaći.

Premoćna četvorka

Iako će anketa ostati otvorena do petka, kako bi utvrdili trend preferencija, za potrebe tiskanog izdanja gledani su rezultati glasovanja do utorka u 12 sati. Glasovanju je dotada pristupilo ukupno 1818 čitatelja DuLista, a prema tim nepotpunim brojkama, najviše vaših preferencijalnih glasova

Izbori 11

• 4. STUDENOG 2015.

KAKO FUNKCIONIRA PREFERENCIJALNO GLASOVANJE Zakonski okvir za glasovanje na ovim, osmim po redu parlamentarnim izborima je drugačiji u odnosu na izbore 2011. godine u prvom redu zbog preferencijalnog glasovanja. Ovaj put tako možete dati glas za

listu, kandidata ili listi i kandidatu. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista, a izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih

glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

cijalnih glasova nezavisnih lista osvojile su dvije HDZ-ove kandidatkinje. Na prvom mjestu je Sanja Putica s 340 glasova, inače sedma na listi Domoljubne koalicije u 10. izbornoj jedinici, a Marija Vučković, 14. na istoj listi je prati s 311 glasova. Njih dvije osvojile su 19, odnosno 17 posto ukupnih glasova.

Sljedeća dva kandidata dolaze s liste Mosta nezavisnih lista. Naime, treće mjesto po broju osvojenih preferencijalnih glasova zauzeo je Božo Petrov, inače posljednji na njihovoj listi.

Petrov je osvojio 246 glasova, odnosno 14 posto glasova, a četvrto mjesto u ukupnom poretku zauzeo je Maro Kristić, inače treći na listi Mosta. Svoj preferencijalni glas njemu će pokloniti 235 glasača, odnosno 13 posto od ukupnog broja onih koji su pristupili anketi.

Njegova stranačka kolegica, najpoznatija konavoska SDP-ovka Ljubica Brailo, inače 14. na listi dobila je 33 glasa, također 2 posto, a slijedi je Vesna Ribić s liste Živog zida s 26 glasova, koja je kao i prvi čovjek te stranke u Dubrovniku Hrvoje Kukuljica osvojio 21 glas, odnosno 1 posto ukupnih glasova.

Isti postotak ima i DDS-ov Đelo Jusić sa 16 glasova, Kristina Kojan Goluža, kandidatkinja Mosta nezavisnih lista s 15 glasova, kao i članovi ORaH-a Nikolina Visković Kadijević i Igor Jurišić koji imaju 12, odnosno 11 preferencijalnih glasova. Pretposljednje mjesto drži Dražana Martinović Mamić s osam

Sve čitatelje DuLista pozivamo da svoj glas kandidatu u kojeg najviše vjeruju daju do petka u 12 sati

glasova, a na apsolutnom začelju ove ankete je Željko Henezy, inače kandidat Živog Zida koji je osvojio jedan (1) preferencijalni glas.

Za opciju ‘Još se nisam odlučio’ glasovalo je 108 čitatelja DuLista, odnosno njih šest posto, a za opciju ‘’Neću izaći na izbore’’ svoj klik je dalo 90 čitatelja, odnosno pet posto od broja koji su ukupno pristupili anketi.

Naravno valja još jednom spomenuti kako je riječ o nepotpunim rezultatima te istaknuti kako se ovi omjeri lako mogu promijeniti. Sve čitatelje DuLista stoga pozivamo da svoj glas kandidatu u kojeg najviše vjeruju daju do petka u 12 sati.

Ostali kandidati

Osim navedene četvorke nijedan od ostalih kandidata i kandidatkinja ne prelazi dvoznamenkasti postotak glasova. Pero Vićan, predsjednik DDS-a, stranke koja na ove izbore ide u sklopu koalicije ‘Uspješna Hrvatska’ s Radimirom Čačićem i Ivom Josipovićem osvojio je 114 glasova, odnosno šest posto, a s istim postotkom, ali nešto manje glasova, njih 106 slijedi ga HNS-ov Valentin Dujmović, šesti na listi koalicije Hrvatska raste.

U odnosu na svoje stranačke kolegice treći na listi HDZ-a Branko Bačić ima simpatije samo 44 čitatelja DuLista tj. 2 posto, jednako kao i HSU-ova Luce Gvozden koja ima zabilježena 42 preferencijalna glasa, jednako kao i SDP-ov Davor Penić, inače peti na listi s 39 preferencijalnih glasova.

Maro Kristić i Božo Petrov kandidati su Mosta nezavisnih lista za Hrvatski sabor

12 Izbori

4. STUDENOG 2015. •

NOSITELJ LISTE DOMOLJUBNE KOALICIJE U X. IZBORNOJ JEDINICI

General Krstičević poziva u borbu za nova radna mjesta Rezultati izbora pokazuju kolika je podrška naroda politici koju zastupamo Damir Krstičević, nekadašnji zapovjednik 4. gardijske brigade, a danas uspješni poduzetnik u IT svijetu prvi je na listi HDZ-a u X. izbornoj jedinici. U razgovoru za DuList otkrio je zašto je vratio mandat stranci nakon ulaska u Sabor na prošlim izborima, zašto se ponovno uhvatio političkog angažmana, što misli o slanju vojske na granicu te kako riješiti situaciju s braniteljima koji prosvjeduju u Savskoj ulici u Zagrebu.

Prvi ste na listi u X. izbornoj jedinci, zašto baš Vi? Ne mogu ulaziti u motive vodstva stranke kojima su se vodili u nominiranju nositelja lista po izbornim jedinicama. No, moram istaknuti da mi je Hrvatska demokratska zajednica ukazala veliko povjerenje i čast nominiranjem na prvo mjesto liste za 10. izbornu jedinicu. Doživljavam to kao potvrdu svojih i profesionalnih i osobnih vrijednosti, ali ujedno i kao veliku odgovornost.

Spreman sam preuzeti odgovornost i povesti ljude u borbu za nova radna mjesta, za bolji standard

Na prošlim izborima ste bili drugi na listi, ali ste naposljetku vratili mandat stranci. Hoćete li to napraviti ovaj put?

Na prošlim parlamentarnim izborima stranka nije polučila očekivane rezultate. Posljedica je to bila čitavog niza okolnosti kojima je stranka, potpuno opravdano izgubila podršku građana. Ja sam tada prošao na listi u našoj izbornoj jedinici, naravno, zbog pozicije na listi.

No, visoka pozicija na listi povlači i veću odgovornost za rezultat, odnosno za ukupni neuspjeh stranke na izborima. Stoga sam smatrao svojom obvezom preuzeti na sebe dio odgovornosti za relativni izborni neuspjeh i ustupio sam svoje mjesto u Saboru drugom kandidatu. Osobno sam smatrao da na položaju oporbenog

zastupnika, koji uvijek biva preglasan od vladajuće većine, ne mogu učiniti mnogo, pa sam se fokusirao na rad u HDZ-ovom odboru za sigurnost. Rezultat toga trogodišnjeg predanog rada mene i mojih suradnika je i Nacionalna strategija sigurnosti RH za koji smatram da je kvalitetan, cjelokupan i svrsishodan dokument koji je do sada nedostajao hrvatskom društvu.

Rezultati izbora pokazuju kolika je podrška naroda politici koju zastupamo, narod je taj koji određuje kakvu ćemo ulogu preuzeti nakon izbora. U tom smislu slušam volju naroda i nikada neću pretpostavljati sebe i svoje interese interesima hrvatskog naroda.

Ovi izbori se mogu gledati kao sraz vas i Ante Kotromanovića. Kakav ‘ishod’ predviđate? U kakvim ste odnosima s njime?

Ja ove izbore ne doživljavam kao sraz dvije stranke, dva čovjeka, Ante i Damira.

Ja to ne gledam kao sraz između dva tima, jer izbori to nisu. Potencijal za izbor je puno širi, a sudionici izborne utrke moraju promišljati o tome kako rješavati goruće probleme hrvatske države, a ne kako pobijediti protivnika. Stoga sam prije svega usredotočen na naš program, naše ideje, naše prioritete, s kojima ćemo promijeniti negativne trendove u društvu i osigurati dugoročnu stabilnost i prosperitet naše Domovine.

Smatram da je Hrvatska demokratska zajednica najspremnija i najkompetentnija uhvatiti se u koštac sa situacijom u kojoj se Hrvatska danas nalazi. Vjerujem da narod to prepoznaje i da će nam dati veliku podršku za provedbu našeg programa. A u ispunjenju tih ciljeva uvijek ću se voditi osobnim primjerom. Svatko tko me pozna zna da je to moj moto.

Nikada u mojoj vojnoj karijeri nisam poslao vojnika tamo gdje sam nisam bio spreman poći.

U kakvim ste odnosima s ministrom Marasom? On vam je zamjerio da ste

završili akademiju JNA? Već sam u nekim ranijim istupima spomenuo da ja njegujem jedan sasvim drugačiji sustav vrijednosti, koji mi ne ostavlja prostor da dijelim ljude na crne i bijele, vjernike i ateiste, visoke i niske, a ponajmanje da dijelim branitelje na one iz JNA i ostale. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti nove sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro.

U Domovinskom ratu učili smo jedni od drugih, učio sam od svoje vojske, ali i oni od mene, zajedno smo stvarali Hrvatsku vojsku, njenu doktrinu, pobjednički mentalitet. To vrijeme krasilo je iskreno zajedništvo, nesebična požrtvovnost, spremnost na krajnje odricanje i žrtvu.

Već sam jednom prilikom rekao da me žalosti kada jedan ministar u Vladi RH na takav način dijeli hrvatske branitelje, zaboravljajući pri tome da neprijateljske granate, geleri, meci, nisu prepoznavali te razlike.

Nakon rata ste postali poduzetnik, vodili ste velike i uspješne sustave u privredi. Zašto u politiku?

Smatram da je svaki građanin pozvan pomoći u nastojanjima da gradimo bolje i prosperitetnije društvo, a na korist čitavog naroda. Svi oni koji imaju znanje, kompetencije i iskustvo, trebali bi doprinositi svojim radom i htijenjem te preuzeti dio odgovornosti u nekom društvenom segmentu. Pitanje je to svijesti o društvenoj odgovornosti pojedinaca.

U samim počecima stvaranja hrvatske države, kada smo se suočili s agresijom na Hrvatsku, probudila se svijest o potrebi uključivanja u borbu za slobodu, neovisnost i suverenost hrvatskog naroda i države. Danas govorimo o borbi za radna mjesta, za rast i razvoj gospodarstva, o borbi za bolji život svih građana naše zemlje. Ukoliko vjerujemo u svoje potencijale, nemamo opravdanja ne uključiti se i doprinijeti ukupnom razvoju društva. Svi oni koji promišljaju na ovaj način znaju da je političko djelovanje

Izbori 13

• 4. STUDENOG 2015. žrtva, a ne privilegija. Zato uvijek ističem, ukoliko je sve samo radi vlasti, dao Bog da HDZ nikada ne dođe na vlast. Bolja Hrvatska je ono što dugujemo našoj djeci.

Bolja Hrvatska je ono što dugujemo svim mojim prijateljima i suborcima koji tu Hrvatsku nisu dočekali.

Na čelu ste Vijeća domovinske sigurnosti predsjednice Grabar Kitarović, kakva je Vaša suradnja s njom?

Suradnja s Predsjednicom Republike Hrvatske je izvrsna. Od samog početka svojeg mandata nastoji uključivati veliki broj renomiranih, ali i onih mlađih, jednako vrijednih pojedinaca, u razmatranjima svih relevantnih pitanja od interesa za Republiku Hrvatsku. Na taj način nastoji postići širi društveni konsenzus, u čemu ne nailazi uvijek na odobravanje i podršku svih političkih opcija.

Smatrate li da vojskom, kako u ratu tako i u miru treba raspolagati predsjednica ili Ministarstvo obrane? Je li postojeći model dobar?

Dopustite mi da prije svega naglasim da sam mišljenja da neprestana rasprava o drugačijim modelima ustrojstva vlasti samo skreće pozornost s bitnijih tema, a to su u ovom trenutku gospodarstvo, poduzetništvo, zapošljavanje, obrazovanje, socijalna skrb za potrebite i dr.

Ovo konkretno pitanje regulirano je Ustavom Republike Hrvatske, a detaljnije razrađeno Zakonom o obrani. Odnosi su jasni i logični, pa ne vidim potrebu mijenjati iste. Hrvatska demokratska zajednica zalaže se za postojeći model podjele odgovornosti između Vlade i Predsjednice, jer smatramo da isti doprinosi uvažavanju temeljnih demokratskih vrijednosti, prvenstveno kroz postizanje konsenzusa o važnim nacionalnim pitanjima, što obrana sigurno jest.

Ako HDZ osvoji izbore čeka li Vas mjesto ministra obrane?

Pričekajmo da prvo HDZ dobije većinu zastupničkih mjesta na ovim izborima.

U ovoj fazi primarno smo usmjereni na promociju našeg izbornog programa, na komunikaciju i susrete s narodom, nastojeći prezentirati naše viđenje rješavanja brojnih problema s kojima se susreću naši građani i država u cjelini. Ukoliko Domoljubna koalicija dobije većinsku potporu birača, tada će se razgovarati o ulogama i preuzimanju odgovornosti za vođenje pojedinih resora. Do sada, mi u Hrvatskoj demokratskoj zajednici nismo niti u jednom trenutku razgovarali o bilo kakvim podjelama uloga u budućoj izvršnoj vlasti. U ovom je trenutku bespredmetno razmišljati o pozicijama, bez suda i prethodne podrške naroda.

Smatrate li da treba vratiti vojni rok?

Jedna je stvar razmišljati o potrebi ili eventualnoj koristi vraćanja vojnog roka, a druga o realnosti provedbe te ideje.

Podsjetit ću vas da mi nismo ukinuli obvezni vojni rok, ukinuo ga je narod, naša mladost. Sjetimo se samo trenda rasta zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka. Taj trend je pokazivao eskalaciju zahtjeva za civilnim služenjem vojnog roka i ukazivao je na nezaustavljivu divergenciju potreba i realnih potencijala.

U svakom slučaju, ovo je pitanje koje zaslužuje pozornost i preispitivanje, ali je nužan nacionalni konsenzus, jer bilo kakvo nametanje volje narodu može dovesti do dijametralno suprotnih učinaka.

Treba li slati vojsku na granicu kao odgovor na izbjegličku krizu?

Smatram da je jedna od temeljnih zadaća države štititi teritorijalni integritet i nepovredivost granica. To je naša obveza i prema Europskoj uniji, jer je naša granica ujedno i granica Europske unije. S tim u vidu, smatram nužnom uspostavu potpunog i odlučnog nadzora hrvatskih državnih granica, što podrazumijeva pojačanu kontrolu granica dodatnim policijskim snagama, dodatnom infrastrukturom i opremom kako bi se potpuno zapriječio nekontroliran, nelegalan i nasilan prijelaz granice.

Ukoliko nemamo kapacitete i tehnološka rješenja za potpuni nadzor hrvatskih, ali u našem slučaju i europskih granica, morat ćemo razmišljati i o drugim rješenjima. To može uključivati i podizanje ograda i zapreka na državnoj granici, u čemu, ovisno o procjeni i potrebi, mogu sudjelovati i Oružane snage RH. Činjenica je da gotovo sve države razmišljaju o ovakvim scenarijima, i mislim da će, ukoliko dođe do eskalacije, svi pokrenuti mjere za zaštitu svojeg teritorijalnog integriteta.

Kako riješiti problem Savske 66?

Ne znam što mislite pod problemom Savske 66? Mislite li na zanemarivanje i omalovažavanje ogorčenih stradalnika Domovinskog rata ili možda na problem vodstva u ministarstvu branitelja?

Mislim da ćemo mi taj problem vodstva u ministarstvu branitelja riješiti na izborima 08. studenog ove godine. Hrvatska demokratska zajednica vodi konzistentnu politiku u odnosu prema braniteljima, a tako će biti i ubuduće. Vratit ćemo ukinuta mirovinska prava braniteljima sukladno gospodarskom i financijskom oporavku države, a zalagat ćemo se i za postizanje konsenzusa o donošenju Ustavnog zakona o zaštiti dostojanstva hrvatskih branitelja i Domovinskog rata u cjelini. Osobno smatram da u braniteljskoj populaciji leži ogroman potencijal. Ti su ljudi dokazali da znaju donositi

Ja ove izbore ne doživljavam kao sraz dvije stranke, dva čovjeka, Ante Kotromanovića i Damira Krstičevića

Suradnja s Predsjednicom Republike Hrvatske je izvrsna

važne odluke u teškim trenutcima kada je život ugrožen. U svakoj normalnoj državi to bi se smatralo ogromnim poslovnim potencijalom. Branitelji ne trebaju i ne traže posebne povlastice. Oni trebaju naše poštovanje, ali prije svega sustav kojim će država naći način kako da te ljude, koji su nesumnjivo domoljubi, integrira u društvo. Država treba kvalitetno iskoristiti njihove dokazane vrijednosti, a ne da ih se marginalizira i stigmatizira kao skupinu.

Možete li nam za kraj predstaviti Vaš ratni put?

Dragovoljac sam Domovinskog rata od kolovoza 1991. godine, kada sam prvi puta došao u izvidnički vod 4. gardijske brigade. Bez obzira na završenu vojnu akademiju, nisam se postavljao kao netko tko je predodređen za zapovjednika, već sam napredovao od izvidnika, do zapovjednika izvidničkog voda, a zatim i zapovjednika 4. bojne 4. gardijske brigade. U 4. gardijskoj brigadi ostajem do srpnja 1992. godine, kada postajem zapovjednikom 115. imotske brigade, a već u prosincu 1992. godine zapovjednikom 113. šibenske brigade. U ožujku 1993. godine postajem zapovjednikom 4. gardijske brigade, s kojom u ljeto 1995. godine, u sklopu operacije ‘Oluja’ ulazim u grad Knin, čime se konačno oslobađaju okupirani dijelovi Republike Hrvatske.

Cijelo vrijeme Domovinskog rata nastojao sam voditi ljude osobnim primjerom, stvarajući tako povjerenje i uvažavanje svojih suboraca. Njihova podrška bila mi je oslonac i olakšanje u nošenju velike odgovornosti. Nastojao sam biti odmjeren, a u isto vrijeme odlučan u provedbi postavljenih zadaća. Bio sam predan svojem pozivu i ulozi, dajući cijelog sebe u ostvarenje nacionalnih ciljeva.

Tako djelujem i danas. Spreman sam preuzeti odgovornost i povesti ljude u borbu za nova radna mjesta, za bolji standard, za bolju budućnost nas i naraštaja koji dolaze.

14 Izbori

4. STUDENOG 2015. •

VALENTIN DUJMOVIĆ, DIREKTOR VODOVODA DUBROVNIK

Mladim obiteljima treba ponuditi besplatna zemljišta Uveli sam nadzor u sva službena vozila Vodovoda i sada u svakom trenutku znamo gdje se koje vozilo nalazi. Zašto? Pa nedopustivo je da se vozila Vodovoda vikendom nalaze u Splitu ispred City centra Valentin Dujmović, direktor Vodovoda Dubrovnik i zasigurno jedan od najbližih suradnika gradonačelnika Andra Vlahušića, na koalicijskoj listi Hrvatska raste našao se na visokom šestom mjestu u X. izbornoj jedinici. Dujmović, koji je na proljeće preuzeo čelnu funkciju Vodovoda, dok je prethodno vodio Sanitat, otvoreno je progovorio o situaciji koju je zatekao u toj gradskoj tvrtci i o milijunskim projektima od kojih je najvažniji izgradnja pročistača. Naš sugovornik osvrnuo se i na investicije koje se događaju u Dubrovniku, dubrovački proračun, koji je svakim danom sve veći, ali i prvi put u javnosti progovorio o svom viđenju razvoja Pelješca, za kojeg smatra kako je zanemaren.

Stalno ste na relaciji Trpanj – Dubrovnik, u Trpnju ste odrasli. Kako se živi u tom pelješkom mjestu?

Trpanj, na žalost, u zadnje vrijeme odumire. Na popisu stanovništva 2001. godine imao je blizu 1000 stanovnika, dok je na zadnjem taj broj spao na 721.

Veliki je to korak unazad. Razgovarajući s mojim Trpanjcima osjećam zabrinutost. A koje je rješenje? Treba učiniti nešto radikalno, uvesti promjene, bez obzira koliko se pojedinci njih plaše. Već neko vrijeme razmišljam o modelu planskog naseljavanja Trpnja, a tako i cijelog Pelješca. Određeno zemljište u vlasništvu općine pretvorio bih

Razgovarala Barbara Đurasović

u građevinsku zonu, parcelizirao, podijelio i ponudio na natječaju besplatno mladim obiteljima. Zadao bih konkretne uvjete, recimo da parcelu mogu dobiti mlađe obitelji do 35 godina s djecom, da moraju napraviti svojevrstan poslovni plan u kojem će parcelu u roku godine dana privesti svrsi. Recimo izgraditi dva apartmana i stan sebi za živjeti i da u roku od godine dana taj objekt ima krov i završenu fasadu. Ukoliko to ne naprave u zadanom roku i okvirima parcela bi se vratila općini ili gradu. Jedan od uvjeta svakako bi bio da zemljište ne smiju prodati 25 godina, ali i da im mjesto u kojem su dobili besplatno zemljište postane stalno prebivalište. Mislim da ima ljudi iz Zagreba, Siska ili Slavonskog Broda koji žive u stanovima od stotinjak tisuća eura koji bi rado prodali te svoje stanove i izgradili kuću na moru radi svoje djece, jer smatraju da mogu bolje i kvalitetnije živjeti na moru.

Je s t e l i ko m e ko n kretno iznijeli ovaj svoj model ‘promišljenog naseljavanja’?

Nisam još otvoreno niti javno razgovarao o tome, tek dijelim razmišljanja sa svojim prijateljima. Mi smo poželjno područje za život, naša cijela županija, a posebno Pelješac je raj na zemlji i mislim da bi

ljudi rado došli živjeti, a s uvjetima koje postaviš otklonile bi se neželjene posljedice. Smatram da je ipak najveća prepreka uspjehu ovog projekta što se ljudi boje novih ljudi, ljudi koje ne poznaju, ali i promjena, a ovo bi zasigurno donijelo promjene. Držim da bi se ovakvim projektom gospodarski ojačalo mjesto, a same obitelji podigle bi kvalitetu življenja. Već to je dobar preduvjet za razmišljati o drugom ili trećem djetetu, jer ako nemaš ni za sebe, a imaš jedno dijete, ne možeš razmišljati o drugom. Ovim modelom oni koji prodaju stan u Zagrebu, mogu ovdje napraviti kuću s recimo dva apartmana i osigurati si dodatne prihode.

Bojim se da bi oni, koji bi trebali donijeti neku ovakvu odluku, radije dopustili da njihovo mjesto umre, nego da dođu doseljenici. Ali nadam se da ćemo uskoro prestati misliti samo na sebe, nego i na našu djecu i na ono što će biti za sto godina.

‘Poslije mene potop’ nije dobar način razmišljanja.

Ovdje konkretno govorite o preseljenju Hrvata iz određenog kraja Hrvatske na Pelješac. Veća bi se demografska učinkovitost postigla ‘uvozom’ obitelji izvan Hrvatske. Što ako bi se javilo sto obitelji iz Irske ili Sirije?

Nisam za ‘uvoz’, kako ga nazivate. Možda tek u jednom manjem postotku.

Općina Trpanj ima proračun od 1,8 milijuna kuna godišnje i tri zaposlenika. Jeste li za ukidanje općina i gradova?

Tako je, u toj općini imamo načelnika, pročelnika za sve urede i tajnicu. Ne mislim da bi ukidanje općina donijelo veliki napredak. Financiranje općina i gradova iz proračuna iznosi tek od 2 do 5 posto i nije to iznos koji bi spasio proračun. Od sadašnjih 500 općina ukinuli bi recimo njih 60 do 100 i opet se ništa konkretno ne bi poboljšalo. Možda ne bi bilo loše neke općine koje su prirodno povezane spojiti u jednu. Smatram da bi

Izbori 15

• 4. STUDENOG 2015. bilo učinkovitije kada bi Pelješac funkcionirao kao jedna ili dvije općine. Vjerojatno bi se tada događalo nešto drugačije i kvalitetnije, bilo bi više mogućnosti za, primjerice, povlačenje sredstava iz EU fondova.

proračun i koji su napravili krizu vlasti.

Nemojmo zaboraviti da gradske tvrtke jako puno toga rade. Vodovod Dubrovnik, na čijem sam čelu, će investirati 600 milijuna kuna u idućih 6 godina. To je jedan i pol proračun Grada Dubrovnika.

A ukidanje županija? Županije nemaju previše smisla. Općinama koje grcaju u dugovima treba spustiti taj dio županijskih prihoda. Znači 200 milijuna kuna iz naše županije bi bilo bolje spustiti direktno na općine, uz obvezu preuzimanja dijela zaposlenika.

Bitno je decentralizirati ta sredstva, spustiti ih još niže, a ustrojiti regije.

Zašto u danima kad voda nije za piće Vodovod ne umanji račune svojim sugrađanima?

Mi opskrbljujemo građane vodom i oni tu vodu koriste i za neke druge potrebe, ne samo za piće.

Zadnjih 5–6 godina živite ovdje, vidite li promjene u životu Dubrovnika?

Jako je puno promjena u zadnjih deset godina i one se događaju sve brže. Promjene na bolje. Motor se jako zavrtio, konkretno do sljedećeg ljeta Gruški akvatorij će biti neprepoznatljiv, a događaju se velike stvari i u Zračnoj luci. Sve su to investicije koje se tiču cijele regije koja je bliska Dubrovniku. Promjene su velike i čini mi se kako će se događati sve brže i da će proračun Grada Dubrovnika biti svaku godinu sve veći te da ćemo jako brzo postati grad kojemu će ostatak države zavidjeti. Uostalom, već sad nam zavide. Više nema natrag, razvoj i rast Dubrovnika ne može se zaustaviti.

Ako izuzmemo ulaganja u Zračnu luku, riječ je o privatnim investicijama, a što je konkretno Grad napravio?

Grad Dubrovnik, kao i svaka druga jedinica lokalne i regionalne samouprave, treba osigurati mogućnost i uvjete za privatne investicije za jednostavno i lako dolaženje do potrebne papirologije i za privlačenje privatnih investicija. Što Grad s tim sve bogatijim proračunom radi? U šest godina koliko je Andro Vlahušić, Vaš stranački kolega, na vlasti od kapitalnih projekata dobili smo samo Ilijinu glavicu?

Grad Dubrovnik naspram par godina unazad ima proračun veći za 100 milijuna kuna i proračun stalno raste. Izdvaja se 100 milijuna kuna u kulturi. Odjel Silve Vlašić, za izdavanje dozvola, najbolji je u Hrvatskoj. Naša obrazovna vertikala je prvi takav projekt u Europi. Trebamo biti svjesni da je Grad Dubrovnik ipak godinu dana bio u blokadi. Danas je na računu 50 do 60 milijuna kuna koje se ne stignu potrošiti! Zašto?

Jer nema pripremljenih projekata!?

Ne, nego zato što je bio srušen proračun i nije se stiglo pripremiti dokumentaciju za natječaje. Ne bacam apsolutnu krivnju na HDZ, iako oni jesu ti koji su srušili

Da, ali s tom vodom često se ne može ni istuširati jer je crna, a niti prokuhavanjem ne dobiva na ‘kvaliteti’?

Treba provjeriti postoji li zakonska mogućnosti za smanjenje računa.

Trebamo biti svjesni da je Grad Dubrovnik ipak godinu dana bio u blokadi. Danas je na računu 50 do 60 milijuna kuna koje se ne stignu potrošiti!

Pa stvar se čini logična, ako tijekom mjeseca voda nije za piće deset dana, račun se smanjuje simboličnih 10 posto, slijedom toga ako dvadeset dana nije za uporabu popust je 20 posto?

To je nešto o čemu se može razmisliti ukoliko postoji zakonsko rješenje. Svakako se može razmisliti.

Koje ste promjene uveli otkako ste na čelu Vodovoda?

Napravljene su za početak značajne promjene! Vodovod, baš kao i Sanitat, bio je tvrtka koja nije bila na cjelodnevnoj usluzi građanima, što mi se činilo apsolutno neprihvatljivo. Prvi moj potez je bio uvođenje rada sa strankama na šalteru do 19 sati, odnosno subotom do 12 sati. Pojedinci se nisu slagali s tom novinom, ali nisu imali kvalitetno obrazloženje zašto se s tim ne slažu. U Vodovodu sam postavio rok do 1. srpnja i tako je i bilo. U Sanitatu je taj postupak proveden s malo manje otpora.

Uveli sam i nadzor u sva službena vozila i sada u svakom trenutku znamo gdje se koje vozilo nalazi. Zašto smo to napravili?

Pa nedopustivo je da se vozila Vodovoda vikendom nalaze u Splitu ispred City centra?! Uveli smo i nadzor radnog vremena, dakle, ulazne i izlazne kartice. Sustav je trenutno u testnoj fazi, a u potpunosti će profunkcionirati 1. siječnja te će biti povezan s obračunom plaća. Po uredima Vodovoda su se dosad bez kontrole ‘motali’ razno-razni ljudi, izvođači radova i to smo stavili u red. Od 1. siječnja će se točno znati tko je bio u koga i koliko je ostao. Osim toga zaživio je i e-protokol, čime smo smanjili potrošnju uredskog papira i tonera. Naravno u planu je još puno toga, ali idemo korak po korak. Što je s projektom pročistača? Još uvijek se čeka odluka na žalbu za projekt?

Kod natječaja značajne vrijednosti uvijek se može očekivati i događaju se žalbe, jer

svi vide nekakav svoj interes u toj žalbi.

Tvrtka koja se žalila vjerojatno misli kako će uspjeti poništiti natječaj pa će se na novom natječaju pokušati prilagoditi s cijenom. Ili misle da ćemo ići s većom procjenom pa nas tako pokušavaju pritisnuti. Nadam se da će Državno povjerenstvo za javnu nabavu donijeti odluku u korist Vodovoda, odbiti žalbu i da ćemo uskoro krenuti s izgradnjom. Ukoliko ponište natječaj, što je također mogućnost, Vodovod će hitno ići u novu proceduru, ali to znači da nam se opet može dogoditi žalba. Nažalost, to po našem zakonu može trajati do u nedogled, a posljedice su zaustavljanje projekta bez obzira na osigurana sredstva HBOR-a, koji nam je odobrio kredit od 50 milijuna kuna po minimalnoj kamati. Šesti ste na listi za Sabor liste Hrvatska raste. Jeste li očekivali tako visoku poziciju? Šesto mjesto je i na prijašnjim izborima pripadalo HNS-u. Koalicija se dogovorila da će zadržati pozicije kakve smo imali na prethodnim izborima. Šansa je bila polapola, međutim bio sam optimističan. Bila je gusta borba između mene i mog stranačkog kolege Srđana Gjurkovića.

Je li Vam neugodno što na listi nema nijednog dubrovačkog SDP-ovca?

Osobno ne vidim zašto bi mi trebalo biti neugodno. Mislim da su se unutar te stranke neke stvari mogle bolje i kvalitetnije iskomunicirati. Žao mi je što nema kolega iz SDP-a iz grada, jer Dubrovnik je ipak najveće središte u našoj županiji i nosi najveći broj glasova gledajući naše 22 općine i grada. Ali svakako poštujem odluku SDP-a i njihovog rukovodstva.

Do sljedećeg ljeta Gruški akvatorij će biti neprepoznatljiv, a događaju se velike stvari i u Zračnoj luci. Sve su to investicije koje se tiču cijele regije koja je bliska Dubrovniku. Dubrovnik će jako brzo postati grad kojemu će ostatak države zavidjeti

Preferencijalno ćemo glasovati na ovim izborima. Koliko očekujete dobiti glasova?

Donijeli smo odluku da probamo ‘ugurati’ i Srđana Gjurkovića u Sabor tako da na terenu svojim HNS-ovcima govorim da zaokružuju broj 13. Dakle cilj je Valentin 0 preferencijalnih, a Srđan Gjurković čim više, tako da HNS iz 10 izborne jedinice proba dobiti dva saborska zastupnika.

Već se vidite u saborskim klupama?

Koalicija će u X. izbornoj jedinici sigurno uzeti šest, a možda i više mandata. Svakako ću, ukoliko uđem u Sabor, visjeti za vratom komu god treba kako bi se u našoj županiji i dalje događale investicije. Ja to znam, posebno sam uporan i znam gdje treba gurati da bi se neka investicija dogodila. Bitno je da naši načelnici i gradonačelnici, neovisno o stranačkoj pripadnosti, rade na projektnoj dokumentaciji. To je osnovno, a onda treba imati nekoga gore tko će lobirati da sredstva čim prije dođu na teren u našu županiju.

16 Izbori

4. STUDENOG 2015. • POPIS BIRAČA U popis birača ukupno je upisano 3.791.341 birač i to: s prebivalištem u RH po općinama i gradovima upisano je 3.755.065 birača, od čega se prethodno registriralo 21.417 birača. Bez prebivališta u RH aktivno se registriralo 36.276 birača.

Kratke IZ HRVATSKE

RAZGOVOR S MAROM KRISTIĆEM, KANDIDATOM MOSTA ZA HRVATSKI SABOR

MOST je jedina snažna a a zastupnici moraju biti iz Vjera, obitelj i Domovinski rat nisu HDZ-ova prćija, isto kao što antifašizam, slobodu i toleranciju nisu izmislili u SDP-u Maro Kristić, dubrovački gradski vijećnik liste Srđ je Grad treći je na listi Mosta nezavisnih lista za X. izbornu jedinicu na predstojećim parlamentarnim izborima. Tim povodom u razgovoru za DuList otkrio je zašto se kandidira na nacionalnoj razini, zašto smatra da je MOST jedina alternativa SDP-u i HDZ-u, koje reforme su srž njihovog programa kao kolike plaće bi po njemu trebali imati saborski zastupnici.

Vi ste treći na listi Mosta za 10. izbornu jedinicu, očekujete li ulazak u Sabor?

Očekujem podršku birača koji u listi MOST-a prepoznaju nadu i snagu za promjene. Tko će u Sabor s ove liste potpuno je nebitno. Uostalom, svi ljudi na MOST-ovoj listi dolaze iz lokalnih sredina u kojima su dobili povjerenje birača i koji su svjesni odgovornosti i obveze dovršetka započetog posla. Što se mene tiče, takvo što ne bi bilo moguće da nisam siguran tko su ljudi uz mene, kako na listi MOSTa, tako i na listi SJG. Znam da će svatko od nas, bez obzira na postignuti rezultat na izborima, nastaviti raditi u korist javnog interesa koji je ugrožen kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Iako ovo nije moja osobna borba bilo bi licemjerno ne priznati da bi mi puno značilo kada bih vidio da su mi građani dali podršku. Bila bi to potvrda dobrog rada mene i

ekipe iz Srđ je Grad na lokalnoj razini.

Nikada nisam zastupao niti glasao za nešto u što ne vjerujem, a ništa manje ne očekujem niti od građana

Kako to da Srđ je Grad kao lista koja se do sada isključivo bavila problemima lokalne zajednice ima svog predstavnika na parlamentarnim izborima?

Lokalni problemi, kao što su izmještanje Muzeja Domovinskog rata, nekretninski projekt na Srđu, Marina u Gružu, HE Ombla, termoelektrana u Pločama ili bušotina defora Mljeta, proizvedeni su na državnoj razini.

Proizvode se u HDZ-ovim i SDP-ovim središnjicama i putem ministarstava nameću lokalnoj zajednici. Lokalno političko djelovanje je utoliko bitno ograničeno na saniranje štete koja svoje izvorište ima daleko od lokalne zajednice. U svim navedenim primjerima izvršeno je političko nasilje nad lokalnom zajednicom, ignoriralo se mišljenje struke, a građane se pokušalo isključiti iz procesa odlučivanja. Želimo da se u Hrvatskom saboru donose samo najnužniji zakoni kojima se štiti javni interes, a promišljanje razvoja lokalne

zajednice prepuštamo onima koji u tim zajednicama žive. Što je zajedničko MOSTU i KLGB Srđ je Grad?

I MOST i Srđ je Grad nastale su kao reakcija na političko nasilje, isključivanje građana iz procesa odlučivanja i zastupanje tuđih interesa, a ne interesa građana. U tom kontekstu, bavljenje politikom postaje nužnost. Smatram da je angažman pojedinca nužan kako bi se pokrenule stvari s kojima nismo zadovoljni i koje osjećamo kao nepravdu kako u svojoj lokalnoj zajednici, tako i na državnoj razini. Ako to osjećate,ako imate određene sposobnosti, građanska Vam je dužnost staviti sebe na raspolaganje zajednici i dati svoj doprinos na taj način. MOSTu i SJG zajedničko je upravo to – ljudi okupljeni u SJG, kao i oni u MOST-u osjetili su poziv da izađu iz anonimnosti i udobnosti privatnog života i vlastite struke kako bi uzeli stvar svoje ruke.

Za koje se to reforme zalaže MOST i zašto bi građani trebali dati glas baš MOST-u?

Svoj glas HDZ-u i SDP-u dat će isključivo oni koji će, ne samo od pobjede svoje stranke, nego i od njenog opstanka u političkom životu Hrvatske, imati osobne koristi. Oni drugi, a bez obzira na brojnost HDZ-ove i SDP-ove stranačke vojske, oni su još uvijek u većini, trebali bi svoj glas dati za MOST jer od toga nitko neće imati izravne osobne koristi, već će na dobitku biti društvo kao cjelina.

MOST ima reformski program, ali, što je još važnije, MOST ima i kapacitete i politički integritet provesti ga. Glas

Izbori 17

• 4. STUDENOG 2015.

UPUTE GONG-A GONG je na svojim stranicama donio važnu uputu za birače koji će izaći u 8. studenog na izbore. Kako znati kad je glasački listić važeći, odnosno nevažeći? Evo odgovora: listić je važeći ako zaokružite samo jednog

kandidata ili kandidatkinju na glasačkom listiću ILI ako zaokružite samo jednu listu ILI samo jednu listu i samo jednog kandidata ili kandidatkinju UNUTAR te liste.

alternativa, zjednačeni s građanima! za MOST nije niti korak naprijed, niti korak natrag – to je korak u novom smjeru. Porezni sustav koji funkcionira, efikasno pravosuđe, manja i učinkovita lokalna i regionalna samouprava i zakonski okvir koji omogućuje razvoj, a ne podmeće nogu poduzetnicima temeljne su reforme na kojima inzistiramo.

Hoće li MOST nakon izbora pristati na koaliciju s HDZ-om ili SDPom i kako vidite ulogu MOST-a u budućnosti?

Koalicije s HDZ-om ili SDP-om nema niti će je biti. Božo Petrov je kod javnog bilježnika ovjerio izjavu kojom jamči građanima da se koalicija s onima koji su proizveli probleme neće dogoditi.

Sjetite se kako se u Srđ je Grad sumnjalo po završetku lokalnih izbora u ožujku ove godine. Zbog izglasavanja predsjednika GV-a iz redova HDZ-a, a kasnije i predanog rada u pripremi proračuna, koji je ove godine prvi put u povijesti, isključivo našom zaslugom donesen jednoglasno, prozivali su nas prvo za koaliciju s HDZ-om, a potom i za koaliciju s gradonačelnikom Vlahušićem. Valjda je sada svima jasno kako ništa od toga nije istina. Mislim da će prije HDZ i SDP koalirati i na državnoj razini, kao što su to učinili u Dubrovniku prije dvije godine, jer bolje niti ne znaju. Uloga MOST-a u budućnosti ovisit će o rezultatima izbora, a spremni smo preuzeti odgovornost na svim razinama upravljanja državom. Čije glasove očekujete na ovim izborima?

Ovo je prvi put da na izborima u RH imamo opciju koja je dovoljno snažna pokrenuti suštinske promjene. MOST nezavisnih lista je platforma koja ima

dovoljno hrabrosti i znanja svrgnuti s vlasti interesne skupine koje su dovele ovu bogatu zemlju punu potencijala na rub siromaštva. Mi očekujemo potporu svih birača koji se sjećaju praznih obećanja koja se dobivali prije svakih izbora. Očekujemo glas onih koji do sada nisu koristili svoje biračko pravo jer nisu htjeli davati svoj glas onima koji su krali, pomagali krasti i odbijali procesuirati krađu. Posebno se obraćam mladima koji zaslužuju živjeti u zemlji prosperiteta i jednakih mogućnosti za sve. Glas za MOST nije bačen glas – to je glas savjesti koji kaže: ‘Ja hoću živjeti u drugačijoj Hrvatskoj’’.

Imamo program, hrabre, nepotkupljive i stručne ljude odlučne raditi za interese kako svoje zajednice tako i cijele Hrvatske

Upravo to iz HDZ-a i SDP-a i poručuju – da je glas za MOST bačen glas. Kako to komentirate?

Raduje me taj njihov komentar. To dovoljno govori o tome kolika je MOST prijetnja zajedničkim interesima HDZ-a i SDP-a. ‘Super’ je vidjeti njihovo zajedništvo u strahu od nekoga tko će im očito pomrsiti planove i donijeti reforme koje oni zaobilaze u širokom luku u strahu za vlastite fotelje.

Mislite li da ste kao gradski vijećnik ostavili dovoljno dojma u javnosti da prođete u Sabor?

Moj ulazak u Sabor je manje bitan. Tko god da uđe s MOST-ove liste zna točno što mu je raditi, provedba reformi kojima se ni HDZ ni SDP nisu usudili niti primirisati. Nadam se da sam kao vijećnik ostavio dovoljno dojma u javnosti da građani moj angažman na listi MOST-a nagrade svojim glasom za MOST. Nikada nisam zastupao niti glasao za nešto u što ne vjerujem, a ništa manje ne očekujem niti od građana.

I ja osobno i cijela lista Srđ je Grad smo dosad pokazali kako nemamo

Tko god da uđe s MOST-ove liste zna točno što mu je raditi, provedba reformi kojima se ni HDZ ni SDP nisu usudili niti primirisati

nikakve osobne koristi od onoga za što se borimo. Siguran sam i da građani to vide, te kako će MOST dobiti povjerenje kako Dubrovkinja i Dubrovčana tako i cijele izborne jedinice.

Koliku plaću bi po Vama trebali imati saborski zastupnici?

Saborski bi zastupnici trebali primati prosjek plaće koja im je isplaćena u prethodnih 12 mjeseci prije osvajanja mandata, a saborske bi mirovine trebalo ukinuti. Nezaposleni bi zastupnici trebali primati iznos koji odgovara prosječnoj plaći u RH. U Sabor se ne ulazi iz osobnog interesa, a zastupnici moraju biti izjednačeni s ostalim hrvatskim građanima koji se svakodnevno bore za egzistenciju sebe i svojih obitelji.

Za kraj, koja je Vaša poruka biračima?

Birači znaju kako se osjećaju. Vide gdje se nalazimo nakon svih ovih godina u kojima su se HDZ i SDP smjenjivali na vlasti. Ovo nije društvo o kojem smo sanjali. Mi se ne bavimo podjelama i ne privatiziramo vrijednosti. Vjera, obitelj i Domovinski rat nisu HDZ-ova prćija, isto kao što antifašizam, slobodu i toleranciju nisu izmislili u SDP-u. Ne želimo prisvajati te temeljne vrijednosti i degradirati ih na razinu dnevne politike. Znamo da se budućnost ne gradi na podjelama nego na zajedništvu. Imamo program, hrabre, nepotkupljive i stručne ljude odlučne raditi za interese kako svoje zajednice tako i cijele Hrvatske. Na listama MOST-a nisu karijerni političari nego stvarni ljudi sa stvarnim karijerama jer sposobnost nije stvar podobnosti. Znam da je MOST kao jedina stvarna snažna alternativa zaslužio povjerenje na nacionalnoj razini.

18 Aktualno

4. STUDENOG 2015. • KREĆE IZGRADNJA AZILA Izgradnja skloništa za životinje na području Žarkovice započet će tijekom studenog, javljaju iz Grada Dubrovnika. Upravljanje budućim skloništem, koje će ispunjavati sve zakonske uvjete za smještaj i brigu nad napuštenim životinjama, preuzet će

Kratke PREGLED ZBIVANJA

tvrtka Sanitat. Prema projektu T.L.O. studija za arhitekturu i urbanizam buduće sklonište raspolagat će sa 100 m2 zatvorenog prostora, 800 m2 natkrivenog i ograđenog prostora, 1.000 m2 uređenog i ograđenog vanjskog prostora, te 3.100 m2 uređenog terena.

PROFESOR TUŠ DUBROVNIK NIKŠA GRABOVAC

Elitni turizam pretvara nas u tematski park

Lokalna zajednica ne bi trebala osjećati negativne posljedice turizma, posebno u sezoni. Ako si stanovnik Grada, u zidinama, ti si stanovnik tematskog parka, baš kao što je to Disneyland

U totalnom smo raskoraku s onime što kaže Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, koja nas vodi prema održivom razvoju. Mi se s time deklarativno slažemo, ali u stvari radimo nešto drugo. Zapravo, vraćamo se u masovni turizam Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

‘Sezona je završila’ – famozne su riječi koje se izgovaraju oko ovih doba, te se čeka predah do ‘božićne i novogodišnje ture’. Grad živi u ritmu turizma i to je neminovno, no koliko je taj život

organiziran, odnosno imamo li plan za budućnost, pitanja su o čijim odgovorima malo tko razmišlja. Kakve su analize turističkih kretanja u sezoni i nakon nje, imamo li ideje što i kako dalje, odnosno imamo li uopće smjer u turizmu, samo su neke od tema koje smo ‘protresli’ s Nikšom Grabovcem, profesorom grupe turističkih predmeta u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik. On već trinaestu godinu zajedno sa svojim kolegama polaže temeljno znanje u budući turističkougostiteljski kadar, a na trenutnu situaciju u turističkom razvoju Dubrovnika ne gleda previše optimistično.

— Na pitanje je li turizam u Dubrovniku uspješan, mogu odgovoriti kako sve zavisi od kriterija po kojima se promatra ta famozna ‘uspješnost’. Ako je to fizička brojka, odnosno raste li fizički promet, po toj logici možemo zaključiti kako je dubrovački turizam uspješan. Ali, ako se gleda po kriteriju da su svi sudionici u turizmu zadovoljni, turisti, turistički sektor i lokalna zajednica, tu smo već diskutabilni – profesor Grabovac ističe temeljnu podjelu, dodavši kako je turizam živa grana gospodarstva koja zapravo nikad ne može biti u potpunosti zadovolj(e) na.

— Trebao bi postojati gradski destinacijski menadžment koji bi to usmjeravao – ističe, dodavši i to kako je ova ideja izuzetno teško ostvariva. Evo i zašto: — Izuzetno je teško, posebice u našem društvu gdje političari preuzimaju sve, odnosno gdje se oni stave iznad svih struka, pa tako i turizma, te nakon par mjeseci shvate da se oni ‘u to razumiju’. Zapravo, po njima – ‘najbolje razumiju’ – ističe Grabovac, dodajući kako se samim time nanose štete isključivo turizmu.

— Po kriteriju uspješnosti, Dubrovnik je jedna od najuspješnijih destinacija

u Hrvatskoj, no opet ima problema. Primarni turizam je u Dubrovniku još uvijek sunce i more, što je u stvari, dobro, samo bismo ih trebali nadograditi. Imamo tu ‘osnovnu prednost’, a tu je i kulturna baština Dubrovnika, naša komparativna prednost. Imamo jako puno neiskorištenih resursa, a ovo što se koristi, recimo baština, se profanizira. Ono što je Dubrovčanima sveto, pretvara se u neku ‘hiperprodukciju’ – napominje profesor dubrovačkog TUŠ-a. Strategija bi, mišljenja je Grabovac, trebala biti zasnovana na hotelskom smještaju koji ostvaruje veće prihode po turistu, dok se u Dubrovniku u posljednje vrijeme inzistira na što većem privatnom smještaju.

Pogrešno je stremiti k elitnom turizmu

— To je način da lokalna zajednica živi dobro. Ali, to nije šira lokalna zajednica.

I tu dolazimo do onog (ne)zadovoljstva lokalne zajednice u čijem interesu bi se turizam uopće trebao razvijati – napominje. Nikša Grabovac tvrdi kako smo u totalnom raskoraku s onime što kaže Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske, koja nas vodi prema održivom razvoju. Mi se s time, kao turistički grad, deklarativno slažemo, ali u stvari radimo nešto drugo.

— Zapravo, vraćamo se u masovni turizam što svakako nije dobro. Masa turista, ti izletnici, diktiraju razvoj ponude. I zato nam se Stradun pretvorilo u fast food, suvenirnice, u nešto najjeftinije. Čast izuzecima – ističe profesor. A postoji li rješenje i je li ono – radikalni rez?

— Za početak, trebalo bi prepustiti struci vođenje turizma. Danas je to sve tako rascjepkano, jedan dio vodi Turistička zajednica, a onaj dio koji ustvari donosi odluke vodi gradska vlast. E sad, tko formira turistički proizvod? Tko ga zapravo usmjerava? Je li to TZ? Zato bi trebao postojati netko tko će objediniti sve sudionike u turizmu, a da je taj

Aktualno 19

• 4. STUDENOG 2015.

CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE Zavod za javno zdravstvo DNŽ osigurao je ukupno 5 160 doza cjepiva protiv gripe. Cijepljenje, koje je započelo 3. studenog, može se obaviti kod izabranih

netko iz branše turizma – mišljenja je Grabovac. Ističe i kako bi se trebalo vući prema ne elitnom, već kvalitetnom turizmu.

— ‘Elitni turizam’ je izdvojeni pojam, gdje su turisti u svojevrsnom getu.

Pogrešno je stremiti k tome u Dubrovniku. To je kao da iselite Grad, pretvorite ga u Sveti Stefan. To bi bila katastrofa. Mi ne možemo izbjeći to kako ćemo i dalje biti izletnička destinacija, posebice za daleka tržišta i tržišta u nastajanju. Oni kad dođu, ne dolaze u destinaciju ‘Dubrovnik’ već destinaciju ‘Europa’. Onda posjećuju Hrvatsku, pa u njoj i Dubrovnik. Mi to ne možemo izbjeći i to je dobro, ali treba razmišljati na način kako i od toga dobiti najviše – mišljenja je Grabovac. Sve se u Dubrovniku radi i formira na temelju nekakvog ‘osjećanja’ a nigdje nema sustavnog istraživanja turističke potražnje. Ili se formira na temelju prošle sezone, reći će on.

— Već spomenute Strategije bismo se trebali držati, a postoji i Strategija razvoja DNŽ, međutim koliko sam upućen, sam Grad Dubrovnik nema strategiju razvoja turizma, već elaborat našeg gradonačelnika, koji je odredio kako će se do 2020. godine ciljati na 4 milijuna noćenja, 4 milijuna posjetitelja i milijardu eura zarade – ističe Grabovac, dodajući kako ga sve to pomalo podsjeća na ‘cilj opravdava sredstvo’. Mišljenja je kako bismo se trebali držati održivog razvoja, što bi bio razvoj u skladu s kapacitetima nosivosti Dubrovnika.

Koliko možemo podnijeti, a da nam to ne naruši kvalitetu turističkog proizvoda i prvenstveno kvalitetu života lokalne zajednice, na ta pitanja smatra naš sugovornik, nitko ne zna odgovor.

No je li taj kvalitet već narušen ili pak uništen, odgovara kako (ipak) nije.

Tržišne niše Dubrovnika

— Postoji način da se to zaustavi, odnosno razvija u skladu s održivošću, kako ne bismo uništili resurse za buduće generacije. Naravno da bi produženje sezone bilo nešto što bi nam trebalo, turizam nikad neće prestati biti masovna pojava. Opet, naravno da nijedna primorska destinacija nema cjelogodišnji turizam, pa tako neće niti Dubrovnik. Međutim, krivulju treba malo rastegnuti, da se ostvaruje više noćenja u pred i pod sezoni. Postoje tržišne niše gdje je Dubrovnik konkurentan. Prvenstveno, to je kulturni turizam – ističe Grabovac, dodajući

zanimljiv primjer kako se gradska vlast odnosi prema kulturi kao ponudi Dubrovnika.

— Postoji otvoreno pismo u kojem dogradonačelnik Raguž proziva tada već bivšeg intendanta Igara, Krešimira Dolenčića, gdje se među ostalim pita zašto nema dnevnih, komičnih predstava, prilagođenih turistima s cruisera. E ta rečenica točno određuje stav gradske uprave prema kulturi i kulturnom turizmu, baštini kao potencijalu za turizam. Pretvaraju nas u tematski park – ističe Grabovac.

‘Očekivali smo napredak u smislu dnevnih predstava kao novog vida promidžbe pa da i ‘mrski gosti s kruzera’, kako ih je dotični volio zvati, dobiju priliku uživati u onome što je on tako vrijedno pripremao. Očekivali smo da pored dramskih i tragičnih sadržaja gledateljima bude ponuđen neki opuštajući i komični sadržaj’ – dio je Raguževog priopćenja Dolenčiću iz 2014. godine.

— To je upravo ono miješanje politike u sve i svašta. Gledajte, treba se prilagoditi potrošaču, ali nije danas ni turist promatrač, već sudionik. Ljudi su sve više obrazovani, sve više idu prema ostvarenju potreba višeg reda, potreba za samoostvarenjem, žele biti ‘privremeni lokalac’ – osvrće se na trendove Grabovac, napominjući kako ‘mi ne koristimo dovoljno što nam turizam može donijeti’.

Tu je i povezivanje ostalih branši s turizmom, što je po njegovom mišljenju, u Dubrovniku potpuno zaboravljeno.

— Gdje je danas poticanje poljoprivrednika grada i okolice za aktivno sudjelovanje u turističkoj ponudi? A ima ih, od Rijeke dubrovačke, do Elafita, Primorja... Treba poticati mlade ljude za bavljenje poljoprivredom koja će opskrbljivati turizam domaćim proizvodima. Na taj se način dobiva multiplikativan učinak turizma, a ovako nemamo ništa osim prodaje usluge. Naravno, to je uvjetovano našim načinom života, jer smo se navikli živjeti sezonski, ali to ne bi trebalo biti tako. Mora se napraviti strategija koja će uključiti sve naše potencijale u to – sramota je da je 50 posto hrane u hotelima uvozno! Dubrovnik, DURA, DUNEA i ostali bi trebali poticati razvoj ostalih koji bi opskrbljivali hotele i slično – mišljenja je Grabovac, vrativši se opet na to kako mora postojati lokalna zajednica koja sve to objedinjuje.

— Valjda će TZ u budućnosti postati

liječnika obiteljske medicine i pedijatara, dok se zdravstveni djelatnici mogu cijepiti u Odjelima za epidemiologiju Zavoda.

‘Elitni turizam’ je izdvojeni pojam, gdje su turisti u svojevrsnom getu.

Pogrešno je stremiti k tome u Dubrovniku.

To je kao da iselite Grad, pretvorite ga u Sveti Stefan

organizacija za upravljanje turizmom, taj famozni DMO (Destination Management Organisation). Tome treba stremiti. TZ ima divnih ideja, uzmimo samo za primjer Good Food Festival, ali sve ideje treba objediniti, kao i sve uključene. A sve za stvaranje proizvoda gdje lokalna zajednica ne bi trebala osjećati negativne posljedice turizma, posebno u sezoni. Ako si stanovnik Grada, u zidinama, ti si stanovnik tematskog parka, baš kao što je to Disneyland, gdje živiš poviše kafića koji primjerice radi do 2 ujutro, a ti se dižeš u 5 jer ideš raditi u Bolnicu ili gdje već – ističe Grabovac koji napominje i to kako se ovakav suživot može uskladiti, što je jako teško, međutim može se napraviti kompromis i tome treba težiti.

— Politika diktira razvoj turizma, što nije dobro – mišljenja je Grabovac, koji ističe i to kako se uvijek može ’ više i bolje’, no po gradskoj vlasti može se samo ‘više’.

— Što više fizičkog prometa, noćenja, postelja. Prema strategiji gradonačelnika, ako se to može nazvati strategijom, do 2020. godine treba izgraditi 4 tisuće kreveta u hotelskom i 4 tisuće u privatnom smještaju, dakle još 8 tisuća kreveta na postojeće. Gdje je tu kapacitet nosivosti grada? Kakva je to strategija osim strategija ubiranja novca dok ne otpilamo granu na kojoj sjedimo? Pitanje je kamo sve to skupa ide, ali ne ide dobro – zaključuje Grabovac.

OBEĆANJE, KOME RADOVANJE Tko je ‘zeznuo’ TUŠ?

Postavlja se pitanje izgradnje novog TUŠ, što je tragedija Dubrovnika i županije, zato što je to toliko trom proces, a u strategiji razvoja turizma je određeno da će se graditi centri izvrsnosti u Hrvatskoj, gdje je Dubrovnik jedan od tih centara. Taj novac je osiguran iz Europskih fondova i bit će dodijeljen početkom iduće godine. Mi se sa županijom i gradom borimo godinama da se to pokrene s mrtve točke, pa su nas slali u Župu dubrovačku, pa su nam napokon markirali prostor na Glavici Babinog kuka – da bi se kasnije na tom području markirao i pastoralni centar i atletski stadion! Ministarstvo turizma dodijelit će novac onome tko ima najbolje pripremljen projekt. Mi ćemo, zahvaljujući tromosti i nesuradnji grada i županije, taj novac izgubiti. Dakle, jedan projekt od 150 milijuna kuna, što bi bila jedna od najvećih investicija u Gradu Dubrovniku, a s novcem iz Europskih fondova, će otići negdje drugo – ističe prof. Grabovac, napominjući kako je edukacija kadra ono što je jedan od glavnih uvjeta održivog turizma, a puštamo da nam ovakve stvari ‘klize iz ruku’.

20 Aktualno

4. STUDENOG 2015. •

NAKNADNA PAMET

KOMUNALNA TVRTKA TRAŽI BOLJE RADNE PROSTORE

Jedina prava anketa

Čistoća ‘bj i poplava

Stari je recept u kampanji: kada ti ne ide kako si zamislio, a nemaš prostora za nešto drugo, posluži se anketom Još samo četiri dana i riješit ćemo sve dileme oko predizbornih anketa.

O njima se dosta govorilo u medijima.

Saznat ćemo koja je bila najpouzdanija: ona Ipsos Pulsa, ona Promocije plus ili pak 2x1 komunikacija.

Uvijek je tako: svi će kandidati, a posebno oni kojima ne ide najbolje ili ne ide kako su očekivali, čim vide rezultate neke ankete, reći kako je jedina prava anketa ona koja se održava na dan izbora. Stari je recept u kampanji: kada ti ne ide kako si zamislio, a nemaš prostora za nešto drugo, posluži se anketom.

A ako nemaš anketu ili ti nije po volji – napravi ju sam, bitno je naglasiti kako taj rezultat nije konačan (kao da se u preostalih par dana kampanje može nešto bitno promijeniti). Tako je Most već jednom radio telefonsku anketu na uzorku od 1000 ljudi koje je pokazala da kandidat kojeg su podržavali vrhunaravno stoji. Problem kod takve ankete, premda je rezultat bio Mostu po volji, jest da ona ne znači ništa: niti predstavlja stvarno stanje niti će išta doprinijeti.

O anketama sam već dosta pisao u kolumnama. Reprezentativnost uzorka, a time i pouzdanost rezultata ne ovisi o broju ispitanika nego o zastupljenosti bitnih karakteristika biračkog tijela. Pojednostavit ću: ukoliko vas zanima koliko Dubrovčana čita neki magazin za mlade, različite ćete rezultate dobiti anketirate li prvih pedeset prolaznika ispred gimnazije u vrijeme velikog odmora ili isti broj prolaznika na placi u Gružu. Da bi vaša anketa dala smislen rezultat u ispitanom uzorku bi trebalo biti tek onoliko mladih koliko ih je i u ukupnoj populaciji.

U nedjelju se provodi jedina ‘službena anketa’ raspoloženja građana, ona koju provodi državno izborno povjerenstvo svake četiri godine.

Zato dobro promislite i odaberite jer svi mi, a posebno naša djeca zaslužuju najbolje. Izađite na izbore!

Piše Zoran Pucarić, PR stručnjak

Sadašnji prostori najvjerojatnije će ići u zakup

Krov zgrade u kojoj je danas Čistoća pokriven je azbestnim salonitom, u dvorišnim uredima tijekom kišnih razdoblja je onemogućen prilaz zbog vode i uredi poplave, a u uredima kvadrature oko 11 m2 trenutno je, uz namještaj, smješteno po 3–4 djelatnika U nedjelju se provodi jedina ‘službena anketa’ raspoloženja građana

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dubrovačka Čistoća uskoro će useliti u nove prostore. Kako neslužbeno doznajemo riječ je o prostorima

u zgradi Croatia osiguranja, u ulici dr.

Ante Starčevića, a mjesečni najam za nove uredske prostorije Čistoća će navodno plaćati 10 tisuća kuna. No, direktorica Nataša Gabričević nije željela komentirati uvjete eventualno

Aktualno 21

• 4. STUDENOG 2015.

ježi’ od salonita gođena tadašnjim potrebama uredskog poslovanja. Primjera radi krov zgrade je i danas pokriven azbestnim saloni­ tom. U mnogim su europskim drža­ vama pa i Hrvatskoj zabranjeni proi­ zvodnja i promet azbestnih proizvoda već od kraja devedesetih godina proš­ loga stoljeća, zbog toga što je azbest glavni uzročnik karcinoma na rad­ nome mjestu. Nadalje, u dvorišnim uredima tijekom kišnih razdoblja je onemogućen prilaz zbog vode i uredi poplave, a u uredima kvadrature oko 11 m2 trenutno je, uz namještaj, smje­ šteno po 3–4 djelatnika. Uz sve nave­ deno nepotrebno je naglašavati da su sve instalacije dotrajale i neprilago­ đene današnjim potrebama – objasnila nam je Nataša Gabričević.

Skladište umjesto Čistoće

Dodala je kako su zbog svega nave­ denog u potrazi za adekvatnim po­­s­

novog ugovora jer je njegovo sklapanje u tijeku.

Zbog čega preseljenje? Prije svega jer postojeći prostori na Putu od Repu­ blike nisu adekvatni za poslovanje.

Salonitni krov, poplave, mala kvadratura...

— Sadašnje prostorije naše tvrtke ne odgovaraju potrebama uredskog poslo­ vanja iz više razloga. Naime, u posto­ jeći objekt Čistoća je preselila iz pro­ storija u Širokoj ulici tijekom rata 1992. godine. Namjena zgrade je bila garaža i autoservis te je ista djelomično prila­

Ovog trenutka nismo u mogućnosti komentirati uvjete eventualnog ugovora

lovnim prostorima tzv. zajedničkih službi, a isti moraju biti i financij­ ski prihvatljivi s obzirom da je riječ o komunalnoj tvrtki.

— Ovog trenutka nismo u moguć­ nosti komentirati uvjete eventualnog ugovora posebno iz razloga što je u tijeku sklapanje istoga. O datumu pre­ seljenja naše korisnike i poslovne par­ tnere ćemo pravovremeno informirati putem medija – naglasila je Nataša Gabričević, odgovarajući na naše pita­ nje koliki će se mjesečni najam plaćati za nove uredske prostore.

A što će biti sa sadašnjim prostorima, hoće li se obnoviti, rušiti...?

— Što se tiče buduće namjene sadaš­ njih prostora u tijeku je istraživanje tržišta o mogućnostima davanja u zakup (najrealnije je očekivati mogu­ ćeg zakupoprimca za skladišni pro­ stor) – kratko je odgovorila direktorica Gabričević.

22 Aktualno

4. STUDENOG 2015. • PORAT 2015. Policijska uprava DN uhićenjima dvojice osumnjičenih razbila je međunarodnu zločinačku organizaciju krijumčara kokaina. Zaplijenjeno je ukupno 5,5 kilograma te droge visoke kakvoće.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

DUBROVAČKI MEDIJSKI DANI

Što će uskoro zamijeniti novinare?

Predsjednik Organizacijskog odbora međunarodne znanstvene konferencije Dubrovački medijski dani Mato Brautović rekao je kako bi u sljedećih 20-ak godina zbog tehnologije do 90 posto novinara moglo izgubiti posao, te kako će preostali novinari zbog toga biti usmjereni istraživačkom i kvalitetnom radu. Uoči otvaranja 11. po redu Dubrovačkih medijskih dana Brautović je istaknuo kako već sada postoje modeli kod primjerice AP-a ili New York Times gdje se putem algoritama prate pokazatelji na burzama, sportski rezultati itd. Istaknuo je kako je ta tehnologija na svom početku, no kako će zbog nje u konačnici veliki broj novinara ostati bez posla.

– Ovogodišnja tema je umjetna inteligencija, robot novinarstvo i mediji.

Naime, postoji velika mogućnost da u sljedećih 10 do 20 godina dobar dio novinara ostane bez posla odnosno da budu zamijenjeni računalnim algoritmima koji će pisati tekstove na temelju podataka koji će dobivati iz različitih baza – rekao je Brautović te istaknuo kako već postoje programska rješenja koja koristeći baze podataka ne pružaju samo servisne informacije već piše prave vijesti.

– Nije riječ o samo servisnim informacijama nego pravim novinarskim pričama, a ostat će kvalitetni istraživački novinari koje računala ne mogu zamijeniti zbog svoje kreativnosti i načina rada. Ovakav pristup naravno podrazumijeva da su podaci u bazi istiniti, a u ova dva dana ćemo razgovarati o različitim pristupima toj problematici.

S jedne strane s time nestaje subjektivnost, ali javljaju se drugi problemi. Što ako primjerice programeri nešto kriju, pogriješe ili krivo protumače određeni podatak iz nekog razloga i slično – rekao je on te dodao kako scenarij u kojem 90 posto novinara ostaje bez posla nije nešto što će se nužno dogoditi u Hrvatskoj, već u zapadnim zemljama. Smatra kako nije novinarstvo jedino koje će biti na taj način zahvaćeno tehnologijom.

ISTRAŽILI SMO najjeftiniji u TRI BOJE I TRI RAZLIČITE CIJENE USLUGA

U svega nekoliko klikova putem svojih pametnih telefona možete naručivati vožnje dubrovačkim taksijima. Jedino što vam preostaje jest izabrati pravu boju Tijekom 2015. godine Dubrovčani su konačno dobili jeftinije cijene autotaksi usluga. Tržište autotaksi prijevoza na neki je način liberalizirano, ako se tako može nazvati pojava tri vrste taksija – ‘žutih’ i ‘plavih’, a od početka ovog mjeseca na scenu je stupio i ‘narančasti’ taksi. S dolaskom zime cijene su se još više srozale budući da je sezonski popust uveo

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

‘žuti’ taksi, a zimske cijene ponudio je i novi ‘narančasti’. Jedino ‘plavi’ taksi ima popust tijekom cijele godine, što nam je naglasio i čelni čovjek ‘plavih’ Ivica Smoljko. Tragom toga na jednom mjestu donosimo cijene dubrovačkih taksista, onih zimskih.

Prema riječima Boža Miletića, Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik donijelo je odluku o

Aktualno 23

• 4. STUDENOG 2015.

IZBORI Hrvatski građani u nedjelju, 8. studenog osmi put izlaze na izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru. Ujedno su ovo i prvi parlamentarni izbori s preferencijalnim glasovanjem.

TRAGEDIJA NA MLJETU Proteklog tjedna cesta je uzela još jedan život.

U teškoj prometnoj nesreći na Mljetu smrtno je stradao 26-godišnji mopedist.

O: Evo koji je taksi u Dubrovniku

2015. godine dobili smo ‘šaroliku’ ponudu

Tko ima sezonske, a tko stalne popuste?

sezonskom snižavanju cijena. Određene su fiksne cijene, koje vrijede i za dnevne i za noćne vožnje. Na području grada, od Zlatnog potoka do Kantafiga sa ‘žutim’ taksijima možete se voziti po cijeni od 30 kuna. Vožnja do Mokošice i Župe dubrovačke naplaćivat će se 75 kuna, a do Cavtata i Zračne luke Dubrovnik taksi ćete platiti 150 kuna.

Ovih dana stigla je i vijest kako će se trideset dubrovačkih autotaksi prijevoznika okupljenih u Taxi Ragusa Dubrovnik ubuduće na gradskim prometnicama voziti pod narančastom TAXI oznakom.

U razdoblju od 1. studenog 2015. do 1. travnja 2016. godine ‘narančasti’ će prevoziti sugrađane uz zimski popust, i to po fiksnom cjeniku za dnevne i noćne vožnje. ‘Loko vožnja’ (grad) iznosi 35 kuna. Vožnja do Župe dubrovačke naplaćivat će se 80 kuna, a do Mokošice je 10 kuna skuplja te iznosi 90 kuna. Zatonjani će usluge ‘narančastog’ taksija platiti 120 kuna, a Orašani 140 kuna. Vožnja do Cavtata košta 150 kuna, a do Zračne luke 50 kuna skuplje, odnosno 200 kuna.

Tu je i ‘plavi’ taksi, koji je od ožujka ove godine počeo primjenjivati Tarifu 2 s cijenom od 18 kuna za start, te 6 kuna po prijeđenom kilometru. Pa iako su u kolovozu po sili zakona na Gradskom vijeću donesene izmjene Odluke o autotaksi prijevozu čime je ukinuta i ‘tarifa 2’, ‘Plavci’ su je nastavili primjenjivati. Ivica Smoljko danas nas uvjerava kako su njihove cijene najjeftinije, te kako je ‘neozbiljno uvoditi popust samo tri mjeseca u godini’.

— Mi popust dajemo svih 12 mjeseci – kategorično nam je rekao Smoljko odgovorajući na naš upit o cijenama.

S ‘plavim’ taksistima vožnju po

gradu platit ćete maksimalnih 38 kuna, kolika je cijena za relaciju Pile-Lapad.

Ako se pak vozite do Montovjerne, taksi ćete platiti 26–27 kuna.

Cijena vožnje do Stare Mokošice je 75 kuna, a do Nove Mokošice 85 kuna.

S ‘plavima’ se do Župe možete voziti za 70 do 80 kuna, dok je vožnja do Zračne luke od 160 do 170 kuna.

Svakako treba istaknuti kako i ‘žuti’

i ‘plavi’ i ‘narančasti’ (barem su je najavili kroz koji dan) imaju aplikacije za naručivanje vožnji bez potrebe za pozivom. Dakle u svega nekoliko klikova putem svojih pametnih telefona možete naručivati vožnje dubrovačkim taksijima. Jedino što vam preostaje jest izabrati pravu boju, odnosno taxi oznaku s kojom ćete se voziti najpovoljnije.

HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Elektrojug Dubrovnik Nikole Tesle 3, 20000 Dubrovnik OBJAVLJUJE

JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU RABLJENIH VOZILA Predmet prodaje su rabljena osobna, teretna i priključna vozila, 24 kom. raspodijeljena u 2 grupe.

Pravo nadmetanja imaju sve pravne i fizičke osobe koje preuzmu Dokumentaciju za nadmetanje (DZN) i uplate jamstvo za ozbiljnost ponude.

Vozila se prodaju po načelu ‘sve ili ništa’ (po grupi), te je isključena pojedinačna prodaja.

Od ponuditelja se očekuje da pregleda vozila prije dostavljanja Ponude iz razloga što se Vozila prodaju po načelu ‘viđeno – kupljeno’ (po grupi), čime su isključeni svi naknadni prigovori.

Dokumentacija za nadmetanje (DZN) je besplatna, sadrži specifikaciju i opis vozila, uvjete prodaje, uputu za izradu i rok dostave ponuda, mjesto i vrijeme javnog otvaranja, a može se preuzeti na adresi Elektrojug Dubrovnik, Nikole Tesle 3, 20000 Dubrovnik, u periodu od 09.11.2015. do 19.11.2015. od 08:00 do 14:00 sati i / ili se može zatražiti pisanim putem na e-mail adresu: josko.puttilli@hep.hr u periodu od 09.11.2015. do 19.11.2015. od 08:00 do 14:00 sati.

Sve informacije o postupku nadmetanja mogu se dobiti na telefon 020/468– 162 ili 099/8023260 Nadmetanje je otvoreno do 19.11.2015. do 14:00 sati.

24 Aktualno

4. STUDENOG 2015. •

Crna kronika ULJE NA BALKONU

Požar u Novoj Mokošici brzo lokaliziran

ŠVERC KRUZERIMA

Razbijen lanac kriju kokain vrijedan sed Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža/Nikša Miletić

Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci u jutarnjim satima u petak zaprimila je dojavu o požaru u stanu u Novoj Mokošici.

Na intervenciju su žurno upućena pet vozila s 12 vatrogasaca. Riječ je o požaru ulja na balkonu na drugom katu stambene zgrade na adresi Marina Kneževića 10.

Požar je lokaliziran u roku od dvadesetak minuta.

ZNAČAJNA MATERIJALNA ŠTETA

Župski vatrogasci gasili požar na autobusu Vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Župa dubrovačka imali su jednu neobičnu intervenciju.

Naime, u petak oko 1 sat ujutro došlo je do požara na autobusu dubrovačkih registracijskih oznaka koji je bio parkiran na proširenju državne ceste D-8 u mjestu Soline u Župi dubrovačkoj.

Obavljenim očevidom utvrđeno je da je uzrok požara tehničke prirode.

Pričinjena je veća materijalna šteta, a o ovom požaru policija je podnjela izvješće nadležnom državnom odvjetništvu. Požar su gasili s dva vozila i pet vatrogasaca.

Prilikom uhićenja jedan osumnjičenik je pružao otpor i upotrebljena su sredstva prisile

Tijekom ove godine izvedeno je nekoliko značajnih akciji, od Tramaka, Kukolja, Gladiusa III te Bonite koje su obuhvaćale područja kriminala od droge do sprječavanja oružanih prepada i korupcije U operativnoj akciji ‘Porat 2015.’, koja je kulminirala uhićenjima dvojice osumnjičenih krajem prošlog tjedna u Dubrovniku, razbijena je međunarodna zločinačka organizacija krijumčara kokaina, a zaplijenjeno je ukupno 5,5 kilograma te droge visoke kakvoće, izvijestili su u subotu na konferenciji za novinare iz Policijske uprave dubrovačko neretvanske.

Kako je tom prilikom istaknuo načelnik PUDN Tonći Radibratović, akcija je započela još u srpnju.

–Ovo je bila spektakularna akcija, ali naravno njezine dijelove ne možemo otkriti. Vrijednost droge na veliko je veća od tri milijuna kuna, a ukupna vrijednost bi bila više od sedam milijuna kuna – rekao je Radibratović.

Naglasio je kako su u petak uhićene

dvije osobe, jedan Hrvat i jedan Crnogorac za kojeg se vjeruje da je organizator krijumčarenja, a kod kojih je pronađen jedan kilogram kokaina, dok su preostalih tri kilograma djelatnici Carine našli skrivene u strojarnici

Mi smo pratili sve njihove aktivnosti u regiji, tu je bilo i bacanja droge u more

Aktualno 25

• 4. STUDENOG 2015.

U 16 NESREĆA JEDNA OSOBA SMRTNO STRADALA U proteklom tjednu na području PUDNŽ u jednoj prometnoj nesreći jedna je osoba smrtno stradala, u pet prometnih nesreća jedna osoba je teže ozlijeđena, pet lakše, dok su ostale prometne nesreće s materijalnom štetom.

POKRALI 10 TISUĆA KUNA MANDARINA Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika PP Metković dvije muške osobe se sumnjiče da su u Opuzenu obrali i otuđili 2 400 kg mandarina iz voćnjaka kojeg koristi 43-godišnjak, oštetivši ga iznos od 10 000 kuna.

umčara i zaplijenjen dam milijuna kuna

broda MSC Poesia koji je bio usidren u gruškoj luci.

U ovoj akciji su u Pločama početkom rujna uhićena dvojica državljana RH kod kojih je pronađeno 500 grama kokaina, a nedugo iza su uhićena još dvojica državljana RH kod kojih je pronađen kilogram kokaina.

– Mi smo pratili sve njihove aktivnosti u regiji, tu je bilo i bacanja droge u more, doduše ne na našem području – rekao je Radibratović.

–Osumnjičenici su posjetili jedan kafić na predjelu Gruža, nakon toga su nasred puta zaustavili taksi vozilo koje je policija presrela na izlasku iz Dubrovnika na Ilijinoj glavici. Prilikom uhićenja jedan je pružao otpor i upotrebljena su sredstva prisile. Odmah nakon odveden je na hitnu pomoć kako bi se utvrdilo treba li mu medicinska pomoć, a nakon toga je sproveden na kriminalističku obradu– rekao je Radibratović.

Komentirajući ‘duge cijevi’ na ulicama Dubrovnika, Radibratović je istaknuo kako su specijalci bili na ulicama kako bi spriječio mogući vatreni obračun.

Akcija je završena za ovo područje

— To je bio preventivan potez kako bi zaštitili naše građane, kako bi oni bili sigurni, i da odvratimo mogućnost nekakvog obračuna – rekao je Radibratović koji je dodao kako policija ne bi postupala da nisu bili apsolutno sigurni da će pronaći drogu.

— Brod plovi pod zastavom Paname i jedini način da uđemo na njega, a da ga ne zadržimo šest dana je bila suradnja s djelatnicima Carine. Svjesni smo značaja Dubrovnika, a putnici nisu ni znali da se akcija provodi – rekao je on.

Voditelj Odjela kriminaliteta droga PUDN Hrvoje Neusidl rekao je kako je ovo prvi put da je razbijena akcija krijumčarenja droge iz Južne Amerike za područje Hrvatske i zemlje regije.

— Ovo je kokain visoke kakvoće, i uzevši u obzir uličnu kakvoću kokaina, jedan paket predstavlja njih pet na ulici – rekao je Neusidl te dodao kako je akciji prethodilo dugo prikupljanje podataka i suradnja s policijom

Crne Gore i američkim obavještajnim agencijama.

Istaknuo je ikako je s jučerašnjim danom akcija završena što se tiče kraka prema zemljama u regiji.

— To znači da smo detektirali i uhitili i organizatore i sudionike zločinačkog udruženja. Ova akcija je izvedena u suradnji s Carinom jer brod plovi pod zastavom Paname, ali ovo nije kraj ukupnog istraživanja jer se bojimo da je toga puno više i da je puno više zemalja uključeno – rekao je Neusidl.

Inače, kako je rečeno na konferenciji za novinare, u prvih deset mjeseci 2015. godine premašeni su rezultati rada ove Policijske uprave u rekordnoj 2014. godini.

Tijekom ove godine izvedeno je nekoliko značajnih akciji, od Tramaka, Kukolja, Gladiusa III te Bonite koje su obuhvaćale područja kriminala od droge do sprječavanja oružanih prepada i korupcije.

26 Aktualno

4. STUDENOG 2015. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

SAJAM INVESTICIJA

Županija na REXPO-u

ŽUPANIJA Dubrovačko-neretvanska županija i DUNEA kampanjom ‘Investin Dubrovnik Neretva Region’ predstavili su se na ovogodišnjem međunarodnom sajmu investicijskih projekata Rexpo 2015, koji se održavao 28. i 29. listopada u Hypo Expo XXI Business Centeru u Zagrebu. Na četvrtom REXPO-u predstavljeni su ključni investicijski projekti i najveća imena investicijskog biznisa, uz sudjelovanje ulagača iz Hrvatske, ali i iz Europe, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, Indije, pa čak i iz daleke Koreje. Rexpo je i ove godine privukao interes velikog broja investitora i predstavnika poslovne zajednice iz Hrvatske, regije i svijeta koji su svoje investicijske projekate predstavili na različitim platformama za izlaganje i raspravu. Forum je ponovno bio središnje događanje sajma te je ove godine obuhvatio rekordan broj panel-rasprava na kojima su ugledni stručnjaci, konzultanti i poduzetnici razgovarali o ključnim trendovima, projektima i aktualnostima u ulagačkom svijetu.

Među ključnim je temama prvi dan sajma bila rasprava o EU fondovima i njihov značaj u novim investicijama, zelena ekonomija, razvoj javno-privatnih partnerstava u Hrvatskoj, novo regionalno središte industrije i logistike, razvoj stranih investicija te uloga i razvoj komercijalnih banaka. Drugi dan Foruma bio je posvećen hotelskoj industriji. Među najznačajnijim stranim investitorima predstavila se i Avenue Grupa koja je predstavljala svoj projekt turističkog kompleksa Kupari.

Naša Županija predstavila je i mogućnosti ulaganja s naglaskom na poslovne i turističke zone, luke za razvoj nautičkog turizma i lokacije za razvoj marikulturne djelatnosti.

MLADE NADE

Vinko i Lukša stipendisti FestiWine Challengea Prihod od večere uložen je u školovanje mladih nada

Vrijednost stipendije iznosi 35.250,00 kuna po kandidatu, te uključuje stručno mentorstvo, resurse za rad na stručnom usavršavanju, smještaj, dnevnice, putne troškove te putno osiguranje kandidata

Predstavljeni su ključni investicijski projekti i najveća imena investicijskog biznisa

ŽUPANIJA Stipendiju natječaja FestiWine Challenge 2015. župan Nikola Dobroslavić uručio je Vinku Cvitanoviću i Luki Matiću. Stipendija je osigurana od prihoda večere Dubrovnik FestiWine Gala koja se održala ovog travnja u Dubrovniku u hotelu Excelsior u sklopu 2. regionalnog vinskog festivala Dubrovnik FestiWine, čiji je generalni pokrovitelj Dubrovačko-neretvanska županija.

Prihod od večere uložen je u školovanje mladih nada ove županije, pobjednike natječaja FestiWine Challenge koji je zaključen 30. lipnja. Stručni žiri u sastavu: Petar Obad (šef kuhinje Hotel

Excelsior), Ljiljana Prce i Stijepo Franušić (TUŠ) od prijavljenih kandidata izabrao Vinka Cvitanovića iz Mokošice i Luku Matića iz Metkovića.

Stručno usavršavanje dva izabrana kandidata u trajanju od dvadeset pet dana u periodu od 5. – 29. studenoga 2015. održat će se Sloveniji, Vipava u restoranu Pri Lojzetu-Dvorac Zemono, uz mentorstvo chefa Tomaža Kavčića i njegovog stručnog tima.

Vrijednost stipendije iznosi 35.250,00 kuna po kandidatu, te uključuje stručno mentorstvo, resurse za rad na stručnom usavršavanju, smještaj, dnevnice, putne troškove te putno osiguranje kandidata.

Aktualno 27

• 4. STUDENOG 2015.

SVI SVETI I DUŠNI DAN Uoči blagdana Svih Svetih i Dušnog dana u čast svim stradalima u Domovinskom ratu kod Spomen križa na groblju Boninovo položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Obilježavanju su prisustvovali predstvanici Županije, Grada Dubrovnika, predstojnik Ureda

državne uprave u Dubrovniku Baldo Pušić sa suradnicima kao izaslanik Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva oružanih snaga Republike Hrvatske, udruge proistekle iz Domovinskog rata, Udruga hrvatski domobran

Dubrovnik i Županijski odbor HDZ-a. Poginulim i umrlim pripadnicima Civilne zaštite, vatrogaštva i Službe motrenja i obavješćivanja poklonili su se i predstavnici Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik.

POVRATAK I ODRŽIV OSTANAK

PARTNERSKO VIJEĆE

Županija obnavlja kuću Hrvatsima u BiH

Radionice O.P.E.R.A.-e

kuća u BiH’.

Naime, Općina Stolac uputila je zamolbu za sufinanciranjem projekta ‘Jedna HR županija – jedna obnovljena kuća u BiH’ Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Cilj ovog projekta je osigurati uvjete za povratak i održiv ostanak raseljenih Hrvata kao konstitutivnog i ravnopravnog naroda u Bosni i Hercegovini.

Ovom prigodom župan Dobroslavić je posjetio deseteročlanu obitelj Gordana Živkovića iz naselja Hodovo, a za čiju će obnovu obiteljske kuće Dubrovačko-neretvanska županija donirati iznos od 120 000 kuna. ŽUPANIJA Župan Nikola Dobroslavić i načelnik Općine Stolac Stjepan Bošković potpisali su proteklog tjedna Ugovor o financijskoj potpori projektu ‘Jedna HR županija – jedna obnovljena

Cilj je osigurati uvjete za povratak i održiv ostanak raseljenih Hrvata

ŽUPANIJA u okviru projekta O.P.E.R.A. Dubrovačko-neretvanska županija održala je tri radionice za članove Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala. Radionice su namijenjene za sve članove Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala DNŽ, posebno za one koji se namjeravaju aktivno uključiti u izradu nove Strategije razvoja ljudskih potencijala Dubrovačko-neretvanske županije s čijom izradom se započinje u studenome 2015 godine. Nositelj projekta O.P.E.R.A. je DNŽ, a partner je HZZ – područni ured Dubrovnik. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda sa 29.584,67 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 41.744,98 eura.

28 Oglas

4. STUDENOG 2015. •

Temeljem Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora (NN 125/11) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 64/15) i čl.38. Statuta Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“ Vela Luka uz prethodnu suglasnost Upravnog vijeća Bolnice broj: 01-48/2015 od 22. listopada 2015. godine, ravnateljica objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup poslovnog prostora

1. Predmet javnog natječaja je davanje u zakup poslovnog prostora SB „Kalos“ ukupne površine 11,3 m2 na lokaciji prizemlje stacionara Bolnice; - namjena prostora zakupa: tiha uslužna djelatnost: izlaganje – prodaja rekvizita za fizikalnu terapiju – cjelodnevni rad - početna mjesečna zakupnina: 1.250,00 kuna.

e) iznos mjesečne zakupnine koja se nudi; f) dokaz o izvršenoj uplati jamčevine.

8. Ponuda za natječaj podnosi se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Za javni natječaj - ne otvaraj“, na adresu: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“ 20 270 – Vela Luka, Ulica 3, br.3.

9. Rok za podnošenje ponude je 19. 11. 2015. do 11 sati.

Zakupnik je na zakupninu obvezan platiti pripadajući PDV. 2. Poslovni prostor iz točke 1. daje se u zakup na određeno vrijeme od 5 godina.

3. Poslovni prostor daje se u zakup u viđenom stanju, bez prava na povrat uloženih sredstava u uređenje poslovnog prostora za vrijeme njegova korištenja.

4. Natjecatelji su obvezni položiti jamčevinu u trostrukom iznosu početne zakupnine bez PDV-a na IBAN HR24070001100326539 u korist SB „Kalos“ Vela Luka. Ponuda uz koju nije priložen dokaz o uplaćenoj jamčevini neće se razmatrati.

5. Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda, koja osim ispunjenja natječajnih uvjeta sadrži i najviši iznos zakupnine. Ukoliko pristignu dvije ponude s istim ponuđenim iznosom zakupnine, takvi ponuditelji bit će pozvani da u roku od sedam dana po primitku zahtjeva, dostave dopunu ponude u smislu mogućeg povećanja zakupnine. Ukoliko se ne postigne mogućnost odabira niti na taj način, najpovoljnijom ponudom smatrat će se ponuda koja je pristigla ranije u prvotnom roku za dostavu ponuda.

6. Prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora imaju osobe, kojima to pravo pripada po članku 58. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ako ispunjavaju uvjete iz natječaja i sve uvjete iz Zakona te prihvate uvjete iz najpovoljnije ponude.

10. Zakašnjele ponude, neuredne ponude ili na drugi način podnesene ponude protivno natječajnim uvjetima neće se razmatrati.

11. Ponude će biti javno otvorene 19. studenog 2015. godine u 11 sati u ravnateljstvu Bolnice, a na otvaranju mogu biti nazočni ponuditelji, odnosno predstavnici ponuditelja, uz predočenje pisane punomoći.

12. Natjecateljima, koji su položili jamčevinu, a čije ponude nisu prihvaćene, jamčevina će biti vraćena u roku od 15 dana, od dana dostave obavijesti o rezultatima natječaja, dok se položena jamčevina natjecatelja, čija ponuda je prihvaćena, zadržava i uračunava u zakupninu.

13. Ako natjecatelj čija je ponuda najpovoljnija nakon izbora odustane od natječaja ili sklapanja ugovora o zakupu, nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

14. Zakupnik ne može zakupljeni prostor dati u podzakup.

15. Natječaj se objavljuje u tjedniku Dulist d.o.o., na službenoj web stranici Bolnice, te na Oglasnoj ploči Bolnice. Kao dan objave natječaja, smatra se dan njegove objave u dnevnom tisku.

16. O rezultatima izbora natjecatelji će biti obaviješteni pisano u roku od 15 dana nakon završenog natječaja.

17. Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“ Vela Luka pridržava pravo poništenja natječaja.

7. Ponuda za sudjelovanje u javnom natječaju mora sadržavati: a) izvornik ili ovjereni preslik odobrenja za rad ili rješenja o upisu u sudski ili obrtni registar sa svim prilozima, iz kojeg treba biti vidljivo, da je tvrtka registrirana za djelatnost koju tvrtka odnosno osoba obavlja, ime i prezime natjecatelja i njegovo prebivalište za fizičke osobe, odnosno naziv tvrtke s adresom sjedišta (za pravne osobe) i brojem telefona za kontakt; b) preslik osobne iskaznice za natjecatelje fizičke osobe, dokaz o statusu hrvatskog branitelja; c) potvrdu porezne uprave o stanju duga; d) vrstu djelatnosti koju bi natjecatelj obavljao u okviru oglašene djelatnosti;

18. Najpovoljniji ponuditelj obvezan je najkasnije u roku od 10 dana, nakon poziva, sklopiti Ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor.

19. Ugovor o zakupu sklopit će se kao ovršna isprava sukladno odredbi članaka 4. i 6. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/2011) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnoga prostora (NN 64/15), a na trošak zakupnika.

Ravnateljica: Damira Bojić, dr.med. specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije

• 4. STUDENOG 2015.

Oglas 29

30 Aktualno

4. STUDENOG 2015. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

VELIČANJE NEVAŽNOG, ZANEMARIVANJE VAŽNOG

Bespoštedno se omalovaža i ponižava Grad, njegova tradicija, kultura… Čemu sva ta bratimljenja, kad to i nije baš u našem mantalitetu?

Čudne su gradonačelnikove sklonosti veličanju nevažnog, a zanemarivanju važnog i vrijednog. Koji je razlog tome, teško je ukratko reći, ali on svakako postoji Piše dr. Dorina Mitić-Šoša

Nemalo sam se iznenadila kad sam, čekajući autobus na stanici kraj vile Čingrija, opazila na dugome štapu i na plavoj ploči natpis PARK GRADA

BAD HOMBURGA. Nijesam znala da u Gradu imamo park s tim imenom, ali evo, imamo!

Pa se mislim što je taj Bad Homburg

toliko važan za Grad da mu je čak i park posvećen? Za taj grad se nije ni znalo dok se gradonačelnica Šuica, po ne znam kojim vezama i nakanama, nije počela šetat po svijetu i nalazit gradove za bratimljenje s Dubrovnikom, a gradnačelnik Vlahušić nastavio njezinim stopama.

Nikad u svojoj povijesti Grad se nije toliko bratimio! A i čemu sva ta

Aktualno 31

• 4. STUDENOG 2015.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

ava

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Crkva i država Dolaskom demokracije i višestranačja, komunisti su se vješto i spretno ‘prešaltali’ i raspršili u sve moguće stranke, s već ispečenim zanatom za lopovluk

bratimljenja, kad to i nije baš u našem mantalitetu? S druge strane, a koliko se zna nikakve koristi ni Grad ni građani od toga nemaju, osim što se gradonačelnik svako toliko prošeta i zabavi u nekom drugom okruženju, naravno, ne na svoj račun.

Grad je unakažen

Ali, nije dosta osobnih šetnja i vijađa, nego se tom, potpuno nevažnom gradu sad još i park posvećuje?! Pa ni to ne bi bilo toliko čudno kad bismo u Gradu već od prije imali park, ulicu ili prilaz posvećen primjerice gđi. Bebi Beritić ili gosparu Brunu Šišiću, ljudima koji su itekako zadužili ovaj Grad, i zaslužili poštovanje Grada puno više i prije nego neki tamo Bad Homburg. Da nije žalosno, bilo bi smiješno.

Ali inače, čudne su gradonačelnikove sklonosti veličanju nevažnog, a zanemarivanju važnog i vrijednog.

Koji je razlog tome, teško je ukratko reći, ali on svakako postoji. I tako, mi građani koji smo živjeli u ‘nekom drugom Gradu’, gotovo svakodnevno se suočavamo sa situacijama koje svjedoče o bespoštednom omalovažavanju i ponižavanju Grada i njegove tradicije, kulture, mentaliteta. Grad po mjeri čovjeka, nekim čudnim, nedobronamjernim vizijama pretvoren je u sve samo ne u sredinu dostojnu života čovjeka. Može se rijet i da je Grad unakažen!

I dok gradonačelnik sve vidi kao svoj uspjeh i ostvarenje svojih vizija o Gradu, mene pak to asocira na staru poslovicu: ‘od čega se ovca srami, od toga se koza diči!’

Crkva nije samo zgrada, koja kršćanima služi za molitvu i liturgiju. Ona označava i zajednicu naroda Božjeg.

Crkva je odvojena od države (mislim na Rimokatoličku), ali ne može biti odijeljena od društva. Smiješna je do apsurda izjava bivšeg dvostrukog predsjednika RH, druga S. Mesića: ‘Ako se crkva želi za riječ javljati, neka prethodno ide na izbore!’ Pripadnici SDP-a i HNS-a su uglavnom ateisti. I kada se pred kraj života Boris Šprem (SDP) vratio vjeri u okviru Katoličke crkve te je pokopan po vjerskim običajima, za kukurikavce je to bio strahovit šok.

Onesvijestili su se i popadali po tlu. A Šprem je ipak shvatio i osjetio kako je vjera svjedočanstvo koje dira srce. Bivši, svrgnuti ministar prosvjete dr. Jovanović (SDP), često bi arogantno govorio: ‘Sprega i navijanje s oltara za političku opciju, koja je zagrnuta krinkom tradicionalnih vrijednosti je drskost.’ Pod pritiskom javnosti smijenjen je s funkcije, jer je njegov kurikulum zdravstvenog odgoja u školama bio obična šprdačina. Od svih organizacija civilnog društva, crkva je najveća i najučinkovitija u pozitivnom smislu. Iznjedrila je mnoštvo znanstvenika, poput isusovca Ruđera Boškovića, vrhunskog fizičara, pa čuvenog slikara i franjevca Celestina Medovića, pa svećenika J. G. Mendela, utemeljitelja moderne genetike, pa izvrsnog pjesnika padra Petra Pericu, zaklanog na Daksi od antifašista... Kada treba novčano pomoći Katoličku crkvu, ateisti glasno protestiraju: Solde treba dodijeliti drugarici Teršelić, bracu Zoranu Pusiću, Gongu, itd. Jer oni se bore za našu dobrobit, za naš standard! Oni su naši velikani!

Prije desetak dana održano je predavanje ‘Europa i komunizam’, a uoči komemoracije za žrtve Dakse, koje su bez dokazane krivnje, poklali osloboditelji. Predavača, dr. Šimca, pita jedan slušatelj: Pa, jesu li to uistinu bili osloboditelji Dubrovnika? Profesor

Utjecaj komunizma je i danas duboko ukorijenjen u politici, medijima, pa i gospodarstvu

odgovara, kako je ‘na Daksi zaklan muž njegove tetke iz Dubrovnika (nasumice izvučen iz kuće). Oslobodili su je muža.’

Znači, ipak, osloboditelji! Na predavanju se čulo i sljedeće: sve tri totalitarne ideologije – fašizam, nacizam i komunizam su duboko u suprotnosti s kršćanstvom. Prvo, u njima dominira nasilje kao način ostvarivanja ciljeva (sile zla). Zatim mržnja prema drugim.

I treće: oko razglasivanih komunističkih rukovoditelja, izgrađivan je pravi kult ličnosti. Klanjalo im se do iznemoglosti. Sve te ideologije nisu nikada poticale duhovne dimenzije čovjeka.

Utjecaj komunizma je i danas duboko ukorijenjen u politici, medijima, pa i gospodarstvu. Dolaskom demokracije i višestranačja, komunisti su se vješto i spretno ‘prešaltali’ i raspršili u sve moguće stranke, s već ispečenim zanatom za lopovluk, jer nisu bili opterećeni vjerskim uvjerenjima.

Naravno, glede lopovluka, medijski naglasak je na HDZ-u. Ovih dana, prigodom skorih izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru, kardinal Bozanić je uputio pismo građanima. Evo, samo nekih naglasaka iz pisma: poduprijeti one liste koje su usmjerene na jačanje državnosti i poticanja izvrsnosti. Pa, one koje će braniti brak, obitelj, ljudski život od začeća do prirodne smrti.

Koje će kroz odgoj i obrazovanje ugraditi ljudske i kršćanske vrijednosti.

Bozanić postavlja i pitanje: Kako se to reagira na primjedbe branitelja koji su podnijeli najveću žrtvu? I tko će graditi zajedništvo, međusobnu suradnju i pomiriti podjele poput: MI ili ONI! Spomenu i migracije (‘seoba naroda?’), koje su od nepredvidivog utjecaja na budućnost Europe! Osudio je ishitrenosti i prevrtljivost vladajućih. Predsjednik kukurikavaca je munjevito odgovorio na sadržaj pisma: ‘Mi smo kršćanstvo, a ono drugo je uglavnom najobičniji barbarizam. Papa Franjo bi sigurno glasovao za nas.’ I što rijeti? Bože pomozi!

32 Aktualno

Duplerica

4. STUDENOG 2015. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Ta tvoja barka m PRAVI BRODIĆ U PORTU

Aktualno 33

• 4. STUDENOG 2015.

mala

OSNOVANA ZADRUGA ‘TEZORO’ U ovoj školskoj godini u Osnovnoj školi Mokošica osnovana je zadruga nazvana Učenička zadruga Tezoro. U sklopu ‘Tezora’ djelovat će maslinarska, sekcija za izradu ukrasnih i

uporabnih predmeta, sekcija tradicijskih jela i sekcija ljekovitog bilja. Voditeljica Zadruge je učiteljica povijesti Ružica Marinković, a u rad Zadruge uključeni su svi učitelji OŠ Mokošica.

Vlasniku ove ‘brodice’ možemo poručiti: ‘Ja ti želim dobro more, nekad me se sjeti!’

Foto Zvonimir Pandža

Ta tvoja barka mala, što pušta na sve strane, ja sam je brodom zvala, ja sam je brodom zvala, a jedva u nju stanem – pjevala je davno Ljupka Dimitrovska, a ovi veseli stihovi i danas raduju ljude, kad gdjegod čuju ovu pjesmu. Ili, naravno, kad vide neki ‘sličan’ prizor. Tako smo i mi pjevušili ovu pjesmu kad smo vidjeli ovu scenu. A mi vlasniku ove ‘brodice’ možemo poručiti: ‘Ja ti želim dobro more, nekad me se sjeti!’ Sigurni smo kako on ne priča o ‘svom brodu kao o lađi pravoj’, ali da ima koristi od nje kao od prave barke – vjerujemo da ima!

34 Kultura

4. STUDENOG 2015. •

Ulicama moga grada

Može stat, ma nam je bolje mučat!

O IZBORIMA, RUDIJEVIM ZGODAMA, STRIPOVIMA, OBRUŽAVANJU I JOŠ PONEČEM

blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga’. Baš kad smo htjeli nešto i reći o izborima, zašutjesmo, jer tisuću puta se pokaješ za ono što kažeš, rijetko za ono što prešutiš! I zaključismo, bolje nam je mučat!

Ivo Rudi Rudenjak sa svojom ekipom

Ured u Dvoru

Koji su redovi tu bili kad bi utorkom došao novi ‘Alan Ford’! A naša generacija ponajviše iz ovog kioska pamti kad su ga vodili Gojko i žena mu Nada, dragi likovi Grada kojih više nema i o kojima smo pisali u ovom điru Zapisao Boris Njavro

Nabaci nam neki dan u ‘Fontani’, na našim subotnjim okupljanjima, legenda ‘Rokaša’ i Grada Igor Žuvela jedan ‘kratak’, onako ‘savjetnički’; ‘Neka draga žena na Stradunu, u điru upita prijatelja u prolazu ‘kako si, kenova?’, a on joj onako ležerno na to odgovori ‘A može

stat!’. A mi se upitasmo što ona na to pomisli, kako je ona to pojasnila? To je već ženska tajna. Naravno, u danima smo pred još jedne izbore, pa evo jedna koju zapisa Ivo Andrić: ‘Čim jedna vlada osjeti potrebu da svojim građanima obećava putem plakata mir i

Ma nekako nam još u misli i naše male razgovore uz piće dolazi gospar Ivo Rudenjak. I razne anegdote vezane za njega. Spomenusmo već, njegov dragi prijatelj još iz dana djetinjstva bio je veliki gospar Grada Tomislav Šuljak, zajedno su svašta nešto prošli, još kao djeca, pa u mladosti, a tek u nekim godinama, kad je Rudi, kako ga naš Tomo voli zvati, pojašnjava nam ‘tako smo ga kao dijete prozvali u igrama na Prijekom, a pravo ime mu je Ivan, a ne Ivo, i to mu je nadimak!’, često vodio sa sobom na razna europska putovanja. I to smo spominjali i zapisali. Ali evo jedna zgoda koju nismo; nakon što je Ivo Rudi Rudenjak sredinom šezdesetih godina nabavio na nekoj rasprodaji u Njemačkoj čak 160 tada modernih aparata za limunadu, kao dobrom poslovnom partneru najavio mu je svoj dolazak u Grad njemački partner! I nastade panika, gdje će Ivo primit tako uglednog gosta, kad nema ni svoje kancelarije, a želi mu se pokazat u velikom stilu, kao vrhunski partner i dobar poslodavac. Snašao se Ivo i tada, zamolio je svoju veliku prijateljicu Dubravku Beritić, inače istinsku zaštitnicu Grada i spomeničke baštine za kojom i danas plačemo i s tugom je se sjećamo i prizivamo je, da mu na taj dan ustupi svoj ured u Kneževu dvoru. Naravno, gospođa Dubravka je svom prijatelju i to učinila, te je Ivo

Kultura 35

• 4. STUDENOG 2015.

Gojko iz Trafike, snimila Kaja Đerek...

…i žena mu Nada u trafici među stripovima

svog njemačkog partnera dočekao kao vrhunski poduzetnik. Nijemac je bio oduševljen s kim ima posla, prelijep ured u najljepšoj zgradi Grada, umjetničke slike na zidovima, sve u sjaju, a lukavi Ivo se čak dosjetio te je na svoj, zapravo Dubravkin stol, stavio i fotografiju svoje obitelji. Pazio je na svaki detalj.

Kaboga. Prva prizemna vrata ulaz su u dugogodišnji kiosk, središnji na Stradunu, samim tim godinama i najposjećeniji. Do Domovinskog rata držala ga je ‘Borba’, tu smo najčešće kupovali razne stripove, među njima najradije naravno legendarni ‘Alan Ford’ koji nas je na svoj način i odgojio, te i nakon svih ovih godina olako citiramo najznanije izjave njegovih junaka. Koji su redovi tu bili kad bi utorkom došao novi ‘Alan Ford’!

A naša generacija ponajviše iz ovog kioska pamti kad su ga vodili Gojko i žena mu Nada, dragi likovi Grada kojih više nema i o kojima smo pisali u ovom điru.

A o ovoj kući, zapravo i palači, iznova listamo i čitamo knjigu Ivane Lazarević Vlasteoske kuće…’ a Ivana je zapisala kako je kuću još davne 1667., dakle u godini Velike trešnje, zakladi Opera pia ostavio oporukom tadašnji vlasnik Ivan Vidov Gozze. Ivana će pronaći i zapisati kako je u ovoj kući 1817. na gornjem katu živio Kristo de Largo, a kat niže živjela je Marija Caboga rođena Sorgo, četiri njene sluškinje te njen sin, Vlaho Bernard, svakako zanimljiv nam i zbog toga što je on bio jedan od organizatora ustanka protiv Francuza 1813./14. godine. O njemu će Josip Bersa u svojim ‘Dubrovačkim slikama i prilikama’ zapisati kako je koju godinu iza zbog sukoba sa znanim nam austrijskim generalom Todorom Milutinovićem, onim što je bahato sjeo u biskupovu stolicu za jedne Feste našem Parcu, završio i na

Split banana

Posebno je gospar Ivo Rudi Rudenjak bio jako ponosan na brodarsku povijest svoje obitelji. Prijatelj mu, znani nam Josip Jozo Luetić istražio je i objavio malu knjižicu ‘Profesionalni moreplovci porodice Rudenjak u svjetskom brodarstvu pod zastavom Dubrovačke Republike’, a reprintom te male knjižice započinje i već spomenuta monografija o njemu. Tako u toj maloj knjižici čitamo i kako je na dubrovačkom briku ‘Il Fortunato’ kao dio posade iz 1805. godine kao gvardijan – brodski oficir bio ukrcan i Ivo Rudenjak, kome je neke ostale poslove bila i dužnost da brodske mladiće – mornare i ‘male’ – početnike podučava u mornarskoj vještini i zvanju. Upravo kao i imenjak mu mnogo godina iza mlade ugostitelje. Na tom istom brodu bio je ukrcan i Stijepo Rudenjak kao pisar – nautički časnik, te je još puno Rudenjaka plovilo na raznim dubrovačkim brodovima svjetskim morima. Da, ima još nešto vezano za gospara Iva Rudenjaka, kao i za našu mladost. Sredinom sedamdesetih godina otvorio je slastičarnicu ‘Bianco bar’ u Kunićevoj, tu smo se okupljali prije i nakon škole, kad bi se obružalo, tu se pila kava, ali i jela prelijepa ‘split banana’, a kako je tu bio i tada, a i danas je, kultni kafić ‘Galerija’, ostalo bi se u Kunićevoj dugo u noć. ‘Galerija’ koju zadnjih godina vode dragi likovi Butigan i Sušić Suva i dalje je kultno mjesto Grada, sad je spojena u oba navedena prostora, a ovom pričom ulazimo u Kunićevu ulicu.

Na ulazu u Kunićevu

Prije nego što se krene u Kunićevu ulicu, na lijevo sa Straduna kuća je zvana

Naša teta Mimi iz teatra

Čim jedna vlada osjeti potrebu da svojim građanima obećava putem plakata mir i blagostanje, treba biti na oprezu i očekivati obrnuto od toga

sudu, zatim pozvan i u Beč, a nakon gubitka spora, povlači se u Cavtat, gdje mirno živi do smrti 1854. godine. Zahvaljujući dragoj nam gospođi Nadi Skatolini i njenim sjećanjima pribilježenim u knjizi ‘Pripovijesti o Gradu’ saznajemo kako je u prostoru današnjeg kioska početkom 20. stoljeća, dakle prije nekih stotinjak godina, bila parfumerija tada znanog fotografa Josipa Bernera, u butizi do njega bila je cvjećarnica znane obitelji iz Gruža Wregg, a do njih, treća u ovom nizu i prva već na susjednoj Nalješkovićevoj ulici butiga tada štovanog meštra od odijela Petra Ortolanija.

U Dubrovniku je 22. listopada 2011. preminula Mirjam Mimi Ferera, tada dopredsjednica Židovske općine u Dubrovniku i znana nam kao dugogodišnja tajnica Kazališta Marina Držića

A kad već spominjemo obitelj Wregg, dolazi na pamet nešto što smo datumom zaboravili, a što se ne smije zaboravit! Ovih dana bila je godišnjica smrti jedne po puno toga velike osobe Grada. U Dubrovniku je 22. listopada 2011. preminula Mirjam Mimi Ferera, tada dopredsjednica Židovske općine u Dubrovniku i znana nam kao dugogodišnja tajnica Kazališta Marina Držića. Rođena je 1925. u Dubrovniku iz uglednih trgovačkih obitelji Danon i Ferera, inače podrijetlom iz Sarajeva. Drugi svjetski rat prekida njeno redovito školovanje, te je i ona sa svim dubrovačkim Židovima bila zatočena u logoru Wregg u Gružu. Nakon tog rata započela je novi život u svom rodnom Gradu kao tajnica u Kazalištu Marina Držića u kojem je dočekala mirovinu.

Bila je dobri duh dubrovačkog teatra, unijevši svu svoju energiju, godine i posvećenost Kazalištu Marina Držića ostajući u sjećanju generacija dubrovačkih glumaca i zaposlenika kazališta kao i redatelja i glumaca iz cijele Hrvatske koji su pohodili Dubrovnik tijekom Ljetnih igara i njegovo kazalište u zimskim sezonama. Za sve njih bila je i ostala Gospođa Mimi iz teatra. Više od 60 godina aktivno je sudjelovala u radu Židovske općine Dubrovnik, a tijekom Domovinskog rata brinula je o saniranju oštećene Sinagoge i vjerskih predmeta, dala doprinos u povratu umjetničkih pokretnina iz SAD – a, brinula o obnovi i znatno pridonijela otvaranju prvog Židovskog muzeja u Republici Hrvatskoj. ‘Njezinom smrću kao da se zaklopilo jedno poglavlje u povijesti naše zajednice i to jedno jako vrijedno poglavlje. Jako žalim što nije bilo više vremena za čuti sve neispričane priče koje bi bile dragocjene za buduća vremena Židovske općine Dubrovnik’ – izjavila je prije evo već ima i četiri godine na njenom sprovodu predsjednica Židovske općine Dubrovnik Sabrina Horović. Našu dragu gospođu Mimi naš i njen Grad zaista ne može zaboraviti.

Gospođa Mimi iz teatra

36 Kultura DR. SC. ANTUN ČESKO, KNJIŽEVNI POVJESNIČAR I TEORETIČAR

Imamo svoju državu, a govorimo hrvatskosrpskim jezikom značaju svoje monografije, kao i samog S. S. Kranjčevića za hrvatsku književnost, a odgovara nam i kojim se jezikom danas stvarno služimo.

Može li se reći da ste monografijom odgovorili na mnoga dosad neodgovorena pitanja o S. S. Kranjčeviću?

Svakog autora na početku pitam koji žele.

Najviše biraju ‘hrvatsko-srpski’, ‘lijevi’.

A moja je dužnost poštovati želju autora

Českova posvećenost rezultirala je jedinstvenom monografijom ‘Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije’ u izdanju Matice hrvatske, kojom je konačno obuhvaćen cjelokupan Kranjčevićev opus, što dosad nikad nije učinjeno Književni povjesničar i teoretičar dr. sc. Antun Česko posljednjih je tridesetak godina posvetio proučavanju najvećeg hrvatskog domoljubnog pjesnika Silvija Strahimira Kranjčevića. Ta posvećenost rezultirala je jedinstvenom monografijom ‘Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije’ u izdanju Matice hrvatske, kojom je konačno obuhvaćen cjelokupan Kranjčevićev opus, što dosad nikad nije učinjeno.

Rođen u Dubrovniku 1938. godine, Česko

Piše/Foto Baldo Marunčić

je 21 godinu proveo u Zagrebu, prvo na studiju, a kasnije predavajući jedanaest godina u gimnaziji. Po povratku u Dubrovnik 32 godine bio je profesor hrvatskog jezika i književnosti u Pomorskoj školi.

U mirovinu je otišao 2003. godine, ali to nikako nije značilo i Českovo mirovanje.

Uz mukotrpan i koncizan rad na proučavanju Kranjčevića, Česko ‘pune ruke posla’ ima kao lektor, ponajviše za Sveučilište u Dubrovniku. Za DuList Česko govori o

Govoriti o Kranjčeviću je vrlo teško. Riječ je o pjesniku i čovjeku duboko bolne duše, koji ima psihogenetski raskol bića. Njegova poezija je toliko duboka i višedimenzionalna, da je kritika nije mogla do kraja interpretirati. O njemu je napisana golema literatura, gotovo devet stotina bibliografskih jedinica i tri monografije. Međutim, Kranjčević nije bio priznat, nije bio kanoniziran. Kad mi je 1985. godine akademik Ivo Frangeš na postdiplomskom studiju zadao temu ‘Bugarkinja’ nisam znao što me čeka. Kad sam krenuo to čitati, bio sam uporan, borio sam se s Kranjčevićem.

Nekoliko sam puta čitao pjesme, razmišljao o odnosu stihova i s pomoću vlastite metode uspio sam otkriti to pravo čudo stvaranja Kranjčevićevog genija.

U čemu je greška hrvatske kritike prema Kranjčeviću?

Naša kritika je imala palijativni, djelomični pristup. Svi su analizirali ‘Izabrane pjesme’, a nisu se mogli snaći u tom njegovom slaganju pjesama u nevjerojatne sklopove. Nisu mogli prodrijeti u tu lomaču, intimnu dramu Kranjčevićeve duše. Ono što su oni izostavili ja sam obuhvatio. Uz Kranjčevića je vezano jako puno paradoksa. Jedan od njih je neuspjeh književne kritike, koja je odustala od njega, premda su ga s druge strane najeminentniji hrvatski pjesnici obožavali i smatrali genijem. Osim toga, njegovi stihovi

Kultura 37

• 4. STUDENOG 2015.

MATICA PREDSTAVLJA ‘DUBROVNIK’ 2. I 3.

2015. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavit će časopis ‘Dubrovnik’ br. 2. i br. 3.

2015. u srijedu 4. studenog 2015. u 19 sati u

zrače čudesnim energizmom i buntom, a zapravo je to tragična, bolna i razdrta duša. Drugi paradoks je raskol njegova bića, dva suprotna Kranjčevića. Kao đaka u razredu su ga zadirkivali, zvali su ga ‘naš Silve’. Ali kad je uz svoj rođendan pronašao ime Strahimir, dodao ga je prvom. Silvije i Strahimir su dva Kranjčevića koji se u njegovoj duši neprekidno sukobljavaju, a sve se to reflektira u njegovoj poeziji. S jedne strane bio je Silvije – preosjetljiv, elegičan i krajnje depresivan čovjek, a s druge strane Strahimir – buntovnik, pjesnik prorok, koji se žrtvuje za domovinu.

Na kraju, u zbirci ‘Trzaji’ se javlja i treći Kranjčević, onaj najtajniji i unutrašnji, koji sve te sukobe proživljava tragično i bolno.

Jeste li barem simbolično zatvorili knjigu o Kranjčeviću?

Ne, ta se knjiga ne može zatvoriti. Iako je ova moja monografija obuhvatila kompletnog Kranjčevića, sad sam tek ponovno na početku. Idući korak je ono što nitko nije načeo, a što je zapostavljeno u kritici – središnje pitanje autora, metafizičkog subjekta, onog koji govori u pjesmi.

Jer svaka pjesma je neponovljiva, baš kao što je svaka jedinka na svijetu Božje čudo.

Svojim bićem smo neponovljiva zagonetka, a takva je i književna ‘DNK zavojnica’. Ako dosadašnji kritičari nisu mogli doživjeti tu transmisiju i uživjeti se u bit umjetničkog djela, onda nisu mogli otkriti tu zagonetku. A ja sam zarobljenik te strasti i otkrića tog Kranjčevićevog čuda.

Kad je riječ o Kranjčeviću, o kakvoj veličini govorimo?

Kranjčević je snagom svog genija daleko prekoračio granice tadašnje hrvatske književnosti. U hrvatskim i europskim relacijama on je pjesnik koji je svojim stihovima, snagom emocije i vizije, uspostavio pjesnički univerzum golemih razmjera, koji se ne može naći kod nijednog europskog. Suza mu je amblematski znak, a ne neka boja ili zastava. Bio je vječni disident, odmetnik, i od sebe samog, a potom i hrvatske poezije, pa i tadašnje Khuenovske Hrvatske. Umro je u 43. godini, a na sprovod na sarajevskom Koševu mu iz Hrvatske nije došao nitko osim Matoša.

Za književnost je pupčanom vrpcom vezan i jezik. Koji je Vaš pogled na hrvatski jezik danas?

Intenzivno se znanošću bavim zadnjih tridesetak godina. Još od početka sedamdesetih sam kao mladi profesor bio honorarni lektor u Školskoj knjizi. Potpuno sam se posvetio hrvatskom jeziku. I sad,

Kao đaka u razredu su ga zadirkivali, zvali su ga ‘naš Silve’. Ali kad je uz svoj rođendan pronašao ime Strahimir, dodao ga je prvom. Silvije i Strahimir su dva Kranjčevića koji se u njegovoj duši neprekidno sukobljavaju, a sve se to reflektira u njegovoj poeziji

Lektoriram sve što mi dođe na stol, od dokumenata i dopisa do doktorata i knjiga. Više toga nosim doma, nego što stignem učiniti u svoja četiri sata. Dok god budem mogao, lektorirat ću

Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Na promociji sudjeluju predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić, Antun Česko, Davor Mojaš, Slavica Stojan, Nena Ćorak i Barbara Ćorak.

kad smo konačno dobili svoju državu, onda sam otkrio da je jezik zapostavljen.

Naša Hrvatska ostala je kolonija, baš kao u doba Khuena. ‘Svoje nećemo, tuđe ne damo’. Naime, jezik u današnjoj slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj gotovo nimalo se ne razlikuje od jezika koji je bio u SFRJ. Jedino što izbjegavamo neke srbizme. Ali to nije hrvatski jezik, već se služimo hrvatsko-srpskim jezikom. Hrvatski jezik treba razumjeti na tri razine – kolokvijalni ili govorni, jezik svakodnevnice, kao temelj za dvije više razine: književni kao jezik hrvatske književnosti bez strogih pravila, te standardni jezik, kojim nitko ne govori, a morao bi govoriti svaki govornik na radiju i televiziji, svaki novinar. Standardni jezik je zapušten, zaboravljen i nepravedno potisnut. Ni danas ne razumijem što se tu dogodilo.

Tko je tu kriv?

Politika je tu odigrala fundamentalnu ulogu. Jal da se Hrvati politički sukobljavaju do netrpeljivosti, a da drugi nama vladaju se događa i danas, baš kao u doba Kranjčevića. Još uvijek smo u rovovima, podijeljeni na crvene i crne, desne i lijeve, a nesretni narod ne zna kamo će. Povijest se ponavlja, a to se reflektira i na jeziku.

Gotovo 40 godina sam bio srednjoškolski profesor. Bio sam đak i profesor u Jugoslaviji. Ustanovio sam da, kad se želim uvjeriti u točnost standardnog jezika, provjeravam u gramatici iz 1953. godine.

Po toj sam gramatici radio s gimnazijalcima u Zagrebu. Zaprepastilo me što su naši gramatičari odbacili tu gramatiku iz SR Hrvatske, a mnoge stvari su reducirali.

Onda je nastalo ‘povuci-potegni’. Tako da mi danas zapravo govorimo, pišemo i služimo se hrvatsko-srpskim jezikom. Čak i u javnim glasilima. Vrlo teško mi je slušati Prvi program Hrvatskog radija, kad čujem što oni tamo govore. Stanje je nikad gore.

Ali ni sami znanstvenici se ne mogu dogovoriti koji pravopis je ‘onaj pravi’?

Danas imamo pet pravopisa i uglavnom su podijeljeni na ‘desne’ i ‘lijeve’, a nijedan nije normiran. Taj ‘desni’ je poznati ‘Londonac’, do kojeg osobno držim. Ipak, svakog autora na početku pitam koji žele.

Najviše biraju ‘hrvatsko-srpski’, ‘lijevi’. A moja je dužnost poštovati želju autora. I mediji također koriste hrvatsko-srpski jezik i koriste ‘lijevi’ pravopis. To je prosrpski, projugoslavenski jezik, koji smo naslijedili.

Vrlo ste emotivni kad govorite o

problemima s hrvatskim jezikom?

U duši sam uvijek bio domoljub. Doduše, na prvom mjestu mi je čovjek, onda Dubrovčanin, onda Hrvat pa Europljanin i građanin svijeta. Boli me kad vidim da Hrvatska ponovno ide u pogrešnom smjeru. Tek što smo dobili slobodu i svoju Hrvatsku, a što smo od nje učinili?

Je li ikad bila u većem neredu kao danas?

Nikad teže stanje. Spali smo na samo dno Europe. Tisuće ljudi koji savjesno rade ne dobivaju plaće. Zato sam i protiv prosvjeda i štrajka sindikata. Ja sam se ispisao iz sindikata, nisam više htio biti član. Ako se prosvjetni djelatnik iz ljubavi i entuzijazma odlučio za taj poziv, mora njemu ostati vjeran, bez obzira je li i koliko je plaćen. Mora mu na srcu i duši najprije biti dijete koje mu je povjereno, da ga odgaja svojim primjerom. To je, izgleda, vrlo rijetko.

U mirovini ste, ali se i dalje bavite lektorskim poslom?

Imam previše posla. Posebno kao honorarni suradnik Sveučilišta u Dubrovniku.

Lektoriram sve što mi dođe na stol, od dokumenata i dopisa do doktorata i knjiga.

Više toga nosim doma, nego što stignem učiniti u svoja četiri sata. Dok god budem mogao, lektorirat ću. Nikad nisam mislio na zaradu, već mi je zadovoljstvo doprinijeti općoj kulturi, koja je posebno u našem gradu u velikom padu. Osim akademika Luka Paljetka, koji je zaokupljen svojom poezijom i slikarstvom, ja nemam s kim razgovarati. Malo tko se od mojih kolega uopće bavi znanošću, standardnim hrvatskim jezikom. Sve se svodi na mučnu lektiru, koja se sad prepisuje s interneta i iščitava bez interpretacije. Samo se hvataju na nebitne detalje. Dok sam radio kao profesor to me jako opterećivalo. Naš je jezik namjerno bio zapostavljen u Jugoslaviji, a naši dijalekti, među njima i dubrovački, namjerno ismijavani. Sve je bilo usmjereno na to da se zatre bit hrvatskog jezika i preplavi srbizmima. Da se iznivelira u ideološkom smislu koji je odgovarao jednoj narodnosti.

Imate li nekog nasljednika?

Puno sam truda dao u svoje slobodno vrijeme, poučavao mlade profesore, ali imam samo jednu nasljednicu. Jedna je tek na početku učenja odustala, druga se udala i dobila dvoje djece. A za lekturu nema fakulteta. Ona se stječe praksom i upornim radom. Lektoriram neprekidno od 1971. godine. Nanovo učim i uvijek otkrivam nešto novo. I želim to prenijeti drugima.

38 Kultura

4. STUDENOG 2015. •

‘Tuđe haljine’ u G ZANIMLJIVA IZLOŽBA OTVORENA U LAZARETIMA

Na izložbi su sudjelovali Grupa Škart, Goranka Matić, Doplgenger, Vladimir Miladinović, Ana Adamović, Srđan Keča, Andrea Palašti, Jelena Mijić, Boris Burić, Igor Hofbauer i Bora Ćosić Foto Zvonimir Pandža

Čega se sjećamo, a što je ostalo u kontra kadru kojeg nema u našem pamćenju? Može li se nešto od toga prepoznati u novinskim reklamama iz novina objavljivanih u Srbiji i Hrvatskoj devedesetih?

Kako smo doživljavali nekada, a kako danas, patriotske pjesme koje je pjevao omiljeni dječji zbor ‘Kolibri’?

Dio je pitanja koja se provlače kroz neke od radova umjetnika, mahom iz Beograda, koji su se izložbom ‘Tuđe haljine’ predstavili dubrovačkoj publici u Galeriji Otok Art radionice Lazareti

protekli petak, 30. listopada. Izložba ostaje otvorena do 15. studenog ove godine i može se pogledati svakim radnim danom od 11 do 20 sati.

Na izložbi su sudjelovali Grupa Škart, Goranka Matić, Doplgenger, Vladimir Miladinović, Ana Adamović, Srđan Keča, Andrea Palašti, Jelena Mijić, Boris Burić, Igor Hofbauer i Bora Ćosić, a u pitanju je uzvratni posjet Dubrovniku, nakon izložbe ‘Grad je mrtav. Živio Grad’ kojom se 27 umjetnika dubrovačke umjetničke scene predstavilo Beogradu u galeriji ‘Podroom’ u Beogradu tijekom rujna i listopada 2014. godine.

Kultura 39

• 4. STUDENOG 2015.

Galeriji Otok

PREDSTAVLJANJE U LAZARETIMA

‘Teška voda’ Mara Šehovića

27

umjetnika predstavilo se prošle godine u Beogradu

Naziv izložbe, ‘Tuđe haljine’, naslov je pjesme grupe Škart nastale 2008. u kratkom, osobnom dijalogu s Arsenom Dedićem

Naziv izložbe, ‘Tuđe haljine’, naslov je pjesme grupe Škart nastale 2008. u kratkom, osobnom dijalogu s Arsenom Dedićem, koji se u formi video rada prvi put prikazao javno u okviru izložbe.

Spomenimo i to kako je izložbu otvorio glazbeno performerski duo ‘Ah Ahilej’.

U sklopu programa Mjeseca knjige u petak, 6. studenog s početkom u 20 sati u Art radionici Lazareti predstavit će se knjiga pjesama ‘Teška voda’ rano preminulog dubrovačkog pjesnika i kipara Mara Šehovića, objavljena još ovog ljeta u izdanju Društva dubrovačkih pisaca. U predstavljanju ove knjige i sačuvanih pjesama Mara Šehovića sudjeluju akademici Tonko Marojević i Luko Paljetak, te ispred izdavača Boris Njavro. Uz knjigu, ARL će organizirati i izložbu kipova Mara Šehovića, te će ova večer u potpunosti biti posvećena ovom mladom umjetniku.

‘Ljudi ne kontaju koliko smrt sadrži besmrtnost’ zapisat će Maro Šehović u jednom od svojih pronađenih i sačuvanih, objavljenih stihova u zbirci pjesama ‘Teška voda’ u izdanju Društva dubrovačkih pisaca. Iza Šehovića ostale su neobjavljene pjesme, koje je stalno zapisivao u svoje mobitele, pronađene i sačuvane zahvaljujući njegovoj majci Jani i sestri Deši, koje su sada objavljene u njegovoj drugoj zbirci pjesama ‘Teška voda’, novom izdanju Društva dubrovačkih pisaca, objavljenoj njemu u spomen.

Uz veliku pomoć Marove majke Jane, zbirku je za tisak priredio Boris Njavro, veliku pomoć dao je i akademik Luko Paljetak, a pogovor je napisao akademik Tonko Maroević, svjedok Marova umjetničkog stvaralaštva od prvih dana, koji je između ostalog u svom završnom tekstu zapisao ‘Lirski dnevnik Mara Šehovića svjedoči bolnu prenapregnutost, nemirenje sa svijetom i otpor prema nezadovoljavajućoj zbilji, uz želju za iskazati svoj egzistencijalni nespokoj i svoj aktivni odmak od uobičajenih normi i zahtijeva’.

40 Kultura

4. STUDENOG 2015. • SUNČICA GREGO NOMINIRANA ZA PRESTIŽNU NAGRADU Sunčica Grego, profesorica klavira u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, nominirana je za godišnju nagradu Hrvatskog

društva glazbenih i plesnih pedagoga za postignute iznimne rezultate. Odluku o kandidaturi profesorice Grego donijelo je predsjedništvo HDGPP-a na sjednici održanoj 22. listopada

2015. godine u Rapcu. Profesorica Grego nalazi se među pet odabranih kandidata, od ukupno 14, koliko ih je bilo nominirano za ovu prestižnu nagradu.

ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE POTVRDILO

Vilina špilja je bila ilirsko svetište!

Iako najvrjedniji nalazi pripadaju mlađem željeznom dobu, Vilina je špilja, poznata i kao Vilin stan ili Vilina kuća, korištena još od najranijih prapovijesnih razdoblja

Nakon završetka istraživanja cjelokupni prostor špilje je vraćen u prvobitno stanje, a svi nalazi su pohranjeni u Dubrovačkim muzejima Druga faza arheološkog istraživanja Viline špilje iznad rijeke Omble u Rijeci dubrovačkoj, koju su arheolozi Dubrovačkih muzeja dr. sc. Domagoj Perkić i Darko Milošević proveli u listopadu, potvrdila je da je Vilina špilja bila ilirsko svetište!

— U prilog takvoj interpretaciji špilje kao svetišta govore nalazi najfinijih i najskupocjenijih posuda tog vremena poput amfora,

koje su služile za čuvanje vina ili skifosa, kantarosa i drugih vrsta čaša, koje su služile za njegovo ispijanje – kazao je među ostalim voditelj arheološkog istraživanja dr. sc. Perkić.

Iako se u ovoj fazi istraživanja ne može sa sigurnošću tvrditi kome je svetište bilo posvećeno i kakvi obredi su se odvijali u špilji, temeljem sličnosti nalaza s onima pronađenim u Spili kod Nakovane, izvjesna je bitna uloga vina u okviru kulta.

Iako najvrjedniji nalazi pripadaju mlađem željeznom dobu, Vilina je špilja, poznata i kao Vilin stan ili Vilina kuća, korištena još od najranijih prapovijesnih razdoblja, od 6200 do 1500 g. pr. Kr. Tada je služila kao izvjesni oblik povremenog staništa, odnosno kao zbjeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih neprilika ili kao sezonsko stanište. Kako je objasnio dr. sc. Perkić, riječ je o povremenim i kratkotrajnim boravcima u špilji koji su ostavili materijalne tragove, ali ne i kompleksniju arheološku stratigrafiju u smislu višeslojnih kulturnih slojeva.

S obzirom na položaj Viline špilje na strmim, nepristupačnim liticama, kod arheoloških istraživanja su veliku ulogu imali speleolozi. S Hrvatskim biospeleološkim društvom su organizirani prvi posjeti i prikupljanje površinskih nalaza u špilji, a kasnija su istraživanja provedena uz pomoć Speleološkog kluba ‘Ursus Spelaeus’ i ‘Speleološkog društva Karlovac’.

– Arheološko nalazište se nalazi isključivo u ulaznom dijelu špilje, tako da se u dublje dijelove nije niti ulazilo. Nakon završetka istraživanja cjelokupni prostor špilje je vraćen u prvobitno stanje, a svi nalazi su pohranjeni u Dubrovačkim muzejima.

Slijedi stručna obrada nalaza, provođenje daljnjih multidisciplinarnih istraživanja te završni radovi u smislu publicističke i izložbene djelatnosti Dubrovačkih muzeja – zaključio je dr. sc. Perkić.

Arheološko istraživanje Viline špilje, čija je prva faza provedena 2014. godine, financirali su Dubrovački muzeji uz podršku Ministarstva kulture RH.

Kultura 41

• 4. STUDENOG 2015.

PUTOVANJA (S) POEZIJOM Šibenska putopjesnikinja Maja Klarić održala je 28. listopada predavanje ‘Putovanja (s) poezijom’ u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Kroz priču o putovanjima i poeziji te njihovom neprekidnom ispreplitanju u njenom stvaralaštvu, pjesnikinja

je u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2015. predstavila tri zbirke putopisne poezije: ‘Život u ruksaku’, ‘Quinta Pitanga’ i ‘Nedovršeno stvaranje’, te tako dočarala poeziju na jedan nov način i pokazala kako se u poeziji itekako može uživati. (DKD)

‘Grad’ Borka Vukosava U GALERIJI FLORA

Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša

Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika (konkretno u Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti Izložba ‘Grad’ Borka Vukosava otvorena je proteklu subotu u Galeriji Flora, u organizaciji Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik.

Kako ističe Lea Vene, Borko Vukosav se vraća u prostor Dubrovnika

(konkretno u Lapad) kao promatrač koji prepoznaje i bilježi rute vlastite prostorne umještenosti. Grad u kojem je nekad živio sada se vizualno rastvara u procesu zahvaćanja mnogostruko isprepletenih odnosa fotografa,

okoliša, sugrađana, momentalno fiksiranih rubnih javnih punktova i hotelskih interijera.

– Svoje osjetilno iskustvo grada Borko prenosi kroz pažljivo selektiranu seriju fotografija okoliša (dodirne točke šumskog i urbanog okoliša te morske obale), limitiranih i distanciranih interakcija s pojedincima koje susreće u šetnji i privremeno utišanih i zamrznutih turističkih interijera. Usporeni ritam grada analogno se odražava i na fotografijama koje nude alternativnu vizualnu konstrukciju grada koji nije određen isključivo kao turistička destinacija. Aproprijacija viđenog je upitna s obzirom na to da nam Borko ne dopušta konkretniju identifikaciju s dokumentiranim prostorom. Naizgled nereprezentativna mjesta zapravo su temelj autorove naracije o nevidljivom gradu, ispričane u periodu izvan sezone i lišene dominantnih prostornih vizualnih kodova – naglasila je Vene.

42 DuList info

4. STUDENOG 2015. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP JADRAN’ Brod je trenutno u luci Amsterdam

AP JADRAN

U luci Amsterdam, slijedi Ust Luga 6. 11.

229 m

MIHO PRACAT U luci Rostock

AP ARGOSY

U luci Amsterdam

duljina MB ‘AP JADRAN’

SV NIKOLA I U luci Cork

AP SVETI VLAHO U luci Huelva

ZAGREB

LIBERTAS Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina: 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11.620 KW Brzina: 14 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Zvonimir Cetinić Upravitelj stroja: Baldo Smrdelj 1. časnik palube: Ivan Družijanić 1. časnik stroja: Nikša Miloslavić 2. časnik palube: Vlaho Andreuzzi 2. časnik stroja: Marijan Kardov 3. časnik palube: Damir Kolmanić 3. časnik stroja: Stanislav Srdoč Glavni kuhar: Niko Vrtiprah Vođa palube: Dario Saulan Brodski mehaničar: Pero Gverović Elektroničar: Edvin Dubinović Kormilari: Stipe Držak, Dominko Erkapić, Vinko Cvjetković, Nedo Rastočić Konobar: Ivan Čokljat Pripravnici: Mateo Ćirić, Stipo Matić, Maro Fjorović Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

U Mississippi River, slijedi Kina 5. 12

U luci Carboneras, slijedi Ust Luga 17. 11.

IMPERIAL

Plovi za Gibraltar

OLUJA

U luci Buchanan

AP STON

Plovi za Chittagong gdje se očekuje 27. 11.

DuList info 43

• 4. STUDENOG 2015 ATLANTSKA PLOVIDBA Dr. Ante Starčevića 24 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Papve Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 4. 11. do 11. 11. 2015.

CITY OF DUBROVNIK U luci Ust luga

ORSULA

U luci Riga, slijedi Sillamae 4. 11.

AP ASTAREA

AP DUBRAVA

U luci Tanjin, slijedi Bayuquan 6. 11.

U luci Novorossiysk, slijedi Piombino 9. 11.

AP SLANO

AP REVELIN

U luci Patras

U luci Nantong

AP DRŽIĆ

U luci Singapore

44 Oglas

4. STUDENOG 2015. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem

Fiat Scudo, 2.0 HDI, registriran 6./16. Nove gume, euro kuka.

Povoljno! Kontakt: 097 649 2274

Prodajem automobil Opel Corsa 1.2

benzin, prešao 90.000, registriran do 4./16. Kontakt: 091 547 2885

MOTOCIKLI Prodajem skuter marke Piaggio Nrg 50 cm3. Godina proizvodnje 2005., prešao 13.000 km. Motor je odlično očuvan, nikad padano, elektronička blokada, garažiran dosta vremena, sportski auspuh. Cijena 7.000 kn. Kontakt: 099 220 2722 IZNAJMLJIVANJE Zagreb iznajmljivanje, Vrbani, cijene 1.

gost 190 kn/noćenje, 2 gosta 230 kuna, 3 gosta 300 kuna, 4 gosta 395 kuna.

Moguće je i mjesečno iznajmljivanje sa svim uključenim režijama i neograničenom wifi vezom! Tramvaj, shopping, itd. Kontakt: 095 8176 955

U Župi dubrovačkoj povoljno iznajmljujem dvokrevetnu sobu s balkonom, odvojenom kuhinjom i upotrebom banje, cijelu godinu. Blizina autobusne stanice, ambulante i prodajnog centra. Cijena po dogovoru. Kontakt: 095 865 9763 Dečko i cura traže stan (jednosoban – bitno da ima spavaći dio odvojen od kuhinje) namješten s pećnicom i perilicom na duže vrijeme do 1.800 kuna plus režije. Preko ljeta (1. 5. moguće i 2.000 plus režije ako je baš u gradu. Od okolice u obzir dolazi samo Stara Mokošica (uz glavnu cestu) ili Nova Mokošica (bilo gdje) i Komolac.

Ako zna netko nekoga, bila bih vrlo zahvalna da mi javite. Kontakt: 098 184 2136 Ozbiljna zaposlena osoba traži stan/ garsonijeru na duže razdoblje na području grada Dubrovnika do 1.400 kuna/mjesec. Kontakt: 099 3555 122 Iznajmljuje se studio apartman u Župi dubrovačkoj u blizini Lidla. Pogodno za 1–3 zaposlene osobe. Potpuno namješten, s kuhinjom, klimom, tv,

wi-fi, taraca, poseban ulaz, parking.

Useljiv odmah. Kontakt: 091 582 1334

Iznajmljujem studio apartman na Lapadskoj obali do 6/2016. za 1.800kn/ mj. Kontakt: 098 608 690 Plat, iznajmljujem sobu s banjom i upotrebom kuhinje za jednu mušku osobu na dulje vrijeme. Kontakt: 091 521 3462 Iznajmljujem kuću u Župi dubrovač-

koj za smještaj radnika (6 osoba). Osigurano parking mjesto. Kontakt: 098 823 779

Iznajmljuje

se novouređeni apartman 38m2, apartman 26m2 te garsonijera 20m2 kraj pošte Lapad u blizini restorana Buono do 1.6.2016 sa parking mjestom. Sve informacije na br 098 169 8062

Potreban je stan na dulje vrijeme za jednu zaposlenu osobu, po mogućnosti s odvojenom spavaćom sobom, parkirnim mjestom i Internetom, do 1.400 kuna. Kontakt: 095 369 9269 Iznajmljujem apartman potpuno opremljen od 1. 11. 2015. – 1. 5. 2016.

Apartman se sastoji od sobe, kupaonice, kuhinje s trpezarijom i balkona, besplatan internet. Apartman se nalazi u Gružu u blizini hotela Petka. Kontakt 099 670 4411 Tražim

smještaj na duže vrijeme do 1.500 kuna, Župa dubrovačka, odgovorna i zaposlena osoba. Kontakt: uloznik14@gmail.com

Mladi, zaposleni par traži stan na području grada na duže razdoblje.

Kontakt: 099 216 2627 ili email: dgalic82@gmail.com Iznajmljujem apartmane u Hladnici cca 35 m2 soba sa kupaonicom, dnevni boravak i kuhinja opremljeni klima uređajem, mini kuhinjom, perilicom rublja, WI-Fi Kontakt telefoni 098 756 274 i 099 222 6555 Iznajmljujem stan u okolici Cavtat na duže vrijeme, Kontakt: 098 951 3174 Iznajmljuje se dvosoban stan na području Župe dubrovačke (Mišići), pogodno za radnike ili dva para, sve informacije na kontakt: 091 1555 819.

Iznajmljuje se kompletno opremljena

garsonijera s parkingom na duže vrijeme u Čibači, Župi dubrovačkoj. Kontakt: 099 225 5898

Iznajmljujem na duže vrijeme (i ljeto i zima) stan na Montovjerni (kod hotela Lero). Sastoji se od spavaće sobe, dnevnog boravka, kuhinje, banje, verande i spremišta. Kontakt: 098 383 059 Iznajmljuje se dvosobni stan u Gružu (80 m2) na duže vrijeme. Kontakt: 091 187 4977 NEKRETNINE Prodajem potpuno obnovljenu kuću s taracom i kominom u Staroj Mokošici.

Kontakt 099 684 8888 Prodajem stan 46 m2 u Staroj Mokošici s parking mjestom. Kontakt 099 684 8888.

Kupljenovo – Zagrebačka županija, kod West Gate-a, Zet linije, građevinsko zemljište mijenjam za poljoprivredno 1/1 sa/bez maslina. Kontakt: 099 518 4700 Kupujem manji stan do 35 m2, može potkrovlje, prednost Mokošica. Kontakt: mokosica007@net.hr Povoljno prodajemo dva nedovršena objekta u okolici Dubrovnika (Čibači, Župa dubrovačka) na izvrsnoj lokaciji. Svaki objekt ima bruto građevinske površine 320 m2, tri etaže, garaže i poslovni prostor u suterenu te po jedna stambena jedinica na katovima.

Objekti se mogu kupiti odvojeno (odvojene su i katastarske čestice), cijena za jednog 150.000 eura, cijena oba – po dogovoru. Također možemo ponuditi i partnerstvo za završetak objekta. Uvjeti otplate i financiranja – po dogovoru.

Kontakt: sanelakrstulovic@yahoo.com Prodajem kuću u Župi dubrovačkoj površine cca 90 m² koja se nalazi na parceli od cca 1200 m². Kuća ima mogućnost nadogradnje. Smještena je u mjestu Radovina, u blizini Mandaljene na stvarno mirnom mjestu okružena prirodom. Udaljenost od samog grada Dubrovnika je 10 km, a od mjesta Srebreno, gdje se nalazi i pješčana plaža oko 1 km. Moguća zamjena za manji stan ili garsonijeru

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 4. STUDENOG 2015.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

u Dubrovniku. Kontakt: 097 770 2077

RAZNO Salomon trekking teniske, br. 46 2/3 (naručene preko Interneta pa su mi male, odgovaraju više za br. 45), nove, cijena 400 kn. Kontakt: azivalj@gmail.com Prodajem kuhinju, 3,80 m odlično oču-

vana kao nova, bez aparata, u funkciji je, može se pogledati uz najavu.Cijena 4.000 kuna (nije fiksna). Kontakt: 098 495 989

USLUGE Lekcije iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu daje profesor s iskustvom u neposrednoj nastavi. Kontakt 091 958 36 Izvodimo sve vrste elektroinstalacija jake i slabe struje, adaptacije starih, instalacije novih te hitne intervencije povoljno. Kontakt: 099 314 6244 Spremate se na put, a ne znate gdje sa

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI DUSAB udruga – dubrovačka udruga skrbnika, bolesnika i prijatelja Alzheimerovih i ostalih demencija: u spomen na dragog brata Branka Kurpjela, donaciju u iznosu od 1.000 kuna prilažu Ksenija Krunić, Olga Finci i Bubo Kurpjel. Članovi Udruge iskreno zahvaljuju na prilogu. IBAN broj udruge HR3323900011100874684. Molimo da tekst uplate javite na: 095 5903096 ili mail: a.pazin@hotmail.com.

LIGU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na Pera Vulešu djelatnici ambulante ‘TUP’ prilažu 300 kuna, umjesto vijenca za pok. gosp. Iva Rudenjaka, Obrtnička komora Dubrovnik prilaže 500 kuna, u spomen na pok. kolegicu Domanu Marković djelatnici pekare ‘Galeta’ prilažu 730 kuna, u spomen na brata naše drage djelatnice Ljubice umjesto cvijeća Ljekarna Čebulc prilaže 500 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051.

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na pok. Iva Rudenjaka, Karla Mjehović s obitelji prilaže 400 kuna umjesto vijenca, umjesto cvijeća za pok.

Milenu (Bebu) Hrnić, obitelj Pera Muhoberca prilaže 200 kuna, u spomen na pok. dunda Mata Krmeka, obitelj Stapić i Mabić prilaže 300 kuna, Bruno Kontić – donacija 1.000 kuna, Pavo Tomislav Miloslavić – donacija 1.791,76 kuna, u spomen dragom prijatelju g. Ivu Rudenjaku, obitelj Ljubičić uplaćuje 1.000 kn. Zahvaljujemo g. Niku Lučiću na besplatnom popravku klima-uređaja. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 416–221 ili dva.skalina@du.t-com.hr.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: Lele i Pero u spomen na drage prijatelje Milicu i Iva Gojak prilažu 500 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na/fax: 312 218.

svojim kućnim ljubimcem. Slobodno nam se javite s povjerenjem, jer mi volimo životinje. Imamo dva psa i dvije mace, kuću s okućnicom, vrtom i šetnicom odmah pored kuće. Vašem ljubimcu će biti ugodno i zanimljivo kod nas. Kontakt: 098 564 950. Hvala!

Profesor daje poduke iz matematike, fizike i kemije za osnovnu i srednju školu. Kontakt: 091 958 3688 Ozbiljna i savjesna žena s iskustvom

odgovorno će paziti na vaše dijete po potrebi dok vi radite. Kontakt: 098 946 7244

Učenik sedmog razreda traži kvalitetne

instrukcije za sljedeće predmete: matematika, fizika i kemija. Zvati ili poslati SMS na 098 972 8993

JEDRILIČARSKI KLUB ORSAN Na temelju članka 30. Statuta Kluba sazivamo

IZVANREDNU SKUPŠTINU JEDRILIČARSKOG KLUBA ORSAN Za Skupštinu predlažemo slijedeći DNEVNI RED:

TEHNIKA

Izbor zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika; Izgradnja MARINE GRUŽ, UGROZA KONCESIJE I OPSTOJNOSTI JK ORSAN

Prodajem Play station 3 s igricama za 700 kuna. Kontakt 098 495 909

Skupština će se održati u Hotelu ‘LAPAD’ u Dubrovniku, Lapadska obala 37, u srijedu 4. studenog 2015. s početkom u 17 sati.

Hilti Te 72 štemerica bušilica s kuferom i alatom, osobna upotreba, ispravna i sačuvana 1.550 kuna. Kontakt: 099 518 4700

Izvršni odbor JK ORSAN Predsjednik Marinko Mikulandra

46 Sport DERBI REGIONALNE LIGE U GRUŽU

Jugaši pokazali mišiće Bila je ovo vrlo bitna utakmica za nas da steknemo pouzdanje na početku sezone. Bilo je teško, ali imali smo dobar ritam – kazao je po završetku utakmice Jugov Brazilac Felipe Perrone

Semafor je na kraju meča u gruškom bazenu pokazao 13:7 za domaćina, na veliku radost oko tisuću Jugovih navijača Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Jugaši su neočekivano uvjerljivo u nedjelju navečer svladali velikog rivala iz Rijeke u 6. kolu Triglav Regionalne lige, u utakmici koja je po svemu ove sezone jedini superderbi natjecanja. Semafor je na kraju meča u gruškom bazenu pokazao 13:7 za domaćina, na veliku radost oko tisuću Jugovih navijača.

Ipak, u prve dvije četvrtine ništa nije pokazivalo na takav rasplet.

Igralo se gol za gol, a momčadi su se

izmjenjivale u vodstvu. Nakon početnog vodstva Juga (Perrone iz peterca) Primorje (bez Radua) s dva pogotka (Muslim i Echenique) prelazi u vodstvo. Ipak, Benić do kraja četvrtine

3

pogotka postigla su dva ovogodišnja Jugova pojačanja Xavi Garcia i Felipe Perrone

uspjeva izjednačiti na 2:2. U drugoj četvrtini Perrone drugim pogotkom dovodi Jug u novo vodstvo, ali Riječani zgodicima Muslima i Burića rade novi preokret (3:4). Jugaši do kraja prvog

Sport 47

• 4. STUDENOG 2015.

NERETVANAC DRUGI Nakon slavlja protiv Zagore (2:1) Neretvanac je nakon 12. kola u južnoj skupini 3. HNL najbolje plasirani županijski trećeligaš na drugom mjestu s 27 bodova. BŠK Zmaj je porazom u Hrvacama pao na četvrto mjesto.

Neretva je deveta, a Jadran LP drži 14. mjesto.

PORAZ KOŠARKAŠA Dubrovački košarkaši poraženi su u 4. kolu južne skupine A-2 HKL. Bolji su u zadarskom Višnjiku bili Jazine Arbanasi s 84:81 (20:25, 23:20, 17:13, 24:21). Dvoznamenkasti u sastavu Denisa Bajramovića bili su Ivan Vodopija (28), Petar Dubelj (17) i Vlaho Raguž (10).

i Benić jedan. Kod Primorja su dvaput precizni bili Muslim, Dedović i Echenique. Sjajan je bio Jugov kapetan Bijač s 13 obrana, dok je s druge strane Vićan skupio 8.

Jug s maksimalnih 18 bodova drži vrh ljestvice Regionalne lige i u idućem dvokolu gostuje u Beogradu, gdje će najprije igrati s Partizanom, a potom i Crvenom Zvezdom. Novi susret Juga CO i Primorja EB očekuje se na Final Fouru Kupa Hrvatske u Zadru početkom prosinca. poluvremena pritišću pa Garcia i Lončar vraćaju Jug u vodstvo – 5:4. U trećoj četvrtini Jug je prvi došao u prednost dva gola, zabio je Garcia. Nakon što je Echenique smanjio na 6:5, uslijedila su dva gola Ivankovića za velikih +3. U međuvremenu je Krapić dobio crveni karton. Do kraja treće četvrtine Dedović smanjuje na 8:6. Četvrta četvrtina bila je prava uraganska. Jugaši su serijom od tri pogotka (Joković, Lončar i Perrone) pobjegli na 11:6, a kad je Dedović pogodio za 11:7, Jug je zabio još dvaput (Marković i Garcia) za konačnih 13:7. Vrijedna je to pobjeda Juga i fina zaliha pred nastavak natjecanja i eventualni start s prvog mjesta u doigravanju Regionalne lige i Prvenstva Hrvatske.

— Bila je ovo vrlo bitna utakmica za nas da steknemo pouzdanje na početku sezone. Bilo je teško, ali imali smo dobar ritam – kazao je po završetku utakmice Jugov Brazilac Felipe Perrone, koji je u nedjelju navečer odigrao sjajnu utakmicu, razigravao suigrače te sam triput pogodio.

– Još je puno utakmica pred nama, duga sezona i idemo korak po korak.

Jako sam sretan u Jugu, svi su me primili jako lijepo. Nekad ću dobro

odigrati ja, nekad netko drugi. Osobno sam zadovoljan svojim doprinosom – istaknuo je Perrone.

– Napokon nam je proradila obrana, posebno na igraču manje. Također smo sjajno odigrali igrača više, zbilja smo se sjajno rješavali, sve je bilo iz izrađenih akcija, pravi ziceri. Na utakmici nije bilo lošeg segmenta, pogotovo što smo igrali pokretljivu pozicijsku obranu i zatvarali njihove ulaze s drugim centrima. Na koncu, nedostatak centara se osjetio na njihovoj igri.

Kontrolirali smo utakmicu, a oni su se morali mučiti za svaki gol. U svakom slučaju, rezultat je itekako zadovoljavajući. Kolektivno smo jako dobro izgledali – rekao je Jugov as Maro Joković.

– Da se ne zavaramo, oni su igrali bez Radua, a potom u trećoj četvrtini i bez Krapića. Uspjeli smo do tog doći, jer nismo odgovorili na njihove grubosti. Igrali smo čisto i pokretljivo. Cijela predstava je bila fantastična, napad s trinaest golova Primorju je velika stvar – kazao je na kraju meča trener Juga Vjekoslav Kobešćak.

Brazilac Perrone i Španjolac Garcia bili su najučinkovitiji u redovima Juga s po tri pogotka, Lončar i Ivanković dodali su po dva, a Joković, Marković

TRIGLAV REGIONALNA LIGA, 6. KOLO VK Jug CO – VK Primorje EB 13:7 (2:2, 3:2, 3:2, 5:1)

Gradski bazen Dubrovnik; Gledatelja: 1000; Suci: Putniković (Beograd) i Stanojević (Jagodina); Delegat: Brguljan (Prčanj) VK Jug CO: Bijač (13 obrana), Macan, Fatović, Lončar (2), Joković (1), Garcia (3), Marković (1), Ivanković (2), Bautović, Perrone (3), Benić (1), Obradović, Popadić, Vrlić; Trener: Kobešćak VK Primorje EB: Vićan (8 obrana), Burić (1), Mudražija, Krapić, Vrlić, Vukičević, Muslim (2), Petrović, Dedović (2), Echenique (2), Šetka, Bošković, Jelovina, Buljubašić; Trener: Asić Igrač Više: Jug CO (8/14), Primorje EB (5/13) Peterci: Jug CO (1/1), Primorje EB (0/1)

48 Sport

4. STUDENOG 2015. •

A-1 HKL (Ž)

Stop Ragusi Protiv braniteljica naslova prvakinja Hrvatske djevojke trenera Zdravka Kitina prvi poraz u sezoni ‘skrivile’ su već u prvoj četvrtini

16 koševa postigla je najbolja igračica Raguse Romana Stojanović

Košarkašice Raguse poražene su u Zagrebu sa 69:45 od Medveščaka u 4. kolu A-1 HKL. Protiv braniteljica naslova prvakinja Hrvatske djevojke trenera Zdravka Kitina prvi poraz u sezoni ‘skrivile’ su već u prvoj četvrtini, nakon vodstva domaćih 20:0, nakon čega se bilo teško vratiti u meč.

Najbolja kod Raguse bila je Romana Stojanović sa 16 koševa, 10 skokova, 5

asistencija te jednu osvojenu i dvije izgubljene lopte, a solidno su odigrale i Mariela Petrović (10k, 4s, 2a) te Katarina Popović (6k, 9s, 3a). Brine podatak da je Ragusa imala čak 25 izgubljenih lopti.

Ragusa s tri pobjede i porazom drži četvrto mjesto u ligi (stopostotni su Kvarner, Trešnjevka i Medveščak), a u 5. kolu 7. studenog u Gospino polje stiže Zadar.

SUPERLIGA

ETTU CUP

Glatko s Donatom

Dostojan otpor ‘Pitura’

U prvom superligaškom meču ‘Pitura’ pred domaćom publikom gosti nisu uspjeli osvojiti niti set

U svim mečevima bilo je 3:0 za domaćina

U 5. kolu hrvatske Superlige stolnotenisači STK Libertas Marinkolora u Gospinom polju su s glatkih 4:0 svladali STK Donat iz Zadra. U prvom superligaškom meču pred domaćom publikom u kojem Zadrani nisu uspjeli osvojiti niti set najprije je Zubčić svladao Ražova, potom je Juzbašić slavio protiv Golje pa Simović protiv Miljatovića te na kraju par Zupčić i Simović protiv Ražova i Miljatovića. U svim mečevima bilo je 3:0 za domaćina. U idućem, 6. kolu Superlige u subotu 7. studenog u 17 sati Libertas Marinkolor u Gospinom polju dočekuje STK Split.

Bez obzira na poraz, ovogodišnji europski put ‘Pitura’ do osmine finala ETTU Cupa ušao je u povijest kao veliki iskorak Stolnotenisači STK Libertas Marinkolora izgubili su s 1:3 meč osmine finala ETTU Cupa protiv danskog Roskilde Bordtennisa BTK61 prošlog petka. Danci su ipak bili prejaki, ali ‘Pituri’ nisu pali bez ispaljenog metka.

Sjajni Miho Simović donio je prvi bod dubrovačkom sastavu slavljem 3:1 protiv Michaela Mazea (11:8, 14:16, 9:11, 7:11), a potom je i Zubčić poveo veliku bitku protiv Kineza Zhai Yuija. Izgubio

je 3:0 (14:12, 15:13, 11:4), ali koliko je neizvjestan taj meč bio govori i rezultat prva dva seta. Juzbašić je potom uzeo prvi set Clausu Nielsenu, ali više od toga nije mogao – 3:1 (8:11, 13:11, 12:10, 11:4). Priču u Danskoj zaključio je Zubčić, porazom od Mazea s 3:0 (11:9, 11:3, 11:7). Bez obzira na poraz, ovogodišnji europski put ‘Pitura’ do osmine finala ETTU Cupa ušao je u povijest kao veliki iskorak.

Sport 49

• 4. STUDENOG 2015.

DUBROVNIK RUN LIGA

ŽOK DUBROVNIK

I dalje ‘fenjeraši’

Živković i Žeravica ukupni pobjednici

Dubrovačke odbojkašice još uvijek ne znaju za pobjedu u Prvoj jakosnoj skupini 1-A HOL. Četvrti poraz doživjele su u Poreču, gdje ih je domaća ekipa ispratila s prilično glatkih 25:14, 25:15 i 25:19. ŽOK Dubrovnik s omjerom 0–4 zauzima posljednje mjesto na ljestvici, a idućeg vikenda u 5. kolu dočekuju četvrtoplasiranu HAOK Mladost (2–2).

1. ŽNL DN

Važna je samo volja, odabrati cilj, i trčat može svatko! Vidimo se opet u 2016.!

Najbolji trkač lige je u muškoj kategoriji Ante Živković, ispred Enisa Hrustića i Jakše Diklića. Najbolja trkačica je Made Žeravica, druga je Marina Maslek, a treća Nela Madeško

Dubrovnik RUN liga već je aktivna dvije godine u Dubrovniku

Utrkom 6. kola ‘Babin kuk 7k’ u subotu 31. listopada završila je ovogodišnja sezona u Dubrovnik RUN ligi, dubrovačkoj amaterskoj trkačkoj ligi u organizaciji Dubrovnik RUN. Na Babin kuku je nastupilo 28 trkača, a prvo mjesto osvojio je Enis Hrustić (27:38), dok je najbrža u kategoriji žena bila Made Žeravica (34:32). Drugi na šestoj utrci je bio Ivan Šutalo (29:24), a treći Stijepo Ljubimir (30:08), dok su u ženskoj konkurenciji druga i treća bile Marina Maslek (36:53) i Nela Madeško (38:51).

Najbolji trkač lige na kraju 2015. godine je u muškoj kategoriji Ante Živković, ispred Enisa Hrustića i Jakše

Diklića. Najbolja trkačica je Made Žeravica, druga je Marina Maslek, a treća Nela Madeško.

— Dubrovnik RUN liga već je aktivna dvije godine u Dubrovniku. Trčanje u našem gradu je sve popularnije, tu je i međunarodni dubrovački polumaraton, škola trčanja, sve češće sretnemo naše sugrađane na ravnim i brdovitim ulicama, u parkovima i na šetnicama kako rade svoje duge i kratke treninge u razne dane i sate, jer ovaj sport može se trenirati bilo kada i bilo gdje. Važna je samo volja, odabrati cilj, i trčat može svatko! Vidimo se opet u 2016.! – poručuju iz Dubrovnik RUN-a.

GOŠK-u derbi

GOŠK ni nakon 8. kola ne zna za poraz u 1. ŽNL DN. Jedini poraz upisali su ‘za zelenim stolom’, kad se krajem rujna nisu pojavili u Veloj Luci. Uz remi s Gusarom, ovog vikenda upisali su šestu pobjedu (1:0 golom Mrđena iz slobodnjaka’ u Čibači protiv Župe dubrovačke) te s 19 bodova drže vrh ljestvice. U 9. kolu u nedjelju 8. studenog na Lapadu će u novom derbiju dočekati prvog pratitelja Konavljanina (tukli ONK Metković s 4:0). U ostalim mečevima Hajduk 1932. je u Veloj Luci svladao Croatiu iz Gabrila s 3:0, Maestral je u Krvavcu bio bolji od Jadrana 1929. iz Smokvice, Gusar je u Kominu s 2:1 nadvisio Slavena, a Orebić upisao domaću pobjedu 2:0 protiv Grka.

50 Sport

4. STUDENOG 2015. •

Dubrovački polumaraton u Ljubljani PROMOCIJA UTRKE

Dubrovački međunarodni polumaraton sljedeće godine sastojat će se od nekoliko utrka tijekom dva dana

Najava Dubrovačkog polumaratona i ovaj put izazvala je veliko zanimanje, posebno kod brojnih domaćih trkača, ali i ostalih sudionika Međunarodni dubrovački polumaraton, koji će se održavati od 30. travnja do 1. svibnja 2016. godine,

predstavio se u izložbenom dijelu Ljubljanskog maratona. Najava Dubrovačkog polumaratona i ovaj put izazvala je veliko zanimanje, posebno kod brojnih domaćih trkača, ali i ostalih sudionika.

Osim promocije utrke i popratnih događaja posjet Sloveniji poslužio je i za uspostavljanje suradnje i buduće zajedničke promocije s Trieste Green

Europe Marathon & Half Marathon, skupine utrka pod zajedničkim nazivom Euromarathon, najstarijom slovenskom utrkom Maraton Tri srca u Radencima koja se održava 36 godina i još nekolicinom gradova poput Bleda i Sežane. Također je dogovorena suradnja sa slovenskim Dnevnikom o medijskoj potpori Dubrovačkog polumaratona u Sloveniji.

Podsjetimo, Dubrovački međunarodni polumaraton u nastupnoj godini okupio je više od 400 trkača iz 35 zemalja svijeta, a i sljedeće godine sastojat će se od nekoliko utrka tijekom dva dana. Prvi dan, 30. travnja 2016. godine rezerviran je za najmlađe građane Dubrovnika, i za sve avanturiste koji će sudjelovati u utrci dubrovačkim zidinama, kao iz Expo sportski sajam dok će se drugi dan, 1. svibnja 2016. godine trčati Utrka građana te polumaraton u dužini od 21097,5 metra.

USPJEH JOSIPA MARTINOVIĆA

Iskusni ‘Pitur’ zlatni u Sloveniji Martinović je osvojio prvo mjesto u kategoriji starijih veterana na Otvorenom prvenstvu Slovenije Član Stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor Josip Martinović osvojio je prvo mjesto u kategoriji starijih veterana na Otvorenom prvenstvu Slovenije, koje se 25. listopada održalo u gradu Ljutomeru. Najiskusniji aktivni član i ujedno počasni

Martinović je najiskusniji član i počasni predsjednik STK Libertas Marinkolor predsjednik ‘Pitura’ do zlata je stigao na vrlo jakom turniru na kojem su sudjelovali igrači iz zemalja regije.

Oglas 51

• 4. STUDENOG 2015.

FREE LIVE WEBCAM www.justdubrovnik.com

52 DuList IN

Počeo sam s jednom lađom, a danas mi stižu tisuće gostiju PAVO JERKOVIĆ, DOBITNIK PRIZNANJA ‘TURISTIČKI CVIJET – KVALITETA ZA HRVATSKU’

Moj moto inače u životu jest ‘Biti korak ispred drugih’, pa ako drugi vide što sam ja napravio i također naprave nešto kvalitetno, onda smo svi uspjeli

Čovjek može dobiti sve. Može mu biti i slano i neslano, ali mora dobiti gostoljubivost, osmijeh, srce i dušu. Kad to dobije, onda dobije puno Razgovarao/Foto Baldo Marunčić

Kad sam 16. srpnja 1996. godine kao idejni tvorac turizma u Neretvi kupio prvu trupicu, imao sam određenu viziju. Tada sam maštao o 500 ljudi u sezoni, sve se to činilo daleko, a danas imam osam lađa i radimo s preko 15 tisuća gostiju – ističe neretvanski

ugostitelj Pavo Jerković, kojem je nakon brojnih priznanja i nagrada ovog listopada stigla i još jedna – ‘Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku’ Hrvatske gospodarske komore. Ovo posebno priznanje za unapređenje pansiona u hotel s tri zvjezdice (hotel restaurant

Villa Neretva) uručeno mu je u Poreču na Danima hrvatskog turizma.

Jerković je svoj san pretvorio u javu i nakon 19 godina ističe kako je zadovoljan postignutim. Safari-turizam, oživljavanje plovidbe tradicionalnim trupicama, predivna neretvanska hrana u

DuList IN 53

• 4. STUDENOG 2015.

INSTAGRAM KAŽE: #DUBROVNIK! Instagram, sveprisutni servis dijelenja fotografija, aplikacija je koja u stopu prati ritam društva, kretanja, zabave… U prilog tomu idu i putovanja

u Dubrovnik, a Instagram još jednom dokazuje koliko zapravo ljudi svake godine posjeti naš lijepi grad. I brojke govore – točno je 531 396 poveznica s našim gradom u ovom trenutku na

Instagramu. Dijeli se sve, od modrine mora, do popularnih mjesta u gradu, a ova virtualna baza fotografije i drušvenih mreža svakim danom postaje sve veća.

naši mladi upoznaju Neretvu.

Moramo valorizirati što je učinila povijest i što današnje generacije mogu napraviti na ‘insentive’ programima, ‘team building’ programima, izletima u prirodu za škole iz cijele županije

njegovim restoranima na obali jezera Kuti – sve to ovaj je rođeni Dubrovčanin uspio ‘upakirati’ u jedan proizvod koji već godinama nudi svojim gostima. Za DuList govori o svojoj viziji, turističkoj perspektivi neretvanskog kraja, ali i odgovara što bi još trebalo poduzeti da bi neretvanski kraj zasjao u punom sjaju.

Poznati ste po svojoj gostoljubivosti. Često se može čuti kako Vašim gostima ne pofali ni ‘ptičjeg mlijeka’?

Radimo jedan ozbiljan, profesionalan i nadasve gostoljubiv program. Čovjek može dobiti sve. Može mu biti i slano i neslano, ali mora dobiti gostoljubivost, osmijeh, srce i dušu. Kad to dobije, onda dobije puno.

Neretva se od te znakovite 1996. godine poprilično promijenila.

Kako Vi na gledate na te promjene?

Neretva je nekad bila tek tranzitna destinacija, međutim danas je ciljano turističko odredište. I to ne samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Jer nijedna županija, nijedna pokrajina u Hrvatskoj nema ni približno ovo što mi imamo. Druga je stvar zašto mi malo radimo u odnosu na druge. Prodajemo proizvode i izlete drugih, a svoje zapostavljamo. Možda nam treba strategija razvoja gdje bi mi trebali poraditi na programima u našoj županiji, izletima

Turistima su najzanimljivije safari plovidbe trupicama. Kako ste došli na tu ideju?

Još 1996. godine sam imao jednu lađu i pokušao s njom raditi. U ovim kanalima, kojim lađe danas slobodno prolaze, tada sam ja bilježio krpama kako ćemo se vratiti. Danas svi ti dečki, lađari, znaju sve te kanale, njih na stotine. Pogotovo što je dio prema jezeru Kuti najizvorniji dio Neretve, jer nema civilizacije. Nema ni prometa, ni vlaka, ni kuće, ni torova, ni štala. Zato sam pred dvadeset godina došao u to područje, u kojem dotad nikad nisam bio.

Je s t e l i d a n a s z a d ovo l j n i postignutim?

Prezadovoljan sam, ali ipak mislim da Neretva kao destinacija ima puno više mogućnosti. Moramo poraditi na destinacijskom menadžmentu. Bio bih sretan kad bi sve kolege postigle zajedništvo, kako bismo svi nudili kvalitetno.

Nije dobro ako dio nas radi kvalitetno, a drugi dio prodaje jeftine proizvode i ‘fušari’. To nije ono što nama treba, već iskorak kvalitete. Samo u zadnjih pet godina radimo gastronomske ture, koje su jako zanimljive gostima, posebno Amerikancima, Kanađanima, Australcima i Novozelanđanima. Oni ne jedu ništa drugo nego neretvanske specijalitete. To je ono što mi jesmo, a na tome moramo i dalje raditi, kako bi nam bilo bolje nego što je danas.

od Korčule, Pelješca do Konavala i Neretve. Ovo što mi imamo posebno ovdje, kroz dva muzeja, Narona u Vidu i Prirodoslovni u Metkoviću, to je bogatstvo cijelog ovog turističkog proizvoda.

Zašto je Neretva tako posebna, ne samo u hrvatskim okvirima?

U Neretvi se pisala povijest. Od Napoleonove ceste, zadnje trgovine robljem na ušću Neretve i carinske zone u vrijeme Dubrovačke Republike. Hoteli Austrija i Zagreb u Metkoviću, uz hotel Imperijal u Dubrovniku, jedni su od najstarijih hotela u Dalmaciji. Onda možete misliti što je bilo u povijesti ovdje, na području Neretve, od vremena Mletaka, Dubrovačke Republike.

Zato mi ovdje moramo valorizirati što je učinila povijest i što današnje generacije mogu napraviti na ‘insentive’ programima, ‘team building’ programima, izletima u prirodu za škole iz cijele županije. I to je dio ponude, da

Može li se to sve povezati u jedan cjelovit proizvod?

Neretvani nažalost još uvijek nisu uspjeli sve to povezati. Ja s mojim timom pokušavam učiniti taj korak.

Moj moto inače u životu jest ‘Biti korak ispred drugih’, pa ako drugi vide što sam ja napravio i također naprave nešto kvalitetno, onda smo svi uspjeli.

Onda je cijela destinacija dobila na kvaliteti.

19

godina je prošlo od početka Jerkovićeve uspješne ugostiteljske pustolovine

Rođeni ste u Dubrovniku, svoje poduzetničko carstvo ste stvorili na Neretvi. Gdje vam je srce?

Rođen sam u Gradu i to ponosno kažem. U Neretvi radim i živim, ali svaki čovjek mora biti ponosan na svoje porijeklo. Dubrovnik je grad mog rođenja, ali sam ipak Neretvanin.

Ipak, tu nema nikakve razlike. Nitko nema većeg prava od mene zvati se i Dubrovčaninom.

54 DuList IN

4. STUDENOG 2015. •

Svaki razred ima svoju maslinu!

BERBA U OŠ ‘MARIN DRŽIĆ’

Naše masline nikad se prije nisu obrezivale, pa smo se jednu godinu posvetili samo tome

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Prošli put smo ulje donirali Domu za nezbrinutu djecu ‘Maslina’, a ostalo smo trošili u našoj školskoj kuhinji.

Također, često poklanjamo ulje, ovisi kome idemo u goste ili tko dođe kod nas. Lijepo je dobiti bocu pravog maslinovog ulja na poklon

Berba maslina je u jeku, svi su maslinari spremni – pa i oni najmlađi!

Obično ćete važna, stoljećima korisna stabla pronaći u primorskim mjestima, na stjenovitim područjima, ali baš i ne oko škole.

No, jedna je škola po svemu posebna, prava eko škola – OŠ Marina Držića! S ponosom nose ovu titulu i svakodnevno ju dokazuju. Tako su se okušali i u berbi maslina ovoga sunčanog utorka.

— Ovo je druga godina da se beru masline, lani nisu rodile, već preklani.

Naše masline nikad se prije nisu obrezivale, pa smo se jednu godinu posvetili samo tome, pomogli su nam radnici iz Vrtlara. Nakon toga, počeo je dobar urod – ističe ravnateljica Zrinka Capor.

A djeca? Osim što se vesele ‘radnom’ danu’, itekako znaju kako se s maslinama radi. Lete grablje, mreže, košare

su spremne...

— Svaki razred ima svoju maslinu, imamo maslina koliko i odjela, njih 27! tako da na jednu maslinu dolazi jedan odjel malih i jedan velikih, zajedno sa svojim razrednicama – kaže ravnateljica, ističući i to kako će se nakon berbe odmah nositi u uljaru za preraditi te masline.

— Prošli put smo ulje donirali Domu za nezbrinutu djecu ‘Maslina’, a ostalo

DuList IN 55

• 4. STUDENOG 2015.

U školskom dvorištu je 27 maslina - po jedna za svaki odjel

smo trošili u našoj školskoj kuhinji.

Također, često poklanjamo ulje, ovisi kome idemo u goste ili tko dođe kod nas. Lijepo je dobiti bocu pravog maslinovog ulja na poklon, a imamo čak i svoje etikete – napominje ravnateljica.

A masline su i ove godine dobro rodile, a djeca vrijedno i detaljno skupljaju svaki plod. Na taj način shvaćaju bit masline, važnog mediteranskog drveta koje raste u jednom od najljepših školskih vrtova u našoj županiji.

A mi im želimo da im i svake godine dobro rode!

OŠ Marina Držića s ponosom nosi titulu ‘eko škole’ i svakodnevno ju dokazuju

56 DuList IN

4. STUDENOG 2015. •

JEDINSTVEN DOŽIVLJAJ ZA PUBLIKU

Ritam Kriesa u Kazalištu Bila je ovo prava glazbena poslastica za sve ljubitelje kvalitetne tradicijske glazbe

Melodije i tekstovi tradicijske pjesme, slavenska mitologija, dinarski ritam i zvukovi mediteranskih glazbala. U svemu tome Kries pronalazi nadahnuće Foto Zvonimir Pandža

Pravu glazbenu p oslasticu ponudila je dubrovačkoj publici u četvrtak navečer u Kazalištu Marina Držića etno grupa Kries.

I ovaj dubrovački koncert potvrdio je da Kriesov specifičan zvuk, kao spoj

tradicionalnog i suvremenog, itekako ima svoju ‘prođu’ kod publike, a ona dubrovačka je s oduševljenjem prihvatila znamenit i srdačan poklon glazbenika koji su se, osim koncerata, proslavili i suradnjama na brojnim filmovima, predstavama i sličnim projektima na world music sceni.

Sve se, očekivano, vrti oko Mojmira Novakovića, frontmena nekadašnjeg

Kazalište je bilo puno i oduševljeno!

Legena, legendarne etno skupine, koja je postojala do 2002. pa se Kries može smatrati njegovim djetetom.

Melodije i tekstovi tradicijske pjesme, slavenska mitologija, dinarski

DuList IN 57

• 4. STUDENOG 2015.

NE PROPUSTITE PRIHGODNI PROGRAM!

Kries je proizašao iz legendarnog etno benda Legen

Kazališna družina Kolarin slavi peti rođendan, što će obilježiti prigodnim programom od 7. do 9. studenog.

Najprije će se u subotu 7. studenog u 18 sati održati predstava ‘Na kotorskom dvoru’, komedija Teatra 303 iz Kotora, uz slobodan ulaz. Dan kasnije, u nedjelju u 11 sati slijedi predstava za djecu ‘Ježeva kućica’ Sinjskog pučkog kazališta uz cijenu ulaznice od 20 kuna. Na kraju, u ponedjeljak 9. studenog u 19 sati slavljenici, Kazališna družina Kolarina, održat će rođendansku predstavu ‘Matrimonijo’. Predstava se ujedno održava u sklopu Dana kulturnih i kreativnih industrija uz slobodan ulaz. Sve tri predstave održat će se u Kinu Sloboda.

Mogli su se čuti i stari i novi hitovi Kriesa

ritam i zvukovi mediteranskih glazbala. U svemu tome Kries pronalazi nadahnuće te ga artikulira na glazbeno jedinstven način, u čemu je dosad mogla uživati publika od Hrvatske do

Peti rođendan Kolarina

Velike Britanije, Njemačke do Malezije.

Inače, Kries je u Dubrovniku boravio nekoliko dana, sve s ciljem dovršavanja novog albuma. Uz pjevača Mojmira Novakovića, Kries čine renomirani glazbenici: Ivo Letunić – lijerica, vokali, Andor Vegh – gajde, diple, kaval, flauta, Krešimir Oreški – perkusije, Erol Zejnilović – gitara, šargija, Konrad Lovrenčić – bass i Ivan Levačić – bubnjevi.

BUSINESS INSIDER KAŽE

Dubrovnik za ‘solo’ putovanja Grad Dubrovnik pronašao je svoje mjesto na još jednoj top listi svjetskih internetskih portala. Ovaj put riječ je o američkom portalu Business Insider, koji je naš grad svrstao među sedam svjetskih gradova koje trebaju posjetiti svi oni koji putuju sami. ‘S infrastrukturom osmišljenom za turiste, solo putovanja su prava stvar za ‘Biser Jadrana’, kako je Dubrovnik krstio Lord Byron’, ističe se u opisu. Osim našeg Dubrovnika na listi su se našli i Rejkjavik (Island), Pariz (Francuska), Bali (Indonezija), Bangkok (Tajland), Sevilla (Španjolska) i Dublin (Irska). U svijetu je sve više putnika-samaca, koji otkrivaju slobodu istraživanja novih mjesta po vlastitim uvjetima. Sve to im je olakšano brojnim savjetima na društvenim grupama i drugim internetskim izvorima.

58 DuList IN

4. STUDENOG 2015. •

RESTORAN, WINE I LOUNGE BAR GATSBY

Bogata ponuda za zimske dane U restoranu se koriste isključivo svježe i domaće namirnice, a menu prati godišnja doba i sezonske namirnice prezentirane kroz posebne dnevne ponude

Zamišljen kao oaza vrhunske ponude, restoran GATSBY odiše stilom i nudi izvrsne gastronomske delicije, što stvara savršeno okružje za opuštanje i zabavu

Restoran GATSBY smješten je u mirnom dijelu stare gradske jezgre, okružen zidinama i dubrovačkim znamenitostima, u Ulici od Domina 1.

Otvoren je od 9 sati za kavu ili piće, a od 12.00 sati počinje ručak dok je večera od 18.00 sati. Ponedjeljkom je zatvoren dok su svih ostalih dana u tjednu organizirane tematske večeri. Utorak je rezerviran za Guinness/Carlsberg Party, srijeda za Cocktail party s cocktailima po cijeni od 30 kuna i raznim tapasima. Četvrtkom je u ponudi Absolut Vodka po promotivnim cijenama uz tapase dok je petak prilika za opuštanje uz vino, domaći sir i pršut. Subota je

DuList IN 59

• 4. STUDENOG 2015.

Gatsby nudi i marende po cijenama od 30ak kuna, a uz svaku naručenu marendu dobiti ćete i juhu gratis

idealan dan za sushi i vino, a nedjelja za domaće kolače i kavu.

Također, u zimskom periodu, Gatsby nudi i marende po cijenama od 30-ak kuna, a uz svaku naručenu marendu dobiti ćete i juhu gratis.

U restoranu se koriste isključivo svježe i domaće namirnice, a menu prati godišnja doba i sezonske

Restoran, wine i lounge bar smješten je na dva kata

namirnice prezentirane kroz posebne dnevne ponude. Izdvajaju se brojni riblji i mesni specijaliteti kao što su kamenice, inćuni, gazpacho juha, izbor rižota i tjestenine, razne vrste ribe, škampi i biftek spremljen na razne načine, kao i brojna druga jela.

Također, restoran nudi veliki broj likera i aperitiva koji će probuditi

vaš apetit dok se opuštate u ugodnom ambijentu koji odiše luksuzom i vrhunskim dizajnom.

Ovaj restoran, wine i lounge bar smješten je na dva kata. Na gornjem katu je wine bar, savršen za privatne zabave i druženja, s velikim izborom kvalitetnih vina, a u prodaji su i vina na čaše iz cijele ponude. Lounge bar je idealan kao noćni club za goste.

Svoje mjesto možete rezervirati na broj telefona 020 321 637.

60 DuList IN

4. STUDENOG 2015. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Škorpioni, bit će ovo mjesec u kom će biti svega pomalo. Nećete biti nezadovoljni.

Na poslu će biti zanimljivo i šareno. Događat će se transformacije koje će vam osvježavati dan, ali i poneka rasprava koju ćete smatrati nepotrebnom

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će zadovoljavajuća, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo, rasprave ili čak svađe. Sanjat ćete o kvalitetnijem poslu i većim pravima.

To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dato.

Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za intimnošću, pa će se najvjerojatnije povući u osamu svog doma gdje će uživati udvoje. Sve na poslu vrtjet će se oko suradnje s drugima. Ništa nećete moći sami, ali ni na silu. Zato budite otvoreni.

Ponekad vam strasti neće dati mira i vodit ćete u sebi jaku borbu između razuma i osjećaja. Bilo bi bolje povesti se za razumom, bar zasad. Nastavljate težiti visokim ciljevima, a okolnosti, ljudi i događaji podupirat će se vas u tome. Iskoristite svaki sunčani dan.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Bit ćete aktivni u stvaranju kontakata, pa ako ste još sami, brzo ćete nekog naći. Sve ćete više surađivati s mladima ili ćete nove osobe uvoditi u posao. To će vam donositi osvježenje i radost. Male nervoze i brige.

Bit će malih ljubavnih briga koje će vam povremeno donositi neraspoloženja. Neki će biti u iskušenju da podlegnu ljutnji. Proanalizirajte sve i pokušajte ostati mirni čak i ako vas kritiziraju. Ključ uspjeha je u suradnji.

Ljudi s kojim poslovno surađujete mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali budite otvoreni za ovakve prijedloge. Svakim danom ste sve jači i jači.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Neki će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to velik korak prema naprijed u vašim osobnim odnosima. Komunicirat ćete sa suradnicima oko sitnijih tema, ali ćete to odraditi besprijekorno.

Potreba za zaštitom u privatnom životu bit će naglašena. Ipak, ne gnjavite partnera da vas štiti, jer niste malo dijete.

Mnogi će potegnuti u drugi grad zbog posla. Poslovna putovanja osvježit će kako vas, tako i način na koji radite.

Prvo razmislite i osmislite.

Postat će vam zanimljivije jer će biti više prilika za kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailaziti na ljubavne prilike. Pogledajte malo bolje oko sebe i naći ćete mnogo kolega koji jedva čekaju da nešto učine.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Bit ćete željni zabava i događaja, a neće ih biti dovoljno da vas ispune. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja.

Uslijedit će dani kad ćete biti vješti u obavljanju poslova, ali nespretni izražavanju. Tjelesno ste u dobroj formi.

Vjerojatno ćete se truditi razmjenjivati lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Mnogi će svoje ambicije svesti na realnu mjeru i to će biti dobro. Bit će i onih koji će vagati svoja postignuća iz prošlosti.

Bit će malo manje atrakcija, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan.

Vaše financije napokon će se koliko toliko stabilizirati. Istovremeno će se otvoriti nova mreža poslovnih suradnji, a neke od njih zaista će vam se svidjeti.

Ne možete bez putovanja.

DuList IN 61

• 4. STUDENOG 2015.

DuTV program SRIJEDA 4. 11.2015.

16:00 16:05 16:30 16:55 17:15 17:40 18:00 18:15

FLASH VIJESTI informativni blok BAJKE GRIMM crtani film za djecu BAJKE GRIMM crtani film za djecu OBZORI emisija iz kulture HRANA I VINO kulinarska emisija MALI I VELIKI dok. emisija VIJESTI TRI KRALJEVSTVA serija,

povijesna drama 19:10 RAZLIČITI, ALI JEDNAKI dok. emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:40 PUTOMANIA putopisni prilog 20:00 DUTV SPECIAL: GOST DAMIR 20:45 21:00 21:20 21:40

KRSTIČEVIĆ VIJESTI informativni blok MALI I VELIKI dok. emisija U ZDRAV MOZAK zabavna emisija UBOJSTVA U ULICI MORGUE

igrani film 22:40 GLAZBENI SPOTOVI 22:55 FLASH VIJESTI informativni blok 23:00 TV PANORAMA

ČETVRTAK 5. 11.2015.

16:00 16:05 16:30 16:55 17:15 17:35

FLASH VIJESTI informativni blok BAJKE GRIMM crtani film za djecu BAJKE GRIMM crtani film za djecu PUTOMANIA putopisni prilog HRANA I VINO kulinarska emisija DUBROVAČKI NA KANTUNU OD HRVATSKOG emisija o zavičajnom

govoru 17:50 PJESMARICA obrazovna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:10 BAŠTINA emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 IZGUBLJENI U VREMENU dok. emisija 20:00 JEDAN NA JEDAN emisija uživo 20:45 VIJESTI 21:00 URA IZ POVIJESTI dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 USTANAK ALLEGHENY igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:05 TV PANORAMA

PETAK 6. 11.2015.

16:00 16:05 16:30 16:55 17:10

FLASH VIJESTI informativni blok BAJKE GRIMM crtani film za djecu BAJKE GRIMM crtani film za djecu PJESMARICA obrazovna emisija HRANA I VINO kulinarska emisija

17:35 18:00 18:15 19:00

NOVE PRIČE dok. emisija VIJESTI informativni blok JEDAN NA JEDAN emisija EUROPA U FOKUSU emisija o

gospodarstvu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 PUTOMANIA putopisni prilog 19:55 RAZLIČITI, ALI JEDNAKI dok. emisija 20:15 IZGUBLJENI U VREMENU dok. emisija 20:45 VIJESTI 21:00 NOVE PRIČE dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 WONDERFUL LIFE igrani film 23:50 FLASH VIJESTI informativni blok 23:55 TV PANORAMA

21:30 ZNAK ZORRO-a igrani film 23:00 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 9. 11.2015.

LICA GRADA Lica grada je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

SUBOTA 7. 11.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 THE SONG OF BERNADETTE igrani film 18:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 19:10 URA IZ POVIJESTI dok. emisija 19:25 FLASH VIJESTI informativni blok 19:30 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:35 TRAGOM STARINE dok. emisija 21:00 KORAK NAPRIJED emisija posvećena osobama s invaliditetom 21:30 MIZANTROP predstava KMD-a 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:15 TV PANORAMA

BAŠTINA Baština je ciklus dokumentarnih emisija koje kroz zbirke Dubrovačkih muzeja prikazuju kulturno blago Dubrovačke Republike i vrijednu arhivsku građu iz novijeg vremena. Kustosi muzeja govore o svojim zbirkama, ali ne na način da samo opisuju predmete.

NEDJELJA 8. 11.2015.

16:05 KORAK NAPRIJED emisija posvećena osobama s invaliditetom 16:35 PUTOMANIA putopisni prilog 16:50 PJESMARICA obrazovna emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:35 KULTUR info vijesti iz kulture 17:55 BAŠTINA dokumentarna emisija 18:20 VIŠE O MANJEM dok. emisija 18:40 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu 19:10 RAZLIČITI, ALI JEDNAKI dok. emisija 19:30 DUBROVNIK: SPOMENICI STAROG GRADA dok. film 20:00 S CAREM NA KAVI emisija 20:45 GLAZBENI SPOTOVI 21:00 BUMBETA emisija za mlade NOVE EPIZODE

VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda. Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina, koji će kroz emisiju govoriti o svom životu, privatnim i poslovnim usponima i padovima, Gradu i građanima, načinu na koji oni percipiraju svijet oko njih i grad u kojem žive

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 VIŠE O MANJEM dok. emisija 16:55 PRIVREDNI HR magazin 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 GRAĐANI O GRADU emisija 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija,

povijesna drama 19:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 KULTURinfo vijesti iz kulture 19:55 S CAREM NA KAVI emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:35 BUMBETA emisija za mlade 22:00 MIZANTROP predstava KMD-a 22:45 GLAZBENI SPOTOVI 22:55 FLASH VIJESTI informativni blok 23:00 TV PANORAMA

UTORAK 10. 11.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film

za djecu 16:30 SUPERMAN crtani film za djecu 16:40 PUTOMANIA putopisni prilog 17:00 PJESMARICA obrazovna emisija 17:05 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:25 FLASH BY ANJA emisija o borilačkim sportovima 18:00 VIJESTI 18:15 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 19:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI 21:00 FLASH BY ANJA emisija o borilačkim sportovima 21:30 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:45 ZNAK ZORRO-a igrani film 23:25 FLASH VIJESTI informativni blok 23:30 TV PANORAMA

62 DuList IN

4. STUDENOG 2015. •

‘Studeni’ đir k’o u sred ljeta!

SUNCE NA SVAKOM KANTUNU

GORE Skidaju se dugi rukavi DOLE I kučki vole prođirat’!

Čini se kako će nas lijepo vrijeme držati još dugo, iako je Božić pred vratima

Para se tako kao da krećemo prema ljetu a ne prema zimi, a ugodnih 20-ak stupnjeva ‘držat’ će nas još neko vrijeme. Sunčanje na Porporeli, kavica na Stradunu u ugodnom društvu... i što više poželjeti!

Zakoračili smo u predzadnji mjesec ove godine, a vanka je sunce pružilo svoje zrake i podarilo nam đir k’o u sred ljeta! Neočekivano lijepo vrijeme i čak ugodne temperature pružaju užitak, makar preko vikenda, za okupati se ne u moru, već u suncu.

Para se tako kao da krećemo prema ljetu a ne prema zimi, a ugodnih 20-ak

stupnjeva ‘držat’ će nas još neko vrijeme. Sunčanje na Porporeli, kavica na Stradunu u ugodnom društvu... i što više poželjeti! Do prvih ledenih temperatura i hladnih noći, a Božić je pred vratima. Tko zna, možda i tad budemo u điru vidjeli ljude nasmijane i vesele zbog lijepih i ugodnih zraka sunca?

Oglas 63

• 4. STUDENOG 2015.

ATLANT CENTAR Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 352 224, info@apc.hr, www.apc.hr

Cijena parkinga od 1. listopada 5 kuna po satu

64 Zadnja

4. STUDENOG 2015. •

POGLED STRAGA 6 Aktualno

Donosimo: Kako će 2020. izgledati Kupari?

Razgovor s prof. Antunom Českom 52 DuList IN

Posao je stimulativan, brz, dinamičan i pokretački, te iste osobine očekujemo od kandidata. Također, DuList nakon probnog roka nudi i mogućnost stalnog zapošljavanja Mladi ste, obrazovani i upravo ste završili fakultet? DuList vam nudi priliku za posao! Naime, u potrazi smo za dinamičnom osobom koja je upućena u svijet novinarstva, te koja voli pratiti društvena zbivanja i osluškuje svijet oko sebe.

Idealan kandidat za novinarku/a je mlada osoba bez prethodnog radnog iskustva u struci koja ima osnovna informatička znanja, izvrsno barata hrvatskim jezikom, te zna osnove fotografije. Kandidat će u timu DuLista proći i dodatno usavršavanje, kako novinarsko, tako i fotografsko, a ujedno će imati priliku raditi u skupini

Kandidat će u timu DuLista proći i dodatnu obuku, kako novinarsku, tako i fotografsku

mladih, motiviranih i stručnih ljudi.

Tako će kandidat steći novinsko obrazovanje sukladno užim područjima rada, a u svemu će imati priliku raditi s našim novinarima (politika, život, sport, kultura, lifestyle...), razvijajući vlastite ambicije ostvarujući napredak u karijeri novinarke/a.

Posao je stimulativan, brz, dinamičan i pokretački, te iste osobine očekujemo od kandidata. Također, DuList nakon probnog roka nudi i mogućnost stalnog zapošljavanja, ovisno o trenutnim uvjetima.

Ako želite biti dio DuList tima, pišite nam na info@dulist.hr (motivacijsko pismo i životopis). Također, možete nas posjetiti na trećem katu zgrade ‘Pentagona’ (Ćira Carića 3), svake srijede od 10 sati, uz najavu na telefon 020/350 670.

Posjetili smo turističko carstvo Pava Jerkovića u Neretvi 21 Aktualno

Čistoća ‘bježi’ od salonita i poplava

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 11. studenog

36 Kultura

Čitajte nas na www.dulist.hr!

Budi dio našeg tima!

NUDIMO VAM PRILIKU ZA POSAO