Dulist #185

DUBROVAČKI TJEDNIK #185 Srijeda, 29. travnja 2015. • Cijena 7 kn

SRI REGIONALNA DOMIJADA

‘Domašice’ okrunjene nagradama STR. 52

ULICAMA MOGA GRADA

Dubrovački Romeo i Giulietta sa sretnim završetkom STR. 34

ČET

PET SUB NED PON UTO

STUDENTICA PETRA BEŠ

Kineski jezik moja je ljubav od prvog trena STR. 24

OBNOVLJENI HOTELI MLINI I ORLANDO

ISTRAŽILI SMO

Što je ostalo od građevinskih divova?

STR. 6

MILIN VS. PERUŠINA

Namještaju li se natječaji u TUŠ-u?

STR. 14

U Župi se pred sezonu traži 150 radnika STR. 6

ROŠADE MEĐU KOMUNALCIMA

Batista umjesto Kacige?

STR. 8

2 Oglas

29. TRAVNJA 2015. •

Aktualno 3

• 29. TRAVNJA 2015.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

NERED

Tko će zaustaviti teror taksista?

Najbolje bi bilo da se za njih očisti cijeli plato Pila i pretvori isključivo u taksi zonu. Tad, valjda, ne bi pravili kaos

Na Pilama se krenulo s postavljanjem stupića koji će priječiti prolaz autobuserima koji ne plaćaju ‘danak’ Gradu.

Gradonačelnik je sve to odradio bez znanja Gradskog vijeća, a zanimljivo je kako je cijena tog ‘projekta’, hm 197 tisuća kuna. Tri tisuće manje od iznosa koji bi zakonom podlijegao provedbi postupka javne nabave. Baš zgodno, za ne reći sumnjivo i namješteno

Ako ste zadnjih dana učinili krug u automobilu oko grada, teško da niste primijetili uznemirujući nered kojeg stvaraju taksisti.

Najprije se naguravaju ispod Va­trogasaca i pored parkiranih vozila na legalnom parkiralištu iznad Buže stvaraju drugu dodatnu kolonu koja zauzima dobar dio prometnice. Frajeri upale sva četiri žmigavca i za njih je problem riješen. Oni čekaju svoje red za Pile! Malo niže, tiskaju se na ulazu parkirališta od Buže, jer je iscrtano i njihovo je, ali kako je malo mjesta, na ionako zakrčenom, tom istom parkiralištu, stvaraju dodatni nered pa se ‘kroz’ parking može jedino, proći hammerom.

Ispod Minčete i na Pilama svima nam je znana priča. Najbolje bi bilo da se za njih očisti cijeli plato Pila i pretvori isključivo u taksi zonu. Tad, valjda, ne bi pravili kaos, ne bi drukali i ne bi izazivali situacije koje samo što ne eskaliraju u incident.

Pitam se što nas tek čeka ovog ljeta!?

Kome će popustiti živci na +40?

Ma moram se zaustaviti, jer ne mogu, a ne podijeliti s vama jednu sličicu od prošlog ljeta. Svi se možemo složiti kako danas moderna tehnologija napreduje gotovo brzinom svjetlosti. I tako prolazim preko Pila, noć je, kad odjednom nešto blica iz mraka. Na prvi trenutak ne vjerujem onom što vidim. E... Dakle, čovjek

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić, Zoran Pucarić Marketing Željka Krstulović

na taksi stajalištu na Pilama daje signal svom kolegi par stotina metara iznad, na taksi stajalištu Ispod Minčete, da se može spustiti na Pile jer je jedno mjesto slobodno.

Da, bilo je to ljeto godine gospodnje 2014., i jedino što sam promislila... dobro da se ne dovikuju ili ne puštaju dimne signale kako bi upozorili kolegu... ‘dolazi, jedno je mjesto prazno’.

No, vratimo se stvarnosti. Sjetimo li se pročelnika Milana Perića, koji godinama tuli kako sva taksi vozila trebaju postati bijela, a taksisti pristojni i uniformirani (za što su se kupile čak i ogledne uniforme), treba se zapitati gdje je sve zapelo. I ne samo da se nije uspjelo u tome da su vozila bijela, a taksisti, kako ih Profesor od milja zove ‘ogledalo grada’ u uštirkanim košuljama s pločicama i ispisanim imenom, već se nije uspjelo niti uvesti reda u ono elementarno, cestovnu sigurnost!

Prometna policija se (za sad) u taksiste ne želi prtiti, nisu njihov problem, a Gradska uprava... Upravo je Grad Dubrovnik na čelu s gradonačelnikom Vlahušićem pogodovao, izazvao i stvorio anarhiju među taksi prijevoznicima. Zašto je to učinio, sam on valjda zna. Očito je kako on bez sukoba ne može funkcionirati.

Vratimo se tako par godina unatrag, kad je, želeći udovoljiti svima pa tako i svojim koalicijskim partnerima (a tada mu je Pero V. bio najbliži), gdje god se moglo, povećan broj taksi stajališta. Pošta Lapad i DOC su se pretvorili u taksi poste, na Solidarnosti im se izašlo na ruku s dodatnim mjestima, u Gružu, na Buži, ma gdje god su oni zamislili. Tako danas u gradu s dvije

tisuće parkirališnih mjesta (ne uključujući Gradac), taksisti zauzimaju njih 100, odnosno 5 posto od ukupnog broja mjesta predviđenih za ‘promet u mirovanju’.

Ovih dana odaslali su prema gradskoj upravi novi zahtjev za povećanjem broja stajališta. Ekipa bi se zadovoljila s cijelim parkingom iznad Buže jer onih 5–6 mjesta im je, premalo. Pa ima li tome kraja?

U svijetu taksisti kruže centrom grada.

Dovoljno ih je dozvati podizanjem ruke, no ne i u nas. Gdje bi još oni i benzin trošili na bespotrebna điravanja. Njih dvjesto bi, očito je, isto toliko stajališta. I pritisci će se nastavljati sve dok ne dođe neka konkurencija i ne razbuca ovu družinu primitivnog ponašanja.

Da, da, znam da taksisti mukotrpno zarađuju svoj novac za vrijeme sezone, ali jednom već netko treba stati na kraj teroru kojeg vrše na cestama. Da teror nije nimalo oštra riječ dokazuje i činjenica kako su izvan sezone taksisti kadri zazvati pauka, pa čak i uništiti gume na vašem automobilu ako se, slučajno, parkirate na ‘njihovom’ mjestu, koji tada zjapi prazan.

To nije ništa drugo nego teror. A to je ova gradska uprava nedorasla riješiti... A situacija je iz sezone u sezonu, i tako već šestu zaredom, sve gora i sve ekscesnija.

A da tako i ostane ili postane još i gore pobrinuo se gradonačelnik Vlahušić koji je metodom ‘zavadi pa vladaj’ deset dana prije izbora objeručke prihvatio osnivanje novih ‘plavih taksista’. I ne zavaravajte se, to nema nikakve veze s nižom cijenom za Dubrovčane.

Adio vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik Ariana Koši Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 29. 4. 2015.

Broj 185 Godina 4.

www.dulist.hr

4

BITKA ZA ZIDINE

Aktualno

Vlahušić ide u pohode, a Ministarstvo se pravi ‘mutavo’ Piše Nikša Miletić

Više od osam mjeseci prošlo je od obećanja Ministarstva kulture da će ponuditi dva modela suradnje između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine, no kao i u velikoj većini takvih obećanja, i ovaj put je obećanje bilo – ludom radovanje.

(Bivša) Ministrica: Rješenja najkasnije u rujnu 2014. godine

Nakon ostavke Zlatar Violić od resornog Ministarstva smo zatražili očitovanje – jesu li ti modeli ikada doneseni? Kako se da iščitati iz njihovog odgovora, ne da nisu, nego nikada nisu ni bili u planu

Andrea Zlatar Violić, sada već bivša ministrica kulture i velika prijateljica aktualnog dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića u ekskluzivnom razgovoru za DuList 20. kolovoza 2014 godine obećala je kako će Ministarstvo kulture ponuditi nekoliko modela moguće suradnje između Grada i DPDS-a.

— Zatražili smo dva nezavisna mišljenja o tome koji su mogući putevi i nadam se da ćemo do polovice rujna imati barem dva modela koja možemo predstaviti javnosti kao pomirdbeno rješenje. Mi možemo samo dati smjernice, a prvenstveno su tu dva igrača kojima možemo samo ponuditi rješenja – rekla je tada za DuList Andrea Zlatar Violić.

Mjeseci su prolazili, tenzije rasle, od Ministarstva kulture nije bilo ni traga ni glasa. U konačnici nakon ostavke Zlatar Violić od resornog Ministarstva smo

Aktualno 5

• 29. TRAVNJA 2015.

Ne znam koliko mi je brat zaradio na poslovima s Gradom — Andro Vlahušić, DUBROVAČKI GRADONAČELNIK

ŠTETAN UGOVOR? Ugovor iz 2010. godine potpisao – Vlahušić

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić neprestano ponavlja kako model upravljanja dubrovačkim zidinama nije dobar. Zaboravlja pritom spomenuti kako je upravo on bio taj koji je 2010. godine potpisao ugovor s Društvom po kojem gradu Dubrovniku pripada 50 posto prihoda od ulaznica. Bitna razlika je što su sredstva koja ostaju DPDSu strogo namjenska i moraju ići za kulturu i obnovu baštine, dok Vlahušić nikada nije javnosti objasnio u što su uložena sredstva koja su u posljednjih pet godina išla Gradu Dubrovniku.

zatražili očitovanje – jesu li ti modeli ikada doneseni? Kako se da iščitati iz njihovog odgovora, ne da nisu, nego nikada nisu ni bili u planu.

‘Suradnja između Grada Dubrovnika i DPDS-a je isključivo u nadležnosti lokalne zajednice. Primarno, riječ je o dogovoru između gradonačelnika, Gradskog vijeća i DPDS-a. Ministarstvo kulture ponudilo je isključivo koordinatorsku ulogu između Grada i DPDS-a ukoliko bi za time bilo potrebe’, stoji u odgovoru Ministarstva kulture na upit DuLista.

‘Samo Bog zaustaviti’

Ovakav zaokret retorike Ministarstva potpuno je nejasan, naročito u svjetlu činjenice da gradonačelnik Vlahušić odmah po nedavnim izborima najavljuje ‘dvije misije u kojima će ga jedino dragi Bog zaustaviti’. Jedna od njih je ‘vraćanje zidina građanima’, što je fraza koju on često uža upotrijebiti kada treba raditi na pretvaranju nekoga (u ovom slučaju DPDS-a) neprijateljima Dubrovnika jer se ne slažu s njegovom politikom. Iako se tadašnja obećanja ministrice kulture mogu promotriti pod lupom ozračja u kojem je tek bilo prošlo mjesec dana od kada je Ustavni sud srušio sramotni ‘Lex Vlahušić’ kojim je gradonačelnik Vlahušić pokušao prisilno razvlastiti DPDS, aboliranje od odgovornosti koje ministarstvo kulture sada pokušava izvesti je nedopustivo tim više što je u međuvremenu došlo do pravomoćne presude u aferi Šipan koju Vlahušić uporno pokušava

Nebrojeno puta Vlahušić je za aferu Šipan optužio predsjednika DPDS-a Denisa Orlića

predstaviti kao ‘Afera zidine’. Podsjetimo, nebrojeno puta Vlahušić je za tu aferu optužio predsjednika DPDS-a Denisa Orlića tvrdeći da je lažno svjedočio, zbog čega ga je ovaj nedavno i tužio za klevetu. Vlahušić na taj način pokušava prikazati sebe kao junaka naroda, borca za pravo i pravdu i zaštitnika svega dubrovačkog... sve kako bi se zanemarila surova istina – osuđen je za zlouporabu položaja i ovlasti.

Orlić: Ja vjerujem u Boga

— Nas nitko nikada nije kontaktirao.

Nitko nam se nije javio iz Ministarstva kulture. To je kontinuitet njihovog postupanja. Pokušali su preko neustavnog zakona interveniorati u naš odnos, a otada nema ni pisma ni razglednice – rekao nam je Orlić koji je Vlahušićevo zazivanje zaustavljanja od strane Više sile kratko komentirao: — Ja vjerujem u Boga, nisam ateist i mislim da je dragi Bog na našoj strani – rekao je Orlić te zaključio kako se zidine ne mogu vratiti građanima iz jednostavnog razloga što nikada im nisu ni uzete.

SLIČNOSTI I RAZLIKE Smjena ministrice zbog financijskih malverzacija

Bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić svoju ostavku dala je pod pritiskom medija nakon što je u javnost dospjelo izvješće Državne revizije koja je utvrdila da je s računa Ministarstva podizana gotovina bez potrebnih računa koja je potom vraćana u ratama.

Ovaj financijski skandal natjerao je Zlatar Violić na ‘preuzimanje odgovornosti’ i posljedičnim odlaskom.

Zanimljivo, njezin stranački kolega HNS-ov Andro Vlahušić također je ‘posudio’ novac koji je poslije vraćen. Za razliku od nje u aferi Šipan novac je vraćen nakon što su aferu razotkrili mediji i za razliku od nje, on odgovornost nije preuzeo. Kao i za aferu Revelin, i mnoge druge propuste, prebacuje je gdje i kako god stigne.

Što koga svrbi?

Ja vjerujem u boga, nisam ateist i mislim da je dragi Bog na našoj strani – Denis Orlić

PAD LEX VLAHUŠIĆA Ustavni sud srušio protuustavni zakon

Nakon što mu je dosadilo ratovati na druge način gradonačelnik Andro Vlahušić odlučio je zidine uzeti silom. Dosjetio se tako famoznog Zakon o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika koji je u svom članu 36. predviđao raskid ugovora između DPDS-a i Gradskog vijeća kao i preuzimanje imovine Društva. Na zemlju ga je spustio Ustavni sud 21. srpnja 2014. koji je sporni članak ukinuo jer je država njime ‘preuzela ovlasti sudbene vlasti, jednostrano dokinula postojeće ugovorne odnose i time drugu ugovornu stranku lišila svake mogućnosti za zaštitu njezinih prava pred nadležnim sudom’. Jednostavno rečeno Vlahušić je u suradnji s Andreom Zlatar Violić na jedan od najgrubljih način pokušao prekršiti trodiobu vlasti u RH.

Jasno je kako rat za dubrovačke zidine nikada nije prestao, iako je gradonačelnik rušenjem ‘Lex Vlahušića’ doživio ozbiljan udarac. Činjenica je da se oko zidina i ulaznica na njih vrti veliki novac, no interesantno je kako usprskos opetovanim optužbama o tome kako DPDS-ovci navečer broje milijune nikada nijedna institucija ili inspekcija nije pronašla nelogičnosti ili nepravilnosti u poslovanju. Bitka za mire počela je upravo aferom Šipan i posudbom novca Vićanu na nalog Andra Vlahušića, ustvrdio je sud, no prava borba počela je još i prije kada je DPDS odbio Vlahušićev plan i program noćnog razgledavanja i komercijalizacije zidina.

Nakon toga on je krenuo u sebi svetu misiju ‘razbucati’ organizaciju koju nisu dirali ni bivši totalitarni režimi, i koja osim očuvanja baštine ima još jedan jednako važan zadatak – da drži šporke političke ručice daleko od najvrjednijeg što Dubrovnik ima...bez obzira tko je na vlasti.

Nekima je to ipak više nego što mogu progutati...

Vlahušić je u suradnji s Andreom Zlatar Violić na jedan od najgrubljih način pokušao prekršiti trodiobu vlasti u RH

6 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

SUDBINE NEKADAŠNJIH MOGULA

Kako je kriza pomela dubrovačku građevinu Kralji tvrtku ogrezlu u dugovima prodaju 2012. godine slavonskom poduzetniku Davorinu Došliću, a niti pola godine kasnije završava u stečaju

Prva žrtva krize bio je GP Dubrovnik, koji je gurnut u stečaj prije 5 godina, a zapošljavao je 375 radnika

Od početka 2009. godine do danas izgubljeno je preko 1200 radnih mjesta u građevinarstvu juga, a prihodi su se srozali za čak 42 posto u odnosu na godinu prije krize Nekadašnje perjanice dubrovačkog građevinarstva, od GP-a Dubrovnik i sestrinske joj tvrtke PGM Raguse, preko Vulixa do Konela, popustile su pod naletom dugotrajne gospodarske krize, koja se posebno odrazila na građevinski sektor. Od početka 2009. godine do danas izgubljeno je preko 1200 radnih mjesta, a prihodi od građevinarstva srozali su se za čak 42 posto u odnosu na godinu prije krize.

Sve spomenute tvrtke su redom, osim PGM Raguse, otišle u stečaj. No,

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

ovdje treba spomenuti i svijetli primjer – tvrtku Alfaplan građenje, vlasnika Mata Butijera, koja je usprkos krizi, očito uspjela opstati pa je tako danas prisutna na mnogim gradilištima diljem grada i okolice.

Prva žrtva – GP

Prva žrtva krize na dubrovačkom području nekadašnji je građevinski div GP Dubrovnik, koji je već pet godina u stečaju, a do danas nisu namirena sva dugovanja prema radnicima i ostalim

vjerovnicima. U trenutku pokretanja stečajnog postupka GP, inače tvrtka osnovana 1976. godine, zapošljavao je 375 radnika, a priznata dugovanja iznosila su čak 295 milijuna kuna. Najveća potraživanja imale su banke i Ministarstvo financija, dok su potraživanja radnika iznosila 18 milijuna kuna.

Inače, GP Dubrovnik svojevremeno je potpao pod ‘kapu’ PGM Raguse, poduzeća osnovanog 1989. godine.

PGM Ragusa, sa svojim brojnim tvrtkama kćerima na koljena je došla kada je počeo splašnjavati građevinski balon. Kriza ih je bacila na koljena, radnici su završavali na ulici, prosvjedovali, blokirali pogone no ta trakavica do danas nije riješena. Sa PGM-om su

Aktualno 7

• 29. TRAVNJA 2015.

trenutku zapošljavao 300 radnika, no i ovu je metkovsku tvrtku pokosila kriza.

Završili su u postupku predstečajne nagodbe s tek 27 zaposlenika.

Posrnuo i VIAM?

se u međuvremenu loptali Ivan Kralj i slavonskobrodski poduzetnik Tomislav Opačak koji je potom svoj udio vrlo brzo prepustio osječkom poduzetniku Damiru Iviću, koji je u rujnu prošle godine nepravomoćno osuđen u aferi Koteks na pet mjeseci zatvora što je zamijenjeno radom za opće dobro.

Nad PGM-om je 2010. godine bio otvoren i predstečajni postupak, a početkom prošle godine pisali smo kako je upravo PGM u top 8 tvrtki na jugu Hrvatske koje su ušle u predstečajnu nagodbu. Tvrtka danas nije u blokadi, a zanimljivo je spomenuti kako je u razdoblju od 2011. do 2013. godine zapošljavala 61, odnosno 62 radnika.

I Konel i Vulix u stečaju

Osim PGM-a, još je jedna građevinska tvrtka s juga završila u rukama Slavonca, ali i u stečaju. Riječ je o tvrtki Konel, osnovanoj 1990. godine, a do 2012. godine bila je u vlasništvu cavtatske obitelji Kralj. Kralji tvrtku ogrezlu u dugovima prodaju 2012. godine slavonskom poduzetniku Davorinu Došliću, koji je odmah nakon kupnje Konela ugasio svoje dvije tvrtke Trend gradnja i Trend sustavi. Pola godine nakon kupnje, točnije 28. veljače 2013. godine, Konel završava u stečaju. Prema podatcima portala Boniteti.hr, Konel je 2011. godine zapošljavao 199 radnika, godinu dana kasnije broj je pao na 185, da bi 2013. godine bio sveden na tri zaposlenika.

Stigli smo i do tvrtke Vulix, vlasnika Tomislava Vuličevića, dubrovačkoj javnosti poznat po gradnji novog naselja u Solitudu te obnovi Revelina. Iza Vulixa, trvtke osnovane 1990. godine, ostao je primjerice i nedovršen stambeni

objekt na samom ulazu u grad, na Ilijinoj glavici. Stečajni postupak nad Vuličevićevom tvrtkom pokrenut je 16. prosinca 2013. godine, a 2011. godine zapošljavala je 85 ljudi. No, Vulix je u godinama prije krize zapošljavao i veći broj ljudi. Točnije 2008. godine, kada je dobivena licenca 3. kategorije koje se računaju prema broju zaposlenika, Vulix je zapošljavao 140 ljudi.

Iako nije riječ o tvrtki iz Dubrovnika, svakako se treba prisjetiti i metkovskog Obšivača, koji je dosta radio na dubrovačkom području. U žižu javnosti dolazi nakon stečaja GP-a, odnosno zbog kupnje GP-ovog kamenoloma Mironje. Iako je Obšivač na prvoj javnoj dražbi izlicitirao Mironju za 25 milijuna kuna, odlukom suda kupnja je poništena. Tek nekoliko godina kasnije Mironju su kupile Dubrovnik ceste. Inače, Obšivač je u jednom Konel je samo pola godine nakon što ga je kupio Došlić završio u stečaju

2009. početak je propasti brojnih građevinaca

Tvrtka Vulix izgradila je novo naselje u Solitudu, a prije krize zapošljavala je 140 ljudi

Andro Vlahušić najavio je stečaj tvrtke svog brata Mladena – VIAM-a

Spomenimo na kraju i tvrtku VIAM, vlasnika Mladena Vlahušića, brata dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića, koji je upravo ove nedjelje na javnoj televiziji najavio VIAM-ov stečaj.

— Moj će brat i njegova firma vjerojatno otići u stečaj, sada su u procesu predstečajne nagodbe – izjavio je Vlahušić u nedjelju.

Zadnja blokada ove tvrtke prestala je 9. veljače ove godine, a trajala je svega 11 dana. Inače, VIAM je 2013. godine zapošljavao 16 radnika. Zanimljivo je spomenuti kako je još 2008. godine, prema podacima iz sudskog registra, nad VIAM-om obustavljen stečajni postupak, dok je 2013. godine odobreno sklapanje predstečajne nagodbe između dužnika VIAM-a i vjerovnika predstečajne nagodbe.

Inače, građevinski sektor u cijeloj Hrvatskoj pao je na razinu od prije 10 godina. Prema podatcima HGK iz listopada 2014. godine graditeljstvo Dubrovačko-neretvanske županije i dalje bilježi smanjenje ukupnih prihoda za 10 posto, zaposlenosti za 3,7 posto, smanjenje investicija u dugotrajnu imovinu za 4 posto. Ukupni prihodi u 2013. godini bili su manji za čak 42 posto u odnosu na 2008. godinu, a broj zaposlenih pao je na razinu 2005. godine, odnosno smanjio se za 1200 radnika.

Građevinari su ipak istaknuli kako je u zadnje dvije godine došlo do pozitivnih pomaka u aktivnostima sektora, no smatraju kako samo snažniji investicijski ciklus može dovesti do bilježenja pozitivnih rezultata.

8 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 27. 4. do 3. 5. 2015.

Ljekarna ‘Gruž’ od 4. 5. do 10. 5. 2015.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

ROŠADE U GRADSKIM TVRTKAMA

Hoće li Kacigu u Čistoći smijeniti anonimni SDP-ovac Batista?

Nisam novi direktor dok me Skupština društva ne imenuje

Piše Nikša Miletić

Nešto više od mjesec dana otkada je preuzeo ponovno dužnost gradonačelnika Andro Vlahušić i njegovi koalicijski partneri krenuli su u preslagivanje komunalnih društava Grada Dubrovnika. Vlahušić je odmah po izborima revanšistički najavio smjene gdje god gradonačelnik ima ovlasti, a čini se kako je prvi korak u tom smjeru rošada između Sanitata i Vodovoda.

Ode Dujmović, dolazi Kunica

Sve je moguće. Upravi je moguće da dođe ujutro, a ne bude Uprava popodne. Ujutro budete direktor, popodne ne budete. To treba prihvatiti i razumjeti

Naime, na sjednicama Skupštine društava Sanitata i Vodovoda u srijedu ujutro očekuje se prelazak direktora Sanitata Valentina Dujmovića na čelo Vodovoda, a dosadašnji direktor Pero Mišković ostaje kao član Uprave. Ljubomir Medaković vratit će se na svoje staro mjesto voditelja sektora za razvoj i izgradnju. Valentin Dujmović ostaje pak na mjestu predsjednika Nadzornog odbora Sanitata, a na čelo te gradske tvrtke dolazi HNS-ov kadar iz Stona Vedran Kunica, ujedno i bivši kandidat za načelnika općine Ston.

Službenu potvrdu ove informacije zatražili smo od samog Dujmovića.

— Ja se bavim samo Sanitatom sve dok me eventualno netko drugi ne imenuje na drugu dužnost – kratko nam je odgovorio Dujmović.

Malo rječitiji ipak je bio uskoro bivši direktor Vodovoda Pero Mišković koji nam je potvrdio kako ‘postoje najave da on postane samo član Uprave’.

— To je najava. Skupština je u srijedu.

Nemam potpune informacije. Ne bih

htio ništa govoriti dok se sve ne dogodi.

Kad se dogodi onda ćemo znati sigurno i javnost će biti obaviještena – rekao je Pero Mišković.

O vraćanju Ljubomira Medakovića na njegovo staro radno mjesto nije htio nagađati, već tek istaknuo kako ‘’vlasnici Vodovoda sve znaju te kako ne želi ništa prejudicirati’’.

— Na Skupštini Društva sve će biti definirano i oko članova Uprave i Nadzornog odbora. Ne bih volio nagađati ništa – odgovorio je Mišković te ipak dodao: — Ovo su funkcije koje su promjenjive. Danas jesmo, sutra nismo i onaj tko nema iskustva to ne zna, tko ima zna. Sve je moguće. Upravi je moguće da dođe ujutro, a ne bude Uprava popodne. Ujutro budete direktor, popodne ne budete. To treba prihvatiti i razumjeti. Meni bi bilo drago da tko god bude na čelu Vodovoda, da se trudi kako bi građanima bilo bolje i da nastoji popraviti stanje. Nije lako vjerujte mi – rekao je Mišković.

— Puno problema se skupilo od davnih dana, problemi su od Zagreba, preko kompliciranih zakonskih odredbi. Puno ‘zvijezda’ treba slijediti, a to nije nimalo lako. Novaca uvijek nedostaje – istaknuo je uskoro bivši direktor Vodovoda.

Iako je to sada već sigurna stvar, o svojoj smjeni nije htio govoriti ni član Uprave s ovlastima direktora Ljubomir Medaković.

— Nikakvih saznanja nemam. Ne bih ništa komentirao dok se nešto službeno ne dogodi – rekao je Medaković

Aktualno 9

• 29. TRAVNJA 2015.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8-22

Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2015.

te dodao da će ‘biti onako kako odluče vlasnici’.

što je dogovorio s načelnikom Općine Konavle Lukom Kordom – uključivanje kulturnih sadržaja u sastavni dio ponude Dubrovnik Carda’’. Kunica ga je tad podsjetio kako je i ‘Ston bio dio Dubrovačke Republike’, a u pismu u kojem je aktualni gradonačelnik intoniran kao spasitelj Kunica je naveo i kako je ‘Županija očito nemoćna potaknuti razvoj na ovim područjima, a Grad Dubrovnik ima i mogućnosti, znanja, a očito i volje’. Dva mjeseca kasnije je u izbornom stožeru HNSa, a od ove srijede i direktor Sanitata.

Kunica: Prepoznali su moj potencijal

No u ovakav rasplet više gotovo nema nikakve sumnje, a to nam je potvrdio i mladi HNS-ovac Vedran Kunica.

— Nisam novi direktor dok me Skupština društva ne imenuje – odgovorio nam je Kunica koji je na naše pitanje istaknuo kako zna da će njegovo ime biti predloženo za prvog čovjeka Sanitata.

Na naš upit po čemu je kvalificiran za obnašanje dužnosti jedne od najvažnijih komunalnih tvrtki, (osim stranačke iskaznice HNS-a) u vlasništvu Grada Dubrovnika, Kunica nam je odgovorio: — U MARIBIC-u sam radio oko godinu i pol dana kao voditelj proizvodnje, a nakon toga sam na godinu dana preuzeo direktorsku funkciju. Završio sam magisterij na Sveučilištu u Dubrovniku na studiju Marikulture, a trenutno izvanredno studiram Financijski menadžment. Na trećoj godini sam – rekao nam je Kunica te na naš ponovljeni upit nastavio: — Valjda su članovi Skupštine prepoznali moj potencijal i da sam dovoljno odgovoran i sposoban da preuzmem ovu tvrtku i vodim na odgovarajući način – kaže Kunica.

Istaknuo nam je kako je dosta dobro upoznat s poslovanjem Sanitata za kojeg već ima ‘niz planova’, no kako o detaljima ne bi htio govoriti prije nego vidi sve podatke Sanitata.

Direktor po HNS-u

28-godišnji Vedran Kunica se u dogledno vrijeme može pokazati kao

Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

SDP-ov kadar u Čistoću?

Ja se bavim samo Sanitatom sve dok me eventualno netko drugi ne imenuje na drugu dužnost

najbolji direktor ijedne tvrtke ikada, ali zasada je njegovo imenovanje u prvom redu uvjetovano stranačkom iskaznicom. On je naime, kako nam je sam rekao, član HNS-a postao prije dvije godine, a nedugo nakon toga kandidirao se za načelnika Općine Ston.

— Nakon što sam postao član HNS-a išao sam u kandidaturu za načelnika Općine Ston. Želim tamo vidjeti promjene i preuzeti odgovornost. Ta Općina se ne vodi dobro i nije na razini na kojoj bi trebala biti – smatra Kunica.

Inače, ime Vedrana Kunice osim u toj kandidaturi prije dvije godine široj javnosti je postalo poznato kada je kao gradski vijećnik općine Ston zavapio za pomoći Andra Vlahušića.

Početkom studenog prošle godine uputio je tako otvoreno pismo svom stranačkom kolegi, a uskoro i budućem šefu Vlahušiću u kojem ga je zatražio ‘’da za druge općine dogovori ono

Na Skupštini Društva sve će biti definirano

Nisu HNS-ovci jedini koji bi trebali zasjesti u direktorske fotelje. Naime, prema saznanjima DuLista na mjestu direktora Čistoće SDP želi vidjeti svog čovjeka, izvjesnog Branislava Batistu.

Aktualni direktor Čistoće Pero Kaciga o lako mogućem premještaju na mjesto savjetnika ne zna ništa.

— Nemam nikakvih saznanja o tome.

Službeno nemam nikakvih saznanja, samo što čujem iz medija. Nikakvi razgovori sa mnom nisu vođeni. Nitko mi se iz Grada Dubrovnika nije obratio na tu temu – rekao nam je Kaciga.

Imenovanje diplomiranog ekonomista Batiste ima tek odobriti Andro Vlahušić, a predsjednik dubrovačkog SDP-a nam je samo kratko rekao kako se ‘razgovaralo o određenim mjestima’.

— Razgovaralo se o određenim mjestima direktora i Nadzornih odbora.

Prijedlozi su otišli – rekao je Gojun.

Neslužbeno pak doznajemo, kako su radna mjesta (barem zasada) sigurna direktorima Luke Dubrovnik Božu Memedu, Hotelu Gruž Juri Dumančiću, te direktorici DURA-e Andrei Novaković.

S druge strane napravit će se čistka u Nadzornim odborima i Upravnim vijećima, a od sedmorke koja se prošle godine oglušila na Gojunov naputak da izađu iz struktura Dubrovačkog dogovora ostat će jedino Tomislav Brnas.

Teško je očekivati kako će ovo biti jedine kadrovske izmjene koje će se dogoditi u gradskim tvrtkama. Vlahušić je prije mjesec dana najavio spajanje Upravnih odjela, no nije istaknuo gdje će preraspodijeliti pročelnike. Također, na ‘listi za odstrel’ još iz prošlog mandata ima značajan broj direktora koji su sada iz kvote koja pripada oporbi.

Koliko je njihov posao siguran, može se pretpostaviti...

10 Aktualno APEL

Prešao 740 kilometara za pomoć malenoj Elmi!

Dječica iz Dječjeg vrtića Pile dočekala su prošlog tjedna humanitarca Kristiana Krastića, koji je u sklopu humanitarne akcije ‘Elma nisi sama’ na svom biciklu u četiri dana prešao više od 740 kilometara od Buja do Dubrovnika.

— Upoznao sam malenu Elmu i ovo sam učinio za nju. Želim da naši građani prepoznaju njen problem i pomognu joj – kazao je vidno iscrpljeni Krastić.

Ovim pothvatom želi informirati građane i potaknuti ih da doniraju sredstva za malenu Elmu Alajbegović iz Buja, rođenu 2007. godine, a od samog rođenja suočenu s teškim preprekama koje je dosad savladavala zahvaljujući upornosti, brizi i strpljenju svojih roditelja. Elma je rođena prijevremeno sa dijagnozom RiegerAxenfeld sindromom zbog kojeg joj je oštećen vid, ima hipotoniju mišića i otežano guta, ne komunicira govorom.

U dobi od oko godinu dana dobila je febrilne konvulzije, koje su nastupale kod svake visoke temperature i uzrokovale tešku epilepsiju. Zbog velikog broja epileptičkih napadaja u jednom danu i jakih antiepileptika djevojčica sve lošije vidi, ne može sjediti, hodati ni govoriti, ponekad se malčice zaokrene u krevetu. Kako bi se utvrdila potpuna dijagnoza i pronašla manje invazivna terapija, djevojčica je upućena na dijagnostiku u Njemačku, Centar za epilepsije Bethel (Bielefeld). Za dijagnostiku i tretmam potrebna su značajna financijska sredstva pa je pokrenuta humanitarna akcija: ‘Elma, nisi sama!’.

29. TRAVNJA 2015. •

GODINAMA ZAPUŠTENA ZGRADA KONAČNO DOBIVA SVRHU

Braća Pivac na S otvaraju hoste

S hostelom Braće Pivac Dubrovnik će u ponudi imati čak šest objekata u ovoj vrsti smještaja. Trenutno ih je pet s ukupno 234 ležaja Mesna industrija Braća Pivac u Dubrovniku otvara hostel! I to u već godinama napuštenoj i nedovršenoj plavo-bijeloj zgradi na Solskoj bazi, koja je ranije bila u vlasništvu tvrtke Look&Buy iz Dubrovnika. Informaciju su nam potvrdili iz samog Pivca, no, još uvijek je neizvjesno kada će budući hostel otvoriti svoja vrata prvim gostima.

Prvo papiri, onda hostel

— Mesna industrija Braća Pivac radi na uređenju objekta u Dubrovniku čija će namjena prema planu biti smještajni kapacitet kategorije hostela. Na objektu se izvode građevinski radovi i za sada ne možemo dati preciznu

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

1909. godine njemački učitelj Richard Schirmann došao je na ideju o hostelingu

informaciju kada će isti biti okončani, koliko će ukupno iznositi investicija na objektu, a samim time trenutno ne možemo sa sigurnošću objaviti točan datum otvorenja. Po završetku građevinskih i ostalih radova, predstoji nam dovršenje procedura koje propisuju pozitivni propisi Republike Hrvatske i tek nakon njihovog okončanja, bit ćemo u mogućnosti odgovoriti na pitanja o kategorizaciji, broju soba i ostalima koja zanimaju javnost – naveli su iz PR službe Mesne industrije Braća Pivac, uz napomenu kako se procjenjuje da će propisani nadzori biti obavljeni do srpnja, što ovisno o dinamici rada.

Inače, Mesna industrija Braća Pivac

Aktualno 11

• 29. TRAVNJA 2015.

Solskoj bazi el!

UDRUGA FRANAK

I Dubrovčani na prosvjedu protiv banaka

Ranota, no ova se privatna klinika ipak otvorila na drugom mjestu, dok je zgrada sve do nedavno zjapila prazna.

Po završetku građevinskih i ostalih radova, predstoji dovršenje procedura koje propisuju pozitivni propisi Republike Hrvatske

iz Vrgorca vlasnikom ove zgrade postala je krajem lipnja prošle godine za cijenu od 18 milijuna i 300 tisuća kuna, s tim da je početna cijena iznosila 9 milijuna kuna. Zgrada, čija je procijenjena vrijednosti iznosila 26,3 milijuna kuna, bila je u vlasništvu tvrtke Look&Buy iz Dubrovnika, koja je zbog financijskih problema otišla u stečaj prije nekoliko godina, te se ista prodavala na javnoj dražbi kao dio stečajne mase tvrtke. Kupljena je tek na drugoj javnoj dražbi budući da se u travnju iste godine nije pojavio nijedan zainteresirani kupac.

Zgrada na Solskoj bazi propali je nekretninski biznis spomenute tvrtke iz Dubrovnika, nikad nije do kraja završena niti je privedena svrsi. Jedno vrijeme u dubrovačkim se kuloarima za nju vezivao i Marin Med Shlomia

Pet hostela, 234 ležaja

Obiteljska tvrtka Mesna industrija Braća Pivac konačno bi je trebala urediti i privesti svrsi i to u rangu hostela.

Iako je riječ o tvrtki čije je primarno poslovanje u industriji mesa, turistički sektor nije im stran. Vlasnici su, naime, tri hotela na jugu Dalmacije.

S hostelom Braće Pivac, Dubrovnik će u ponudi imati čak šest objekata u ovoj vrsti smještaja. Naime, prema podatcima Turističke zajednice grada Dubrovnika, u Dubrovniku trenutno radi pet hostela (jedan s tri, dva s dvije te jedan s jednom zvjezdicom) s ukupno 234 ležaja. Najveći je Omladinski hostel koji u 19 soba ima ukupno 82 ležaja, slijede ha Hostel Dubrovnik koji u 11 soba ima 55 ležaja, te Hostel Love Croatia koji u 11 soba ima 50 ležaja. Hostel Cocoon u devet soba ima 31 ležaj, dok je najmanji hostel, Osmi kontinent smješten unutar zidina – ima tri sobe sa 16 ležajeva. Hostele inače uglavnom za smještaj koriste turisti mlađih generacija, no zapravo su idelano mjesto i za obiteljski odmor, ili pak veće grupe poput školskih ekskurzija i slično. Začetnik ideje o hostelingu bio je njemački učitelj Richard Schirmann, kojemu je prilikom planinarskog izleta s učenicima 1909. godine sinula ideja kako bi se škole mogle koristiti za pružanje smještaja za mlade u vrijeme školskih praznika.

Godine 1912. je otvoren prvi pravi hostel za mlade u starom dvorcu Altena u Njemačkoj. Dvorac je obnovljen i opremljen prema Schirmannovom dizajnu, s masivnim drvenim krevetima za tri osobe, kuhinjom, sanitarnim čvorovima i tuš kabinama.Zanimljivo je za kraj spomenuti kako je u 2014. godini trend povećanja dolazaka i noćenja pratio i ovu vrstu smještaja. U Hrvatskoj je u 168 hostela s ukupno 10546 postelja lani, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku ostvareno 284999 dolazaka, te 692198 noćenja.

Prosvjed su došli podržati i udruge iz susjednih država koje se bore s istim problemom

Više od 20 tisuća građana okupilo se u subotu na masovnom prosvjedu Udruge Franak. Među njima bio je i velik broj Dubrovčana.

Osim članova Udruge Franak, na prosvjed su se odazvali i korisnici kredita u drugim valutama, nezaposleni, branitelji, umirovljenici, predstavnici sindikata, kao i članovi Udruge Blokirani.

Prosvjednici su svojim transparentima poručivali ‘Stop dužničkom ropstvu’, ‘Pazite s kim bankarite’, ‘Mijenjam franak za euro, šifra govnoza-govno’, ‘Protiv lihve i lihvara! Vratite nam naše dostojanstvo!’…

— Građani su napokon shvatili da moraju samostalno početi poduzimati radnje i prema institucijama i prema HNB-u te pokazati poslovnim bankama da je dosta njihovog nezakonitog poslovanja i lihvarenja koje traje već godinama. Hrvatska narodna banka ne štiti interese dužnika već štiti interes poslovnih banaka. Građani su danas odlučili reći da je tome dosta – izjavila je voditeljica Udruge Franak Katarina Lucić. Prosvjed su došli podržati i udruge iz susjednih država koje se bore s istim problemom.

Predstavnici Udruge poručili su kako će opet organizirati masovni prosvjed ukoliko prozvani ne odluče djelovati te se zahvaljuju mnogobrojnim pojedincima, udrugama i tvrtkama koji su prepoznali rad Udruge i doprinijeli u organizaciji prosvjeda na bilo koji način.

Dodaju kako su ovim prosvjedom ujedinili sve nezadovoljne građane i da neće stati u prozivanju odgovornih za ovaj problem sve dok ne vide rezultate njihova djelovanja.

12 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

Hoteli Dubrovačka rivijera traže 150 radnika MLINI OTVARAJU VRATA U SVIBNJU, SHERATON U LIPNJU

Ključne menadžerske pozicije su gotovo popunjene, a u tijeku je trening osoblja

Još krajem travnja započela su zapošljavanja osoblja za nove hotelske objekte, obnovljeni Hotel Mlini, te Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, koji će u srcu sezone zapošljavati i više od 300 ljudi Piše Andrea Falkoni Račić Foto HUP Zagreb

Uz povećanje smještanjih kapaciteta u Župi dubrovačkoj, koja zadnjih godina privlači sve veći broj mladih obitelji iz grada, dvije investicije Hotela Dubrovačka rivijera, doprinjet će i otvaranju novih radnih mjesta.

Tome svakako treba pridodati i gradnju trgovačkog centra u Srebrenom,

ali i buduću investiciju u Kuparima, koje će dati dodatni podstrek razvoju ove općine.

Naime, još krajem travnja započela su zapošljavanja osoblja za nove hotelske objekte, obnovljeni Hotel Mlini, te Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel, koji će u srcu sezone

zapošljavati i više od 300 ljudi. Kako navode iz Uprave ovog društva, do sad je zaposleno oko 150 ljudi, s tim da su ključne menadžerske pozicije gotovo popunjene. Dio radnih mjesta u visokom i srednjem menadžmentu preuzeli su dosadašnji kadrovi Hotela Dubrovačka rivijera, dok je zaposlen i dio novih ljudi od kojih je većina stjecala iskustvo u vodećim dubrovačkim hotelima. Vodeći je kadar, napominju iz uprave matične kuće HUP Zagreb, još od travnja na intenzivnim treninzima koji se odvijaju u suradnji s partnerima iz Starwood grupacije, te uz

Aktualno 13

• 29. TRAVNJA 2015.

Sheratonova recepcija

blisku suradnju i vođenje od strane stručnih timova iz matične kuće.

Nadalje, od početka svibnja krenut će i intenzivni treninzi osoblja na svim razinama.

— U konačnici će tijekom sezone u društvu biti zaposleno više od 300 zaposlenika dok je do sada uposleno gotovo oko 150. Očekujemo da će preostali dio stručnog kadra (na svim operativnim pozicijama) biti zaposlen do konca svibnja – istaknuo je za DuList Kristian Šustar, član uprave HUP-a.

Inače, radovi na dovršetku ključnih objekata Hotela Dubrovačka rivijera d.d. – Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel i Hotel Mlini – su u završnoj fazi.

U Mlinima je u tijeku finalno opremanje hotela dok će isto uskoro uslijediti i u Sheraton Dubrovnik Riviera Hotelu. Hotel Mlini će u cijelosti biti dovršen tijekom svibnja, a Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel mjesec kasnije, odnosno tijekom lipnja.

— Radi se o najvećoj investiciji u nacionalnom turizmu po dovršetku koje će društvo Hoteli Dubrovačka rivijera d.d. raspolagati s više od 750 smještajnih jedinica i popratnim sadržajima. Projekt sadržajno, svojom strukturom i razinom ponude ima potencijal zahvaćanja širokih tržišnih grupa, odnosno modernih kanala distribucije i prodaje i pridonjet će repozicioniranju destinacije u cijelosti. Stožerni objekt je upravo Orlando, odnosno Sheraton Dubrovnik Riviera Hotel (uz hotele Astarea, novi hotel Mlini, vile i apartmane te niz popratnih sadržaja) u sklopu kojeg će se pozicionirati i najveći hotelskih kongresni centar u Hrvatskoj s glavnom dvoranom za tisuću sudionika – naglašava Šustar.

No, osim dva spomenuta hotela, Hoteli Dubrovačka rivijera, započeli su nedavno još jednu investiciju u Srebrenom. Riječ je o poslvnoapartmanskom objektu na prostoru

nekadašnjeg parkinga Hotela Orlando, tik uz zgradu Općine. Uz građevinu će se formirati i javni trg, što će, po mišljenju investitora, dati dodatnu kvalitetu centru mjesta Srebreno čime postaje projekt od posebnog značaja za jedinicu lokalne samouprave.

Objekt će raspolagati s 22 apartmana čija će prosječna kvadratura biti gotovo 70 m2, imat će i gotovo tisuću metara četvornih poslovnih prostora u prizemlju, koji su prvenstveno namjenjeni trgovačkim sadržajima te 80 garažno parkirnih mjesta.

Objekt će upotpuniti ponudu Sheraton Dubrovnik Riviera Hotela, odnosno resorta u cijelosti s obzirom da tipologijom smještajnih jedinica i svojom pozicijom (u neposrednoj blizini Sheraton Dubrovnik Riviera Hotela) omogućava zahvaćanje širih tržišnih segmenata.

Stanovnicima Župe ostaje za nadati se kako će nove, velike investicije u korak pratiti i uređenje infrastrukture, prije svega uređenje raskrižja u Srebrenom, koje bi već ove sezone moglo zadavati glavobolje i domaćem stanovništvu i posjetiteljima.

150

ljudi već je našlo svoje zaposlenje u Mlinima i Sheratonu

Ovdje će uživati budući gosti Mlina

14 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

RAŠOMON SA ZAPOŠLJAVANJEM

Namještaju li se natječaji u TUŠ-u?

Dala sam prosvjetnoj inspekciji sve dokaze. Na primjer raspored sati gdje se jasno vidi da oni i dalje predavaju, iako su pod zabranom, kao i apsurdnu situaciju da im škola u suradnji s obrtničkom komorom organizira polaganje majstorskog ispita i to u školi – kaže Milin

Martina Milin optužuje ravnatelja Turističke škole Dubrovnik Antuna Perušinu za namještanje natječaja svojim ljudima, a ovaj uzvraća kako ništa od toga nije istinito Ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina namješta natječaje svojim ljudima za zaposlenje u školi. Manipulirao je natječajima dok njegovi ljudi nisu ispunili sve zakonske uvjete, tj. položili

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

sve ispite. Time je meni, koja ispunjam sve uvjete, onemogućio zaposlenje u školi – tvrdi Martina Milin, koja se još u kolovozu 2013. godine javila na natječaj za radno mjesto nastavnika kuharstva i kuharstva sa slastičarstvom. Tvrdi

kako joj je ravnatelj Perušina prije prijave na natječaj osobno kazao kako se ne treba javljati na posao jer on ima ‘svoje ljude’. Ističe kako je, dok se ona u borbi za svoje radno mjesto iscrpljivala žalbama na natječaje i dopisivanjem s

Aktualno 15

• 29. TRAVNJA 2015.

inspektorima i ministarstvom, ravnatelj Perušina ‘kupovao vrijeme’ kako bi se ‘njegovi ljudi’ – osposobili za rad.

— Prvi natječaj u kolovozu 2013. je poništen, ne znam iz kojeg razloga.

Na drugom natječaju, u siječnju 2014., škola je angažirala tri osobe – Lea Ljubičića, Mara Prizmića i Bojana Srzentića – koji su imali samo tri razreda srednje škole, a ja sam imala svu stručnu spremu. Kad nisam izabrana obratila sam se prosvjetnoj inspekciji, koja je srušila natječaj. Međutim, nastavili su i nakon toga bez prestanka raditi u školi, iako je inspektorica Paulina Grbić Glavinja za njih naložila zabranu rada u školi. Ravnatelj je u roku 60 dana, tj. do raspisivanja novog natječaja, trebao angažirati nove zaposlenike, a ne ostaviti stare za koje vrijedi zabrana – ističe Milin, koja je nastavila javljati prosvjetnoj inspekciji kako se odluka ne poštuje.

— Dala sam prosvjetnoj inspekciji sve dokaze. Na primjer raspored sati gdje se jasno vidi da oni i dalje predavaju, iako su pod zabranom, kao i apsurdnu situaciju da im škola u suradnji s obrtničkom komorom organizira polaganje majstorskog ispita i to u školi. Prosvjetni inspektor Jurica Botić iz Splita opet je potvrdio da je situacija nezakonita, ali nije donio nikakvo rješenje kako bi ih natjerao da situaciju promijene. Uvijek su mi pisali izvješća, a nikad rješenja – ističe Milin. Uslijedio je potom treći natječaj, u travnju 2014., na koji se Milin opet prijavila.

— Prosvjetna inspektorica Paulina Grbić Glavinja iz Dubrovnika je tada izjavila kako je sve u redu s njihovim statusom jer su u međuvremenu završili svu potrebnu školu. Mislim da je bila u vezi s ravnateljem i da nije odlučivala samostalno. Žalila sam se ministru i to su pismo proslijedili opet u Dubrovnik, i tek je u siječnju ove godine srušila taj treći natječaj – tvrdi Milin, koja je kontaktirala i Mihaelu Adamović, načelnicu inspekcijskog nadzora, nadređenu i Botiću i Grbić Glavinji, ali bez uspjeha. Milin ističe kako je i školski odbor TUŠ-a, koji ravnatelju daje dozvolu za svako zapošljavanje, prema njoj negativno nastrojen.

Milin: ‘Pljuvali’ su me

— U dopisu Više inspektorice može se iščitati kako su me na školskom odboru ‘pljuvali’. Maknuli su me iz škole sporazumnim raskidom ugovora, a na potvrdi za burzu rada napisali da je razlog povratak nastavnika s bolovanja što je i istina. A onda mi inspektorica kao razlog odbijanja na trećem natječaju navodi kako nisam udovoljavala u školi. Da nisam udovoljavala trebali su me odmah ‘skinuti’ i po zakonu

Milin je došla na razgovor, a kad sam je ja pitao što se bitno promijenilo u šest mjeseci.

Ona mi je odgovorila da se javila tek tako, jer je dobila poziv sa Zavoda za zapošljavanje. Ja sam to objašnjenje prihvatio – ističe Perušina

prijaviti nadležnom Ministarstvu što nisu učinili – objašnjava Milin. Kaže kako je prilikom prvog zaposlenja 2013. godine bila nestručna osoba, a kako se na ponovno zaposlenje nije htjela odlučiti dok ne položi sve potrebne ispite – pedagošku skupinu predmeta i majstorski ispit za kuhara i slastičara.

— Kad sam odlazila iz škole ravnatelj mi je lijepo savjetovao što mi je potrebno kad se budem idući put prijavila. A onda me nisu zaposlili – kaže nam Milin. Inače, TUŠ je u međuvremenu objavila i četvrti natječaj, u siječnju 2015., ali je poništen, kako stoji u obrazloženju, iz proceduralnih razloga.

TUŠ je potom u ožujku 2015. raspisala i peti natječaj za posao.

— Ravnatelj Perušina je u suradnji sa školskim odborom meni nanio materijalnu štetu zbog nezapošljavanja kao jedine s traženom stručnom spremom, a tu su također oštećeni učenici kojima su cijelo vrijeme predavali nestručne osobe. I to tako traje već gotovo dvije godine – zaključuje Milin.

Perušina: Bilo je grešaka, ali...

Radna atmosfera i autoritet na nastavi nisu bili na razini.

Pedagogica je vraćala djecu u razred, morala ih stišavati da bi se u drugom razredu normalno odvijala nastava – ističe Perušina te dodaje kako se i Milin u razgovoru uz suze složila da taj problem postoji

Ravnatelj škole Antun Perušina očekivano sve optužbe negira. Podsjetio je kako je Milin njegovom odlukom zaposlena na pet mjeseci u školi krajem studenog 2012. godine. Navodi kako su joj čak povećali i satnicu, ali i da se ‘nije dobro snašla’.

— Radna atmosfera i autoritet na nastavi nisu bili na razini. Pedagogica je vraćala djecu u razred, morala ih stišavati da bi se u drugom razredu normalno odvijala nastava – ističe Perušina te dodaje kako se i Milin u razgovoru uz suze složila da taj problem postoji.

— Milin je prva od svih dobila priliku i nažalost i za nju i za školu nije ju iskoristila. Pokazalo se da njoj to ne leži, da nema sposobnost koja školi treba.

Nije srećom bilo incidenata ali je konstantno vladala nedisciplina, nered u razredu, česti izlasci s nastave, buka koja ometa rad u susjednim razredima. Na fin način sam joj pokušao objasniti kako u dogledno vrijeme ne može raditi u školi. Pristala je na sporazumni raskid ugovora, što smo potpisali 2. svibnja. Nedugo zatim me zove direktor jednog hotela da provjeri njezine reference. Ja sam mu rekao kako Milin nije uspjela u školi, što ne znači da u kuhinji ili slastičarni neće biti dobra, što mislim da je izuzetno korektno – dodao je Perušina.

Za prvi raspisani natječaj kazao je kako je poništen za sva radna mjesta, jer su htjeli vidjeti ‘što imamo na tržištu’. Potom je uslijedio drugi natječaj.

— Milin je došla na razgovor, a kad sam je ja pitao što se bitno promijenilo

u šest mjeseci. Ona mi je odgovorila da se javila tek tako, jer je dobila poziv sa Zavoda za zapošljavanje. Ja sam to objašnjenje prihvatio – ističe Perušina te dodaje po njemu ključnu činjenicu: Školski odbor, u kojem sjede i nastavnici, nije dao suglasnost za njeno zaposlenje, baš zbog problema koje je imala dok je radila u školi. Stoga su potpisani ugovori s tri osobe. Perušina priznaje da je škola napravila grešku.

— Umjesto da kandidate angažiramo na ugovor od pet mjeseci, primili smo ih na neodređeno vrijeme. Inspekcija je taj natječaj poništila i išli smo na treći natječaj, a kandidati koje Milin spominje, ozbiljni ljudi iz struke, su u međuvremenu položili pedagošku skupinu predmeta i uputili se u majstorski ispit – kaže Perušina. Ističe kako kandidati nisu udovoljavali uvjetima za rad na neodređeno. Zaposleni su najprije na 15, pa na 60 dana odlukom Školskog odbora, do dobivanja suglasnosti resornog Ministarstva. Kako suglasnost nije stigla, Školski odbor nastavio je produživati rok. Što se tiče potvrde HZZ-a, Perušina kaže kako su joj je izdali kako bi se mogla vratiti na Burzu rada.

— Ispada da sam pogriješio odmah u startu, kad sam zauzeo ljudski, afirmativni stav. Prihvaćam da sam tad postupio kao čovjek, a ne kao ravnatelj, i da je to vjerojatno bila moja greška – tvrdi Perušina.

Milin je s istim obrazloženjem Školskog odbora odbijena i na natječaju u travnju 2014. godine. I taj natječaj je poništen.

— Ostala tri kandidata su bila u postupku, u roku 8 dana stekli su papir, ali ga nisu imali u trenutku prijave na natječaj. Ti ljudi provedu na nastavi nekoliko mjeseci dok se dobiju suglasnosti i dok međusobno vidimo kako im ide. Oni tek tada mogu ozbiljno krenuti u stvaranje zakonskih uvjeta, a to je da moraju imati struku, a nakon položene pedagoške skupine predmeta mora položiti i majstorski ispit. To je vrijeme i novac – objašnjava Perušina.

— Četvrti natječaj je poništen zbog proceduralne greške jer Uredu državne uprave nismo uputili zahtjev. Ali nisu nam čak bile niti pristigle molbe za zaposlenje niti smo išta razmatrali.

Danas je vrlo teško dobiti stručnog čovjeka, a kad ga već uspijete dobiti, onda ga želite i zadržati. A u tom htijenju ponekad napravite i neku pogrešku. Ako sam je napravio, tu sam – kaže Perušina.

Kako se na petom natječaju tražio nastavnik, Milin se nije mogla prijaviti, ali kako škola namjerava tražiti stručnog učitelja, očekuju njezinu prijavu i nastavak ove iscrpljujuće priče.

16 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. • ŽENSKI UČENIČKI DOM Ženski učenički dom Dubrovnik s 39. Regionalne domijade održane u Splitu vratile su se s mnoštvom nagrada, a vrijedna priznanja osvojile su u svim sekcijama!

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

MODUS OPERANDI STRANKE ŽIVI ZID

Pokušaj manipulac politička nespret

Kako smo iz dobivenog materijala uspjeli saznati, ovaj slučaj gotovo po ničemu se nije mogao usporediti sa scenarijima koje inače vežemo za deložacije i djelovanje Živog zida Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Postoji jedan slučaj u Dubrovniku u kojem otac tjera, odnosno deložira sina i nevjestu iz gradskog stana u kojem je momak rođen i odrastao. Deložacija će biti uskoro tako da bi trebalo reagirati što prije – glasila je dramatična e-mail poruka koju je sa službenog e-maila dubrovačkog ogranka stranke Živi zid poslao Hrvoje

Kukuljica, javnosti poznatiji kao kandidat te stranke na nedavnim izborima za gradonačelnika. Kukuljica je medijima napomenuo da im, ukoliko su zainteresirani za priču, može poslati materijale (‘sudske odluke i sl.’) i kontakt broj ugroženog sina. Budući da stranka Živi zid u Dubrovniku dosad nije imala niti jednu intervenciju u onom što najbolje rade – zaštita od deložacije, tragom potencijalno zanimljive priče nazvali smo Kukuljicu, koji nam je proslijedio niz sudskih odluka i žalbi.

Tužna obiteljska priča

Kako smo iz dobivenog materijala uspjeli saznati, ovaj slučaj gotovo po

ničemu se nije mogao usporediti sa scenarijima koje inače vežemo za deložacije i djelovanje Živog zida. Naime, ovdje je prije svega riječ o slučaju loših odnosa u obitelji s elementima obiteljskog nasilja te remećenja javnog reda i mira sa sudskim epilogom. Otac, H. S. (1940.), živi sa svojom suprugom u stanu od 1977. godine, a taj stan površine 40 metara četvornih (dvije sobe, kuhinja, kupaonica i ostava) 1998. godine je dobio u najam od Grada Dubrovnika u statusu zaštićenog najmoprimca. Njegov sin, Dž. S. (1979.), koji inače živi u istom stanu, sa svojom je suprugom došao iz Kutine u lipnju 2014. godine. Kako je uskoro došlo do svađe, psovanja i tjeranja oca iz vlastitog stana, otac je od sina i nevjeste zatražio da odsele, ako ne prestanu s takvim ponašanjem. Sin je potom promijenio bravu na vratima sobe koju je koristio te oduzeo ključeve kupaonice i ulaznih vrata. Otac je tužio sina i nevjestu i zatražio njihovo iseljenje, dobio slučaj na Općinskom i Županijskom sudu, a prema riječima sinovog odvjetnika slijedi i Vrhovni sud. Općinski sud je svojom presudom i posebnom privremenom mjerom naložio sinu i nevjesti da u roku 15 dana napuste očev stan, što ovi nisu učinili. Potom je otac od suda zatražio tzv. ovrhu ispražnjenjem i predajom nekretnine. Ukratko, tužna priča o lošim obiteljskim odnosima. Priča kakvih vjerojatno u gradu Dubrovniku ima puno više, samo se o njima rijetko kada sazna.

Inače, iz PU dubrovačko-neretvanske nismo dobili službenu potvrdu ikakvih prijava vezanih za ovu obitelj,

Aktualno 17

• 29. TRAVNJA 2015. ŽIVI ŽID DUBROVNIK Stranka koja dosad nije imala niti jednu intervenciju u zaštiti od deložacije pokušala je ‘odraditi’ samopromociju kroz slučaj od kojeg su se naknadno ogradili.

KRAH GRAĐEVINSKIH TVRTKI Nekadašnje perjanice dubrovačkog građevinarstva popustile su pod naletom dugotrajne gospodarske krize, koja se posebno odrazila na građevinski sektor.

cije ili tnost?

ali se neslužbeno može saznati kako su tijekom prošle i ove godine podnijete tri prijave za obiteljsko nasilje, s obje strane. U kontaktu s odvjetničkim uredima dviju strana (Igor Borovina zastupa sina i nevjestu, a Denis Orlić oca) mogli smo čuti očekivana stajališta. Na kraju smo opet kontaktirali predstavnika stranke Živi zid Hrvoja Kukuljicu.

Kukuljica: Znamo da je rubni slučaj...

— Mi smo jedini temelj za reakciju vidjeli u činjenici da je riječ o gradskom stanu. Jer momak je u ugovoru o najmu upisan kao korisnik, a u tom stanu je prijavljen cijeli život. To je jedini temelj koji bi mogao biti. Da je privatni stan, to bi bio privatni spor i ne bi ništa reagirali. Ovako postoji nekakva... Ne znam. Grad bi to trebao spriječiti, ponuditi dva manja stana za taj jedan... – kazao nam je Hrvoje Kukuljica kad smo mu se javili drugi put, s pitanjem u čemu je njegova stranka vidjela priliku za reagiranje.

Poseban je problem što bi članovi Živog zida morali sprječavati deložaciju ne iz

Mi ništa ne zloupotrebljavamo. Samo smo ih htjeli povezati s medijima jer je riječ o gradskom stanu – zaključio je Kukuljica

IDEJNI PROJEKT

Novi izgled tvrđave Imperijal

stana, već iz jedne sobe unutar stana i zapravo napraviti barikadu na ulazu u sobu.

— Mi znamo da je to rubni slučaj. Ja sam vam poslao pa... To je nama problematično, tehnički je to neizvedivo.

Zato smo se obratili medijima. Njih dvoje, sin i nevjesta, su htjeli izaći u medije sa svojim problemom – priznao je Kukuljica. Na naš upit koristi li Živi zid ovaj slučaj za svoju promociju Kukuljica nam je odgovorio: — Mi ništa ne zloupotrebljavamo.

Samo smo ih htjeli povezati s medijima jer je riječ o gradskom stanu. Nismo spremni javno reagirati jer je problem što je riječ o sobi unutar stana. Jedino smo spremni podržati inicijativu da se problem riješi, jer ako se ovako nastavi netko će fasovati – zaključio je Kukuljica.

Na kraju vrijedi reći kako su u stranci Živi zid sve dvojbe o mogućoj zloupotrebi slučaja u svrhu vlastite promocije mogli riješiti na vrlo jednostavan način – slanjem e-mail poruke s privatnog e-maila. Ovako ostaje dojam da su jednu tužnu priču htjeli iskoristiti u svrhu politike i medijske pozornosti.

Predstavnici investitora rekli su da je idejni projekt usklađen s konzervatorskim smjernicama te da će zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole predati kroz tjedan dana Prezentacija novog Idejnog projekta rekonstrukcije tvrđave Imperial održana je u uredu gradonačelnika, javljaju iz gradske uprave. Predstavnici investitora rekli su da je idejni projekt usklađen s konzervatorskim smjernicama te da će zahtjev za izdavanjem lokacijske dozvole nadležnom upravnom odjelu predati kroz tjedan dana.

Također, istaknuto je da se radi na prikupljanju sve potrebne dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za cijeli projekt golfa unutar obuhvata definiranog prostornim planovima. Prema projektu budući Muzej Domovinskog rata nalazi se u zapadnom bastionu i proteže se na ukupno 437 metara kvadratnih, od čega na osnovni izložbeni prostor otpada 411 (umjesto 311 m2 predviđenih Ugovorom o koncesiji iz ožujka 2009.), a na prostor recepcije 26 metara kvadratnih. Muzejsko-galerijski-edukacijski centar obuhvaća prostor od 1800 metara kvadratnih.

Tvrđava Imperial na tri etaže dobiva novu, pretežito kulturnu i ugostiteljsku namjenu, a u skladu s konzervatorskim smjernicama, pišu iz gradske uprave.

18 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

NAKNADNA PAMET

Tek smo 117. kongresna destinacija…

OD POČETKA GODINE GRAĐANI KONAČNO IMAJU IZBOR

Stigao je D

Na ICCA ljestvici najbolji je bio Zagreb na 79., potom Dubrovnik na 117. mjestu Posljednjih godina znatno smo unaprijedili kvalitetu smještajnih kapaciteta koji više ni po čemu ne odgovaraju staroj slici Hrvatske kao jeftine destinacije. Prostora za napredak i produljenje sezone još je mnogo: npr. kongresni turizam čini tek oko 5 posto ukupnih dolazaka odnosno 1 posto ostvarenih noćenja u zemlji. Svjetske ljestvice kongresnih destinacija nisu jako bitne, ali pokazuju koliko je Hrvatska uspješna: na ICCA ljestvici najbolji je bio Zagreb na 79., potom Dubrovnik na 117. mjestu. Za usporedbu, Ljubljana je 84., a Beograd je zauzeo relativno visoko 44. mjesto, prvenstveno zahvaljujući Sava centru. Od susjeda kongresno je najjača Austrija odnosno Beč koji već dugi niz godina dominira ljestvicom kongresnih odredišta.

Međunarodni kongresi (od čega su trećina medicinski skupovi) čine 70 posto svih skupova u Beču, a kongresni turizam u Beču ostvaruje 12 posto ukupnih noćenja, odnosno 20 posto ukupnih prihoda. Statistika pokazuje da kongresni gost u Beču u prosjeku troši 415 eura dnevno (usporedimo to s potrošnjom našeg prosječnog gosta s kruzera).

Austria Center Vienna, kapaciteta 15.000 osoba, s 22.000 m2 izložbenog prostora, 17 dvorana, 190 ureda i devet restorana najzaslužniji je za vrhunske bečke kongresne rezultate.

Premda je sve više polivalentnih dvorana u sklopu naših hotela, njihova opremljenost i veličina nisu dovoljni za održavanje najvećih skupova, kod kojih se traže dvorane kapaciteta nekoliko tisuća sjedećih mjesta za plenarne sjednice i veći broj manjih dvorana za radne skupove. Jasno je da takve centre ne mogu financirati samo hotelijeri.

U takve projekte koji su zbog svoje veličine teško isplativi, a od kojih korist ima cijela zajednica, moraju se vrlo aktivno uključiti i grad i županija i država.

Ako ništa, u predvorju kongresnog centra možemo izložiti repliku trona iz Igara prijestolja…

Piše Zoran Pucarić, PR stručnjak

Premda je sve više polivalentnih dvorana u sklopu naših hotela, njihova opremljenost i veličina nisu dovoljni za održavanje najvećih skupova

Zbilja moram priznati da smo s njima u korektnim odnosima i zapravo sam ugodno iznenađen kako dobro surađujemo. Mislim da ne bi bilo pogrešno reći da se nadopunjujemo. Čak u slučajevima nezadovoljstva nekih stanara, koji možda žele prijeći k nama, i tu se dogovaramo – kaže nam Marić

Aktualno 19

• 29. TRAVNJA 2015.

Dobar Dom! 35

tisuća metara četvornih zgrada je maksimum tvrtke Dobar Dom po kapacitetu i infrastrukturi kojom raspolaže

bilo pogrešno reći da se nadopunjujemo. Čak u slučajevima nezadovoljstva nekih stanara, koji možda žele prijeći k nama, i tu se dogovaramo – kaže nam Marić.

Marić tvrdi kako Dobar Dom od 400 tisuća metara četvornih, koliko iznosi ukupna kvadratura zgrada u gradu Dubrovniku, danas upravlja s tek 20000, dok su u pregovorima za još 15000 metara četvornih.

— Po našem kapacitetu i infrastrukturi kojom raspolažemo to bi onda bio maksimum, tih 35000 četvornih metara zgrada. Dosad je Dobar Dom od Domouprave preuzeo tek dvije zgrade, a sve ostale s kojima poslujemo uopće nisu imale izabranog upravitelja niti su godinama prikupljali sredstva pričuve. Dakle, kao da kreću od nule – ističe Marić.

Građani se ne organiziraju

Marić tvrdi kako Dobar Dom od 400 tisuća metara četvornih, koliko iznosi ukupna kvadratura zgrada u gradu Dubrovniku, danas upravlja s tek 20000, dok su u pregovorima za još 15000 metara četvornih Gradska tvrtka za upravljanje i održavanje zgrada Domouprava konačno je dobila alternativu. Oni naši sugrađani koji žive u zgradama, a možda su bili nezadovoljni uslugama ovog poduzeća, od početka godine mogu koristiti usluge privatne tvrtke Dobar Dom, koja se bavi istovjetnim poslom upravljanja i održavanja stambenih objekata. Vlasnik tvrtke Hrvoje Marić za DuList ističe kako Dobar

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Dom nema namjeru biti konkurencija Domoupravi, i to iz jednostavnog razloga – jer su mala tvrtka.

— Možemo reći da smo mi alternativa Domoupravi, a ne konkurencija.

Mi nemamo ambicija niti možemo njih ‘izgurati’ s tržišta. Oni su puno veći od nas. Zbilja moram priznati da smo s njima u korektnim odnosima i zapravo sam ugodno iznenađen kako dobro surađujemo. Mislim da ne bi

— Problem nastaje u trenutku kad imate zakon koji vam zakonodavac propiše, a kad ga građani ne ispoštuju i ne organiziraju se, odnosno ne izaberu upravitelja zgrade niti imaju sredstva pričuve, onda nema mehanizma kako ih na to nagovoriti. Valjda se pretpostavljalo da je građanima u interesu da se organiziraju – objašnjava Marić.

Inače, obim posla tvrtke Dobar Dom identičan je onom Domouprave, a riječ je o redovitom i izvanrednom održavanju.

— Dobar Dom je inženjering tvrtka.

Ne izvodimo nikakve radove, već za pojedine projekte angažiramo obrtnike i građevinare, prvenstveno s dubrovačkog područja, jer želimo dati posla našim lokalnim ljudima. Tek ako nam to ne pođe za rukom, onda tražimo usluge izvan Dubrovnika – ističe Marić, inače Zagrepčanin, koji je u Dubrovnik doselio 2008. godine.

— Nakon godina potrage kupio sam stan u Gradu, točnije pod Petkom. I za vrijeme jednih velikih kiša, kad su poplave odnosile sve pred sobom, uvidio sam da su kanali oko moje zgrade začepljeni pa sam shvatio da moram nešto poduzeti kako bih ih stavio u funkciju. Tako je i tvrtka Dobar Dom stigla u Dubrovnik – zaključuje Marić.

20 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. • SRAMOTNA ODŠTETA Stanovnicima poplavljenih sela županjske Posavine ovih su dana stigle potvrde da će im, zbog elementarne nepogode, na račune biti uplaćeni određeni iznosi novca. No, mnogi su ostali neugodno iznenađeni jer će dobiti odštetu između 4 i 6 kuna!

Kratke IZ HRVATSKE

NOVI PERNATI STANOVNICI GRADA

Hoće li vrane istrijebiti čiope?

Ovo nije njezino prirodno stanište.

Naime, Corvis Monedula uglavnom se nalazi na staništima kao što je kamenje i krš, a nerijetko će se nastaniti i u napuštene zečje nastambe. No, u gradu ne Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Ako ste proteklih nekoliko tjedana bili u điru Gradom, možda ste mogli primjetiti kako se u rupama ili nastambama u zidinama koje inače nastanjuju čiope i golubovi pojavljuju malo veći i poprilično glasniji pernati stanovnici. Riječ je o vranama, a mi smo odlučili fotografije poslati malo upućenijim osobama – ornitologinji i ekologinji iz Neretve Davorki Kitonić, koja je potom kontaktirala dr.

Petera Sackla, voditelja ornitologije u Joanneum muzeju u Grazu. Sve smo to poduzeli kako bismo saznali više o vrsti rijetko viđenoj u našim krajevima. Ono što nas je najviše zanimalo jest hoće li ovaj divlji stanovnik grada ugroziti čiope, koje su, moglo bi se slobodno reći, već dosta toga pretrpjele, kako od ljudi, tako i od drugih životinja.

— Radi se o vranama vrste Corvis Monedula, mi ju zovemo čavka. To je najmanja vrsta vrane, a lako ćete je prepoznati po perju crnosive boje sa svjetlijim trbuhom. Ima bijele oči i tek je nešto veća od čiope – ističe nam Kitonić, dodavši kako se ova vrsta može pronaći po cijeloj Europi, Zapadnoj Aziji te Sjevernoj Africi, no kako je iznimno neobično što se nalazi – u Gradu!

— Zapravo mi je čudno što se nalazi u gradu, u tim pukotinama gdje se inače gnijezde čiope i golubovi, jer se radi o vrsti koja obitava u potpuno drukčijem krajoliku – kaže nam Kitonić. No,

Aktualno 21

• 29. TRAVNJA 2015.

NOVA GLASNOGOVORNICA SDP-A Šefica kabineta bivšeg hrvatskog predsjednika Iva Josipovića, Dubrovkinja Danica Juričić Spasović dobila je novi posao. Postaje glasnogovornica SDP-a. Za nacionalne medije izjavila je kako će

tu dužnost preuzeti 1. svibnja, te kako je tražila odjavu s dužnosničke plaće s datumom 30. travnja. (foto: Facebook)

2012.

godine također se pokušalo ‘deložirati’ čiope

njihova glasna pojava ne ometa toliko koliko pitanje hoće li napasti našu ‘domaću’ vrstu?

— Što se tiče ugrožavanja čiopa, ova vrsta vrana hrani se krađom jaja drugim pticama, najčešće vrapcima, međutim, malo su krupne da bi ušle u gnijezdo čiope – ističe Kitonić. No, ostaje pitanje jesu li vrane to već napravile, budući da se nalaze u staništima koja su inače u Gradu ‘rezervirana’ za čiope? Možemo se samo nadati kako nisu napravile preveliku štetu ‘domaćem stanovništvu’, no naša sugovornica ističe da brige zapravo – nema.

Osim jedne.

— Bilo bi dobro da se izda upozorenje da ih se nipošto ne hrani! Naime, istaknut ću primjer sa zagrebačkim vranama. Ljudi ih hrane pa ih naviknu na ‘gotovo’, a kada ne donose ništa, postaju agresivne. Inače, poznati su primjeri u svijetu, posebno u Africi gdje turisti daju ostatke hrane u restoranu životinjama poput majmuna, a kad nema ništa, životinje su u stanju itekako napasti! Tako često u Nacionalnim parkovima stoje ploče s natpisima: ‘You keep, we shoot’, jer rangerima ne preostaje ništa drugo. Dakle, životinje poput vrana tako se lako navikavaju na to da ih se hrani, stoga to nemojte raditi – ističe Kitonić, koja dodaje i to kako bi ih se zapravo trebalo iseliti iz grada u prirodno stanište. Tako nam je odgovorila i na pitanje zašto ih je zapravo neobično vidjeti unutar zidina.

— Ovo nije njezino prirodno stanište.

Naime, Corvis Monedula uglavnom se nalazi na staništima kao što je kamenje i krš, a nerijetko će se nastaniti i u napuštene zečje nastambe. No, u

Ova vrsta vrana hrani se krađom jaja drugim pticama

gradu svakako ne. Također, naći će se u rupama u drveću koje su napustile druge ptice – ističe Kitonić, priloživši nam tekst u kojem stoji kako ova vrsta zahtijeva relativno prostrane, otvorene površine kao teren za hranjenje. Ta područja imaju nisku vegetaciju, oko 15, 20 centimetara, kako bi se osiguralo da se može premjestiti na njih, što bi u gradu bio na primjer travnjak, nikako ne Ulica sv. Dominika – gdje smo ih zatekli. Također moramo dodati da su nas kontaktirali i čitatelji koji su ih vidjeli i u Lapadu.

Izgleda kako će se čiope morati naviknuti na nove susjede, a kao što je već spomenuto, pretrpjele su i puno više.

Prisjetimo se, 2012. godine pokušala se izvesti ‘deložacija’ čiopa, a građani su se okupili u mirni prosvjed na vratima od Pila kako bi spriječili nerazumno zatvaranje otvora na zidinama u kojima inače žive čiope.

MLADI DUBROVAČKI FILMAŠI

U društvu najboljih!

Dokumentarac pod nazivom ‘Nesanica’ Muškog učeničkog doma, animirani film ‘Anima’ Udruge Luža te igrani film ‘Again’ UD Paola di Rosa, trojac su koji će braniti dubrovačke boje na ovogodišnjoj reviji i Four river festu u Karlovcu.

Na festival putuju Neno Barović, inače laureat prošlogodišnjeg festivala u kategoriji dokumentarnog filma, iznimno talentirani mladić koji je zahvaljujući pobjedi na Karlovcu sa filmom ‘On’ prošlo ljeto imao priliku biti dijelom jednog od najvećih filmskih festivala za mlade – u Seoulu. ‘Nesanica’ je također nastala na multimedijalnoj grupi Muškog učeničkog doma koju neumorno vodi utemeljitelj Ljetne škole filma Šipan, jedan od pokretača Duff-a i voditelj filmskih grupa u Župi dubrovačkoj – Miro Bronzić. ‘Again’ također dolazi od prošlogodišnjih pobjednica Revije u kategoriji plesnog filma – ekipe filmske grupe Učeničkog doma Paola di Rosa koju vodi svestrana časna sestra Ružica Dodig, koja također aktivno sudjeluje u radu sa djecom i mladima tijekom cijele godine. ‘Anima’ je pomalo neobičan crtić koji smo mogli gledati na prošlogodišnjem Duff-u, a koji su radili već ‘provjereni’ filmaši – učenici dubrovačke Gimnazije pod vodstvom mentorice prof. Lucijane Pendo.

Na objavljivanju selekcije moglo se čuti kako tehnička perfekcija srednjoškolskih filmova nije više vijest jer su današnji srednjoškolci odrasli s kamerama, ali da je zapanjujuće kako mladi filmaši razmišljaju, elaboriraju i govore filmskim jezikom. Čestitamo našim ekipama koje su u takvoj konkurenciji izborile sudjelovanje u glavnom programu i svakako navijamo za njih!

22 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

TRAGEDIJA U NEPALU

‘To su dobri ljudi, nikad vam ne bi naudili’ — Gotovo se sve ekspedicije otkazuju, nitko ne ide. Tamo je katastrofalna situacija, a sad su cijelo vrijeme naknadni udari, tzv. aftershockovi – kaže on te ističe kako je pokušao stupiti u kontakt s još jednim vodičem koji živi u Katmanduu, no zasada bezuspješno.

— Još uvijek mi se nije povratno javio.

Razmišljam o tome dosta posljednjih dana – kaže tužno Crnčević te dodaje kako je razoreni kraj inače jako siromašan.

— Ne mogu shvatiti da oni preživljavaju od 50 dolara mjesečno koliko im je plaća. Za vrijeme odlazaka tamo nisam uspio dokučiti je li oni imaju neke posebne svoje butige, ali mi smo u

Bio sam u kontaktu sa šerpom koji je meni dvije godine bio vodič. On je iz mjesta koje je malo dalje od Katmandua, ali spavaju u šatoru.

Boje se noćiti u kućama Broj života koje je odnio razorni potres koji je pogodio u Nepalu raste iz dana u dan. Do zaključenja broja broj mrtvih bio je nevjerojatnih 4300 ljudi, a još barem 6 tisuća ljudi je ozlijeđeno.

Ova tragedija pogodila je mnoge ljude, ali i poneke Dubrovčane. Jedan od njih je Mario Crnčević, dubrovački planinar koji je posljednje dvije godine išao na ekspedicije u tu državu. Kako nam je otkrio, mučno mu je čitati izvještaje s terena.

— Bio sam u kontaktu sa šerpom koji je meni dvije godine bio vodič. On je iz mjesta koje je malo dalje od Katmandua, ali spavaju u šatoru. Boje se noćiti u kućama, tlo se neprestano trese – rekao nam je Crnčević te dodao kako mu je vodič otkrio kako ove godine neće voditi nikakve ekspedicije u planine.

— Zamislite taj strah, to im je jedini izvor prihoda, ali strah je nadvladao sve – kaže ovaj planinar.

Ističe kako je planinarenje jače od njega, ali kako ove godine sigurno neće ići u Nepal.

Piše Nikša Miletić Foto privatni album

jednoj kupnji znali k’o od šale potrošiti 20-ak dolara. A ništa veliko ne kupite – kaže ovaj planinar te dodaje kako ga čudi da je nakon tako razornog potresa išta ostalo.

— Oni grade starom ciglom i tanki su zidovi, mene čudi da je išta ostalo nakon potresa – ističe on te dodaje kako će vjerojatno trebati barem jedno desetljeće da ponovno stanu na noge.

— Ti ljudi su stvarno dobri. Pokušat će vas prevariti, ali na način da vam prodaju žvaku za deset dolara ako mogu. S druge strane ne morate se bojati ničega, na ulici vam se ništa nažao neće dogoditi – kaže Crnčević te dodaje kako će jednog dana ipak ponovno poći u Nepal.

PRIVATNA PSIHOLOŠKA PRAKSA Maja Hatvalić Capurso, mag. psihologije e-mail: maja.consilium@gmail.com Mobitel: 091 985 7729 www.psiholoska-praksa-dubrovnik.com Gdje smo: U Dubrovniku, u Gružu, Svetog Križa 3, I. kat poslovne zgrade TUP d.d.

Gotovo se sve ekspedicije otkazuju, nitko ne ide

• 29. TRAVNJA 2015.

Oglas 23

24 Aktualno

Kratke PREGLED ZBIVANJA

29. TRAVNJA 2015. • NOVI BROD U FLOTI ATLANTSKE Iz Uprave dubrovačkog brodara Atlantske plovidbe objavili su kako je četvrtak 23. travnja u kineskom brodogradilištu Qingshan uspješno izvršeno porinuće broda, novogradnje koji će po isporuci

nositi ime m/b AP Revelin. ‘Radi se o brodu koji se u navedenom brodogradilištu gradi pod brojem trupa QS38000–2, tipa Green Dolphin čija će nosivost biti 38.000 DWT’, stoji u priopćenju.

RAZGOVOR SA STUDENTICOM SINOLOGIJE PETROM BEŠ

U kineski jezik zaljubljena sam od prvog trena!

100 tisuća je zasad poznatih znakova, u modernom kineskom koristi se oko devet tisuća, prosječan Kinez zna ih negdje otprilike do 5,5 tisuća, a svima onima koji uče kineski (stranci, recimo) za razumijevanje 99 posto svih sadržaja potrebno je znanje oko 2,5 tisuća znakova Razgovarala Mia Njavro Foto Mia Njavro/ Petra Beš

Sad sam apsolventica na Učiteljskom fakutetu u Zagrebu, a studirala sam razrednu nastavu i engleski jezik, dakle dupli program, s time da sam više bila orjentirana na engleski jezik. Trenutno pišem diplomski na katedri lingvistike i metodike engleskog jezika na Učiteljskom fakultetu.

Nadam se da će to biti gotovo do sedmog mjeseca ove godine, radi staža od godinu dana i polaganja stručnog ispita kojim dobivam licencu za predavanje u školama. A kineski? Sad sam na prvoj godini kineskog jezika, slobodnog studija sinologije pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi se o izvanrednom studiju i nemamo tih studenskih ‘prava’ – započinje svoju zanimljivu studentsku priču Petra Beš, mlada Dubrovkinja u svijetu jezika. Kako je tekao njen put

prema učenju kineskog jezika, gdje se vidi u budućnosti, što joj znače jezici i koliko je kineska kultura različita od naše, otkriva za DuList!

Prošle jeseni upisali ste sinologiju.

Kako je tekao Vaš put prema ovom fakultetu?

Kvota je bila trideset ljudi, ali se na prijemne ispite prijavilo nas 15, na kraju nas je 12 ili 13 u grupi. Zapravo, na Filozofskom fakultetu popularniji je smjer japanologija, oni uvijek ispune svoju kvotu, dok je sinologija nekako ‘mala’. Čini mi se kako puno više ljudi zna za Konfucijev institut, pa više ljudi ide tamo. Možda im odgovara pristup učenju. Dakle, godinu dana prije sinologije sam provela i sama na Konfucijevom institutu, a tek od jeseni sam na sinologiji. Išla sam na njihove tečajeve jezika, Standard Mandarin Chinese i tečajeve kaligrafije, tri stupnja. Uz pejzažno slikarstvo i kineski šah to je bilo sve što su dotad oni nudili, no sad, kako imaju nove profesore, te nove materijale i sredstva, postoji u planu širenje u smislu kulinarskih tečajeva, sviranja njihovih tradicionalnih glazbala, dakle općenito više naglaska na kulturalno učenje.

Na sinologiji je drukčija stvar – prvenstveno je to jezik, o kulturi možeš više saznati kroz izborne predmete, te kako ideš na više godine, više

se fokusa stavlja na kuturu. Dobra stvar kod sinologije je to što god te zanima možeš pitati, tako da su naši satovi, uz ‘lekcije’, sastavljeni od stalnog ubacivanja kulturoloških referenci i slično.

Predaju li Vam izvorni govornici?

Na Institutu su svi profesori Kinezi, dok ih je na fakultetu dio Kineza, a dio Hrvata, ovisi što se predaje. Jezik komunikacije ili bolje rečeno objašnjavanja je engleski, a profesori Kinezi trude se izložiti što više toga na kineskom – trude se da uhvatimo veći obuhvat vokabulara.

Zapravo, moglo bi se reći kako kineski i jest temeljen na vokabularu.

Da, koliko god se to nama činilo čudno.

Nemaju alfabet, nemaju slova, ništa što smo navikli vidjeti u zapadnjačkim jezicima. Kod njih je ‘font’ preko 100 tisuća znakova.

Koliko ste ih naučili od ukupnog broja?

Oko tristo, 350, recimo. No, svaki jezik se uči cijeli život, pa tako i ovaj. S time da je kineski tipičan za nas zapadnjake jer se ne možeš oslanjati na niti jedan drugi jezik za zaključivanje. Lako je ‘pokupit u hodu’ španjolski i talijanski kad imaju slične korijene.

Otkud baš kineski? Jeste li bili svjesni što Vas čeka?

Volim jezike i imam strast prema učenju novih jezika. Smatram da je učenje jezika bitno za razumijevanje drugih ljudi te

Aktualno 25

• 29. TRAVNJA 2015.

DUBROVNIK U LONDONU U okviru festivala CreativeCroatia, koji od travnja do lipnja 2015., organiziraju hrvatsko veleposlanstvo u Londonu u suradnji s Britansko-hrvatskim

upoznavanje kulture. Kako sam se navikla na te nama ‘bliske’ jezike, htjela sam si dati neki mali izazov, nešto što bi bilo drukčije od svega na što sam navikla, kulturološki gledano. Zapadnjačka kultura je stereotipno nekako svrstana u isti koš, ali u globalu gledajući, neke teme se provlače svuda i donekle jest slično, nema puno razlika osim ako se ne ide daleko u prošlost. Tako sam razmišljala koji jezik će biti sljedeći na listi.

Neko vrijeme sam se igrala idejom bi li to trebao biti japanski jezik, budući da crtam stripove i slične stvari, te sam tim slijedom čitala mange i gledala anime.

Japanski me nije dugo držao! Onda je uslijedio korejski, pratila sam glazbu koja me zainteresirala i vidjela sam kako mi korejski bolje ulazi u uho, ali pismo je bilo... Ajme! Čudno, bez rasporeda i načina praćenja, nisam se nikako mogla snaći. Iako sam odustala od aktivnog učenja ovih jezika i dalje gledam anime i slušam korejsku glazbu (smijeh)!

A onda je na red stigao kineski jezik – kako ste se konačno odlučili?

Kineski je došao tako da sam u jednom trenutku birala između korejskog i njega.

Od druge godine fakulteta pokušavala sam se upisati na Konfucijev institut, međutim, pri svakom upisu kvote su jednostavno prepunjene, od prvog dana.

Iznenadilo me koliko puno ljudi želi učiti kineski jezik. Moje zadnje godine na Učiteljskom sam birala tečaj, i odabir (uz malo sreće da upadnem u kvotu) je pao na kineski. Došla sam na prvi sat i totalno se zaljubila u jezik, svaki tračak sumnje u ‘pravi’ odabir je nestao. Neobičan je i zanimljiv, tjera te na stalno razmišljanje i rad.

Ali, znakovi su malo teža stvar?

Da, sve se svodi na to kako ćeš pisati. Kao prvo, mnoštvo ih je, a svi složeniji sastavljeni su od jednostavnijih, pritom da je raspored poteza iznimno bitan. Postoji točan raspored pisanja koji morate pratiti, ako ih ne pratite učitelj to može prepoznati iz vašeg ‘rukopisa’.

Koliki je prosjek znanja znakova kod Kineza i kod stranaca koji uèe jezik?

Knjige kažu ovako: 100 tisuća je zasad poznatih znakova, u modernom kineskom koristi se oko devet tisuća, prosječan Kinez zna ih negdje otprilike do 5,5 tisuća, a svima onima koji uče kineski (stranci, recimo) za razumijevanje 99 posto svih sadržaja potrebno je znanje oko 2,5 tisuća znakova. A da biste

društvom (BCS), 22.travnja u St James Theatru predstavljen je Dubrovnik. Turistička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Londonu, Dubrovačkim

razumjeli 99,99 posto, morate znati tri i pol tisuće znakova! Za pohvatati toliko količinu znakova potrebno je oko šest godina učenja, ali uz stalno održavanje.

Postoje moderne i tradicionalne varijante znakova, a mi učimo modernu verziju znakova, jer ona spada u ‘standard mandarin’ koji vrijedi za sve one koji uče kineski, ali i za samu Kinu. Kao zemlja s jako puno različitih dijalekata, standard mandarin je za njih kao za nas standardni hrvatski samo puno potrebniji da bi se mogli razumjeti. Učitelji nam pokazuju i tradicionalnu verziju znakova. Često nam pokušavaju to objasniti s aspekta kulture, da možemo povezati asocijacije i Kinezima je naravno to očito ‘na prvu’, dok je nama pomalo nerazumljivo, jer mi teško vidimo slike u tim znakovima.

Planirate na neki način unaprijediti Vaše učenje. Planirate li, ili možda bolje rečeno, kad odlazite u Šangaj?

Tri godine studiram u Zagrebu, a onda se može izabrati Ljubljana ili Šangaj, u oba grada su to redovni fakulteti. Ako sve bude išlo po planu, odradim još dvije godine u Zagrebu i odlazim u Šangaj na studijsku godinu.

U kineskom se koristi ‘on’ i ‘ona’, a ‘ono’ se vrlo rijetko koristi. Isto se izgovaraju, ali sva tri imaju različit znak, ali konotativno značenje je drugačije, Najbolje se prepoznaje u pismenoj formi i morate obratiti pozornost o čemu se točno radi

Kako su stvari tamo organizirane, studentski gledano?

Svake godine u Kini završi magistara kolika je populacija Hrvatske. Svake godine! Gledala sam stipendije i programe koje nude za strane studente. Dio njih može biti smješten u domove, a dio može biti smješten kod obitelji. Recimo kad ideš tamo na radnu praksu (o čemu sam razmišljala iduće ljeto, kada dobijem licencu učitelja) u veće gradove. U takvim situacijama, kad pođeš na rad ili praksu tamo, smještaju te u apartman ili stan. Dosta toga i njihova Vlada financira. A to je zato što je velika potražnja za učiteljima općenito, pogotovo učiteljima stranih jezika.

Koja je prva asocijacija na Kinu danas?

Osjeti se i vidi kako je jedna od najvećih ekonomskih sila. Uz Kinu, kao i Japan, vežu se često negativne konotacije, to je zbog povijesnih činjenica. Postoji i puno stereotipova, ali to proizlazi iz toga što su jednostavno različite kulture od naših kultura na zapadu. Inače, jako su oprezni kada razgovaraju o svojoj kulturi.

Na našim predavanjima uspoređujemo Hrvatsku i Kinu dosta često, što je jako zanimljivo, kad imaš obje perspektive.

Svake godine u Kini završi magistara kolika je populacija Hrvatske

ljetnim igrama, Brilliant Events i Honey-tongued Theatre Productions, u prekrasnom ambijentu St James Theatra predstavila je projekt ‘Dubrovnik – City of Festivals’.

Imate li koji primjer za to?

Ispitivajući naše profesore saznali smo kako neće baš otvoreno pričati o politici, o religiji, reći će neke stvari ali ne puštaju baš ljude ’ blizu sebe’. Pričaju i o društvu, o raznim razlikama koje vide između sebe i zapadnjačkih kultura. No u dosta toga im je teško pristupiti. Ovo se tiče samo početne komunikacije, u konačnici se opuste, što opet pripisujem kulturološkim razlikama. Razgovori se moraju odraditi s taktom. I mora se znati bonton, uostalom kao i u svakom drugom jeziku. Što se tiče socijalnih situacija, evo jedan zanimljiv primjer – ako kasnite na dogovor nekome, dakle dogovorili ste se na primjer za piće, a ako kasnite u zaostatku ste za dva, tri pića.

Te kad dođete, morate to sve popiti!

Koliko Kinezi znaju o nama?

U Šangaju postoji studij ‘Croaticum’, a na njemu se uči hrvatski jezik, malo o kulturi i povijesti i slično, tako i oni mogu doći ovamo, jer mi na Filozofskom također imamo odsjek Croaticum.

Mislite li ostati u Kini, nekad, jednom, zauvijek?

Uh! Doma je doma, iako nemam zadrške živjeti i raditi negdje drugo.

Nisam se ograničavala samo na Kinu, i neke druge zemlje naravno, dolaze u obzir – Australija, Kanada, Švedska, koja god! Novi jezici, novi ljudi. Ali Kina je definitivno u duljem planu. Zauvijek ili na kraće, to još ne znam. Kina nije neka daleka i romantična zemlja o kojoj se malo zna. Oni imaju vrlo kompleksnu situaciju, pa nama i profesori znaju govoriti kako mi ovdje zapravo ne znamo što imamo i da zapravo jako malo cijenimo to što imamo. Naime, Kina ima veliki problem sa zagađenjem okoliša. Većinu godine, naravno ne u cijeloj zemlji, iznad vaše glave su oblaci smoga a ljudi hodaju s maskama i filterima zraka. Voda im nije pitka, ne mogu se kupati u oceanu na svim mjestima, no oni se generalno ne vole kupati jer ne uče plivati. Oni more ne doživljavaju na isti način kao mi. Da se vratim na svoj odlazak u Kinu – budući da more obožavam, i nema mi ljepše scene nego vidjeti more, Grad i sunce s vidikovca kad idem u Grad – ako samo taj dio stavim sa strane i odaberem Kinu, neće mi biti lako. Iako sam tip osobe da ću, bez obzira koliko me ‘trta’, poći u nepoznato, učiti, imati nova iskustva i poznati nove ljude, ali primarna je želja donijeti ono što sam upila – doma.

26 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

Crna kronika

POKRALI STARICU Dvije muške i jedna ženska osoba prošli su tjedan iz obiteljske kuće u Podgradini otuđili novac. Ušli su u stan starije ženske osobe pod izlikom da je dobila nagradu, nakon čega su iz spavaće sobe otuđili veću količinu novca te se udaljili u nepoznatom pravcu, pišu iz Policije.

NAKON SEDAM DANA POTRAGE

Pronađeno tijelo Vinka Kriste Tijelo je pronađeno na nepristupačnom predjelu Nereze U nedjelju u jutarnjim satima, nakon sedam dana potrage, pronađeno je tijelo nestalog Vinka Kriste.

– Tijelo je pronađeno na predjelu Nereze koje je nepristupačno. Vatrogasci JVP Dubrovačko primorje, DVD-a Slano, lovci te mještani Slanog i Visočana, predvođeni Zapovjednikom JVP-a Ivom Franušićem i načelnikom općine Nikolom Kežićem, pokrenuli su veliku potragu koja je uključivala preko 100 ljudi. O kakvom se

nepristupačnom terenu radi govori i podatak da se krenulo u izradu šumske prosjeke kako bi se moglo pristupiti području i da bi mrtvozornik i ostale relevantne službe mogle napraviti očevid – izvijestili su o tragičnom kraju ove potrage vatrogasci.

Podsjetimo, nestali Kriste posljednji put je viđen 19. travnja. Rođen je 18. kolovoza 1953. godine u Trebimlji, BiH. Prema informacijama iz PUDN na njegovom tijelu nije bilo nikakvih tragova nasilne smrti.

Nestali Kriste posljednji put je viđen 19. travnja

ZBOG MANJKAVOG POSLA

Nevjerojatan obrat u suđenju za smrt Ivane Obad Prva fotografija u fotoelaboratu trebala je biti napravljena barem 100 metara od mjesta sudara Iako je od prometne nesreće u kojoj je život izgubila mlada Dubrovkinja Ivana Obad prošlo gotovo pet godina, čini se kako je nedavno došlo do nevjerojatnog obrata. Naime, vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić priznao je da mu je nalaz kriv zbog ranije pogrešno odrađenog posla policije.

– U vještačenju sam naveo nelogičnosti i propuste policijskog očevida. Označeni trag kočenja Nissana

U vještačenju sam naveo nelogičnosti i propuste policijskog očevida

pogrešno je ucrtan u skicu, a i nema ga na fotografiji. Prva fotografija u fotoelaboratu trebala je biti napravljena barem 100 metara od mjesta sudara.

Kao da na očevidu nisu znali što točno slikati, sad i mi odgonetavamo čemu koji trag služi. Prema ARKORD ortofoto snimci mjesta nesreće koju je priložio odvjetnik Milko Križanović, vidi se da zakrivljenost kolnika ne odgovara policijskoj skici prema kojoj sam radio vještački nalaz – rekao je Ivašić, čije su izjave prenijeli nacionalni mediji.

Priznao je da zbog netočne policijske skice nije točna niti njegova grafička analiza. Rješenje vidi u geodetskom mjerenju mjesta tragedije, a Čolakov

odvjetnik Lukša Leonić predložio je da se nabave i neupotrijebljene fotografije s očevida.

Iako je predloženo i novo vještačenje do njega neće doći već će se ispitati policajac koji je izradio manjkavi fotoelaborat.

Podsjetimo, 5. studenoga 2010. autocestom Rijeka – Zagreb utrkivali su se Čolak u Ferrariju 360 Modena i Opačak u Nissanu 350Z. Kod Bosiljeva auti su se dodirnuli. Ferrari, kojim je Čolak sa 182 km/h sustizao Opačka koji je jurio 187 km/h, zanio se, izletio s ceste, prevrnuo i zapalio. Čolak je ispao iz auta, a Ivana, koja je bila s njim u jurilici, ostala je u automobilu.

• 29. TRAVNJA 2015.

Oglas 27

28 Aktualno

29. TRAVNJA 2015. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

POTPISANI UGOVORI

Ministarstvo sufinancira izgradnju terminala i infrastrukture na jugu

ODRŽAN ADRIATIC SEA FORUM

Što može ponuditi naše more?

Projekt ‘Izgradnja lučke infrastrukture u luci Ston’ Ministarstvo sufinancira s milijun kuna

Ston će dobiti novu obalu duljine 162 metara s novim privezima za 42 plovila

ŽUPANIJA Ministar Siniša Hajdaš Dončić je potpisao ugovore s ravnateljima lučkih uprava u Dubrovačkoneretvanskoj županiji o izgradnji infrastrukture u luci Ston, te pomorsko putničkog terminala u Veloj luci.

Ugovor o sufinanciranju projekata ‘Izgradnja lučke infrastrukture u luci Ston’ u vrijednosti milijun kuna ministar je potpisao s Antunom Banovcem, ravnateljem Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije, a Ugovor o sufinanciranju projekta ‘Izgradnja pomorsko putničkog terminala Vela Luka’ u vrijednosti tri milijuna kuna s Borisom Žuvelom, ravnateljem Županijske lučke uprave Vela Luka.

U luci Ston bit će sagrađena nova obala duljine 162 metara s novim privezima za 42 plovila, produbljeno morsko dno do obalne linije čime će se omogućiti sigurnije manevriranje plovila i pristajanje, a ukupna vrijednost radova iznosi više od 12 milijuna kuna. Ministarstvo sufinancira milijun kuna, Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije dva milijuna kuna, a jedinice lokalne samouprave 4.25 milijuna kuna. U Veloj Luci bit će izgrađeno trajektno pristanište, zidana obala od 482 metra te uređena zaobalna površina od 18.000 četvornih metara. Bit će sagrađena dva veza ukupne dužine 150 metara, a ukupna vrijednost radova je više od 63 milijuna kuna.

Adriatic Sea Forum ključno je događanje za sve one koje interesira potencijal kojeg Jadransko more može pružiti ne samo za razvoj pomorskog prometa već i za brojne djelatnosti koje su usko povezane s navedenim prometom ŽUPANIJA Drugi Adriatic Sea Forum-cruise, ferry, sail, yacht održan je proteklog tjedna u Dubrovniku.

Svečanom otvaranju prisustvovao je župan Nikola Dobroslavić koji je istaknuo kako Dubrovačko-neretvanska županija poklanja punu pozornost na more kao resurs i turizam kao najvažniju turističku granu.

— Kroz izradu Županijske razvojne strategije, Strategije razvoja turizma i Smjernica za integrirano upravljanje priobalnim područjem potvrdili smo da je turizam prevažan, a unutar globalnog turizma nautički i cruising

turizam posebno. Započeli smo s izradom dokumenta Strategija funkcionalne regije Južna Dalmacija koja bi trebala doprinijeti prometnim rješenjima unutar županije i prema okruženju doprinoseći razvoju turizma. Naše ideje za cruising turizam su na pravom putu, čemu doprinosi Dubrovnik kao home port dokazujući da radimo na unaprijeđenju kvalitete, a na pitanje kvantitete još moramo ponuditi odgovore – istaknuo je župan Dobroslavić.

Adriatic Sea Forum ključno je događanje za sve one koje interesira potencijal kojeg Jadransko

Aktualno 29

• 29. TRAVNJA 2015.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Župan Nikola Dobroslavić i pročelnik za zdravstvo i socijalnu skrb Dario Kulišić u pratnji ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije Mata Lakića obišli su prostore

Zavoda za javno zdravstvo. Ravnatelj Lakić je upoznao župana s lokacijom na kojoj se planira izgradnja prostorija za potrebe Odjela za mentalno zdravlje.

SPELEOLOŠKA ŠKOLA

Živi svijet podzemlja

more može pružiti ne samo za razvoj pomorskog prometa (nautički turizam, kružna putovanja, trajektni prijevoz), već i za brojne djelatnosti koje su usko povezane s navedenim prometom. Jedinstveni susret za obogaćivanje znanja, tehničke informacije, privatne i poslovne kontakte, prezentaciju i promociju svojih poslovanja i projekata. Cilj Adriatic Sea Forum

je poboljšati promociju cjelokupnog područja Jadranskog mora kroz točno određene odabire i prilagođene programe, kao što je suradnja među državama, regijama i destinacijama koje se nalaze na ovome moru te na taj način proširiti poslovne mogućnosti i rezultate za sve operatere koji su uključeni u sektore koji su sastavni dio ovog foruma.

ŽUPANIJA U okviru četvrte Speleološke škole, u organizaciji HPD Sniježnica, predstavnica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačkoneretvanske županije održala je predavanje o živom svijetu podzemlja. Kao sastavni dio teoretskog dijela škole, predavanje o živom svijetu podzemlja obuhvatilo je tumačenje o glavnim obilježjima i vrijednostima podzemnih staništa, važnosti zaštite i očuvanja istih kao i o živom svijetu podzemlja.

30 Oglas

29. TRAVNJA 2015. •

Temeljem Programa poboljšanja kreditiranja poduzetništva i obrta “Kreditom do uspjeha 2014.” – Mjera 1. – “Kreditom do konkurentnosti”: 403-01/14-01/29; URBROJ: 516-03-03-01/2-14-18 od 18. rujna 2014. godine, Dubrovačko-neretvanska županija raspisuje

NATJEČAJ za dodjelu poduzetničkih kredita uz subvenciju kamatne stope po Projektu “Mjera 1 – Kreditom do konkurentnosti” 1. Korisnici kredita mogu biti mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva: - trgovačka društva (d.o.o., j.d.o.o.)

- fizičke osobe upisane u obrtni registar - obrti - profitne ustanove Poduzetnici moraju uložiti na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prednost imaju projekti poduzetnika koji se bave proizvodnom djelatnosti, projekti od značaja za gospodarski razvoj Županije te projekti kojima se otvaraju nova radna mjesta.

Zakonsko pravo na kredit ne postoji.

2. Namjena kredita: - kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata - kupnja nove opreme ili pojedinih dijelova opreme (stanovi isključeni) - obrtna sredstva do 20% (za projekte iz uslužne djelatnosti) i do 30% (za projekte iz proizvodne djelatnosti) iznosa ukupno odobrenog kredita Krediti se ne odobravaju za refinanciranje postojećih kredita, odnosno zatvaranje postojećih obveza prema bankama ili drugim kreditnim/ financijskim institucijama.

3. Traženi iznos kredita može biti: najniži iznos: u protuvrijednosti 100.000,00 kuna najviši iznos: u protuvrijednosti 500.000,00 kuna 4. Rok otplate.

- do 10 godina (kupnja, izgradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata - do 7 godina (kupnja nove opreme ili novog dijela opreme) poček se računa u rok otplate i iznosi do 2 godine (u razdoblju počeka plaća se kamata) 5. Rok iskorištenja: - do 12 mjeseci od dana potpisa Ugovora o kreditu 6. Kamatna stopa: KUNSKI KREDIT

Rb

Poslovna banka

Kamatna stopa

uz HAMAG BICRO

1.

Hrvatska poštanska banka d.d.

6%

5,5%

2.

SG Splitska banka d.d.

7%, fiksno

6,5%, fiksno

KREDIT UZ VALUTNU KLAUZULU – EURO

Rb

Poslovna banka

1.

2.

3.

4.

Erste&Steiermärkische Bank d.d.

Raiffeisenbank Austria d.d.

OTP Banka Hrvatska d.d.

SG Splitska banka d.d.

5.

6.

Privredna banka Zagreb d.d.

Hypo Alpe Adria Bank d.d.

7.

Kreditna banka Zagreb d.d.

Kamatna stopa

3M euribor + 5%, promjenjiva 3M euribor + 6,25%, promjenjiva 4,99%-5,49%, promjenjiva 3M euribor + 5%, promjenjiva (max 7%) 6,7%, fiksno 6M euribor + 5,5%, promjenjiva (max 7%) 3M euribor + 6,9%, promjenjiva

uz HAMAG BICRO

3M euribor + 5%, promjenjiva 3M euribor + 6%, promjenjiva 4,59%-4,99%, promjenjiva 3M euribor + 5%, promjenjiva (max 6,5%) 6,2%, fiksno 6M euribor + 5%, promjenjiva (max 6,5%) 3M euribor + 6,4%, promjenjiva

Oglas 31

• 29. TRAVNJA 2015. ŽIVOT PIŠE TUŽNE PRIČE

Pomozimo Matei i Ani Žabić! uz subvenciju kamatne stope od strane 1. Ministarstvo poduzetništva i obrta 2 postotna poena za projekte iz proizvodne djelatnosti i 1 postotni poen za projekte iz uslužne djelatnosti.

2. Dubrovačko-neretvanska županija 1 postotna poena za projekte iz proizvodne djelatnosti i 2 postotni poen za projekte iz uslužne djelatnosti.

7. Naknada banci:

0,5% od iznosa odobrenog kredita, jednokratno za sve troškove banke, a prije

korištenja kredita 8. Otplata:

u jednakim mjesečnim, tromjesečnim ili polugodišnjim obrocima, s time da prva rata dospijeva nakon isteka razdoblja počeka 9. Instrumenti osiguranja: - uobičajeni instrumenti osiguranja u kreditnom poslovanju banke - moguće jamstvo Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije sukladno Općim uvjetima i Pravilniku o izdavanju jamstava Traženi instrumenti osiguranja ovisit će o iznosu kredita, ročnosti kredita, namjeni kredita, kreditnoj sposobnosti krajnjeg korisnika kredita i ocjeni rizičnosti, a sukladno internim procedurama Poslovne banke u kojoj je zatražen poduzetnički kredit.

Krajnji korisnik dogovara instrumente osiguranja s poslovnom bankom.

10. Odluka o odobrenju kredita: Konačnu odluku o odobrenju/odbijanju kreditnog zahtjeva donosi Poslovna banka temeljem Odluke o odobravanju subvencije koju donosi Povjerenstvo za provedbu postupka javnog natječaja i vlastite financijske provjere poslovanja poduzetnika.

11. Podnošenje zahtjeva Obrazac Zahtjeva za poduzetnički kredit, popis potrebne dokumentacije te sve informacije o kreditnom programu mogu se dobiti u Upravnom odjelu za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Dubrovačko-neretvanske županije, Pred Dvorom 1, na tel: 351-431 i 351-404.

Zahtjev za poduzetnički kredit se podnosi: DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku Povjerenstvo za provedbu postupka javnog natječaja – Mjera 1.

Pred Dvorom 1, 20 000 DUBROVNIK 12. Trajanje Natječaja Natječaj je na snazi do iskorištenja raspoloživih sredstava za subvenciju kamatne stope.

U doista smo teškoj životnoj situaciji. Strašno se bojim. Prije smo živjeli od jedne plaće, ali nije nam ništa nedostajalo niti smo ništa tražili. Meni je muž uvijek pomagao. Njegovom pogibijom sve je naglo nestalo Kobnog 25. rujna 2014. godine život obitelji Žabić naglo je stao. Suprug Ane Žabić smrtno je stradao u stravičnoj prometnoj nesreći u Sustjepanu i ostavio iza sebe Anu, koja sada doslovno preživljava, i maloljetnu kćer, dobru i vrijednu učenicu koja se brine za svoju teško bolesnu mamu. Ana je, ističući kako se ne srami svoje nevolje, otvorila dušu za DuList i otvoreno moli pomoć svih dobrih ljudi.

Ona i njezina kćer Matea žive od 1200 kuna mjesečno. Doista nehumani uvjeti posebno ako tome dodate činjenicu da je Matea učenica, a Ana zbog svoje uznapredovale bolesti ne može raditi.

— U doista smo teškoj životnoj situaciji. Strašno se bojim. Prije smo živjeli od jedne plaće, ali nije nam ništa nedostajalo niti smo ništa tražili. Meni je muž uvijek pomagao. Njegovom pogibijom sve je naglo nestalo. Ostale smo bez ičega. Mene nije sram. Kad ste u muci, onda vas ničega nije sram – kazala nam je Ana, koja zbog teške bolesti ne može raditi. Naime, ima

problema s dijabetesom, visokim tlakom, srcem i još nizom bolesti koje je sprječavaju u radu.

— Na desno oko zbog sive mrene katarakta apsolutno ništa ne vidim, a lijevo oko mi je oštetio šećer. Vidim, ali i ne vidim. Strašno se bojim, ali što ću. Svi ovi zdravstveni problemi su se udvostručili nakon što mi je muž poginuo. Doživjela sam veliki šok i konstantno bila pod stresom – objašnjava Ana. Ana ne može sebi priuštiti hranu za dijabetičare i zbog toga ima još veći problem sa dijabetesom. Ana i njezina kćer Matea ovim putem mole pomoć Dubrovčana, ali i svih dobrih ljudi.

Svaka pomoć je dobrodošla.

Svi koji žele pomoći Ani Žabić i njenoj maloljetnoj kćeri novčana sredstva u skladu s mogućnostima mogu uplatiti na žiro-račun: Matea Žabić HR 452407000 3206029954 / za inozemstvo SWIFT / BIC code OTPVHR2X ili HR 372407 0003262593611 Kontakt Ane Žabić je: 091 / 533 4933

32 Aktualno

Duplerica

BILO JE NEMOGUĆE ODBITI MOLBU

29. TRAVNJA 2015. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Jugaška uporno

Aktualno 33

• 29. TRAVNJA 2015.

ost

TAKSISTI DOPRINIJELI GUŽVI Bahati taksisti, malo im je mjesta pa su se stacionirali i na parkiralištu Iza Grada, i pod vatrogascima. Opći kaos je u gradu, a oni katastrofa! – javlja nam i šalje fotografije čitatelj koji je tijekom jutra proteklog tjedna kroz gužvu prošao cestom oko

Vatrogasaca. I ove fotografije dokaz su kako taksista u Gradu treba biti manje od trenutnih preko 200. Nema dovoljno parkirališnih mjesta za sve, a svi se odjednom pojave na cesti i nastane situacija kako vidite na fotografiji – ističe naš čitatelj.

Simpatični dječak skužio je našu namjeru da ga fotografiramo te nas zapitao: ‘A dundo, hoće li to biti negdje objavljeno?’

Piše/Foto Baldo Marunčić

Jedan je mali Jugaš vrijedno skupljao lopte iza vrata golmanske legende Josipa Pavića prošle srijede na utakmici dva najtrofejnija hrvatska kluba Juga i Mladosti. Uhvatili smo ga tako okom kamere u trenutku odmora do iduće ‘intervencije’, a prije nego je loptu proslijedio linijskom sucu Marku Radoviću. Simpatični dječak skužio je našu namjeru da ga fotografiramo te nas zapitao: ‘A dundo, hoće li to biti negdje objavljeno?’ Kako smo fotogaleriju radili prvenstveno za naš internetski portal, odgovorili smo mu kako svoju fotografiju može pronaći na dulist.hr.

— A u redu... A hoće li biti u novini?

– uporan je bio u svojim upitima mladi Jugaš. Vidjelo mu se u očima da baš želi da tu fotografiju objavimo u novom broju našeg tiskanog izdanja.

Jugaši su te večeri slavili protiv Mladosti, a tri dana kasnije potvrdili plasman u finale Prvenstva Hrvatske. A mi smo ovom objavom malom Jugašu ispunili želju.

34 Kultura

29. TRAVNJA 2015. •

Ulicama moga grada

Para mi se, traje to…

O JEDNOJ LJUBAVI KOJA I TE KAKO TRAJE, MLADOSTI, LUDOSTI, DJECI, UNUČADI I PRAPRA BABI

A Pimpek će ‘Danas bi nam trebalo sto dozvola za vjenčanje u tim godinama, a tad smo bili atrakcija, mladi, ludi, zaljubljeni…’

Suzana i Nikša ispred svoje konobe u Karmenu

Priča o ljubavi dvoje mladih ljudi za koje su mnogi kad su se zavoljeli i jako mladi vjenčali, s uzdahom rekli ‘Para mi se, neće to dugo!’ Al’ traje ta njihova ljubav evo već ima i trideset ljeta, na iskrenu radost svih koji ih u Gradu vole, a takvih je jako puno Zapisao Boris Njavro

Negdje krajem prošle ‘ljetne sezone’, dakle lani u jesen, pokucao sam na vrata njihova doma na broju 13. u Ulici od Buže ili u Boškovićevoj ulici. Doma im nikoga nije bilo. Sreli bi se u điru uz ‘Adio’ i ‘Kenova’, dobacili bi mi ‘Aj još koji dan!’ ili ‘Evo, samo malo… pa ćemo!’ Al’, nikako ih uhvatit’! Još im je bila gužva, još su imali posla oko svog obiteljskog restorana,

prelijepe dubrovačke konobe ‘Ribar’ u Ulici od Akvarija ili u Ulici Damjana Jude. Đir ‘ulicama’ krenuo je dalje, išle su nove priče, došla zima, Božić i Nova, Nazbilj – tramvaj nakon ‘Božićne bajke’ bio je kao atrakcija parkiran ispred njihove konobe, zatim bi Festa, pa… I evo, konačno i pred početak nove ‘sezone’, našli smo se, zastali u điru naših života, na tren bar, uz malo priče i sjećanja.

Jer, otići iz Ulice od Buže dalje u đir bez priče o njima nema smisla! Njih dvoje obilježje su i te ulice, ali i Grada i đira Stradunom. Stoga, prije nastavka đira, ide priča o njima, priča na neki način o dubrovačkom Romeu i Giulietti, naravno sa sretnim završetkom, priča o ljubavi dvoje mladih ljudi za koje su mnogi kad su se zavoljeli i jako mladi vjenčali, s uzdahom rekli ‘Para mi se, neće to dugo!’ Al’ traje ta njihova ljubav evo već ima i trideset ljeta, na iskrenu radost svih koji ih u Gradu vole, a takvih je jako puno.

Mladi, ludi, zaljubljeni…

Nikša i Suzana Kovačić zaista su na svoj način obilježje Grada. Nema šanse

Kultura 35

• 29. TRAVNJA 2015.

proći Stradunom, a ne sresti u tom điru barem jedno od njih dvoje. Djeca su Grada, Suzana je rođena u Karmenu, mlađa je i jedina sestra dva znana brata i dva sjajna rokera, u zadnje članova vrhunskog ‘Porporela Sexy Show banda’, Pere i Tonija Kusovca. Nikša, koga ipak bolje znamo po nadimku Pimpek, ‘bio sam najmanji u ekipi, pa me tako još kao klinca nazvao Đanijev ćaća! I ostalo, tako me svi zovu u Gradu, pravo ime malo tko mi zna!’, rođen je u Ulici od Buže. ‘I ne samo ja, u toj kući smo već generacijama!’ Kao klinci, pomalo ih se sjećam, bili su zaista prelijepa djeca. ‘Znali smo se…onako, kao i svi u điru Gradom. I ajde, a gdje drugo nego na Porporeli, zagledali se, poljubili se, zaljubili se…i prohodali!’

Pomalo se vraćaju u ta lijepa sjećanja, tren Suzana, tren Pimpek, dok sjedimo u njihovoj konobi ‘Ribar’ znanoj po sjajnim dubrovačkim delicijama i specijalitetima i koju imaju već desetak godina.

‘I kaže meni nakon nekog vremena Suzana kako je ostala trudna! Stanem, gledam je, te sam je pitao ‘Hoćeš li se udat za me?’ Suzana se sjeća kako se na to njegovo pitanje nasmijala, a onda mu odgovorila ‘A što ću drugo!’ Priču nastavlja Pimpek, ‘I tako nakon toga, tih naših prvih ‘zaruka’, nas dvoje u đir. Bio je baš 1. svibnja, Praznik rada, 1986. godine, a ispred Svetog Vlaha sviraju ‘Distonatori’ i nas dvoje đusto tuda, onako mladi, zagrljeni, vidi nas Srđan Kera i ekipa te nam zapjevaju onu Mišinu ‘Odvest ću te na vjenčanje’ al’ s njihovim šaljivim dodatkom ‘Malo sutra’! Nikad to neću zaboravit, kao da su znali o čemu smo nas dvoje mao prije pričali. I eto, 26. srpnja te 1986. smo se vjenčali!’ Bili su jako mladi, Pimpek je imao 19 godina, a Suzana tek 16 godina, uz njen šaljivi dodatak ‘i nešto više’ i nastavak njenih sjećanja na te dane, ‘Bio je to pomalo šok za sve!

Ono, mladi, pa daj…neće to dugo! Braća su mi baš ono bila – šok! Ma nitko nije mislio da će to dugo, u vrh glave godinu dana, znali bi nam to i reć’, al’… evo, traje, 30 godina!’ A Pimpek će ‘Danas bi nam trebalo sto dozvola za vjenčanje u tim godinama, a tad smo bili atrakcija, mladi, ludi, zaljubljeni…’

Suzana Kovačić, tada još Kusovac

U petak, 1. svibnja slavimo Svetog Josipa Radnika i Praznik rada, ako je više ikome do slavlja, jer ‘za rijet istinu, teška bremena’ živimo, kako zapisa naš veliki Marin Držić

…u njihovoj obiteljskoj konobi u Konavlima

Nikša Kovačić Pimpek i prvi sin Vlaho na Porporeli

Djeca, unučad i prapra baka

Pimpek je zapravo – pomorac, plovio je ‘…sve skupa oko 15 godina. Otac mi je bio direktor plovnog parka u ‘Atlasu’, pa sam počeo na njihovom ‘Ambasadoru’ kao mornar još ono… srednja škola. I baš tad, pred naše vjenčanje, otac i mati išli ‘Ambasadorom’ na vijađ do Venecije, bio i ja s njima, šetali se tamo, htjeli mi kupit’ nešto robe, te baš na onom Mostu uzdaha ili Mostu zaljubljenih, ohrabrim se ja i kažem im kako ću se ženit! Oni me gledaju, malo šute… I oni su se vjenčali jako mladi, stari je imao 20, a majka 17 godina, te će stari moj ‘Nije valjda da ću bit djed!’, a ja mu kažem ‘Hoćeš!’ I postao je djed već te 1986. godine, kad su Suzana i

Pimpek dobili prvog sina Vlaha. Iza njega rodio im se Luka 1989., te treći sin Niko 2004. godine. A priča se nastavlja i sa novim generacijama, pa je njihov sin Vlaho sa 20 godina, 2006. godine dobio sina Điva, te je Pimpek u 40 godini posao djed, a Suzana u 36. godini baka, a njihov treći sin Niko tek s dvije godine dundo! ‘Rekli bi danas, a i tad su nam govorili ‘Bili smo s vragom…’ al’ evo… trajemo!’ upada u sjećanja baka Suzana. I sve ove godine svi zajedno žive na broju 13. u Ulici od Buže. ‘Moja none živi u Lapadu, odem do nje često, to je i najčešći razlog što idem van Zidina, a ona je mom unuku Đivu prapra baka! Valjda jedina prapra baka u Dubrovniku! A tek da čuješ njenu priču…’ Dakle, valja nama do Lapada. A prije polaska na taj put, evo opet pred nama važnih datuma kojih se treba prisjetit. U petak, 1. svibnja slavimo Svetog Josipa Radnika i Praznik rada, ako je više ikome do slavlja, jer ‘za rijet istinu, teška bremena’ živimo, kako zapisa naš veliki Marin Držić, kome ćemo dan iza, 2. svibnja obilježiti godišnjicu smrti, koji je umro na taj dan 1567. u 59 godini u Veneciji, daleko od svog rodnog grada.

Obitelji Kovačić i Kusovac zajedno, snimila Suzana

36 Kultura BOGAT PROGRAM NA VIŠE LOKACIJA

Prvi Dani mađarske k Na svečanom otvorenju, publika je imala priliku čuti operetu, te također prisjetiti se stote obljetnice premijere Kneginje čardaša mađarskog skladatelja Imrea Kálmána

Završetak prvih Dana mađarske kulture u nedjelju navečer u ljetnikovcu Bunić Kaboga obilježila je Večer mađarske književnosti i gastronomije. Glumci Barbara Vlasics, Slaven Vidaković i Stipan Đurić čitali su dijelove iz Gastronovele Gyule Krúdya Foto Zvonimir Pandža/Mia Njavro

Prvi Dani mađarske kulture obilježili su protekli tjedan u Dubrovniku, a održani su u organizaciji Instituta Balassi– Mađarskog instituta u Zagrebu i počasnog konzulata Mađarske u Dubrovniku i Hrvatskog kazališta u Pečuhu.

Publiku je na otvorenju pozdravila počasna konzulica Republike

Mađarske sa sjedištem u Dubrovniku dr. sce. Katja Bakija, a nazočnima se obratio i župan dubrovačko- neretvanski Nikola Dobroslavić. Na svečanom otvorenju, publika je imala priliku čuti operetu, te također prisjetiti se stote obljetnice premijere Kneginje čardaša mađarskog skladatelja Imrea Kálmána, a uz to prisjetiti se hitova mađarskih

operetnog skladatelja Ferenca Lehára a u izvedbi Katalin Szász i Stipana Đurića. Publici se obratio i mađarski veleposlanik u Hrvatskoj, Jozsef Zoltan Magjar koji je podsjetio na vremena kada su Hrvatska i Mađarska živjele i radile u istoj domovini, te napomenuo kako je taj dio zajedničke povijesti zapamćen po miru i mnogim kulturnim i ostalim dostignućima s kojima se ponosimo, a koja nastavljamo zajedno u Europskoj Uniji.

U subotu navečer u atriju palače Sponza otvorena je izložba mađarskog slikara Jánosa Erdősa. Pozdravnu riječ uputila je također počasna konzulica Bakija, dok je o Erdősevom umjetničkom opusu više kazao ravnatelj

Kultura 37

• 29. TRAVNJA 2015.

‘LJUBAV NA PRVI POGLED’ – Gostovanje komedije ‘Ljubav na prvi pogled’ Fadila Hadžića u režiji Zorana Mužića možete pogledati u Kazalištu Marina Držića 2. i 3. svibnja u 20 sati.

U predstavi iz produkcije Satiričkoga kazališta

‘Kerempuh’ i Kazališne grupe Lectirum igraju Matija Prskalo i Zijad Gračić. Sve informacije i rezervacije možete dobiti na telefon 321 088 i na e-mail: blagajna@kazaliste-dubrovnik.hr.

kulture u Dubrovniku Mađarskog instituta u Zagrebu dr. sc.

Dinko Šokčević.

János Erdős rođen je u Debrecenu 1938. godine i jedan je od najistaknutijih suvremenih mađarskih slikara. Živi u mjestu Zók pored Pečuha. Školovao se u Pečuhu, uz Budimpeštu najjačem likovnom centru Mađarske za koji se vezuju takva zvučna imena svjetske arhitekture ili slikarstva kao istaknuti član Bauhausa, Marcell Breuer, ili najveći majstor op arta, Victor Vasarely. János Erdős je prvo završio graditeljsku školu, zatim svoju likovnu naobrazbu stekao u Pečuhu. Radio je desetljećima kao profesor u Likovnoj srednjoj školi u Pečuhu. Bavi se i grafikom. Imao je niz uspješnih izložbi u Mađarskoj i svijetu. Više puta je izlagao i u Hrvatskoj. Njegovo slikarstvo karakteriziraju stroga, arhitektonska struktura i izvornost likovnog svijeta narodne umjetnosti.

Nakon otvaranja izložbe održana je Večer mađarske poezije, na kojoj su glumci mađarskog Narodnog kazališta u Pečuhu Slaven Vidaković i Barbara Vlasics čitali djela velikana mađarskog pjesništva druge polovice 20. stoljeća: Jánosa Pilinszkya i Györgya Petria u

U subotu navečer u atriju palači Sponza otvorena je izložba mađarskog slikara Jánosa Erdősa

Katalin Szász i Stipan Đurić oduševili su publiku na otvorenju

hrvatskome prijevodu Dinka Šokčevića. János Pilinszky je jedan od velikana mađarske književnosti, možda najbolji mađarski pjesnik druge polovice 20. stoljeća. Pilinszky je majstor refleksivne poezije izuzetno snažnog izraza, dubokih misli i jake simbolike. György Petri je istaknuti pjesnik druge polovice 20. stoljeća koji je uz njemu svojstven, istodobno lijep i sarkastičan lirski izraz snažno progovorio i kao kritičar mađarskog političkog

Jozsef Zoltan Magjar, mađarski veleposlanik

i društvenog poretka i u doba socijalističke diktature, ali i u razdoblju tranzicije. Gyula Krúdy je jedan od najvećih autora mađarske proze svih vremena čija djela na žalost, uopće dosada nisu bila prevedena na hrvatski jezik. Krúdy je majstor stila, proustovski čarobnjak za stvaranje atmosfere proteklih vremena, čije je gotovo cjelokupno književno stvaralaštvo posvećeno lijepim ženama, dobrom jelu i još boljem piću.

Završetak prvih Dana mađarske kulture u nedjelju navečer u ljetnikovcu Bunić Kaboga obilježila je Večer mađarske književnosti i gastronomije.

Glumci Barbara Vlasics, Slaven Vidaković i Stipan Đurić čitali su dijelove iz Gastronovele Gyule Krúdya. Gyula Krúdy je jedan od najvećih autora mađarske proze svih vremena čija djela na žalost, uopće dosad nisu bila prevedena na hrvatski jezik. Krúdy je majstor stila, proustovski čarobnjak za stvaranje atmosfere proteklih vremena, čije je gotovo cjelokupno književno stvaralaštvo posvećeno lijepim ženama, dobrom jelu i još boljem piću.

38 Kultura

29. TRAVNJA 2015. •

S KNJIGOM KROZ MRAK

Noć knjige oduševila velike i male!

Za ljubitelje pisane riječi organizirane su pričaonice, predavanja, izložbe, predstavljanje slikovnice, kviz, radionica i igrokaz Izložba ‘Od Homera do Aristotela’, otvorena vrata Zbirke starih i rijetkih knjiga, prikazivanje filma Fahrenheit 451 te predavanje Zdravka Bazdana ‘Ljudska prava, otvoreno društvo i totalitarizam’ dio su raznovrsnog programa koji su 23. travnja organizirale

Dubrovačke knjižnice Dubrovnik u sklopu manifestacije Noć knjige.

Bogat program trajao je od jutra pa sve do kasnih noćnih sati s ukupno 20 različitih događanja koja su se odvijala u Narodnoj knjižnici Grad, ogranku Mokošica i Znanstvenoj knjižnici.

Koncertom ‘I glazba je slovo’ na kojem su nastupili dubrovački bendovi Embassy 516, Feredon, Gruhak, Neverin i Reggy završena je ovogodišnja Noć knjige

Za ljubitelje pisane riječi organizirane su pričaonice, predavanja, izložbe, predstavljanje slikovnice, kviz, radionica i igrokaz. Najmlađi knjigoljupci slušali su priče francuske autorice Orianne Lallemand i braće Grimm, upoznali se s bajkopričalicom Vanjom Balent i spisateljicom Renatom Zlatković, družili sa slikovnicom ‘Pavle i

Kultura 39

• 29. TRAVNJA 2015.

UMJETNIČKA ŠKOLA

Slogan Noći knjige 2015. bio je ‘S knjigom kroz mrak’ pa su se prigodno prikupljale knjige za zatvorsku knjižnicu

Mladi glazbenici žanju uspjeh diljem države

20

različitih događanja bilo je u sklopu Noći knjige

Đivo u vremeplovu Republike’ te uživali u lutkarskom igrokazu ‘Pjetlićeva Družina’ u izvedbi učenika 4. razreda OŠ Ivana Gundulića. Također, kviz ‘Lektirko’ i radionica stripa privukli su mlađu publiku.

Noć knjige obilježilo je i predavanje Jelene Obradović Mojaš ‘Dubrovački kolendari’, prezentacija digitalne zbirke Dubrovačkih knjižnica kao i glazbeno-poetski kolaž ‘S knjigom pod rukom: moj izbor’ tijekom kojeg su građani čitali njima drage ulomke i pjesme koje pamte. Koncertom ‘I glazba je slovo’ na kojem su nastupili dubrovački bendovi Embassy 516, Feredon, Gruhak, Neverin i Reggy završena je ovogodišnja Noć knjige.

U predvorju Narodne knjižnice Grad organizirana je prodajna izložba dubrovačkih izdavača, Matice hrvatske – ogranka Dubrovnik, Društva dubrovačkih pisaca, Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku te Društva za afirmiranje i promicanje knjige i stripa ‘Slagalica’ po prigodnim cijenama. Slogan Noći knjige 2015. bio je ‘S knjigom kroz mrak’ pa su se prigodno prikupljale knjige za zatvorsku knjižnicu u Dubrovniku.

Od 23. do 26. travnja održano je 20.

Međunarodno natjecanje mladih glazbenika ‘Daleki akordi’, u Splitu za puhače te u Kaštel Kambelovcu za gudače.

Umjetničku školu Luke Sorkočevića Dubrovnik predstavljalo je 27 učenika, 11 mentora i 3 korepetitora. Učenici su i ovaj put postigli izvrsne rezultate osvojivši sedam 1. nagrada, šesnaest 2. nagrada, tri 3. nagrade i jedno priznanje.

Prve nagrade pripale su Nevii Miloslavić, Noi Selmani, Marti Kekez, Jakovu Vareziću, Nini Zvone, Pauli Bukvić i Meri Anastasov. Druge nagrade dobili su Nika Vidojević, Karmen Begić, Lucija Brautović, Roberto Galov, Ana Vidojević, Ivana Đanić, Antoneta Gončin, Mihaela Đanić, Vesna Palčok, Ana Kačić Barišić, Katarina Baule, Laura Marić, Jakov Sekula, Karmen Maškarić, Patricija Ćorak i Marija Žanetić. Treće nagrade pripale su Ines Begić, Barbari Ćorak, Ani Hađinac, dok je Emma Martinović dobila natjecateljsko priznanje.

Istovremeno u Varaždinu se održavalo međunarodno natjecanje ‘Memorijal Jurica Murai’ na kojem je nastupilo četvero učenika naše škole u vrlo zahtjevnoj konkurenciji osvojivši jednu 1. nagradu, dvije 2. nagrade i jednu 3. treću nagradu.

Prvu nagradu dobila je Paula Jadrušić, drugim nagradama ovjenčane su Maja Makivić i Ana Njirić, dok je treću nagradu dobio Toma Širok.

– Čestitamo svim učenicima i njihovim mentorima na izvrsnim rezultatima! – poručili su iz Umjetničke škole.

40 Kultura

29. TRAVNJA 2015. • ‘BILJKE I PLANINE’ Izložba fotografija Dubravke Šoljan ‘Biljke i planine’ otvorena je u srijedu popodne u Sveučilišnom kampusu.

Izložbu, koju su uz međunarodni Dan planeta Zemlje organizirali Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatsko botaničko društvo i Hrvatsko

ekološko društvo, otvorili su Valter Kožul, Josip Mikuš i autorica Dubravka Šoljan. Nakon izložbe predstavljena je knjiga ‘Endemi u hrvatskoj flori’ autora Tonija Nikolića, Milenka Milovića, Sandra Bogdanovića i Nenada Jasprice.

OBLJETNIČKI KONCERT U CRKVI MALE BRAĆE

Devedeset godina DSO-a!

1992.

godine su promijenili ime u današnji DSO

Orkestar u Dubrovniku u kontinuiranom je djelovanju od 1924. godine

U kratkom govoru publici se obratio i ravnatelj DSO-a Damir Milat, istaknuvši nekoliko crtica o radu Orkestra i entuzijazmu i ljubavi koje ih vode gotovo cijelo stoljeće

Foto Mia Njavro

Dubrovački simfonijski orkestar je u povodu obljetnice 90 godina svog postojanja održao koncert ovaj petak u crkvi Male braće.

Ravnao je koncertom počasni dirigent DSO-a, jedan od najuglednijih hrvatskih dirigenata, Pavle Dešpalj, a kao solist je nastupio Ivo Dropulić, talentirani violinist koji već u djetinjstvu počinje nastupati s orkestrima, a 2005. biva proglašen najuspješnijim mladim glazbenikom.

Na programu povodom devedeset godina rada bio je Brahmsov Koncert za violinu i orkestar u D-duru i Mendelssohnova Simfonija br. 3 u a molu,’Škotska’.

U kratkom govoru publici se obratio i ravnatelj DSO-a Damir Milat, istaknuvši nekoliko crtica o radu Orkestra i entuzijazmu i ljubavi koje ih vode gotovo cijelo stoljeće, a publika je imala priliku vidjeti na samom ulazu u crkvu i prvu fotografiju orkestra.

Orkestar u Dubrovniku u kontinuiranom je djelovanju od 1924. godine, u početku u polu-profesionalnoj organizaciji, a potom u punom profesionalnom sastavu. Orkestar, u to vrijeme pod imenom Dubrovački orkestar osnovali su mladi entuzijasti, maturanti Gimnazije u Dubrovniku. Originalno ime orkestra (Dubrovački orkestar) 1925. je promijenjeno u Dubrovački filharmonijski orkestar, a 1992. zadnji put promijenio je svoje ime u današnji naziv Dubrovački simfonijski orkestar. Kao važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika i Hrvatske, orkestar nastavlja nastupati s poznatim domaćim i međunarodno priznatim umjetnicima.

Kultura 41

• 29. TRAVNJA 2015.

ZAVRŠEN ‘FESTIVAL ZNANOSTI’ Četvrtu godinu zaredom Prirodoslovni muzej Dubrovnik sudjeluje u organizaciji Festivala znanosti koji se održao od 20. do 24. travnja 2015. godine.

Tema ovogodišnjeg Festivala bila je ‘Sunce’.

Partneri u realizaciji programa Festivala znanosti u Dubrovniku su Institut za more i priobalje, Pomorski odjel i Odjel za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku te Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

‘TRI ZLATNE JABUKE’ U TEATRU LERO

Svijet bajki Jasne Held Cilj afirmirane pripovjedačice bajki i dugogodišnje Lerove članice Jasne Held i Lera je ponuditi zanimljiv prigodni i uzrastu prikladni izbor priča, bajki i legendi Foto Zvonimir Pandža

U predvečer ove subote u Teatru Lero u Lazaretima održan je program ‘Tri zlatne jabuke’, u kojem je pripovjedačica Jasna Held pričala bajke djeci od 5 do 12 godina, ali i nešto starijima.

Tri zlatne jabuke, nakon uvodnog programa Bus ruzmarina, nastavak je posebnog Lerovog izvedbenog ciklusa namijenjenog djeci i mladima, projekta kojim želi u Dubrovniku uvesti, do sada, rijetku praksu umijeća i vještina

Mogle su se poslušati narodne bajke iz Velike Britanije i Bugarske

pričanja bajki za djecu ali i njihove roditelje.

Radi se o posebnom programu koji traje kontinuirano u tjednom ritmu u komornom prostoru Lerove scene u Lazaretima. Cilj afirmirane pripovjedačice bajki i dugogodišnje Lerove članice Jasne Held i Lera je ponuditi zanimljiv prigodni i uzrastu prikladni izbor priča, bajki i legendi.

Jasna Held pripovijedala je narodne bajke iz Velike Britanije i Bugarske pod naslovom Tri zlatne jabuke.

42 DuList info

29. TRAVNJA 2015. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘MIHO PRACAT’ Brod je trenutno u luci Amsterdam

MIHO PRACAT

U luci Amsterdam, slijedi Ust Luga 3. 5.

229 m duljina MB ‘MIHO PRACAT’

CITY OF DUBROVNIK

U luci Amsterdam

AP ARGOSY

U luci Gijon, slijedi Ust Luga 3. 5.

OLUJA

Plovi za Taranto gdje se očekuje 4. 5.

Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2008. u Kini Nosivost: 79.898 MT Duljina: 228,99 m Širina: 32,26 m Dubina: 18,59 m Glavni stroj: Wartsilla-YMD7RT-Flex50-B Snaga: 11.620 KW Brzina: 13,5 knots ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Zvonimir Cetinić Upravitelj stroja: Ivo Prce 1. časnik palube: Stjepan Popović 1. časnik stroja: Ivo Glunčić 2. časnik palube: Hrvoje Kulušić 2. časnik stroja: Masrio Martucci 3. časnik palube: Adam Bočina 3. časnik stroja: Mateo Bosotina Glavni kuhar: Ivica Jeljenić Vođa palube: Marijan Glavan Brodski mehaničar: Ivo Burmas Elektroničar: Nikša Radulović Kormilari: Miho Vlašić, Slaven Straka, Radoslav Kordić Mornar: Mario Vrban Konobar: Petar Puhjera Pomoćni konobar: Leo Franić Pripravnici: Alen Arnaut, Ivan Posavčević, Mario Mustapić Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

ZAGREB

U luci Amsterdam, slijedi Eemshaven

SV NIKOLA I

Plovi za Lagos gdje se očekuje 12. 5.

ORSULA

4. 5. stiže u Bilbao, slijedi Oshawa 17. 5.

AP SVETI VLAHO U luci Monrovia, slijedi Kina 31. 5.

DuList info 43

• 29. TRAVNJA 2015 ATLANTSKA PLOVIDBA Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Papve Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 29. 4. do 6. 5. 2015.

AP JADRAN U luci Hamburg

AP SLANO

U luci Kandla, slijedi Inchon 16. 5.

AP DRŽIĆ

U luci Magdalla

LIBERTAS

U luci Pagbilao

IMPERIAL U luci Jaigad

AP STON

U luci Samarinda, slijedi Revdanda 6. 5.

AP ASTAREA U luci Muara Satui, slijedi Paradip 2. 5.

44 Oglas

29. TRAVNJA 2015. •

Mali oglasi AUTOMOBILI

Kontakt: hajzeee1@gmail.com

Prodaje se BMW 1 116 benzin u odlič-

Hitno

nom stanju, god. proizv. 07/2008., reg. do 07/2015., prvi vlasnik, uredno servisiran u Tomića, servisna knjižica, prešao 153.000 km. Kontakt: 098 976 4840

Prodajem Opel Corsu 1.2 reg 1 god.,

kao nova. Cijena 40.000 kuna fiksna.

Kontakt: 098 135 6574

tražim stan za dvoje ljudi na području grada na duže vrijeme. Kontakt: 095 197 9986

Iznajmljujem dvije sobe s dvije banje, kuhinja i dnevni boravak. Pogodno za sezonske radnike (4–5) osoba! Pored Orašca. Kontakt: 091 534 6564

Golf III Sdi, god. 12/96., registriran do 29.6.15. bijele boje, cijena 7.000 kuna. Kontak: 092 154 9786 ili 095 598 0977

Iznajmljujem namješten stan tijekom cijele godine na području Zlatnog potoka ili u blizini. Mlada zaposlena osoba, nepušač. Kontakt: tina.popovic@windowslive.com

Prodajem

Tražim

Prodajem

Mazdu 3, 2012. god. registrirana do 12. mjeseca. Kontakt: 098 925 7730

IZNAJMLJIVANJE Gorica – Od 1.7. preko sezone iznajmljujem novi klimatiziran studio apartman, zaseban ulaz i besplatan parking (idealno za jednu do dvije osobe) zvati iza 10 sati. Kontakt: 091 982 1439 Iznajmljujem

(muškoj osobi) u centru Lapada sobu s upotrebom kuhinje i banje za 1.500 kuna + režije na duže vrijeme. Kontakt: 091 154 5917

Iznajmljujem garažu s dva privatna parkirna mjesta na Solitudu kod kružnog toka. Više informacija na 098 577 375 ili na email: lovrepeovic@gmail. com Mladi bračni par hitno traži stan na duže. Kontakt: 098 917 5698 Iznajmljujem sobu u Župi dubrovačkoj od 29.4.15. na duže vrijeme jednoj ili dvjema ozbiljnim osobama. Vlastita kuhinja s upotrebom banje. U blizini škole, butige, ambulante i autobusnog stajališta. Kontakt: 095 865 9763 Hitno tražim stan, na području grada, za dvije osobe do 3.000 kuna. Kontakt: 099 836 6481 Iznajmljujem stan u Župi dubrovačkoj za dvije osobe, s parkingom. Kontakt 099 200 5212 Zagreb – iznajmljujem skladište 30 m2.

Dobivate ključ (samo za Vas). Pogodno za sve koji nemaju kamo sa stvarima.

cimericu u garsonijeri. Potpuno opremljena garsonijera. Područje Lapad. Cijena 1.200 + režije. Mail: jelenacoso60@gmail.com ili mob: 092 2049 429 (ako se ne javim, slobodno pošaljite SMS)

Hitno tražim bili kakav smještaj na području grada i okolice. Hvala. Kontakt: mbuklijas87@gmail.com Tražim

smještaj za dvoje studenta tijekom ljeta, počevši od 28.04. Soba s banjom i mogućnost korištenja kuhinje ili mali apartman. Područje Dubrovnika, Sustjepan, Komolac i Mokošica. Mob: 098 9301 301

Mladi par sa stalnim zaposlenjem u Dubrovniku hitno traži stan na duže vremensko razdoblje! Kontakt: 098 975 7313 ili email:ivana.0706@hotmail.com Tražimo stan jednosoban ili dvosoban

Hitno tražim stan za dvije osobe. Kontakt: 098 136 0849 Tražim

stan od 6. do 10. mjeseca (samac). Kontakt: 095 500 4432

Mladi bračni par s bebom traži jedno-

soban ili dvosoban stan na području Dubrovnika na duže vrijeme. Javite nam na broj: 095 519 8162 (Antonija) Hvala!

Iznajmljuje se skladišni prostor u Rožatu. Unutar skladišta ima hladnjača koja je ispravna za korištenje.

Moguća je i prodaja hladnjače. Kontakt: 098 43 7778 Iznajmljujem garažu u novom naselju Mokošica. Kontakt: 098 564 896 NEKRETNINE Prilika – Suđurac u polju legalizirana kućica 22 m2 sa zemljištem 1.160 m2 (struja i voda), potrebna rekonstrukcija za vikendicu i stanovanje, cijena 25.000 eura. Kontakt: 091 154 5917 Prodajem kuću – Luka Šipanska iza Dvora, kuća za komplet renoviranje na 3 etaže, ukupno 200 m2, 129 m2 okućnice za 85.000 eura – zadnja cijena, mogućnost zamjene za građevno zemljište, vlasništvo 1/1. Kontakt: 091 154 5917 MOTOCIKLI

Tražim stan na području Dubrovnika

Hitno i povoljno prodajem skuter Yamaha Neos 50 ccm. Bijele boje, registriran do 7. mj. 2015. god., u dobrom stanju. Kontakt: 099 515 4269

Tražim stan ili garsonijeru na području

Prodaje se motor. Godina proizvodnje 2012. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 925 7730

na području Župe ili Cavtata na duže vrijeme. Kontakt: 092 244 6281

u razdoblju od 1. do 20. 6. Kontakt: 091 753 7493

grada Dubrovnika. Stanarina do 2.200 kuna + režije. Kontakt: 099 2546 442

U

Župi dubrovačkoj (Mandaljena) iznajmljujem apartman radnicima do kraja 11. mjeseca. Max. broj osoba 3 (optimalno za 2 osobe). Sve novo, uredno i lijepo uređeno. Wi-Fi mreža gratis. Kuhinja, trpezarija, kupaonica, klima, TV, parking. Ima svoj mjerni uređaj za struju. Obvezan polog jedne mjesečne najamnine. Kontakt: 098 980 8491

PLOVILA Prodajem barku ARBA 7,50 m s motorom Yanmar 55 ks, 300 sati rada, vrijednost 28.000 eura, može zamjena za adekvatnu nekretninu do 60.000 eura uz moju doplatu. Kontakt: 091 154 5917 Prodaje

se gumenjak Zodiac Z 310 sa sklopivim dnom, u odličnom stanju, pojačan spoj tubusa i dna. Papiri

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 29. TRAVNJA 2015.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

uredni i trajno registriran. Kontakt: 098 967 5582

gradu. Radno vrijeme je 5 sati dnevno/ radi se svaki dan. Zainteresirane kandidatkinje neka se jave na 091 8939 089, zvati od 16 do 20 sati.

KUĆNI LJUBIMCI Poklanjaju se mješanci pekinezera i

shitzua u dobre ruke. Stari 5 tjedana, samostalno jedu, čisti, uredni i očišćeni protiv parazita. Molim da se jave samo ozbiljni kandidati. Kontakt: 099 442 0797

RAZNO Prodajem lutke u narodnoj nošnji.

Ručni rad, povoljno. Kontakt: 098 611 129.

Jako stara Singer mašina s postoljem

POSAO

od željeza, nema dasku, pogodna za ukras ili slično. Kontakt: 095 870 1996

Tražimo

Bicikl s pomoćnim kotačima ljubiča-

okretne mladiće koji žele raditi (moguće i dugoročno) na poslovima redovitog održavanja i manifestacijama u Parku Orsula. Uvjeti: vlastiti prijevoz (motor ili auto), rukovanje osnovnim alatima i snalaženje u prirodi. Kratke životopise s kontakt telefonom slati na: info@parkorsula.com

Prodajem dvije plastične boce plina za 500 kuna po komadu. Kontakt: 091 790 7653

Tražimo

Kupujem pregradne matune ili blokove

radnika za prekopavanje i uređenje đardina. Kontakt: 091 251 7176

Hitno tražim dadilju za čuvanje dvogodišnje curice u našem domu u Čibači, 2 tjedna u mjesecu (nekad po 3 sata nekad po 8 sati zavisi koju smjenu radimo i u ta dva tjedna jedan dan slobodan). Uvjet je da je žena od 35–50 godina, savjesna, odgovorna, da ima iskustva i da je iz Čibače najdalje Kupari ili Srebreno. Od 1.5. – 30.9. Kontakt: 091 222 3496 Ugostitelj, recepcioner, umirovljenik 3 strana jezika, vitalan informatički aktivan traži posao – oslobođen doprinosa kod prijave. Kontakt: 099 518 4700 Tražim

dodatni posao u nadolazećoj sezoni, čišćenje apartmana/soba, odlično govorim engleski. Kontakt: 091 621 3451

Tražim

ste boje kao novi 16 Zolla za djevojčice prodajem za 220 kuna. Kontakt: 098 820 400

od 10 ili 11 cm. Kontakt: 092 298 2739

Kupujem donje kuhinjske elemente:

sudoper i radni stol. Kontakt: 092 298 2739

Prodajem lovačku pušku, Crvena zastava bokerica kalibar 12, potpuno nova. Kontakt: 020 488 866.

Prodajem gume 145–7.–13 Sava. Stare

su godinu dana i prešle 200 km. Cijena 500 kuna. Akumulator 45 AH za 100 kuna. Kontakt: 091 479 0580

Kupujem crteže, slike domaćih i stra-

nih slikara, stari novac, namještaj, razne predmete od srebra, stare razglednice, markice, stare kubure. Kontakt: 091 573 8453

USLUGE

posao u ugostiteljstvu sa smještajem. Slobodna, ozbiljna ženska osoba, govorim engleski, imama vozačku dozvolu. Kontakt: ana1vranic@gmail.com

i francuskog. Pomažem u učenju hrvatskog i engleskog za maturu. Kontakt 098 938 5075.

Uhodani ugostiteljski objekt traži djelatnike u stalni radni odnos. Sve informacije možete dobiti na broj 091 9709 652

Profesor daje poduke iz matematike, kemije i fizike za osnovnu školu.

Mogućnost dolaska na Vašu kućnu adresu. Kontakt 091 958 3688

Tražimo mladu i odgovornu osobu za

Vršim popravak krovnog tapacirunga

čišćenje soba i apartmana u Starom

Kvalitetno dajem lekcije iz njemačkog

automobila. Kontakt: 099 314 6244

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI Udruzi ‘Zajedno do zdravlja’ priložili su: u spomen a dragog susjeda i prijatelja pok. Pera Marunića, obitelji Kulišić i Đurasović umjesto cvijeća, prilažu 400 kuna. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu rad Udruge. IBAN kod OTP Banke HR9124070001100302492. Tekst objave na fax: 312 300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr ‘Poseban prijatelj’ Dubrovnik udruga za savjetovanje, edukaciju i pomoć roditeljima djece s posebnim potrebama: u spomen na susjeda Novaka Andjelića umjesto vijenca stanari zgrade Od Batale 1. prilažu 800 kuna. Udruga zahvaljuje na donaciji.

Kontakt: 098 608 742

Nudim usluge čuvanja djece u mom domu, imam dvogodišnjaka kojeg ne želim još staviti u vrtić. Sve informacije na 098 936 6260 Tražim posao čuvanja djeteta u svom

domu jer imam curicu od 2 godine.

Kontakt: 091 222 3496

Studentica razredne nastave, vrlo povoljno, drži lekcije i piše domaće zadaće s učenicima nižih razreda osnovne škole. Kontakt:091/910-7699 TEHNIKA Prodajem perilicu rublja korištenu 6–7 mj. s garantnim listom i računom, povoljno. Kontakt: 092 244 6281 Prodajem Play station 3 i PSP s igricama. Kontakt: liljana.basica@du.tcom.hr Prodajem mobitel HTC Desire 816 crne boje star 5 mjeseci. Garancija na ovaj uređaj je 24 mjeseca. Kontakt: 095 321 2119 Hilti Te54 i Te 805 štemerica s kuferom i alatom – prodajem jednu od navedenih povoljno. Kontakt: 099 518 4700 Prodajem Samsung S 3 neo, korišten mjesec dana, nema tragove korištenja.

Potpuno nov. Sve ostale upite možete se javiti na 095 533 4671 Prodajem mobitel Alcatel One touch,

star par mjeseci s garancijom, cijena 1.000 kuna i tablet cijena 400 kuna.

Kontakt: 098 135 6574

46 Sport

RAZGOVOR S DIREKTOROM UTRKE ‘DUBROVAČKI POLUMARATON’ ALENOM BOŠKOVIĆEM

Polumaraton će zai ‘više od utrke’!

Pomoglo nam je puno ljudi iz grada. Utrka se organizira prvi put i kao partneri ili sponzori su nam se priključili Turistička zajednica, mnoge dubrovačke javne tvrtke i privatna poduzeća, kao i hotelske kuće i dubrovački ugostitelji Razgovarao/Foto Baldo Marunčić

Uz pomoć mladih volontera iz grada Dubrovnika zadnja tri mjeseca animirali smo volontere po srednjim školama, što su provodili Marina Majić, Ivica Zec, Edita Skaramuca, Antonija Medo i Martina Barkiđija

Je li sve spremno? – pitali smo Alena Boškovića, direktora prve međunarodne utrke ‘Dubrovački polumaraton’, koja će se uz još nekoliko popratnih događaja ulicama grada odvijati 9. i 10. svibnja.

— S obzirom da se radi o nekoliko događaja u dva dana može se reći da je taj događaj zaista ‘više od utrke’, što je službeni moto događaja – kaže nam Bošković, koji sa svojim timom ima pune ruke posla u organizaciji i sređivanju posljednjih detalja.

Cijeli događaj odvija se kroz dva dana. Što nas čeka u subotu, 9. svibnja?

U subotu ćemo imati službeni ‘Expo’ prostor Polumaratona u hotelu Valamar Lacroma, gdje će trkači preuzimati svoje startne pakete u kojima su ruksak, startni broj, ‘finisher’ majica i službena akreditacija s kojom će moći besplatno ući na zidine i u muzeje i galerije. Uz to, dobit će kupon za obrok šporkih makarula s pićem, koji će se kao svojevrsna ‘Festa od šporkih makarula’ održati u sklopu restorana Klarisa u Gradu. Naime, trkači moraju pojesti ugljikohidrate prije istrčavanja tako velike

dionice. ‘Expo’ će biti otvoren od 9 do 20 sati i bit će za prvu godinu nekoliko izlagača iz sportske industrije te smo u suradnji s razvojnom agencijom DUNEA pozvali lokalne proizvođače autohtonih dubrovačkih proizvoda, koji bi se predstavili trkačima, s obzirom da dolaze iz 36 zemalja pa im želimo pokazati dubrovačku tradiciju.

Istog dana starta utrka ‘2K Run The Wall’, koja je ograničena na 55 trkača, a kreće sa Straduna u pravcu Vrata od Pila, gdje će se trkači popeti na ulaz kod crkvice Svetog Spasa te krenuti lijevo, morskom stranom zidina, napraviti puni krug i na istom ulazu se spustiti na Stradun te utrčati u cilj koji će biti postavljen tik do Caffe bara Cele. Svaki natje-

Sport 47

• 29. TRAVNJA 2015.

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA FC Barcelona Ante Tomića (10k, 5s, 2a, 1b) i Marija Hezonje (7k, 5s, 4a) svladala je Zaragozu sa 103:67 u Prvenstvu Španjolske. Umana Reyer Venezia Hrvoja Perića (16k, 5s, 1a) je sa 91:84 tukla Vanoli cremonu u Prvenstvu Italije.

aista biti catelj će dobiti prigodnu medalju.

Nakon završetka te utrke slijedi dio programa posebno zanimljiv najmlađima?

Tako je. Bit će to utrka ‘Kids day’, na kojoj će sudjelovati 400-injak predškolske djece iz dječjih vrtića. Njima je start na Stradunu iz pravca Pila poviše Onofrijeve fontane do istog cilja kod Cele. Otprilike 200 metara. Sponzor utrke je Smoothie bar Mr. Fresh, koji će svim natjecateljima podijeliti prigodni poklon – natjecateljsku majicu, a svaki će mali trkač na cilju također dobiti svoju medalju. Cijelo to vrijeme, počevši od 10 sati, na prostoru između Orlanda, Svetog Vlaha i Cele, bit će postavljena bina na kojoj će nastupiti dubrovačke klape i mladi bendovi.

431

natjecatelj prijavio se za prvi međunarodni Polumaraton

Zaista bogat program za subotu.

Ipak, u nedjelju u 10 sati slijedi središnji događaj – Polumaraton.

Možete li nam reći kojom rutom će se odvijati?

Start Polumaratona je ispred Cele u pravcu ispod zvonika prema Vratima od Ploča pa iza Grada na Pile put Boninova, Gruža pa Obalom Stjepana Radića i Ivana Pavla II. prema Batahovini pa preko Sustjepana, Čajkovića i Komolca do okretišta Put Prijevora.

Nakon toga istim putem trče nazad do

Utrka je uvedena u službeni kalendar Hrvatskog atletskog saveza te HUCIPT-a, a službeno mjerenje međunarodne IAAF federacije obavljeno je 26. travnja te je staza službeno verificirana po međunarodnim standardima

SPAHIĆU DRAKONSKA KAZNA SC Paderborn Srđana Lakića odigrao je 2:2 protiv Werdera. Lakić je u igri proveo 74. minute. Emir Spahić je nakon otkaza u Bayeru od njemačkog nogometnog saveza dobio dodatnu kaznu – tri mjeseca suspenzije i 20000 eura globe.

SQUARE U DOIGRAVANJU

A sad – Vrgorac!

kružnog toka kod RK Minčeta, gdje će se trkači uputiti ulicom dr. Ante Starčevića prema Čingriji pa preko Boninova i Pila na Stradun ka cilju. Bitno je dodati kako je utrka uvedena u službeni kalendar Hrvatskog atletskog saveza te HUCIPT-a, a službeno mjerenje međunarodne IAAF federacije obavljeno je 26. travnja te je staza službeno verificirana po međunarodnim standardima.

Deset dana prije starta kakav je odaziv natjecatelja?

Za Polumaraton su zasad registrirana 243 trkača preko međunarodne prijave te 188 trkača na domaćoj prijavi.

Sve skupa 431 natjecatelj. S obzirom da se na svakoj utrci događaju otkazi u zadnji tren, očekujemo najmanje 350 trkača. Utrke ovakvog tipa, koje se organiziraju prvi put, smatraju se uspješnima čim prijeđu brojku od 150 sudionika.

Jeste li uspjeli angažirati dovoljan broj volontera? Ipak je riječ o zahtjevnijem događaju.

Uz pomoć mladih volontera iz grada Dubrovnika zadnja tri mjeseca animirali smo volontere po srednjim školama, što su provodili Marina Majić, Ivica Zec, Edita Skaramuca, Antonija Medo i Martina Barkiđija. Pomoglo nam je puno ljudi iz grada. Utrka se organizira prvi put i kao partneri ili sponzori su nam se priključili Turistička zajednica, mnoge dubrovačke javne tvrtke i privatna poduzeća, kao i hotelske kuće i dubrovački ugostitelji.

Sad ih neću sve imenovati, ali ćemo im se svima posebno zahvaliti.

MNK Square poražen je s 4:0 od Alumnusa u Zagrebu u posljednjem kolu 1. HMNL. Kako je momčad trenera Marinka Mavrovića već osigurala play-off s četvrte pozicije, susret s još uvijek aktualnim prvakom iskorišten je za odmor ili oporavak prvotimaca te probu mlađih igrača. Square će u četvrtfinalu doigravanja igrati protiv petoplasiranog Vrgorca. Igra se na dvije pobjede, a prva utakmica je u Gospinom polju 2. svibnja u 18 sati.

Pobjednik će u polufinalu igrati protiv Nacionala, vodećeg sastava lige.

PRIPREME ZA EURO

Pozvane Miloglav i Benić

Članice ŽKK Raguse Carmen Miloglav i Kristina Benić našle su se na širem popisu izbornika hrvatske ženske košarkaške reprezentacije Braslava Turića za prvi dio priprema uoči Europskog prvenstva, koje se od 11. do 28. lipnja održava u Mađarskoj i Rumunjskoj.

Podsjetimo, Miloglav i Benić su uz reprezentativku Srbije Vukoje bile stožerne igračice dubrovačke ekipe u sjajnoj sezoni u kojoj su osvojile regionalnu WBFAL ligu, igrale finale nacionalnog kupa te u ligaškom dijelu Prvenstva Hrvatske zauzele drugo mjesto. Prvo okupljanje je 7. svibnja 2015. u Vodicama u hotelu Olympia.

48 Sport

29. TRAVNJA 2015. •

Jug u finalu ZAVRŠNICA PRVENSTVA HRVATSKE

Piše/Foto Baldo Marunčić

Protivnik u finalu je očekivan – riječko Primorje, koje je također kroz dvije utakmice prošlo splitskog Mornara (11:9 i 8:7)

Prvo ime Jugaša u Zagrebu bio je kapetan momčadi Marko Bijač, koji je zaustavio 10 udaraca ‘Žabaca’, od čega dva peterca

Korak više u odnosu na prošlu sezonu napravio je Jug u Prvenstvu Hrvatske. Momčad Vjekoslava Kobešćaka slavljem najprije u Gružu 9:6 pa u Zagrebu 11:8 stigla je do ukupnih 2:0 u polufinalnoj seriji protiv zagrebačke Mladosti, čime je ostvaren plasman u finale. Protivnik u finalu je očekivan – riječko Primorje, koje je također kroz dvije utakmice prošlo splitskog Mornara (11:9 i 8:7).

Prvo ime Jugaša u Zagrebu bio je kapetan momčadi Marko Bijač, koji je zaustavio 10 udaraca ‘Žabaca’, od čega dva peterca. Čak sedam igrača upisalo se na listu strijelaca: Janović, Fatović, Visković i Ivanković po dva, a Bošković, Bicari i Obradović po jedan. Za Mladost je 4 pogotka zabio Milaković.

Inače, u finalnoj seriji igra se na tri pobjede. Prva utakmica igra se u Rijeci, Jugu će trebati ‘break’ kako bi došao u priliku osvojiti pokal najboljeg kluba u državi.

DRUGO IZDANJE TURNIRA

Talent kup opravdao ime

Na Međunarodnom nogometnom turniru ‘Talent kup 2015.’ sudjelovalo je 26 momčadi iz 11 klubova iz BiH, Makedonije i Hrvatske

Na nogometnom terenu u Čibači u organizaciji NK Župa dubrovačka od petka do nedjelje održan je 2. Međunarodni nogometni turnir ‘Talent kup 2015.’ na kojem je sudjelovalo 26 momčadi iz 11 klubova iz Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske.

Natjecanje je održano u pet uzrasnih kategorija (2004.–2008.), a u tri dana odigrana je čak 61 utakmica.

U najmlađem uzrastu (2004.) najbolji je bio Solin, ispred Konavljanina i Župe dubrovačke. Najbolji strijelac i igrač je Karlo Mrković (Solin), a najbolji vratar Luka Bjelopera (Konavljanin). U uzrastu 2005. prvo mjesto osvojio je riječki Zamet, ispred Dubrovnika 1919. i LG Bitole. Dominik Paškvan (Zamet) je bio najbolji strijelac, Hrvoje Šijaković (Dubrovnik 1919.) najbolji igrač, a Naum Kofcegarski (LG Bitola najbolji vratar. U godištu 2006. slavio je Slaven s Grude, druga je Župa dubrovačka, a treća LG Bitola. Dominik Zglav (Slaven Gruda) je najbolji strijelac, Frane

Vlašić (Župa dubrovačka) najbolji igrač, a Marin Miljak (Slaven Gruda) najbolji vratar. U uzrastu 2007. slavio je Ohrid, ispred ŠN Božo Broketa i Župe dubrovačke. Andrej Tuturevski (Ohrid) bio je najbolji strijelac, Đivo Pregelj (Župa dubrovačka) najbolji igrač, a Pavel Risteskin (Ohrid) najbolji čuvar mreže. Mladi Cavtaćani slavili su u uzrastu 2008., ispred ŠN Božo Broketa i Slavena Gruda. Paulo Čupić (ŠN Cavtat) je bio najbolji strijelac, Lovro Vugdelija (ŠN Božo Broketa) najbolji igrač, a Kenan Podojac (ŠN Božo Broketa) najbolji vratar.

U najmlađem uzrastu (2004.) najbolji je bio Solin, ispred Konavljanina i Župe dubrovačke.

Najbolji strijelac i igrač je Karlo Mrković (Solin), a najbolji vratar Luka Bjelopera (Konavljanin)

Sport 49

• 29. TRAVNJA 2015.

JEDRILIČARSKO DRUŠTVO ORSAN

Mladima hangar, neplatiše bez veza Mislim da bismo s hangarom stvorili vrhunske uvjete za rad. Međutim, to košta pola milijuna kuna, a donatore je nemoguće naći, prepušteni smo sami sebi – rekao je Mikulandra

Članovi skupštine raspravljali su i o aljkavom plaćanju članarine i veza, pa je izvršnom odboru predloženo da postupi po Statutu, što bi uključivalo i oduzimanje vezova neplatišama Na redovitoj godišnjoj skupštini Jedriličarskog društva Orsan, na kojoj je sudjelovalo pedesetak od

ukupno 280 članova, prihvaćeno je izvješće za 2014. i financijski plan za 2015. godinu.

DALMATINSKA LIGA

GOŠK POSLJEDNJI, NAVIJAČI BIJESNI

13 medalja za Aedium

Badmintonski klub Aedium osvojio je 13 medalja (8 pojedinačnih i 5 parskih) na 4. kolu Dalmatinske lige prošle

– Planiramo pokrenuti projekt izgradnje hangara za male brodove.

Mislim da bismo s hangarom stvorili vrhunske uvjete za rad. Međutim, to košta pola milijuna kuna, a donatore je nemoguće naći, prepušteni smo sami sebi – rekao je u svom osvrtu predsjednik JD Orsana Marinko Mikulandra, kojem je skupština izglasala dozvolu za podizanje kredita u iznosu 300.000 kuna za samu izgradnju hangara. Mikulandra je istaknuo i rezultate mlađih kategorija, ponajviše Aleca Cvinara, a zadovoljstvo je izraženo i za rezultate krstaša, prije svih ‘Dubrovnika’. Članovi skupštine raspravljali su i o aljkavom plaćanju članarine i veza, pa je izvršnom odboru predloženo da postupi po Statutu, što bi uključivalo i oduzimanje vezova neplatišama. Denis Vukas je u ime Komisije za natjecanja istaknuo kako su rezultati mlađih kategorija ispod očekivanja te dodao kako je nužno angažirati još jednog trenera.

– Mlađe kategorije su naš ‘pozitivan problem’ i mi im moramo sve omogućiti da se mogu normalno razvijati, zavoljeti jedrenje i pomorstvo – komentirao je predsjednik Mikulandra.

subote u Zadru. Najuspješniji pojedinac turnira bila je Barbara Janičić (BK Aedium) s 4 osvojena zlata. Uspješni su bili i Marko Janičić (zlato), Andrea Vlašić (dva zlata i srebro), Maris Guca (dva srebra), Nikolina Kabiček (srebro i bronca), Leona Milković (tri bronce), Lana Korać (bronca) i Helena Zvone (bronca).

Aedium je u konačnom poretku nakon završenog natjecanja bio najbolji u 5 od 8 konkurencija. Marko Janičić je bio ukupno najbolji u konurenciji poletaraca (U11), a Barbara Janičić najbolja u čak četiri kategorije, U13 i U15 pojedinačno te u paru s Andreom Vlašić.

‘Vićane, odlazi!’

Primili su pogodak te se kući vraćaju (tek) s bodom.

A taj bod vratio ih je u ulogu fenjeraša

GOŠK je imao u Unešiću protiv Zagore pobjedu i tri boda sve do 90. minute. Ipak, primili su pogodak te se kući vraćaju (tek) s bodom. A taj bod vratio ih je u ulogu fenjeraša.

Nakon prosutih bodova u Unešiću na Facebook stranici GOŠK-a objavljen je status: VIĆANE ODLAZI. Navijači očito nemaju razloga biti zadovoljni s dosad prikazanim, a odgovornim smatraju predsjednika Skupštine, budući da su i predsjednik kluba Miho Hendić i podpredsjednik Marinko Matulović podnijeli ostavke. Zanimljivo, niti pola sata kasnije taj status brže bolje je izbrisan.

50 Sport

29. TRAVNJA 2015. •

SMOTRA UČENIČKIH DOMOVA

Dubrovčani najbolji u Dalmaciji!

Osiguran je i odlazak na daljnje natjecanje, Državnu domijadu koja se održava 8. i 9. svibnja u Baškom Polju

Koliko je zaista njihova pobjeda velika i zaslužna, potvrda je kako u ostalim ekipama godinama igraju mnogi kadeti, pa i prvotimci znanih nogometnih klubova, čak i ‘Hajduka’, ‘Splita’ i ‘Zadra’, dok je ekipa Muškog učeničkog doma sastavljena od istinskih amatera

Prošle subote na regionalnoj Smotri učeničkih domova Dalmacije, popularnoj ‘Domijadi’, nogometna ekipa Muškog učeničkog doma Dubrovnik ostvarila je povijesni uspjeh osvojivši prvi put otkad je ovog natjecanja prvo mjesto na nogometnom turniru. Samim tim osiguran je i odlazak na daljnje natjecanje, Državnu domijadu koja se održava 8. i 9. svibnja u Baškom Polju.

Koliko je zaista njihova pobjeda velika i zaslužna, potvrda je kako u ostalim domskim ekipama, posebno iz Splita i Zadra, godinama igraju mnogi kadeti, pa i prvotimci znanih nogometnih klubova, čak i ‘Hajduka’, ‘Splita’ i ‘Zadra’, dok je ekipa Muškog učeničkog doma sastavljena od istinskih amatera u ovom sportu.

Uvjerljivom igrom, sjajnim i sportski fer odnosom prema suparnicima, ekipa dubrovačkog doma oduševila je sve, posebno uvjerljivom pobjedom u finalu protiv zadarskog doma, inače godinama favorita i pobjednika Domijada.

Stoga, zbog ovog sjajnog rezultata, sve pohvale učenicima – nogometašima dubrovačkog Doma, predvođenim stručnim izbornim stožerom odgajatelja Boža Bukvića i Maria Maslaća, a oni su sjajni golman i kapetan ekipe Ivan Levanat, zatim Andrej Žmirić, Josip Barić, Paulo Vlašić, Mateo Pinčević, Bruno Tomić, Ante Vukasović i Mladen Franić.

• 29. TRAVNJA 2015.

Oglas 51

52 DuList IN VELIKI USPJEH NA REGIONALNOJ DOMIJADI U SPLITU

‘Domašice’ okrunjene nagradama!

Dramska sekcija stvorila je Charliea Chaplina u modernom vremenu

Donijele su doma prvu nagradu za rukotvorine ‘Nakit od sigureca’, dizajn ‘Kiša’ i skup skulptura ‘Život na dnu mora’, a već na prvi pogled vidi se kako je u ovaj rad uloženo puno truda Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Proteklog tjedna zaputili smo se u Ženski učenički dom Dubrovnik. Iako je uvijek lijepo posjetiti nasmijane cure i

njihove voditeljice i voditelje, ovaj put smo imali i ‘konkretan’ razlog za to.

Naime, cure su se vratile s 39. Regionalne domijade održane u Splitu 18. travnja s mnoštvom nagrada, a koja su sve vrijedna priznanja osvojile u svim sekcijama, otkrile su za DuList!

Kreativno-likovnu sekciju čini 13 učenica, plesnu 6, dramsku 8, klapu 6, te video sekciju 7 učenica, od kojih nažalost, nisu sve mogle biti na druženju s nama. Ipak, uspjeli smo saznati koje su

to vrijedne nagrade stigle u grad!

Tako su donijele doma prvu nagradu za rukotvorine ‘Nakit od sigureca’, dizajn ‘Kiša’ i skup skulptura ‘Život na dnu mora’, a već na prvi pogled vidi se kako je u ovaj rad uloženo puno truda.

Također, slika Čuvarkuća osvojila je treće mjesto u svojoj kategoriji – ali ‘to nije sve’!

Osim ovih nagrada, u suradnji s Audiovizualnim centrom Dubrovnik cure su snimile kratki igrani film ‘Big Bang’, koji je u kategoriji videozapisa osvojio drugo mjesto. Uradak je pripremila ekipa iz video sekcije, s mentorima Maro Bošnjakom, Alanom Redžovićem i Marinom Majić iz Udruge AVCD. — Novi film je bio super, bilo je cijelu godinu malo ‘stiska’ jer nas je dosta maturantica. Pa je bila škola - probe škola, no ekipa iz AVCD-a je stvarno bila super prema nama. Radili smo jednom tjedno, na kraju smo se malo ubrzali, ali je sve ispalo super! Big Bang je slapstick komedija, tako da je sve skupa bilo zanimljivo i smiješno! – otkrila nam je Doria Baletić iz video sekcije.

Vrijedno su vježbale cijele godine

Recitacija ‘Pjesma mrtvog pjesnika’ Dobriše Cesarića, scenske igre ‘Svjetla 21. stoljeća’ te plesna koreografija ‘Ples na asfaltu’ osvojile su drugo mjesto. Učenice su otplesale koreografiju ‘Ples na asfaltu’ na pjesmu grupe Kiss ‘I was made for loving you’. Uvježbala ih je i osmislila koreografiju Doris Hodžić. Vrijedno su vježbale cijelu školsku godinu, a pred Domijadu su imale

DuList IN 53

• 29. TRAVNJA 2015.

STIŽE ‘ĐUROLOGIJA’! Novi autorski hit Branka Đurića – Đura, ‘Đurologija’, trenutno je najgledanija predstava u cijelog regiji i šire, a popularni Sarajlija s ljubljanskom adresom Dubrovčane će zabaviti 29. travnja u dvorani hotela Rixos Libertas s početkom u 20 sati.

‘Đurologiju’ je u posljednja tri mjeseca pogledalo preko 40 000 ljudi, uključujući zemlje regije, Australiju, Kanadu, SAD i Skandinaviju. U svim gradovima i mjestima u kojima je predstavljena, izazvala je veliki interes javnosti te se za svaki nastup tražila ulaznica više.

probe i po tri puta tjedno.

Dramsku sekciju vodi profesorica Luciana Pendo, predstavili su se sa scenskom igrom ‘Svjetla 21. stoljeća’ te osvojili drugu nagradu.

— Bilo je malo naporno, ali s osmijehom, posljednja dva tjedna. No, stvorili smo Charliea Chaplina u modernom vremenu. Cure su već bile upoznate s likom i djelom Charliea Chaplina, ali su se i dalje upoznavale, istraživale – kaže nam prof. Luciana Pendo, voditeljica dramske sekcije.

Jesi ga uspjela dobro ‘skinuti’? – pitamo Lorenu Katić, odnosno – Charliea Chaplina.

— Mislim da da! Izvrsno je bilo glumiti, stvarno dobro i zadovoljna sam.

A i inače sam ljubitelj ovakvih filmova, tako da mi nije bio problem! – kaže nam Lorena, a Luciana se nadovezuje: — Ne dobro, izvrsno! Predstava je bila više-manje bazirana na gegu, poruka je bila jasna – Chaplin i suvremeni svijet – kaže prof. Pendo.

Nakit od sigureca osvojio je prvu nagradu

Recitaciju, koja je također osvojila drugu nagradu, izvela je Ivona Sabljić, učenica 1. razreda Gimnazije – otkrila nam je prof. Marina Bobić, dok nam pokazuje ‘Kišu’, odnosno manekenku Zrinku Bukvić, jednu od najljepših kreacija koja se mogla vidjeti na Domijadi.

— Imamo jako živahnu manekenku koju moramo pohvaliti, jer kad je trebala biti mirna, bila je najmirnija! – smiju se djevojke iz doma, radosne što su osvojile prvo mjesto za svoj zanimljiv i kreativan nasmijani oblak.

A nas je zanimalo i kako se izrađuju rukotvorine, skulpture, slike, kako se pripremaju, koliko truda treba za izradu dizajna...

— Što se tiče izrade dizajna, s njim smo počeli prvo polugodište, otprilike negdje na sredini, te ga izrađivali

Državna Domijada predviđena je 9. svibnja u Baškoj vodi gdje će se Dom predstaviti u kategorijama u kojima su osvojili prvo mjesto

do kraja! Uglavnom nam se preklapaju poslovi, ne radimo jednu stvar dok je ne završimo. Odnosno, krenemo s jednom stvari, radimo,razgovaramo, kad dođe do laganog zasićenja, počinjemo s drugom. U ovoj sekciji ima 13 učenica, podijelimo se i radimo više stvari u isto vrijeme, slijedeći put se učenice mijenjaju na poslovima, kao voditeljica tako nastojim zadržati interes i svima pružiti mogućnost rada sa različitim materijalima. Pohvale djevojkama, dolazile su i bile vrijedne, a sve što je trebalo su uradile! Naše radionice su nekad trajale i duže od 2 sata i više puta tjedno. Gđa.

Milošević-Paro koja je predstavljala žiri u multimedijalnom dijelu je prepoznala uloženi trud naše sekcije i sve što smo našim radovima htjeli prenijeti gledatelju, te je svoje mišljenje i stručno argumentirala radi čega smo iznimno zadovoljne – kaže Marina.

Neke od članica kreativno-likovne sekcije bile su s nama. Ružica Miljević, Marija Blitvić, Anamarija Rozić, Anita Franušić, Dolores Antunica, Klara Marević koje otkrivaju kako je bilo zanimljivo, ali i teško i naporno, naročito izrada skulptura koje je trebalo raditi vrlo dugo, precizno i detaljno kako bi na kraju bile zadovoljne učinjenim.

— No isplatilo se jer smo slušale

glazbu dok smo radile, družile se i smijale se pa nam je bilo dobro! – kažu cure.

— Zahvaljujemo našoj ravnateljici gđi. Marici Pendo koja uvijek podržava rad sekcija, te gđi. Ani Filippi koja nam je kao i prijašnjih godina pomagala u nabavi materijala i rekvizita te izradi kostima. Htjeli bismo čestitati i učeničkim domovima Paola di Rosa te Muškom učeničkom domu Dubrovnik na sjajnim postignutim rezultatima na regionalnoj Domijadi! - zaključuju cure uz veliki osmijeh dok se pozdravljamo.

Do iduće Domijade!

Moramo dodati i to kako je na regionalnoj Domijadi nastupila i domska klapa s pjesmom Dubrovački Lero koju je pripremila odgajateljica Đeni Halilović-Ramčić. Inače, Državna Domijada predviđena je 9. svibnja u Baškoj vodi gdje će se Dom predstaviti u kategorijama u kojima su osvojili prvo mjesto.

— Kao animator-voditelj sekcija slobodnih aktivnosti još jednom čestitam svim učenicama, ali i njihovim voditeljima. Naravno da rezultati najviše ovise o motivaciji i redovitom radu učenica tijekom školske godine, neke su učenice bile angažirane u više sekcija što je za svaku pohvalu. Voditelji su vrlo bitni jer pomažu učenicama da ostvare svoje potencijale, motiviraju ih, korigiraju i usmjeravaju. Posebna zahvala našim vanjskim suradnicima, voditeljima koji su donijeli novu energiju u naš Dom i nadam se uspješnoj suradnji i sljedeću školsku godinu. Sve na čemu su učenice i učenici u naša tri doma vrijedno radili tijekom školske godine moći će se vidjeti i na završnoj priredbi učeničkih domova pod nazivom ‘Svom Gradu i Županiji s ljubavlju’ koja će se, nadamo se, održati u Kazalištu Marina Držića sredinom svibnja – zaključuje pak Marina Bobić.

54 DuList IN

29. TRAVNJA 2015. •

HPD SNIJEŽNICA NA DINARI

Gdje Hrvatska dodiruje nebo!

Sam uspon traje nekih 3 sata od doma do vrha, a protekao je u prohladnom tonu

Kišni dijelovi vikenda iskorišteni su za posjet nekih usputnih prirodno povijesnih zanimljivosti poput smirujućeg izvora Cetine, starohrvatske crkve Sv Spasa iz 9. stoljeća, alkarski Sinj, a u samom Kninu uspeli smo se i na srednjovjekovnu tvrđavu

Pripremio Đani Kobilić

Planinari HPD Sniježnice nedavno su ponovno uspeli najviši vrh Lijepe naše, vrh Sinjal na najslikovitijoj planini u Dalmaciji na u pjesmama opjevanoj planini Dinari.

Na tom vrhu od 1831 m n/v Hrvatska dodiruje nebo. A za dodirnuti nebo treba prije polaska uskladiti nekoliko stvari, jedna od važnijih je kakvo će biti vrijeme za vikend. Kad su

proguglane brojne prognoze odluka je pala: kreće se na Dinaru, iako postoji mogućnost kiše!

Kišni dijelovi vikenda iskorišteni su za posjet nekih usputnih prirodno povijesnih zanimljivosti poput smirujućeg izvora Cetine, starohrvatske crkve Sv Spasa iz 9. stoljeća, alkarski Sinj, a u samom Kninu uspeli smo se i na srednjovjekovnu tvrđavu.

Kad se prvi put išlo na Sinjal išlo se težom rutom preko tvrđave Glavaš,

DuList IN 55

• 29. TRAVNJA 2015.

Kninska tvrđava Planinarski ‘selfie’

ovaj put se zbog stiske sa vremenom i najavama kiše odabrala lakša ruta.

Ta ruta uključuje prijevoz sa izdržljivim off road kombijima. Vozi se od sela Guge preko Markova groba i Suvog polja do prostrane doline Brezovac, odakle kreće uspon. Cesta je makadamska i jako je loša, na pojedinim mjestima poprilično se zabrinete kako za sebe tako i za kombi. Međutim, lokalni iskusni vozači pravi su majstori vožnje rubom provalija a dobro izbjegavaju i razne rupe, stijene i stabla. Sve to izletu daje jednu posebnu avanturističku čar. Planinarski dom Brezovac, gdje se i prespavalo nalazi se na kraju visoravni a okružen je prekrasnom bukovom šumom. Dom je zidana katnica sa velikom spavaonicom, wc-ima i kuhinjom, nalazi se na 1050 m visine. Ispred je i kamin gdje su nešto odvažniji planinari usprkos hladnoći malo i zagradelali. O domu se brine HPD Dinara iz Knina i veseli domar Pepe koji se sa veterinarom Milivojem i njegovim psima pridružio dubrovačkim planinarima na usponu.

Sam uspon traje nekih 3 sata od doma do vrha, a protekao je u prohladnom tonu. Kiša nije padala, puhala je burica tako da je na trenutke bilo dosta hladno. Zbog vjetra je pogled bio ‘čist’ na sve strane. Snijega je bilo nekih 5 do 10 centimetara i to je stvorilo poseban idilični ugođaj. Hodajući prolazite različitim terenima, od ugodnih gustih bukovih šuma preko livada do ljutog krša na vrhu.

Do vrha se dolazi zanimljivim kamenim usjecima, takozvanim kuloarima. Sam vrh sastoji se od dva brežuljka, na jednome je veliki ledom okovani metalni križ a na drugome signal – geodetski stup sa upisanom visinom i žigom. Pogled sa vrha puca na Peručko jezero, kao i na planine u

Gledajući je iz podnožja sa ceste djeluje impozantno poput velikog kamenog zida

‘Nema đe ne dođemo’

izaziva poštovanje. Nekad davno bila je puna ovaca (desetci tisuća) i pastirskih stanova, sad ih je sve manje i manje. Još uvijek slovi kao poprilično divlja planina. Dom je i mnogim divljim životinjama. Cijela Dinara sa vrhom Sinjalom je još uvijek nekako samozatajna i skrivena. Svakako vratit ćemo joj se opet!

BiH, lijepo se vide i nešto bliže planine Dalmatinske zagore poput Promine, Svilaje, Kozjaka iznad Kijeva...

Na vrhu standardni foto session, naša Branka Mumalo pokušava ‘uhvatiti’ što više vrhova svojim objektivom. U povratku našu planinari sreću veselu grupu od čak pedesetak planinara iz doline Neretve. Razmijenjuju se iskustva i poneka anegdota.

Sam masiv planine Dinare pruža se u u dužini od osamdesetak kilometara. Gledajući je iz podnožja sa ceste djeluje impozantno poput velikog kamenog zida. Budi radoznalost i

56 DuList IN

29. TRAVNJA 2015. • ‘NEĆE RIJEKA ZRAKOM TEĆI’ Neposredno pred objavu novog albuma ‘Neće rijeka zrakom teći’ grupa Silente objavila je i novi video spot, upravo za naslovnu pjesmu. Spot je snimio i producirao talentirani dubrovački fotograf i snimatelj Dario Bandur. Kuriozitet albuma je to što

će u početku u prodaji biti dva potpuno različita dizajna omota. Album će svoje veliko koncertno predstavljanje imati 8. i 9. svibnja na koncertima u zagrebačkoj Tvornici kulture.

I OVE GODINE CACIB OKUPIO BROJNE VLASNIKE NAGRAĐIVANIH PASA

Prekrasni ‘četveronoš

Ni kiša im nije smetala za izlaganje!

Izlagači su pristigli iz čak 28 zemalja, s tri različita kontinenta, a u dva dana ukupno je bilo izloženo 850 pasa kroz 113 pasmina, koje su ocjenjivali renomirani kinološki suci Foto Zvonimir Pandža

Hrvatski kinološki savez u suradnji s Kinološkom udrugom Libertas Dubrovnik organizirao je početkom ovog tjedna međunarodnu izložbu pasa ‘CACIB Dubrovnik 2015.’, koju naravno, ni DuList nije propustio!

Vješto oko našeg fotografa Zvonimira uhvatilo je pripremu prekrasnih ‘čovjekovih najboljih prijatelja’ za izložbu, a cijela manifestacija odvijala se tijekom dva dana na sportskim

terenima u Gospinom polju.

Izlagači su pristigli iz čak 28 zemalja, s tri različita kontinenta, a u dva dana ukupno je bilo izloženo 850 pasa kroz 113 pasmina, koje su ocjenjivali renomirani kinološki suci, između ostalih i Rafael De Santiago iz Puerto Rica – preds j e d n i k M e đ u n arodne kinološke federacije!

Program se sastojao od ocjenjivanja pasa i biranja najljepših pasa u svim kategorijama.

DuList IN 57

• 29. TRAVNJA 2015.

FEREDON I ‘BREAKFAST SESSIONS’ Dubrovački bend Feredon, koji se već etablirao na regionalnoj glazbenoj sceni, snimljen je okom kamere jednog obožavatelja tijekom jutarnje svirke na stijenama pod Lazaretima. Četverac je iskoristio priliku i za lijepog vremena zasvirao

pravi jam session. Zapravo, bio je to događaj u skladu s njihovim umjetničkim motom – sviranja za dušu! Nije njihov obožavatelj bio jedini koji ih je snimao, jer oko Feredonovaca je tijekom svirke kružila još jedna, nešto veća profesionalna kamera.

šci’ u Gospinom polju

58 DuList IN

29. TRAVNJA 2015. •

Dubrovnik s okusom vina!

ZAVRŠEN JE REGIONALNI FESTIWINE

Jedno od središnjih događanja ovogodišnjeg FestiWinea bila je svakako ‘gala’ večera u Excelsioru. Ovo se događanje dogovaralo i pripremalo na međunarodnoj razini mjesecima

Cilj ovog festivala bio je promocija vinske kulture i naših autohtonih vrsta vina, prvenstveno među građanima i vinarima, a potom i svima koji dolaze u naš Grad Foto Zvonimir Pandža / Baldo Marunčić

Završen je regionalni vinski festival Dubrovnik! Kraj travnja obilježio je ugodan miris i okus najpoznatijih vina našeg kraja, koja su se izvrsno sljubila s različitim događajima unutar festivala. Možemo samo kazati – trajalo je prekratko!

Cilj ovog festivala bio je promocija vinske kulture i naših autohtonih vrsta vina, prvenstveno među građanima i

vinarima, a potom i svima koji dolaze u naš Grad.

Festival je okupio regionalne vinare koji su imali priliku svoja vina predstaviti brojnim vinskim profesionalcima i posjetiteljima, a uspješnost vinara ocjenjivao je međunarodni ocjenjivački sud. Sastavni dio Festivala bile su i brojne Vinske radionice s vođenim vinokušnjama, a na završnoj večeri,

Tomaž Kavčić

DuList IN 59

• 29. TRAVNJA 2015.

Župan Nikola Dobroslavić i Andro Crvik

koja okuplja sve sudionike festivala, proglašeni su najbolji vinari. Tako je Plavac mali Pomet 2012 vinarije Crvik pobjednik Dubrovnik FestiWinea, što je objavljeno na završnoj večeri festivala koja je održana u restoranu East West. Crvikov Pomet zalužilo je zlato s 89,20 bodova, a nagradu mu je uručio Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije. Proglašeni su svi dobitnici nagrada. Od bijelih vina najbolje je ocijenjen Grk Cebalo 2013, proizvođača Branimira Cebala koji je također zaslužio zlato s 88,80 bodova.

Na ocjenjivanje je pristiglo trideset i osam uzoraka, od kojih sedam bijelih, dva ružičasta i dvadeset devet crnih vina, koje je ocjenjivao petnaestočlani međunarodni žiri. Dodijeljeno je šesnaest zlatnih medalja, od toga dvanaest crnih i četiri bijela, dvanaest srebrnih medalja, od toga tri bijela vina, dva ružičasta vina i sedam crnih vina, te devet bronci, sva za crna vina.

Jedno od središnjih događanja ovogodišnjeg FestiWinea bila je svakako ‘gala’ večera u Excelsioru. Ovo se događanje dogovaralo i pripremalo na međunarodnoj razini mjesecima.

Tim stručnjaka pobrinuo se da svaka pojedinost bude skladno uklopljena u ukupnu dramaturgiju izuzetne večeri.

Petar Obad, Siniša Lasan i Tomaž Kavčić

Na čelu tima bila je slovenska kuharska zvijezda svjetskog glasa Tomaž Kavčič. Njegov domaćin i partner bio je chef hotela Excelsior Petar Obad koji nije žalio truda da pokaže što je sve u stanju gastronom od formata učiniti, uključujući recitiranje vlastitih tematskih stihova. Enološki sklad zaokružio je Siniša Lasan aktualni državni prvak sommelier restorana Proto. Večer je od prvog do zadnjeg trenutka bila ispunjena kreativnim iznenađenjima i fantastičnim konceptima prezentiranja hrane. Na koncu je obznanjeno kako će prihodi od večere biti uloženi u školovanje mladih nada ove županije, pobjednike natječaja FestiWine Challenge, koji će uskoro biti i javno objavljen. Njihov će mentor biti sam Tomaž.

U sklopu festivala, 24. travnja točno u podne, u Lazaretima je svečano otvorena središnja izložba vina, najatraktivniji javni događaj FestiWinea, a svi posjetitelji na jednom mjestu mogli su kušati izvrsna vina vinara iz Dubrovačko-neretvanske županije, koji su se predstavili u svom najboljem izdanju, a izložba je bila otvorena i cijeli idući dan.

Popodne u baletnoj dvorani Art radionice Lazareti uslijedila je prezentacija rezultata projekta ‘Kreiranje nove marke vina na bazi grožđa plavca

Studiozna testiranja

Plavac mali Pomet 2012 vinarije Crvik pobjednik Dubrovnik FestiWinea, što je objavljeno na završnoj večeri festivala

malog’ i degustacija pokusnih uzoraka vina, koje su vodili prof. dr. sc. Damir Kovačić te enolog Miodrag Hruškar.

Kroz izradu Strategije vinarstva i vinogradarstva ciljeve FestiWinea je prepoznala i Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA koje su organizatori ovog projekta. Produkcija festivala Dubrovnik FestiWine od samog početka i idejnog koncepta pa do realizacije potppisuje agencija Dubrovnik PartneR.

60 DuList IN

29. TRAVNJA 2015. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Ribe, izvana ćete biti preljubazni, a svoje prave osjećaje ćete skrivati kao zmija noge. Sve će se događati unutra. Opet ćete malo izgubiti kompas, a druga strana će se pitati što vi zapravo želite. Definirajte svoj stav

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Pred vama je vrijeme dobrih, ali ne toliko značajnih ljubavnih prilika.

Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Vjerojatno će se pokrenuti poslovi povezani s mladima ili zabavom. Neki će doseći nova rješenja.

Svakome je draže biti s nekim nego sam. Ipak, ne prigovarajte čak ni onda kad osjećate da biste morali. Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni.

Vaši privatni odnosi razvijat će se dobro. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Moguće je da ćete dobiti povećan obujam poslova, ali vjerojatno ćete u svim tim radnim zadacima uživati.

Raste interes za alternativu.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Neki će povremeno osjećati nedostatak atrakcija, pa će smišljati događaje koji nemaju realno uporište. Ako vam je dosadno, pomozite nekom. Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Budite ono što jeste.

Vaši privatni odnosi bit će dobri, ali nećete imati razloga za oduševljenje. Ostanite mirni i čuvajte ono što imate. Isplati se. Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti zadano. Budite otvoreni i kooperativni.

Čas će vam se činiti da je moguće baš sve, a drugi čas da nije moguće ništa.

Bit će potrebna dobra sposobnost prilagodbe kako bi izdržali sve ove raznolike izazove. Ponekad će vaša očekivanja biti nerealno visoka. Budite realniji.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite. Ako nešto treba mijenjati, mijenjajte. Učinite to na način koji je miran i postepen.

Distanca koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zaista zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutrašnjoj osobnoj inventuri. Uspjeh će biti nadohvat ruke. Definirajte svoje stavove. V išestruko će vam se vratiti.

Nemojte samovati, nego idite među ljude. Oni će vas rado prihvaćati i još više žaljeti u svom društvu. Vjerojatno ćete imati i mnogo udvarača. Bit ćete otvoreni i elokventni prema svima.

Dobro ćete kormilariti sa zahtjevnijim i značajnijim temama.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokazati koliko mogu biti zabavni.Posao će vjerojatno pasti u drugi plan. Razmišljat ćete o duhovnom svijetu ili ćete u svoj dom željeti uvesti neke novine.

Uglavnom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi. Idite tamo gdje vas iskreno zovu.

Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali oni su zanemarivi u usporedbi s dobrim utjecajima. Na radnom mjestu svako ćete malo pokazivati borbeni stav, pa nećete biti ugodni kolegama.

Pokušajte na sve gledati mirnije i ne skačite na svaki postavljeni izazov.

DuList IN 61

• 29. TRAVNJA 2015.

DuTV program SRIJEDA 29. 4.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:55 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BROKEROV ČOVJEK serija 19:05 PJESMARICA obrazovna emisija 19:10 VIŠE O MANJEM dokumentarna emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:50 BUMBETA emisija za mlade 20:15 DUBROVAČKE SALOČE dok. emisija 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 PLAN 9 IZ SVEMIRA igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:15 TV PANORAMA

ČETVRTAK 30. 4.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:55 JOSIP ŠKERLJ dok. film 17:10 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 ČAŠA ZDRAVLJA dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:16 BROKEROV ČOVJEK serija 19:05 PJESMARICA obrazovna emisija 19:10 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DUBROVAČKE SALOČE dok. emisija 20:05 KATEDRALA dok. film 20:45 VIJESTI 21:00 ČAŠA ZDRAVLJA dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 POD KROVOVIMA PARIZA igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:12 TV PANORAMA

PETAK 1. 5.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu

16:30 16:55 17:10 17:35 LICA GRADA je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

PORTRET UMJETNIKA Dubrovačka televizija snima serijale ‘Portret umjetnika’ u kojem će biti obrađeni likovni umjetnici koji su životom i radom vezani za Dubrovnik.

Svaka emisija biti će proizvedena mozaično. Serijal Portret umjetnika kvalitetom i opsežnošću se značajno razlikuje od ostalih, tematski sličnih televizijskih emisija na lokalnim i nacionalnim postajama.

BAJKE GRIMM crtani film za djecu SUPERMAN crtani film za djecu HRANA I VINO kulinarska emisija GRUŠKE PRIČE dokumentarna

emisija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BROKEROV ČOVJEK serija 19:00 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 OPASNA SPAŠAVANJA dokumentarna emisija 20:35 PUTOMANIA putopisni prilog 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 GRUŠKE PRIČE dokumentarna emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 POVRATAK U BATAAN igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

SUBOTA 2. 5.2015.

16:00 FLASH VIJESTI 16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 ČUDESNI SVIJET AUTOMOBILA dok. serija 18:00 HRANA I VINO kulinarska emisija 18:50 KATEDRALA dok. film 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 DOM 2 uređenje interiejra i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 20:50 DIJAGNOZA NEPOZNATO dok. serija 21:45 KIDAJ OD SVOJE ŽENE predstava KMD-a 23:10 FLASH VIJESTI 23:15 TV PANORAMA

NEDJELJA 3. 5.2015.

DUBROVAČKE SALOČE Što kriju današnje saloče, tineli, dnevni boravci, đardini i bilo koja mjesta u vašem stanu ili kući koja za poznata lica našeg grada imaju svrhu opuštanja, druženja, uživanja... otkrit će nam emisija Dubrovačke saloče.

16:01 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 KURIOZITATI emisija o zavičajnom govoru 17:50 OPASNA SPAŠAVANJA dokumentarna serija 18:35 BUMBETA emisija za mlade 19:00 DIJAGNOZA NEPOZNATO dok. emisija 20:00 GRADU S LJUBAVLJU emisija 20:45 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu

21:20 PRIVATNI ŽIVOT HENRY-a VIII. igrani film 23:05 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 4. 5.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:50 PRIVREDNI HR magazin 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 GRAĐANI O GRADU emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BROKEROV ČOVJEK serija 19:10 FESTIVALSKI KANTUN dok. emisija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 KURIOZITATI emisija o zavičajnom govoru 19:50 GRADU S LJUBAVLJU emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 KIDAJ OD SVOJE ŽENE predstava KMD-a 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

UTORAK 5. 5.2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:30 BAJKE GRIMM crtani film za djecu 16:50 JOSIP ŠKERLJ dok. film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 KORAK NAPRIJED emisija posvećena osobama s invaliditetom 18:00 VIJESTI 18:15 BROKEROV ČOVJEK serija 19:05 PJESMARICA obrazovna emisija 19:10 RAZLIČITI ALI JEDNAKI dokumentarna emisija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 KORAK NAPRIJED emisija posvećena osobama s invaliditetom 21:20 U ZDRAV MOZAK 21:40 PRIVATNI ŽIVOT HENRY-a VIII. igrani film 23:10 FLASH VIJESTI 23:15 TV PANORAMA

62 DuList IN

29. TRAVNJA 2015. •

ODRŽAN PRVI CASTING

Jedna od njih bit će nova Miss županije!

Foto Zvonimir Pandža

Kao gost večeri izbora za Miss najavljen je splitski pjevač Giuliano

Izbor za Miss Dubrovačkoneretvanske županije održat će se, po najavi organizatora, 31. svibnja 2015. godine na Stradunu

Djevojke su pokazale prirodnu ljepotu

Šarmirale su žiri

Prvi javni casting za Izbor Miss Dubrovačko-neretvanske županije održan je u nedjelju popodne u salonu vjenčanica ‘I do’.

Dubrovkinje su na casting trebale doći u svom prirodnom izdanju, odnosno trebale su pokazati svoju prirodnu ljepotu, gracioznost i osobnost.

Inače, izbor za Miss Dubrovačkoneretvanske županije održat će se, po najavi organizatora, 31. svibnja 2015. godine na Stradunu, a kao gost večeri najavljen je splitski pjevač Giuliano.

Oglas 63

• 29. TRAVNJA 2015.

ATLANT POSLOVNI CENTAR

2 m 0 0 1 55 DO D O I V 2 O N A ST m / R U E 0 0 .8 CIJENA: 2

NOG Č E S MJE T STA S E O J N M Ć H MOGU PARKIRNI A NAJM

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 352 224, info@apc.hr, www.apc.hr

64 Zadnja

29. TRAVNJA 2015. •

DuList na Danu karijera!

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

POGLED STRAGA 46 Sport

Alen Bošković: Polumaraton će zaista biti ‘više od utrke’!

54 DuList IN

58 DuList IN

Izloživši ukratko povijest naše tvrtke, osnovane u 2011. godini, uputili smo studente Sveučilišta u Dubrovniku u osnove rada novinske redakcije te njenog marketinškog odjela Sveučilište u Dubrovniku organiziralo je 28. travnja 2. Dan karijera u Sveučilišnom kampusu, na kojem se predstavio i DuList!

Izloživši ukratko povijest naše tvrtke, osnovane u 2011. godini, uputili smo studente Sveučilišta u Dubrovniku u osnove rada novinske redakcije te njenog marketinškog odjela. DuList naime, traži suradnike, a Dan karijera Sveučilišta u Dubrovniku bio je idealna prilika za upoznati se s novinarstvom i osnovama marketinga, budući da je je cilj Dana karijera omogućiti izravnu komunikaciju gospodarstvenika i studenata; studente upoznati sa stanjem i prilikama na tržištu rada i pomoći im u uspješnoj integraciji na tržištu rada.

Ono što smo predstavili bio je portal

dulist.hr, tjednik DuList, naše internetsko izdanje na engleskom jeziku justdubrovnik.com te najavili budući zanimljiv projekt – Just Zagreb.

Ako ste zainteresirani za rad u našem malom, ali uspješnom timu i to u područjima osnova marketinga, terenskog marketinga i slično, kontaktirajte nas na marketing@dulist.hr.

Gradom potekli ‘potoci’ vina 36 Kultura

Grad u znaku Noći knjige i prvih Dana mađarske kulture

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 6. svibnja

Reportaža: gdje Hrvatska dodiruje nebo

Čitajte nas na www.dulist.hr!

Ono što smo predstavili bio je portal dulist.hr, tjednik DuList, naše internetsko izdanje na engleskom jeziku justdubrovnik.com te najavili budući zanimljiv projekt