Dulist #171

DUBROVAČKI TJEDNIK #171 Srijeda, 21. siječnja 2015. • Cijena 7 kn

SRI ĐANA KAHRIMAN

Svaki je nastup čisti užitak STR. 38

COUCHSURFERICA ĐINA JAKIR

Thailand je zemlja simpatičnih i sretnih ljudi STR. 54

ČET

PET SUB NED PON UTO

NIZOZEMKA BO

U Dubrovniku se osjećam živom STR. 52

DOK ČEKAMO PROČISTAČ

DESETLJEĆA POLITIKE

I oni su bili lijepi i mladi, nekad STR. 8

AKADEMIK LUKO PALJETAK

Vodovod Ivanici o našem trošku STR. 6

Postao sam turist u svom Gradu STR. 16

GORIVO OSJETNO POJEFTINILO

Libertas neće spuštati cijene!

STR. 20

2 Oglas

21. SIJEﾄ君JA 2015. 窶｢

Aktualno 3

• 21. SIJEČNJA 2015.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

ŠTO SE GRADU NUDI

Vlastoljupci, gandijevci i Srđevci Vratimo li se malo u povijest, ne tako daleku, svjedoci smo naglog buđenja političke svijesti pojedinaca, koja se pretvorila u nekakve strančice koje su doživjele potpuni politički pomor, odnosno fijasko

I što onda Dubrovniku treba? Svježina svakako, ali i poštenje, stav, vizija i program

I tako nas je za vikend počastio svojim dolaskom Vilibor Sinčić. Došao je obznaniti Gradu i svijetu kako će osim za saborsku fotelju, plaću, mandat i imunitet krenuti i u pohod na lokalne izbore u Dubrovniku.

Pored par kurioznih lica, nekih pomalo izgubljenih, onih s dosad politički nerealiziranim ambicijama, ponekih s uvjerenjem sličnog onom samog frontmena Živog zida, Sinčić je u Gradu okupio totalne anonimce. Neke mlade ljude koji zapravo i ne znaju što znači politika. Nažalost.

Zapravo, simpa je taj Sinčić. Zasad.

Njegova, neslužbena bolja polovica je malo histerična, no uspjeli su tako u nekoj čudnoj kombinaciji osvojiti naklonost više od 16 posto birača Hrvatske. Je li potkupljen? Tko stoji iza njega? Tko stoji iza Živog zida? E, to se još uvijek ne zna. Imala je Hrvatska mladog i nadobudnog Pernara, nasljednik mu je istomišljenik Sinčić.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić Marketing Željka Krstulović

Taj je uspio organizirati u Zagrebu nešto što je nalikovalo pravom prosvjedu, čak i demonstracijama. I gdje je taj danas? Ispuhao je! I onda se sasvim logično pitati hoće li i Sinčić biti isto tako kratkog vijeka.

A prolazi li Sinčić i njegova gandijevska ideologija u Gradu? Koliko njegovih 15 posto, koje je u Gradu osvojio u prvom predsjedničkom krugu, mogu biti temelj za ulazak u utrku na lokalnim izborima?

Vratimo li se malo u povijest, ne tako daleku, svjedoci smo naglog buđenja političke svijesti pojedinaca, koja se pretvorila u nekakve strančice koje su doživjele potpuni politički pomor, odnosno fijasko. I redom je tu bilo riječi o strankama izrazito lokalnog karaktera koje su po svom ustrojstvu i programu trebale pobuditi pozitivan efekt. Pače, trebale su stvoriti jednu jaku političku okosnicu ovog kraja. A gdje je danas Južnohrvatska stranka, Dubrovnik regija ili Dubrovačka Libertas stranka? Nakon što su gospari, naglo prosvijetljeni političkom misli i težnjom za bolji Grad, podijelili fotelje predsjednika, dopredsjednika i tajnika, problem je nastao što nije bilo dovoljno funkcija za sve one koji su bili voljni u trenutku se nazvati stranačkim dužnosnicima. A tek onih koji su smatrali da se baš oni moraju naći na listi

za Gradsko vijeće... Zapravo, sami su sebe eliminirali. Postali su politički nepoželjni i okarakterizirani kao vlastoljupci. Zbog toga su ih birači s gnušanjem odbacili, jer što bi tek bilo da se takvi ‘dočepaju’ vlasti.

Jedini uspješni pothvat ostvarili su Srđevci s nezavisnom listom i to nošeni valom referenduma. Iako su se u ove dvije godine njihovi gradski vijećnici profilirali za govornicom, ipak, jedno je biti oporba, a sasvim je druga priča ponuditi program Gradu. Gdje je program Srđevcima? Veliki problem koji prijeti toj inicijativi, koja se u političke vode uputila s nezavisnom listom, su i likovi s viškom ega i ambicija. I tad se opet vraćamo na priču o onim posrnulim i propalim ‘egotripašima’.

I što onda Dubrovniku treba? Svježina svakako, ali i poštenje, stav, vizija i program.

Sve ovo što nam se nudilo i što će nam se vjerojatno opet servirati su samo puste priče, začinjene s demagogijom i stranačkom opredijeljenosti. Pusti snovi razapeti između ‘guggenheima’ i ‘prozračnih mostova’, nerealnih ‘humanističkih dogmi’ te stranački obojenih nadmetanja. Dubrovniku treba stabilna, dugoročna i razvojna strategija utemeljena na potencijalu njegovih ljudi. A to još nitko nije ponudio... Nažalost.

Adio Vam

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Just Dubrovnik Ariana Koši Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 21. 1. 2015.

Broj 171 Godina 4.

www.dulist.hr

4

Aktualno

UGASLE POLITIČKE OPCIJE U DUBROVNIKU

Tko se sjeća JHS-a, Delije i Dubrovnik regije?

Sarić: Slomio nas je gubitak izbora

poginuo u automobilskoj nesreći. No njegova stranka, iako je na papiru postojala od 2001. godine do 2010. izgasila se puno prije njegove smrti.

— Ja sam tada bio druga ili treća ruka pokojnog Srećka Kljunka. Kada smo izgubili izbore 2005. godine potpuno smo se ugasili – kaže nam Bajro Sarić koji je onda bio jedan od čelnih ljudi JHS-a.

— Na prve izbore izašli smo 2001. godine,a u prvom redu smo bili NL Srećka Kljunka, a kasnije smo se preimenovali.

Danas kad pogledam ta vremena, treba prvenstveno naglasiti kako je izborni sustav tada bio drugačiji, nema više primjerice Gradskog poglavarstva. U četiri godine u kojima smo sudjelovali u vlasti mislim da je proračun bio vrlo dobar, čak i odličan, nismo imali nikakvih velikih problema – ističe Bajro Sarić koji JHS opisuje kao regionalnu stranku desnog usmjerenja.

— Na birače utječe dosta toga, a sve što smo radili u prvom mandatu nažalost na izborima je zaboravljeno od strane birača.

Stranka je u konačnici ‘pala u zaborav’ jer nakon gubitka tih lokalnih izbora 2005. godine nismo se mogli sastaviti. Tada smo dobili nekih 600-tinjak glasova i to je bio stvarni kraj. Formalno je stranka nastavila postojati još neko vrijeme, ali stvarni kraj je bio nakon tih izbora – drži Sarić koji žali što nisu realizirani njihovi projekti poput pogona za preradu komunalnog otpada, ali i zadržavanje Dubrovačke banke.

Prva na našoj listi ugaslih zvijezda je Južnohrvatska stranka. U njoj je alfa i omega bio bivši dubrovački dogradonačelnik Srećko Kljunak koji u rujnu 2009. godine

Iako su još uvijek prisutni na političkoj sceni Hrvatske, Demokratskog Centra,

Uvijek sam spremna podržati ljude visokih moralno-etičkih vrednota i političkog svjetonazora koji je usmjeren isključivo općem dobru – Marija Delija

Bili smo na izborima i izgubili smo, nismo ušli u Gradsko vijeće i tu je sve pomalo splasnulo. To ne znači da se nećemo pojaviti na nekim sljedećim izborima Po dobroj staroj uzrečici ‘ako se ti ne baviš politikom, politika se bavi tobom’, tijekom kratke hrvatske suvremene povijesti politikom se bavilo zaista jako puno ljudi. Dio ih je u politici veći dio života, i vjerojatno se teško prisjećaju vremena kada uz privatnu stranu nisu imali i onu javnu, a dio se tek okušao i sa više ili manje uspjeha zasjao na toj sceni netom prije nego se njihova zvijezda izgasila. Naravno postoje i oni koji su se u razno-raznim oblicima pojavljivali u nekoliko navrata, no njih ćemo

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

ostaviti za neki drugi put. Ususret nadolazećim lokanim izborima DuList je odlučio podsjetiti na šest političkih opcija koje su nekada (relativno) davno više-manje drmale političkom scenom, ali ih danas više – jednostavno nema.

Obuljen: Zvali su nas ‘HDZ light’

Aktualno 5

• 21. SIJEČNJA 2015.

Nije potrebno dizanje panike oko franka — Zoran Milanović PREMIJER RH odnosno DC-a u Dubrovniku nema već duže vrijeme. Ipak, svojedobno su bili itekakav čimbenik, a jedan od istaknutijih ljudi u to vrijeme bio je Nikola Čićo Obuljen.

— DC je stvoren kao odmak od HDZ-a. Ja sam bio jedan od osnivača i svi smo mi bili svojevrsni ‘disidenti tadašnjeg HDZ-a’.

Podrugljivo su nas tada zvali ‘HDZ light’.

Možda je tako u početku i bilo, ali kasnije je tu pristupilo i dosta drugih ljudi. Moram istaknuti kako je onog trenutka kada se HDZ odmaknuo od svoje ‘jake’ retorike, 2000. godine dolaskom Iva Sanadera, DC izgubio svoju svrhu. Kada imate dvije stranke koje su skoro iste svjetonazorski, logično je da ljudi glasuju za onu koja je jaka – ističe Nikola Obuljen te dodaje kako smatra da čovjek ‘mora biti dosljedan svojoj političkoj ideji, ali ne nužno i stranci’.

— Čovjek može promijeniti stranku, ali mora ostati dosljedan nekim svojim uvjerenjima. Ja nikako ne razumijem kako netko može preći iz SDP-a u HDZ ili obratno – rekao je Obuljen te zaključio kako on drži da već četiri godine nakon osnivanja DC nije imao svoj politički spektar.

Ban: Svatko može iskoristiti program Kad smo izgubili izbore 2005. godine potpuno smo se ugasili – Bajro Sarić

Žuvela: Bez novca nema ničega Treća po redu ‘političkih supernova’ je Dubrovnik regija. Nastala u jeku Vladine centralizacije svega i svačega što se moglo ustrojiti na takav način i izuzeti iz Dubrovnika, Dubrovnik regija, smatralo se barem tako, trebala je osvojiti barem nekoliko gradskih vijećnika. Ipak, na prošlim lokalnim izborima dogodio im se debakl, a nakon toga od njih više nije bilo ni traga ni glasa.

— Ne mislim da nas nema više- odgovorio je na naš upit predsjednik Dubrovnik regije Igor Žuvela, koji dodaje kako je ‘danas sve vezano za novac’.

— Bez njega se ne može puno napraviti.

Bili smo na izborima i izgubili smo, nismo ušli u Gradsko vijeće i tu je sve pomalo splasnulo. To ne znači da se nećemo pojaviti na nekim sljedećim izborima – kaže Žuvela, a na naš upit znači li to da se Dubrovnik regija može očekivati na biračkim listićima u ožujku odgovara: — Opet se vraćamo na financije. Postoje neki preliminarni razgovori o predizbornim koalicijama, ali će predsjedništvo odlučiti hoće li se ići samostalno ili ne. Po meni ovdje se radi o mandatu od samo dvije godine, a ne može se očekivati neki solidni rezultat i većina u Gradskom vijeću, stoga sam ja skloniji da idemo s nekim tko će se složiti s našim idejama i razmišljanjima i osnovnim smjernicama koje smo imali i imamo kao stranka – kaže on.

DC je stvoren kao odmak od HDZ-a – Nikola Obuljen

Nastavno na Dubrovnik regiju, ne može se ne spomenuti Dubrovačka Libertas stranka. Riječ o političkoj opciji odvjetnika Ivice Bana (koji je bio član i Dubrovnik regije) kojeg javnost najbolje poznaje zbog njegovog otpora i posljedičnog rušenja prakse nezakonite naplate parkinga od strane Sanitata. Naime, u Dubrovnik regiji je došlo do sukoba kada je dio članova, među kojima je istureniji bio Ban, nezadovoljan radom predsjednika stranke pokušao s tog mjesta maknuti Igora Žuvelu. Taj sukob u konačnici je rezultirao razvodnjavanjem glavne ideje, a Ban je nakon izlaska najavio osnivanje DLS-a.

Ta stranka čija je web i Facebook stranica i dalje aktivna, nikada nije zaživjela.

— Nisam odustao od stranke, ali nije se skupila kritična masa. Nije bilo dovoljno zainteresiranih ljudi. Treba barem 50 – 100 ljudi, a zasada je tu njih 20-ak. Ja sam za Dubrovačku Libertas stranku napisao program i statut, ali to je napravljeno više u smislu toga kako bi trebala izgledati jedna lokalna i regionalna stranka i to je na slobodno korištenje svakome tko bi išao s takvom ili sličnom inicijativom – ističe odvjetnik Ivica Ban koji dodaje kako uopće nije nužno da on u takvoj novoj stranci bude.

— Ja bi zaista volio kada bi se osnovala takva jedna regionalna stranke jer sam dušom i srcem za takvu ideju, ali ne želim se više zalijetati kao sa Dubrovnik regijom. Nosila me tada ideja, a tek kasnije sam vidio kakvi su to ljudi unutra i shvatio da se ne smijem zalijetati – kaže Ban te dodaje kako iza sljedeće ‘takve ideje’ mora stati veliki broj naših sugrađana.

— Ja nemam nikakvih pretenzija više, a kako će se ta stranka kasnije zvati…vidjet ćemo kad sazrije vrijeme za to – zaključuje Ban.

Visković: Ljudi su ‘ukleti’

Nisam odustao od stranke, ali nije se skupila kritična masa – Ivica Ban

Sljedeća na našoj listi je Nezavisna lista Nika Viskovića. Ovaj dubrovački liječnik dugo je vremena živio u Novom Zelandu i kako nam je rekao, to je bio glavni razlog da se uključi u hrvatski i dubrovački politički život.

— Ja sam bio živio vanka u jednoj uređenoj zemlji i htio sam da se to proširi i ovdje, da se ljudi promijene malo i da naprave neke izmjene koje bi donijele boljitak.

Nažalost ljudi su pasivni i ‘ukleti’, oni ne žele promjenu. Ja sam tu kao bijela vrana, vičem svaki dan bit će vam lošije, a oni svi govore dobro je, polako, ne guraj, ne valjaj. Ljudi su čudni, probaš im pomoći, a

oni pitaju koliko će novaca dobiti. Nisam razočaran, ali ljudi su takvi kakvi jesu i ne žele ići na bolje. Oni radije trpe i trpe i tako će to biti sve dok ne dođemo na prosjački štap – ističe Niko Visković prisjećajući se svoje političke aktivnosti koja je počela 1995. godine, a završila parlamentarnim izborima 2011. godine Kako je naglasio on se više neće kandidirati, ali je voljan pomoći. Hrvatsko društvo vidi kao nekoga tko je duboko zaglibio, ali još uvijek može disati na slamku. Ipak s obzirom kako ga se nedavno moglo vidjeti na druženju Živog zida u Dubrovniku, za očekivati je kako će svoju pomoć i iskustvo usmjeriti u tom pravcu.

Delija: Nisam zadovoljna Kao šlag na kraju ostaje NL Marije Delije koju dubrovačka javnost dobro pamti sa sjednica Gradskog vijeća. Vježbenica u vremenu Dubravke Šuice imala je svojedobno jedan mandat u Velikoj vijećnici no bio je itekako upečatljiv. Nakon što smo je kontaktirali za komentar svog tadašnjeg političkog djelovanja upite je tražila pismenim putem.

— Uvažavajući do tada već potvrđenu stručnost i moralno-etičke vrednote osoba koje su se natjecale na NL Marije Delije, mišljenja sam da tadašnja NL nije ostvarila zasluženi i očekivani izborni rezultat pa time ni ja kao nositeljica Liste i izabrana gradska vijećnica ne mogu biti u potpunosti zadovoljna. Ipak, u političkom ozračju u kojem postojeće političke stranke, korištenjem velikih materijalnih sredstava i svekolikim utjecajem na društvene strukture, iz interesnih razloga nastoje spriječiti ulazak novih i samostalnih ljudi u prostor političkog odlučivanja, smatram da je izborni rezultat NL i moje političko djelovanje u Gradskom vijeću, uspjelo poboljšati razinu spoznaje građana o mogućnosti utjecaja na političko odlučivanje, što je također preduvjet općega dobra i boljitka, odnosno demokratskoga života svake zajednice. Tomu svjedoče brojna priznanja i čestitke građana koji izostanak NL Marije Delije u sadašnjem sazivu Gradskog vijeća, doživljavaju kao vrijednosni i demokratski gubitak, stoji u njezinom pisanom odgovoru u kojem dalje nastavlja da su u njezinom mandatu ostali vijećnici većinom glasovali po ‘interesnom naputku političke stranke.’ Delija piše i kako bi vjerojatno ponovno nastupila na nekoj novoj Nezavisnoj listi, ali kako je na ovim izborima nećemo vidjeti ‘zbog trenutne posvećenosti obiteljskim i majčinskim obvezama u iščekivanju rođenja novoga člana obitelji.’

6 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 19. 1. do 25. 1. 2015.

Ljekarna ‘Gruž’ od 26. 1. do 1. 2. 2015. Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati.

Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

NASELJE U SUSJEDNOJ DRŽAVI DOBIVA VODU UZ OBVEZU IZGRADNJE KANALIZACIJE

Dubrovnik Ivanici dovodi pitku vodu!

Dubrovački Vodovod će s vodospreme Brgat osigurati pitku vodu stanovnicima Ivanice, ali samo do granice. S druge strane, Općina Ravno ima obvezu izgraditi kanalizacijski sustav radi osiguranja zaleđa izvorišta Omble

da su vršeni neki radovi u zaleđu rijeke Omble. Pretpostavka je da je kod tih radova, a riječ je o bušotinama, boja puštena u zaleđu izvorišta. Tada su krenuli s naše strane dopisi i prema Hrvatskim vodama i prema svim relevantnim institucijama, kontaktirali smo i stručnjake, geologe i hridrogeologe, tri dana je bilo izvanredno stanje u pokušaju traženja odgovora što se dogodilo. Bili smo zatečeni da Općina Ravno te neki privatnici u zaleđu izvode radove, a da mi o tome nismo obaviješteni. Ne samo mi nego ni Hrvatske vode – objašnjava povijest cijele priče Pero Mišković, direktor Vodovoda Dubrovnik, dodavši kako je cijeli slučaj podignut i na državnu razinu.

— U jednom takvom stanju pritiska i želje da se uvide razlozi zašto je do ovoga došlo, odnosno zašto nas o radovima u zaleđu nitko nije obavijestio, potaknuti smo na razmišljanje i na zaključke da treba poduzeti neke vrlo ozbiljne i konkretne mjere. I gradonačelnik je nakon svih tih traženja i razmjena informacija dao prijedlog koji je prihvaćen i od strane Općine Ravno, a sve kako nam se ovakve ili slične stvari ne bi događale u budućnosti – govori Mišković.

Voda – samo do granice Dubrovnik će stanovnicima naselja Ivanica u susjednoj BIH osigurati kvalitetno snabdjevanje vodom! Sve u sklopu izgradnje novog carinskog prijalaza na Brgatu, a novac za ovaj projekt, koji uključuje dovođenje vode do same granice, trebala bi osigurati država putem Carinske uprave, odnosno Ministarstva financija te naravno Vodovod Dubrovnik. Cijela priča kreće

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

još 2013. godine kada je u rijeci Ombli nakon velikog zamućenja primijećena ‘neka čudna boja’, iako je voda bila zdravstveno ispravna.

Bušotinama do rješenja

— Promjena boje bila je za nas na neki način razlog za uzbunu, odnosno preispitivanje o čemu se radi. Onda smo u traženju odgovora došli do informacije

Dogovoreno je tako da će Vodovod Dubrovnik polaganjem cjevovoda u dužini od oko 1 kilometra osigurati iz vodospreme Brgat vodu do granice, a sve dalje obveza je Općine Ravno. U sklopu tog istog projekta osigurat će se opskrba vodom i novog graničnog prijelaza, čija je gradnja u tijeku. Upravo iz tog razloga u njegovo bi se financiranje trebalo uključiti i Ministarstvo financija.

Aktualno 7

• 21. SIJEČNJA 2015.

DUBROVAČKI MUZEJI

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9–16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8–20

S druge strane, Općina Ravno se obvezala izgraditi kanalizacijski sustav za naselje Ivanica, a koji bi, ističe Mišković, trebao osigurati da njihove otpadne vode sutra ne prodru u naše izvorište, budući da je samo naselje izgrađeno neposredno u zaleđu Omble.

— S ovakvim prijedlogom poklopila se i izgradnja graničnog prijalaza na Brgatu, te smo na sastanku s predstavnicima Carinske uprave, odnosno sektora za granične prijelaze dogovorili uvrštavanje u projekt i mogućnost opskrbe vodom graničnog prijelaza.

To je jedinstven projekt. Izgradnjom kanalizacijskog sustava osigurat ćemo zaleđe šireg područja izvorišta, dok je naša obveza dovođenja vode do graničnog prijelaza puno minimalnija i financijski puno jednostavnija. Na ovaj način u budućnosti rješavamo veliki problem njima, a još veći sebi samima – dodaje Pero Mišković, naglasivši kako su s obje strane oformljena povjerenstva za ove projekte, dogovoreni su svi koraci, te su napravljeni projektni zadatci. Obje strane već su krenule u projektiranje i kanalizacijskog sustava i dovođenja vode do granice.

— Projekt je koristan za obje strane.

Mi ćemo imati i neku minimalnu korist, odnosno onoliku kolika proizlazi iz cijene vode, ali prodavat ćemo vodu susjednoj općini – naglasio je još Mišković, dodavši kako je ovo rješenje tek privremeno, odnosno predstavlja

Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2015.

prvu fazu vodoopskrbe Ivanice.

Naime, u drugoj fazi vodoopskrba bi išla s Omble s obzirom na male količine vodospreme Brgat, ali o toj investiciji i načinu rješavanja slijedi poseban dogovor i poseban ugovor gdje bi se definirao i način financiranja, jer u tom slučaju projekt ne bi financirao dubrovački Vodovod.

Još se ne zna cijena

Na pitanje koliko će sve to koštati dubrovačke porezne obveznike, Mišković ističe kako cijena još nije definirana budući da još nije proveden natječaj za

Izgradnjom kanalizacijskog sustava osigurat ćemo zaleđe šireg područja izvorišta, dok je naša obveza dovođenja vode do graničnog prijelaza puno minimalnija i financijski puno jednostavnija

Bili smo zatečeni da Općina Ravno te neki privatnici u zaleđu izvode radove, a da mi o tome nismo obaviješteni

Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

izvođenje, niti se još uvijek zna s kolikim će iznosom u projektu participirati država.

— Mislim da bi Vodovod ta investicija koštala jedan minimalni iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, a da bi sve drugo preuzela država, uprava Ministarstva financija. Više je kombinacija u proceduri, a projekt je također kandidiran prema fondovima Europske unije pa i tu možemo očekivati povrat sredstava – zaključuje Mišković.

Iako je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić još u prosincu za medije izjavio kako će Ivanica već ove godine dobiti vodu iz Dubrovnika, Mišković je bio nešto oprezniji.

— Radit ćemo sve sukladno mogućnostima, a tijekom gradnje graničnog prijelaza u podlogu će se ugraditi i cjevovodi da se ponovno ne kopa nakon nekoliko mjeseci. Nadamo se da ćemo možda uspjeti i do ove sezone, a ako ne onda sukladno mogućnostima. S obzirom na situaciju u gradu vrlo oprezno raspolažemo sredstvima, i nemamo obvezu da to bude odrađeno u nekakvom najkraćem roku, jer imamo i drugih preokupacija. Prioritet nam je pročistač za vodu i na tome najviše i radimo, a sve ostalo će se raditi sukladno mogućnostima – odgovara Mišković.

Inače, Ivanica je mjesto u Općini Ravno, a od Dubrovnika je udaljena svega 6 kilometara. Pa iako nema ni vodu ni kanalizaciju, ovo je naselje prozvano i bosanskohercegovačkim Beverly Hillsom, budući da je u tijeku izgradnja desetina luksuznih vila i apartmana s prekrasnim pogledom na – Župu dubrovačku, Cavtat i more.

8 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

KOLIKO SU SE KROZ GODINE PROMIJENILI AKTERI DUBROVAČKE POLITIČKE SCENE

Koga su desetljeća u politici najviše ‘uneredila’?

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Dubravka Šuica trebala bi češće na Dukan dijetu

Zanimljivo je vidjeti je li i koliko politika ostavila traga na licima dubrovačkih političara, tko je dobio, a tko izgubio koje kilo, tko je promijenio frizuru i/li dobio sijede, ostao bez brkova...

Dubrovačka politička scena posljednjih nekoliko godina doživljava velike promjene. I ne mislimo tu samo na preslagivanja unutar Gradskog vijeća i samih političkih stranaka, već na ulazak nekih novih lica u politiku, mlađih generacija. Prema sadašnjim najavama osvježenje bismo mogli dobiti i na predstojećim nam izvanrednim izborima budući da je okupljanje ekipe najavio mladi Ivan Vilibor Sinčić, tu je i nova ekipa taksista i poduzetnika, koji bi trebali sastaviti listu.

Božo Petrov također možda donese pokoje novo lice. Stoga je ovo pravo vrijeme za prisjetiti se dugovječnih dubrovačkih političara, političara koji su na političkoj sceni grada dugi niz godina. Zavirili smo stoga u ‘album sjećanja’ našeg fotografa Zvonimira Pandže koji već godinama bilježi aktere i događanja dubrovačke političke scene.

Zanimljivo je zapravo vidjeti je li i koliko politika ostavila traga na njihovim licima, tko je dobio, a tko izgubio koje kilo, tko je promijenio frizuru i/li dobio sijede, ostao bez brkova... Evo koga smo izvukli u našem vremeplovu.

Dame u politici

Andro Vlahušić, teret vođenja grada donio mu je sijede

Bivša dubrovačka gradonačelnica u dva mandata i bivša šefica dubrovačkog HDZ-a u politici je još od početka 90-ih godina prošlog stoljeća. Obnašala je brojne političke funkcije – od vijećnice do saborske zastupnice i gradonačelnice, a danas je, već u drugom manadatu, hrvatska zastupnica u Europarlamentu.

Olga Muratti, dugogodišnja članica SDP-a jedno vrijeme obnašala je i funkciju predsjednice gradskog odbora, a

Aktualno 9

• 21. SIJEČNJA 2015.

vjerujemo kako će, između ostalog, ostati zapamćena i po maratonskim sjednicama Gradskog vijeća u prvom mandatu Andra Vlahušića, kada je bila na čelu dubrovačkog parlamenta.

Budući da je napustila SDP, nije baš izvjesno hoće li se i na kojoj listi naći na predstojećim izborima.

Liječnici, poduzetnici...

Kad smo se već dotaknuli sada bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, on u politiku ulazi 1997. godine kao vijećnik Županijske skupštine, a u naredne tri godine bio je i predsjednik Skupštine te član županijskog poglavarstva za zdravstvo i socijalnu pomoć. Bio je, naravno, i saborski zastupnik i ministar zdravstva, a šest godina proveo je kao prvi čovjek Dubrovnika. Njegov bivši stranački kolega, danas reformist Antun Pravedan ušao je u politiku kao gradski vijećnik, što je bio u nekoliko uzastopnih mandata, a Vlahušić ga je imenovao za voditelja izgradnje novog azila za životnije. SDP-ovac Božidar Memed iz gradskih je klupa, u kojima je također bio nekoliko mandata, danas došao do funkcije direktora Luke Dubrovnik. U politici je dugo i Teo Andrić, kandidat HDZ-a za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima. Zanimljivo je spomenuti kako je Andrić bio na čelu gradskog odbora HDZ-a prije Dubravke Šuice, a u njenom gradonačelnikom mandatu bio je i član Poglavarstva i direktor Vodovoda.

Tu su naravno i poduzetnici, jedan neretvanski, drugi dubrovački. Riječ je o sveprisutnom vječnom dvojcu Jambo-Vićan. Zanimljivo je kako se Jambo, bivši metkovski gradonačelnik, u politici našao kao član HDZ-a.

Jedno vrijeme u saborskim je klupama djelovao kao nezavisni vijećnik, da bi potom ušao u HSS iz kojega je kratko bio i izbačen.

Frano Matušić, manje kose, puuuno kila viška

Pero Vićan, brada mu je postojana još od Centralnog komiteta

Bivša dubrovačka gradonačelnica u dva mandata i bivša šefica dubrovačkog HDZ-a u politici je još od početka 90-ih godina prošlog stoljeća

Stipo Gabrić Jambo nateko k'o neretvanska lubenica

Što je muškarac bez brkova? Niko Bulić

10 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Turistički kadar

A Vićan? Danas DDS-ovac, nekad nezavisni vijećnik, bivši zamjenik tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice, vječni jezičac na vagi dubrovačke gradske vlasti...

Niko Bulić, iza kojega je predsjedavanje Gradskim vijećem, u politici je još od 1991. godine kada je imenovan zamjenikom ministra turizma, da bi dvije godine kasnije postao – ministar. Dugo godina bio je na čelu HTZ-a, a potom ponovno ulazi u politiku, onu lokalnu.

Stranački mu je, pak, kolega Nikola Dobroslavić dubrovačkoj javnosti prije političke funkcije župana, danas u drugom mandatu, bio poznat kao direktor Hotela Osmine. Kako slike govore više od tisuću riječi procijenite sami je li politika na svima njima ostavila traga...

Nikola Dobroslavić dobro se nosi s godinama

Andro Vlahušić u politiku ulazi 1997. godine kao vijećnik Županijske skupštine

Zanimljivo je kako se Jambo, bivši metkovski gradonačelnik, u politici našao kao član HDZ-a

Teo Andrić, u Zavali se dobro papa

Olga Muratti s godinama je izgradila dotjeran ‘look’

Antun Pravedan, nismo bili sigurni koja fotografija je prije, a koja poslije

SDP-ovac Božidar Memed iz gradskih je klupa, u kojima je također bio nekoliko mandata, danas došao do funkcije direktora Luke Dubrovnik

Božidar Memed, frizura je postojana

Aktualno 11

• 21. SIJEČNJA 2015.

ODLUKA ŠVICARSKE NARODNE BANKE IZAZVALA PANIKU

Franak ‘bijesni’, građani na rubu očaja Nama je to katastrofalno.

Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti – Udruga Franak

Vlada će Saboru uputiti izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna na sljedećih godinu dana, bankari nezadovoljni Piše Andrea Falkoni Račić Foto Shutterstock Images LCC

Nakon što je Švicarska narodna banka neočekivano ukinula minimalnu razinu tečaja u odnosu na euro, što joj je u razdoblju krize služilo za zaštitu gospodarstva, u Hrvatskoj je zavladala panika. Tečaj švicarca je podivljao, a već drugi put dužnici koji su uzeli kredit u francima, odnosno 58 tisuća hrvatskih obitelji, dovedeni su na rub egzistencije. Udruga Franak odmah je zatražila poduzimanje hitnih mjera za rješavanje situacije.

— Svaka takva odluka Švicarske središnje banke donosi promjenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utječe. Nama je to katastrofalno. Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti. Kontaktirali smo odmah ministra Lalovca i zatražili hitni sastanak kako bismo potražili neka rješenja za građane – bio je prvi komentar Denisa Smaja, koordinatora Udruge.

Zbog nastale situacije premijer Zoran Milanović na izvanrednoj konferenciji za medije izjavio je: Fiksirat ćemo tečaj franka.

Vlada će, naime, Saboru predložiti fiksiranje tečaja franka na 6,39 kuna na razdoblje od godinu dana, a na trošak financijskih institucija.

Vlada fiksira tečaj

— Odlučio sam da Saboru Vlada uputi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju kojim se tečaj franka fiksira na 6,39 kuna na sljedećih godinu dana i da trošak toga ide na teret financijskih institucija. Ovu odluku smo donijeli u kratkom i intenzivnom postupku koji je bez presedana – izjavio je Milanović, poručivši građanima koji su zaduženi u švicarskim francima da mogu mirno spavati i ne gledati više tečajnu listu.

— Za godinu dana mogući su razgovori o konverziji kredita u kunske, ali u tome će nam trebati pomoć Hrvatske narodne banke – rekao je premijer, a na novinarsko pitanje je li svjestan da ovakva odluka otvara mogućnost za tužbe, odgovorio je: — Moguća je jedino tužba Ustavnom sudu. Tužbe banaka nisu moguće, ja sam tu da zaštitim svoje građane.

Milanovićevim potezom iznenađene su banke, koje smatraju kako ova mjera

nije u skladu s načelnim dogovorom postignutim s Ministarstvom financija.

Bankari, naime, navode da od kada je tečaj CHF-a naglo skočio da su banke pokazale dobru volju i odmah započele razgovore s Ministarstvom financija koje je na sastanku načelno bilo prihvatilo prijedlog banaka za olakšavanje otplate dužnicima u CHF-u.

Izrazili su nadu kako će Sabor ipak odustati od najavljenog zakonskog prijedloga, koji ‘samo može izazvati dodatne probleme i vjerojatno prebacivanje ukupnog troška na porezne obveznike RH’.

S druge strane, iz Udruge Franak pozdravili su vidljiv pomak i pristajanje na njihov prvi zahtjev, no do zaključenja ovog teksta u utorak, još su čekali da stvari vide na papiru kako bi donijeli odluku ide li se u prosvjed ili ne.

I Sinčić ima rješenje

— Svakako ćemo razmotriti ovaj prijedlog Vlade, ali mi je rok nejasan: tečaj će se fiksirati na godinu dana, a ovo je izborna godina, što znači da bi se našim problemom početkom 2016. godine mogla baviti neka druga Vlada – izjavio je Božo Ivošević iz Udruge Franak, dodavši kako je trenutno stanje neodrživo.

— Mi sada imamo kamatnu stopu 3,23 uz tečaj od 6,39 kuna. Kamate jesu nešto niže, ali je tečaj otišao gore za nekih 80 posto od tečaja po kojem smo dobivali naše kredite od banaka – istaknuo je te dodao kako je za udrugu fiksiranje tečaja prihvatljivo samo kao privremena mjera.

Rješenje za franak ponudio je i aktivist te predsjednički kandidat Vilibor Sinčić.

Ono što po njemu treba napraviti sa švicarskim frankom jest – prvo ukinuti valutnu klauzulu, drugo konvertirati sve kredite u kunske s tečajem na dan uzimanja kredita i treće – građanima vratiti sav novac koji su preplatili.

Pitanje je kako će se i na koji način zaista i riješiti ovaj gordijski čvor koji ugrožava egzistenciju brojnih hrvatskih obitelji.

12 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. • PALI DILERI Nakon višemjesečnog praćenja i drugih istražnih radnji policija je uhitila 11 dilera na širem dubrovačkom području. Deset muškaraca i jedna žena drogu su kupovali u BiH i Splitu, a ‘dilali’ u Dubrovniku i Zatonu.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

DONOSIMO Oni žele Hotele Plat!

UVJETI NATJEČAJA PODIGLI PRAŠINU

Iz svega jasno proizlazi da u novoj rundi nema nikakve zaštite osnovne djelatnosti hotela, a samim time ni kakve takve zaštite radnih mjesta

Iz DUUDI-ja pak su odgovorili u svoje ime, ali i u ime CERP-a te nam tek kratko poručili kako je odluka bila jednoglasna

Moram istaknuti kako su Hoteli Plat uspješno završili postupak predstečajne nagodbe i CERP je prihvatio model u kojem se tvrtka sama konsolidira i ide u prodaju Hoteli Plat u tijeku su još jednog natječaja u kojem traže novog vlasnika.

Razrušeni kompleks u Župi dubrovačkoj od Domovinskog rata čeka ili obnovu od strane države ili novog vlasnika koji će to napraviti umjesto nje, a hoteli su nedavno prošli i postupak predstečajne nagodbe u kojima im je otpisan dio duga prema Ministarstvu financija zbog čega bi trebali biti primamljiviji mamac za potencijalne ‘velike igrače’. No kako to obično biva u Republici Hrvatskoj, stvari se rade ‘s brda s dola’, pa se tako i u ovom natječaju može naći blago rečeno upitne elemenata.

Podsjetimo 19. prosinca Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) donio je odluku o prikupljanju neobvezujućih ponuda za hotele Plat, a početna cijena za kupnju 182.440 dionica iznosi 548,10

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

kuna, odnosno 99.995.364 kune za sve dionice. No ono što je u prvom redu sporno su razlike između odluka koju je CERP donio 24. srpnja prošle godine, a potom kasnije u drugom natječaju 19. prosinca 2014. godine.

Neobavezan program ulaganja

Naime prema uvjetima natječaja u prvom pokušaju, osim najveće kupovne cijene jedan od glavnih uvjeta bio je Plan ulaganja težak najmanje 92 milijuna kuna uz ugovornu kaznu od 15 milijuna kuna u slučaju neispunjavanja, a investicija se morala napraviti ‘sukladno važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji na način da svi smještajni objekti Društva moraju biti kategorizirani minimalno kategorijom četiri zvjezdice’.

Ovakvog uvjeta u novom natječaju

nema, a CERP i DUUDI idu toliko daleko da potencijalnim investitorima ostavljaju mogućnost, umjesto obveze dostave Plana ulaganja.

Naime, kako stoji u članku 3 zadnje odluke ‘potencijalni ponuditelji mogu(!?), u svojoj obvezujućoj ponudi, uz navođenje cijene koju nude za kupnju dionica, kao sastavni dio svoje obvezujuće ponude dostaviti i Plan poslovanja, ulaganja i razvoja Društva u kojem će Planu navesti koje obveze i u kojim rokovima se obvezuje izvršiti ako se s njima sklopi Ugovor o prodaji i prijenosu dionica’. Kao osiguranje od odustajanja CERP navodi ugovornu kaznu u iznosu od 10 milijuna kuna.

Nevjerojatna je ovakva konstrukcija odluke, naročito kada se promotre posljednji članci ovih odluka u kojima je na ljeto prošle godine isticano kako će se najboljim ponuditeljom smatrati onaj koji ‘ponudi najveću kupovnu cijenu i ispuni ostale uvjete natječaja’, dok taj članak u odluci iz prosinca za najboljeg ponuditelja navodi samo onog koji

Aktualno 13

• 21. SIJEČNJA 2015.

CIJENE GORIVA PADAJU, KARATA NE Iako je cijena goriva u padu već pola godine iz Libertasa ne razmišljaju o snižavanju cijena karte. S druge strane, ne razmišljaju ni o povećanju.

ponudi najveću kupovnu cijenu.

Iz svega jasno proizlazi da u novoj rundi nema nikakve zaštite osnovne djelatnosti hotela, a samim time ni kakve takve zaštite radnih mjesta.

Od Todorića preko Mercedesa do Plata

Osim uvjeta natječaja, prijepori su se razvili i oko imena potencijalnih investitora, a kako je već ranije objavio Državni ured za upravljanje državnom imovinom, zabavnog akronima DUUDI, za hotele Plat je pristiglo devet pisama namjere. Imena investirora nisu objavljena, a DUUDI je to pravdao činjenicom kako je riječ o neobvezujućem postupku u kojem ne postoji obveza objave.

DuList je ipak doznao tko to želi hotele Plat, a riječ je o tvrtkama Nautički centar Trogir iz Zagreba, Netex Inc. iz SADa, KHA četiri iz Zagreba, Adriainvest inženjering iz Zagreba, Eco services SAS iz Dubrovnika, Delta savjetovanje iz Zagreba, Swiss Liegenschaften AG iz Švicarske, 3E Turizam iz Slunja te Hotel Plat d.d..

Među ovim devet dosada se jedino znalo za ponudu radnika hotela Plat koji žele model hotela Osmine, odnosno radničko dioničarstvo, a o ostalih osam se sve dosada samo špekuliralo.

Prema podacima sudskog registra iza Nautičkog centra Trogir stoji Željko Baotić, inače zastupnik ‘Mercedesa’ u Hrvatskoj, Netex je tvrtka specijalizirana za savjetovanje i istraživanje tržišta u turizmu, a osnivač tvrtke KHA četiri je tvrtka Karisma Hotels Adriatic koja je vezana uz Todorićev Agrokor. Osobe ovlaštene za zastupanje su Marinko Benić i bivši ministar turizma, trenutno zaposlen kod Ivice Todorića – Veljko Ostojić.

Iza tvrtke Adriainvest stoje Vladimir Mrčela i Anka Radosović, a potonja je vezana uz još nekoliko različitih tvrtki koje pokrivaju šaroliku paletu djelatnosti, od gospodarenja otpadom do financijskih djelatnosti.

S druge strane Vladimira Mrčelu mediji su još prije više od desetljeća dovodili u vezu s tadašnjim predsjednikom Stjepanom Mesićem zbog čega je navodno mogao po nižoj cijeni kupiti bivši hotel u Biogradu na Moru tada u vlasništvu INA-e. No takvi navodi nikada u konačnici nisu potvrđeni, a jedino što se danas sa sigurnošću može navesti da je riječ o dvojcu koji definitivno ima iskustva u hotelijerstvu.

Dubrovačka tvrtka Eco services SAS je

ipak malo veća misterija. Zastupa je Pero Prižmić, registrirana je u Dubrovniku, a osnovala je istoimena tvrtka iz Francuske. Ono što ipak bode oči je temeljni kapital od 20 tisuća kuna, no to je minimalni početni kapital koji zakon predviđa. Osim Prižmića uz ovu tvrtku spominje se ime Muniba Korkuta.

Delta Advisory, odnosno Delta savjetovanje je tvrtka koju zastupa Ivan Paladina, a i u ovom slučaju je temeljni kapital 20 tisuća kuna. Treba ipak naglasiti kako vas prilikom otvaranja njihove službene web stranice dočeka natpis ‘Stručni savjeti kod razvoja investicijskih projekata’, a iako to samo po sebi ne znači ništa, za pretpostaviti je kako spadaju u istu kategoriju s Netexom, odnosno kako nastupaju ispred ili za nekoga u ovom poslu. Vrijedi napomenuti kako je njihova djelatnost uvelike i promet nekretninama.

O švicarskoj tvrtki se može pronaći malo ili nimalo. Prema dostupnim podacima Swiss Liegenschaften AG se specijalizirala za poslovanje nekretninama, a posljednja u nizu je tvrtka 3e Turizam koju zastupa pak Ante Zloić, javnosti, među ostalim poznat i kao projektant 50 milijuna eura vrijedne ideje o Periski (Pinna Nobilis) plovećem kongresnom centru.

Treba napomenuti kako se nijedna od ovih tvrtki ne mora javiti u drugom krugu, a isto tako CERP ima pravo odbiti sve pristigle ponude po svojoj diskreciji.

OBEĆANJE, LUDOM RADOVANJE Od počeka svog mandata u 2009. godini teško je i prebrojiti koliko je stvari gradonačelnik obećao, a nikada nije ostvareno.

Od Guggenheima do prozračnog mosta, lista fantomskih projekata je preduga.

STUH: Nakaradni kriteriji

Treba napomenuti kako se nijedna od ovih tvrtki ne mora javiti u drugom krugu, a isto tako CERP ima pravo odbiti sve pristigle ponude po svojoj diskreciji

Ministarstvo ne zna uvjete natječaja?

Matić: Obnovit ćemo kapacitete

Direktor Hotela Plat Pero Matić ističe kako radnici u ovu utrku za vlasništvom jedini ulaze s planom ulaganja koji proizlazi iz njihova plana restrukturiranja na koji je Vlada pristala u postupku predstečajne nagodbe.

— Moram istaknuti kako su Hoteli Plat uspješno završili postupak predstečajne nagodbe i CERP je prihvatio model u kojem se tvrtka sama konsolidira i ide u prodaju. Na taj način je država dobila 62 milijuna kuna i s time je završeno financijsko restrukturiranje tvrtke, a uz to nagodba podrazumijeva operativni plan restrukturiranja u kojem stoji obnova kapaciteta razrušenih u ratu, a riječ je o hotelima Mediteran i Ambasador. Upravo zato smatram da će se o tome itekako voditi računa prilikom odabira novog vlasnika – ističe Pero Matić te dodaje kako će se javiti s obvezujućom ponudom u roku, a ako to ne naprave, naglašava, javnosti će objasniti zašto su odustali.

S ovakvim uvjetima natječaja u kojem je kupovna cijena glavni uvjet ne slažu se ni u Sindikatu turizma i usluga Hrvatske.

Poručuju, dosta je bilo loših privatizacija!

— Ne slažem se sa DUUDI-jem kada postavljaju osnovni i najvažniji kriterij za kupovinu najveću ponuđenu kupovnu cijenu za hotele Plat. To je nakaradno i neozbiljno, imali smo sasvim dovoljno loših privatizacija u Hrvatskoj da bi nam to trebala biti škola za ubuduće. Po meni nije bitna najviša cijena nego plan ulaganja i investiranja, brend, zapošljavanje itd.

Ne može svatko preuzeti hotele, ali oni su od svega toga dignuli ruke – kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske koji smatra kako će deblji kraj u svemu izvući radnici. Socijalna klauzula u natječaju ne postoji, a više se ne štiti ni osnovna djelatnost.

— U Platu će se sigurno dogoditi otpuštanje odnosno ljudima će se davati otpremine – uvjeren je Andrić.

Na naš upit zašto je predstavnik sindikata u Upravnom vijeću CERP-a Mladen Novosel onda dignuo ruku za ovakav natječaj, Andrić odgovara: — Odluka je donesena jednoglasno, ali je dano obećanje kako će se obvezujuće ponude otvarat javno i kako će se moći očitovati na svaku ponudu pojedinačno – zaključuje Andrić.

To je nakaradno i neozbiljno, imali smo sasvim dovoljno loših privatizacija u Hrvatskoj da bi nam to trebala biti škola za ubuduće

Odgovore oko prodaje Hotela Plat tražili smo i od nadležnog Ministarstva turizma, kao i nadležnog CERP-a, ali i DUUDI-ja.

Odgovori koji smo dobili u okvirima su očekivane birokracije, bez ikakvog suvislog objašnjenja.

‘Cijena je jedini i glavni kriterij, a odluka o prodaji donesena je temeljem Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH i Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovih udjela. Pored tog kriterija traženi su i određeni uvjeti koji se moraju ispuniti da bi se pristupilo natječaju, kao primjerice program investiranja’, pišu iz Ministarstva turizma iz čijeg se odgovora implicira kako je Program ulaganja obvezan. To samo znači kako uvjete natječaja ili ne znaju ili otvoreno obmanjuju javnost.

Iz DUUDI-ja pak su odgovorili u svoje ime, ali i u ime CERP-a te nam tek kratko poručili kako je odluka bila jednoglasna.

Inače, rok za podnošenje obvezujućih ponuda je početkom veljače, odnosno 45 dana od datuma donošenja odluke o početnoj cijeni i početku prikupljanja obvezujućih ponuda.

14 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Nagomilali se Androvi propali projekti

MUZEJ GUGGENHEIM, PROZRAČNI I VISEĆI MOSTOVI, GARAŽE I GARAŽICE, ‘LJUDSKI CENTAR’...

Projekt ‘50 stanova godišnje po sustavu POS-a’, da se ostvario, značio bi 250 stanova više za Dubrovčane. Sjajna ideja, ali i očito previsoko postavljena letvica

Donosimo presjek propalih ideja i projekata bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, koji su trebali biti aktualni u njegovom prvom i krnjem drugom mandatu Nakon pet i pol godina koliko je Andro Vlahušić proveo na čelu grada Dubrovčanima slijede novi lokalni izbori. A kako svakim izborima prethode izborne kampanje, uvijek je zanimljivo prisjetiti se projekata, posebno onih neuspjelih, na kojima je sad već

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

bivši gradonačelnik temeljio svoju kandidaturu, kasnije i pobjedu na izborima 2009. i 2013. godine.

Krenimo od povijesne jezgre, za koju je 2009. godine za vrijeme kampanje za prvi mandat Vlahušić najavljivao projekt oživljavanja. Prvi korak trebalo je biti pokretanje Fonda za održivi razvoj Grada s s godišnjim iznosom većim od 30 milijuna kuna s kreditnim potencijalom od 500 milijuna kuna. Spominjao je Vlahušić čak i osobu koja bi mu u tome trebala pomoći, tadašnju direktoricu Svjetske banke za Jugoističnu Europu, Dubrovkinju Indiru Konjhodžić. U istoj toj kampanji Vlahušić je

kao drugi korak u projektu najavio iste cijene prehrambenih proizvoda za stanovnike povijesne jezgre kao u drugim djelovima grada, a je li to zbilja danas tako treba pitati građane koji tijekom ljetnih mjeseci trpe razliku u cijeni.

Mostovi prozračni, mostovi viseći...

Još jedna zvijezda Vlahušićevih predizbornih programa i projekt za koji se činilo da bi možda i mogao zaživiti kao treća mjera oživljavanja bio je studentski dom na Pustijerni, iseljenoj nakon potresa 1979. godine. Trebao se graditi kapitalom bivšeg ministra ekonomije Davora Šterna po ideji umetanja tzv.

Aktualno 15

• 21. SIJEČNJA 2015.

disperznog studentskog dormitorija u ispražnjenim palačama, a mogao bi primiti oko 300 stanara.

Prelazimo na plato Iza Grada, gdje je Vlahušić zamislio garažu s 1100 mjesta i poslovnim prostorima namijenjenim revitalizaciji Grada. Bivši gradonačelnik međutim nikad nije ušao u razgovor o ovom projektu s vlasnicima Atlasa, obitelji Lukšić. Ono što jest učinio je raspis Europan međunarodnog natječaja zbog kojeg je letio i za norveški Oslo. Inače, u poslovne prostore garaže bi se ulazilo s razine Posata.

Potom bi dobavljači, po Vlahušićevoj zamisli, svoju robu teglili ‘prozračnim mostom’, čeličnom građevinom koja će povezati Posat i Veliki mul u Portu.

Ipak, za taj most nikad nije zatražena suglasnost od konzervatora. Kad je već riječ o mostovima, građani se još uvijek sjećaju ideje o ‘visećem mostu’ od Lovrijenca do Graca, koji je srećom ostao tek na ideji.

Vratimo se na garaže. Točnije, male garaže u vlasništvu stanara. I to je bio projekt bivšeg gradonačelnika. U izbornom programu 2009. godine najavio ih je ‘desetak’, a gotova je danas tek jedna, u Ulici Stjepana Cvijića. Drugoj se još ne vide ni temelji.

Kad je riječ o Vlahušićevim neuspjelim ili nikad provedenim projektima, ljudima je najlakše u sjećanje vratiti Guggenheimov muzej. Taj svjetski poznat projekt gradonačelnik je htio dovesti u Dubrovnik, planirao je kandidaturu, ali o tome nakon 2009. godine više nikad nismo čuli. Primio je, doduše, Vlahušić svjetsku facu u polju arhitekture Daniela Liebeskinda, kojeg je zamislio kao glavnog projektanta Guggenheimova muzeja. Ni Daniela više nismo viđali.

Ovdje vrijedi spomenuti i dva barem brojkom zvučna projekta. Prvi projekt ‘50 stanova godišnje po sustavu POS-a’, da se ostvario, značio bi 250 stanova više za Dubrovčane. Sjajna ideja, ali i očito previsoko postavljena letvica.

Drugi je bio 1000 komunalnih vezova u Gruškom zaljevu. Krajem prošle godine tek smo svjedočili nesigurnosti i nervozi vlasnika trenutnih vezova o njihovoj sudbini.

‘Selimo’ na lapadski poluotok, gdje je Vlahušić također imao velike planove.

‘Ljudski centar ispod Petke’ – projekt koji je funkcionalno i prostorno trebao povezati Opću bolnicu, dječje vrtiće, sveučilišne studije, Dom umirovljenika, Hospicij, Centar za socijalnu skrb i crkvu Sv. Mihajla već je, vjerujemo, zaboravio i on sam. A Lapađani još uvijek očekuju obećanu novu sportsku dvoranu u Gospinom polju i gradski nogometni stadion, dva sportska projekta koji su također ‘zapeli’.

Svjetski poznat projekt gradonačelnik je htio dovesti u Dubrovnik, planirao je kandidaturu, ali o tome nakon 2009. godine više nikad nismo čuli. Primio je, doduše, Vlahušić svjetsku facu u polju arhitekture, Daniela Liebeskinda, kojeg je zamislio kao glavnog projektanta Guggenheimova muzeja. Ni Daniela više nismo viđali

Posebna tema su – tuneli. Nakon mostova omiljena Vlahušićeva građevina. Ideju o dva tunela – ispod Radeljevića i od Ilijine Glavice do Pila – osim biračima, iznio je i predstavnicima ITA-e (međunarodne udruge graditelja tunela), koji se bili oduševljeni.

Ipak, nije bilo zainteresiranih za takav projekt pa je sve i ostalo tek na ideji.

Barem zasad.

Ne stanu svi Sporo napreduju i projekti Doma umirovljenika u Gružu, studentskog doma na Montovjerni, da ne govorimo o groblju na Dubcu, koji bi riješio grobno mjesto brojnim dubrovačkim obiteljima. Mokošicu, Primorje i Elafite bolje ne spominjati. Svi navedeni projekti spomenuti su još 2009. godine, a već pet i pol godina Vlahušićeva mandata ostaju neostvareni.

S druge strane, u Vlahušićevom programu za kampanju 2013., koji se može proučiti na službenim stranicama Grada Dubrovnika, primjetljiv je manjak projekata poput već spomenutih. U nekim projektima, poput Centra iza Grada, ‘povučena je ručna kočnica’, navodi se tek kako će se građanima omogućiti parkiranje na prostoru Vatrogasaca ‘do konačnog dogovora oko budućnosti Centra iza Grada’. Projekt studentskog doma na Pustijerni, pak, Vlahušić i dalje smatra izvedivim te ga navodi kao dio aktualnog programa, baš kao i dom umirovljenika u Hotelu Gruž, studentski dom na Montovjerni, komunalnu lučicu u Gruškom zaljevu. Vlahušić još uvijek računa i na izgradnju ‘građanskih garaža’, ali mostovi se ne spominju, kao ni tuneli.

Tako je za očekivati kako će na predstojećim lokalnim izborima Vlahušić izaći s jednakim konceptom razvoja Grada, kojeg je provodio u prvom mandatu i godini i pol drugog mandata.

U ovom kratkom presjeku iznijeli smo tek dio neuspjelih projekata gradonačelnika Vlahušića, jer jednostavno ne stanu svi. Prateći gradonačelnikov rad u posljednjih šest godina, moglo bi ga se lako shvatiti kao velikog vizionara. Svoje vizionarstvo svjedočio je svakodnevno, ne samo za vrijeme kampanje. Međutim, sad je pred njim još jedan juriš na gradonačelnički mandat. Jer vizija je na pretek, obećanja još i više. Možda neka od njih opet čujemo i u 2015.

Projekt studentskog doma na Pustijerni, pak, Vlahušić i dalje smatra izvedivim te ga navodi kao dio aktualnog programa, baš kao i dom umirovljenika u Hotelu Gruž, studentski dom na Montovjerni, komunalnu lučicu u Gruškom zaljevu

KOLUMNIST VEČERNJEG LISTA

Raspudić predstavio ‘Kratki espresso’

Knjiga ‘144 plus jedan kratki espresso’ Večernjakovog kolumnista i profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Nina Raspudića predstavljena je u ponedjeljak navečer na Sveučilišnom Kampusu. Riječ je o zbirci 145 eseja koje je od 2009. do 2014. godine Raspudić objavljivao u kolumni ‘Kratki espresso’ u prilogu Večernjeg lista ‘Obzor’. U njima autor promišlja hrvatsku društvenu zbilju, a zbog svoje iskrenosti na čitanje je ‘mobilizirao’ vojsku čitatelja.

U uvodnom osvrtu na Raspudićevu knjigu prof.dr.sc. Pero Maldini kazao je kako se Raspudić izražava kritički, piše britkim stilom, bez okolišanja i bez rezerve. Komentira na živ način, pa svaki njegov novi tekst djeluje razbuđujuće poput espressa.

– Raspudić je onaj ‘mali’ iz Andersenovog ‘Carevog novog ruha’ koji viče ‘Car je gol!’, razbuđuje puk i otvara mu oči – zaključio je Maldini.

– Kolumnu sam znakovito nazvao ‘Kratki espresso’ jer, prije svega, kava bistri um. Uz to, espresso je moj omiljeni napitak. S vremenom su tekstovi postajali sve opširniji, ‘kratki espresso’ postao je duži. Nikad se nisam mučio s inspiracijom za teme, njih barem u Hrvatskoj ima dovoljno – rekao je Raspudić.

Predstavljanje knjige održano je u organizaciji Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i HKD ‘Napredak’.

16 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

AKADEMIK LUKO PALJETAK O SVOJIM DJELIMA I SVOM GRADU

Dubrovnik je lijep kad ostaje sam sa sobom proces stvaranja, kreativne samoće, te na koji način vidi mlade i grad, otkriva u razgovoru za DuList.

Nije dobro kada se u državi, umjetnosti, životu može sve kontrolirati. Najljepši je dio onaj koji pomalo izmakne kontroli, pobjegne, ali koji se drži generalne zamisli

Živeći na Gorici, postao sam u vlastitom Gradu turist, i putnik koji po zadatku dolazi u grad. Zato, da bih uživao u Dubrovniku, ne moram ući u njega, ali kad uđem, onda sam sve manje zadovoljan, počne mi biti odbojno njegovo šarenilo, jeftinoća njegovih fasada, načini iskrivljenja njegove izvornosti i oblici koji ga u njegovom stvarnom, estetskom biću unižavaju Rijetko tko u gradu će reći kako ne zna tko je Luko Paljetak. Ovaj veliki pjesnik i pisac, prevoditelj, ‘prati nas’ od malih nogu kada smo za školsku zadaću čitali njegove pjesmice za djecu, pa sve

Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

do možda najpoznatije ljubavne pjesme ‘U svakom slučaju te volim’. Paljetak je nedavno objavio i novu zbirku pjesama nazvanu snažno ‘Tisuću šiba preko usta’, a kako teče njegov kreativni

Nedavno ste u Teatru Bursa predstavili svoje novo djelo, zbirku pjesama ‘Tisuću šiba preko usta’. Na koji način su one nastajale i što Vam znače te pjesme i kako biste ih predstavili drugome?

Osim govoreći pjesme, ne znam kako bih drukčije predstavio ‘Tisuću šiba preko usta’. Jer, sve ono što bih dodatno rekao o njima, bilo bi ili premalo ili previše. Bolje je da one govore iz sebe, a da ja ponešto naučim naknadno o tome što sam zapravo u njih upisao. Zbog toga što ponekad ono što je napisano postaje mudrije od onoga što je u glavi onog trenutka kada se to piše. Pjesma je samosvojna cjelina, te se kao takva zatvori u sebe, stvori se i postane kreativno biće, počne govoriti onim sadržajima o kojima autor nije uvijek i posve svjestan. To je najbolji dio stvaranja pjesme, stvaralačkog procesa.

Kako bi trebao teći stvaralački proces?

Nije dobro kada se u državi, umjetnosti, životu može sve kontrolirati. Najljepši je dio onaj koji pomalo izmakne kontroli, pobjegne, ali koji se drži generalne zamisli, općeg toka misli ili onoga što je u riječima kao malim djelićima upisano. Riječi su samo – riječi i one uspostavljaju međusobne veze i stvaraju takozvana značenjska, metaforička, semantička i ostala polja. Upravo tim procesom ne može se posve vladati.

Naravno, upisan je sadržaj koji mora biti tu. Uvijek sam za to da on bude

Aktualno 17

• 21. SIJEČNJA 2015.

transparentan, čitljiv, čitak, da ne bude neprohodan, ali da iza toga uvijek stoji nešto što nije dohvatljivo odmah u prvi mah, to čitanje. Ostavlja prostor i želju da onaj koji to čita poželi to još jednom pročitati. Pa možda i još jednom. Ili da to izazove da iza toga potraži ona značenja koja njemu odgovaraju. Mislim da je to smisao poezije, da ona mora biti višeslojna, višeznačenjska, da ne bude plakatna – iako postoji sjajna plakatna poezija. No ako je poezija plakatna, onda je to jer je nastala u vremenu plakata. To su pjesnici kojima je vrijeme izmamilo takvu poeziju. Čak i u tim pjesmama postoji mogućnost naknadnog tumačenja, kada prođe njihova primarna svrha, razlog koji ih je iznjedrio.

Htio sam pokazati kako je hrvatski jezik uspio postići istu razinu ljepote i izraza koja je upisana u originalu

Kako želite da drugi vide Vaše pjesme?

Ne želim da moja pjesma bude plakatna, no ne želim niti da bude kriptografska, da je treba odgonetavati uz pomoć nekih dodatnih specijalnih napora. Ne želim niti da bude netransparentna ili da stvara otpor o onome što čita. Na taj način su i nastajale te pjesme.

sati.’ Dakle da bi se došlo do ključnog što u prozi želite reći, trebate ispisati niz stranica koje naizgled nisu ključne ili važne, bitne. To su opisi. Ako markiza izlazi iz kuće, morate opisati njenu odjeću, kuću, zašto je izišla u pet sati, koga ima sresti... Puno toga morate opisati, što je u poeziji nepotrebno. Rečenica ‘Markiza je otišla u šetnju u pet sati’ je u prozi dovoljna da se stvori cijeli jedan univerzum u kojem je ta markiza glavno lice. No, u prozi nije tako.

U prozi se mora obložiti širi kontekst u kojem dio stvari naizgled nije bitan ili oduzima vrijeme, a vama se žuri reći ono najvažnije. To frustrira, te je meni dosta trebalo da otklonim tu vrstu frustracije. Zato sam u prozu počeo ulaziti na mala vrata, pišući ono najteže – kratke priče, na kojem su me dijelom drugi nagovorili. Tako su nastali ‘Grenlandski leptiri’ i mogućnost da otklonim ovu vrst frustracije i iznađem u sebi razloge ispisivanja ‘nepotrebnog’, naravno, prvo u malim dozama.

Sto pjesama sa deset stihova, tisuću stihova – šiba. Kroz dodatni smisao, zašto je stih šiba?

Deset šiba je deset razloga za to da se te šibe pokažu. One mogu biti šibe za kaznu, ali mogu biti i blage šibe. Mogu biti onakve kakvim nas šiba trava kad puše vjetar ili kad šume kroz trsku. Ne moraju uvijek biti šibe kazne...

Zašto preko usta?

Preko usta smo odgovorni. Naravno, i preko drugih svojih činjenja, ali preko usta zapravo. Ono što izgovorimo je vrlo moćno i govori više za nas ili protiv nas nego bilo koji naš drugi pokret ili čin. Naravno, možemo posve bez riječi nekog ubiti ili ukrasti, pa taj čin govori za nas, odnosno protiv nas, ali iza toga stoji uvijek riječ, čak i neizgovorena. Prema tome, usta su za sve – i za poljupce i za šibe.

U prozu ste ukoračili relativno kasno. Kako je tekao proces ‘prebacivanja’ na nju?

Počeo sam oprezno pisati prozu, prvo sam počeo pisati drame. To mi je bilo nekako bliže, zbog toga što mi se činilo da se na lakši način mogu udružiti s likovima koje sam stvorio te govoriti u svoje i njihovo ime, staviti ih u neke međuodnose. Ono što me kod proze uvijek smetalo ili što me činilo nespremnim za nju bila je jednostavna činjenica koju je francuski pjesnik Paul Valery opisao u jednom jedinom stihu: ‘Markiza je otišla u šetnju u pet

U prozi se mora obložiti širi kontekst u kojem dio stvari naizgled nije bitan ili oduzima vrijeme, a vama se žuri reći ono najvažnije. To frustrira, te je meni dosta trebalo da otklonim tu vrstu frustracije

No u romanu ste se s tim susreli ‘u velikim količinama’.

Pišući kratke priče shvatio sam kako je proza zapravo nešto jako lukavo, ona je jako slična ljubavi s nekim s kim želiš jako dugo biti u ljubavi. Proza, pogotovo roman, mora se pisati tako da se neprestano iznađu načini odlaganja onog što zapravo želiš reći. Kada dođe do trenutka da se to dogodi, nešto smisliš, do sljedećeg takvo˝g trenutka.

Naravno, to ne znači da ono što želiš reći nužno mora biti na zadnjoj stranici, ali mora se stvarati ono što se modernim jezikom na filmu zove ‘suspense’, naučiti umjetnost uzbuđenja, buđenja radoznalosti u čitatelju. Da on ne kaže ‘Pa ovo je neprohodno!’, ako iza ne vidi mamac koji ga uvlači u strukturu, tajanstvenu šumu u kojoj će se ili izgubiti pa uz pomoć autora iz nje izaći bogatiji i možda pametniji.

Tako su nastala Vaša dva velika djela, ‘Skroviti vrt’ i ‘Marin, roman o Držiću’.

Kad sam radio prozu, klonio sam se toga da to bude bilo koji oblik autobiografske proze, radije sam se prihvatio biografske proze. Tako sam prvo napisao dnevnik – roman o Cvijeti Zuzorić, o ženi o kojoj se gotovo ništa ne zna, a svi znaju tko je ona. Znaju samo ‘tri’ osnovna podatka: da je bila jako lijepa, da je pisala pjesme koje ne postoje, da je neko vrijeme živjela u Dubrovniku, da je bila vrstan matematičar, da je govorila nekoliko jezika te kako je morala napustiti Dubrovnik zbog nekog skandala... I baš zbog toga što je Andrić definirao u noveli ‘Jelena, žena koje nema’, ona je za mene postala jedan takav, metaforički prostor koji se onda u njeno ime moglo ispuniti svime onime što bi i nju zadovoljilo. Dosjetio sam se, a tu mi je pomogao i razvoj književnosti našeg doba ili ono što nazivamo postmodernizam, koji dopušta takve persiflaže, da smislim dnevnik u njezino ime kojeg sam ja navodno preveo, našao u Italiji.

Stvorili ste svojevrstan prozni mamac.

Dvostruki mamac, ali vrlo uspješan, jer je dio vrlo stručnih ljudi za renesansu povjerovao u tu moju smicalicu! Smicalica nije bila zločesta, već samo u korist knijževnosti. E tu sam se ohrabrio i stekao neku vrstu autodiscipline sjedenja za takvim poslom.

Inače znam jako dugo sjediti za prevodilačkim poslom, jer sam preveo djela koja su jako dugačka, zahtjevala sate i dane sjedenja, ali u ovom obliku stvaralačkog posla nisam imao iskustvo takvog dugog sjedenja, no bilo mi je potrebno.

Stekli ste ga pišući ‘Skroviti vrt’, da biste posvetili nekoliko godina Marinu Držiću.

18 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Da, uvijek. Naime, kao jako mlad ušao sam u teatar i ako mogu reći, u ono što smatram najljepšim teatrom među svim teatrima – u kazalište lutaka u Zadru. To su kazališta s najvećom količinom tajne u sebi. Kazalište lutaka je ono koje se ne da ostvariti bez suradnje čovjeka i lutke, ali ta simbioza nije mehanička. Nisi lutkar zato što držiš lutku u ruci i u ime nje govoriš, ne! Ti si lutkar tek kad s njom postaneš jedno koakcijsko biće. Napisao sam i knjige studija o fenomenu lutkarskog kazališta. Pisao sam za dramsko kazalište, ali vodio sam se i tu pravilima koja više vrijede za lutkarsko kazalište nego za dramski realistični tekst.

No, Vi ste uspjeli dovršiti tu priču.

Kako ste se rukovodili, koji je bio osnovni mehanizam priče?

Ispisao sam gotovo devet stotina stranica. Kad sam se odlučivao za taj posao, znao sam da mi neće biti lako, pa sam se odlučio za velike pripreme, tako da sam dvije godine pripremao sebe za Držića.

Iščitao sam ‘gomilu’ literature i tek sam onda stajao pred šumom podataka i bio potpuno izgubljen i trebalo je zbilja, kao u jednostavnim pričama, skočiti i reći ‘hop’. Početi. Naravno, problem je bio na koji način ne samo početi, već i naći ono što njega rukovodi, taj osnovni mehanizam koji pokreće razloge njegovih postupaka. Temeljni problem bio mi je, vjerovali ili ne, iznaći najpovoljnije glagolsko vrijeme pričanja. To je naizgled samo tehničko pitanje pisanja proze. Tako sam se odlučio za prezent, jer perfekt sve odmiče, a i sam je daleko, a trajni prezent, stvarni, živi, iskoristio sam kako bih ga još više približio, vratio u naše doba – ono što je on postizao u svome teatru. U teatru nema perfekta, sve je u teatru prezent. Sve se događa sad. Ta mi je spoznaja bila jako dragocjena i ako ikada ponovo budem pisao još jedan takav tekst.

To je bila druga vrsta zadatka, potraga za Marinom uz njegovu pomoć, gdje je on neprestano nudio prave i krive smjerove, svoja rješenja, ali i svoje zablude. Bilo je zgodno pratiti taj život kroz sve ono što je i njega zbunjivalo ili ohrabrivalo.

Može li se reći kako ste s njime prošli sve njegove strahove i nedoumice?

Možda sam ih s njim i podijelio. Jer, naizgled njegovo i naše vrijeme nema puno dodirnih točaka, a zapravo ima užasno puno, mnogo, količinski sličnih alergičnih mjesta i dodirnih točaka, bolnih susreta i sličnih problema i misli. Unutar jednog oblika u njegovo doba vrlo provedljivog ‘makijavelizma’ te jednog ‘neomakijavelizma’ našeg doba kada svaki cilj opravdava svako sredstvo. Ako pogledamo na stvari, zapravo je isto i sredstva su naizgled drugačija – prevara je prevara, novac se malo promijenio, nož se nije promijenio, a vatreno oružje je malo ubojitije.

Tu smo negdje! Što Vas je najviše vodilo ka ispisivanju Marinova života?

Ono što je mene u tom romanu najviše zanimalo jest razriješiti što je to što Držića pokreće, zašto se njegove komedije toliko razlikuju od svega što je tada napisano u Europi, a komično je? Zašto nijedna od njih gotovo nema završetka, već je izgubljen, otrgnut, zagubljen, spaljen. Zašto u Knjizi mrtvih u Veneciji nema upravo lista na kojemu je trebalo biti njegovo ime i upisano mjesto groba? Dakle, iza toga svega stajala je neka vrlo privlačna detektivska priča.

Pišući kratke priče shvatio sam kako je proza zapravo nešto jako lukavo, ona je jako slična ljubavi s nekim s kim želiš jako dugo biti u ljubavi

Hoće li do toga ipak doći?

Trebam pronaći temu, a da ne bude o bilo kojem obliku mene, jer ja to ne želim. Inače sam dobro odgojeno dijete i uvijek mislim kako me sram. A uostalom, pišući o drugima uvijek otkrivamo i dobar dio onoga što smo mi sami.

Razmišljate li o pisanju novih djela za teatar? U teatru ste započeli svoje putovanje.

Što čovjeka može odbiti od teatra? Što Vas osobno ‘smeta’ u njemu?

Ono što me danas ne privlači teatru jest to što su redatelji ubili pisca, s jedne strane, a s druge učinili su nešto što je po mom sudu nedopustivo – dopustili su si pravo da nas prisile da mislimo kako je kazalište isto što i stvarni život i da se ono što se događa na ulici mora događati i na sceni. Prestrašno. To više nije kazalište, jer onda mogu izaći na javni trg i gledati to isto, ili u čekaonici na kolodvoru gledati to kazalište koje mi žele prikazati. A stara je istina kako je kazalište uvijek više od života, a oni ga danas žele nama pokazati kao život kakav jest ili još manje od toga. Na to ne mogu pristati. S druge pak strane u likovima koje oni pokreću, ne vidim likove već redatelja. Taj moderni koncept takozvanog ‘redateljskog teatra’ sada je jako popularan, ali što je redatelj? On je ko-autor predstave, ali ne može biti jedini autor predstave. Gdje je onda autor, onaj koji je napisao sve to, ako mu riječi ispremiještaš i likovi mu se nemaju za što uhvatiti osim za redateljsku koncepciju, odnosno više konstrukciju, koja je preslaba da izdrži vremenski i misaono sav taj teret. I tako sve propada. Recimo, Držić nije izašao iz ovoljetnih Igara, njegov Pomet se otud mora sakriti. Laura, ako je Laura cilj i ako ona jest zamjena za Fortunu kojoj treba težiti, jer Fortuna se da svladati ne zbog porijekla ili bogatstva, već vrline, ako je današnja Laura svaka našminkana Barbika, onda Pomet tu nema što raditi. Može onda otići i na Severinin koncert i biti ‘happy’.

Dotakli ste se Igara. Što se dogodilo s Vašim prijevodom Romea i Giuliette?

Ne znam ni sam što se dogodilo. Meni su rekli kako glumci to ne mogu govoriti, a to znači da su loše educirani.

Prvo, da ne znaju govoriti hrvatski jezik, drugo, da su loše educirani na toj Akademiji govoriti hrvatski jezik, pa mi

Aktualno 19

• 21. SIJEČNJA 2015.

je utoliko draže da to nisu uopće niti radili. Šteta ljepote djela.

svijeta. Svi o kojima govorimo, ‘mali’ pjesnici, brane čast izgubljene ljepote.

Iz tog razloga ste objavili Vaš prijevod.

Da. Da se prvenstveno vidi kako je moguće Shakespearea prevesti na ovaj način, dokazati kako je hrvatski jezik ravan Shakespeareu, što mogu tvrditi i svi dosadašnji prevoditelji Shakespearea. Htio sam pokazati kako je hrvatski jezik uspio postići istu razinu ljepote i izraza koja je upisana u originalu.

Na koji način se može vratiti izgubljena ljepota poezije?

Mislim da je tu bitna doza osame, usredotočenosti, sabranosti. Japanac, kada stvara, ima izraz: ‘ulazim u svoju konzervu’. Treba znati ući u tu ćeliju, samostan, svoju malu izbicu. Kod Cankara postoji jedna priča o toj maloj sobici koju svi imamo, ali rijetko u nju zalazimo.

Mislite li kako mlađe generacije gube tu ljepotu izgovora hrvatskog jezika?

Da, postali su nemušti, uopće u međusobnoj komunikaciji. Njihov riječnik sastoji se od tristo riječi, nešto što stane u SMS. To je krajnje osiromašenje duhovnog polja i mogućnosti izražavanja riječju. To nije nažalost samo ‘hrvatska’ osobina, već nešto što zahvaća dobar dio Europe, a reflektira se kao nešto što nazivam smrt poezije.

Gotovo sve izdavačke kuće u Europi prestale su izdavati poeziju, što je zanimljivo, a objavljuju gomile romana koje nitko ne čita.

Smatrate li kako se ljudi boje biti sami?

Ovdje se ne radi o osami, već o otuđenju.

U ‘diskaču’ ne razgovaraš, ne komuniciraš, zapravo si objekt uz objekt, koji radi iste pokrete i zato ti je potreban dodatni stimulans. Kad bi to bio stvarni oblik nekog načina dopune vlastite samoće, bilo bi sjajno, ali nije. Možda sam staromodan, zapravo nemam ništa protiv tog oblika zabave. Davni pjesnici u 19. stoljeću pisali su u kavani, ali imali su samoću svoga stola, malu oazu unutar velike džungle buke. Ne može se stvarati ako nisi sam s bićem kojeg stvaraš.

Naravno, neki se toga boje, samoće se treba bojati, ali ovo nije samoća koja odvaja, već ona koja nas čini spremnima za druženje. Samoća koje se ljudi boje je napuštenost. Ljudi su napušteni jer je suvremeno društvo naučilo suvremene ljude da i s ljudima postupaju kao sa stvarima koje, kada im više nisu potrebne, mogu odbaciti. Pa tako možemo odbaciti i staru tetku, baku...

Koji je razlog tomu?

Jer misle kako je u tim romanima dat odgovor na probleme vremena. No, od recimo devedeset posto romana koji se danas pišu, pet posto njih govori o današnjem vremenu. Laž je da je roman odgovor na probleme današnjeg vremena. Jedina koja može dati odgovor na probleme vremena jest poezija. Doći će vrijeme potrebe za poezije, zbog toga nisam nikad odustao od pisanja poezije i ne kanim. Zbog toga sam s velikom radošću ovu knjigu objavio u Društvu dubrovačkih pisaca. Oni su, bez obzira na različitost njihovih stvaralačkih mogućnosti, budućnost duše ovog grada koja se sve više gubi. Oni je čuvaju svojim većim ili manjim plamičcima, razbijaju tminu ovog grada.

Naravno, činjenicom da oni postoje se ne treba tješiti, već biti ohrabren. Tako se čovjek osjeti kako je dio te snage i treba ih podržati u toj njihovoj ‘pobuni’, prosvjedu protiv depoetizacije svijeta koja je na djelu. Što nam se nudi umjesto poezije?

Slatke laži blještavila i konzumerizma.

Vizažizma. Recimo to ovako – kad pred sobom imaš osobu koja ti je draga, ti zapravo ne znaš koga imaš pred sobom.

Ne znaš kakva je izvana, kad skine umjetne trepavice i spere sve sa lica, hoćeš li je i dalje voljeti na isti način?

To je temeljno pitanje. Hoće, ako u sebi ima poeziju, u najširem smislu riječi.

No, sada imamo lažno poetiziranu sliku

Ono što je mene u tom romanu najviše zanimalo jest razriješiti što je to što Držića pokreće, zašto se njegove komedije toliko razlikuju od svega što je tada napisano u Europi, a komično je?

A Dubrovnik u kojem ste Vi rođeni?

Nažalost, u Dubrovnik u kojemu sam rođen sad tek idem po zadatku. Živeći na Gorici, postao sam u vlastitom Gradu turist, i putnik koji po zadatku dolazi u grad. Zato, da bih uživao u Dubrovniku, ne moram ući u njega, ali

Ipak, ljubav prema Gradu pomalo ‘spašava’ stvar.

Ljubav je neosporna i splav koja sve spašava, da ne potone, da se ne pretvori u kameni Las Vegas, u što se ponekad za Božić i Novu godinu ne pretvara. A moje Prijeko postalo je veliki vagon – restoran, nepokretni vlak. A sve nekadašnje ulice koje su kao gorski potoci nosile život najprije na Prijeko, pa onda na Stradun, presušile su.

Preveli ste nebrojeno mnogo djela.

Je li prevođenje postala podcijenjena vještina?

Da, jer je teška, posebice ako se radi o prevođenju zahtjevnih književnih oblika. Premda je zabluda misliti da je lakše prevoditi prozu, a najveća je zabluda za prevoditelje ona, kada ne znaju riječ, uzeti riječnik i odabrati prvo značenje te riječi, a krije se u petom značenju ili ga u riječniku nema uopće.

Dakle, prevođenje se ne vodi na znanje nekog jezika – ti moraš znati svoj jezik. Prijevod je uvijek djelo stvoreno u povodu djela koje je stvoreno. Većina onih koji čitaju prijevod neće nikad pročitati original, iz više razloga: ako znaju jezik, možda neće imati vremena ili neće htjeti čitati u originalu. Zatim, određeni postotak ljudi ne zna taj jezik i za njih djelo postoji samo u tvom prijevodu. Tvoj prijevod je za njih original.

Ana Karenjina jest Tolstojeva, ali govori tvojim riječima, onako kako si je ti preoblikovao kao prevodilac.

Kad radite, svaki put se odvajate u Vašu samoću?

Ja sam to već nekakao odradio, ovo je moj svijet. Druženje sa pticama u vrtu, mačkama koje tu dolaze pa me gledaju što sam pak radim, trepću očima, pa netko me zazove, pa prekinem... No to su kao pauze u glazbi, bez njih nema glazbe.

Kako vidite Dubrovnik danas? Je li on osamljeni grad?

Eto, zato je Dubrovnik lijep i zimi, možda čak i ljepši, što mnogi ne žele shvatiti. Dubrovnik je lijep kad ostaje sam sa sobom. Onda je sam s nama ili smo mi sami s njime, možemo ga imati potpuno ili u dijelovima za sebe. Onako je on, u drugo neko vrijeme, dio opće predstave, glumi sam sebe.

kad uđem, onda sam sve manje zadovoljan, počne mi biti odbojno njegovo šarenilo, jeftinoća njegovih fasada, načini iskrivljenja njegove izvornosti i oblici koji ga u njegovom stvarnom, estetskom biću unižavaju. On postaje sredstvo ne za življenje, već za zarađivanje za život.

Kazalište je uvijek više od života, a oni ga danas žele nama pokazati kao život kakav jest ili još manje od toga

Smatrate li prevođenje poslom?

To jest, recimo, i posao. Ali je prvenstveno zanat. Posao je u fizičkom smislu.

Konkretno, ‘Ulysses’ od Jamesa Joycea prevodio sam stranicu na dan, a ima ih sedamsto. Ne zato što nisam mogao prevesti dvije na dan, nego sam poštovao autora. Tim zanatom treba ovladati, ako time ne vladaš, dogodit će ti se ‘svašta’. Postoje tako riječi u prijevodu koje nazivamo ‘lažni prijatelji’. Tako recimo, u češkom jeziku riječ ‘prkno’ znači daska, dok u nas označava guzicu. A kao to ne znaš, napravit ćeš veliku pogrešku.

Dakle, moraš stvarati zanat i znati svoj jezik i to ne u jednom sloju, onom u kojem si rođen, već u onom u kojem je pisana literatura prije. Znati jezik u vertikali od srednjeg vijeka do suvremenih pisaca. Bez toga – neće ići. Ipak je umni posao, bez ikakve sumnje.

20 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

NAKNADNA PAMET

Koliko košta propust?

Sada, kada je priča gotovo 60% posto skuplja u odnosu na početak, jasno je da se nešto mora poduzeti. Kockanje je ovisnost i problem i društva i pojedinca Nekoć davno, pred desetak godina, neki se pametnjaković dosjetio kako blitzkriegom preteći konkurenciju i osvojiti značajan udio na tržištu: ponudit će novi proizvod, drukčijih karakteristika, tako da je samo naizgled usporediv s drugima. Najvažnije je bilo: mora naizgled biti najjeftiniji. O trajnosti i kvaliteti proizvoda tada se nitko nije previše zamarao. Konkurenti su se uključili u igru. Nisu imali izbora jer njihove su tržišne pozicije u nekoliko tjedana osjetno pale. I tako je započela balada o kreditima u švicarcima i lakovjernicima koji su povjerovali da su se dočepali jeftinog proizvoda zanemarivši brutalnu pouku iz monodrame Cabares Cabarei: ‘Naš’o se ti da zaj.... banku’…

Nadležne institucije su povremeno upozoravale na opasnost, no ni prodavatelji ni kupci nisu previše marili, a i ta rijetka upozorenja su uvijek bila relativizirana. Nikada neću razumjeti zašto je HNB propustio oštrije reagirati.

Oni ne mogu i ne smiju podleći trikovima i pritiscima. Plaćamo ih da nedvosmisleno upozore kad nešto ne valja. A njima je moralo itekako biti jasno da je igra opasna po zdravlje. Mogli su narediti bankama da tiskaju na ugovoru upozorenje: ‘Dizanje kredita uzrokuje probavne tegobe’.

U svakom slučaju, u trenutku kad je švicarac prešao 5,5 kuna (a bio je to skok od čak 20% u odnosu na početak igre), HNB je morao odlučno reagirati i narediti povlačenje tog proizvoda s tržišta.

Tada se još dosta toga moglo napraviti relativno bezbolno. No, svi su primjenjivali ono zagorsko pravilo ‘ne bih se štel mešat’ i kladiti na manju kartu.

Sada, kada je priča gotovo 60% posto skuplja u odnosu na početak, jasno je da se nešto mora poduzeti. Kockanje je ovisnost i problem i društva i pojedinca.

Na žalost, cijena grijeha propusta HNB da prekine ovu igru na (ne)sreću sada je znatno skuplja i platit ćemo ju svi bez obzira jesmo li se igrali ili nismo.

EURODIZEL OSJETNO POJEFTINIO

Cijene goriva karte i dalje

Piše Zoran Pucarić

Treba podsjetiti kako je u ‘valu’ smanjenja cijena u svibnju 2012. godine došlo i do povećanja cijena pa su tako tzv. ‘S’ karte, koje se kupuju izvan vozila, poskupile s 10 na 12 kuna, a one kupljene kod vozača u autobusima s 12 na 15 kuna Plaćamo ih da nedvosmisleno upozore kad nešto ne valja

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Iako je eurodizel, koji kao pogonsko gorivo koristi većina autobusa

Libertasa, u zadnjih pola godine pojeftinio za više od dvije kune po litri, cijene voznih karata neće se mijenjati, potvrdio nam je direktor JGP Libertas Đuro Deranja. Drastični pad cijene

Aktualno 21

• 21. SIJEČNJA 2015.

va pale, a Libertasove najskuplje u državi! rasle kontinuirano niz godina, Libertas iste nije pratio sa povećanjem cijena usluga’, piše direktor Libertasa te dodaje kako Libertas ne može samostalno vršti promijene cijena usluga, već kako su one moguće jedino uz prethodnu suglasnost gradonačelnika i načelnika općina, a sukladno ZOKG. Na naš upit o tome kada su posljednji put smanjene cijene karata u gradskom, ali i prigradskom prijevozu Deranja odgovara kako su ‘na području općine Konavle i općine Dubrovačko primorje smanjene cijene prijevoza na način da je uvedena jedinstvena cijena unutar općina, kao i jedinstvena cijena za sve relacije od Dubrovnika prema krajnjim relacijama (01.02. 2011. godine)’. Što se tiče gradskog prijevoza, Deranja odgovara kako su u ‘gradskom prijevozu smanjene cijene mjesečnih karata; učenička, studentska i umirovljenička i to 15.05.2012. godine, a također je uvedena i karta za nezaposlene i volontere 01.09. 2012. godine.’

A poskupljenja?

eurodizela BS s 10,32 kune po litri, koliko je prije šest mjeseci stajao na Ininim benzinskim crpkama, na 8,02 kune za litru kolika mu je trenutačna cijena, samo će privremeno popraviti financijsku krvnu sliku Libertasa, tvrdi Deranja.

‘Trošak dizel goriva u ukupnom godišnjem rashodu iznosi nešto više od 16 posto’, piše u svom odgovoru Đuro Deranja.

‘Smanjenje cijene dizel goriva trenutno će popraviti financijski rezultat poslovanja. Međutim, cijene goriva su

Trošak dizel goriva u ukupnom godišnjem rashodu iznosi nešto više od 16 posto

Iako je zbog rasta cijena goriva, poskupio cijeli niz proizvoda, od hrane do prijevoza, Libertas, kao i javni gradski prijevoznici diljem zemlje s rastom cijena energenata imali su tijekom godina najlakše uporište za dizanje cijena u tezi povećanja troškova poslovanja. Ipak, ono što uz pojeftinjenje karata koje spominje direktor Deranja treba spomenuti je i kako su karte Libertasa isto tako poskupile u nekoliko navrata.

Treba podsjetiti kako je u ‘valu’ smanjenja cijena u svibnju 2012. godine došlo i do povećanja cijena pa su tako tzv. ‘S’ karte, koje se kupuju izvan vozila, poskupile s 10 na 12 kuna, a one kupljene kod vozača u autobusima s 12 na 15 kuna. Građanski abonamenat poskupio je u istom naletu s 200 na 250 kuna. Nisu to naravno jedina poskupljenja pa su tako pojedinačne

karte prema okolnim općinama rasle, a prema trenutno važećem cjeniku vožnja primjerice do Vitaljine koštat će vas 40 kuna. Iz gradske uprave, kao i Uprave Libertasa ovakve odluke pravdale su navodima kako pojedinačne karte kupuju prvenstveno turisti, no to onda ne objašnjava zašto je njihova cijena ista i ljeti i zimi, kada u Dubrovniku, a naročito okolnim općinama, u smislu gostiju, praktički ‘nema kučka’?

Deranja: Nema poskupljenja

Osim što, čini se nema govora o pojeftinjenju, karte za autobuse Libertasa, usprkos 20-postotnom pojeftinjenju energenata, ono što korisnike njihovih usluga još više zabrinjava su eventualne posljedice pada proračuna za ovu godinu. Naime,neusvajanjem dubrovačkog proračuna za 2015. godinu, kao i otporom okolnih općina visokim subvencijama koje Uprava Libertasa traži, to gradsko komunalno poduzeće zapalo je u situaciju u kojoj, prema tvrdnjama direktora Libertasa za dubrovačke medije, dolazi u pitanje čak i podmirivanje obveza prema zaposlenicima, dobavljačima, državnim institucijama i bankama, zbog čega bi moglo doći u pitanje funkcioniranje javnog putničkog prijevoza.

Iako je takva retorika u prvom redu dobro provjerena metodologija ‘zastrašivanja’ javnosti, od direktora smo ipak tražili odgovor i na to koliko istine ima u glasinama da se zbog pada proračun razmatra čak i podizanje cijene najskupljih karata za javni gradski prijevoz u državi. Deranja takve navode, zasada u potpunosti demantira ‘Nije istina da se u ovom trenutku razmišlja o povećanju cijena, budući ne postoje uvjeti za isto’, zaključuje Đuro Deranja.

Sukladno Pravilniku o Nije istina da se u ovom trenutku razmišlja o povećanju cijena

22 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. • ČAK NJIH 64 Hrvatska bi ove godine s pravnom stečevinom Europske unije trebala uskladiti 64 zakona, dvadesetak više nego lani.

Gotovo polovica tih zakona, točnije njih 30, u Vladinoj bi se proceduri trebala naći do ljeta.

Kratke IZ HRVATSKE

GLOBALNE KLIMATSKE PROMJENE UTJEČU I NA HRVATSKU

Pripremite se za vremenske ekstreme!

Nedvojbeno je dokazano da nažalost na klimatske promjene utječe čovjek sa svojom djelatnošću, i to se pokazalo na svim geografskim širinama u vidu sve češćih i sve jačih ekstrema Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

Godina koja je za nama u Hrvatskoj će ostati zapamćena po ekstremnim količinama oborina, koje su uzrokovale poplave katastrofalnih razmjera.

Na dubrovačkom području pratilo nas je kišno ljeto, u rujnu je poplava prouzročila štete u Župi dubrovačkoj, a i ovih dana svjedoci smo sličnoj situaciji. S druge strane, prosinac nas je obradovao iznadprosječnim temperaturama pa smo se jedno vrijeme grijali na +20 stupnjeva Celzijusa, dok smo ga ispratili s temperaturama ispod 0 uz olujnu buru. Što se to događa s vremenom pitanje je koje smo postavili ravnatelju Državnog hidrometeorološkog zavoda mr. Ivanu Čačiću.

— Ovo pitanje nije neuobičajeno.

Ovo je pitanje koje se ne postavlja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, to je pitanje koje se postavlja na cijelom globusu – od Australije, Južne Amerike, Azije, Europe, Grenlanda... Zaista pitanje ima svoje uporište jer je klima ta koja upravlja

vremenskim događanjima i vremenom. I činjenica je da klima ima svoje vrlo izražene promjene koje se mogu evidentirati osobito u zadnjih 40 godina. Međunarodni panel za klimatske promjene donio je peto izvješće, u kojem je sažeto nekoliko desetaka tisuća znanstvenih radova, a temeljem kojeg je nedvojbeno dokazano da nažalost na te promjene utječe čovjek sa svojom djelatnošću s emisijom stakleničkih plinova, prije svega ugljik dioksida, ali također i drugih plinova, i to se

pokazalo na svim geografskim širinama u vidu sve češćih i sve jačih ekstrema – ističe Čačić.

Koliko često, koliko jako i gdje?

— I sami ste rekli kako ste na početku prosinca imali iznadprosječno toplo, a onda iznadprosječno hladno vrijeme.

Također je prošla godina zapamćena u Hrvatskoj po poplavama, žrtvama i velikim evakuacijama. Možemo reći da će upravo takvi scenariji nažalost biti sve češći i sve jači. Nije pitanje više hoće li se takve stvari događati već samo koliko često, koliko jako i gdje će se događati. Pokazalo se da je u zadnjih 30 godina svako desetljeće bilo sve toplije, a najveće ikad izmjerene temperature su se dogodile u 21. stoljeću tako da i 2014. godina, bez obzira na te epizode niskih temperatura, pridonosi vrlo jakom zatopljenju – ističe Čačić dodavši kako se s ovim događanjima možemo nositi na dva načina.

Prvo je djelovanje na same uzroke, kojim se i svjetska politika počinje vrlo intenzivno baviti kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.

S druge strane, možemo se adaptirati na te klimatske promjene i možemo predvidjeti u kojem će smjeru

Aktualno 23

• 21. SIJEČNJA 2015.

SKORO 40 TISUĆA LJUDI BEZ PLAĆE Ažuriran je popis hrvatskih neisplatitelja plaća. Na objavljenom popisu poreznih obveznika/poslodavaca, koji prema dostupnim podacima ne

ići promjena klime. Dio te adaptacije je i priprema, odnosno eliminiranje rizika koje donose ekstremne pojave. U tom smjeru vrlo je bitno i postavljanje mini hidrometeorološkog radara na Žarkovici, čiji je početak rada obilježen proteklog tjedna. Njegov značaj leži u predviđanju nepovoljnih vremenskih uvjeta na području naše Županije, ali i u poboljšanju sustava zaštite i spašavanja na ovom dijelu Jadrana.

informaciju.

Sve duža i toplija ljeta

Dugoročne prognoze imaju najmanju točnost

I dalje iznadprosječno toplo

— Izražavam veliko zadovoljstvo i zahvalu Dubrovačko-neretvanskoj županiji na tom iskoraku i doprinosu u proizvodnji informacije, koja neće biti vrijedna samo za ovu županiju nego i šire. Jer kao što znate, atmosfera nema granica. Ona nema granica na području Dubrovačko-neretvanske županije nego je to međudjelovanje svega onoga što dolazi do ovdje, ali i odlazi s ovog područja. Očekujemo da ovakvim mjerenjima doprinosimo jednoj boljoj analizi, ali i boljoj vremenskoj prognozi i upozorenjima na opasne pojave – istaknuo je Ivan Čačić.

S obzirom na sve češće i sve jače ekstreme zanimalo nas je što nam donosi ova, 2015. godina, no meteorolozi su po pitanju dugoročnih prognoza jako oprezni.

— Vrlo smo oprezni u davanju izjava javnosti. Primjerice, prije dvije godine se jako opekla engleska nacionalna služba kad je dala informaciju u javnost, ali se pokazalo da se njihov scenarij nije odvijao u tom smjeru i to na neki način može kompromitirati samu informaciju. Zato ne bismo se ovako daleko izletavali u našim izjavama, premda imamo neke simptome pa možemo reći, barem za sljedeća tri mjeseca, kako modeli pokazuju jedno iznadprosječno stanje u temperaturi.

Prema scenariju globalne promjene klime možemo očekivati sve toplija ljeta, ljeta koja će se proširiti i na proljeće i na jesen, ljeta koja će podijeliti sezonu u dva dijela No, te informacije treba uzimati s oprezom, treba ih pratiti i verificirati.

Još uvijek dugoročne prognoze imaju najmanju točnost – odgovorio nam je Čačić, koji hrvatsku javnost upućuje na nacionalnu hidrometeorološku službu koja je stručni autoritet i iza koje stoji odgovornost za danu takvu

isplaćuju plaće, nalazi se 7.656 pravnih osoba s 33.136 zaposlenih te 1.930 fizičkih osoba, odnosno obrtnika koji imaju 5.951 radnika.

— U tijeku je izrada zakona o hidrometeorološkoj djelatnosti gdje ćemo na neki način pozicionirati i nacionalnu meteorološku službu, ali i sve partnere, privatnike i privatne tvrtke koje će se profesionalno baviti tim poslom. Zakonom će, nadam se, biti onemogućena, čak i penalizirana bilo kakva izjava koja je vezana uz upozorenja jer ne smijete stvarati zbrku u javnosti niti kompromitirati informaciju o kojoj ovise ljudski životi. Što se tiče nekih amatera koji se pojavljuju u medijima, teško je takav rad sankcionirati. Međutim, vrlo je važno da taj medijski prostor prepozna i prihvati prava središta informiranja i da se ne vodi jeftinim učincima nekakvih kataklizmičkih scenarija.

Vjerujem da će i tim zakonom dosta biti sužen prostor takvim pojavama – ističe dalje Ivan Čačić.

S obzirom na zadnje kišno ljeto, ali i sve no što nam se događalo u prosincu zanimalo nas je hoćemo li ostati bez ‘klasičnog’ ljeta?

— Obično se sjećamo ekstremnih događaja, pa često puta događaji koji su bili iznad prosjeka ne privuku našu pozornost. Činjenica je da je i prošla godina, gledajući Hrvatsku, imala svoje visoke vrijednosti u temperaturi.

Ona je bila vrlo kišna, na Jadranu neuobičajeno kišna, međutim, možemo reći da prema onome što mi u tom scenariju globalne promjene klime, koji se onda reflektira na područje Hrvatske, vidimo jest to da možemo očekivati sve toplija ljeta, ljeta koja će se proširiti i na proljeće i na jesen, ljeta koja će možda podijeliti sezonu u dva dijela.

Prvi dio s maksimumima gdje će jedan biti pomaknut prema proljeću, a jedan prema jeseni, dok će ona sredina, špica sezone biti vrijeme najvećih vrućina.

Tako da bi upravo sredina ljeta možda bila manje atraktivna nego sada.

Možemo, dakle, očekivati produljenje turističke sezone s tim da će špica biti s manjim brojem turista – istaknuo je Čačić, dodavši kako bi zima prema tom scenariju trebala biti blaža u prosjeku, s manje hladnih dana i manje snijega, a s druge strane zima bi mogla dati i više oborina pogovoto u gorskim i sjevernim krajevima.

Riječ je, naravno, o projekcijama za razdoblje od 25 do 50 godina. Stoga imamo vremena za pripremiti se na duga i vruća ljeta.

PADA KIŠA

Voda (opet) nije za piće!

Voda nije za piće na širem dubrovačkom području. Uzrok – velika količina oborina. Naime, Vodovod Dubrovnik javlja kako zbog povišene mutnoće izvora Omble, Duboke Ljute, Palate i Zavrelja voda u vodoopskrbnoj mreži Grada Dubrovnika, Zatona, Orašca, Trstenog, Brsečina, Elafita i Župe dubrovačke ne odgovara Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju te nije za piće.

Iznad dozvoljenih vrijednosti zamutio se i izvor Nereze u Slanom.

KIŠU ZAMIJENILA TUČA

Zimske ‘radosti’ po gradu

Obilna kiša i u utorak ujutro padala je na širem dubrovačkom području.

No, u jednom su trenutku kapi kiše zamijenile – kuglice leda. Jaka tuča sručila se na gradske ulice koje su se odjednom zabijelile. Prema fotografiji koju smo dobili od čitatelja, zabijelile su se dobro i ulice unutar zidina.

24 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. • JOŠ SE ZADUŽUJEMO Ministar financija Boris Lalovac najavio je novo zaduživanje, u iznosu od milijardu eura, i to na međunarodnom tržištu, izdavajem obveznica. Obveznice

Kratke PREGLED ZBIVANJA

će investitorima biti predstavljene sljedećeg mjeseca, a točan iznos i dospijeće ovisit će o interesu investitora.

NAČELNIK OPĆINE ŽUPE DUBROVAČKE SILVIO NARDELLI

‘U 2015. dovršavamo dvoranu!’ na ime komunalnog doprinosa. Naime, u općinski proračun očekuje se uplata od oko 14 milijuna kuna komunalnog doprinosa za novi trgovački centar u Srebrenom, a i tvrtka Brenum planira graditi poslovni objekt za koji će se također platiti komunalni doprinos.

Tu je i garažno-poslovni objekt na lokaciji preko puta zgrade Općine... Stoga u ovoj godini planiramo veliki prihod na ime komunalnog doprinosa i komunalne naknade u visini od ukupno 25 milijuna kuna, a kojega plaćaju investitori za gradnju novih objekata.

Najveći dio ‘kolača’ iz ovogodišnjeg općinskog proračuna ići će ka naselju Srebreno, gdje se planira gradnja nove ceste, ali i rekonstrukcija postojeće Općina Župa dubrovačka u 2015. godinu ušla je s velikim investicijskim ciklusom. Gradi se i obnavlja na sve strane, a posebno u Srebrenom koje će uskoro postati u pravom smislu riječi centar Župe dubrovačke. No, ova godina donijela je i niz promjena koje se tiču općinskog proračuna. Ukinuta je posebna državna skrb zbog koje je općinski proračun tanji za 10 milijuna kuna.

— Ukidanjem državne skrbi općina je izgubila 10-ak milijuna kuna prihoda

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža

koji se odnose na porez na dohodak. Porez na dohodak je glavni izvor financiranja općine, koji je, dakle, ove godine znatno manji. Međutim, imamo sreću što ćemo u ovoj godini na ime te izgubljene dobiti, koju smo imali ranijih godina, iz državnog proračuna dobiti 5 milijuna kuna kapitalne pomoći, a u 2016. nekih dva milijuna kuna. Također, s obzirom na silnu gradnju koja se odvija na području Župe dubrovačke u ovogodišnjem proračunu planirali smo znatna sredstva

Koji su najznačajniji općinski projekti u ovoj 2015. godini?

Najveći dio ‘kolača’ iz ovogodišnjeg općinskog proračuna ići će ka naselju Srebreno. Naime, uz izgradnju jedne potpuno nove ceste uz objekt trgovačkog centra, planiramo i kompletnu rekonstrukciju ceste od raskrižja do novog kružnog toka unutar lukobrana u luci Srebreno, a koji je izgrađen krajem prošle godine. Novu cestu s dva kolna traka i dva nogostupa gradit će Općina, ali tek pri kraju izgradnje Hotela Sheraton budući da zbog tih radova trenutno ne možemo pristupiti njenoj izgradnji. No, radovi na cesti morat će biti gotovi do otvaranja hotela.

S druge strane, za ovu turističku sezonu očekujemo i otvaranje Hotela Mlini. Stoga smo u ovogodišnjem proračunu planirali iznos od dva milijuna kuna za uređenje tzv. morske tarace, odnosno dijela pomorskog dobra ispred samog hotela Mlini. Morsku taracu već godinama Hotel Mlini uzima u koncesiju za što se Općini plaća koncesijska naknada.

Jedan od značajnijih projekata

Aktualno 25

• 21. SIJEČNJA 2015.

OPET POTOP Na dubrovačkom području ove su nedjelje u roku od pola sata pale 32 litre kiše po metru četvornom, što je, kao i obično, uzrokovalo mnoštvo problema na prometnicama

diljem grada. Pravi prolom zahvatio je Župu dubrovačku. Pripadnici DVD Župa dubrovačka gotovo cijeli dan sanirali su štetu na ovom području.

REKONSTRUKCIJA

Raskrižje Srebreno – već ove godine!

na području Župe je i Pastoralni centar?

Općina Župa dubrovačka prošle je godine u suradnji s Dubrovačkom biskupijom provela urbanističkoarhitektonski natječaj za projekt koji će se graditi na zemljištu koje je dijelom u vlasništvu Biskupije, a dijelom u vlasništvu Općine. Nakon provedenog javnog natječaja i izbora najboljih idejnih rješenja, kreće se u projektiranje. Biskupija će, prema sadašnjim najavama, prvenstveno krenuti u projektiranje katoličke osnovne škole, dok je općina u proračunu osigurala dio sredstava za projektiranje zatvorenog bazena i sportske dvorane.

Osnovna škola Župa dubrovačka nikako da dobije sportsku dvoranu.

Kada se može očekivati konačni završetak ovog objekta?

Općina je za izgradnju školske športske dvorane imala zajednički ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Nažalost, projekt je neslavno prošao. Ministarstvo je, naime, provelo natječaj za izvođača radova, a s jednom neuobičajeno niskom ponudom javila se tvrtka Feniks, koja je završila dobar dio radova na dvorani. No, nažalost otišla je u predstečajnu nagodbu i nije više bila u mogućnosti završiti preostale radove. Jako se dugo čekalo da

Ukidanjem državne skrbi općina je izgubila 10-ak milijuna kuna prihoda

Upravo ovih dana provodimo natječaj pa će školska sportska dvorana biti završena do nove školske godine

Ministarstvo raskine taj ugovor s tvrtkom Feniks, te smo za to vrijeme bili vezanih ruka. U konačnici je Ministarstvo raskinulo ugovor, te je obvezu raspisivanja novog natječaja prebacilo na Općinu. Kad je riječ o financijama, Ministarstvo ima na raspolaganju neutrošenih 500 tisuća kuna za taj projekt, a novac će se uplaćivati Općini kad krenu radovi, no ostatak iznosa mora platiti Općina.

Prema procjeni projektanta, preostali dio radova iznosi oko 5 milijuna kuna, uključujući PDV. Upravo ovih dana provodimo natječaj pa će školska sportska dvorana biti završena do nove školske godine.

U planu je i proširenje nove zgrade škole?

Prošle godine smo zajedno sa Županijom financirali izradu projekta nadogradnje dvije učionice na postojećoj zgradi nove osnovne škole. S druge strane, u ovoj godini planiramo krenuti i s otkupom zemljišta pored same zgrade škole, kako bismo mogli graditi aneks na postojeću zgradu s četiri nove učionice.

Treba spomenuti kako smo za ovu školsku godinu u suradnji sa Županijom krenuli i u pilot projekt produženog boravka u osnovnoj školi, za koji vlada interes roditelja tako da se nadamo da ćemo ga nastaviti i dalje.

Raskrižje u Srebrenom rekonstruirat će se već ove godine! Potvrdio nam je investitor projekta – Hrvatske ceste.

— Tijekom ove godine, nakon izrade projekta i ishođenja potrebnih dozvola, pristupit ćemo ugovaranju i realizaciji projekta odnosno započeti s radovima na rekonstrukciji raskrižja, unatoč smanjenim sredstvima, a uzimajući u obzir važnost projekta za sigurno i nesmetano odvijanje prometa – odgovorili su na upit DuLista iz Hrvatskih cesta.

Podsjetimo, postojeće raskrižje nužno je rekonstruirati zbog izgradnje novih objekata kako u blizini samog raskrižja tako i u neposrednoj blizini (novi hotel na mjestu nekadašnjeg Orlanda, trgovački centar, poslovna zgrada Brenuma, poslovno-garažni objekt preko puta zgrade Općine...).

Teško je uopće i zamisliti kako bi današnje raskrižje funkcioniralo u uvjetima kad se svi spomenuti objekti i izgrade. Upravo iz tog razloga planirana je rekonstrukcija raskrižja Srebreno, i to izgradnjom još jedne kolne trake kojom će biti omogućeno istovremeno odvijanje prometa u oba smjera, odnosno i prema Dubrovniku i prema Cavtatu. To će značajno ubrzati odvijanje prometa kroz raskrižje, smatra načelnik Nardelli. Idejni projekt izradila je još prošle godine Općina Župa dubrovačka, dok je sva ostala dokumentacija, kao i sama izvedba projekta na Hrvatskim cestama.

26 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Županija REKAPITULACIJA 2014.

Gdje je ŽUC uložio 27,7 milijuna kuna

U projekte redovnog održavanja županijskih i lokalnih cesta ŽUC je uložio 17,2 milijuna kuna, između ostalog i za sanaciju kolnika Županijska uprava za ceste u prošloj je godini realizirala 27,7 milijuna kuna za projekte na redovnom i izvanrednom održavanju županijskih i lokalnih cesta.

U projekte redovnog održavanja županijskih i lokalnih cesta ŽUC je uložio 17,2 milijuna kuna. Među projektima je ravnatelj ŽUC-a Nikša Konjevod istaknuo i sanaciju kolnika na dionicama Raba-Trn, Potirna-Tri Luke, Oštrikovac-Visočani, GrščicaPrižba, Popovići-Radovčići, BlatoKozarica, Ston-Hodilje, MandaljenaMljekara te sanacije kolnika u Babini, Uskoplju, Otrić Seocima, Dubi konavoskoj, Kominu, Donjoj Vrućici te asfaltiranje kolnika u ulici Petra Krešimira u Metkoviću.

Kod izvanrednog održavanja, u što je uloženo 8,9 milijuna kuna, Konjevod je istaknuo projekt rekonstrukcije spoja na magistralu u Rogotinu (2,1 milijun kuna) te rekonstrukcija raskrižja na ulazu u Korčulu (1,7 milijuna kuna). Također, Konjevod je naglasio da je u izradu projekata, studija i stručnog nadzora nad izvođenjem radova ŽUC je uložio dodatnih 1,6 milijuna kuna.

ŽUPANU NOVI MANDAT Župan Nikola Dobroslavić dobio je novi petogodišnji mandat u Odboru regija Europske unije. Uz župana imenovani su Vojko Obersnel, Valter Flego, Predrag Štromar, Jelena Pavičić Vukičević, Željko Turk, Snježana Bužinec, Danijel Marušić i Bruno Hranić.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

HOLISTIC

Videonadzor za zaštitu od požara

Projekt HOLISTIC vrijedan je preko 9 milijuna eura Lokacije za postavljanje triju kamera za video nadziranje te panela za izračun indeksa ugroženosti od požara na području Dubrovačko-neretvanske županije bile su temama razgovora na sastanku članova projektnog

tima projekta HOLISTIC i predstavnika Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.

Razgovaralo se i o potencijalnim lokacijama za njihovo postavljanje uzimajući u obzir geografske karakteristike područja DNŽ te izrazito veliki rizik od požara tijekom ljetnih mjeseci.

Projekt HOLISTIC okuplja dvadesetak projektnih partnera iz Italije, Slovenije, BiH, Srbije, Grčke, Albanije i Hrvatske, ukupno je vrijedan preko 9 milijuna eura, a sufinancira se sredstvima Europske unije putem programa prekogranične suradnje IPA ADRIATIC. Za provođenje projektnih aktivnosti Dubrovačko-neretvanskoj županiji namijenjeno je oko 400 tisuća eura, a osim unaprjeđenja zaštite od požara dio projekta usmjeren je i na zaštitu od potresa.

‘ZAJEDNO MOŽEMO SVE’

Dodatnih 10 pomoćnika u nastavi

8,9 milijuna kuna izdvojeno je za izvanredno održavanje cesta

Dubrovačko-neretvanska županija je za školsku godinu 2014./2015. osigurala financiranje 56 pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u redovitim školama kojima je osnivač te tako pridonijela povećanju mogućnosti za njihovo ravnopravno sudjelovanje u svim oblicima odgojno-obrazovnog procesa i potpuno socijalno uključivanje.

Naime, DNŽ je, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i jedinicama

lokalne samouprave osigurala financiranje dodatnih deset pomoćnika u nastavi za učenika s teškoćama u redovitim školama kojima je Županija osnivač. Na taj će se način ogirati po jedan pomoćnik u Osnovnoj školi Smokvica, Osnovnoj školi Vladimir Nazor, Osnovnoj školi Opuzen, Osnovnoj školi Orebić i srednjoj Obrtničkoj i tehničkoj školi, dva pomoćnika u Osnovnoj školi Vela luka te tri pomoćnika u Osnovnoj školi Petar Kanavelić.

Oglas 27

• 21. SIJEČNJA 2015.

Daikin – sustav grijanja u koji ćete se zaljubiti Znate li da vaš sustav grijanja od sada može pokretati i jedan Hybrid?

Kako možete biti potpuno sigurni da je u svakom trenutku vaš sustav grijanja štedljiv? Može li vrhunski komfor vašeg životnog prostora biti cjenovno prihvatljiv? Kako odlučiti da li se grijati na električnu energiju ili plin i koji će energent biti povoljniji i dostupniji? Živimo u tehnološko doba gdje smo kao korisnici postavili visoke zahtjeve pred veliku većinu uređaja i opreme koju svakodnevno koristimo. Tražimo da budu jednostavni, da dobro izgledaju, da nam osiguraju maksimalan komfor, da većinu toga odrade sami bez nas na način kako nam najviše odgovara i u najnovije vrijeme jako pazimo da je sve što koristimo izrazito učinkovito.

DAIKIN ALTHERMA HYBRID

Daikin kao vodeći svjetski proizvođač najučinkovitijih dizalica topline, na tržište donosi novi proizvod za koji su glavne vodilje pri razvoju bile najniži mogući troškovi grijanja, hlađenja i pripreme

potrošne tople vode za korisnika i mogućnost prilagodbe tržišnom kretanju cijena energenata – Daikin Altherma Hybrid.

sustava grijanja. U odnosu na troškove rada klasičnih sustava grijanja, Daikin Altherma Hybrid štedi najmanje 35% sredstava, a u nižim temperaturnim režimima rada (konvektori dizalica topline, podno grijanje) i do 50% što omogućava brzi povrat investicije korisniku.

Uz sve to, uređaj je prihvatljiv u državnim programima sufinanciranja za povećanje energetske učinkovitosti objekata.

VISOKE PERFORMANSE

Daikin Altherma Hybrid je spoj najbolje europske dizalice topline i kondenzacijskog bojlera izrazito visokih performansi i na najučinkovitiji način koristi 2 energenta, električnu energiju i plin. Ova dizalica topline putem velikog i preglednog zaslona omogućava korisniku direktan unos cijena energenata koje koristi i jedinstvenom logikom upravljanja u svakom trenutku osigurava najniže moguće pogonske troškove bilo da se radi o hlađenju, grijanju ili pripremi potrošne tople vode.

JEDINSTVENA TEHNOLOGIJA IZ DAIKINA

ZA NOVOGRADNJU I POSTOJEĆE OBJEKTE

Tijekom godine dizalica topline, kao obnovljivi izvor energije, proizvede i do 70% energije za grijanje doma, a kompaktnost i unutarnje i vanjske jedinice omogućavaju minimalnu potrebu za tehničkim prostorom, dok autonomija od 20 metara udaljenosti između jedinica daje opciju smještanja iznimno tihe vanjske jedinice bez utjecaja na vizualnu atraktivnost objekata.

Ove karakteristike ne limitiraju primjenu Daikin Altherma Hybrid samo na nove objekte, već je omogućena ugradnja svakako i na postojeće jer nema potrebe za promjenama unutarnjih komponenti

Daikin Altherma Hybrid je spoj najbolje europske dizalice topline i kondenzacijskog bojlera izrazito visokih performansi i na najučinkovitiji način koristi 2 energenta, električnu energiju i plin

Korištenjem Daikin Altherma Hybrid dizalice topline nikad ne napuštate zonu komfora vašega prostora, uz minimalne troškove pogona koje sustav nadzire samostalno inteligentnom upravljačkom logikom. Ovaj uređaj izvor je grijanja za budućnost jer je ekološki prihvatljiv, lako se koristi, štedi energiju i osigurava optimalnu temperaturu u domu neovisno o vanjskim vremenskim uvjetima.

Ne možemo znati što nam nosi budućnost, kakva će biti ekonomska situacija, kolika će biti cijena energije. Jedina sigurna stvar je da ćemo uvijek morati platiti račune za energiju.

Dakle, zašto ne investirati danas u Daikin Altherma Hybrid i biti spremni za budućnost?

Posjetite Daikin trgovinu na adresi Josipa Kosora 46, i izaberite klimu kakvu zaslužujete. Radno vrijeme: 8 – 15 sati. Kontakt telefon: 020/418–500.

28 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Crna kronika OPET ILEGALCI

Kosovari ‘navalili’ na granice

Šest je osoba u četiri zasebna slučaja spriječeno u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice, javljaju iz PU DN. Radi se o 76-godišnjem državljaninu Kosova koji je prilikom ulazne granične kontrole na GP Karasovići policijskim službenicima dao na uvid krivotvorenu putnu ispravu. U drugom je slučaju 14. siječnja, u večernjim satima, u Ulici Iva Vojnovića u Dubrovniku, bez putnih isprava zatečen 36-godišnji albanskih državljanin za kojeg je utvrđeno kako je državnu granicu između RH i Crne Gore prešao nezakonito, pješice, zaobišavši GP Karasovići. Rješenjem o protjerivanju određena mu je dvogodišnja zabrana ulaska i boravka u RH. Zbog nezakonitog prelaska državne granice i pomaganja u nezakonitom prelasku prekršajno su sankcionirani i državljanin Albanije i talijanska državljanka, oboje 35-godišnjaci. Naime, albanski je državljanin zatečen u Kleku nakon što je prethodno nezakonito, pješice, prešao državnu granicu između RH i BiH, dok ga je za to vrijeme u automobilu talijanskih registracijskih oznaka čekala spomenuta talijanska državljanka. U posljednjem su slučaju policijski službenici za zaštitu državne granice Postaje granične policije Metković u blizini GP Klek uočili dvije osobe koje su državnu granicu između RH i BiH prešle nezakonito, pješice koristeći makadamski put, nakon čega su se ukrcale u osobno vozilo albanskih nacionalnih oznaka. Vozilo je zaustavljeno te je utvrđeno da se u njemu nalaze tri državljanina Albanije.

PRIVOĐENJA U VILU PALMU

‘Palo’ deset dile

U studenom 2014. godine započelo je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su osumnjičeni na području Bosne i Hercegovine i Splita nabavljali drogu marihuanu i LSD radi njene daljnje preprodaje kupcima sa područja Dubrovnika i Zatona Nakon višemjesečnog praćenja i drugih istražnih radnji u ponedjeljak je uhićeno desetak dilera na širem dubrovačkom području.

Kako se može saznati iz PU

dubrovačko-neretvanske, tereti ih se za kaznena djela vezana za nabavu i preprodaju droge. Prvi uhićeni u Vilu Palmu počeli su pristizati oko 12.50 sati, a kako se može saznati, riječ je o skupini od deset muškaraca i jednoj ženi.

Svi oni osumnjičeni su da su drogu (marihuanu i LSD) nabavljali u Bosni i Hercegovini i Splitu, a ‘dilali’ u Dubrovniku i Zatonu.

Iz službenog policijskog izvješća može se pak saznati kako su u višemjesečnoj istrazi provedenoj na području Dubrovnika prikupljeni dokazi za ukupno 11 osoba i to deset muških i jedne ženske, u dobi od 19 do 48 godina.

– Temeljem prikupljenih saznanja o

Aktualno 29

• 21. SIJEČNJA 2015.

POŽAR U MOKOŠICI Proteklog tjedna izbio je požar u Novoj Mokošici. Dojavu su vatrogasci zaprimili u 9.40 sati, te je na teren izašlo deset vatrogasaca s tri vozila. Požar je stavljen pod kontrolu u 10.10 sati, a u potpunosti je ugašen u 10.30. Izgorjela površina je 400 m2.

SANKCIONIRANA 64 VOZAČA Na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske provedena je proteklog tjedna preventivno-represivna akcija pojačanog nadzora brzine kojom prilikom su prekršajno sankcionirana 64 vozača od kojih njih 43 zbog nepropisne brzine.

era i jedna žena! preprodaji droge na području Dubrovnika, u studenom 2014. godine započelo je kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da su osumnjičeni na području Bosne i Hercegovine i Splita nabavljali drogu marihuanu i LSD radi njene daljnje preprodaje kupcima sa područja Dubrovnika i Zatona, a jedan od osumnjičenih, i to 19-godišnjak, se sumnjiči da je spomenutu drogu prodavao i djeci, odnosno osobama mlađim od 18 godina – kaže se u priopćenju.

Temeljem naloga suda obavljene su pretrage kuća i stanova koje koriste osumnjičeni kojom prilikom je pronađeno i oduzeto preko 2 kilograma marihuane,digitalna vaga, više mobitela, tablet računalo, novac i dr.

Iz PU ističu kako su u sklopu kriminalističkog istraživanja po Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga prekršajno sankcionirali još 15 osoba

– Zbog sumnje da su počinili najmanje 30 kaznenih djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama protiv osumnjičenih 11 osoba policija podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku. Od ukupno 11 osumnjičenih, njih pet će nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja biti dovedeni pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave – ističu iz PU dubrovačko-neretvanske.

Iz PU na kraju ističu kako su u sklopu kriminalističkog istraživanja po Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga prekršajno sankcionirali još 15 osoba, odnosno kupaca, za koje je utvrđeno da su od osumnjičenih kupovali navedenu drogu u količinama od 3 do 50 grama marihuane i doze LSD-a.

MINIMALNA KAZNA

Ajlin Ahmić se nagodio

Poznatom dubrovačkom MMA borcu, Ajlinu Ahmiću, okončan je sudski postupak, a do danas je dobio samo pravomoćnu presudu. Podsjetimo, u travnju 2013. godine, Ahmić je uhićen u sklopu uspješne akcije ‘Šetač’ koja je za cilj imala suzbiti trgovinu droge na području regije. Ahmić je od uhićenja tvrdio kako nije kriv, odnosno, da se radi o namještaljci.

– Htjeli su me svrstati tamo gdje ne pripadam i pritom me smjestiti u zatvor na nekoliko godina. Ali srećom, nisu uspjeli, i neće, jer netko odozgo to ipak sve vidi. Nisam povezan s trgovinom narkoticima – tada je među ostalim isticao Ahmić, a nedavno je pak izjavio kako je dobio minimalnu kaznu od jedne godine, koja prelazi u novčanu kaznu, što je njegova odluka i nagodba. Također je naveo kako je ‘preuzeo odgovornost za tuđe stvari’.

LIJEKOVI, TRAVA, PROMILI U KRVI…

Pa kako je uopće vozio?

Policijski službenici Policijske postaje Gruda su 12. siječnja oko 20.15 sati, prilikom kontrole prometa u mjestu Kupari, Župa dubrovačka zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao 41-godišnjak.

Testiranjem je utvrđeno kako je vozilom upravljao pod utjecajem lijekova koje je zabranjeno koristiti za vrijeme upravljanja vozilom te pod utjecajem alkohola od 1.97 promila.

30 Aktualno

21. SIJEČNJA 2015. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavljujemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

NIJESMO IMALI NI DANA ODMORA

Jest gradonačelnik, nije gradonačelnik?

Je li vezanost za tu funkciju toliko snažna da je čovjek nesposoban shvatiti kako je zapravo nepoželjan, pa se i dalje identificira s njome u toj mjeri da ne može koristiti ni godišnji odmor?

Piše Dr. Dorina Mitić – Šoša

Koliko nam je svima poznato, neprihvaćanjem gradskog proračuna na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Andro Vlahušić je, po sili zakona prestao biti gradonačelnik Dubrovnika, zaključno sa 31. 12. 2014. godine, pa je i sam izjavio kako je od 1. 1. 2015. godine na zasluženom godišnjem odmoru. Mnogi su

odahnuli misleći kako će se konačno odmoriti od njegovog sveprisutnog lika i retorike po dubrovačkim medijima. Ali oćeš, upravo suprotno, taj bivši gradonačelnik svakodnevno je sve prisutniji u medijima, neumoljivo u ‘bandićevom stilu’ angažiran na silnim pressicama, blagosivljanjima, čestitanjima, primanjima... Nijesmo imali ni dana odmora od ‘njegovih’ planova,

EKO OMBLIĆI PORUČILI

‘Komunalci, dođite što prije u Mokošicu!

Piše Jadranka Šimunović

Nedavno su naši mladi ekoaktivisti, Eko-Omblići učinili svoju već 5. eko patrolu ove godine.Prva primjedba je da je šetnica ‘Krijesnica’ u Mokošici (iz 2008 godine) počela na jednom (vis a vis mjesne Pošte) dijelu prema kraju nogostupa kliziti, da su se pločice podosta odvojile jedna od druge i da je opasnost za pješake. Isto tako, jedna metalna ograda uz šetnicu je prilično rasklimana, ljulja se i prijeti, što ako se neko dijete popne na nju (a ispod je velika padina i cesta?).

Nekolicina naših Mokošana nam se žalila na sječu dva stabla nespola

ispred ulaza zgrade A1 (Bartola Kašića 6), kažu: ‘Kome su ona smetala, bilo ih je lijepo vidjet!?’ Podvožnjak ispod jadranske ceste nitko ne održava, često bude u njemu odbačenog smeća, a ni obližnji potočići nisu pravilno usmjereni pa voda prelijeva za vrijeme kiša. Mnogi se iz Mokošice pitaju zašto ispod podvožnjaka vode betonski skalini (izgrađeni 2014.), a ne ravni put, tako da mogu mame s dječjim kolicima i invalidi s invalidskim kolicima iz Mokošice prići rijeci Ombli? Vrtni prostor oko ljetnikovca Gučetić Zbutega Lazarević se po mišljenju brojnih Mokošana treba urediti onako kako je nekada izgledao

Aktualno 31

• 21. SIJEČNJA 2015.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

aktivnosti, izjava i obećanja, kao da se ništa nije dogodilo na zadnjoj sjednici GV? Čovjek se mora zapitat što sve to skupa znači? Je li vezanost za tu funkciju toliko snažna da je čovjek nesposoban shvatiti kako je zapravo nepoželjan, pa se i dalje identificira s njome u toj mjeri da ne može koristiti ni godišnji odmor? Je li se možda radi o već započetoj predizbornoj kampanji (još uvijek na račun Grada) za ponovno osvajanje toliko voljene, a izgubljene fotelje? Lako moguće, obzirom da se iz ‘njegovih krugova’ uporno šire ‘spinovi’ o prestanku svekolikog života u Gradu i svijetu, ukoliko se ON opet ne vrati. Očito smo suočeni s nevjerojatnom, pa i prekomjernom opsjednutošću vlašću, moći i položajem, koja u svojoj neprimjerenoj nametljivosti i agresivnosti, postaje čak i neukusna. I konačno, zabrinjava ponašanje onih dubrovačkih medija koji ga i dalje oslovljavaju, slikavaju i prezentavaju kao aktualnog gradonačelnika, pa tako potiču to nerazumno ponašanje.

U svoj toj medijskoj zbrci nameće se pitanje je li Vlahušić i dalje gradonačelnik ili nije, te znaju li to određeni mediji? Ako ipak više nije gradonačelnik, onda mu treba pomoći da se smiri i konačno shvati svoju situaciju, kao i neospornu činjenicu kako Grad nije ON i kako se bez njega itekako može.

A mediji, koji u svemu ovome imaju važnu ulogu, morali bi paziti da svojim oglašavanjem ne unose dodatnu zbunjenost među građane.

renesansni vrt! On to nažalost nije!

O tome se trebaju naravno očitovati gradski konzervatori. Iako je ovaj ljetnikovac još u travnju 2013. najavljivan od gradonačelnika Grada kao budući kulturni ljetni prostor Mokošana u 2013. i 2014. godini, isti nažalost još nije saživio! Dolaskom na šetnicu uz rijeku pored ljetnikovca Gučetić Zbutega Lazarević, naši ekoaktivisti su primjetili kako se rijeka Ombla u posljednjih par godina sve više nasipa i betonira radi parkinga i privezišta, što je nedopustivo! Primjetili su da uz šetnicu uz rijeku nema kanti za smeće i drvenih klupa za odmor!

Ovo je samo dijelić primjedbi naših Mokošana, o drugima ćemo drugom prilikom. Nadamo se da će gradski komunalci u što skorijem roku riješiti ove komunalne probleme Mokošice, posebno gdje postoji opasnost za ljudske živote!

LJUDSKA PRAVA I DUŽNOSTI

Elementarne katastrofe Pravednost je, pišu učeni ljudi, zasnovana na pravdi. Dati svakom ono što mu pripada. Pravednost je sinonim za svetost. Svet, znači – savršen. A pravda? Ona je zakonom utemeljeno stanje Francuski svećenik Pierre Lefevre, rođen 1934. godine, odlazi u Augsburg 1966. gdje mu je povjeren odgojni rad s djecom i mladima.

Hrvatski svećenik Martin Sentić, rođen 1932., također odlazi u Njemačku, četiri godine kasnije u (grad Inglostadt) za hrvatske radnike (gastarbajtere). Lefevre je na njemačkom jeziku napisao izvrsnu knjigu ‘Učiti od života’ u kojoj se govori o temeljnim ljudskim i vjerskim istinama. Zapravo, kroz mnogobrojne priče, raspravlja o četiri najvažnije kreposti ili vrline: pravednosti, razboritosti, umjerenosti i jakosti, to jest, ‘kako biti čovjek’. Potom piše kako biti kršćanin, uvodeći nas u vjeru: kroz deset zapovjedi, sakramente, vjerovanje i ljubav. Može li se učiti od života, pita se Lefevre u uvodu knjige? ‘Mačka može’, odgovara, ‘jer ona može jednom skočiti na užarenu ploču, ali drugi put ne. Iskustvo je najbolja škola, samo je šteta što tako često dolazi prekasno’.

Martin Sentić piše u Njemačkoj tri povelje (1976., 1979. i 1991.) na hrvatskom i njemačkom jeziku o prirodnim pravima i dužnostima čovjeka. 1997. ih objedinjuje u jednu knjigu ‘Opće čovjekopravlje ili univerzalni jurahominizam’. (lat. jus – pravo, homo – čovjek). Don Martin Sentić, kao svećenik dubrovačke biskupije, prije odlaska u Njemačku bio je u svećeničkoj službi u konavoskom selu Vitaljini. Tamo se još 1964. počeo baviti prirodnim pravima i dužnostima čovjeka. Pravednost je, pišu učeni ljudi, zasnovana na pravdi. Dati svakom ono što mu pripada. Pravednost je sinonim za svetost.

Svet, znači – savršen. A pravda? Ona je zakonom i običajima utemeljeno

stanje u u kojem svatko dobiva ili čuva materijalna i duhovna dobra, bez štete po drugoga. U Deklaraciji o ljudskim pravima, u prvom njenom članku piše: sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću, pa jedno prema drugom trebaju postupati u duhu bratstva. Potom: zabranjuju se tortura, ropstvo, diskriminacija, te se uređuje pravo na život, slobodu, osobnu sigurnost, pravično suđenje, zaštitu privatnosti... Trideset članaka.

U suštini, radi se o zaštiti i vladavini osobnih, političkih, civilnih, socijalnih, ekonomskih prava. Ali i pravo na mir i zdrav okoliš.

Prirodna prava i dužnosti čovjeka

Iskustvo je najbolja škola, samo je šteta što tako često dolazi prekasno

Don Martin Sentić napisao je i ovo: Opće čovjekopravlje ili univerzalni jurahominizam vrhunske su vrednote, a Novi jurahoministički poredak čovječanstva trebao bi biti novi nazor u svijetu i svim društvenim zajednicama i političkim strankama. On je plod kršćanske objave i humanističkih znanosti, prirodnih prava i dužnosti čovjeka, Dokumenata Europskog vijeća, Dokumenata OUN, humanih ljudi... Prirodna prava i dužnosti čovjeka su kruna demokracije, piše; ona su bogatstvo i punina pozitivnih vječnih vrednota kršćanstva i čovječanstva. Ona su temeljni cilj svakog ljudskog društva. Je li Europa kršćanska, pitao se Fromm? Djelomično, samo u ideologiji, a ne u promijeni srca. I ovo pita Fromm: Imati ili biti?

Osobno mislim: imati dovoljno, a ‘biti’ čovjek, napustiti sebičnost. Ona vodi u pohlepu. ‘A pohlepan i iz buhe siše krv.

32 Aktualno

Duplerica

STRPLJIVO ČEKAJU

21. SIJEČNJA 2015. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

U redu za...

Aktualno 33

• 21. SIJEČNJA 2015.

NOVA RAVNATELJICA Nikoleta Borković Ljubić nova je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Dubrovnik. Podsjetimo, Borković Ljubić na tom je mjestu naslijedila Katicu Raič. S novom

se ravnateljicom sastao i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, a Borković Ljubić upoznala ga je sa svojim planom rada te tekućim aktivnostima Centra.

Njihova teta svako jutro kada šeću Stradunom s mališanima svrati i do Kraša, gdje ih počasti kakvom lijepom čokoladom.

Ovoga puta, trebalo je prvo uzeti ‘lovu’ za kupiti čokolade, tako da dječici nije bio problem pričekati još minut – dva

Foto Zvonimir Pandža

mališani iz jednog dubrovačkog dječjeg vrtića strpljivo čekaju svoju tetu u redu za bankomat. Imaju i dobar razlog za to!

Naime, njihova teta svako jutro kada šeću Stradunom s mališanima svrati i do Kraša, gdje ih počasti kakvom lijepom čokoladom. Ovoga puta, trebalo je prvo uzeti ‘lovu’ za kupiti čokolade, tako da dječici nije bio problem pričekati još minut – dva.

Inače, ustanova Dječji vrtići Dubrovnik, kako navode na svojim stranicama, prihvaća 1568 djece raspoređenih u 70 skupina o kojima se brine 142 stručna djelatnika (135 odgojitelja i 7 članova stručno-razvojne službe), 7 administrativno-računovodstvenih djelatnika i 51 djelatnik tehničke službe.

Od 70 skupina, izdvojit ćemo neke ‘najdugoročnije’: najstariji vrtić je DV Gruž, koji kao odgojno obrazovna ustanova djeluje od 1947. godine. DV Izviđač je osnovan 1945., a dječji vrtić Radost 1964. godine, dok je Vrtić Ciciban iz 1972. godine.

34 Kultura

21. SIJEČNJA 2015. •

Ulicama moga grada

Znani iz obitelji Zamagna JOŠ MALO O NEKIMA IZ OBITELJI ZAMANJA ILI ZAMAGNA, ŠPIJUNU MARINU, KOLENDARU MATU I…

Još kao sedamnaestogodišnji mladić Mato Franov Zamagna pisao je kolende za razne blagdane koji su se tada slavili, ponajviše za Božić i Novu, a tijekom 1818. godine, kao učenik humanističke škole u Dubrovniku, napisao je i pjesmu u čast i povodom dolaska austrijskog cara Franja I. i carice Karoline Auguste u Dubrovnik Zapisao Boris Njavro

Prije nastavka navođenja tek nešto znanijih pripadnika obitelji Zamagna, podsjetimo se nakratko u ovom điru već spomenutog prijatelja Marina Držića, znanog špijuna Marina Zamagna (1480 – 1548). Godinama je bio doušnik, dakle špijun, za interese Karla V., cara Svetog Rimskog carstva, ujedno i španjolskog kralja, u toj tituli zvanog Karlo I., najmoćnijeg čovjeka 16. stoljeća, s kojim se čak i izravno dopisivao! Za Španjolce Marin Zamagna bio je ‘persona de fe’, osoba od velikog povjerenja. Iz Dubrovnika je Španjolcima i direktno Karlu V. prenosio tajne informacije o turskoj vojsci i području pod vlašću Osmanlija. Od svoje 23 godine Marin Zamanja bio je na važnim državnim dužnostima Republike, čak šest puta bio je biran za kneza Republike i bio vrlo utjecajan član Malog vijeća. Bavio se proizvodnjom i trgovinom bakra, te je zbog tog često putovao tadašnjim Turskim carstvom, ali već nakon svog prvog odlaska do Španjolske, s njima

Kultura 35

• 21. SIJEČNJA 2015.

je uspostavio veze i suradnju do kraja svog života, jer je smatrao kako samo Španjolci mogu spasiti Dubrovnik od turskog osvajanja. Često je zbog tog on bio razlog spora Dubrovčana s Turcima.

Upravo zbog svih tih njegovih špijunskih afera, a na zahtjev Turaka koji su ga navodno otkrili, Senat Republike ga je 1543. optužio i stavio pod prismotru i kontrolu svih njegovih kretanja. Ipak, i tu ga Španjolci i njegov prijatelj Karlo V. spašavaju svojim utjecajem, zamjerivši Dubrovčanima, kao potpisnicima ‘obrane Svetog saveza’, što su prevršili svaku mjeru u dojavljivanjima Turcima, jer i Turci su očito imali svoje špijune u Dubrovniku. Senat nakon toga zaključuje kako se on ne bavi ‘takvim’ poslovima, oslobođen je svih optužbi, te je pred sam kraj svog života čak još jednom imenovan knezom! Malo iza tog umro je od srčanog udara, što su Španjolci smatrali kako se radi o političkom ubojstvu, izjavivši kako ne isključuju mogućnost da mu se ‘pomoglo na putu na drugi svijet’! Koliko je Marin Zamagna bio važan lik u tadašnjim odnosima Dubrovnika sa Španjolskom, ali i sa Turcima, najbolja je potvrda kako je on skoro pa glavni lik sjajne knjige Mirjane Polić Bobić ‘Među križom i polumjesecom’ o dubrovačkim dojavama Španjolskom dvoru o Turcima u 16. stoljeću, objavljene 2000. godine. U toj knjizi spomenut je još jedan Zamagna, dubrovački poslanik tog vremena u Mlecima, smješten u Veneciji, Jan Zamagna, koji je također špijunirao za Španjolce, vjerojatno u suradnji s utjecajnijim rođakom Marinom.

Još neki znani…

Naravno, ima tu još zanimljivih likova iz ove velike dubrovačke obitelji po kojima nosi ime šesta u nizu ulica na Prijekom. Spomenimo svakako i kako su 1400. godine Nikolica (oko 1360.– 1400.) i Jakša Zamagna (oko 1365.– 1400.), s nadimkom Krvetić, te Lovro (oko 1360.–1400.) i Šimun Budačić (Bodaça) (oko 1365.–1400.), osuđeni na smrt i pogubljeni, jer su, kako pišu dubrovački kroničari, s još nekolicinom pučana, uglavnom kožara i mesara, tijekom prego­vora sa srpskim despotom Stefanom Lazarevićem, skovali urotu, pozvavši njihove vojvode da s vojskom dođu u Dubrovnik i osvoje vlast. Osuđeni su na smrt i pogubljeni, a tri dana su njihova tijela stajala izložena ispred Orlandova stupa, a zatim su pokopani kao izdajnici, pred vratima klaustra u samostanu Male braće. Njihovi su grobovi bili pokriveni ciglama kako bi i u smrti bili obilježeni i služili kao upozorenje. Oduzeta im je sva imovina, a datum otkrivanja urote, 9. ožujka 1400. proglašen je državnim blagdanom

tadašnje Republike. Zanimljiv član ove obitelji je i Luka Zamagna, član Velikog vijeća postaje već 1622. sa tek dvadeset godina, deset puta je bio biran za kneza, za života je stalni član Vijeća umoljenih i Malog vijeća, te je među desetoricom odabranih i preživjelih članova prve privremene vlade Republike okupljene u Revelinu nakon Trešnje 6. travnja 1667. godine. Spomenimo i Martolicu Zamanju koji je s Matom Menčetićem kao poklisar Republike bio zatočen u Carigradu nakon Trešnje, u vrijeme pritiska Osmanlija za povećanje plaćanja danka u novcu, uz njihove prijetnje o zauzimanju Dubrovnika u najteža vremena Republike. A ne zaboravimo i Frana Matova Zamagnu, koji je bio poklisar u Bosni 1793., te sudjelovao na posljednjem sastanku vlastele nakon pada Republike 18. siječnja 1814. godine u ljetnikovcu Giorgi u Rijeci dubrovačkoj! On je bio i potpisnik prosvjeda dubrovačke vlastele protiv austrijske vlasti 30. kolovoza 1814., zbog čega su svi potpisnici trebali biti uhićeni po zapovjedi austrijskog generala Milutinovića, te bili prognani s dubrovačkog teritorija, uz oduzimanje imovine.

Većina potpisnika je pobjegla do Elafita, koje je tada držala britanska mornarica, među njima i Frano Zamagna. Ipak 1. prosinca 1817. Austrija im potvrđuje plemstvo i vraća im tek dio imovine.

Kolendar Mato Zamagna

Priču o još jednom zanimljivom liku ove obitelji, pjesniku i kolendaru Matu Zamanji, istražila je i zapisala Jelena Obradović Mojaš. Dakle, kako Lenči piše, Mato Zamagna (1800.–1870.) bio je sin poklisara Frana (1752.–1829.) i majke Nike iz znane vlastelinske obitelji Sorgo, a uz sina Mata imali su i sina Frana koji se rodio 1804., a umro 1871. godine. Mato se oženio 1825. u

1869. ‘na području poluotoka Lapad’ živjelo je 212 duša

Od svoje 23 godine Marin Zamanja bio je na važnim državnim dužnostima Republike, čak šest puta bio je biran za kneza Republike i bio vrlo utjecajan član Malog vijeća

Nerežišćima na otoku Braču s Marijom (1807.–1891.), kćeri guvernera Jeronima Petrovog Natali, s kojom je imao sina Jeronima (1825.–1913.), još jednog sina nepoznata imena koji je umro kao dijete, i kćer Mariju (1840.– 1886.). Djeca su mu rođena u Supetru na Braču, gdje je on kao činovnik, po mišljenju Nenada Vekarića, radio bar od 1825. do 1840. O njegovu školovanju i službi zasad se malo zna. Nakon službe vraća se u Dubrovnik, gdje i umire. U razdoblju od 1862. do 1868. napisao je na talijanskome jeziku ‘povijest Dubrovnika’ i posvetio je sinu Jeronimu. Po majci, on je unuk prevoditelja, pjesnika i pravnika Franatice Petrovog Sorgo (1706.–1771.) i nećak pjesnika Petra Ignacija (Pijerka) Franatičinog Sorgo Cerva (1749.–1829.), te je čak i izravni potomak pjesnika Ivana Franovog Gondole (1589.–1638.) i bratić dramskog pisca i pjesnika Petra Pijerka Bona (1788.–1846.), dakle znamenitih dubrovačkih pisaca i pjesnika. Još kao sedamnaestogodišnji mladić Mato Franov Zamagna pisao je kolende za razne blagdane koji su se tada slavili, ponajviše za Božić i Novu, a tijekom 1818. godine, kao učenik humanističke škole u Dubrovniku, napisao je i pjesmu u čast i povodom dolaska austrijskog cara Franja I. i carice Karoline Auguste u Dubrovnik. Zanimljivi su i njegovi zapisi, rekli bi ‘ljetopisi’ o Dubrovniku njegova vremena, u kojima se nalazi jako puno vrijednih detalja, kao podatak kako je 1869. ‘na području poluotoka Lapad’ živjelo 212 duša. Eto, toliko ukratko o nekim najzanimljivijim članovima obitelji Zamagna, vrlo značajnim u dubrovačkoj povijesti, a u nastavku ovog đira idemo u nešto noviju povijest i neke znane stanare ove ulice, kojih se pomalo još uvijek sjećamo.

36 Kultura PREMIJERA ‘NA SVETA TRI KRALJA’ U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA

Shvatite Shakespearea Od trinaest Shakespeareovih komedija, Na tri Kralja ili Kako hoćete pripada najzrelijima i najizvođenijima

Gotovo do kraja predstave ovaj zamršeni trokut ljubavi dobiva još nekoliko ‘krakova’, ali trijumfira u konačnici sa savršenim, gotovo nerealnim raspletom situacije, ponovnim susretom brata i sestre gdje svatko ‘odlazi kući’ zadovoljan. U konačnici, i dubrovačka publika

Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Kada je William Shakespeare napisao tekst ‘Na tri kralja’, smatra se krajem 1599. ili negdje u 1600. godini, navodno ga je nazvao ‘What You Will’ ili ‘Kako hoćete’ iz razloga što nije bio osobito zainteresiran za njegovo stvaranje. Stoga je prepustio onima kojima je komad naručen da ga nazovu – kako žele. No, kako je bio namijenjen za

visoke uzvanike – izveden je na Sveta tri kralja 1601. na dvoru kraljice Elizabete u čast visokog gosta Don Virginia Orsinija Bracciana iz Italije – Shakespeare mu je ipak nadjenuo ‘kakvo takvo ime’, Na Tri kralja.

Upravo suprotno prema ovom komadu ponijeli su se autor teksta Matko Sršen i redatelj Ivica Kunčević, te ostatak ekipe iza predstave, posvećujući mu punu pažnju, kako pažljivim slaganjem po dubrovačku, tako

Kultura 37

• 21. SIJEČNJA 2015.

STIŽE LI HOUELLEBECQ? – Dolazi li Michel Houellebecq, trenutno najpoznatiji i najcitiraniji francuski pisac, ovo ljeto na premijeru svojih ‘Elementarnih čestica’? Djelo se izvodi u sklopu ovogodišnjih Igara, što je potvrdila

i ravnateljica Dramskog programa ove institucije Mani Gotovac, koja navodi i kako nije sigurna hoće li autor biti prisutan. Houellebecq, dobitnik Goncourtove nagrade i najprevođeniji francuski pisac današnjice, autor je romana

‘Soumission’ koji se bavi islamističkim predsjednikom Francuske, a koji je pušten u prodaju na dan kada su teroristi napali redakciju časopisa Charlie Hebdo.

a kako god hoćete i odabirom masovne snažne scene.

Dodatak svemu tome učinio je veliki glumački ansambl, pojačan ‘domaćima’ u Zagrebu – Natašom Dangubić i Marom Martinovićem, te mladim plesačkim i glumačkim snagama iz grada, koji su tako zaokružili veselu domenu ove Shakespearove komedije po naški.

Predstavu su tako publici pokazali Zijad Gračić u ulozi kneza, Branimir Vidić, Frane Perišin, Izmira Brautović, Glorija Šoletić, Zdeslav Čotić, Mirej Stanić, Hrvoje Sebastijan, Boris Matić i Nika Burđelez, a od mladih snaga Joško Gverović, Ivan Perić te plesačice iz Plesnog studija Lazareti – Petra Japunčić i Jelena Baričević.

13

je komedija napisao Shakespeare

Zamršeno klupko privlačnosti

Inače, zanimljivo je dodati kako ime ‘Na tri kralja’ nikakve veze nema s predstavom ili tekstom, već isključivo činjenicom da je njegova praizvedba bila na ovaj blagdan, koji je inače u Engleskoj bio smatran ‘danom veselja i smijeha’.

Dio tog smijeha prenijeli su višemanje uspješno svi glumci, no ponajprije su se istaknuli Izmira Brautović sa svojim neponovljivim gestama te Branimir Vidić, obilato se koristeći ne tako šekspirijanskim riječnikom. Bogata glumačka postava dodatno je pojačala moć sugestije koju nosi predstava s moćnim kostimima koje je osmislila koreografkinja Danica Dedijer te snažnom glazbom i pokretima za koju su zaslužni momci iz etno skupine Krijes, Ivo Letunić i Konrad Lovrenčić te koreografkinja Zrinka Japunčić.

Travestiju i zamjenu lika, bazu Shakespearovog djela, sjajno su publici iznijeli Dangubić i Gverović, brat i sestra zamijenjenih identiteta izgubljenih nakon velikog brodoloma.

Oni su i nenamjerno stvorili zamršeno klupko privlačnosti, instinkta i ljubavi. Za početak, dovoljno

komplicirano – djevojka Nataša prerušena u mladića snubi ženu Gloriju Šoletić u ime muškarca kojeg voli. Ta žena zaljubljuje se u djevojku misleći da je mladić. Da stvar bude ‘još bolja’, sve se odvija u sjeni intriga i opasnih, grubih šala, a u priču upadaju i zle djevojke, pijani rođaci, zabavljači, kukavice... Likovi koji u bilo kojem razdoblju mogu predstavljati odraz društva, koji dodatno kompliciraju stvar. Tako gotovo do kraja predstave ovaj zamršeni trokut ljubavi dobiva još nekoliko ‘krakova’, ali trijumfira u konačnici sa savršenim, gotovo nerealnim raspletom situacije, ponovnim susretom brata i sestre gdje svatko ‘odlazi kući’ zadovoljan. U konačnici, i publika.

No, mora se dodati kako se Shakespeare uglavnom ‘dobro prihvaća’ među različitim publikama, a dubrovačkoj će ostati u posebnom sjećanju zbog igre ‘inglezarije’.

38 Kultura

21. SIJEČNJA 2015. •

MLADA I USPJEŠNA VIOLINISTICA ĐANA KAHRIMAN

Svaki nastup mi je užitak osvojili ste i brojne druge nagrade.

Možda je teško izdvojiti, no ipak – koja Vam je najviše prirasla srcu?

Ako moram izdvojiti nešto, bila bi to Prva nagrada s međunarodnog violinističkog natjecanja u Astani. Cijeli taj doživljaj mi je ostao u jako lijepom sjećanju, a i ne znam kada bih inače imala priliku otići u Kazahstan.

Usavršavali ste se na seminarima kod uglednih glazbenih pedagoga kao što su Leonid Sorokow, Goran Končar, Armin Sešek, Marina Sorokowa, Gregori Zhislin, Alexander Vinnitski, Anton Sorokow, Zahar Bron, Boris Kuschnir, Pinchas Zukermann i Viktor Tretyakov.

Kako ti seminari izgledaju?

Seminari su uglavnom dosta intenzivni. Naravno, ovisi od jednog do drugog, ali recimo da obično traju oko tjedan do deset dana, a sat s profesorom

ĐANINA BIOGRAFIJA Dobitnica brojnih nagrada

Uvijek se osjećam vrlo ugodno kad sviram s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom jer se već jako dobro poznajemo i jer su svi uvijek puni podrške. Jako sam zahvalna što sam dosta rano dobila priliku nastupati s njima i što se ta suradnja nastavila do danas Violonistica Đana Kahriman dobitnica je Nagrade Stjepana Šuleka za 2014., za izvedbu skladbe ‘Četiri godišnja doba u Buenos Airesu’ za violinu i gudački orkestar Astora Piazzolle na završnom koncertu Dubrovačkih ljetnih igara 2014. uz pratnju gudačkog komornog orkestra Hrvatske glazbene mladeži, pod ravnanjem Pavela Zajceva. Stručni žiri koji dodjeljuje ovu nagradu jednoglasno je, preslušavajući tonske zapise, odlučio

Razgovarala Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža/Arhiv Đane Kahriman

kako upravo Đani pripada ovo vrijedno priznanje... Što Vam znači vrijedna nagrada koju ste dobili za ovu izvedbu?

Nagrada Stjepan Šulek mi naravno predstavlja veliku čast i priznanje, a posebno mi je drago da sam je dobila upravo za izvedbu na Dubrovačkim ljetnim igrama.

Osim ovog vrijednog priznanja,

Đana Kahriman rođena je 1989. u Dubrovniku, a violinu je počela svirati sa sedam godina u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, dok je studij violine i umjetničkog usavršavanja završila na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u klasi prof. Leonida Sorokowa. Dobitnica je nekoliko prvih nagrada na domaćim i inozemnim natjecanjima, među kojima, ‘Ludwig van Beethoven’ u Austriji, ‘Verdi Note’ u Rimu i na Međunarodnom violinističkom natjecanju u Kazahstanu.

Bila je solistica uz Zagrebačku filharmoniju, Sarajevsku filharmoniju, Filharmoniju grada Kaunusa, Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačke soliste, Varaždinski komorni orkestar i druge. Na nedavnom gostovanju Simfonijskog orkestra HRT u Italiji, imala je tri izvedbe violinskog koncerta Petra Iljiča Čajkovskog. Nastupila je na mnogim glazbenim manifestacijama – Muzičkom biennalu Zagreb, Glazbenim večerima u Sv. Donatu, koncertima u Beču do promocije Dubrovnika u New Yorku.

Kultura 39

• 21. SIJEČNJA 2015.

je najčešće svaki drugi dan, nekad i svaki. Tu su još i probe s klavirom i završni koncert na kojem sudionici mogu pokazati ono što su napravili u tom razdoblju. Teško mi je izdvojiti jedan jer su svi profesori s kojima sam radila bili izvrsni i jako sam puno naučila. Čak i ako se nekad ne slažeš, uvijek je korisno čuti neko drugo mišljenje i ideju. A osim ovog ‘radnog’ dijela, to je također i prilika za upoznavanje drugih kolega i stvaranje novih poznanstava i prijateljstava, tako da uvijek bude i jako zabavno.

Nagrađeni ste 2008. kao osoba godine u kulturi Dubrovačko-neretvanske županije. Kako gledate na 2008. i sad, na sebe?

Ta nagrada mi jako puno znači jer je dodijeljena od strane čitatelja, odnosno publike. A što se tiče mene danas u odnosu na 2008. godinu, ne bih rekla da se puno toga promijenilo. Naravno, nisam više student i život je postao malo ‘ozbiljniji’, ali i dalje sviram, nastupam i radim ono što volim zbog čega sam jako sretna. Često svirate s DSO-om. Je li to više ‘nastup’ ili užitak?

Svaki nastup je užitak i uvijek se osjećam vrlo ugodno kad sviram s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom jer se već jako dobro poznajemo i jer su svi uvijek puni podrške. Jako sam zahvalna što sam dosta rano dobila priliku nastupati s njima i što se ta suradnja nastavila do danas. Praktički sam cijeli svoj repertoar odsvirala s tim

STJEPAN ŠULEK Da ne sviram violinu mislim da bih svirala violončelo. Pitanje je bi li ga odabrala u početku jer sam zapravo htjela gitaru ili klavir, s čime se djeca najčešće imaju priliku susresti.

Violina je ispala slučajno

Svestrani glazbenik

Nagrada Stjepana Šuleka nosi ime hrvatskog skladatelja, violinista, dirigenta i glazbenog pedagoga – svestranog glazbenika koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća. Nagradu dodjeljuje Fond Stjepana Šuleka od 1993. godine, oživotvorujući Šulekovu želju da se podrže naši mladi i perspektivni violinisti i skladatelji. Nagrada se dodijeljuje svake godine naizmjenično jednom mladom skladatelju i violinistu.

NOĆ MUZEJA 2015.

I ove godine bogat program!

orkestrom, što je stvarno veliko iskustvo i mnogi nemaju takvu mogućnost i privilegiju.

Da Vaš odabir nije bio violina, koji bi bio?

Da ne sviram violinu, mislim da bih svirala violončelo. Pitanje je bi li ga odabrala u početku jer sam zapravo htjela gitaru ili klavir, s čime se djeca najčešće imaju priliku susresti. Violina je ispala slučajno, nakon što me profesorica Mirna, dok sam još bila u glazbenom kutiću, uputila mojoj budućoj profesorici, Ivančici Kalanj. Kad mi je pokazala violinu brzo sam zaboravila na gitaru i klavir!

Vaš omiljeni skladatelj je...

Imam puno omiljenih skladatelja, ali reći ću Beethoven.

Hrvatsko muzejsko društvo organizira manifestaciju Noć muzeja u Hrvatskoj od 2005. godine, a od tada je prerasla u nacionalnu manifestaciju u koju se uključuje sve više muzeja i gradova i broj posjetitelja prelazi 70 tisuća! Danas je Noć muzeja manifestacija kojom se nastoji ostvariti jedan od osnovnih strateških ciljeva Hrvatskog muzejskog društva, a to je provođenje aktivnosti na percepciji muzeja kao baštinskih ustanova, ustanova identiteta i muzeja kao nezaobilaznog dionika u održivom razvoju turizma. Aktivnostima u manifestaciji Noći muzeja potiče se na prepoznavanje muzeja kao dinamičnih institucija koje povezuju ljude s globalnim izvorima informacija te idejama i stvaralaštvom za kojim tragaju; na prepoznavanju muzeja kao institucija koje čine bogatstvo ljudskog izraza i kulturnu raznolikost dostupnu svim korisnicima i na svim medijima te na poticanje aktivnosti razvijanja znatiželje kao motiva za posjet muzeju, muzeja kao ustanova znanja, ali i prostora za zabavu i smisleno provođenje slobodnog vremena. Prigodan program organizira se svake godine zadnji petak u mjesecu siječnju od 18 do jedan sat iza ponoći uz besplatan ulaz u muzeje, galerije i ostale kulturne ustanove. U Dubrovniku će tako posjetitelji moći obići Dom Marina Držića, Dubrovačke ljetne igre, Knežev dvor, Tvrđavu Revelin, Tvrđavu sv. Ivana, žitnicu Rupe, Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Umjetničku galeriju Dubrovnik.

40 Kultura

21. SIJEČNJA 2015. • ‘NA SVETA TRI KRALJA’ Neraskidiva veza Shakespearea i Dubrovnika, ‘Na Sveta tri kralja’, nakon premijere održane 17. siječnja, ponovit ć svoje izvedbe 23. i 24. siječnja. Književni velikan William Shakespeare davnih je dana svoje djelo

‘Na Tri kralja’ smjestio upravo u Iliriju, točnije u jedan predivan grad na moru. Ova inicijacija bila je povodom da Matko Sršen napravi ‘inglezariju’ – prepjeva klasično šekspirijansko djelo ‘na dubrovačku’.

JAVNA RASPRAVA O FESTIVALU

Igre ne mogu stati u riječ ‘kultura’

Današnji mladi i malo stariji možda krivo shvaćaju Igre. Oni misle kako je kultura ‘pegla’

Moramo razmišljati o tome kome ostavljamo Igre i koji su to mladi ljudi koji će razumijeti i prihvatiti Festival kao svoj Piše Mia Njavro Foto DLJI

Javni razgovor o Dubrovačkim ljetnim igrama održao se u ponedjeljak navečer u Saloči od zrcala, a publika je kroz trosatnu raspravu zajedno s moderatorima raspravljala o ovoj najstarijoj i najuglednijoj hrvatskoj kulturnoj manifestaciji.

Cilj razgovora, manje više uspješno provedenog, bio je ostvariti diskurs između publike te kreatora programa i organizatora s druge strane, na temu prošlog i sadašnjeg značaja Dubrovačkih ljetnih igara, uključujući i traženje odgovora koji mogu pridonijeti njihovu razvoju u budućnosti.

Raspon pitanja tako se kretao od toga kakvu publiku Igre imaju danas, a kakva je ona bila prije, te što su Igre značile u prošlosti, a ova točka zauzela je najveći dio rasprave, te su se mnogi poznati ‘kulturnjaci’ grada osvrnuli na prošlost Igara.

— Mislm da ima jako puno tema koje treba otvoriti i izvući iz tepiha, pa možda nakon toga krenemo s jednom novom idejom za Igre i vi ćete nam sigurno u tome večeras pomoći – kazala je uvodno Mani Gotovac, te dodala kako je ‘pozornica daska koja život znači’.

— Pozornica u Dubrovniku je kamen koji život znači – dodala je Mani, te prepustila riječ drugim sudionicima.

— Igre se trebaju posvetiti svojoj perspektivi, a ne samo baviti se prošlošću.

Prošlost je imala svoje slavne stranice i trenutke, a uvjeti i situacije su bili drugačiji. I okrilje je bilo drugačije, ali to je

prošlost. Svijet je bio drugačiji. Možda se nama čini da je sve bilo bolje i to je sasvim ljudski. Međutim, mi moramo razmišljati o tome kome ostavljamo Igre i koji su to mladi ljudi koji će razumijeti i prihvatiti Festival kao svoj. To se razmatra kroz edukaciju, jedan od najvažnijih aspekata društva. Dogodit će se da će mlada generacija sve ovo što im ostavljamo prihvatiti kao neprijateljsko, strano... Važno je posvetiti im vremena i razgovarati s njima, pa možda i večeras – kazao je intendant Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk.

— Kada sam imao 12, 13 godina, moja klapa, prijatelji, družina, pratili smo što se događa u Igrama. Bili smo znatiželjni što se to može događati bez nas. Mi, mulci, htjeli smo svojim biciklama ‘pretrčavali’ preko scene tada velikog Gavelle, koji je nas je u konačnici – uključio u predstavu! – prisjetio se crtice iz života maestro Đelo Jusić.

— Što sad treba učiniti? Naravno,

Kultura 41

• 21. SIJEČNJA 2015.

‘RIJEČNA KORNJAČA’ 30. siječnja 2015. u 20 sati, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik otvorit će se izložba ‘Riječna kornjača’ autorice Ane Kuzman. Ova izložba prikazat će način života

novac je uvijek ključan, no mi smo izgubili javne prostore, poljane na kojima su se odvijale predstave. Trebalo bi pronaći zamjenski prostor koji se malo koristi, kao npr. park Umjetničke škole, te neki drugi prostori u gradu, Lapadu i slično, da se ne ide daleko od grada. Mislim da bi trebalo eventualno reprizirati festivalski dramski program iz pedesetih godina, koji se nikad nije reprizirao – kazao je Damir Račić.

— Današnji mladi i malo stariji možda krivo shvaćaju Igre. Oni misle kako je kultura ‘pegla’. Dokle god se Igre budu percipirale kroz kulturu, to ‘ne stoji’.

Budimo jasni, ono što mladi percipiraju kao kulturu i ono što bi voljeli konzumirati nisu nužno jedna te ista stvar, a to bi se moglo promijeniti. To što mi iz nekog našeg rakursa to doživljavamo iz neke sfere kulture, mladi odbijaju. Kad se taj zid sruši, možemo pričati iz perspektive publike – kazao je glazbenik Aljoša Lečić.

Ovdje se vidi nedostatak edukacije, ovdje se vidi nešto što je nametnuto.

Kad govorimo o Igrama, kod njih se vrlo često voli naglašavati reprezentativnost, a ona sama po sebi ne mora biti nužno vrlina. Kad mlada osoba čuje riječ ‘reprezentativnost’, ona će se naježiti, jer je to svijet starijih u kojem ne želi sudjelovati. Da, uz to se moramo zapitati i ovo: sudjelujemo li i mi na Igrama jer nam je to važno i bitno ili se samo želimo pokazati? – kazao je Tarbuk.

— Znam da će se moj intendant zgroziti sad, ali ja Igre ne bih stavila u riječ ‘kultura’. Reći ću istinu koju mislim. Stavila bih Igre u riječ ‘umjetnost’. Mene zanima kreacija, ne edukacija – ona pripada akademijama, školama... Igrama pripada riječ umjetnost, stvaranje. U trenutku kad mladima izbijemo iz glave to da su Igre kultura s velikim K, nego da je to isto kreacija poput one koju idu gledati u parku Orsula. Ako to uspijemo, onda ćemo doći do onoga što bi mogle biti Igre – kazala je Gotovac.

— Od Držića do danas, kazalište je integralni dio ne kulture, već identiteta Dubrovnika. Kad Dubrovnik izgubi kazalište, to više nije Dubrovnik – kazao je među ostalim kazališni kritičar Jovica Popović, dok je dr. sc. Davor Ljubimir sa Sveučilišta u Dubrovniku istaknuo kako je sa studentima Medija i kulture društva raspravljao o tome koliko ih posjećuje Igre te kako ga je odgovor pozitivno iznenadio.

— Došli smo i do toga kako Igre treba promatrati u širem društvenom

Pozornica u Dubrovniku je kamen koji život znači

i biološke karakteristike ove vrste, a glavni cilj joj je edukacija posjetitelja i stvaranje svijesti o djelovanju na području zaštite.

kontekstu koji se promijenio zadnjih desetljeća. Kako stvarati publiku za Igre, kako odgajati za kreativnost?

U čemu vidim problem jest odbojni pogon, te utjecaj masovne kulture na jeftinoj zabavi i površnom informiranju. Kako bi to Igre u suradnji s obrazovnim ustanovama trebale napraviti pozitivni pomak? To je pitanje koje i mene zanima – kazao je među ostalim Ljubimir.

— Igre su mjesto gdje se stvara umjetnost, one nisu smotra, već nešto gdje se stvara nešto što je svijetu prepoznatljivo. Dubrovnik je mjesto koje pokazuje hrvatsku kulturu, ali i kulturu svijeta. Ta vrijednost je oduvijek u Igrama i moramo je čuvati kao kap vode na dlanu.

Shvatimo Dubrovnik kao grad Hrvatske, ali on je grad Europe i svijeta – kazao je bivši ravnatelj Igara Tomo Vlahutin.

Na raspravi se uključio velik broj govornika, a rezime je kako su Igre festival koji pripada gradu Dubrovniku i bez kojih grad ne može. Igre su budućnost i grad, a predloženo je i produljenje festivala. Izneseno je nekoliko primjera buduće edukacije, uz bolju propagandu te u financijskim okvirima koji su Festivalu omogućeni. Nužno je Igre ‘dati djeci’, odnosno da se Igre vrate gradu, djeci koja će sutra biti – umjetnici na istima.

Inače, u razgovoru su sudjelovali intendant Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk, njegova pomoćnica za dramski program, već spomenuta Mani Gotovac, ravnatelji dubrovačkih ustanova u kulturi, dekan Akademije za dramsku umjetnost Sveučilišta u Zagrebu Borna Baletić, diplomirana pijanistica Marija Grazio, skladatelj Đelo Jusić, dr. sc. Davor Ljubimir, dr. sc. Mira Muhoberac, prof. filozofije Ante Nodilo, kazališni kritičar Jovica Popović te dr. sc.

Nenad Vekarić.

HKD NAPREDAK

Povijest osnovnog školstva u općini Neum

U četvrtak, 22. siječnja s početkom u 19 sati u dvorani Sv. Ivana Pavla II. u Samostanu svete Klare u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak održat će se predstavljanje nove knjige dugogodišnjeg istraživanja povijesti Stanislava Vukorepa, ‘Povijest osnovnog školstva u općini Neum’.

Knjigu će predstaviti urednica ovog vrijednog izdanja Vera Konjevod, ravnateljica OŠ Kardinala Stepinca u Neumu, zatim dugogodišnji profesor na nekoliko fakulteta akademik dr. Mladen Bevanda, dr. sc. Milenko Obad sveučilišni profesor tehničkih znanosti i predavač na sveučilištima u Mostaru, Dubrovniku i Osijeku, ispred suizdavača predsjednik HKD Napredak u Dubrovniku dr. Marinko Marić, te sam autor Stanislav Vukorep, dok će u glazbenom dijelu programa sudjelovati i zbor HKUD – a Hutovo.

MATICA HRVATSKA

Novi ‘Dubrovnik’ Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavlja četvrti broj časopisa Dubrovnik ‘4/2014.’, u četvrtak, 22. siječnja s početkom u 19 sati.

Sudjeluju: Antun Česko, Vinicije Lupis, Jelena Obradović Mojaš, Luko Paljetak, Nikša Violić, Lovro Barišić i Sebastijan Vukosavić.

42 DuList info

21. SIJEČNJA 2014. •

Kretanje brodova ATLANTSKA PLOVIDBA

mb ‘AP JADRAN’ Brod je trenutno u luci Vizag

229 m duljina MB ‘AP JADRAN’

Tip broda: Panamax Izgrađen: 2012. u Kini Nosivost: 79.800 DWT Duljina: 229 m Širina 32,26 m Glavni stroj: MAN B&W Snaga: 11620 KW Brzina: 14 knots

ČLANOVI POSADE Zapovjednik: kap. Antun Rakigjija Upravitelj stroja Pero Batinić 1. časnik palube: Tomislav Majstorović 1. časnik stroja: Zlatko Vuleša 2. časnik palube: Mario Majkovica 2. časnik stroja: Dario Radetić 3. časnik palube: Ivan Vukić 3. časnik stroja: Mario Jelovčić Glavni kuhar: Davor Nazor Vođa palube: Josip Košta Brodski mehaničar: Pero Gverović Brodski električar: Vladimir Pipus Kormilari: Stjepan Crnčević, Branko Pribisalić, Antun Obadić, Ante Romić Konobar: Gjusti Jerinić Pomoćni konobar: Vlaho Kvestić Pripravnici: Edvin Dubinović, Mateo Ćirić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

DuList info 43

• 21. SIJEČNJA 2014.

ATLANTSKA PLOVIDBA Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

AP ARGOSY U luci Liverpool

CITY OF DUBROVNIK

U luci Amsterdam

MIHO PRACAT U luci Ust Luga

ORSULA

U luci Leixoes, slijedi Ghent 24. 1.

ZAGREB

AP DRŽIĆ

21. 1. stiže u Ust Luga

U luci Paradip, slijedi Kina 28. 1.

OLUJA

Plovi za Freetown gdje se očekuje 25. 1.

AP JADRAN

U luci Amsterdam, slijedi Eemshaven 22. 1.

LIBERTAS

IMPERIAL

U luci Paradip

AP STON

U luci Paradip, slijedi Haldia 9. 2.

AP SLANO

U luci Dhamra

AP ASTAREA U luci Paradip, slijedi Haldia 25. 1.

SV NIKOLA I U luci Lagos

AP SVETI VLAHO

31. 1. stiže u Durban, slijedi Luanda 10. 2.

Plovi za Panjin gdje se očekuje 31. 1.

44 Oglas

21. SIJEČNJA 2015. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Renault

Clio II 2004. g. s pet vrata, disel, ABS, 1500 ccm, 48kw, registriran do 12. 2015., radio, klima, prvi vlasnik.

Kontakt: 098 926 3429

IZNAJMLJIVANJE Iznajmljuje se jednosoban stan u Župi dubrovačkoj (Mišići). Kontakt 099 764 9208

Preuređeni podrumi i garaže isključeni.

Kontakt 095 915 7243

Iznajmljujem stan u Gružu do 1. 6. povoljno za studente i radnike. Kontakt 098 432 018 Mladi

bračni par potražuje stan na duže vrijeme od 50-ak m2 na području Dubrovnika. Kontakt 098 9055 989

Zaposlena odgovorna djevojka traži

studenske menze Teatar od 1. 2. do 1.

6. za dvije ili jednu osobu za nepušače.

Kontakt 098 906 0467 ili 436 242

stan ili garsonijeru (kuhinja, wc, Internet) isključivo u gradu na duže razdoblje (bez iseljavanja na ljeto) ili cimera/ cimericu za veći stan. Cijene do maksimalno 1.500 kuna. Kontakt: 099 355 5122

Tražim

veći namješten stan na području grada i uže okolice. Kontakt 099 858 7707

Tražim

Hitno tražimo dvosoban stan na Lapadu na duže vrijeme. Kontakt 099 502 4298

Iznajmljujem kat kuće 180 kvadrata, 3

Iznajmljujem apartman u Lapadu kod

Hitno tražimo cimera ili cimericu.

Kontakt 099 502 4298

veći namješten jednosoban stan na području grada. Kontakt 099 858 7707

sobe i veliki dnevni boravak lijepo uređen, za sedam do deset ljudi, također iznajmljujem manju gasonijeru oko 40 kvadrata u Župi dubrovačkoj. Kontakt narbanasi@gmail.com

Ozbiljan, zaposleni par, traži jedno- Tražimo dvosoban namješten stan u

soban stan na duže vrijeme u Dubrovniku i okolici. Kontakt 099 668 1619

Iznajmljujem stan u centru Zagreba

studentu ili studentici iz Dubrovnika – 1.500 kuna. Kontakt 091 788 0328

Zagreb – Vrbani! Kratkoročni najam

studio apartmana 38 m2. Wi-fi, parking. Kontakt 095 817 6955 ili renatoapartmanizagreb@gmail.com

Dvije

zaposlene djevojke traže dvosoban stan isključivo u gradu na duže razdoblje. Kontakt 098 989 4030

Tražim cimera – stan potpuno namješten s klimom i parkingom u Župi dubrovačkoj. Kontakt 092 196 1216

zgradi na području Mokošice i Župe dubrovačke na dulje vrijeme. Kontakt 099 221 1584

Zaposleni

bračni par hitno traži stan na području grada na duže vrijeme, po mogućnosti s parkingom, u obzir dolazi i polunamješten stan Kontakt 095 915 7243

Iznajmljujem novouređen dvosoban stan i garsonijeru s posebnim ulazom (perilica rublja, Internet) do 1. 6. Stan i garsonijera se nalaze na Kantafigu preko puta autobusnog kolodvora. Mogućnost dogovora najma garsonijere na cijelu godinu.

Cijena 1.200 kuna s režijama. Kontakt 099 721 6414

Iznajmljujem dvosoban stan od 60 m2 na Babinom kuku. Stan se sastoji od 2 spavaće sobe, 2 kupaonice, kuhinje i 2 balkona. Svaka je prostorija klimatizirana i ima švedske ploče za grijanje.

Daje se u najam do 1. 7. Kontakt Brigita. burum1@gmail.com

Tražimo dvosoban ili jednosoban stan na području grada (Gruž, Lapad). Kontakt 098 134 1803

Zaposleni bračni par bez djece hitno

Traži se trosobni stan (tri spavaće sobe

traži stan na području grada, isključivo na duže vrijeme, poželjan parking.

Hitno!

Iznajmljuje se poslovni prostor 40 m2

Robna kuća Minčeta na 1. etaži. Kontakt 098 266 684

+ dnevni boravak) u Mokošici na duže vrijeme. Kontakt 098 344 751

Iznajmljujem stan u Šipčinama 60 kvadrata, dvosobni, pogodan za više osoba (studenti ili druge mlade osobe) ili za obitelj na duže vrijeme. Cijena 2.700 kuna. Kontakt 098 214 408 Iznajmljujem potpuno opremljen apartman u Lapadu u blizini Osnovne škole do 30/6/2015. Kuhinja, dnevni boravak, spavaća soba, kupaonica.

WI-FI, poseban ulaz, besplatno parking mjesto. Cijena 2.300 kuna + režije. Kontakt 091 672 6101 mamustap@live.com NEKRETNINE Prodajem ili iznajmljujem garažu u novom naselju Mokošica. Kontakt 098 564 896 Prodajem stan u Župi dubrovačkoj, god. gradnje 2009., dvije spavaće sobe, kuhinja, dnevni boravak, kupaonica, hodnik, balkon, šupa 4 m2, i parking mjesto. Južne orijentacije, sunčan cijeli dan. Stan je uredan, komplet namješten te useljiv odmah. Energetski razred B, klimatizacija, građevinska i uporabna dozvola. Cijena 120.000 eura. Kontakt 098 93 65 393 Kupujem bilo kakvu nekretninu, (gar-

sonijera ili garaža) za 43.000 eura u gotovini. Kontakt 098 917 1533

RAZNO Prodajem nove kvalitetne moderne visilice sa fluo cijevima, idealne za uredske prostore 15 komada. Kontakt 098 221 630 Prodajem frižider Gorenje, korišten i ispravan. Dvije ladice za zamrzavanje hrane. Cijena 1.800 kuna. Prodajem bijelu kožnu kutnu garnituru ItalCasa u izvrsnom stanju. Dimenzije 210 x 300.

Cijena 9.500 kuna i bijeli ovalni stol, visoki sjaj, marke Calligaris dim. 170 x 100 i može se razvući još 50 cm. Cijena 3.000 kuna. Kontakt 095 903 8748 Vino crno poznatog proizvođača dobiveno u kompenzaciji prodajem ispod cijene. Mogućnost dostave. Kontakt 098 935 3609

Prodajem dva kreveta (90×200), anatomske podnice i Hespo madraci su stari samo 4 mjeseca. Cijena 2.000

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 21. SIJEČNJA 2015.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

kuna. Kontakt 091 56 43911

Diplomirana germanistica daje instrukcije iz njemačkog jezika za područje Dubrovnika, cijena i termini po dogovoru. Kontakt 098 972 8993

Prodajem drva, kvalitetna (česvina,

dub), iscjepana. Metar kubni za 500 kuna. Kontakt 095 910 3446

Prodajem

trosjed/kauč na razvlačenje, star 15 mjeseci, u odličnom stanju, tamno plave boje. Dimenzije: 200 x 100 x h74 cm. Pogodan za apartmane. Kad se razvuče, dobije se prostran krevet dim. 155x200x h44 cm. Ispod trosjeda velika ladica za spremanje. Cijena: 999 kuna. Kontakt 098 9757 313

PLOVILA Prodaje se barka Lasta 5 m, s motorom Tohatsu 15 2t, star 2 godine, 20 rh i vez u Rijeci dubrovačkoj. Kontakt 099 657 1460 KUĆNI LJUBIMCI Plavočela Amazona s papirima i prstenom, ručno hranjena, priča. Kontakt 095 552 0181 POSAO Ozbiljna ženska osoba traži posao, pomoć starijima, čuvanje djece, čišćenje stana ili u ugostiteljstvu. Kontakt 098 135 6574 Prodajem uspješan, uhodan, pot-

puno opremljen ronilački centar ‘Dubrovnik diving Aquarius’ zajedno sa ronilačkim katamaranom 18m. za 30 ronilaca ili 80 putnika smješten na atraktivnoj lokaciji. Kontakt 098 229 572 ili mail:info@dubrovnikdiving.com

USLUGE Kvalitetno postavljam keramiku na Pelješcu. Kontakt 097 669 3215 Žena

s iskustvom čuva vašu djecu.

Kontakt 091 361 7180

Ukoliko imate bilo kakve probleme s Vašim stopalima, uraslim i tvrdim noktima te raznim zadebljanjima rado ću pomoći i učiniti Vaš korak lakšim. Po potrebi dolazim na Vašu adresu. Kontakt 091 497 1661.

Čuvam djecu pola/cijeli dan, kuham

svakodnevno objed za obitelj, peglam, sve odgovorno i iskusno. Majka odrasle, pristojno odgojene i stabilne djece.

Kontakt 098 512639

Svi završni radovi u građevinarstvu (pituranje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu elektro i vodo uređaja, po potrebi održavanje kuća i apartmana) ugradnja laminata i montaža pločastog namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena vrlo povoljna. Radim u Dubrovniku i bližoj okolici. Kontakt 092 311 6363 ili mail: petrovic_ivan@hotmail. com Poduke iz fizike, matematike i kemije za osnovnu školu daje profesor s iskustvom u podučavanju. Kontakt 091 958 3688 TEHNIKA Prodajem potpuno novi tablet Quadro QT-70BW, 7' – WIFI, folija još na ekranu, procesor Cortex A8 1 Ghz RAM 512 MB DDR3, memorija 4 GB, WIFI 802 B,G, NOTA UPGRADE za 550 kuna. Molim kontaktirati na e-mail mokosica007@ net.hr ili mob. sms 091 506 9790 Prodajem novi Tablet Prestigio multipad 2ultra duo 8.0 3G, malo korišten, cijena povoljna. Kontakt 098 194 9713 Prodajem povoljno robotski usisivač H518 vrlo malo korišten. Kontakt 412 728 ili 098 175 2384 Novi PC, kupljen u 11./2014. Korišteno jedva 24 sata. Sve pod garancijom osim grafičke i memorije. Grafička nije nikad klokana i radi savršeno. DVDRWLG, HDD TOSHIBA 500 GB, hladnjak CM HYPER, MBO ASROCK FM2A55MVG3+grafička SAPPHIRE 6850 1 GB, procesor AMD A4 X2 5300, memorija KINGSTONE 4 GB, napajanje 500W, kučište COOLER MASTER. Samo 1500 kuna!

Moguća dostava na području Dubrovnika. Kontakt amd020@net.hr Prodajem klasični TV Grundig 72 cm potpuno ispravan, 3 scart priključka, star 5–6 godina. Cijena 500 kuna. Kontakt mateamihaljevic12@gmail.com

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA udruga roditelja djece s posebnim potrebama, Dubrovnik: umjesto cvijeća za pok. Branka Garića, obitelj Mirjane Vojvodić prilaže 200 kuna, umjesto vijenca za dragog susjeda kapetana Nikšu Lučića, Srećko Kulaš s obitelji uplaćuje 200 kuna, Đivo Krilanović donacija 300 kuna, Danijela Margaretić uplata 100 kuna, u spomen na pok. Branka Garića obitelji Cvjetović i Matijić prilažu 300 kuna, u spomen na kapetana Nikšu Lučića, Đina Knego Radinković uplaćuje 1.100 kuna, u spomen na pok. Tilda Sokola, ansambl ‘Zvuci Jadrana’ uplaćuju 300 kuna, umjesto vijenca za pok. Nikšu Lučića, Mare Škorić uplaćuje 200 kuna, umjesto vijenca za pok. Nikšu Lučića, Terezija Buholov uplaćuje 200 kuna, umjesto vijenca za Slobodana Zorića, Darinko Iveković uplaćuje 300 kuna, u spomen na oca kolegice Ivanke Džamarije, umjesto vijenca 400 kuna prilažu zaposlenici Dječijih vrtića Dubrovnik, u spomen na našeg dragog Marka, umjesto cvijeća, obitelj Ruth Krile-Delalija prilaže 200 kuna, Marija Živković i obitelj Ante Živkovića donira 200 kuna, umjesto cvijeća za pok. Nikšu Lučića, 250 kuna prilaže obitelj Mare Vuleša, u spomen na pok. majku naše prijateljice Dženite, umjesto cvijeća Anamarija Mladošić prilaže 200 kuna, za pok. Anu Žuvelu, stanari zgrade bana Josipa Jelačića 67 prilažu 450 kuna, u spomen na Antoniju Šotrić, 300 kuna uplaćuju Maja i Klara, u spomen na dragog kolegu Marka Bana, 150 kuna prilažu Sonja, Ane i Gordana. Udruga zahvaljuje na donacijama. IBAN broj: HR7924070001100305036.

Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 020 416 221 ili dva.skalina@du.t-com.hr Domu za djecu i mlađe punoljetne osobe MASLINA Dubrovnik darovali su: obitelj Vukšić u spomen dobrog susjeda Nikše Lučića prilaže 200 kuna, Enis, Stijepo, Ana, Iris i Božo u spomen na Branislava Carića, oca našeg dragog prijatelja i kolege Rade prilažu 250 kuna, Enis Hrustić iz Cavtata u spomen na Branislava Carića prilaže 250 kuna, Marija Moretić dar djeci Doma 100 kuna, nepoznati donator dar djeci Doma 300 kuna, Đivo Krilanović iz Čilipa, dar djeci Doma 300 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax: 020 416 706.

LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA: za dragog prijatelja Iva Radičevića umjesto cvijeća prilažu 500 kuna Nikša i Marina Viđen, umjesto cvijeća za pok. Zorku Car prilaže 200 kuna obitelj Dužević, umjesto cvijeća za pok.

Zorku Car prilaže 300 kuna obitelj Branka Njirića, u spomen na pok. Zorku Car prilažu 500 kuna obitelj Ane Šturice i Klare Pitarević, u spomen na prijatelja pok. kapetana Nikšu Lučića umjesto cvijeća prilažu 300 kuna obitelj Luka Šoletića. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485.

Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051

46 Sport ŽRK DUBROVNIK ODRŽAO HUMANITARNI TURNIR ZA POMOĆ PAVU HAĐIJI

Sportske prijateljice z

Drago nam je da smo ovim turnirom sudjelovali u akciji ‘Svi za Pava’, odazvali smo se pozivu, i mi i naši sportski prijatelji iz Lumbarde i Metkovića – trener Pero Veraja

Mlade rukometašice iz Dubrovnika, Metkovića i Lumbarde prikazale su zanimljiv rukomet u kojem nije bilo (p)opuštanja unatoč humanitarnom karakteru turnira

U sklopu humanitarne akcije ‘Svi za Pava’ u organizaciji Ženskog rukometnog kluba Dubrovnik u nedjelju 18. siječnja u Sportskoj dvorani u Gospinom polju odigran je prigodni humanitarni rukometni turnir.

Nastupila su tri ženska rukometna

sastava iz Dubrovačko-neretvanske županije ŽRK Metković, ŽRK Lumbarda – Korčula te ŽRK Dubrovnik, kao i najmlađe rukometašice Dubrovnika i Metkovića.

Ulaz je za sve posjetitelje bio besplatan, humanitarni prilozi za teško

Sport 47

• 21. SIJEČNJA 2015.

SLAVLJE TONKA MARUNČIĆA U organizaciji ŠK Dubrovnik održan je brzopotezni turnir za Sveta tri kralja na kojem je prvo mjesto sa 6,5 bodova osvojio Tonko Marunčić. Drugi je s 5,5 bodova bio Vicko Marunčić, a treći Huso Pločoć s također 5,5 bodova. Nastupilo je devet igrača.

BELLEVUE STARTAO PORAZOM VK Bellevue porazom je otvorio natjecanje u 1.B HVL. U 1. kolu poražen je u Sisku od Siscie sa 14:13 (2:1, 3:5, 4:3, 5:4). Prvi strijelac bio je Tullio s 5 pogodaka, 3 je dodao Bogdanović, a po jedan Mrvičić, Vranješ, Pavličević, Jurić i Merčep.

zajedno za Pava! ozlijeđenog Pava Hađiju skupljali su se na ulazu u dvoranu, a rezultat je bio na drugom mjestu.

— Drago nam je da smo ovim turnirom sudjelovali u akciji ‘Svi za Pava’, odazvali smo se pozivu, i mi i naši sportski prijatelji iz Lumbarde i Metkovića. Htjeli smo zvati i Vela Luku, ali zbog kratkog termina koji smo dobili u dvorani, morali smo se ograničiti na tri ekipe. Uz to, nismo imali sreće s vremenom, jer je ogroman pljusak spriječio veći odaziv gledatelja – rekao je nakon turnira trener ŽRK Dubrovnik Pero Veraja.

— Igrom i ponašanjem sudionika smo svi vrlo zadovoljni, iako je zapravo riječ o početku priprema nakon zimske stanke. I nakon ovog turnira se može zaključiti kako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dobro radi u rukometu. U radu s mlađim uzrastima daleko se odmaklo – zaključio je Veraja.

Nastupila su tri ženska rukometna sastava iz Dubrovačkoneretvanske županije ŽRK Metković, ŽRK Lumbarda – Korčula te ŽRK Dubrovnik, kao i najmlađe rukometašice Dubrovnika i Metkovića

I nakon ovog turnira se može zaključiti kako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dobro radi u rukometu. U radu s mlađim uzrastima daleko se odmaklo – trener Pero Veraja

48 Sport

21. SIJEČNJA 2015. • USPJEH KOŠARKAŠA U 13. kolu južne skupine A-2 HKL košarkaši Dubrovnika pobijedili su u Gospinom polju Sonik Puntamiku sa 76:72.

Najbolji strijelac u redovima domaćina bio je Husnija Habul s 23 koša, a dobro su ga pratili Ivan Vodopija sa 17, Petar Dubelj sa 16 koševa

POJAŠAO SE SQUARE

Stigao Novoselac

te Mato Meštrović s 12 koševa. KK Dubrovnik s omjerom 5–6 sa Solinom dijeli šesto mjesto, a u idućem kolu 24. siječnja gostuje kod trećeplasiranog Mislava (7–3). Vrh drži Jazine Aarbanasi (9–2) ispred Sonik Puntamike (7–5).

VATERPOLO

Jug 100 posto

Ovim potezom uprava kluba dodatno je naglasila ambiciju u ovogodišnjem Prvenstvu, ali i Kupu Dubrovački futsal prvoligaš MNK Square, trenutno četvrtoplasirani sastav 1. HMNL, doveo je novo pojačanje. Riječ je o BiH reprezentativcu, 28godišnjem Draženu Novoselcu.

Novoselac je karijeru počeo 2006. godine u sarajevskom Partizanu, s kojim je osvojio Prvenstvo i Kup. Potom prelazi u crnogorsku KMF Piramidu, gdje je bio dvostruki viceprvak.

Godine 2008. prelazi u Potpićan ‘98, s kojim osvaja titulu prvaka Hrvatske.

Dvije godine kasnije odlazi u Švicarsku (MNK Croatia 97), ali se već nakon nekoliko mjeseci vraća u Potpićan ‘98. zatim slijedi jednogodišnji angažman u Srbiji (osvojen Kup s beogradskim KMF Marbo Intermezzo). Vraća se 2011. godine u BiH gdje osvaja duplu krunu s KMF Tango iz Sarajeva. Lani je nastupao za MNK Solin, a u Square stiže iz njemačkog NAFI Stuttgarta.

Ovim potezom uprava kluba dodatno je naglasila ambiciju u ovogodišnjem Prvenstvu, ali i Kupu.

U svega četiri dana Jug CO ostvario je dvije značajne pobjede kojima je učvrstio prva mjesta u Ligi prvaka i Triglav regionalnoj ligi Jugaši su u proteklih tjedan dana ostvarili dvije bitne pobjede – u Ligi prvaka i Triglav regionalnoj ligi – kojima su zadržali stopostotni učinak u oba natjecanja.

U 3. kolu LEN Lige prvaka u srijedu 14. siječnja u Gružu je najprije pred 1500 gledatelja pao Galatasaray. Premda prepun zvijezda (Mlađan Janović, Nikić, Pasković, Korolija, Aksentijević, Ščepanović...), nisu mogli

29

pogodaka postignuto je na utakmici Juga i Crvene Zvezde

pružiti veći otpor. Na kraju je bilo 11:5 (4:1, 2:0, 2:2, 3:2) za sastav Miha Bobića, u kojem su se u strijelce upisali Obradović i Janović s po 4, Younger s 2 te Ivanković s jednim pogotkom.

Potom su prošle subote odradili gostovanje (16:13) u Beogradu kod mladog sastava Crvene Zvezde u 12. kolu skupine B Triglav regionalne lige. Prvo ime susreta bio je Aaron Younger s 5 pogodaka, 4 je dodao Visković, 3 Bušlje, 2 Bicari, a po jedan Bošković i Ivanković. Za Zvezdu je pet puta precizan bio Strahinja Rašović.

Jug CO iduću utakmicu u regionalnoj ligi igra 24. siječnja protiv Primorca iz Kotora, a u Ligi prvaka četiri dana kasnije protiv Szolnoka. Oba meča igraju se u Gružu.

Sport 49

• 21. SIJEČNJA 2015.

USPJEH KOŠARKAŠA U 10. kolu 37. Prvenstva Dubrovnika u stolnom tenisu u 1. ligi su dvije utakmice završile slavljem favorita, dok je u trećoj konačnog pobjednika odlučio zadnji meč. Ekipa Marinkolora došla je lako do pobjede protiv ekipe Šampinjoni (7:2), OŠ Cavtat-Konavljanin tukla je

Geoplan XYZ s visokih 8:2, a Geoplan je sa 6:4 svladao Lapadkolor. Lea Travel i Eurokarbon su remizirali, a tri pojedinačne pobjede za Eurokarbon je ostvario Marinko Matulović. Igrač Geoplana Nedjeljko Ogresta i dalje drži najbolji pojedinačni rezultat u 1. ligi s 29 pobjeda i 87 dobivenih

A-1 HKL (Ž)

Trijumf Raguse

U ekipi trenera Zdravka Kitina prvo ime bila je Vukoje s 19 koševa i 7 asistencija

mečeva. U 2. ligi sve tri su utakmice završile očekivanim pobjedama favorita. Dubrovnik je deklasirao Agramlife s 10:0, Halo 92 je s 9:1 bio bolji od Srđa, a Luka Sorkočević slavio protiv Libertasa sa 7:3. Mario Obrovac (Halo 92) s 30 pobjeda i omjerom setova 90-2 najbolji je drugoligaški pojedinac.

AUSTRALIAN OPEN

Stop za Konjuh

U 13. kolu A-1 HKL ŽKK Ragusa ostvarila je vrijednu pobjedu na gostovanju u Zagrebu protiv Trešnjevke 2009.

48:68 (14:16, 15:17, 5:11, 12:24).

U ekipi trenera Zdravka Kitina prvo ime bila je Vukoje s 19 koševa i 7 asistencija, a dobro su je pratile Bogoje (10 koševa i 10 skokova), Benić (15) i Miloglav (9). Matić je dodala 4, a Petrović i Popović po 2 koša.

Slavljem protiv Trešnjevke Ragusa je zadržala prednost pred Kvarnerom (isti omjer pobjeda i poraza 11:1, ali bolja koš razlika) i prvo mjesto na ljestvici, a u idućem kolu u subotu, 31. siječnja, baš Kvarner stiže u Gospino polje. Riječanke su u prvom dijelu natjecanja slavile sa 66:61.

‘PANDA 2015.’

22 medalje u Zagrebu

Na Zagreb Openu nastupili su članovi JK Ura Nage, JK Slano i JK Dubrovnik 1966.

Tri judo kluba s juga Hrvatske nastupila su prošle subote na jakom međunarodnom turniru ‘Zagreb Open – Panda 2015.’, na kojem je nastupilo 589 natjecatelja.

Tako su za JK Ura Nage zlatne medalje osvojili Leon Konjevod, Andro Režić i Nina Šimunović. Srebrni su Fran Kužnin i Ivan Lale, kojima su pripale i bronce. Broncom su se okitili i Andrea Čutić, Toni Franković – Žile, Maro Šimunović, Nina Šimunović, Šime Šimunović i Orlando Bratičević. Također su nastupili: Leon Krile, Kristijan Konjevod, Maro Ristić, Roko Šutalo, Mauricio Bratičević, Darijo Duplica, Đivo Gašpar i Silvijo Oblizalo. Za JK Slano brončanu medalju izborila je Ema Knežić.

Za JK Dubrovnik 1966. zlato je osvojio Luka Violić, srebro Patrik Prigl, Ardijan Sufaj, Bruna Bilić i Anđela Violić, Danijel Kapac i Anđela Telesmanić, a broncu Marko Raič.

Dubrovkinja ove godine nije igrala kvalifikacije zbog Top 100 plasmana na WTA ljestvici Dubrovačka tenisačica Ana Konjuh nije se uspjela plasirati u 2. kolo Australian Opena.

17-godišnjakinju je, naime, u 1. kolu prvog ovogodišnjeg Grand Slam turnira izbacila 26-godišnja Slovakinja Magdalena Rybarikova sa 6:4 i 6:4.

Podsjetimo, Konjuh je prošle godine također ispala u 1. kolu od tadašnje pobjednice Li Na, ali je tada prošla teška tri kola kvalifikacija.

Ove godine je to ‘sito i rešeto’ izbjegla zbog dobrog plasmana na WTA ljestvici. Ipak, nije izbjegla poraz.

Inače, Rybarikova je stara Anina poznanica. Dubrovkinja ju je lani svladala u 1. kolu WTA turnira u Istanbulu.

50 Oglas

21. SIJEČNJA 2015. •

DVA ZLATA JUDAŠA U ZAGREBU

Roko i Glasnović studentski prvaci Hrvatske!

Roko je do zlata stigao u kategoriji -73 kg, a Glasnović -60 kg Judaši JK Dubrovnik 1966. Stjepo Roko i Rudolf Glasnović studentski su prvaci Hrvatske.

Oni su na Studentskom prvenstvu, održanom prošlog vikenda, za Sveučilište u Dubrovniku osvojili dvije zlatne medalje (Roko -73, a

Glasnović -60), što je našem sveučilištu donijelo ukupno treće mjesto na natjecanju. Članica JK Dubrovnik 1966. Mara Lonza također je bila uspješna. Osvojila je srebrnu medalju za Veleučilište VERN.

Jedriličarski klub ORSAN oglašava

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnih prostora prikupljanjem pismenih ponuda I Redni Broj 1.

2.

3.

Adresa Površina Namjena Početni u m2 iznos Ivana Zajca 2 Ivana Zajca 2 Ivana Zajca 2

32,62 m2 54,34 m2 23,30 m2

servis motora prodajni prostor servis motora

2.037,82 kn 4.579,90 kn 1.436,86 kn

II Početni iznos zakupnine ne uključuje važeću stopu PDV-a. Za svaku sljedeću godinu zakupa plaća se dodatnih 5% na cijenu zakupa iz prethodne godine.

III Pisane ponude podnose se na adresu Jedriličarskog kluba ORSAN, I. Zajca 2, Dubrovnik, u roku 8 dana računajući od prvog slijedećeg dana nakon objave oglasa, putem pošte ili osobno u zatvorenim omotnicama s naznakom „ZA NATJEČAJ – NE OTVARAJ“.

IV Obavijest o izboru bit će dostavljena sudionicima u roku 8 dana od dana izvršenog izbora.

V Poslovni prostori daju se u zakup na rok od tri (3) godine od dana potpisa ugovora. Sudionik natječaja koji je izabran kao najpovoljniji ponuditelj obvezan je, u roku od 8 (osam) dana od prijema obavijesti o konačnom izboru, zaključiti

sa zakupodavcem ugovor o zakupu. Ukoliko izabrani ponuditelj ne zaključi ugovor u naznačenom roku, smatrat će se da je odustao od ugovora.

Ugovor o zakupu sklopit će se kao ovršna isprava sukladno Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, na trošak zakupnika.

VI Uz ponudu za natječaj svi dosadašnji zakupci koji se jave na natječaj moraju dostaviti pismenu potvrdu o uredno plaćenim dosadašnjim zakupninama i komunalnim doprinosima izdanu od strane direktora JK ORSAN. U slučaju da uz pisanu ponudu ne bude dostavljena potvrda o plaćenim dosadašnjim zakupninama i komunalnim doprinosima ista ponuda neće biti uzeta u razmatranje.

VII Dosadašnji zakupci imaju pravo prvozakupa.

VIII Za sve poslovne prostore najpovoljniji ponuditelj prije sklapanja Ugovora o zakupu dužan je dostaviti bjanko zadužnicu radi osiguranja plaćanja zakupnine solemnizirane kod javnog bilježnika.

IX Jedriličarski klub ORSAN zadržava pravo bez obrazloženja na prihvatiti niti jednu ponudu, odnosno poništiti natječaj bez obzira na njenu visinu.

U Dubrovniku, 14. siječnja 2015.

I.O. JK ORSAN

窶｢ 21. SIJEﾄ君JA 2015.

Oglas 51

52 DuList IN BAUKJE HUIZENGA VOLI NAŠ GRAD VEĆ TRIDESET GODINA

U Dubrovniku se os Unatoč pozivima, nisam htjela doći u poslijeratni Dubrovnik, jer sam htjela zadržati sjećanje na onaj predivni grad, nisam htjela uništiti to sjećanje.

A kad sam kratko došla u 2009., bila sam pozitivno iznenađena i tako ponosna na Dubrovnik, na činjenicu da je sve savršeno obnovljeno Razgovarala Mia Njavro Foto Bo PhoBography

Zapravo sam amater, ne profesionalni fotograf, znaš – počinje razgovor za DuList Bo, naša sugrađanka od prije nekoliko mjeseci. Baukje Huizenga, kako je Bo puno ime, živi u Dubrovniku od kolovoza, ali naš grad joj nije stran! Kako je povezana s njime, otkriva u intervjuu...

Prvi put sam u Dubrovniku boravila 1984. godine. Bila sam predstavnica za turizam, radila sam za Yugotours Amsterdam/Pariz/Frankfurt 1984. i 1985. u gradu. Prije toga sam radila dvije godine na Ohridu, pa su me poslali tu u Dubrovnik. Kada sam 1984. godine došla, rekla sam sama sebi: ‘Bo, ti ćeš jednoga dana živjeti tu.’ Bio je izbor ili Dubrovnik ili Dalmacija općenito ako ne može baš u Dubrovniku, odnosno odmah sam imala taj osjećaj doma. Te godine počela sam učiti i hrvatski jezik.

Kako je izgledao Vaš dolazak, ili povratak, nakon toliko godina?

Prošlih godina nisam dolazila u Hrvatsku, jer sam boravila doma u Nizozemskoj, ostajala sam zbog roditelja, nisam ih mogla ostaviti. Kad mi je preminuo otac, stigla sam u Hrvatsku, u Istru, potom u Dubrovnik, koji mi se puno, puno više sviđa. Oduvijek mi se sviđao. Inače, majku još uvijek posjećujem u Nizozemsku, nekoliko puta godišnje. A kad sam došla u Dubrovnik, bilo je kao da sam došla kući. I još nešto jako zanimljivo – nakon toliko godina, srela sam iste prijatelje kao i ‘84. godine. Pa sam preko njih počela ‘skupljati’ kontakte, upoznavati ljude, evo otvorila sam i Facebook stranicu Dubrovnik Life Moments (Bo PhoBography). Čime se sve bavite, osim amaterskom fotografijom?

Ono što sam radila u Nizozemskoj je otprilike ovo: izrađivala bih fotografije te onda od njih pravila videe. Često radim i tzv. ‘životni memento’, dokument za cijeli život, recimo za sprovode, kao sjećanje. Imam i svoju YouTube stranicu, De Filmograaf, na kojoj se može vidjeti moj rad. E da,

1984.

Bo je prvi put došla u Dubrovnik

dosta me ljudi onda pitalo za te videe, pa bi li možda bila zainteresirana da im napravim fotogaleriju i film za, na primjer, Facebook stranicu – apartmane, turizam i to. I tako je krenulo. Uz to, govorim nekoliko jezika, točnije 6 njih, a i mogu davati lekcije iz njih. Inače, tražim posao u Dubrovniku od kolovoza, otkad sam došla. Htjela bih nešto tako raditi u Dubrovniku, zapravo želja mi je raditi nešto vezano za turizam!

A kad ste se počeli baviti umjetničkom fotografijom na Facebooku?

Pa, kad sam bila tu na odmoru, ljetos, kupila sam fotoaparat – i počela!

Inače kažem, ne pravim fotografije ja, već kamera, ako je dobra. A i jako me zanimaju ljudi na fotografijama, nešto poput HONY, fotograf amater iz New Yorka (Humans of New York).

Malo se ‘stidim’ pitati ljude na ulici za fotografiju i to bih možda trebala raditi češće. A i New York je anoniman, a kad fotografiram ljude iz grada, lako će se pronaći, prepoznat će ih netko. A kako sam počela? Ma zapravo, samo sam htjela raditi fotografije iz Dubrovnika i sad mi je to postala tema stranice.

Počela sam kao Dubrovnik life moments, a sad slikavam ‘sve živo’ iz Dubrovnika. Najviše volim fotografirati nekog kad taj netko ne zna da je fotografiran, kad je zadubljen u sebe i svoj posao, kad ne obada kameru. Pa detalji, kuće, drveće, ulice... Uživam u puno detalja, te ih želim čuvati za sebe – fotografijama.

Jeste li upoznati s radom dubrovačkog Kluba stranaca?

Počela sam se družiti sa strancima koji žive u Dubrovniku čim sam došla, kao ‘new kid in town’, došla sam u

DuList IN 53

• 21. SIJEČNJA 2015.

DUBROVNIK GIRLS The Dubrovniks – nije vam poznato? Onda biste možda mogli poslušati pjesmu koja se zove ’Dubrovnik Girls’, a može se pronaći na YouTubeu. Bend Dubrovniks osnovan je 1986. godine u Australiji, a svoje korijene

vuče iz Dubrovnika. Članovi The Dubrovniksa Roddy Radalj i Boris Sujdovic porijeklom su iz našeg grada, kojeg su iskoristili za ime punk rock benda koji je prašio od osamdesetih do 1995. godine.

osjećam živom! nisam htjela doći u poslijeratni Dubrovnik, jer sam htjela zadržati sjećanje na onaj predivni grad, nisam htjela uništiti to sjećanje. Dakle, kad sam došla u 2009., bila sam pozitivno iznenađena i tako ponosna na Dubrovnik, na činjenicu da je sve savršeno obnovljeno.

Vidjela sam sva mjesta u kojima sam

provaljuju u kuće, kradu, događaju se napadi na ulicama, provaljuje se u aute. Nije bitno je li velik ili malen grad.

A u Dubrovniku? Samo jedan detalj – šetam svog psa u 23 sata bez straha.

Ovo je jako siguran grad. Osim toga, ovdje u Dubrovniku se osjećam živo; tu živo, a tamo sivo! U Nizozemskoj je nebo sivo, ulice su sive i ljudi su sivi. A ja volim boje i život, zato je Dubrovnik grad po mojoj mjeri!

Nakon nizozemske, kako Vam odgovara dubrovačka (sunčana) klima?

O, ‘paše’ mi. Volim sunce!

Pa postoji li ijedna stvar u Dubrovniku koja Vam se ne sviđa?

Vjerojatno da, no to tek trebam otkriti.

Ok, možda papirologija, onaj ‘polako’ osjećaj. Ali nije loše to ‘polako’. Kada mi u posjet dolaze prijatelji iz Nizozemske, primjećujem kako su užurbani, te kako je u Dubrovniku sve drukčije, životnije... Bolje po tom pitanju.

Ovdje uživam život!

Dubrovnik i spojila se s njima. Cilj mi je bio ostvariti što više kontakata. To i sad radim, upoznajem nove ljude.

Dubrovnik prije trideset godina i Dubrovnik sad – primjećuju li se razlike?

Kao strankinja, kad sam tu radila, bila sam i sama i 30 godina mlađa. Ulicama, prometom, autobusima, sve je slično ili čak isto. Jednom sam došla ovdje u 2009. godini i to je bio prvi put da sam tu nakon rata. Naime, unatoč pozivima, radila. Radila sam u Villi Elita, te hotelima na Babinom kuku, u Imperialu, Libertasu, Excelsioru, Argentini i živjela sam i sad živim u Lapadu! Živjela sam na puno mjesta, ali nikad nisam imala ovakav osjećaj, osjećaj doma. U početku sam mislila da je to onaj ‘holiday’ osjećaj, kad ti je dobro, no osjećaj je ostao. I promijenila sam se u Dubrovniku. Kad sam u Hrvatskoj, potpuno sam druga osoba, osjećam se sigurno ovdje i optimistična sam.

Koliko je život u Nizozemskoj drukčiji?

Postala je opasna zemlja. Ljudi

Kako gledate na budućnost u Dubrovniku? Željela bih zauvijek ostati ovdje. Samo, za to ću morati naći posao. Zasad putujem gore – dolje.

Kad pričate o Dubrovniku svojim prijateljima, što im prvo kažete?

Prvo im pokažem slike! Pa onda objašnjavam. Mislim da su malo ljubomorni na vrijeme, koktele, plaže... Ali pozitivno. Ovo vrijeme, siječanj u Dubrovniku, je otprilike proljeće u Nizozemskoj. Nizozemska je divna, ali hladna i ponovit ću se, siva. I uvijek je puno vjetra. A ne volim vjetar i kišu... Nisam depresivna osoba, ali može me izdeprimirati loše vrijeme. Postoji nešto u dubrovačkom zraku što motivira, Dubrovnik ima dušu!

54 DuList IN

21. SIJEČNJA 2015. •

COUCHSURFERICA U POTRAZI ZA NOVIM DESTINACIJAMA

Thailand – prelijepa i

Thailanđani su simpatični i djeluju sretno – stalno su nasmješeni i kad zeznu stvar te se krenu klanjati i ispričavati, ne možeš nego nasmijati se

U očima Thailanđana si odmah bogataš ako si bijelac, tako da ti sve žele naplatiti 300 puta više (ali za sve se možeš cjenkati i ako ti se da, dobiti presmiješno nisku cijenu), a posebno taksije i tuk-tukove. Tuk-tuk je sklepano prijevozno sredstvo Piše Đina Jakir

Već duže vrijeme želim otići na neko daleko putovanje. Nikad nisam bila u Aziji, pa rekoh, zašto ne bi moja novogodišnja destinacija bio Thailand – kad volim i hranu i masažu? U 17 dana i 16 noći, koliko sam bila na Thailandu, išla sam 13 puta na masažu. Thai masaža

mi je potpuno otkriće – koriste cijelu svoju težinu da te dobro izgnječe, rastegnu i pokrckaju sve kosti. Osjećaš se k’o leptirić nakon toga, pozlatile im se ruke. Ovisno o lokaciji, masaža od 60 minuta košta između 30 i 50 kuna.

Tko o čemu? Đina o hrani. Zanimljivo je kako nigdje ne možeš kupiti kruh (nemaju pekare!) i mijeko i trebalo mi je nekoliko dana da to prihvatim. Pojela sam ne-znam-koliko pad thai-ja (noodle s povrćem, kozicama, začinima i indijskim oraščićima) i riže u svakakvim varijantama, a voće mi je na nos izlazilo. Stvarno je prefino i imaju svakakvo egzotično voće za koje nikad nisam čula – maracuja, zmaj voće, magosteen... Durian je voće koje mi na tri mjesta nisu htjeli

prodati, onda sam više i zaboravila pitati. Navodno toliko smrdi zato u svakom javnom prijevozu, liftu, hotelu, baš svugdje ima znak zabrane tog voća.

Slika kralja i znak zabrane duriana su načešći elementi svakog prostora. Kult štovanja kralja toliko je izražen da smo još prije puta bili upozoreni kako

DuList IN 55

• 21. SIJEČNJA 2015.

naporna zemlja je najbolje kralja niti ne spominjati.

Tako da smo samo gledali njegove fotografije u svim veličinama i razinama očuvanosti na svakom koraku ove Kraljevine.

Bangkok, glavni i najveći grad

Wat Maha That Temple, Ayutthaya

Kraljevine Thailand, broji preko 8 milijuna stanovnika. Taj grad uopće ne spava, uvijek je buka, auti na cesti, peteročlana obitelj se vozi na jednom motoru, prenose hranu, madrace, bačve s nekom smrdljivom tekućinom stoga me iznenadilo da se svi klubovi zatvaraju u 2 – 3 ujutro. Onda sam saznala kako je prije nekoliko mjeseci vojska preuzela kontrolu nad zemljom zbog velikih nemira i demostracija, što je već 12. put od 1932. kad je Thailand postao kraljevina. Kažu da je zbog toga sad puno bolje stanje u zemlji iako meni djeluje kaotično da ne može kaotičnije. Dobro, vjerojatno može, tamo u Indiji i sl., ali to tek trebam otkriti...

Većina ljudi na Thailandu je budističke vjeroispovijesti čija je osnovna premisa skroman, gotovo prosjački način života stoga njihovi svećenici žive isključivo od onoga što im se pokloni i ne bi trebali sami ništa posjedovati pa čak ni kuhati ili, primjerice, ubrati jabuku sa stabla... Kad vidiš jedan-dva budustička hrama

Bez riječi engleskog, sporazumijeli smo se hranom

kao da si ih vidio sve. Dobro, ja inače nisam baš ljubitelj klasičnog razgledavanja tako da sam se više zadržala na ulicama Bangkoka pokušavajući pronaći lokalnu osobu koja bi mi pričala o životu na Thailandu. Tu se nisam usrećila jer thailandsko znanje engleskog počinje i završava s riječima: ‘fruit shake, suits, tuk-tuk, massage, pay now, finished’, ali sam bar pekla meso s lokalcem. ‘Street food’ je preukusan i svakako ga treba probati! Doduše, djeluje nehigijenski jer se jede uz promet, automehaničarske radnje, kanalizaciju.

Opcija za rješavanje potencijalnih stomačnih problema je čašica rakije na kraju dana i sutra opet na ‘street food’!

U očajničkim pokušajima da pronađem lokalnu osobu koja kako-tako priča engleski, poslala sam preko 20 zahtjeva na couchsurfingu, neki su odgovorili nešto nesuvislo i ništa od toga. Međutim, ne odustajem od ideje da jedna od sljedećih sezona Kaučsurferice prozuji i Thailandom. To treeeeba snimiti!

Pažnja! U očima Thailanđana si odmah bogataš ako si bijelac, tako da ti sve žele naplatiti 300 puta više (ali za sve se možeš cjenkati i ako ti se da, dobiti presmiješno nisku cijenu), a posebno taksije i tuk-tukove. Tuktuk je sklepano prijevozno sredstvo u kojem imaš više šanse poginuti. Vožnja

56 DuList IN

21. SIJEČNJA 2015. •

verzija Bangkoka, opet te na sve strane vuku da nešto kupiš, u 15 minuta koliko sam bila na plaži ponudili su mi kukuruz, jet ski, masažu, sunčane naočale i pečeno meso. Kad se izostavi to konstantno napastovanje, Thailanđani su simpatični i djeluju sretno – stalno su nasmješeni i kad zeznu stvar te se krenu klanjati i ispričavati, ne možeš nego nasmijati se. Ovisi koliko vremena imaš, putovanje unutar Kraljevine može biti naporno i skupo, ako ne bukiraš karte još iz Hrvatske stoga mi se jako svidjelo što smo mi promijenili svega tri osnovne lokacije (Bangkok, otoci Lanta i Phuket) i onda išli na jednodnevne izlete. Jahanje slona i kajaking oko mangrove šume bih izdvojila kao zanimljive aktivnosti. Tijekom kajakinga imala sam bliski susret s majmunom. Ukrao mi je hranu i obavio veliku nuždu na mom stopalu. Naviknuli su da ih ljudi hrane i pritom su još bezobrazni. Nisam se uopće snašla, ali da mogu vratiti vrijeme, dobio bi veslom po tamburi. Thailand je predivna zemlja u kojoj je zapad učinio svoje i sad se njihova kultura svodi na to da pokušavaju opeljušiti bijelce i pritom nemaju nikakvog takta. Valjalo bi se vratiti i istražiti ne tako turistički orjentirana mjesta jer vjerujem da bi se tamo mogao osjetiti pravi duh te posebne azijske zemlje. Sljedeći put kauč-surfam na Thailandu makar se postavila na trepavice!

Tuk-tuk

je super doživljaj dok ne naletiš na ludog vozača koji se s nas četvero putnika non-stop diže na stražnje kotače i pritom misli da se ludo zabavljamo.

Khao San Road je najpopularnija ulica u Bangkoku i na svakom koraku nude gluposti koje ti ne trebaju. Doduše, mi smo se zaintrigirali za ping pong show i rekosmo ‘ajde’. U

najkraćim crtama – prostitutke izvode svakakve vratolomije sa svojim vaginama – zvižde, lansiraju banane, buše balone, pušu svjećice na torti, izvlače britvice (da, prave britvice!) itd. itd.

B-i-z-a-r-n-o. Bangkok je totalno bizaran grad. Vrijedi ga vidjeti, ali nakon 4–5 dana, moj je savjet, bježi negdje drugo.

Bijeg na Lantu i party na Phuketu

Tako sam otišla na otok Lantu, pošteno se odmorila i iskupala, trčala po 10-kilometarskim pješčanim plažama i išla na jednodnevne izlete na susjedne otoke.

Izdvojila bih Koh Rok koji izgleda nestvarno. Predivne plaže s bijelim pijeskom, azurno more i potpuno drukčiji podvodni svijet. Išla sam roniti i vidjela Nema s obitelji! I Dory (plavi Nemov prijatelj) i Tada (žuti Nemov prijatelj).

Bilo je skroz neobično kupati se u oceanu za Božić, a novogodišnji ukrasi na 35 stupnjeva totalno gube smisao koji je tijekom godina u mojoj glavi povezivan sa snijegom, hladnoćom i tonom masne hrane. Partijanerski otok Phuket, moja zadnja destinacija, je manja

Khaosan McDonalds

DuList IN 57

• 21. SIJEČNJA 2015.

HUMANITARNA MANIFESTACIJA

Što nas sve čeka na Festi 2015.? priređuje se koncert dubrovačkih opernih diva – opet uz suradnju Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

4. 40 GODINA DUGMETA, u subotu 31. siječnja u 23 sata u Culture Clubu Revelin: veliki koncert: Goran Bregović, Alen Islamović i Orkestar za vjenčanja i sprovode.

5. Dubrovačka klapa KAŠE uz Dubrovački simfonijski orkestar izvest će uspješnice iz skladateljskog opusa Đela Jusića u nedjelju 1. veljače u 20 sati u Revelinu.

6. Izložbu Josipa Škerlja i Miša Baričevića, u utorak 28. siječnja, Kazalište Marina Držića u 19 i 30 sati priprema zajedno s Hrvatskom maticom iseljenika u Dubrovniku.

7. U petak 30. siječnja u 11 sati u hotelu More u suradnji s Gospodarskom i Obrtničkom komorom,

Središnji veliki koncert u petak 30. siječnja u 20 sati u Revelinu programski se nastavlja po konceptu tematskih cjelina: Festa od mjuzikla i filmske glazbe Nedavno je u hotelu Hilton Imperial predstavljen bogati program Feste 2015, humanitarne manifestacije koja svake godine ima bogati glazbeni, kulturni i izložbeni program. Ona tradicionalno otvara službeni program proslave blagdana Svetoga Vlaha i Dana Grada Dubrovnika. Četrnaesta po redu, s programom preko sedam dana s više manifestacija, ovo će biti Festa od Orkestra, budući da DSO slavi 90 godina postojanja.

Program: 1. ‘Festa od Klapa’ u četvrtak 29. siječnja 2015. u 20 sati u Kazalištu

Marina Držića okupit će petnaestak muških i ženskih klapa, uglavnom iz Dubrovačko-neretvanske županije, bit će također u čast 90-te obljetnice Orkestra, pa će u završnici koncerta sve klape nastupiti uz dubrovačke simfoničare! Kroz prigodni tratamenat, tradicionalno, predstavit će se udruga AGROTURIZAM KONAVLE. 2. Središnji veliki koncert u petak 30. siječnja u 20 sati u Revelinu programski se nastavlja po konceptu tematskih cjelina: FESTA OD MJUZIKLA I FILMSKE GLAZBE. 3. U subotu, 31. siječnja u Katedrali

U ponedjeljak 2. veljače na Kandeloru u Luži od 12 sati priredit će se Festa od vina

Turističkim zajednicama, Gradskim i Županijskim upravnim odjelima i Udrugama vinara organizira se radionica Feste od vina – o sljubljivanju autohtonih jela i vina naše županije.

8. U ponedjeljak 2. veljače na Kandeloru u Luži od 12 sati priredit će se Festa od vina s Gospodarskom i Obrtničkom komorom Dubrovačko-neretvanske županije, a predstavit će se i proizvodi uljara i maslinara Dubrovačko-neretvanske županije.

58 Promo

21. SIJEČNJA 2015. •

GHETALDUS OPTIKA PREDSTAVLJA:

Leće za ‘život u uredu’ Do 31. 1. u svim Ghetaldus poslovnicama možete ostvariti 10% popusta na naočalne leće za radni prostor.

Zeiss leće za ured mogu vam osigurati udobnost pri radu čak i nakon osam sati boravka u uredu, a nabaviti ih možete u Ghetaldus optici u Atlant poslovnom centru na adresi Dr. Ante Starčevića 24 u Dubrovniku Imate li naočale za čitanje?

Dobro je da ih imate, no one vam ne mogu omogućiti optimalan vid dok radite ispred zaslona. Upravo suprotno – one vam mogu ugroziti vid i utjecati na ispravno držanje prilikom sjedenja za računalom Problem je u tome što obične neočale za čitanje imaju najbolju vidnu oštrinu, na cca. 30 do 40 cm i da bi oštro vidjeli zaslon računala, korisnici se moraju približiti na tu udaljenost, što je neprirodan položaj tijela, te izaziva razne fiziološke teškoće. Drugo rješenje je za rad na računalu imati dodatne naočale. U tom slučaju korisnici moraju mijenjati naočale pri svakoj promjeni pogleda.

Oko 80 % zaposlenih svoj radni dan provedu ispred zaslona računala. Kako svaki kontinuirani napor i navika uglavnom sa sobom nose i negativne posljedice, ni cjelodnevni boravak ispred računalnog zaslona nije iznimka.

Zaposlenici s takvim zadacima uglavnom imaju izražene subjektivne vidne smetnje. No, uz subjektivne javljaju se i one objektivne.

Zeiss leće za ured pružaju nam jasan i opušten vid u područjima između blizine i srednjih udaljenosti te čine svakodnevne poslovne situacije puno ugodnijima

Naime, nemoguće je, za oko koje je s godinama izgubilo sposobnost akomodacije, jednakom oštrinom vidjeti predmet koji je na različitim udaljenostima, odnosno koji je na srednjoj ili maloj udaljenosti. Rješenje, na sreću, postoji.

Zeiss leće za ured mogu vam osigurati udobnost pri radu čak i nakon osam sati boravka u uredu, a nabaviti ih možete u svim Ghetaldus optikama.

Svi smo se, ne jedanput, suočili s glavoboljama i crvenim očima, osjećajem svrbeža i peckanja u zjenicama. Uzrok je lako shvatljiv – oči su nam se za vrijeme rada kontinuirano naprezale i umarale. Malo bismo čitali s papira, potom bismo pogled prikovali za računalni zaslon, a ništa manje napora nije potrebno ni za razgledavanje i

komunikaciju s kolegama u uredu.

Možda su to, jer su dio rutine i svakodnevice, činjenice na koje ne obraćamo previše pozornosti, no svakako bismo trebali. Prije ili kasnije, osjetit ćemo loše posljedice nedovoljne brige o stanju svojih umornih očiju.

Zeiss leće za ured osiguravaju najbolju vidnu oštrinu na blizinu, te na srednju odaljenost i to do maksimalne udaljenosti od 4 m. Što to znači za vas? S jednim naočalama možete raditi na računalu, s tim istim naočalama možete čitati zabilješke, ali i pratiti sastanak u uredu…

Zeiss leće za ured pružaju nam jasan i opušten vid u područjima između blizine i srednjih udaljenosti te čine svakodnevne poslovne situacije puno ugodnijima. Zahvaljujući novoj tehnologiji, maksimalne srednje udaljenosti (M.I.D.) naočalne leće za ured mogu se prilagoditi specifičnim potrebama korisnika – bilo da se radi o radu u uredu ili aktivnostima u slobodno vrijeme. Uz Zeiss individualnu tehnologiju, nema potrebe da se oko prilagođava naočalama, naočale s prilagođavaju oku korisnika i njegovim potrebama.

Prednosti spektra ZEISS naočalnih leća za ured su dobra oštrina vida za pogled od bliže (u praksi:čitanje) do srednje udaljenosti (u praksi računalni zaslon ili radni stol), sa širokim rasponom pogleda; opušten i prirodni pogled u uredu i za bilo koje aktivnosti na maloj i srednjoj udaljenosti; ugodan položaj glave i tijela; prilagođenost individualnoj udaljenosti vida za raspon od bliže do srednje udaljenosti. Tri razine djelovanja osiguravaju najbolji odabir leće, kako bi se zadovoljile osobne tj. specifične potrebe korisnika. Nabaviti ih možete u bilo kojoj poslovnici Ghetaldus optike.

DuList IN 59

• 21. SIJEČNJA 2015.

KINESKI VOGUE I LARA STONE Britanska ljepotica Lara Stone, jedna od top deset najbolje plaćenih modela i na visokom osmom mjestu na Forbesovoj ljestvici, ljetos je ‘odradila’ photosession ispred objektiva Maria Testina, poznatog

Vogue fotografa, a fotografije su objavljene u kineskom izdanju Voguea, ljepotici su zapjevali momci iz Klape Kaše, a s njom su se ljetos družili i Jugaši!

OSVOJILI SU ZAGREBAČKI FESTIVAL

‘Čudna ili čudesna’ donijela novu pobjedu Zagrebačkom festivalu bila velika stvar za Silente.

Spot ‘Čudna ili čudesna’ potpisuje režiser Tvrtko aka Vidokk uz asistente redatelja, Anđelu Zebec i Petra Zebeca poznatih po suradnjama s Ninom Romić, Pavelom, Detourom, Yammatom i mnogim drugim izvođačima.

Elemente animacije u spotu radila je Antonija Veljačić, a tetovažu je nacrtala slikarica Patricia Cunjak. Cjelokupni dojam zaokružili su mladi hrvatski dizajneri Kliškinić & Šabarić koji su svojom kolekcijom oduševili kompletan modni svijet u protekloj godini

Autori pjesme, braća Tibor i Sanin Karamehmedović, nisu krili svoje oduševljenje nagradom izjavivši kako je već samo sudjelovanje na Zagrebačkom festivalu bila velika stvar za Silente Silenteovci su pobjednici 62.

Zagrebačkog festivala održanog u prepunoj dvorani Hypo Event Centra.

Među 21 novom pjesmom, stručni žiri kojeg su činili direktori domaćih glazbenih festivala (Splitski, Šibenski, RockOff i CMC) odlučio se za pjesmu ‘Čudna ili čudesna’ naših razigranih sugrađana. Njeni autori, braća Tibor i Sanin Karamehmedović, nisu krili svoje oduševljenje nagradom izjavivši kako je već samo sudjelovanje na

Neka bude tako, nisam taj, ti nisi ta, noćas nebo mi se bliži, da l’ si čudna ili čudesna?

kada su proglašeni najboljim mladim dizajnerima sezone. Tu titulu donijeli su im savršeno precizni geometrijski komadi na ženskoj silueti. Sličan senzibilitet njeguje i Jelena Aleksić-JA koja dizajnira mušku i žensku odjeću. Njena je odjeća bogati minimalizam koji odlikuje doza futurizma i nosive inovativnosti.

Pjesma ‘Čudna ili čudesna’ naći će se na novom studijskom albumu grupe kojeg pripremaju objaviti do kraja godine, što znači da nas u ovoj godini očekuje nasljednik debitantskog album ‘Lovac na čudesa’.

60 DuList IN

21. SIJEČNJA 2015. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Jarčevi, većina će svoju vezu nastaviti razvijati još većim intenzitetom. Oni koji su još sami bit će vrlo zavodljivi, pa stoga i uspješni u novim poznanstvima. Za svaki posao imat ćete snage, ali ne i živaca trpjeti autoritete. Najradije ćete raditi sami

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

U društvu svoje najdraže osobe vi ćete vjerojatno nalaziti utjehu i mir nakon burnih radnih sati. Oni koji su još sami teško da će nakon posla naći dodatnu energiju za ljubavna osvajanja. Radije će se opuštati u tišini ili u krugu dragih im prijatelja.

U idućim danima doći će do postupnog poboljšanja u vašem privatnom životu. Ljudi će opet postati otvoreniji prema vama, a i obratno. Mnogi će svoju vezu obnoviti nekim izlaskom na lijepo mjesto. Samci će se opet probuditi i izaći iz kuće.

Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Kako tjedan bude prolazio, vi ćete primijetiti da se vaši osobni odnosi počinju poboljšavati. To će vas ohrabriti da budete otvoreniji i da smjelije pristupate osobama suprotnog spola. Oni koji već jesu u vezi bit će još bliži jedno drugome.

Tijekom ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača.

Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer će dosta toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi.

Budite diplomat. Budite ustrajni.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Konačno će se drugi pokrenuti. Informacije koje ste već neko vrijeme čekali od njih stići će. To će razbistriti neke stvari u samoj operativnoj razini posla, pa ćete početi raditi lakše, jasnije i znat će se što je čiji zadatak. Neki uživaju s prijateljima.

U idućim danima ćete se vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola.

Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom.

Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života.

Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dobrom. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo.

Uz određenu diskreciju.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Moguće je da će izaći na vidjelo nešto što se dugo čekalo. To će uzrokovati novi vjetar u leđa vama, ali i pokrenut će posao u novom smjeru. Svi će se prilagođavati. Bit ćete osoba od povjerenja. Nekima ćete biti primjer kako treba raditi.

Tijekom ovog tjedna opet će vam se sve više otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se opet sve češće smijete ili što vas voljena osoba opet počinje podržavati. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja.

Vjerojatno ćete se dobro zabavljati.

Mnogi će osjetiti privlačnost prema osobi koja je mlada ili koja će im unijeti veliku svježinu u život. Oni u duljim vezama bit će vrlo kreativni i odlazit će zajedno na vrlo zanimljiva mjesta.

Dosta će pričati.

DuList IN 61

• 21. SIJEČNJA 2015.

DuTV program SRIJEDA 21. 1. 2015.

PETAK 23. 1. 2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BUNNY MALONEY crtani film za djecu 16:15 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:55 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dok. emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 18:40 RUŠITELJI REKORDA dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:50 NAJPOZNATIJI ZLOČINI SVIJETA dok. emisija 20:15 DUBROVAČKI LIKOVNI UMJETNICI dok. emisija 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 TRI KRALJEVSTVA serija, povijesna drama 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:13 TV PANORAMA

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BUNNY MALONEY crt. film za djecu 16:15 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:45 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 17:10 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 GRUŠKE PRIČE dok. emisija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 EUROPA U FOKUSU emisija o gospodarstvu 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:55 S CAREM NA KAVI emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRUŠKE PRIČE dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 ČAROBNI MAČ igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

ČETVRTAK 22. 1. 2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BUNNY MALONEY crtani film za djecu 16:15 AVANTURE KOMPASA I BUDILICE crtani film za djecu 16:30 COSIMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:55 MALI I VELIKI emisija za djecu 17:10 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 IZGUBLJENI U VREMENU

TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođenje.

SUBOTA 24. 1. 2015.

GRUŠKE PRIČE svakoga petka priča rođeni Gružanin, prof. dr. Rade Petrović.

Originalna dokumentarna emisija DUTV-a.

KROJAČI 18:00 VIJESTI 18:16 BANDOLERA telenovela 19:05 RUŠITELJI REKORDA dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DUBROVAČKI LIKOVNI UMJETNICI dok. serija 20:05 GRADSKE ZIDINE DUBROVNIKA dok. film 20:45 VIJESTI 21:00 IZGUBLJENI U VREMENU LIJEVAC dok. emisija 21:20 U ZDRAV MOZAK zabavna emisija 21:40 ANNA CHRISTIE igrani film 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:12 TV PANORAMA

16:00 FLASH VIJESTI 16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 ČUDESNI SVIJET ZRAKOPLOVSTVA dok. serija 17:55 HRANA I VINO kulinarska emisija 18:45 PAX CHRISTI SPOZNAVANJE dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 20:30 TRAGOM STARINE dok. emisija 20:50 HAKERI krimi-serija 21:45 GLAZBENI SPOTOVI 22:00 CRVENO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:30 FLASH VIJESTI 23:32 TV PANORAMA

NEDJELJA 25. 1. 2015.

GOVORIMO DUBROVAČKI emisija je kojom kroz interakciju s našim najmlađima, bilo učenicima osnovnih ili srednjih škola, gledatelje učimo ili podsjećamo na neke davno izgubljene riječi iz dubrovačkog govora.

16:01 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičjajnom govoru 17:50 S CAREM NA KAVI emisija 18:45 NAJPOZNATIJI ZLOČINI SVIJETA dok. film 19:10 HAKERI krimi-serija 20:00 ZRCALO, voditelj: Vido Bogdanović emisija uživo 20:50 EUROPA U FOKUSU emisija o

gospodarstvu 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:45 DAN NA TRKAMA igrani film 23:00 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 26. 1. 2015.

16:00 16:05 16:15 16:30

FLASH VIJESTI informativni blok BUNNY MALONEY crt. film AVANTURE BUBA crt. film COSMIC QUANTUM RAY crtani

16:50 17:15 17:40 18:00 18:15 19:10 19:30 19:35

PRIVREDNI HR magazin HRANA I VINO kulinarska emisija GRAĐANI O GRADU emisija (R) VIJESTI BANDOLERA telenovela RUŠITELJI REKORDA dok. serija FLASH VIJESTI GOVORIMO DUBROVAČKI

19:55 20:45 21:00 21:20

ZRCALO emisija VIJESTI GRAĐANI O GRADU emisija (R) U ZDRAV MOZAK zabavna

film za djecu

emisija o zavičajnom govoru

emisija 21:40 GLAZBENI SPOTOVI 22:00 CRVENO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

UTORAK 27. 1. 2015.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 BUNNY MALONEY crtani film za djecu 16:15 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:30 COSMIC QUANTUM RAY crtani film za djecu 16:50 PORTRET UMJETNIKA dok. emisija 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 VIŠE O MANJEM dok. emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 RUŠITELJI REKORDA dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija (R) 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI (R) 21:00 VIŠE O MANJEM dok. emisija (R) 21:20 U ZDRAV MOZAK 21:40 DAN NA TRKAMA igrani film 23:10 FLASH VIJESTI 23:15 TV PANORAMA

62 DuList IN

21. SIJEČNJA 2015. •

BAKLJA KRENULA IZ GRADA

Mališani trčali za mir u svijetu!

Utrka se odvija pod nacionalnom zastavom i uz razgovor o tome kako najmlađi doživljavaju mir

Trkači, putujući kroz više od sto zemalja Svijeta, nose upaljenu baklju čiji plamen simbolizira ljudsku težnju za životom u harmoniji.

Baklju predaju iz ruke u ruku, a primili su je osim najmlađih stanovnika svijeta i brojne značajne osobe Brojni mališani uključili su se proteklog tjedna u Svjetsku Utrku mira, koja je na svoje putovanje krenula iz našeg ljepog grada.

Ova Utrka važna je manifestacija koja se održava svake godine i ima za cilj promociju međunarodnog prijateljstva i razumijevanja. Trkači, putujući kroz više od sto zemalja Svijeta, nose upaljenu baklju čiji plamen simbolizira ljudsku težnju za životom u harmoniji.

Baklju predaju iz ruke u ruku, a primili

su je osim najmlađih stanovnika svijeta i brojne značajne osobe poput pape Ivana Pavla II., Majke Tereze, Nelsona Mandele…

Učenici dubrovačke Osnove škole Marina Getaldića trčali su za mir preko Straduna, nakon čega su zajednički posadili stablo mira, maslinu, na prostorima te škole. S dubrovačkim mališanima trčalo je četrdesetak volontera organizacije ‘Peace Run’ iz dvadesetak zemalja svijeta. A baklju mira u OŠ

Lapad od međunarodnih trkača mira preuzeo je i u Školu unio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u pratnji nekoliko stotina lapadskih učenika.

Inače, ova Utrka uvijek se odvija pod nacionalnom zastavom i uz razgovor o tome kako najmlađi doživljavaju mir. Svi zajedno o miru pjevaju, plešu i argumentirano razgovaraju kako bi se moć ove riječi u cijelosti doživjela te osjetila potreba prenošenja drugima.

Oglas 63

• 21. SIJEČNJA 2015.

ATLANT POSLOVNI CENTAR

2 m 0 0 1 55 DO D O I V 2 O N A ST m / R U E 0 0 .8 CIJENA: 2

SATU O P INGA K R A AP UNA K 5 CIJEN E J

NOG Č E S JE M T STA S E O J N M Ć H MOGU PARKIRNI A NAJM Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Dr. Ante Starčevića 24, Dubrovnik, tel. 020 352 224, info@apc.hr, www.apc.hr

64 Zadnja

21. SIJEČNJA 2015. •

STIŽE TURISTIČKI HOTELSKI MENADŽMENT

Novi studij za budućnost turizma

POGLED STRAGA 36 Kultura

Održana premijera ‘Na tri kralja’

Piše/Foto Mia Njavro

Dubrovnik dobiva novi stručni studijski program – Turistički hotelijerski menadžment, koji će dodatno obogatiti ponudu grada, kazano je na konferenciji za medije održanoj početkom tjedna u prostorima DIU Libertas Međunarodnog sveučilišta, koji je uz Grad Dubrovnik i gospodarske subjekte grada i pokrenuo ovaj studij.

Novi studijski program izvodit će se u organizaciji DIU Libertas međunarodnog sveučilišta i Visoke poslovne škole Libertas iz Zagreba. Program su predstavili Milan Perić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, more i turizam i dekan VPŠ Libertas Davor Žmegač.

— Ovo je novi projekt Libertasa koji želimo razvijati u Dubrovniku. Ono što mi želimo pokrenuti u Dubrovniku, prije svega uz pomoć domaćeg znanja i domaćih ljudi, je novi stručni studij Turističkog hotelskog menadžmenta.

Taj stručni studij moramo razvijati u Dubrovniku kroz dvije faze: prva bi krenula 9. ožujka, kada bismo krenuli s preddiplomskim stručnim studijem za izvanredne studente. Traje tri godine i kojima se dobiva 180 ECTS bodova i zvanje prvostupnika – kazao je Žmegač.

Redovni studij istog tog programa krenuo bi u novoj akademskoj godini,

pri čemu taj redovni studij razvija dva dodatna modula – specijalizacija gastronomije i restoraterstva. Ta dva modula razvijat će se sa stručnjacima iz Dubrovnika i cijele Hrvatske. Ovo je jedan pravi, znanstveni, turistički i dubrovački proizvod, prepoznatljiva dubrovačka škola turizma, kazao je Žmegač.

Stara izreka kaže: ‘Čovjek uči cijeloga života’. Onaj tko ne uči, nema se nadati ničem boljem. Zato sam posebno sretan što kreće ovaj stručni studij iz područja hotelijerstva, a najesen je najavljen i studij Restoraterstva i Gastronomije. Rekao bih kako je cjeloživotno učenje i izobrazba kadrova imperativ svih nas. Upravo po uzoru drugih zemalja u svijetu, napravili smo jedan elaborat, stručne programe i studij započinje s radom. Zahvalio bih svima onima koji su doprinijeli i omogućili razvoj ovog studija, davali potporu, pa hvala i onima koji su drukčije razmišljali – istaknuo je Perić.

Studij je namjenjen mladima koji su završili prvenstveno srednju strukovnu školu i žele završiti školovanje u svojoj struci, te u konačnici i raditi u svojoj struci. Cijena studija na razini preddiplomskog kretat će se na razini od 23 tisuće kuna i on obuhvaća predavanja, vježbe, prakse, svu literaturu, sve knjige i predavanja, po godini.

Rukometašice svim srcem za Pava 59 DuList IN

‘Čudna ili čudesna’ osvojila Zagrebfest!

24 Župa

Nardelli: U 2015. dovršavamo školsku dvoranu!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 28. siječnja

Studij je namjenjen mladima koji su završili prvenstveno srednju strukovnu školu i žele završiti školovanje u njoj

Čitajte nas na www.dulist.hr!

46 Sport