Dulist #134

DUBROVAČKI TJEDNIK #134 Srijeda, 30. travnja 2014. • Cijena 7 kn

SRI prvi festiwine

tv france 2

Tko to ljubi stonsku kamenicu?

PET SUB NED PON UTO

izložba cacib 2014

Francuzi vole Svetog Vlaha i Grad

str. 54

ČET

300 pasa u Gospinom polju str. 52

str. 62

dubrovnik ugostio 35 tisuća vjernika

Bravo mladi! stiže 100 kontejnera

Od ljeta razvrstavamo otpad str. 10

Dinamični duo

Brazilci će pohrliti u Maestrale

str. 22

2 Oglas

30. TRAVNJA 2014. •

ATLANT POSLOVNI CENTAR

2

m 00 m 1 0 O 0 D 2 1 5 5 D O I/m DOSTANO V 2 R U m / E R U E 0 0 0 0 2.8 EKCRIEJTNEINNE*A: 2.8

2

D 55 O I V O STAN CIJENA: IŽBE N A TUMA UKNJ N E Ž I SN IJEDI DO DA VR

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Od Svetoga Mihajla 1, Dubrovnik, tel. 020 35 22 27, info@apc.hr, www.apc.hr * PLANIRANI TERMIN UKNJIŽBE NEKRETNINE TRAVANJ 2014.

Oglas 3

• 30. TRAVNJA 2014.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Ana Prohaska Vlahinić, Mia Njavro, Nikša Miletić

Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić, Varina Jurica Turk Marketing Željka Krstulović

Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin Just Dubrovnik Ariana Koši Vesna Petrović

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 30. 4. 2014.

Broj 134 Godina 3.

www.dulist.hr

4

Aktualno

OBITELJ MATIĆ OTVORILA VRATA HODOČASNICIMA

S radošću smo primili mlade u naš dom Razgovarala Mia Njavro

Unatoč tome što je ta dva dana bila potpuna ludnica, mladi su smogli snage u nedjelju poći i na misu, a njih šestero uputili su se prema Crkvi sv. Mihajla, gdje ih je kako kažu, čekao ‘ostatak ekipe’, a odmah nakon toga uputili su se na dugi put doma. Svejedno noseći osmjeh na licu, iako su, kaže Mihaela ‘noć prije itekako bili vani’

Mnoštvo dubrovačkih obitelji otvorilo je nakratko svoje domove kako bi primili mlade hodočasnike koji su pristigli na dosad najveći Susret mladih u Hrvatskoj. Htjeli su biti dio zajedništva mladih, ugostiti mlade vjernike na jednu noć. Među njima su i obitelj Matić, Đivo i Lidija, koji nisu ni trenutak dvojili da od njih 35 tisuća uzimaju njih šestero, unatoč tome što žive u stanu, ali kako kaže izreka’gdje čeljad nije bijesna, kuća nije tijesna’.

— Nije to nama bio nikakav problem, odmah smo prebacili stvari, te su oni spavali u jednoj sobi, a mi u drugoj.

Snašli smo se, a i čini mi se kako im je bilo udobno. S radošću smo ih primili u naš dom – kaže Lidija.

Mladi koji su boravili kod njih su iz Kalinovca, iz župe Svetog Luke evanđelista, za koju smo saznali kako je osnovana 1881. godine. Oni su Ivan Peršić, Nikola Bevrka, Dominik Stoprd, Toni Stjepan Baltić, Nikola Biruš, te Snježana Lenardić, mladi redom s osmijehom na licu. Oni su Lidiji i Đivu poklonili i Monografiju Župe Kalinovac, na koju su se i potpisali – kažu, za uspomenu na boravak u Dubrovniku na Susretu! Još jedna monografija otišla je u ruke don Željka Kovačevića.

— Monografija je izvrsna, stvarno su me razveselili – kaže Lidija uzimajući knjigu iz ruku Mihaele i Ivana. Inače, zanimljivo je i spomenuti kako je Ivan

Aktualno 5

• 30. TRAVNJA 2014.

Pozvani ste biti odgovorni članovi svog društva, onako kako je Krist to učinio — Mate Uzinić DUBROVAČKI BISKUP Peršić jednom prilikom hodočastio 50 kilometara noseći križ.

Unatoč tome što je ta dva dana bila potpuna ludnica, mladi su smogli snage u nedjelju poći i na misu, a njih šestero uputili su se prema Crkvi sv. Mihajla, gdje ih je kako kažu, čekao ‘ostatak ekipe’, a odmah nakon toga uputili su se na dugi put doma. Svejedno noseći osmjeh na licu, iako su, kaže Mihaela ‘noć prije itekako bili vani’. Naime, na Stradunu su se dobro zabavili, ali još su imali energije za prošetati se do Mihajla.

Inače, oko 20 tisuća mladih bilo je smješteno u domovima, dok ih je 10 tisuća bilo smješteno u dvoranama,

školama i vrtićima. Unutar Župe svetog Mihajla bilo je smješteno ukupno 1200 mladih. Dubrovnik je tako i ovaj put kao i mnogo puta dosad u svojoj bogatoj povijesti pokazao svoju otvorenost i velikodušnost, od cijelog grada pa sve do svake obitelji posebno.

‘Papa je za mene oduvijek bio svetac’

Mladi odlaze na Svetu misu, a Lidija s ponosom pokazuje svoju malenu kolekciju – tu se nalaze bedževi, privjesci, marama, zastava... Sve u znaku Pape Ivana Pavla II., odnosno njegovog dolaska u Dubrovnik 2003. godine.

— On je za mene bio hodajući svetac.

Sjećam se te divne mise, nezaboravna je bila. Tada počasni građanin, a sada svetac

I tada sam govorila da je svetac! Sjećam se te divne mise, nezaboravna je bila.

Tada počasni građanin, a sada svetac, što su dokazali i mladi jučer i danas i pokazali ljubav prema njemu. Uvijek se zahvaljujem Papi za svu ljubav koju nam je dao i pokazao da voli Hrvatsku – kaže Lidija.

A kao šećer na kraju, mora se dodati i to kako je Lidija svojoj ‘novoj i proširenoj’ obitelji napravila i ukusnu čokoladnu tortu po starom receptu, koja je bila izvrsna okrepa nakon napornog, ali ispunjenog dana.

KALINOVAC Odakle su došla ‘Lidijina djeca’?

Četiri momka i dvije djevojke dolaze iz kalinovačke župe, čiju jezgru upravo sačinjava mjesto Kalinovac. Njihova župna crkva je Svetog Luke evanđelista, sagrađena kažu 1867. godine, kao prvi primjer rane neogotike. Vrlo brzo je dograđena.

Produljena je i proširena, sada u obliku latinskog križa. S pročelja crkve uklonjen je zvonik, a novi 38 metara visok prema nacrtu Janka Holjca dograđen je s desne strane.

U njemu su četiri zvona i u novije vrijeme ugrađen je novi elektronski toranjski sat.

6 Aktualno

30. travnja 2014. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info servisne informacije

Ljekarna ’ Kod Zvonika ’ od 28.4. do 4.5. 2014.

Ljekarna ’ G R U Ž ’ od 5.5. do 11.5.2014.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati.

Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku

Veličanstveno i dostojenstveno, za mlade!

Svečanu svetu misu predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uz koncelebraciju apostolskog nuncija, 15 biskupa i 500 svećenika.

‘Na slobodu pozvani’ – geslo je dubrovačkog susreta o kojem je više puta u svojoj propovijedi mons.

Uzinić progovorio Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku događaj je koji je obilježio ovaj vikend. 35 tisuća mladih iz Hrvatske i svijeta okupilo se u gradu i unatoč teškim vremenskim uvjetima ispunili su ga radošću, veseljem i zajedništvom u vjeri. Susret je započeo svečanim otvorenjem u staroj gradskoj jezgri obraćanjem dubrovačkog biskupa Mate Uzinića.

— Prije dvije godine preuzeli smo križ u Sisku. Ali pokazalo se da taj križ nije križ nego blagoslov. A taj naš blagoslov ste zapravo vi, naši mladi –dobrodošli!

– kazao je biskup.

Dubrovačkim ulicama orila se pjesma i ples mladih okupljenih na čak 17 lokacija po cijelom gradu.

Uslijedila je procesija s križem Susreta uz desetak tisuća mladih hodočasnika iz dubrovačke katedrale prema Gruškoj luci, gdje se u 17 sati održalo središnje euharistijsko slavlje, na istom mjestu na kojem je prije 11 godina euharistijsko slavlje predvodio Papa Ivan Pavao II, veliki prijatelj mladih.

35

tisuća mladih u Dubrovniku je boravilo 2 dana

Slijedeći Susret održat će se u Vukovaru 2017.

Svečanu svetu misu predvodio je dubrovački biskup mons. Mate Uzinić uz koncelebraciju apostolskog nuncija, 15 biskupa i 500 svećenika. ‘Na slobodu pozvani’ – geslo je dubrovačkog susreta o kojem je više puta u svojoj propovijedi mons. Uzinić progovorio.

— Bog nas nije stvorio kao robove, On nas uvijek ljubi, ne pamti naše grijehe, sve oprašta i zaboravlja. On nas ljubi neovisno o tome kakvi smo, i uvijek nas iznova oslobađa. Isus nikoga ne prisiljava na vjeru, ali uvijek nudi sebe. On

vas je oslobodio i darovao vam slobodu za dobro, iskoristite je – kazao je biskup.

Na kraju svečanog misnog slavlja mladi su oduševljenim poklicima pozdravili najavu Vukovara kao mjesta slijedećeg SHKM-a 2017. godine.

Nakon molitve, zabava

Susret se nastavio bogatim večernjim festivalskim programom na Stradunu, a nekoliko tisuća mladih uživalo je u pjesmama bendova hrvatske duhovne scene poput Zakon neba, VIS Veritas,

Aktualno 7

• 30. travnja 2014.

DUBROVAČKI MUZEJI

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–18 Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9–18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno

VIS Pax, Božje ovčice, Mihaela Klaića, Ivana Perića & DJ Pekyja, Slyric 33, te Hrvatskog nadzemlja i posebnih izvedbi dubrovačkih animatora.

Dubrovački susret imao je posebnu čast završiti večer s pjesmom ‘Krist jednom stade nažalu’. Naime, mladi su pustili 500 balona s led lampama kao znak molitve upućene Ivanu Pavlu, a uz zvuke njegove omiljene pjesme, u izvedbi Marije Husar Rimac i benda Zakon neba. Istovremeno, točno u ponoć, pripadnici GSS-a na Zvoniku su spustili stratu s prikazom dvojice papa koji su dan nakon Rimu

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8–20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno

proglašeni svetima. Tijekom nedjeljnih prijepodnevnih sati mladi su sa svojim obiteljima domaćinima sudjelovali na svečanim euharijstijskim slavljima u župama u Dubrovniku i okolici.

Dubrovnik je tako ostao zabilježen kao mjesto najbrojnijeg susreta hrvatske katoličke mladeži. 35 tisuća mladih na svoj poseban, nov i drugačiji način ispričali su prekrasnu priču o istinskoj ljubavi, zajedništvu i slobodi – razigrano, sanjarski, otvorenog srca prema budućnosti i životu, na način kako samo mladi znaju.

Ljetno radno vrijeme vrijedi do 2. studenog 2014. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

On nas uvijek ljubi, ne pamti naše grijehe, sve oprašta i zaboravlja. On nas ljubi neovisno o tome kakvi smo, i uvijek nas iznova oslobađa.

Isus nikoga ne prisiljava na vjeru, ali uvijek nudi sebe

Gruška luka bila je premala za sve mlade koji su stigli u Dubrovnik

Spavalo se i u dvorani na Ilijinoj glavici

Plesalo se i pjevalo unatoč kiši

8 Aktualno

30. travnja 2014. •

gore Nesvakidašnja slika – Stradun prepun mladih

dolje Biskup Uzinić zaželio je dobrošlicu katoličkoj mladeži

Aktualno 9

• 30. travnja 2014.

Rijeka mladih vjernika slila se prema Gružu

‘I kad pada i kad puše nosi Krista usred duše!’

Jurica, 28-godišnjak iz Jaske stigao je u Grad oko 10 sati. Njih 122 stiglo je s dva autobusa, a smješteni su većinom u Čibači. S druge strane Manja iz Osijeka došla je preko Međugorja oko osam ujutro. Okisnuli su kažu malo, ali ne zamjeraju. Noć će prespavati u bolnici Piše i Foto Nikša Miletić

Nakon svečanog otvorenja Susreta hrvatske katoličke mladeži, u manjim grupama, predstavljajući svoje župe, korak po korak prešli su mladi put od Straduna do gruške luke. Dok su neki trčali između kapi, a drugi plesali na kiši, treći su pjevali, a neki jednostavno pokislo ‘lomili put’. U nepreglednoj povorci koja je trajala puna dva sata moglo se čuti svakojakih i pjesama, a za uho nam je zapela pogotovo jedna: ‘I kad pada i kad puše, nosi Krista usred duše’, orilo se Vukovarskom ulicom, a odmah potom moglo se čuti i pjesama iz repertoara Marka Perkovića Thompsona poput ‘Lijepa li si’, a posebno osvježenje bila je ‘Kad si sretan’.

Jurica, 28-godišnjak iz Jaske stigao je u Grad oko 10 sati. Njih 122 stiglo je s dva autobusa, a smješteni su većinom u Čibači.

— Kišno! – spremno odgovara na naš upit kakvi su mu prvi dojmovi

— Mi smo iz Sesvetskog Kraljevca. Čekamo misu, nasreću nismo okisli. Ekipa je došla u ‘starkama’, nisu baš razmišljali

Dubrovnika dok u isto vrijeme njegova ljubazna prijateljica uzima kišobran iz naših ruku da ‘možemo s mirom porazgovarati’.

— Imamo jednu prijateljicu koja je već bila, pa nam je ona uspjela na brzinu pokazati nešto Grada – zaključuje Jurica dok ga brzinski pozdravljamo u skupljanju drugih dojmova.

23-godišnjeg Zvonimira našli smo u zaklonu od kiše pokraj OTP Banke.

— Mi smo iz Sesvetskog Kraljevca. Čekamo misu, nasreću nismo okisli.

Ekipa je došla u ‘starkama’, nisu baš razmišljali – rekao nam je Zvonimir koji je udoban ležaj potražio – na podu.

Bez brige na svijetu, na naš upit o tome kakvi su planovi njemu i prijateljima, sa smiješkom odgovara — Što nam kažu!

— Pa neće program trajat do šest ujutro – uporni smo mi, na što on poentira sa smiješkom — Hoće zato neki drugi!

S druge strane Manja iz Osijeka došla je preko Međugorja oko osam ujutro.

Okisnuli su kažu malo, ali ne zamjeraju.

Noć će prespavati u bolnici.

— Slabo smo uspjeli dosada vidjeti Grada. Nakon mise tek možemo na zidine – kaže ova neumorna Osječanka.

— Super je što je ovoliko mladih na jednom mjestu. Kiša nas je mogla

pustiti na miru, ali eto što je tu je – kaže ova 23-godišnjakinja koja usprkos vremenu kaže kako nema namjeru propustiti večernji zabavni program.

— Stigli smo oko devet sati, nešto malo smo razgledavali. Uspjeli smo malo pogledati Grad – kažu nam Kata i Matea iz Posušja te uglas odgovaraju kako im je ovo prvi put u Gradu.

— Odličan je grad, samo da nam je vrijeme ljepše – sa smiješkom nam kažu ove ‘oko 15godišnjakinje’ iz Posušja dok s noge na nogu idu dalje prema Gružu, a mi u potragu za što boljom fotografijom.

10 Aktualno

30. travnja 2014. • SHKM Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku događaj je koji je obilježio ovaj vikend, a posebna pohvala ide dežurnim službama za njihov izniman rad.

Tjedni semafor puls tjednih zbivanja

Jesmo li spremni?

Razvrstavanje otpada trebalo je krenuti prije deset godina!

Kroz nekoliko dana trebali bi doći svi kontejneri, njih stotinu, kapaciteta 110 litara. To su kontejneri stakloplastika-papir, a uz njih dobit ćemo još stotinu kanti od 240 litara, koje će se raspoređivati na mjestima do kojih kamioni Čistoće ne mogu tako lako ući. Ove kante i kontejneri postavljat će se po cijelom gradu, a uz njih tu je još i 20, 25 zelenih otoka Piše Mia Njavro Foto Zvonimir Pandža

Novi Zakon o gospodarenju otpadom, koji nalaže razvrstavanje otpada na kućnom pragu, na snagu je stupio u srpnju prošle godine, te bi se trebao konačno početi provoditi 1. srpnja ove godine. Konačni zamišljeni cilj je da do 2018. godine u potpunosti nestanu sva smetlišta.

Do 2015. svaki će grad i općina morati uvesti strogu selekciju otpada, ali će ga morati razvrstavati i sami građani, tvrtke i javne ustanove. Stoga, građani se moraju ‘naučiti’ razvrstavati otpad na kućnom pragu, te ga nositi u za to posebno određene kontejnere za sortiranje.

Koliko će biti teško naučiti Dubrovčane sortirati otpad, zna Pero Kaciga, direktor Čistoće.

— Pripremamo aktivnu kampanju

100

kontejnera stiže u grad

gdje ćemo građane educirati i obrazovati. U trenutku kada počnemo postavljati kontejnere, paralelno ćemo ‘lansirati’ i pojačati kampanju o jačanju svijesti ljudi o razvrstavanju otpada – ističe Kaciga te dodaje kako ljudi, ako ‘nemaju uživo sliku’,

odnosno ako ne vide kontejnere, niti ne osjećaju nužnost da razvrstavaju otpad.

— Iako, moram priznati, ljudi već čitaju i educiraju se o razvrstavanju otpada, to je vrlo bitna stvar u Europi do koje i mi moramo doći.

Aktualno 11

• 30. travnja 2014.

Cijena nekretnina Oporavak tržišta nekretnina čeka nas tek za dvije godine.

Cijene su stabilne, no prodaje nema.

Kupci pokušavaju smanjiti cijene, a prodavači ih drže.

Recimo, imali smo akciju s Osnovnom školom Lapad gdje su u sklopu radionice djeca na info punktovima objašnjavala zainteresiranima što je to razvrstavanje otpada. Također smo imali info pult za Dan planete Zemlje u Komolcu, gdje su se educirala vrtićka djeca. Također, podijelit ćemo te kante po svim vrtićima i školama pa će se i na taj način s djecom pokušati maksimalno raditi. Krećemo od tih detalja, a preko plakata, medija, na maksimalan način ćemo pojašnjavati građanima na koji način razvrstavati otpad – kaže Kaciga.

Kroz nekoliko dana trebali bi doći svi kontejneri, njih stotinu, kapaciteta 110 litara.

možemo postaviti – kaže Kaciga.

— Uz njih, tu je još i 20, 25 naših zelenih otoka, mislim da je to u ovom trenutku dovoljno. Dubrovnik je relativno malen grad i bit će super ako uspijemo i sve ove staviti u grad – naglašava.

Osim toga, dodaje, bilo bi sjajno kada bi mogli staviti i kontejnere za tetrapak, no zasad su dovoljna i ova tri.

— Napominjat ćemo i građane kako će se u kontejnere za staklo također moći bacati i limenke od sokova i pive, a ti kontejneri će se naknadno razvrstavati, na licu mjesta, sukladno zakonu.

Kaciga otkriva i kako je upravo prošao Prostorni plan prema kojem će se graditi i reciklažno dvorište, koje

— To su kontejneri staklo -plastika -papir, a uz njih dobit ćemo još stotinu kanti od 240 litara, koje će se raspoređivati na mjestima do kojih naši kamioni ne mogu tak lako ući.

Ove kante i kontejneri postavljat će se po cijelom gradu, gdje ih god

bi se trebalo nalaziti na prostoru Čistoće ispod Duba.

— Sređuje se tehnička dokumentacija i vjerujem kako će u određenom vremenu to biti realizirano. Nadam se do 1. srpnja, na ljeto, pokušat ćemo maksimalno brzo, a čekali smo

Stiže i reciklažno dvorište

Igralište na Pelinama Igralište na Pelinama koje je otvoreno 2010. oštećeno je i premda je iz Grada Dubrovnik još prošle godine najavljena sanacija, ni nakon godinu dana do toga nije došlo!

dokumentaciju koju zapravo niti ne možete dobiti ako prostor nije vaš.

Mora proći Prostorni plan, kako bi se dvorište moglo ucrtati, a to smo dobili nedavno, prije dvadesetak dana. Tada smo mogli krenuti u realizaciju – kaže Kaciga.

Grabovica ne dolazi u obzir

Na pitanje o ‘rak-rani’ Dubrovnika, Grabovici, Kaciga odgovara: — Predaleko je voziti i razvrstavati otpad na Grabovici, to treba raditi na licu mjesta. Mogućnost je i bilo je razgovora o tome da se napravi postrojenje. Možda će i to biti jednog dana. No mi moramo postupati po zakonu, odnosno razdvajati na licu mjesta, a to je jedini način i da građani počnu razdvajati u kući – dodaje.

No, napominje i kako građani blizu svojih kontejnera gdje bacaju komunalni otpad moraju imati i ova tri kontejnera za odlaganje razdvojenog otpada.

— Znate, teško ćete natjerati nekoga da komunalno smeće baca na jedno mjesto, pa da ide na primjer 500 metara dalje i baca razdvojeni otpad. Iako, moram priznati, na mjestima gdje su postavljeni zeleni otoci dosta ljudi se ponašalo na način da su već stvorili svijest o razdvajanju otpada – ističe Kaciga.

No, ipak će se trebati puno raditi na edukaciji ljudi i pojašnjenjima kako je ovo nužna regulativa. To je u Dubrovniku malo teže, svi su nekako ‘kontra’, kaže.

— Valjda ćemo shvatiti svi skupa da to moramo raditi, da je nužno i vjerujem da će se svijest sigurno promijeniti. Ovo je trebalo krenuti prije deset godina, i to na razini države. Oni su sad donijeli i naputke, sve nije regulirano kako treba, no 1. srpnja bi nove regulative trebale ‘startat’. No, stvari se ne mogu mijenjati preko noći, na točno određeni datum. Priznajem ipak, u posljednjih nekoliko mjeseci puno se više učinilo po pitanju razvrstavanja otpada nego u proteklih nekoliko godina – zaključuje Pero Kaciga.

Napominjat ćemo i građane kako će se u kontejnere za staklo također moći bacati i limenke od sokova i pive, a ti kontejneri će se naknadno razvrstavati

12 Aktualno

30. TRAVNJA 2014. •

Nitko ne zna što ‘uzeti s menija’ PREDAVAČ NA SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU MR. SC. IVAN JELČIĆ

Iako je Europska unija općenito govoreći u fazi laganog oporavka, u Hrvatskoj se takav put još uvijek ne nazire Piše Baldo Marunčić

Travanj je mjesec u kojem sa zanimanjem pratimo početak turističke sezone, ali i jednim uhom osluškujemo što će novoga učiniti Vlada u Zagrebu, nadajući se da će to imati što manje štete na turizam, jedinu granu od koje zaista živimo. Opći je dojam kako se Vlada baš i ne snalazi, porezi se najavljuju pa odgađaju, ulaganja nema, ekonomske brojke su nam u crvenom iz kvartala u kvartal.

O zamršenoj situaciji u ekonomiji, porezima, prekomjernom deficitu i dojmovima nakon prve godine članstva u Europskoj uniji razgovorarali smo s predavačem na Sveučilištu u Dubrovniku, mr. sc. Ivanom Jelčićem.

Britanski tjednik The Economist našu ekonomiju svrstao je među deset najgorih u svijetu. Premijer Milanović ne drži previše do takvih ocjena. Koliko su one utemeljene?

— Ne može se ta ocjena baš doslovno shvatiti, jer nismo u rangu siromašnih zemalja trećeg i četvrtog svijeta. Ocjenjivači su kao jedan od parametara u ocjenu vjerojatno uvrstili očekivanja od ekonomije. Od Hrvatske kao članice Europske unije očekivalo se da će biti puno bolja nego što jest. Po mogućnostima koje imamo, a neiskorištenom potencijalu, među deset smo najgorih.

Zemlje trećeg i četvrtog svijeta su u jako lošoj situaciji, lošijoj od naše, ali su možda postigli veći napredak nego Hrvatska.

Javnost se u zadnje vrijeme

zaokupila uvođenjem novog poreza.

Ovaj put riječ je o porezu na kamatu na štednju. Vlada je odlučila ‘prodrmati’ štednju građana na banci, potaknuti ih na povlačenje s računa, a navodno je riječ o 166 milijardi kuna. Hoće li novi porez doista imati takav učinak?

— Statistike su pokazale da je riječ o velikoj količini novca građana, čovjek se gotovo iznenadi. Jako mali postotak te štednje je u rukama tzv. prosječnih građana, a puno njih je pod ovrhom, u kreditima, na rubu socijale. Pritom treba znati da i tvrtke spadaju pod pojam ‘građani’. Ne znaju se tehnikalije tog poreza, ali znamo da će postojati prag ispod kojeg se neće oporezivati. Sigurno je da je velika štednja u rukama tek određenog broja građana.

Ideja je da se takve osobe ili tvrtke nagovori ili ‘prisili’ da im je bolje da u nešto investiraju, nego da drže na banci. Vezano za taj porez uvest će se i stipulacija reinvestiranja u stalni kapital tvrtke. Danas biste procijenili da bi taj novac s banke bilo dobro uložiti u nekretninu, ali nam stiže i porez na nekretnine. Zato se stimulira ulaganje u proizvodna sredstva i kapital.

Postavlja se, međutim, pitanje koliko će štediše biti spremni svoj novac uložiti u Hrvatskoj ili negdje drugo? Vlada je možda ocijenila da će štediše uložiti kod nas, ali nije sve tako crno-bijelo.

Govori se kako je Hrvatska nekonkurentna, a radna snaga preskupa. Zašto bi onda netko na slobodnom tržištu kapitala svoj novac ulagao kod nas?

A može uložiti negdje gdje mu je bolji povrat ulaganja, manje plaće radnika, jeftinija struja ili benzin. Dosta se buke

Govori se kako je Hrvatska nekonkurentna, a radna snaga preskupa.

Zašto bi onda netko na slobodnom tržištu kapitala svoj novac ulagao kod nas?

Strani ulagač više ne zna što će se iduće ‘uzeti s menija’.

Obični građanin ne zna hoće li mi država uzeti 50 ili 100 kuna, ili će imati 200 kuna više. Nesiguran je koliko će novca imati za mjesec dana, i zato pada i potrošnja

diglo oko štednje građana i procjenjujem da oni neće biti direktno na udaru, ali će taj porez sigurno destabilizirati štednju. Novac će otići iz banaka, kredita će biti manje i povećat će se kamatne stope, što će se indirektno opet vratiti na građanina. Neće platiti porez, ali će platiti veću kamatu.

Nakon svega ostaje dilema hoće li ili neće taj porez na kamatu na štednju uopće biti uveden. Premijer je rekao da je porez ‘na meniju’ i da tek treba vidjeti hoće li ga Vlada s tog menija i uzeti. Ne proizvodi li takva izjava ekonomsku nesigurnost, čak i strah, ne samo kod ulagača, već i kod običnih građana?

— Taj porez najavljuje se za 1. siječnja 2015. godine. Dosad smo imali cijeli niz zakona koji su najavljivani, a kasnije su nestajali. Bili su probni baloni da bi se ispitala reakcija javnosti. Tako da možda to neće ni biti 2015., ali nismo sigurni. I to je jedan od velikih problema, posebno što se tiče stranih ulaganja. Kad investitor osmišljava plan, onda su to planovi na više godina, ali nastaje problem kad se, na primjer, PDV poveća. Automatski se planovi poremete za tri posto, a tih tri posto je brojnim tvrtkama odlična zarada.

Reklamirao je jedne cijene, sad ih treba podići i sve to stvara nesigurnost u kojoj se nikad ne zna kad se što može promijeniti. Strani ulagač više ne zna što će se iduće ‘uzeti s menija’. Obični građanin ne zna hoće li mi država uzeti 50 ili 100 kuna, ili će imati 200 kuna više. Nesiguran je koliko će novca imati za mjesec dana, i zato pada i potrošnja.

Europska komisija dala nam je u zadatak iskontrolirati prekomjerni deficit. Najavljivala su se velika rezanja, da će se dirati u plaće i mirovine, a u prijedlogu koji je poslan Europskoj komisiji

Aktualno 13

• 30. TRAVNJA 2014.

o će Vlada iduće ’ još uvijek ne znamo što stoji.

— Nećemo ni znati što stoji. Ali pravila Europske komisije nisu uvedena radi nas, i drugi su prolazili kroz taj proces.

Cijelo vrijeme forsira se smanjenje deficita uvećanjem prihoda države, a ne forsira se smanjenje rashoda. Vjerojatno će i to doći na tapet. Postoje i druge stavke na kojima se može uštedjeti, a ne na plaćama i mirovinama.

Na primjer na nekim troškovima države na koje Vlada ima više utjecaja. Štedi se na zdravstvu i školstvu, a na tome bi se trebalo štediti posljednje.

Mi na jugu Hrvatske nismo toliko na udaru ekonomske krize zbog turističke sezone, koja je posljednjih godina bila dobra. Ljeti na more ide i radna snaga iz Slavonije, na neki način cijela Hrvatska živi turizam. Hoćemo li, dok traje sezona, zaboraviti da su nam takujini prazni?

Turizam nam je prva industrijska grana, ljudi se sezonski zapošljavaju i naravno da će se cijela priča o ekonomskoj krizi malo staviti sa strane. Bolje nam je, ljudi su zaposleniji. Ali iz godine u godinu se situacija komplicira i sve je teže turizmu vaditi sve ostale grane. Hrvatska je iznimno ovisna o uvozu. Turizam nam je prva izvozna grana, ali je problem što

se u turizmu poprilično koriste uvozni proizvodi. Tako na neki način negiramo taj izvoz uvozom nafte, struje, hrane. Možda bi se trebalo više poduzeti da se komplementarne grane, poput poljoprivrede, vinarstva i maslinarstva, povežu s turizmom. Teško je izvesti vino u Francusku ili Italiju, a ovako ga njima izvezemo kroz turizam,

bez direktnog konkuriranja europskom tržištu.

Hrvatska je u ovom trenutku u dosta lošem ekonomskom stanju da bi se tvrtke probile u Europi, a mnoge tvrtke se probijaju na račun stare slave ili starih kontakata iz doba bivše Jugoslavije

Uskoro ćemo zaokružiti prvu godinu članstva u Europskoj uniji. Čini se da se gospodarski nismo najbolje snašli na novom tržištu?

— Tako se čini, ali treba znati kako je teško krenuti od početka na takvom tržištu. Iako tvrtke imaju volju i želju biti konkurentni, to je teško ostvariti na tržištu koji broji toliki broj država.

Tvrtke iz drugih država, koje su od ranije u EU, već imaju razgranatu mrežu. Mi tek krećemo, novi smo i tek trebamo doći do Austrije, Mađarske i Italije, a kamoli Irske, Švedske ili Finske. Skupo je ulagati u ulazak na nova tržišta. Hrvatska je u ovom trenutku u dosta lošem ekonomskom stanju da bi se tvrtke probile u Europi, a mnoge tvrtke se probijaju na račun stare slave ili starih kontakata iz doba bivše Jugoslavije. Teško se natjecati s velikim ekonomijama. Trebamo naći nišu nekog specijaliziranog proizvoda i unutar nje izgrađivati konkurentnost i tek tako ćemo unutar neke velike industrije biti prepoznati kao kvalitetan igrač. Kad su Irci ušli u Europsku uniju bili su u puno lošijoj situaciji od nas, ali ih je izvuklo ulaganje u informatiku i software, koji nisu zahtjevali velike pogone već razmišljanje i ideju.

Hrvatska po meni ima velik potencijal u zdravstvu, edukaciji i internetskoj tehnologiji.

14 Aktualno OB DUBROVNIK

Otvoren Odjel palijativne skrbi

30. TRAVNJA 2014. •

KAKO JE DOŠLO DO VELIKIH ODSTUPANJA U TROŠKOVNIKU OBNOVE LAZARETA

Konačna cijena obn posto veća od plan Kolika je stvarna razlika između potpisanog i odrađenog znat ćemo po završetku radova

U Općoj bolnici Dubrovnik svečano je otvoren Odjel palijativne skrbi.

— Ovo je veliki korak k smanjenju patnji naših sugrađanina koji boluju od teških bolesti i jedan lijepi primjer zajedničkog nastojanja u istom smjeru i cilju – kazao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić na otvaranju.

— Kao što je poznato, Dubrovačkoneretvanska županija, Grad Dubrovnik, Zaklada Blaga djela i Dubrovačka biskupija okupili su se te uložili znatna sredstva i dobili smo sjajan odjel sa 30 kreveta za Odjel palijativne skrbi, a ostalih 30 na korištenje Općoj bolnici.

Također, napravljeno je i nekoliko apartmana za ljude s zdravstvenim problemima, a koji bi htjeli biti sami i za to su spremni platiti. Čestitike Općoj bolnici i svima koji su svojim sredstvima sudjelovali jer je ovo očit način kako se rješavaju problemi koji su naizgled nerješivi – dodao je župan.

Ovaj Odjel jedan je od prvih u Hrvatskoj za boravak bolesnika u terminalnoj fazi malignih bolesti i s kroničnim neizlječivim bolestima, gdje će im se ublažiti bolovi, smanjiti neugodni simptomi bolesti i podignuti kvaliteta života u razdoblju kada liječenja više nema. Uređenje je stajalo 10,4 milijuna kuna; Zaklada Blaga djela uložila je četiri milijuna kuna, Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnika i Opća bolnica izdvojili su po dva milijuna kuna, dok je Dubrovačka biskupija izdvojila 400.000 kuna.

Na otvaranju su nazočili i upravitelj Zaklade Blaga djela Nikola Obuljen, gradonačelnik Andro Vlahušić, sanacijski upravitelj Opće bolnice Jerko Ferri i generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Petar Palić.

Čak i ako se uvaži argument da su intervencije i ideje konzervatora podigli cijenu obnove, ipak je teško vjerovati da bi takvi utjecaji projekt obnove poskupili za čak pet milijuna kuna Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Trošak obnove kulturno-spomeničkog kompleksa Lazareta odstupat će za čak 15 posto u odnosu na početku cijenu radova.

Podsjetimo, nakon što se uz dozvolu Gradskog vijeća u travnju 2012. godine Grad Dubrovnik kod HBOR-a zadužio za 99 milijuna kuna, isticano je kako

29

milijuna kuna iznosila je ponuda osiječke građevinske tvrtke Monte-Mont

će se iz tog kredita, između ostalog, financirati i obnova kulturno-spomeničkog kompleksa Lazareta i to s iznosom od 20 milijuna kuna. Potom je proveden i javni natječaj na kojem je kao najpovoljnija ponuda izabrana ona osječke građevinske tvrtke MonteMont, a u iznosu od 29 milijuna kuna.

To je, dakle, bila ugovorena cijena radova. Tada je spomenuto kako će se za sanaciju konstrukcije Lazareta uložiti 20 milijuna kuna, a za unutarnje

Aktualno 15

• 30. TRAVNJA 2014.

nove Lazareta 15 nirane?! uređenje još devet. Iz tog doba je i ona famozna gradonačelnikova izjava kako ‘Revelin obnavlja Lazarete’, jer je navodno rata kredita od tri milijuna kuna bila jednaka prihodu Grada u poslovanju Culture Cluba Revelin.

Nakon toga iznos u konačnom troškovniku radova varirao je od prilike do prilike.

Spomenik nulte kategorije

Nekoliko mjeseci nakon potpisa ugovora uslijedio je i početak radova, kao i prosvjed ‘stanara’ Lazareta. Tada je spomenut iznos od 34 milijuna kuna, dakle čak pet milijuna više od ugovorenog. U veljači prošle godine u javnosti se spominjao iznos od 32 milijuna kuna. Potom je na otvaranju novog Sanitatovog ureda u rujnu prošle godine naveden prilično nedefiniran iznos od ‘30-ak milijuna kuna’, kada je i istaknuto da se Lazareti ‘do zadnje lipe financiraju iz kredita HBOR-a’.

To je pak oprečno s gradonačelnikovom izjavom od prije mjesec dana.

U još jednom od obilazaka Vlahušić je naveo kako će radovi koštati 34 milijuna kuna (dakle, iznos spomenut i 2012. godine, a koji od ugovorenog odstupa za 5 milijuna kuna), ali je i dodao kako će se financirati ‘djelomično iz kredita HBOR-a, a drugim dijelom iz Proračuna.

Očekivani iznos troškova za obnovu Lazareta iznosi do 34 milijuna kuna i to je iznos koji je Grad Dubrovnik osigurao u proračunu – odgovorili su nam iz Grada Dubrovnika

Na poslijetku smo zatražili i službeno obrazloženje Grada Dubrovnika.

Koja je stvarna cijena obnove kompleksa Lazareta?

— Očekivani iznos troškova za obnovu Lazareta iznosi do 34 milijuna kuna i to je iznos koji je Grad Dubrovnik osigurao u proračunu – odgovorili su nam prilično neodređeno. Jer po ovome se čini kao da je Grad s izvođačem potpisao ugovor na jedan iznos (29 milijuna kuna), a u trošak već uračunao drugi, veći iznos (34 milijuna kuna).

— Radovi su još u tijeku, ali radi se o spomeniku nulte kategorije, te su se tijekom izvođenja radova u potpunosti slijedile smjernice i sugestije konzervatora. Zbog toga je došlo do određenih izmjena. Više detalja i točan iznos ćemo biti u mogućnosti objaviti po završetku radova – pokušali su taj nesrazmjer opravdati u gradskoj upravi. Čak i ako se uvaži argument da su intervencije i ideje konzervatora možda i podigli cijenu obnove, ipak je teško vjerovati da bi takvi utjecaji poskupili projekt obnove za čak pet milijuna kuna. Postavlja se na kraju i pitanje kako je i temeljem kojih procjena, podataka i očekivanja rađen prvi troškovnik, kad će onaj završni biti najmanje pet milijuna kuna skuplji.

IZBORILI SE ŽUPANI

Svakoj županiji jedan općinski sud

Ministarstvo pravo suđa će nakon 1. svibnja ove godine Vladi dostaviti prijedlog reorganizacije sudske mreže u Hrvatskoj kojim bi se cijela Hrvatska podijelila na 15 pravosudnih područja te na kojima bi djelovalo 15 županijskih sudova, 23 općinska suda i 21 prekršajni sud i 21 općinsko državno odvjetništvo, a u Zagrebu bi bila ukupna tri suda.

Prema prvotnom prijedlogu bilo je predviđeno samo 18 općinskih sudova, no nakon brojnih sugestija, prigovora i dopuna od strane župana, Ministarstvo pravosuđa se ipak odlučilo na povećanje broja na 23, odnosno svaka županija će imati svoj općinski sud, a u Zagrebu će biti tri.

— Zahvaljujući konstantnim pritiscima putem medija, službenim dopisima, brojnim sastancima i raspravama proteklih mjeseci, uspjeli smo izboriti da Ministarstvo pravosuđa donese odluku koja barem djelomično odgovara stanovnicama hrvatskih županija.

Zahvaljujemo ministru Orsatu Miljeniću što je sagledao i uvažio većinu naših prijedloga za reorganizaciju sudova, no i dalje se nadamo kako ovo ipak neće biti samo dodatni udar na građane, već efikasnije i racionalnije sudstvo - rekao je predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičkopodravski župan Tomislav Tolušić.

— Mnogo je truda uloženo u ovaj proces i moram se posebno zahvaliti pomoćniku ministra Ivanu Crnčecu, prvoj potpredsjednici Vlade Vesni Pusić, predsjedniku RH prof. dr. sc.

Ivu Josipoviću, zamjenici Općinskog državnog odvjetnika u Čakovcu Kseniji Vidović Vincek, odvjetnici Petri Vugrin, ali u konačnici i ministru Orsatu Miljeniću te cjelokupnoj političkoj sceni Međimurja na punoj podršci – istaknuo je međimurski župan Matija Posavec.

16 Aktualno

30. TRAVNJA 2014. • PRESUDE ZA MORINJ Prizivni sud Crne Gore potvrdio je presude optuženima u slučaju ratnog zločina nad Hrvatima zatočenima u crnogorskom logoru Morinju 1991. i 1992. godine.

Odbijene su žalbe vrhovnog državnog odvjetništva, ali i branitelja osuđenih Iva Gojnića,

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Špira Lučića, Iva Menzelina i Bora Gligića, koje je sud ocijenio neutemeljenim. Viši sud u Podgorici je u srpnju 2013. u slučaju Morinj proglasio krivim Gojnića, Lučića, Menzalina i Gligića za ratni zločin nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima Hrvatima.

OPORAVAK TRŽIŠTA NEKRETNINA TEK ZA DVIJE GODINE?

Cijene stabilne, no prodaje nema!

Na dubrovačkom području cijena je relativno stabilna, no nema prodaje. Cijene se nisu mijenjale posljednjih dvije godine Piše Ana Prohaska Vlahinić Foto Zvonimir Pandža

Prema Indeksu cijena nekretnina kojeg izrađuje Centar Nekretnina, tražene cijene nekretnina, na mjesečnoj razini niže su za 0,1 posto, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 2,7 posto.

Suprotno od cijena u Zagrebu na godišnjoj razini cijene nekretnina na Jadranu rastu za 0,4 posto. Na mjesečnoj razini, u odnosu na siječanj cijene su više za 0,5 posto. Tražena cijena kuća na Jadranu, u veljači je iznosila 1561 eura/m2 što je 0,5 posto više nego prošli mjesec, a 0,8 posto manje u odnosu na veljaču 2013. Prosječna tražena cijena stana na Jadranu u odnosu na siječanj je viša za 1,3 posto i

Stanovi koji se prodaju i koji su useljeni te ako su još u lošem stanju, na području Lapada koštaju oko 2 400, 2 500 te 2 600 eura. Na području Gruža stanovi koštaju oko 2 000 eura – Frano Bezić

iznosi 1615 eura/m2. U odnosu na godinu ranije tražena cijena stanova je viša za 0,5 posto. Kakvo je stanje na dubrovačkom tržištu nekretnina pitali smo predsjednika Strukovne udruge posrednika u prodaji nekretnina Dubrovačko-neretvanske županije Frana Bezića.

— Situacija nije kao u ostalim dijelovima Hrvatske. Mogu reći da na našem području cijene stagniraju i nema previše upita. Osim specifičnih stvari koje se događaju i pojavljuju po novinama, a ne predstavljaju pravo stanje stvari, za sve ostalo, od svakodnevne prodaje stana od primjerice 50, 60, 70 kvadrata, cijena je relativno stabilna. No, prodaje nema – naglasio je Bezić dodavši kako se cijene na našem području nisu značajnije mijenjale u posljednjih godinu, dvije dana.

— Kreću se od 2 do 3 tisuće eura ovisno o kojoj je zoni riječ i u kakvom je stanju stan. Novogradnja je naravno skuplja, no nje skoro pa i nema. Ako su stanovi na dobrim pozicijama, cijene su im već od 3000 eura. Stanovi koji se prodaju i koji su useljeni te ako su još u lošem stanju, na području Lapada koštaju od oko 2400 do 2600 eura. Na području Gruža stanovi koštaju oko 2000 eura po metru četvornom. Primjerice, u Gružu pored nebodera cijena ponekad ide i ispod, a cijene ostalih nekretnina iznosi između 2100 te 2200 eura po kvadratu – dodao je. Relativno povoljan kvadrat može se pronaći u Župi dubrovačkoj.

— Tamo je metar četvorni ispod 2000 eura, primjerice 1800 ili čak 1700 eura ovisno o lokaciji. Moram naglasiti kako dosta ljudi traži stanove na području Župe dubrovačke, ali je i tamo ponuda manja od potražnje. Na naše pitanje kakva je situacija unutar povijesne jezgre Dubrovnika, odgovorio je: — Cijena kvadrata u Gradu unutar zidina iznosi oko 3000 eura, zavisno u kakvom je stanju i na kojoj lokaciji. Tu je ponuda ograničena, a stanovi su prilično traženi. No, cijena je sasvim sigurno pala.

Prošle su dobre godine kada se kvadrat prodavao za 5000 eura. Dosta je ljudi odustalo od prodaje pa zbog toga nema ni pretjerane ponude. S druge pak strane upita ima jer bi ljudi kupovali po ovim cijenama – naglasio je.

— Uglavnom, kupci su ti koji pokušavaju smanjiti cijene, a oni koji prodaju uglavnom drže cijene, tako da je došlo do malog raskoraka te zbog toga nema pretjerane prodaje – naglasio je Frano Bezić dodavši kako oporavak tržišta nekretnina očekuje tek 2015., 2016. godine.

— Tek tada bi mogli vidjeti pomak – zaključio je.

Aktualno 17

• 30. TRAVNJA 2014.

AGONIJA Na Općinskom sudu u Zagrebu sudi se optuženima Marinu Čolaku (30) i Daliboru Opačku (37) zbog nesreće u kojoj je 5. studenoga 2010. preminula Ivana Obad (20).

Opačkova obrana nezadovoljna je vještačenjem koje su proveli vještaci Zdravko Bukljaš i

Tomislav Perić jer ‘stručna literatura dokazuje upravo suprotno’. Kazneno se sudi Opačku, a zapravo bi ga se trebalo prekršajno sankcionirati za brzinu jer, kaže Opačkova obrana, uzrok nesreće nije brzina, nego Čolakovo nepropisno pretjecanje.

PUNIH GODINU DANA

Igralište na Pelinama i dalje u kaosu!

Iz Grada Dubrovnika u studenom prošle godine rekli su nam kako su na igralištu na Pelinama u tijeku radovi na saniranju podloge. No ona još uvijek nije postavljena

na saniranju podloge koja zbog specifičnosti (AB ploča koja natkriva arheološko nalazište) zahtjeva posebne uvjete i način rada’. Vrijednost radova je, dodali su, 72.574,13 kuna s PDV-om, investitor je Grad Dubrovnik, a izvođač radova trebala je biti tvrtka Korni iz Zagreba.

— Do sada su izvršeni radovi na postavljanju smjese za izravnavanje terena, a nabavljen je završni sloj podloge koji će biti uskoro postavljen – pisali su tada iz gradske uprave. No kako tada, tako i danas, nije napravljeno ništa – dječje igralište na Pelinama nije dobilo novu podlogu, pa djeca i dalje igraju nogomet na betonu.

Za turistički obilazak 1. svibnja otvorit će se arheološki lokalitet ispod igrališta na Pelinama, pa nam sasvim sigurno nije za pohvalit se takvo stanje u kojem se nalazi jedino dječje igralište u povijesnoj jezgri Piše Ana Prohaska Vlahinić Foto Zvonimir Pandža

Dječje igralište na Pelinama koje je otvoreno u lipnju 2010. godine u potpunosti je oštećeno i premda je iz Grada Dubrovnik još prošle godine najavljena sanacija podloge, ni nakon godinu dana do toga nije došlo. Da stvar bude još gora, 1. svibnja za turistički obilazak otvorit će se arheološki lokalitet ispod igrališta na Pelinama, pa nam sasvim sigurno nije za pohvalit se takvo stanje u kojem se nalazi jedino dječje igralište u povijesnoj jezgri.

Još prošle godine DuList je pisao o

potrebi sanacije podloge, no od tada pa do danas na rekonstrukciji igrališta nije se učinilo apsolutno ništa, a djeca koja dođu tamo zaigrati nogomet ili košarku, sportom se bave na neadekvatnoj podlozi – na betonu. Uz to i dalje su okružena smećem.

Kako smo tada saznali, oštećena je podloga na igralištu zbog velikih količina vode koja se na njoj skupljala tijekom velikih kiša, a nije imala gdje otjecati. Podsjetimo, u izgradnju i opremanje igrališta Grad je utrošio milijun i 371 tisuću kuna.

Iz Grada Dubrovnika u studenom prošle godine rekli su nam kako su na ‘igralištu na Pelinama u tijeku radovi

Ovih dana popravljaju se kamene ploče u ulici Ipod Minčete. Posjetimo, ta ulica i lokalitet Gomila već nekoliko godina su u ruševnom stanju!

18 Aktualno

30. travnja 2014. •

Naknadna pamet

Milijarda tu, milijarda tamo…

Ispada da je ta dionica od Zagreba do Splita kraća za cijelih 15 kilometara.

Ako je kilometraža utvrđena na osnovu građevinske dokumentacije i faktura, onda smo vrlo vjerojatno preplatili izgradnju autoceste upravo za tih 15 kilometara, odnosno za gotovo milijardu kuna Početkom tjedna Hrvatske autoceste počele su primjenjivati novi cjenik prema kojem je cestarina prema Splitu i Pločama pojeftinila za 7 odnosno 6 kuna.

Iz HAC-a poručuju da su primijetili da nešto ne štima s cijenama, a da su stare cijene bile izračunate množenjem jedinične cijene od 0,46 kn po kilometru i udaljenosti koje je HAC imao u vlastitoj evidenciji.

Budući je riječ o relativno novim dionicama, za pretpostaviti je da su udaljenosti dobivene zbrajanjem udaljenosti evidentiranih u građevinskoj dokumentaciji, ugovorima i fakturama izvođača. Nove, korigirane udaljenosti ‘preuzete su iz sustava Baza cestovnih podataka HAC-a, a dobivene su geodetskim snimanjem na terenu u točnosti od 1–2 cm.’

Pomislit ćete da je 7 kuna za dionicu do Splita nije tako strašno. No preračunato u kilometre, ispada da je ta dionica od Zagreba do Splita kraća za cijelih 15 kilometara. Ako je kilometraža utvrđena na osnovu građevinske dokumentacije i faktura, onda smo vrlo vjerojatno preplatili izgradnju autoceste upravo za tih 15 kilometara, odnosno za gotovo milijardu kuna (uzmemo li prosječnu cijenu gradnje kilometra od gotovo 60 milijuna kuna).

Godinama su naplaćivali više nego što su trebali za dionicu do Splita. I za neke druge. I onda je glavna tema rasprava bila treba li i kako vratiti korisnicima autoceste preplaćeni iznos cestarine. Svima je jasno da je to neizvedivo. Ali nitko se nije pitao kako je došlo do krivog obračuna i otkud su Hrvatske autoceste izvukle te krive udaljenosti. I je li na osnovu tih krivih udaljenosti izvođačima radova plaćeno više nego što je stvarno izgrađeno, a što ne bi nikog pretjerano iznenadilo.

I tako, milijarda tu, milijarda tamo, mogao je Dubrovnik odavno biti povezan pelješkim mostom i autocestom s ostatkom države.

Mlijeko ci gore – dole Barometar spenze duLista

Piše Zoran Pucarić

I tako, milijarda tu, milijarda tamo, mogao je Dubrovnik odavno biti povezan pelješkim mostom i autocestom s ostatkom države

U Pema se ovaj tjedan mlijeko prodaje za 7,19 kuna.

Ostale cijene su identične kao prije dva tjedna. Ulje se prodaje za 9,99 kuna, dok su naranče pak 7,99 kuna. Glavati kupus im je i ovaj tjedan 3,99 kuna Piše Nikša Miletić

3,99 kn cijena je kupusa u Konzuma

Nastavljamo i dalje s našim barometrom spenze. Ušli smo u čak 46. tjedan zaredom u kojem lovimo najpovoljniju kupnju za vas, pa tako više od 10 mjeseci pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca, kako bi vaša kupnja bila što jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme). Podsjetimo, u naša tri najveća centra, Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave, a

Aktualno 19

• 30. travnja 2014.

ijenom ide e artikal

25. OŽUJKA

1. travnja

7. travnja

22. travnja

29. travnja

kruh

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

mlijeko

6,99 kn

5,49 kn*

5,49 kn*

7,19 kn

7,19 kn

jaja

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

17,99 kn A/L (Galov)

17,99 kn A/L (Galov)

11,99 kn A/L

cukar

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

18,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

6,90 kn

7,50 kn

7,50 kn

7,50 kn

7,50 kn

glavati kupus

2,49 kn

1,99 kn

1,99 kn

1,99 kn

1,99 kn

artikal

25. OŽUJKA

1. travnja

7. travnja

22. travnja

29. travnja

kruh

6.00 kn

5.99 kn

5.99 kn

5.99 kn*

5.99 kn*

mlijeko

5,49 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn*

5,49 kn*

jaja

13,99 kn A/L

16,99 kn XL

16,99 kn XL

15,99 kn L

15,99 kn L

cukar

5,99 kn

4,99 kn *

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,69 kn

5,69 kn

5,69 kn

5,59 kn*

5,59 kn*

ulje

9,99 kn*

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

7,99 kn

5,99 kn*

6,99 kn

6,99 kn

7,99 kn

glavati kupus

1,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

2,99 kn

2,99 kn

od svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Viro 1 kg u Pema, šećer Premier u Tommyija, te šećer Kristal u Konzumu, brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te kava jubilarnu Franck 175 grama.

Moramo napomenuti kako se cijene kruha u trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra.

U Pema je ovaj protekli tjedan mlijeko skočilo za skoro dvije kune i prodaje se još uvijek za 7,19 kuna. Ostale cijene su identične kao prije dva tjedna.

S druge strane u Tommyja je mlijeko ne više na akciji za 5,99 kuna, već superakciji za 5,49 kuna. dok su ostale cijene također vrlo slične onima koje smo zabilježili u našoj prošloj inspekciji.

Razlika je u kupusu koji je 50 lipa skuplji. U Konzuma ponovno imaju šećer Viro, a ulje se prodaje za 9,99 kuna, dok su naranče pak 7,99 kuna. Glavati kupus im je i ovaj tjedan 3,99 kuna.

Koje smo artikle pratili artikal

25. OŽUJKA

1. travnja

7. travnja

22. travnja

29. travnja

kruh

4,49 kn*

7,49 kn

7,49 kn

7,09 kn

7,09 kn

mlijeko

6,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

jaja

11,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

Kplus

15,99 kn A/M

cukar

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

9,49 kn

9,99 kn

8,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

13,99 kn*

naranče

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

7,99 kn

7,99 kn

glavati kupus

1,99 kn

1,99 kn

2,99 kn

3,99 kn

3,99 kn

Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L i A/M) Šećer Viro 1 kg Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Ulje Zvijezda suncokretovo Kava Franck jubilarna 175 g ** Šećer Sladonija Stađun: glavati kupus i naranče *Artikli koji su na akciji

20 Aktualno

30. travnja 2014. • UKIDAJU SE BODOVI Za upise u srednje škole više se neće bodovati profesionalno bavljenje sportom, kao ni pohađanje glazbene i plesne škole, drugog stranog jezika i klasičnog jezika.

Svaka škola ima pravo odrediti jedno natjecanje znanja koje će se bodovati, a ukida se i

Kratke IZ HRVATSKE

minimalni bodovni prag za upis u škole jer će se učenici raspoređivati prema svome mjestu na listi. Ovogodišnja odluka bit će temelj za pravilnik o upisima koji bi vrijedio i idućih godina te bi se tako izbjeglo donošenje novih kriterija svake godine.

Uvode se ekonomske cijene u domove umirovljenika

Tko to može platit?

Ministarstvo treba do kraja godine pripremiti metodologiju za izračun cijena u 45 županijskih umirovljeničkih domova, kako bi se cijene domova ujednačile na ekonomskoj razini i kako bi domovi mogli poslovati bez gubitka Piše Ana Prohaska Vlahinić

Ministarstvo socijalne politike i mladih najavilo je uvođenje ekonomskih cijena u umirovljeničke domove u vlasništvu županija, u kojima bi država ubuduće subvencionirala smještaj samo onim umirovljenicima koji ne mogu platiti smještaj. Inače, prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi, Ministarstvo treba do kraja godine pripremiti metodologiju za izračun cijena u 45 županijskih umirovljeničkih domova, kako bi se cijene domova

Postavlja se pitanje kako će osobe treće životne dobi platiti smještaj u domove umirovljenika, s obzirom da je prosječna mirovina u RH nešto viša od 2 000 kuna

CIJENE U DOMU DUBROVNIK Od 2400 do 3000 kuna

Cijena jednokrevetne sobe sa sanitarnim čvorem u Domu Dubrovnik za nepokretnog korisnika je 3 000, a za pokretnog 2 400 kuna. Pokretni korisnik dvokrevetnu sobu plaća 2 050, nepokretni 2 650, dok trokrevetna soba za pokretnog korisnika košta 1 850 te za nepokretnog 2 450 kuna. Cijena u Termoterapiji je slijedeća – najjeftinija četverokrevetna soba za nepokretnog korisnika košta 1 750, a za pokretnog 1 350 kuna. Trokrevetna košta 1 800 za pokretnog i 2 400 kuna za nepokretnog korisnika, dok dvokrevetna soba košta 1 900 za nepokretnog i 1 500 kuna za pokretnog korisnika.

ujednačile na ekonomskoj razini i kako bi domovi mogli poslovati bez gubitka.

Znak je to da nam je država u ‘debeloj krizi’, a postavlja se pitanje kako će osobe treće životne dobi platiti smještaj u domove umirovljenika, posebno kada se uzme u obzir da je prosječna mirovina u RH nešto viša od 2 000 kuna. Na naš upit o mogućem uvođenju ekonomskih cijena u domove umirovljenika iz Ministarstva su nam odgovorili kako se ‘Zakonom o socijalnoj skrbi propisuje da se socijalne usluge ugovaraju sukladno potrebama u mreži i na temelju rezultata postupka provedenog po javnom pozivu u kojem je pod jednakim uvjetima omogućeno

sudjelovanje svim pružateljima usluga’.

To za pojedine pružatelje usluga poput decentraliziranih, županijskih domova za starije i nemoćne, ujedno pretpostavlja i promjene u načinu poslovanja, ističu iz Ministarstva.

— S tim u vezi predviđaju se izmjene modela financiranja socijalnih usluga s ciljem da se svim pružateljima usluga financiraju izvršene usluge sukladno utvrđenoj metodologiji za izračun cijena usluga. Dosadašnji način financiranja socijalnih usluga decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe temelji se na financiranju prema rashodima poslovanja iz proračuna jedinica područne (regionalne)

Aktualno 21

• 30. travnja 2014.

HAKERSKI NAPADI Sve veći broj poslovnih korisnika internet bankarstva u Hrvatskoj postaje žrtvama hakera koji im kradu novac s računa i prebacuju ga u druge banke, najčešće u inozemstvu. Apsolutne zaštite nema, a oštećene

samouprave i državnog proračuna sukladno Odluci o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe i Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – naglasili su i dodali kako ukupno izdvajanje iz proračunskih sredstava za tu namjenu iznosi oko 200

U ovom trenutku u decentraliziranim domovima za starije i nemoćne osobe smješteno je oko 11 000 korisnika, od čega je njih oko 2 400 ostvarilo smještaj temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb.

— Uz 2 400 korisnika koji su ostvarili pravo na smještaj u decentraliziranim domovima za starije i nemoćne osobe, njih oko 1 200 ostvarilo je pravo na uslugu smještaja temeljem rješenja Centra za socijalnu skrb kod drugih pravnih i fizičkih osoba koje pružaju usluge starijim i nemoćnim osobama.

Ti korisnici nisu u mogućnosti ostvariti ‘subvenciju’ troškova smještaja iz proračunskih sredstava te je iz tog razloga cijena usluge koja se naplaćuje korisniku veća (u nekim slučajevima i dvostruko veća), što korisnike stavlja u neravnopravni položaj bez ikakve osnove. Zakonom o socijalnoj skrbi stvoreni su preduvjeti za oblikovanje cijena smještaja prema stvarnom trošku usluge, plaćanje troškova izvršenih usluga na temelju ugovorenih cijena proizašlih iz jedinstvene metodologije za izračun, te analizu poslovanja decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe koja obuhvaća utvrđivanje mjera reorganizacije i racionalizacije njihova poslovanja prvenstveno u svrhu jačanja odgovornosti u njihovom upravljanju te povećanja kvalitete i efikasnosti u pružanju javnih usluga.

U tijeku je izrada provedbenih propisa kojim se detaljnije regulira ovo područje, a implementacija je planirana u drugom tromjesečju 2015. godine – ističu iz Ministarstva te dodaju kako će se uvođenjem cijena smještaja prema stvarnom trošku usluge, liste čekanja svesti u realne okvire.

3 900 iznosi prosječni trošak po korisniku

milijuna kuna godišnje.

Inače, cijena usluge koja se naplaćuje korisniku znatno je niža od iznosa realnog troška usluge, a zbog sredstava koja se doznačuju iz proračunskih sredstava, decentralizirani domovi za starije i nemoćne osobe svim korisnicima naplaćuju nižu cijenu od oko 1 600 do 3 200 kuna od prosječnog troška po korisniku koji iznosi oko 3 900 kuna.

— To znači da se iz proračunskih sredstava svim korisnicima podmiruje razlika do pune cijene smještaja bez obzira na to imaju li dostatne prihode za podmirenje punog iznosa troška usluge – dodaju iz Ministarstva.

tvrtke ogorčene su jer se banke ograđuju od odgovornosti i svu krivnju svaljuju na korisnike.

Mnogima je zbog ovih hakerskih krađa s računa ozbiljno ugroženo poslovanje.

Dubrovački domovi ništa ne znaju

U tijeku je izrada provedbenih propisa kojim se detaljnije regulira ovo područje, a implementacija je planirana u drugom tromjesečju 2015. Godine – Ministarstvo

No, o ovim izmjenama koje se planiraju, dubrovački domovi za starije i nemoćne osobe još uvijek nisu obaviješteni. Potvrdile su nam to ravnateljice Marica Miletić i Mirjana Vujnović.

Obje su dodale kako se cijene u našim domovima nisu mijenjale još od 1999. godine.

— Nama je osnivač Županija i ona nam određuje cijene s obzirom da nas financira Ministarstvo preko županije kroz decentralizirana sredstva.

Novi pravilnik je donesen, očito se ide prema uvođenju ekonomskih cijena, no mi o tome za sada ne znamo ništa – rekla nam je Mirjana Vujnović.

CIJENE U DOMUS CHRISTIJU Od 1650 do 1900 kuna

Dom Domus Christi ima ukupno 48 soba, jednokrevetne sobe su na stambenom dijelu, a dvokrevetne i trokrevetne na stacionaru.

— Za one osobe koje su smještene prema ugovoru o smještaju, jednokrevetna soba za pokretnu osobu košta 1 900, dvokrevetna 1 750, trokrevetna 1 650 kuna. Dodatak za njegu teže pokretnog korisnika iznosi 400 kuna, za nepokretnog 600 i za duševno bolesne osobe 800 kuna – rekla nam je Mirjana Vujnović. Ukupno 35 korisnika u ovom domu smješteno je na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb i njima se cijena nije mijenjala od 1999. godine.

— Tako jednokrevetna soba košta 1 502, dvokrevetna 1 402, i trokrevetna 1 322 kune, a dodatak za njegu teže pokretnih korisnika iznosi 301 kunu, za nepokretne 458 i duševno bolesne korisnike 629 kuna.

— Nisam dobila nikakvu službenu informaciju. No, činjenica je da su uvjeti u državnim domovima puno bolji nego u privatnim i da je kod nas smještaj dosta jeftiniji u odnosu na privatne domove. U našem domu 40 posto prihoda sufinancira država, a ostalo je naš vlastiti prihod, ostvaren od korisnika i usluge pomoći i njege u kući. Svugdje je institucija skupa, domovi koštaju i skupi su – naglasila je ravnateljica doma Dubrovnik Marica Miletić. Ekonomska cijena Doma Domus Christi u povijesnoj jezgri Dubrovnika iznosi između 4 500 i 5 000 kuna, u njemu je smješteno 86 korisnika, dok je 200-injak osoba na listi čekanja.

— Kada bi uveli ekonomsku cijenu pitanje je bi li bila tolika zainteresiranost – zaključila je ravnateljica Vujnović. Dom za starije i nemoćne osobe Dubrovnik ima 170 korisnika, a za 25 korisnika smještaj plaća država djelomično ili u cijelosti. Ostali pak plaćaju 50 posto ekonomske cijene.

— Na listi čekanja imamo 170 osoba, no kada bi polovini odmah sada ponudili smještaj rekli bi da su zahtjev podnijeli za svaki slučaj – zaključila je ravnateljica Marica Miletić.

22 Aktualno SIMPOZIJ U DUBROVNIKU

Cijepljenje je obveza

U sklopu simpozija ‘Cijepljenje: izazovi današnjice’, koji se ovog vikenda održao u Dubrovniku, izlaganje o tzv. antivakcinalnom pokretu održao je prim. dr. sc. Darko Richter iz KBC-a Zagreb. Primarijus Richter iznio je kronologiju pokreta koji je započeo u SAD-u u devedesetim godinama prošlog stoljeća te se proširio i na ostatak svijeta. Istaknuo je kako je u 2011. godini u Hrvatskoj cijepljenje odbilo 4 osobe, godinu kasnije 29, a prošle godine njih 205.

Za ovu godinu očekuje se oko 400 slučajeva odbijanja cijepljenja, dok se za 2015. očekuje oko 1000, a 2016. oko 1600 slučajeva.

— Ne slažem se s ocjenama da se roditelje koji ne dopuštaju da im se dijete cijepi nazivaju zlostavljačima. Cijepljenje u Hrvatskoj nije prisila nego obaveza. A prisilno je zdravstveno osiguranje, jer vi ne možete odbiti da budete osigurani – kazao je Richter prikazavši rezultate istraživanja po kojem roditelji koji su ‘a priori’ sumnjičavi prema cijepljenju najteže mijenjaju stav, dok su oni koji se upoznaju s više detalja skolni promijeniti stav o cijepljenju.

— Samo znanje očito nije dovoljno da bi se uvjerilo. Treba nešto više od toga – kazao je Richter, koji smatra kako se na temi cijepljenja izvrću činjenice.

— Moramo biti svjesni da svaka izgovorena riječ nosi odgovornost. I moja nosi odgovornost, i zato pokušavam dati transparentne argumente – kazao je Richter.

30. TRAVNJA 2014. •

ŠTO SU U SAO PAULU TRAŽILI ŠEFOVI DUBROVAČKE HOTELSKE KUĆE?

Brazilci će pohrliti u Maestrale ‘Dinamični duo’ Hotela Maestral od početka svog mandata intenzivno je putovao po svijetu šireći svoja tržišta. Između ostalog bili su u Londonu, Berlinu, Španjolskoj...

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Aktualno 23

• 30. TRAVNJA 2014.

Miho Balija i Mladen Miović, predsjednik i član Uprave dubrovačke hotelske kuće Hoteli Maestral, prošli su tjedan proveli u Brazilu, točnije u Sao Paulu, gdje se od 25. do 27. travnja održao World Travel Market Latin America, najveći južnoamerički turistički sajam. Balija i Miović tamo su bili, naravno, poslovno, i to s ciljem privlačenja još većeg broja brazilskih turista u hotele kojima su na čelu.

— Hoteli Maestral d.d. proteklih godina bilježe porast udjela brazilskih gostiju u ukupnim noćenjima za 45 posto – pohvalili su se iz hotela, ali i dodali kako su Brazilci u prošloj godini u hotelu ostvarili svega 700 noćenja.

Prema izvještaju za 2013. godinu, koji se može pronaći na internetskim stranicama Hotela Maestral, navodi se kako je u prošloj godini u Maestralima ukupno zabilježeno 138.377 noćenja. U odnosu na tu brojku spomenutih 700 Brazilaca predstavlja udio od svega 0,5 posto. A kakav je prihod od naših

Radi se o tržištu potencijala kakav u Europi ne postoji, o zemlji čija srednja klasa daleko nadmašuje ukupan broj stanovnika cijele Skandinavije

0,4 milijuna kuna procjenjena je vrijednost radova

prijatelja Brazilaca?

Prema službenom izvještaju, prosječna cijena jednog noćenja iznosi 309 kuna. Pomnožimo li taj broj s brojem brazilskih noćenja dobijemo iznos od 216.300 kuna zarade od ‘Carioca’. Taj bi pak iznos u ukupnom prihodu (oko 50 milijuna kuna) bio udio od svega 0,4 posto.

— Očekivanja za ovu godinu su više nego optimistična i sigurni smo da će se navedena realizacija iz prošle godine utrostručiti – ističu iz Hotela Maestral. Dakle, noćenja će po tim najavama dosegnuti 1,5 posto ukupnih noćenja u hotelu, a zarada će ‘buknuti’ na 1,2 posto udjela u ukupnom prihodu. To se zove ciljano tržište!

LORENCIN U ŽUPI

Natječaj za Kupare 15. svibnja

Potencijal s 0,4 posto

— Radi se o tržištu potencijala kakav u Europi ne postoji, o zemlji čija srednja klasa daleko nadmašuje ukupan broj stanovnika cijele Skandinavije. Aktivnosti koje provodi HTZ, a osobito TZ Dubrovačko-neretvanske županije i TZ Grada Dubrovnika čiji su predstavnici u dva navrata ove godine posjetili Brazil i predstavili turističku ponudu, sigurno će doprinijeti porastu dolazaka. Susret Brazila i Hrvatske kojim počinje skorašnje prvenstvo svijeta u nogometu, bit će promocija naše zemlje kakva se ne pamti – opravdala je svoje južnoameričke aktivnosti uprava Hotela Maestral.

Na kraju, dodali su i kako ‘ostala tržišta Južne Amerike nisu za sada značajna za naše poslovanje’. Što, zapravo, čudi kad se zna da je cijela Južna Amerika katolički kontinent, s velikim brojem hodočasnika, posebno iz Argentine, ali i Čilea i Perua, iznimno zainteresiranih za vjerski turizam. Stanovnici Južne Amerike svake godine upućuju se ‘preko bare’, ponajviše u Rim (posebno odkad je papa Franjo ustoličen), a potom i u Međugorje, marijansko svetište koje je za njihove pojmove tik do Dubrovnika.

Vrijedi pritom napomenuti kako je ovaj ‘dinamični duo’ od početka svog mandata intenzivno putovao po svijetu šireći svoja tržišta. Između ostalog bili su u Londonu, Berlinu, Španjolskoj...

Inače, ovo putovanje došlo je baš u tijeku natječaja za iskazivanje interesa za Hotele Maestral. Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) je početkom godine pokrenuo natječaj, u nadi da će kroz iskaz neobvezujućih ponuda moći procijeniti mogući utržak od buduće privatizacije. Očekuje se da će na bubnju završiti 68,25 posto temeljnog kapitala u vrijednosti 70,4 milijuna kuna. Možda su Balija i Miović na južnoj polutki tražili partnere za buduća ulaganja.

Ministar turizma Darko boravio je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sa županom Nikolom Dobroslavićem i načelnikom Općine Župa dubrovačka Silviom Nardellijem obišao je hotele Orlando i Mlini u koje Dubrovnik Riviera ulaže 50-ak milijuna eura.

— Bilo je špekulacija da smo sve ovo htjeli preprodati, ali to nije istina i to je sada svima jasno. Zbog zabrane gradnje u obalnom području ne možemo graditi kapaciteta koliko smo htjeli, ali nećemo stati s radovima. Napravili smo novi hotel, i to će siguran sam podignuti cjelokupnu vizu mjesta – rekao je prvi čovjek HUP-a Anđelko Leko.

— Ovdje će biti oko 750 soba i apartmana, odnosno oko 1500 kreveta – rekao je Leko. Župan Dobroslavić istaknuo je svoje zadovoljstvo dosada učinjenim.

— Mi u našoj županiji imamo dosta investicija, ali ne idu sve glatko kao ova. Utoliko više čestitam HUP-u – rekao je Dobroslavić te dodao kako je hotel Orlando simbol vremena koje treba ostaviti iza nas.

— I bolje da je srušen – rekao je Dobroslavić.

Ministar turizma Darko Lorencin rekao je kako je osobito zadovoljan domaćim investicijama u turizmu.

— Mislim da možemo biti zadovoljni vlasničkom strukturom. Dobro je da imamo stranog kapitala, ali okosnica je ipak domaća i to me veseli – rekao je Lorencin. Govoreći o Kuparima, Lorencin je također istaknuo kako će glavni natječaj biti raspisan 15. svibnja na koji će se investitori javiti s obvezujućim ponudama.

Inače, kako je rečeno na današnjoj prezentaciji, HUP je u visokom stupnju pregovora sa Starwoodom, a to znači da bi Orlando mogao biti ipak Hotel Sheraton.

24 Aktualno NAJBOLJE ARHITEKTONSKO OSTVARENJE

Dabroviću nagrada za kuću u Lozici

Nagradu za najbolja arhitektonska ostvarenja u 2013. godini, ‘Drago Galić’, stigla je u ruke Marka Dabrovića i to za ostvarenje za kuću u Lozici. Njegov studio 3LHD napravio je rješenje za kuću V2, u čijem opisu stoji: ‘Jednostavna i geometrijska forma je s materijalom i bijelom bojom kamene fasade u skladu, ali i u kontrastu sa suhozidom. Osnovni koncept pri formiranju životnog ambijenta bio je stvoriti kuću istovremeno otvorenu prema prirodi, ali i dovoljno zaštićenu od klimatskih utjecaja. Veliki staklenim stijenama na fasadi maksimalno je iskorišten prekrasan i izuzetno kvalitetan pogled koji se pruža s parcele’.

Hrvatski arhitekti prijavili su ukupno 99 autorskih arhitektonskih ostvarenja u 2013., a Stručni savjet Udruženja hrvatskih arhitekata nominirao je 13 autora i autorskih timova u četiri kategorije za nagrade: Viktor Kovačić, Drago Galić, Bernardo Bernardi i Neven Šegvić.

30. TRAVNJA 2014. •

Milane, otvo ŠEF ISPOSTAVE LUČKE KAPETANIJE U CAVTATU (OPET) SKRATIO RADNO VRIJEME

Iako su i 2012. i 2013. godine nastali problemi zbog skraćenog radnog vremena, ista greška ponovila se i ove godine Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Ispostava Lučke kapetanije u Cavtatu i ove godine u turističkoj sezoni radi skraćenim radnim vremenom od 8 do 15 sati, premda je granični prijelaz otvoren od 8 do 20 sati. Riječ je o prvoj luci upisa u Republici Hrvatskoj, kao i Europskoj uniiji, koja je po broju upisa jača i od Dubrovnika.

Oni koji posluju s jahtašima opet se, kao i u protekle dvije godine kada se

15

sati je ura do koje radi cavtatska ispostava Lučke kapetanije

ovaj problem također pojavio, žale na istu osobu. Lučki kapetan u ispostavi Cavtat Milan Grba ostao je poznat široj javnosti još 2012. godine kad je skratio radno vrijeme svog ureda (‘Business hours’, kako piše na vratima), na uštrb jahti i jedrilica koje su se nakon 15 sati trebale prijaviti u njegovom uredu. Među oštećenima je bio i Ivica Kostelić, koji je alarmirao javnost pa je radno vrijeme produženo do 20 sati, ali uskoro vraćeno na staro.

Isto je Grba učinio i 2013. godine, čak je dobio i upozorenje Ministarstva

Aktualno 25

• 30. TRAVNJA 2014.

ori vrata! pomorstva da treba produžiti do 20 sati, ali se i na to oglušio.

Što nakon 15 sati?

— Već snosimo gubitke zbog tog radnog vremena, neki i do 30 posto. Imali smo taj problem i prošle i predprošle godine. U srcu sezone otišao je na godišnji odmor, zatvorio je ured i granični prijelaz nije radio. Jer granični prijelaz u Cavtatu, koji je prva i zadnja luka u Europskoj uniji, otvoren je od od 8 do 20 sati, a ured Lučke kapetanije radi kako radi, od 8 do 15 sati, s tim da nikad ne ostaju do 15 sati, zatvore i ranije. Tako da to nisu problemi Cavtaćana, možda osobno ni kapetana, nego države, koja ovim šalje lošu poruku – ističu agenti za čarter jahti, čiji posao trpi zbog ovog problema.

Luksuzne jahte i jedrilice bi, kad nalete na zatvorena vrata ureda Lučke kapetanije, trebale produžiti za Dubrovnik i time se automatski nađu u prekršaju jer se nisu prijavili u prvoj luci, a koje Policija često i novčano kažnjava, ako ih presretne. Naime, prema zakonu, brodovi i jedrilice trebaju se prijaviti u Lučku kapetaniju na dan uplovljavanja!

— Prva stvar države je granica, a mi kao da smo u Bangladešu. U svim peljarima i zakonima na svijetu piše radno vrijeme tog ureda. Pa zamislite da sleti zrakoplov u Čilipe, ali ostanu u zračnoj luci jer su službenici kontrole pošli kući. Na žalost, mnogi se iznenade kad ih dočeka ova neugodna situacija, a to nije privatna butiga da može raditi kad hoće – dodaju naši sugovornici, koji prozivaju i Ministarstvo pomorstva, koje ne zna ‘lupnuti šakom’.

Granični prijelaz u Cavtatu, koji je prva i zadnja luka u Europskoj uniji, otvoren je od od 8 do 20 sati, a ured Lučke kapetanije radi kako radi, od 8 do 15 sati Kekez: Stižu sezonci

Lučki kapetan pri lučkoj kapetaniji Dubrovnik, koja je nadređena Cavtatu, Mato Kekez istaknuo je kako ‘sezona još nije ni počela kako treba’, ali i rekao: — Uskoro ćemo za cavtatsku

HUMANITARNI KONCERT

Klape za Tijanov osmijeh

Jahtaši koji se ne stignu prijaviti u Cavtatu, prisiljeni su ići u Dubrovnik, čime se izravno nađu u prekršaju ispostavu dobiti dva sezonska djelatnika kako bi onda ispostava radila redovno normalno vrijeme i kako bi naši jahtaši bili zadovoljni. Riječ je o ugovorima o radu na određeno vrijeme od šest mjeseci, i to su ljudi koji su radili kaok sezonci i prošlih godina.

Kako je ove godine Uskrs bio kasnije, tako se i međunarodni granični prijelaz brodica pomaknuo u odnosu na lani. Sve zapravo ovisi o obimu poslova – izjavio je Kekez, koji nije znao ponuditi pravo rješenje onim jahtašima koji u Cavtat pristanu nakon radnog vremena.

— Što se nas tiče, oni mogu doći i u Dubrovnik. Ne bih znao reći smiju li oni to po Zakonu o granici, u to ne bih ulazio. Jer ako cavtatska ispostava ne radi, bolje da sve obave u Dubrovniku kao prvoj nadležnoj, nego da ne obave.

Radno vrijeme je sukladno kolektivnom ugovoru i Zakonu o državnim službenicima. To je tako kako jest – rekao je Kekez, dodavši kako će sezonce angažirati ‘čim se poveća obim poslova’.

— Mogli bi ih angažirati već od 1. svibnja, ali nam je u sezoni veći pritisak. Bolje je još malo zadržati ugovor pa krenuti od sredine svibnja. Za drugog ćemo objaviti natječaj i on bi mogao početi od 1. lipnja, kada i počinje prava sezona – zaključio je Kekez.

Na žalost, do zaključenja broja na naš upit o radnom vremenu cavtatske ispostave nismo dobili odgovor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Uskoro ćemo za cavtatsku ispostavu dobiti dva sezonska djelatnika kako bi onda ispostava radila redovno normalno vrijeme i kako bi naši jahtaši bili zadovoljni – Mato Kekez

Veliki humanitarni koncert osam klapa i Djevojačkog zbora Amorette održat će se 2. svibnja u hotelu Hilton Imperial s početkom u 20 sati.

— Okupit ćemo se u velikom broju kako bi poklonili najljepši govor svog srca ZA TIJANOV OSMIJEH, a Vas pozivamo da nam pomognete kako bi taj osmijeh bio još veći i još sretniji. Ulaz je slobodan, a ukoliko ste u mogućnosti svoj novčani prilog za malenog Tijana moći ćete dati na ulazu u dvoranu hotela. Čeka Vas ugodna večer ispunjena klapskom i dalmatinskom pjesmom. – ističu organizatori uz ‘veliko hvala što ćemo ih doći podržati’.

Nastupaju klape: Staglin iz Slanog, Atlant i Karaka, Skontradura, Ragusa, Kaše iz Dubrovnika, Alegria iz Župe dubrovačke, Oštro iz Konavala, a uz njih i Amorette.

Klapa Skontradura u godinu i pol dana organizirala je čak tri humanitarna koncerta, vrlo uspješno, stoga nema razloga da im se i ovaj put ne pridružite u domaćoj atmosferi Hotela Hilton. Uljepšajte si petak klapskom pjesmom, a sve za pomoć našem malom sugrađaninu Tijanu!

26 Aktualno

30. TRAVNJA 2014. •

Crna kronika DRUGI PUT U 20 DANA

‘Limenka’ kod Sveučilišta opljačkana

ZAHVALA POLICIJE PU dubrovačko-neretvanska u priopćenju za javnost zahvalila je građanima na strpljenju i razumijevanju prilikom održavanja Susreta hrvatske katoličke mladeži tijekom ovog vikenda u Dubrovniku. Susret je prošao u dostojanstvenom ozračju i bez incidenata.

ČAK DVA PUTA NAMIRISALI SU MARIHUANU

Policijskim psima ‘pune šape’ posla!

Objekt brze prehrane kod zgrade Sveučilišta na Babinom kuku, među studentima i učenicima Pomorske škole poznatiji kao butiga tete Mare, opljačkana je u noći s 24. na 25. travnja.

Vlasnica butige Marija Čerkić je zatekla provaljena vrata pa je pozvala Policiju.

— Ovo je drugi put u dvadeset dana.

Uzeo je novac i sokove, ali nije bio gladan, sendviči su ostali – kazala nam je vlasnica fast fooda.

10

paketa obljepljenih pvc folijom

VRIJEDAN 3500 KUNA

31-godišnjak ukrao moped Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik dovršili su kriminalističko istraživanje nad 31-godišnjakom osumnjičenim za kazneno djelo krađe. Njega se sumnjiči da je 8. travnja u popodnevnim satima u Ulici Mata Vodopića u Dubrovniku otuđio moped u vrijednosti oko 3500 kuna u vlasništvu 35-godišnjaka. Moped je pronađen i vraćen vlasniku, a protiv osumnjičenog slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

PROMETNA NA SEMAFORIMA

Samo materijalna šteta Na semaforima u Lapadu sudarila su se u proteklu nedjelju dva vozila dubrovačkih registracijskih oznaka, no na sreću nije bilo ozlijeđenih. Materijalna šteta je mala, potvrdili su iz OKCa. Također, u nedjelju se dogodila prometna nesreća na Ratcu, a sudjelovali su osobno vozilo Ford Fiesta njemačkih registracijskih oznaka te motor Honda dubrovačkih registracijskih oznaka.

Tijekom obavljanja ulazne granične kontrole uočene su preinake u prtljažnom dijelu vozila ispod rezervne gume, a tijekom pregleda korišten je i službeni pas za detekciju droga koji je pozitivno reagirao Ulaznoj graničnoj kontroli na međunarodnom graničnom prijelazu Klek pristupilo je 22. travnja u jutarnjim satima teretno vozilo, BiH nacionalnih oznaka, kojim je upravljao 60-godišnji državljanin RH. Suradnjom policijskih službenika Postaje granične policije Metković i djelatnika

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, državljanin RH je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačkoneretvanske

mobilne jedinice Carine obavljena je granična kontrola i pregled vozila kada su uočene preinake na boci za zrak u kočnicama. Tijekom pregleda korišten je i službeni pas za detekciju droga koji je pozitivno reagirao. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je detaljna pretraga automobila kojom prilikom je u preinačenoj boci za zrak pronađena torba sa ukupno 10 paketa oblijepljenih pvc folijom u kojima se nalazila marihuana, ukupne težine 10 890 grama.

Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, državljanin RH je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Također, a međunarodnom graničnom prijelazu Nova Sela, u osobnom automobilu crnogorskih nacionalnih oznaka pronađena su 24. travnja četiri paketa u kojima se nalazila marihuana, ukupne težine 4 502 grama. Vozilom je upravljao 47-godišnji državljanin Crne Gore, a droga je pronađena u preinačenom dijelu prtljažnika.

Naime, tijekom obavljanja ulazne granične kontrole policijski službenici Postaje granične policije Metković u suradnji sa djelatnicima carine uočili su preinake u prtljažnom dijelu vozila ispod rezervne gume, a tijekom pregleda korišten je i službeni pas za detekciju droga koji je pozitivno reagirao zbog čega se posumnjalo na krijumčarenje. Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku obavljena je detaljna pretraga vozila kada je pronađena ova droga. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, osumnjičeni 47-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.

Aktualno 27

• 30. TRAVNJA 2014.

PET ZAPOSLENIKA I JEDAN HONORARAC

Tko i za koliko savjetuje Vlahušića?

To su Dario Obradović, Suzana Kosović, Hrvoje Ivanišević, Baldo Franić, Mario Tevšić i Riki Rosseti

Gradonačelnik Andro Vlahušić ima šest savjetnika – njih pet službenici su Grada Dubrovnika, dok šesti nije gradski zaposlenik, već prima naknadu po ugovoru o djelu Piše Ana Prohaska Vlahinić

Danas je silno popularno imati savjetnike. Tako i naš gradonačelnik Andro Vlahušić ima ni više ni manje nego šest savjetnika! Njih pet službenici su Grada Dubrovnika, dok šesti nije gradski zaposlenik, već prima naknadu po ugovoru o djelu. Kako pišu iz gradske uprave, funkciju savjetovanja gradonačelnika, sukladno rješenju o opisu poslova, obavlja pet djelatnika. To su Dario Obradović, savjetnik za pravna pitanja, Suzana Kosović, savjetnik za trgovačka društva, Hrvoje Ivanišević, savjetnik za građevinarstvo, Baldo Franić, savjetnik za informatiku, Mario Tevšić, savjetnik za politički sustav i medije.

— Od toga prva četiri nabrojena savjetnika imaju koeficijent složenosti poslova radnog mjesta 4,45, a Mario Tevšić 2,95. Plaća u tijelima javne uprave

definira se umnoškom koeficijenta složenosti poslova i osnovice za izračun plaće, sukladno Odluci o koeficijentima za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Dubrovnika. Osnovica iznosi 3725 kuna – dodaju. To pak znači da Dario Obradović, Suzana Kosović, Hrvoje Ivanišević i Baldo Franić imaju mjesečnu plaću od 16 576,25 kuna, dok je plaća Maria Tevšića manja i iznosi 10 988,75 kuna. Šesti savjetnik gradonačelnika Vlahušića je kapetan Riki Rossetti. No, on nije službenik Grada Dubrovnika. Sukladno tome, pišu iz gradske uprave, on je angažiran jer grad nema formalno nadležnost nad pomorstvom i morem. Rossetti tako ne prima plaću nego naknadu po ugovoru o djelu, a ona iznosi 8 000 kuna neto.

— U gradskoj upravi, zaposleno je 216 službenika i namještenika, podijeljenih u kategorije radnih mjesta prema Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u

16576 kuna plaća je četvorice savjetnika

lokalnoj i područnoj samoupravi. Uredbom je definirano da u radna mjesta druge kategorije spadaju ona radna mjesta koja uključuju obavljanje poslova za koja su potreban posebna specijalistička znanja, sposobnosti i vještine, a dijele se u potkategorije: viši savjetnik specijalist, viši savjetnik, savjetnik i viši stručni suradnik – zaključuju iz Grada Dubrovnika.

Zanimalo nas je imaju li savjetnike i direktori gradskih poduzeća i ravnatelji javnih ustanova u kulturi. Saznali smo kako nitko nema savjetnike, osim direktora Sanitata Valentina Dujmovića. Na to radno mjesto imenovan je bivši direktor Niko Kapetanić.

— Sanitat ima sistematizirano radno mjesto stručni savjetnik na kojem je na neodređeno vrijeme od 18. studenog 2013. zaposlen Niko Kapetanić s plaćom od 12.100,00 kuna – odgovoreno nam je iz Sanitata. Ravnatelj JU Rezervat Lokrum nema savjetnika, ali zato ima zaposlenu pomoćnicu za promidžbu i razvoj, a to je Kristina Ćurčija.

Moramo spomenuti kako direktoru Vodovoda Peru Miškoviću naš upit na temu savjetnika nije nikako bio po volji pa nam je poslao odgovor u kojem je istaknuo kako u Pravilniku o sistematizaciji u Vodovodu takvo radno mjesto ne postoji.

— Generalno o savjetnicima mogu reći da je meni osobno savjetnik svaki dobronamjerni građanin bez obzira na status, razinu obrazovanja ili funkciju koju obnaša ukoliko mi daje informaciju o nečemu iz djelokruga rada Vodovoda, a još bolje kada ima konkretan prijedlog za rješavanje nekog problema, a koji je u skladu sa zakonom.

Kada je sve prethodno ispunjeno sve takve kvalitetne sugestije ću prihvatiti i pokušati realizirati u najkraćem mogućem roku – istaknuo je uz ostalo u svom odgovoru Pero Mišković. Podsjetimo, nakon zadnjih smjena u Vodovodu govorilo se da će Branko Negodić, bivši predsjednik Uprave te tvrtke biti savjetnik, no do toga nije došlo, a Negodić je u međuvremenu otišao u mirovinu.

28 Aktualno

30. TRAVNJA 2014. •

Županija POSJET KINESKE DELEGACIJE

Prijateljstvo s gradom Hainan

ŽUPANIJA Kineska delegacija na čelu sa savjetnikom za vanjsku politiku provincije Hainan ZHOU Gangzhanom, boravila je u Dubrovniku, gdje ih je dočekao zamjenik župana Davorko Obuljen.

Na početku sastanka zamjenik Obuljen upoznao je savjetnika Gangzhana s povijesnim, kulturalnim i gospodarskim značajkama Dubrovačko – neretvanske županije. Budući da je Grad Dubrovnik 2012. godine potpisao povelju o prijateljstvu s gradom Sanyaom koji se nalazi u provinciji Hainan na sastanku se razgovaralo o mogućoj suradnji i potpisivanju povelje o prijateljstvu između Dubrovačko-neretvanske županije i provincije Hainan. Cilj bratimljenja je unaprijeđenje odnosa i poticanje ulaganja u infrastrukturu i turizam, te kulturne i obrazovne programe.

POSJET IZ SUZHOA

Kinezi zainteresirani za naš turizam ŽUPANIJA Izaslanstvo kineskog grada Suzhoa je boravilo u Dubrovniku, gdje ih je primio zamjenik župana Davorko Obuljen. Nakon dobrodošlice zamjenik Obuljen je predstavio sve bitne značajke Dubrovačko – neretvanske županije. Izaslanstvo je bilo posebno zaineteresirano za suradnju u okviru turizma, investicija i gospodarstva.

Budući da je Suzhoa turistički grad baš kao i Dubrovnik, razmjenjena su iskustva na području turizma i daljnjoj suradnji u tim okvirima.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

HRVATSKA KATOLIČKA MLADEŽ UŽIVALA U NAŠEM KRAJU

Mladi dobrodo primorske obite Fra Lasta, gvardijan Samostana sv.

Jeronima zahvalio je svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji Susreta hrvatske katoličke mladeži PRIMORJE Dugo očekivani Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku prošloga vikenda zaokupio je pozornost i požrtvovnost mladih Dubrovačkoga primorja. Svi su na neki način bili uključeni u organizaciju dočeka i smještaja mladih iz raznih dijelova Hrvatske. Naravno, uz zadane obveze koje su naši mladi volonteri preuzeli na sebe, učinili su sve kako bi se naši gosti u Slanomu i Primorju osjećali ugodno i dobrodošlo. Tijekom cjelodnevnog boravka i sudjelovanja u subotnjem programu i svetoj misi sa svojim gostima, koji su uglavnom stigli iz Petrinje, Siska, Zagreba, Rijeke, Crikvenice, Kutine i drugih dijelova Hrvatske, dobro su se upoznali i združili. U večernjim satima stigli su u Slano gdje su ih dočekale obitelji koje su ih povezle sa sobom u

U večernjim satima stigli su u Slano gdje su ih dočekale obitelji koje su ih povezle sa sobom u svoje domove gdje su ih ugostili i prihvatili kao svoju djecu svoje domove gdje su ih ugostili i prihvatili kao svoju djecu. Svakako treba spomenuti i pohvaliti ove mlade ljude koji su nam bili gosti kako su ostavili dojam pravih mladih katolika, svojom pobožnošću, skromnošću i pristojnošću. Iznad svega su bili zahvalni obiteljima koje su ih primili i u znaka pažnje i za uspomenu ostavili male darove domaćinima.

Zahvala svim domaćinima

U nedjelju su se svi okupili na svetoj misi ispred Crkve sv. Jeronima gdje je misu predvodio pomoćni banjalučki biskup monsinjor dr. Marko Semren, koji je u svojoj propovijedi mlade, a i sve nazočne vjernike pozvao na ljubav i vjeru bez sumnje. Svetu misu je uveličao i crkveni zbor mladih Petrinjaca. Nakon svete mise predstavnici ugošćenih zahvalili su u ime svojih

Aktualno 29

• 30. TRAVNJA 2014.

POSJET PREDSJEDNIKA MEŠIHATA ŽUPANIJA Predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftiju, dr. Aziz ef. Hasanović, boravio je u posjetu županu Nikoli Dobroslaviću. Na sastanku je istaknuta kontinuirana i uspješna suradnja Islamske zajednice u Dubrovniku

ošli u elji

i naše županije. Muftija Hasanović boravio u Dubrovniku u sklopu održavanja tribine pod nazivom ‘Islam u kontekstu europske zbilje’. Sastanku je nazočio i imam Medžlisa Islamske zajednice Dubrovnik Salkan ef. Herić.

IZ CIJELE ŽUPANIJE

Smotra učeničkih zadruga Ugodan domaćin bila je OŠ Blato s ravnateljem Tončijem Padovanom i voditeljicom podružnice HUUZ (Hrvatske udruga učeničkih zadruga) Dubrovačkoneretvanske županije Dijanom Ančić

župa svojim domaćinima i župniku župe sv. Vlaha, fra Ljudevitu Lasti. A ni fra Lasta, gvardijan Samostana sv.

Jeronima, nije krio svoje oduševljenje i radost zbog ovoga susreta. Zahvalio je svima koji su na bilo koji način pomogli u organizaciji Susreta hrvatske katoličke mladeži, a posebno je zahvalio Bogu što imamo ovakvu mladež koji su odgojeni u vjeri i žive život na Kristovom putu. Poslije svete mise preostalo je druženje još uz objed poslije koga su većina morali poći, a veliki broj njih se odlučilo ovaj dolazak iskoristiti i za odlazak u Međugorje. I tako je prošao Susret katoličke mladeži u Dubrovniku u kojemu su na najljepši način sudjelovali Primorci i njihove župe. Na rastanku su mladi jedni drugima obećali kako se vide za tri godine u Vukovaru na sljedećem Susretu hrvatske katoličke mladeži. • LJŠ

BLATO U Blatu na otoku Korčuli održana je Smotra učeničkih zadruga Dubrovačko neretvanske županije.

Otvorenje smotre između ostalih uveličali su plesom djeca dječjeg vrtić Blato.

Na smotri je sudjelovalo 5 zadruga iz Dubrovačko neretvanske županije, a ugodan domaćin bila je OŠ Blato s ravnateljem Tončijem Padovanom i voditeljicom podružnice HUUZ (Hrvatske udruga učeničkih zadruga) Dubrovačko-neretvanske županije Dijanom Ančić. Jedina srednjoškolska i novoosnovana zadruga iz Dubrovnika Učenička zadruga Arla iz Obrtničke i tehničke škole Dubrovnik, te učenička

5

zadruga sudjelovalo

zadruga Pitospora OŠ Ivan Gundulić, učenička zadruga OŠ Moj Škoj OŠ Braća Glumac s otoka Lastova, dok su s otoka Korčule prisustvovale učenička zadruga Maje OŠ Vela Luka, učenička zadruga Konoba OŠ Blato, učenička zadruga Iz bajula srednje škole Blato.

Na Smotri je svoje radove izložila i Udruga osoba s posebnim potrebama Vicenca Blato.

30 Aktualno

30. TRAVNJA 2014. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavuljemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

ZDRAVI ŽIVOT

Doktori i pacijenti moraju razgovarati Često puta, loša komunikacija između liječnika i pacijenta, prije nego loše liječenje, pruža razlog za pritužbe

Ako liječnik može povezati ozbiljnu tešku bolest s osjećajem izazova umjesto s lošom prognozom, onda se pacijentove vlastite obrambene snage mogu mobilizirati kao dio ukupne strategije liječenja Piše dr. Ivo Belan

Većina ljudi koji promijene svog liječnika, učini to ne zbog liječnikove stručnosti, nego zbog načina kako se liječnik s njima ophodi. Većina takvih pacijenata kaže da ih je smetala liječnikova neosjetljivost za njihove potrebe ili nedostatak njegovog poštivanja bolesnikovog mišljenja. Često puta, loša komunikacija između liječnika i pacijenta, prije nego loše liječenje, pruža razlog za pritužbe. Ispitivanje tog odnosa ukazalo je na četiri kritična momenta kad se govori o korisnosti međusobnog razgovora između

bolesnika i doktora.

Za postavljanje točne dijagnoze

Ne tako rijetko događa se da liječnik ne može otkriti razlog niza pacijentovih tegoba, jednostavno zato jer nije bio dovoljno uporan kako bi doznao koje lijekove bolesnik već troši, a pacijent opet nije spomenuo lijek koji uzima, jer je smatrao da taj lijek ne može biti razlogom tih njegovih tegoba. A baš se to dogodilo u jednom slučaju.

Liječnika su zaveli simptomi na koje se žalila bolesnica i već je pomišljao

postaviti dijagnozu jedne teške bolest (Parkinsonova bolest). Međutim, kad je suprug bolesnice sasvim slučajno spomenuo liječniku da mu žena troši jedan anksiolitik (lijek za ublažavanje straha i napetosti), i to 3 do 4 tablete dnevno, već sedam ili osam godina, liječniku je bilo jasno da je taj lijek uzrok njezinih tegoba. Poznato je da lijekovi te vrste ako se uzimaju u velikim dozama, kroz dugi period, mogu izazvati simptome slične simptomima Parkinsonove bolesti. Jednom kada se to otkrilo, liječnik je odredio postupni prekid uzimanja tog lijeka i nakon dva mjeseca tegobe bolesnice su nestale.

Liječnici trebaju svojim pacijentima dati na znanje da se bolesno tijelo koji puta može, u značajnoj mjeri, izliječiti samo po sebi. Jednom direktoru, zbog srčanih smetnji, liječnik je kazao da će morati obaviti angiogram (snimak krvnih žila) i možda bypass operaciju. Međutim, direktor je zatražio dodatno mišljenje od drugog liječnika koji mu je kazao da se njegovo srce, premda s ozbiljnim koronarnim oboljenjem, suprotno općem dojmu, ipak može ponovno osposobili i oporaviti. Rečeno mu je da će morati potpuno promijeniti stil svog života, da će morati dnevno tjelesno vježbati i početi se zdravo hraniti. I zaista, direktor je počeo primjenjivati novi životni režim. Pridržavao se hrane s malo zasićenih masnoća i kolesterola, žustro je hodao 5 do 8 kilometara dnevno i naučio je kako se relaksirati. Nakon šest mjeseci liječnik je kod svog pacijenta obavio ergometriju (testiranje izdržljivosti na pokretnom sagu), koja je pokazala znatno poboljšanje, također, svi ostali simptomi su se smanjili i do daljnjega nestala je potreba za bypass operacijom na srcu. Direktor danas izgleda kao potpuno novi čovjek

Aktualno 31

• 30. TRAVNJA 2014.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Bolje humor nego tumor – fizički, emotivno, duševno.

Strah i panika mogu svaku bolest učiniti još gorom

Kada liječnik razgovara s bolesnikom o dijagnozi, onda nepažljivo i netaktično upotrebljene pogrešne riječi od strane liječnika mogu imati strahovito negativan učinak na pacijenta. Pacijent koji napušta ambulantu s osjećajem slomljenosti i beznađa, često doživljava pogoršanje svog stanja. Ljudi su skloni kretati se stazom svojih očekivanja. Znači li to da liječnici moraju zatajiti, prešutjeti neku tešku opasnu dijagnozu ili promijeniti svoj nalaz?

Razumije se da ne smiju to učiniti.

Međutim, liječnikova vještina komunikacije nije ništa manje važna nego druge njegove vještine. Ako liječnik može povezati ozbiljnu tešku bolest s osjećajem izazova umjesto s lošom prognozom, onda se pacijentove vlastite obrambene snage mogu mobilizirati kao dio ukupne strategije liječenja.

Umirenje i podrška su od vitalne važnosti

Biti bolestan je iskustvo koje čovjeka straši. Ljudi krenu da potraže ne samo medicinsku pomoć, nego da potraže i nadu. Liječnikova predviđanja nisu nepogrešiva. Povlačenje bolesti ili oporavak zna se dogoditi kad svi simptomi ukazuju suprotno. Pametan liječnik zna da nesigurnost i zabrinutost pacijenta mogu jako pojačati bolove i usporiti izlječenje. On isto tako zna da umirenje i pružanje podrške bolesniku može ubrzati oporavak.

Postoje brojni slučajevi gdje su loše, sumorne prognoze bile sjajno opovrgnute, pobijene od strane bolesnika.

Takav razvoj situacije bio je manje rezultat biologije, a više ljudskog duha, koji može bili bolji iscjelitelj od svih drugih.

‘Riječi bez šale su kao jelo bez soli.’ I ovo je istina: Kratkoća je duša šale. Pa ipak, tko se hoće šaliti mora prvo pogledati ljude oko sebe. Psihoanalitičari su mišljenja kako su humor i dosjetke oblikovane ličnosti obrana, putem koje se subjekt na društveno prihvatljiv način rasterećuje svoje agresivne, pa čak i seksualne energije Humor je ljudska sposobnost da se uoči smiješna strana nekog događaja ili stanja. On je zapravo šala, dosjetka ili anegdota koja dovodi do veselog duševnog raspoloženja. Humor izaziva smijeh.

A smijeh opušta i umiruje ‘zlovoljno srce’.

Smanjuje napetost i pomaže objektivnije sagledati postojeću situaciju. Smijeh je lijek. Sreća ulazi u dom gdje se on čuje.

Na žalost, nasmijati čovjeka nije uvijek lako. Pogotovo danas. No, smijeh je vještina koja se može naučiti, unatoč postojećoj tuzi i ustrašenosti. Čeljade se ne smije samo radi zabave ili opuštanja već i radi obnavljanja životne energije.

Jer pri smijanju oslobađa se u krv kemijska tvar endomorfin (‘hormon sreće’).

Upravo je on izvor zdravlja.

Za ispričati šalu ili vic koji će nas nasmijati treba imati i smisla. No nije poželjno pretjerivati s humorom, ali je poželjno i dobronamjerno kroz viceve šaliti se, prvenstveno na svoj račun. A to nije baš jednostavno. Uostalom, tko

Smijeh je lijek.

Sreća ulazi u dom gdje se on čuje. Na žalost, nasmijati čovjeka nije uvijek lako. Pogotovo danas. No, smijeh je vještina koja se može naučiti, unatoč postojećoj tuzi i ustrašenosti

se ne sjeća viceva s Bobijem i Rudijem, pa Mujom i Hasom ili Bračanima? Vicevi o njima ušli su u male antologije humora.

Moj simpatični kolega stomatolog priča okupljenom društvu: ‘’Došao mi neki Bračanin privatno u ambulantu izvaditi zub. ‘Doktore, koliko košta vađenje zuba?’ ‘Stotinu kuna’, odgovorim. ‘Skupo je to, za pedeset kuna ti mi ga dobro razdrmaj a ja ću ga doma sam izvaditi!’’’.

Drugi kolega se nadoveže: ‘Nakon što sam pregledao Šima, obratim mu se: Dragi moj, ova bolest je nasljedna i ja Vas ne mogu izlječiti!’ ‘E onda pošaljite račun mom pokojnom nonotu’, odgovori Bračanin. Bračani su vrijedni i uredni ljudi, pa njihovu urednost često mnogi brkaju s pojmom škrtosti. Ide se tako daleko da se misli kako su Škoti genetski vezani uz otok Brač (govori se kako je Bračanin protjerao rastrošnog sina pa se on naselio u Škotskoj).

Navodno, tako se priča, na otoku postoji za sve odrasle stanovnike i jedna vječita misterija: ‘Kad zatvore frižider ne mogu zaključiti je li se ugasila žarulja u njemu?’.

Insoma: ‘Riječi bez šale su kao jelo bez soli.’ I ovo je istina: Kratkoća je duša šale. Pa ipak, tko se hoće šaliti mora prvo pogledati ljude oko sebe.

Psihoanalitičari su mišljenja kako su humor i dosjetke oblikovane ličnosti obrana, putem koje se subjekt na društveno prihvatljiv način rasterećuje svoje agresivne, pa čak i seksualne energije.

Humor neprijatnu realnost čini podnošljivom, ali vrlo često kroz crni humor.

Finalmente: čeljade se zamara nebitnim detaljima, očajava zbog gluposti, pa život proleti da se i ne primjeti. Zato se treba šaliti i smijati. Doduše, kažu Japanci ‘smijao se ili plakao, više od jednog života nećeš proživjeti’. Pa ipak, bolje se smijati nego plakati. Zato treba poći na Brač.

A kako prepoznati da si stigao na Brač?

Kad vidiš da se na sušilu suši toaletni papir – znači, tu si!

32 Aktualno

Duplerica

PROCESIJA I DRUŽENJE ZA SHKM

30. TRAVNJA 2014. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Rožat ugostio mlad

Aktualno 33

• 30. TRAVNJA 2014.

de

NOVI SVECI Papa Franjo proglasio je Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. svecima pred stotinama tisuća ljudi, pristiglih iz cijeloga svijeta na Trg svetoga Petra u Rimu. Ivan Pavao II., počasni je građanin Dubrovnika, veliki prijatelj mladih

i osnivač Susreta mladih u svijetu. Hrvatsku je posjetio tri puta, prvi put 1994. godine, a posljednji put 2003. godine što je ujedno bilo i njegovo 100. putovanje izvan Italije i Vatikana.

Posebno je bilo u Župi Velike Gospe Rožat, gdje su mladi nakon svete mise procesijom obišli cijeli kraj, te u ACI marini, u ljetnikovcu Sorkočević, i ručali

Foto Zvonimir Pandža

T i j e kom n e d j e l j no g j u t r a držale su se mise za mlade, od Stona do Grude! Na petnaestak mjesta mladi su se okupili u velikim grupama kako bi obilježili drugi dan SHKM-a. No, ipak, posebno je bilo u Župi Velike Gospe Rožat, gdje su mladi nakon svete mise procesijom obišli cijeli kraj, te u ACI marini, u ljetnikovcu Sorkočević, i ručali. Bila je to prigoda za međusobno upoznavanje, predstavljanje župnih i drugih zajednica iz kojih dolaze i razmjenjivanje iskustava vjerničkog života.

Cijelim putem bilo im je veselo i zabavno, a uz to ih je i pratilo sunce...

34 Kultura

30. TRAVNJA 2014. •

Ulicama moga grada ŽIVOTNA PRIČA O OBITELJI PAČE GOSPOĐE ANĐELKE

Boksač i gospar Ton Zapisao Boris Njavro

Na jučerašnji dan, 29. travnja, bio je svjetski, dakle, međunarodni dan plesa. Sutra, 1. svibnja, Sveti je Josip Radnik, a i međunarodni praznik rada.

Još od 1886. kad su se u Chicagu na taj dan, slaveći blagdan Sv. Josipa, radnici pobunili prvi put. Ima tom i tridesetak godina kad su Rudnek i Haustor pjevali ‘Pa – pa proleteri…’ sluteći što će se dogoditi. Svi smo zajedno otplesali što nam je odsvirano i malo je kome više do plesa. Prekosutra, 2. svibnja godišnjica je smrti velikog Marina Držića, koji je umro u Veneciji, u izbjeglištvu iz rodnog grada 1567. godine, ostavši iza sebe puno vrijednih dijela i poruka za sva vremena, pa i ovo za naše doba; ‘Ma se je trijeba s bremenom akomodavat; trijeba je bit vjertuozu tko hoće renjat na svijetu. Kralj je čovjek od ljudi, kad se umije vladat…’ što bi posebno vrijedilo za naše političare. Istog datuma, 2. svibnja, ali 1925. u dobi od tek 26 godina umro je veliki pjesnik Antun Branko Šimić, čije stihove ‘Malen si čovječe ispod zvijezda…’ i te kako neki trebaju pamtiti.

pjanu, zvono se čulo. Otvara vrata gospođa Anđelka. I kreće priča, uz listanje starih foto albuma i uz napola otvorene persijane prema Stradunu koji već živi svoj ljetni đir. Pitam smeta li buka.

‘Ma i ne toliko, navikne se čovjek na sve.

Malo ovaj vonj okolnih restorana, ali dobro je. Bolje je kad ima čeljadi, tužnije mi je zimi, sama, nikoga, tuga me uzme!’ – mirno će gospođa Anđelka.

Traži još neke fotografije, puno tog je nestalo, tko zna kako i gdje, ali za jednom posebno žali, ‘Moj Tonći sa boksačkim rukavicama, baš lijepa slika, držala je Guke u novčaniku i ukrali joj ga u Bariju!’ Ipak, puno je tu još lijepih i za povijest Grada vrijednih slika. Uz pojašnjenja; ‘Sokolska dvorana’, tako smo zvali tu veliku dvoranu u Sponzi gdje je danas Arhiv. Preko dana tamo su trenirali gimnastičari, boksači, a navečer bi bio ples. Od 6 do 10 navečer. Tamo smo se i upoznali Tonći i ja.

Voljeli smo plesati!’

Priča života ukratko

Gospar Antun Tonći Pače rodio se

Zvono i čiope

Antun Pače, Tonći kako su ga svi zvali, živio je s obitelji u Žudioskoj, na broju 1. Njegova unuka Tajana ‘Kolarinka’ Martić i jedna od tri mu kćeri Jelena, bolje znana Guke, Sentović učinile su uvod svojoj noni i majci, gospođi Anđelki, supruzi gospara Tonćija, za zapisat priču o njemu

Osim sjajnih plivačica, još jedan veliki sportaš Grada živio je u Žudioskoj ulici.

Bio je sjajan boksač, istina ne dugo, kao što ni taj sport nije dugo zaživio u Gradu, ali po tom sportu ga i danas mnogi pamte. Mnogi ga pamte i po još puno tog, a ponajviše kao velikog gospara. Antun Pače, Tonći kako su ga svi zvali, živio je s obitelji u Žudioskoj, na broju 1. Njegova unuka Tajana ‘Kolarinka’ Martić i jedna od tri mu kćeri Jelena, bolje znana Guke, Sentović učinile su uvod svojoj noni i majci, gospođi Anđelki, supruzi gospara Tonćija, za zapisat priču o njemu. Zvono na vratima broj 1. zvoni, ali od čiopa se ne čuje ništa. Uznemirile su se i one, gotovo je sa mirom u Gradu, počela je ljetna gužva. Srećom gore, na prvom

Anđelka i Antun Tonći Pače na ‘Neptunovom balu’ 1960. godine

Kultura 35

• 30. TRAVNJA 2014.

nći Pače GORE Boks susret Iza Gospe s kraja četrdesetih, sudi Antun Pače

Davna fotografija sa boks susreta u dvorani na prvom pjanu Sponze, gdje je dakle danas Arhiv. Iza te fotke Krešo Nikić je zapisao kako je to susret Boksačkog kluba Jug i Radničkog kluba iz Beograda.

Jugaši su ih dobili 12 – 4, a vodio ih je i bio im trener Antun Pače. A na toj slici članovi BK Juga su, s lijeva poredani Pero Vinkin, Ivica Milat, Marinko Jurica, Frank Đin Marinović, Milo Nenada, Krešo Nikić, Pušo Kurbašvili, Ante Šimunović, Koko Prizmić i trener im Antun Pače

1926., u Ulici sv. Josipa ili Vrata Celenge, a umro je 2009. godine. U istoj ulici rođena je 1930. i njegova supruga Anđelka, u obitelji Pekarović. Malo su se poznavali tih godina, a Drugi svjetski rat odvodi ih oboje daleko van Grada.

— U Dubrovniku je bila glad, te je moja obitelj 1942. otišla u Osijek.

Tamo nismo bili gladni, ali i tamo je bio rat, stalno u skloništima. U Grad se vraćamo 1947., u Ulicu sv. Josipa i uskoro sam počela raditi kao blagajnica na Širokoj, u tadašnjem Narodnom magazinu. Tonći je početkom rata otišao prvo ocu u Njemačku. Tamo je radio s ocem, ali su ga mobilizirali, te srećom poslali u Skandinaviju. Krajem rata vraćao se nekako doma, došao do Trsta, sa prijateljem iz Grada, Robom Matošićem, čija majka je bila profesor u Gimnaziji. Bili su najbolji prijatelji, ali tu su se razišli, Robo je otišao u Ameriku, a Tonći krenuo doma.

Nikad se više nisu ni vidjeli, ni čuli!

Evo, Tonći u albumu ima njegovu sliku. Uvijek je pričao lijepo o njemu.

A Tonćija su zarobili partizani u Trstu,

morao je odslužiti vojsku do kraja, na Visu i Lošinju, te se konačno u Grad vratio tek 1948. godine. Vazda mi je pričao kako su ga po povratku neki ‘skojevci’ čudno gledali! Odmah se počeo baviti boksom, sve je tamo bio, i natjecao se i sudio i trenirao ih. I eto, znali smo se, a konačno i zaplesali, te se vjenčali, uselili u ovaj stan, prva kćer Vera, mama Tajane i Vjerana Martića, rodila se 1952., nakon nje još dvije kćeri, Jelena Guke i Dubravka!’ – ukratko će jedan veliki život prepričati Anđelka.

Pitam, konačno za saznat, zašto Guke?

I odgovor; ‘Ma ne znam ni ja ko majka joj! Stalno je kao mala bila vanka, cijelo Prijeko je bilo njeno, djeca je tako nazvala, malo je tko i zove po imenu!’

Puno se tada radilo, slabo jelo, a on pušio, te su mu doktori rekli nek’ prestane i sve je nekako stalo s njim. Malo iza tog prestao je postojati i klub!

Ples za kraj

Prelistavamo sve te crno bijele slike iz dana boksa u Gradu. Prisjećam se priče Kreše Nikića, njegovih sjećanja na Tonćija, nalazim čak dvije iste slike koje mi je davno dao. Povijest jednog sporta za kojeg mnogi i ne znaju da ga je bilo u Gradu, u Sponzi. Slika Aleksanda Kurbašvilija, Pušo kako su ga

Na jednom od Veljuna, Pajo Mitrović, Miho Martuzzi i Antun Pače u mornarskoj majici

zvali, veliki talent, kasnije je igrao za veće klubove bivše države. Pa fotografija sa ‘boks meča’ iza Gospe, Pušo i još jedan boksač, sudi Tonći Pače, pa slike još s nekih susreta, nekih gostovanja, gospar Pače je uvijek tu, na svakoj od njih. I odjednom – kraj! ‘Puno se tada radilo, slabo jelo, a on pušio, te su mu doktori rekli nek’ prestane i sve je nekako stalo s njim. Malo iza tog prestao je postojati i klub!’ – prisjeća se Anđelka i nastavlja ovu priču dalje – ‘Po prvom zanimanju on je bio marangun, ali prekvalificirao se za ugostitelja. U Excelsioru je radio 25 godina kao kućni meštar, a navečer u Labirintu, od prvog dana i otvaranja, na vratima i kao čuvar. Svi su ga voljeli jer je bio jako smiren, volio je mirno riješiti sve probleme. Uvijek je bio sa kravatom i u odijelu, elegantan. U Labirintu je tada bio prvi striptiz bar i nije mi baš bilo drago!’ – uz osmijeh gledajući sve te slike će Anđelka, uz pojašnjenje kako je latino brčiće imao zbog manjeg ožiljka na usnama. Iz Excelsiora prelazi u hotel Libertas, do mirovine. Radio je i u ‘Jadranu’, današnja Klarisa, kad su tamo svirali Trubaduri, prijateljevao sa Mihom Martuzzijem, redovno su išli na veljune i na sve zabave, a s njim bi bila i njegova Anđelka, ali ‘zabala li bi tek na kraju, jedan ples bar, jer on bi cijelu noć radio!’

36 Kultura

Noć knjige privukla 600 posjetitelja!

Od izložbi, koncerata do igrokaza!

Noć knjige ponudila je bogat program ispunjen predstavljanjima knjiga i slikovnica, izložbama, glazbeno – scenskim igrama, koncertima, igrokazima i čitanjem knjiga Piše Ana Prohaska Vlahinić foto Ana Prohaska Vlahinić, Baldo Marunčić

Povodom nacionalne i svjetske manifestacije ‘Noć knjige’ ove srijede Dubrovačke knjižnice priredile su bogat i raznovrstan program kojim je obilježen Svjetski dan knjige i autorskih prava. Noć knjige ponudila je bogat program ispunjen predstavljanjima knjiga i slikovnica, izložbama, glazbeno – scenskim igrama, koncertima, igrokazima i čitanjem knjiga u Narodnoj i Znanstvenoj knjižnici, te u Narodnoj knjižnici – ogranak Mokošica. U cilju promicanje knjige, kulture čitanja, prevođenja, izdavaštva, knjižnica, autora i čitatelja programi ova manifestacija privukla je 600 posjetitelja. Tako je održana scenska izvedba Igrokaza od jaja iliti ‘Egolom’,autorice Andree Knezović u kojem su nastupili učenici i roditelji 3a razreda OŠ Marina Getaldića. Učenici OŠ ‘Lapada’ s voditeljicom Sanjom Gašparović pripremili su četiri priče ‘Tulum slova’ koje su čitali za dubrovačku djecu od 3 do 7 godina. Najmlađi su slušali priče: ‘Pjegava Iva’, ‘Pauli, ti zločesti Pauli!’, ‘Najbogatiji vrabac na svijetu’ i ‘Ti i ja, Mali medo’. Također je održana i izložba likovnih radova ‘Otvori prozor proljeću’na temu proljeća djece iz dubrovačkih vrtića Izviđač i Pile.

Dubrovački je ogranak Matice hrvatske predstavio dva svoja nova izdanja – slikovnicu ‘Marin Getaldić’ te knjigu ‘Kameni gost’

600 boda, prosječno, dodijeljuje se kafiću otvorenom 24 sata

Uz 140. obljetnicu rođenja I. B. Mažuranić organizirana je i izložba likovnih radova učenika OŠ Mokošica povodom rođenja hrvatske spisateljice Ivane Brlić Mažuranić. Održana je i glazbeno – scenska igra ‘Dohvati mi tata mjesec’ u kojoj su pjevali, glumili, svirali i plesali učenici osnovnih škola Marin Držić, Marin Getaldić, Lapad, Mokošica i Orašac, vrtića ‘Izviđač’ i ‘Radost’ te plesnog studija ‘Labirius’.

Organizirano je i predavanje dr. sc.

Katje Bakija uz 100. godišnjicu smrti Antuna Gustava Matoša ‘Hrvatski kozmopolitizam pjesnika ljepote, ljubavi i smrti’. Odabrane Matoševe stihove i tekstove govorili su glumac KMD-a Frane Perišin, a koncert je održao i Djevojački zbor Amorette s voditeljicom Majom Marušić. Nakon svečanog domjenka u predvorju Narodne njižnice održana je Noćna glazbena čitaonica i slušaonica na kojoj su članovi

dubrovačkih bendova čitali i pričali o tekstovima pjesama svojih glazbenih uzora i izvodili njihove skladbe. Cijela večer zaokružena je i prodajnom izložbom izdanja Matice hrvatske – ogranak u Dubrovniku, Društva dubrovačkih pisaca i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku po prigodnim cijenama.

Predstavljena donacija Antona Perko

Organizirana je i prigodna izložba ‘Anton Perko: Pod suncem i mjesecom juga’. Izložbom Antona Perka, mornaričkog časnika, slikara te carskoga i kraljevskoga dvorskog tajnika obitelji Habsburg, Dubrovačke knjižnice željele su upoznati javnost s nedavno primljenom donacijom slika iz stvarateljeva bogata opusa. Ova je prezentacija organizirana u znak zahvalnosti donatorici, gospođi Hildi Tetsis.

Kultura 37

• 30. travnja 2014.

Autorica izložbe je dr. sc. Sanja Žaja Vrbica, uz koju su na otvaranju govorili dr. sc. Vesna Čučić i akademik Luko Paljetak. Podsjetimo, prošle godine vrijednu donaciju, ostavštinu slikara Antuna Perka Znanstvenoj knjižnici poklonila je njegova nasljednica i umirovljena liječnica Hildegarde Tetsis.

Riječ je o 20 blokova i mapa koje sadržavaju više od 700 skica, studija, crteža i slika umjetnika koji je od 1895. godine do svoje smrti živio i stvarao u Dubrovniku. Riječ je o radovima na papiru u kombiniranim tehnikama olovke, ugljena, tuša, akvarela te nekoliko pastela i tempera. U sklopu donacije je i jedna mapa s isječcima iz različitih publikacija u kojima su objavljivani otisci njegovih radova. Antun Perko hrvatski je slikar rođen 5. srpnja 1833. godine u austrijskom Purgstallu, a umro je 6. ožujka 1905. u Dubrovniku.

Bio je mornarički časnik, a studirao je slikarstvo kao student Selleny und Durand-Brager u Beču. Njegov opus većinom sadrži crteže i slike u tehnici ulja i akvarela. Godine 1875 je u pratnji cara Franje Josipa I. boravio u Dalmaciji. Na temelju sposobnosti i visoke kvalitete slika car mu je dodijelio titulu komora. Perko je dugo bio konstantni suputnik prijestolonasljednika Rudolfa. Nakon njegove smrti 1889. godine, bio je potpora Rudolfove udovice, Stephanie od Belgije i sudjelovao na njenim brojnim dugim putovanjima. Antun Perko je dugo vremena radio i kao upravitelj dvorca Hradcany u Pragu, sve do 1895. godine kada je otišao u mirovinu u Dubrovnik.

Matica predstavila Getaldića i Puškina

U sklopu manifestacije ‘Noć knjige’

EXIT – Teatar Exit gostuje s predstavom „SHAKEspeare na EXit“ u Kazalištu Marina Držića povodom 450. obljetnice Shakespeareovog rođenja. Izvedbe u režiji Matka Raguža odigrat će se u Dubrovniku 2. i 3. svibnja u 20

sati. Igraju: Živko Anočić, Marko Makovičić i Jerko Marčić. Ulaznice / rezervacije: 321 088, kmd.blagajna@gmail.com

dubrovački je ogranak Matice hrvatske predstavio dva svoja nova izdanja. Riječ je o slikovnici ‘Marin Getaldić’ iz Matičine Biblioteke Cvijeta te o knjizi ‘Kameni gost’ Aleksandra Sergejeviča Puškina iz Matičine Biblioteke ‘Psyche’. U Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad novu slikovnicu posvećenu velikom Marinu Getaldiću predstavili su autorica teksta Mirjana Borić, ilustratorica Nora Mojaš te profesor Antun Nodilo.

— U slikovnici smo pokušali približiti Getaldićev izniman rad, ali i opisati odrastanje jednog dječaka koji se u svoj zreloj dobi pretvara u matematičkog genija. Getaldić je zanimljiv lik o kojem je lijepo pisati, osoba zanimljivog duha – kazala je autorica teksta Borić, dodavši kako je u slikovnicu unijela puno zanimljivih detalja iz Getaldićeva života. Vizualna oblikovateljica slikovnice Nora Mojaš istaknula je kako je na projektu izrade slikovnice

gore Za Noć knjige posebno su se potrudili najmlađi Dubrovčani

Središnji događaj ovogodišnje Noći knjige bila je izložba ‘Anton Perko: Pod suncem i mjesecom juga’

osobno jako puno naučila i o Getaldiću i o Gradu.

— Bila mi je želja Getaldićevo djelo prožeti kroz svoje ilustracije pa se zahvaljujem Znanstvenoj knjižnici koja mi je ustupila Getaldićeva djela da ih utkam u ovu slikovnicu – rekla je Mojaš, a prigodnu riječ o slikovnici dao je i profesor Antun Nodilo.

— Puškin i Paljetak kao prevoditelj s ruskog vrhunski su pisci i garancija da će sadržaj knjige biti užitak za čitanje – rekla je na promociji knjige ‘Kameni gost’ predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Vesna Čučić.

O knjizi, koja je opremljena i ilustracijama koji su dijelom i Puškinovi crteži, akademik Luko Paljetak je kazao: — ‘Kameni gost’ dosad nije preveden na hrvatski jezik i smatrao sam da je to nepravda prema velikom pjesniku.

Riječ je o tragediji koja se bavi posljednjim trenucima velikog zavodnika Don Juana, a temelji se na Mozartovoj operi. Puškin Don Juana iz progonstva vraća u Madrid, gdje njegov lik zavodi ženu čovjeka kojeg je ubio – istaknuo je Paljetak, podsjetivši kako je i sam Puškin bio izgnan iz Moskve zbog pobune protiv cara.

— Uvijek treba znati okolnosti nastanka nekog djela, odnosno koliko autobiografija pisca postaje biografija njegovih likova. U knjizi se vidi koliko Puškina ima u ovom djelu – rekao je Paljetak o Puškinu, koji je poginuo u dvoboju vezanom za ljubav njegovog života. U popratnom programu nastupili su glumci Kazališta Marina Držića Frane Perišin i Glorija Šoletić te gitarist Maroje Brčić.

38 Kultura

30. TRAVNJA 2014. • UMJETNIČKA GALERIJA Izložba suvremene dubrovačke umjetnice Katarine Ivanišin Kardum ‘Still Landscapes’ može se pogledati do 11. svibnja.

Izložene su autoričine slike, akvareli, crteži i kolaži nastali od 2000. do danas.

OPUS MATTIJE PRETIJA

Kako izgledaju četiri dubrovačka evanđelista?

Izložba je posvećena uspomeni na Vlaha Pustića (1959. – 2014.), suosnivaču i voditelju Restauratorskog odjela u Dubrovniku

Projekt se bavi dvjema cjelinama slika s prikazom četiriju evanđelista iz crkava Gospe od Karmena i Svetog Vlaha, pripisanim radionici priznatog talijanskog baroknog umjetnika i viteza Malteškog reda, Mattije Pretija Piše Ana Prohaska Vlahinić

Projekt ‘Dubrovački evanđelisti’ predstavljen je u Kneževu dvoru, nakon čega je otvorena izložba koju su organizirali Hrvatski restauratorski zavod, Restauratorski odjel Dubrovnik u suradnji sa Dubrovačkim muzejima. Izložba je posvećena uspomeni na Vlaha Pustića (1959. – 2014.), suosnivaču i voditelju Restauratorskog odjela u Dubrovniku. Projekt se bavi dvjema cjelinama slika s prikazom četiriju evanđelista iz crkava Gospe od Karmena i Svetog Vlaha, pripisanim radionici priznatog talijanskog baroknog umjetnika i viteza Malteškog reda, Mattije Pretija. Hrvatski restauratorski zavod je 2005. godine započeo restauraciju cjeline iz Gospe od Karmena i tada se razotkrila njena izvrsna kvaliteta. Opificio delle Pietre Dure (OPD) iz Firence je 2008. godine

otkrio da materijali korišteni za dvije dubrovačke cjeline nemaju malteško porijeklo, kako se početno pretpostavljalo. Konačno, 2011. godine, sufinanciranjem europske organizacije Archlab Charisma omogućena su daljnja istraživanja u OPD-u na temu pitanja originala, replika i kopija kroz proučavanje uzoraka sa slika Mattije i Gregorija Pretija i njihovih radionica.

Na početku projekta, bila je poznata samo jedna slika iz nekadašnje Pretijeve cjeline Evanđelista: Sv. Marko u Italiji te dvije kopije prema Pretiju, Sv. Marko i Sv. Luka, na Malti. Dubrovačke slike su bile ključne za rekonstrukciju ikonografije cjeline. Korelacija između dvaju dubrovačkih cjelina na samom početku istraživanja nije bila u potpunosti jasna. Pitanje je li jedna cjelina bila kopija one druge ili su obje cjeline nastale prema zajedničkom predlošku unutar iste radionice bilo je u potpunosti otvoreno. Rezultati istraživanja

Ne zna se tko je naručio ove umjetnine i kada su dospjele u Dubrovnik.

Vjerojatno je naručitelj bio iz reda dubrovačkih plemića ili bogatih pučana

pokazali su da je riječ o jednakim predlošcima i identičnim materijalima koji ukazuju na zajedničko porijeklo unutar iste radionice, tj. radionice Mattije Pretija. Iako obje cjeline nose elemente prototipa, sa najmanjim detaljima, izvedba evanđelista iz Karmena upućuje na uspjelu radioničku repliku s intervencijama Mattije Pretija osobno. Evanđelisti iz svetog Vlaha pak ostavljaju dojam solidne izvedbe, navodi se u katalogu izložbe te se svrstavaju u kategoriju dobro izvedenih radioničkih replika bez udjela samog autora. Pretpostavljalo se da je serija prototipa naslikana na Malti 1670-ih, a rezultati istraživanja su pozvali na datiranje originalne cjeline i njenih replika prema Pretijevu ranijem rimskom (prije 1651.) odnosno napuljskom (1653.–1660.) razdoblju. Stoga su dubrovačke replike morale biti naručene u tom razdoblju. No, ne zna se tko je naručio ove umjetnine i kada su dospjele u Dubrovnik. Vjerojatno je naručitelj bio iz reda dubrovačkih plemića ili bogatih pučana.

Kultura 39

• 30. TRAVNJA 2014.

MATICA ISELJENIKA Izložba fotografija ‘MARIJANSKO SVETIŠTE MARIJA BISTRICA’ otvorena je u galerijskom prostoru Hrvatske matice iseljenika na adresi Petilovrijenci 7. Izložba se može pogledati do 10. svibnja.

Organizatori izložbe su Hrvatska matice iseljenika Dubrovnik i Udruga Hrvatska dijaspora iz Zagreba.

VEĆ TRADICIONALNO

Najnovija izdanja Zavoda za povijesne znanosti

5

novih naslova predstavljeno je dubrovačkoj javnosti

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i ove godine nastavlja sa svojom tradicijom predstavljanja javnosti novih knjiga i zbornika Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku nastavlja sa svojom tradicijom predstavljanja javnosti svojih najnovijih izdanja. Tako je u Sorkočevićevom ljetnikovcu prošlog tjedna predstavljeno nekoliko djela. Riječ je o časopisu Anali Zavoda za povijesnu znanost HAZU Dubrovnik Annals, zborniku The european tributary states of the ottoman empire in the sixteenth and seventeenth centuries čiji su priređvači Gábor Kármán i Lovro Kunčević, te knjigama Židovke u Dubrovačkoj Republici autorice Vesne Miović, Djeca milosrđa: napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. stoljeća Rine Kralj-Brassard i Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I. Irene Ipšić.

Piše Ana Prohaska Vlahinić

Knjige su predstavili Štefica Curić Lenert, Lovro Kunčević, Relja Seferović, Slavica Stojan i Nenad Vekarić, dok su u prigodnom programu sudjelovali mladi gitarist Lovro Barišić, Nika Burđelez i Brigita Masle Dražinić.

U knjizi ‘Orebić u 19. stoljeću prema katastru Franje I’ autorica Irena Ipšić kao polazište koristi katastar iz 1836. godine u analizi raznih gospodarskih, društvenih, demografskih i inih procesa te je uspjela rekonstruirati gospodarski i društveni razvoj najvećeg naselja poluotoka Pelješca. Područje Orebića bilo je u okvirima Dubrovačke Republike specifično zbog izrazite pomorske orijentacije stanovništva koja je dovela do stvaranja bogatog

brodovlasničkog sloja. Novoobjavljena knjiga Rine Kralj-Brassard ‘Djeca Milosrđa. Napuštena djeca u Dubrovniku od 17. do 19. Stoljeća’ plod je duljeg arhivskog istraživanja ponajviše u fondu Dubrovačke Republike Državnoga arhiva u Dubrovniku. U njoj se autorica posvetila najranjivijoj marginalnoj skupini – napuštenoj djeci. Njihove sudbine autorica iščitava iz poslovnih knjiga Hospitala milosrđa u Dubrovniku, koje je djelovalo od 1432. godine, poslovnih ugovora s dojiljama i udomiteljima, te različitim drugim izvorima relevantnim za demografsku povijest nahoda.

Središnje mjesto pripada radu institucije dubrovačkog Hospitala milosrđa, od njegova utemeljenja kada je donijeta odluka o izgradnji dubrovačkog nahodišta. Opisala je mjesta i načine na koje se sve dijete ostavljalo, te kako je nahod postajao ‘komunsko dijete’.

Zabilježila je što se sve o djetetu znalo ili nije znalo prije nego što je ušlo u okvir komunske skrbi. Anali Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku ove su godine tiskani u dva toma, sa 18 znanstvenih radova, a predstavila ih je Štefica Curić Lenert. Novi Anali donose i tri rada stranih autora. U svojoj najnovijoj knjizi ‘Židovke u Dubrovačkoj Republici’ Vesna Miović bavi se dosad slabo istraženom temom – dubrovačkom Židovkom u intimi doma i obiteljskog života, ali i na blistavoj pozornici poslovnih susreta i raznih dodira širom Mediterana. Život židovske žene autorica razmatra od druge polovice 16. do početka 19. stoljeća. Naglasak je stavljen na obiteljskim odnosima, pri čemu se osobito potanko analizira sklapanje braka kao najsvečaniji čin.

40 Kultura

30. TRAVNJA 2014. • KONCERT Dubrovački simfonijski orkestar održat će koncert u petak 2. svibnja u 21 sat u Kneževu dvoru. Dirigent je Nicola Giuliani, solist je Radovan Cavallin (klarinet), a na repertoaru

su N. Rota Koncert za gudače / Concerto per archi, A. Copland Koncert za klarinet i ork., F. Schubert Simfonija br. 5 u B duru, D 485.

DANI ORISA

Vitićevi ‘Pejzaži’ u Galeriji Vrhunac njegovog stvaralaštva označilo je projektiranje i izgradnja tadašnje Zgrade društveno-političkih organizacija u Zagrebu, danas popularne pod imenom Kockica

Ivo Vitić jedan je od stvaratelja hrvatske poslijeratne moderne arhitekture

U sklopu manifestacije Dani Orisa koja se u Dubrovniku održala od 25. do 27. travnja, kao jedan dio programa, u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvorena je izložba poznatog hrvatskog

arhitekta Iva Vitića pod nazivom Pejzaži. Ivo Vitić (1917. – 1986.) jedan je od stvaratelja hrvatske poslijeratne moderne arhitekture. Njegove brojne realizacije nastale su u sintezi iskustva internacionalne moderne arhitekture i elemenata lokalne graditeljske tradicije. Takav pristup očituje se u velikom broju njegovih građevina izvedenih u Dalmaciji, poput osmogodišnje škole u Šibeniku, Društvenog doma u Komiži na Visu, zgrade Socijalnog osiguranja u Zadru i mnogih drugih. Vrhunac njegovog stvaralaštva označilo je projektiranje i izgradnja tadašnje Zgrade društveno-političkih organizacija u Zagrebu, danas popularne pod imenom Kockica. Po urbanoj dispoziciji i oblikovanju te stambenoj tipologiji ističe se i njegov stambeni sklop na uglu Laginjine i Vojnovićeve ulice u Zagrebu.

U STALNOM POSTAVU

Konjanik doniran UGD-u Zahvaljujući zalaganju Gülşah Cumurcu iz Veleposlanstva Republike Turske u Zagrebu i ljubaznošću direktora hotela Rixos Libertas u Dubrovniku, Ayhana Bascija, koji je donirao umjetninu, muzejska zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik uvećana je za vrijednu skulpturu Konjanika Raoula Goldonija (1919. – 1983.). Skulpturu u staklo-plastici i metalu impozantnih dimenzija (340 x 270 x 130 cm), Raoul Goldoni je izradio za predvorje dubrovačkog hotela Libertas. Djelo je tijekom Domovinskog rata teško oštećeno, a dodatna devastacija uslijedila je zbog neprimjerenog smještaja.

Uprava hotela ponudila je Sveučilištu u Dubrovniku, Odjelu za umjetnost i restauraciju – specijalizacija za metal,

da pod stručnim vođenjem restauratorice Renate Anđus izvrši potrebne restauratorske radove.

Nakon što je skulptura zadobila status zaštićenoga kulturnog dobra, otvara se mogućnost neophodnog

Skulpturu u staklo-plastici i metalu, Raoul Goldoni je izradio za predvorje dubrovačkog hotela Libertas nastavljanja radova na restauraciji, što će uz materijalna sredstva, zahtijevati i dostatnu veličinu prostora za sve radove restauratora, a potom će biti izložena u stalnom postavu Umjetničke galerije.

Kultura 41

• 30. TRAVNJA 2014.

OBJAVITE VAŠU PJESMU ILI PRIČU U DULISTU! Dragi naši pjesnici i pisci, DuList upućuje javni poziv svima vama da nam se javite sa vašim uradcima! Poziv je upućen svima onima koji bi željeli objaviti svoju priču, pjesmu ili nešto treće…

Pošaljite nam vaš uradak, ime i prezime, vašu fotografiju i nekoliko rečenica o sebi na info@dulist.hr. Predstavite sebe i svoj rad! Zauzvrat, DuList u suradnji s Društvom dubrovačkih pisaca nudi vam mogućnost objave vaših uradaka u idućem Literatu.

JELENA MARUŠIĆ

Četiri nove pjesme Južina

Evo je opet. Uvlači se u Grad.

Zalazi u najskrivenije kutke, kao da traži nešto slatko.

Ulicu lijevo, pa naglo desno.

Kao da prima nečije naputke, pjeva tužno, trči vrlo glatko.

Pa uzbrdo, pa nizbrdo.

Opet mi riča kose!

U glavama pravi kaose, danas mi odgovara.

Trag u beskraju

Nakon vječnosti nedostajanja, nakon smaknuća svih nadanja, nakon zalaska svih očekivanja, nakon rastrganosti razmišljanja, nakon potonuća svih išćekivanja, nakon beskrajnih sprovoda Ljubavi, mislim o tebi.....

Zato

Zato jer sam čula otkucaje svoga srca, zato jer su me trnci obuzeli, zato jer sam prestala disati, zato jer su mi se noge odsjekle, zato jer nisam mogla progovoriti, zato jer nisam mogla vjerovati, zato jer sam te htjela zagrliti, zato jer sam suzu pustila, zato jer sam te predugo čekala, zato jer sam mislila da nepostojiš!

Eto, baš zato!

Stihija

Jelena Marušić inženjerka je građevine, koja voli pisati, prenositi najdublje osjećaje na papir... To je,kaže, ispunjava. Još uvijek piše dnevnike, te se nadam otpuhati prašinu s pjesama, da će ‘stihovi udahnuti sadašnjost’. S objavom u DuListu i uspijeva!

Ušetao si mi u misli, iznenada, nepozvan.

Zaključao si vrata.

Dva puta si prevrnuo ključ!

Odlažeš kaput i šešir.

Gledaš gdje sam.

Zoveš moje ime! Čujem galop srca, treba mi zraka!

Gdje si dosad?

Prošla su mnoga proljeća!

Bore su prekrile smijeh!

Nema više azurnih zora!

Budućnost je uokvirena!

Sjedaš na fotelju, zatvorenih očiju udišeš prošlost.

Galop se nečuje više, a prozor je otvoren!

42 Pomorstvo

30. travnja 2014. •

Kretanje brodova atlantska plovidba

mb ‘LIBERTAS’ Brod je trenutno u luci Lianyungang, slijedi Xingang 1.5.

19,7

dubina MB Libertas u metrima

zagreb

Plovi za Gdansk

ap ston

city of dubrovnik

U luci Amsterdam

miho pracat

Plovi za Chittagong gdje se očekuje 22.5.

U luci Immingham

oluja

U luci Mobile Tip broda: Panamax Bulk Carrier Izgrađen: 2007. u koreanskom brodogradilištu STX Nosivost: 75.510 MT Duljina: 225 m Širina: 32,24 m Dubina: 19,7 m Glavni stroj: MAN – B&W 7S50MC Snaga: 10060 KW Brzina: 14,5 knots Članovi posade Zapovjednik kapetan Božo Orlić Upravitelj stroja Miro Tomašević 1. časnik palube Ivan Družijanić 1. časnik stroja Miho Skaramuca 2. časnik palube Juraj Butigan 2. časnik stroj Pavo Bašica 3. časnik palube Valentino Marinković 3. časnik stroja Mario Tošić Glavni kuhar Mato Radoje Vođa palube Darijo Bjeliš Brodski mehaničar Ivo Burmas Elektroničar Mile Bilić Kormilari Miho Vlašić, Renat Borovina, Ivica Mihovilović Mornar Elvis Glaviškić Konobar Igor Čorkalo Pomoćni konobar Ivo Ravnjak Pripravnici Nino Mikulandra, Danijel Sentić

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

atlant trina

U luci Setubal, slijedi Djibouti 11.5.

sv nikola I U luci Corinto, slijedi Puerto Quetzal

orsula

U luci Sagunto, slijedi Hamilton 14.5.

ap ja

U luci Ri

Pomorstvo 43

• 30. travnja 2014. atlantska plovidba Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK Obala Papve Ivana Pavla II, br.1 20 000 Dubrovnik,Hrvatska T: +38520 313 333 F: +38520 418 551 padubrovnik@portdubrovnik.hr

lučka uprava dubrovnik

Pregled ticanja brodova na kružnim putovanjima od 30.4. do 7.5. 2014.

adran

iga

ap argosy

U luci Riga, slijedi Amsterdam 4.5.

libertas

ap astarea

U luci Lianyungang, slijedi Xingang 1.5.

U luci Riga, slijedi Fos 7.5.

ap slano U luci Qingdao

imperial

Plovi za Dahej gdje se očekuje 3.5.

ap sveti vlaho U luci Taboneo, slijedi Ennore 9.5.

ap držić

U luci Samarinda, slijedi Ennore 7.5.

www.portdubrovnik.hr

44 Oglas

30. TRAVNJA 2014. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Volvo C30, 1.6, 100 ks, godi-

šte 2009., registriran do 2/15, u odličnom stanju, prešao 62.000 km, ljetne gume nove, zimske u dobrom stanju, full oprema, parking senzori, cijena povoljna. Kontakt 098 285 587

Vrlo povoljno, BMW 525i, 1993., 2500 ccm, 141Kw, bijeli, reg. 12/14., prešao 182.000 km. Kontakt 098 501 109

IZNAJMLJIVANJE Poliklinika Glavić traži stan za liječ-

nika na duži period, na području grada.

Kontakt info@poliklinika-glavic.hr

Iznajmljujem u Župi dubrovačkoj sobe

s kupaonicama, kuhinjom, poseban ulaz za radnike. Kontakt 091 5213 462

Iznajmljuje

se garsonijera od 20m2.

Sastoji se od sobe s 2 kreveta, kuhinjom i wc-om. Kupaonica odvojeno na katu.

Kontakt 099 6677 577

Iznajmljujem dvosoban stan u Gružu.

Kontakt 098 186 3863

Trebam dvosoban stan na području

grada do 3.000 kuna. Hitno. Kontakt 092 2868 033

Dajem u najam stan od 56 m2, jedno-

soban s posebnim ulazom u manjoj zgradi u Novoj Mokošici. Stan je novouređen i renoviran s mini kuhinjom, modernom sobom s puno ormara i velikim krevetom, dnevnim boravkom, kupaonicom s tušem i mašinom za pranje, kao i s kabelska TV s 48 programa. Cijena mjesečnog najma je 2.100 kune + režije. Kontakt mlinarevic.ante6@gmail.com

Iznajmljujem u Župi dubrovačkoj sobe

za radnike do 6 osoba, poseban ulaz, svaka soba ima svoju kupaonicu, kuhinja, perilica robe. Kontakt 091 521 3462

Iznajmljujem garsonijeru pored hotela Bellevue. Kontakt 098 725 856 Mlada obitelj sa dvogodišnjim djete-

tom hitno traži manji stan ili garsonijeru na području Župe. Kontakt 098 976 7385

Tražim

manji stan ili garsonijeru u

Dubrovniku za studenticu na dvije godine. Mogućnost plaćanja unaprijed za cijelo razdoblje. Ozbiljne ponude na 095 1975 516

Zagreb, Trešnjevka, Remiza, trosoban

stan 75m2, opremljen (namještaj, perilica rublja i suđa, 2xtv, satelit), grijanje – toplana povoljno. Idealno za studente.

Kontakt 091 602 3596

Dajem u najam na duže vrijeme studio apartman na Zvekovici 1.500 kuna plus režije. Kontakt 091 603 5005 Hitno tražim garsonijeru ili jednosoban stan na području Župe do 2000 kuna. Kontakt 098 976 7247 Iznajmljujem stan u Cavtatu, blizu hotela Croatia. Kontakt 099 599 7307.

Iznajmljujem kuću s parkingom na Grudi, kuhinja, banja, dnevni boravak, dvije sobe. Cijena 2500 kuna + režije, plaćanje unaprijed! Kontakt 091 251 7176 Tražim

cimericu za stan na samom centru Straduna. Kontakt 099 407 0668 (Ana)

Dvoje zaposlenih traže najmanje jednosoban stan (po mogućnosti i veći) na duže razdoblje u Gradu! Mole se sve informacije i ponude na broj 097 696 4321. Hvala!

Iznajmljujem

sobe za sezonske radnike Dubrovnik, Orašac. Kontakt 091 211 1192

Iznajmljuje se stan, useljiv odmah, do

1.10.2014 godine. Pogodan za tri osobe.

Cijena 3600 kuna mjesečno. Kontakt senad.elezovic@hotmail.com

Žena, ozbiljna, uredna, nepušač, iz

Zagreba, zbog poslovnih obaveza povremeno u Dubrovniku, traži čist, noviji, potpuno opremljen stan sa parkingom u blizini Uvale Lapad od 1. 5. na duže vrijeme. Kontakt 091 5161 451

Iznajmljujem poslovni prostor pokraj hotela Rixos Libertas, 17 m2. Kontakt 098 98 22 019 Dvije mlađe, ozbiljne i zaposlene cure traže garsonijeru ili povoljan stan od 1. lipnja na duže. Kontakt: 092 21 31 848

ili 091 26 93 377

Iznajmljujem kat kuće na Ivanici za

4 do 5 osoba. Sastoji se od dvije sobe, kupaonice, dnevnog boravka i kuhinje.

Kontakt 099 4867 500

Zaposlena djevojka traži stan za jednu

osobu na području Grada, od 17. 4.

2014. na duže vrijeme, do 1500 kuna.

Kontakt 099 516 0608

Traži se garsonijera za sezonskog radnika od 1.6. do 1. 9. Može sve osim Cavtata.

Kontakt inestrickovic@gmail.com

Dajem u najam na duže vrijeme studio apartman – garsonijeru (soba, kupaonica, kuhinjica, poseban ulaz, parking) u Malom Zatonu, jednoj muškoj osobi, prednost nepušačima. Info na mail dubrovnikrh@gmail.com NEKRETNINE Prodajem stanove u Župi dubrovačkoj – Put Radovine za 1.200 Eura/m2 (600 m udaljeno od crkve Mandaljena), papiri čisti, može i na kredit kod banke.

Kontakt: 020 418 087 ili 098 185 8891 Zagreb,

Maksimirska C, stan 39 m2 prodajem za 60.000 eura ili mijenjam za Split. Kontakt: 098 942 2273 ili 021 507 867

Prodajem garažu u novom naselju Mokošica. Kontakt 098 564 896 MOTOCIKLI Prodajem skuter Aprilia Sportcity 250, 2007. godina, 27 tkm, crna u odličnom stanju. Kontakt: 095 5862 811 ili 099 8011 152 Hitno prodajem skuter 50 kubika, vrlo dobro stanje, marke Sharpy (made in Japan), 2012. godište, max brzina 55km/h, prešao 2.300 km, registriran do 8/2014, moguće pogledati, vrlo povoljno 3.000 kuna (nije fixno). Kontakt 095 578 1547 PLOVILA Prodaje se vanbrodski motor 9,8 konja Tohatsu, model M8B L, snaga motora 5,9 KW, račun, uputstva, tvornički broj,

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 30. TRAVNJA 2014.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitoost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

manual. Jednom vožen od Zatona do Kalamote, desaliniziran, konzerviran.

Kontakt 091 375 8923

091 573 8453 ili buzov.zeljko@gmail. com

Prodajem

Dalmatinku bez motora, kompletno obnovljenu i ojačanu, puno suhih spremišta, duža nadkabina stajaće visine, dosta mjesta na krmi, struja novo razvedena, kaljužna pumpa, tapacirani ležajevi u kabini, inox rukohvati ograda i konstrukcija za tendu te skalice. Cijena 4 500 Eura.

Kontakt 098 244 031

POSAO Hitno

tražim žensku osobu s iskustvom za čuvanje bebe u jutarnjim satima u Mokošici na 4 sata dnevno.

Kontakt 020 454 667 ili 091 904 7611

Hitno tražim žensku osobu za čuvanje jednogodišnje curice samo 2 tjedna mjesečno od 1.5 do kraja sezone, ženske osobe sa iskustvom i odgovorne.

Kontakt 097 721 6422 Hitno tražimo radnika za rad u PVC/ ALU stolariji. Poželjna vozačka dozvola B kategorije. Kontakt 091 2025 618 Konobaricu sa iskustvom hitno traži caffe bar na Lapadu. Kontakt 091 5161 451

Prodajem kompletnu opremu za frizerski salon, glavoper, dva radna mjesta s ogledalima, polica, hauba, kolica.

Kontakt 091 570 5118 USLUGE Glazbeni duo Vikend bend s pjevačicom, pjevamo širok repertoar pjesama.

Slobodni za ljetnu sezonu od 1.6.- 20.8. i svadbene svečanosti u Dubrovniku.

Kontakt: 091 505 0678 ili 098 944 6747 One man band-glazbenik pjevač iz Zagreba, sa klavijaturom i kompletnim razglasom pjevam širok repertoar pjesama. Slobodan za ljetnu sezonu od 1.6. – 20.8. i manje svadbene svečanosti u Dubrovniku. Kontakt 091 505 0678 ili 098 944 6747 Svi završni radovi u građevinarstvu (pituranje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, zamjena i ugradnja vodo i elektro uređaja, po potrebi čišćenje kuća i apartmana) ugradnja laminata i montaža pločastog namještaja. Garantirana kvaliteta, cijena vrlo povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolini. Kontakt 092 311 6363 ili mail: petrovic_ivan@hotmail.com

Dnevni caffe bar traži konobaricu za rad vikendom, prednost studenticama.

Kontakt 098 427 996

U vašem domaćinstvu pružam 24 sata njegu starim i nemoćnim osobama, obavljam sve domaćinske poslove i imam radno iskustvo. Kontakt 098 900 4032

RAZNO

Profesorica s dugogodišnjim iskustvom daje lekcije iz engleskog i francuskog jezika. Stručno, kvalitetno i povoljno.

Mokošica. Kontakt 099 677–5462

Kupujem stare gramofonske ploče.

Kontakt 098 958 3125 Kupujem ratne vojne oznake iz Domovinskog rata. Plaćam odmah prema dogovoru. Tražim oznake s Dubrovačkog područja ali me zanimaju i sve ostale. Ponude na mail: markomalnar@windowslive.com ili 091 6168 538

Održavam brodice – radim sve od brušenja kolumbe do pituranja palube, plastificiranja i popravaka plastike i drva.

Dogovor po metru brodice ili po satu.

Kontakt josip.belosa@inet.hr

Hitno tražim polovnu perilicu rublja.

Kontakt 098 976 7385

TEHNIKA

Prodajem sliku akvarel Stipe Nobilo

35 x 50cm. Kontakt 091 573 8453. Mail: buzov.zeljko@gmail.com

Slika ulje na papiru Ivo Vojvodić 33 x

48cm – Komiža – prodajem. Kontakt

Prodajem tablet za 250 kuna i laptop marke Acer za 500 kuna. Kontakt 095 5769 589 Prodajem profesionalnu tornu Bosch GBH 8 DCE, u vrlo dobrom stanju. Kontakt 098 160 7012

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u duListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI DOM ZA DJECU I MLAĐE PUNOLJETNE OSOBE MASLINA DUBROVNIK darovali su: Davorka i Pero Paviša umjesto cvijeća za tetu Niku Puhijeru prilažu 200 kuna, Planinarsko društvo Snježnica Dubrovnik dar djeci Doma 300 kuna.

Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax: 416 706.

Udrugu LIGA ZA BORBU PROTIV RAKA darovali su: u spomen na pok. Vlaha Pusića stanari Sustjepanske 5 prilažu 600 kuna, u spomen na pok. Murata Kusturice oca našeg prijatelja i učenika 4. a s razrednicom prilažu 440 kuna, u spomen na pok. Franicu Čikato obitelj Mata Čikata umjesto cvijeća prilaže 100 kuna, u spomen na pok. dunda Pera Grošetu Goga Ljubica prilaže 200 kuna, dragom prijatelju Emiru Kreso na spomen 300 kuna prilaže obitelj Tonća Šarića, obitelj Iva Vodopije u spomen na Pera Grošetu prilaže 200 kuna. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro-račun 2407000–1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051 DVA SKALINA udrugu roditelja djece s poteškoćama u razvoju Dubrovnik darovali su: umjesto vijenca za našeg dragog dunda Đura Đurića obitelj Garvan i Mlinarić prilažu 300 kuna, u spomen na pokojnu Koviljku Miljak majku našeg direktora djelatnici Cvijeta Župa d.o.o, umjesto vijenca prilažu 500 kuna, u spomen na majku kolegice Mirjane Perlain i u spomen na majku kolegice Božice Kukrike zaposlenici dječjih vrtića Dubrovnik prilažu 800 kuna, umjesto cvijeća za pok. Miru Bulum 200 kuna prilaže Zdenko Bulum, Lucija Petrušić poklon 300 kuna, obitelj A. i B. Mojaš donacija 120 kuna, Samostan Male braće Dubrovnik - Uskrsni poklon 2.000 kuna. Udruga zahvaljuje na donacijama. Žiro račun: 2407000–1100305036. Molimo da tekst uplate javite na tel/fax. 020 416 221

EU KREDITI DOSTUPNI SVIMA! Zaposleni i umirovljenici, prezaduženi ili blokirani?

Mi i to riješavamo. Odgovor unutar 24 sata od upita.

Nazovite s povjerenjem 098 47 43 47

46 Sport

Sjajan ulog u Orsan

MLADI JEDRILIČARI DOBILI NOVI PROSTOR ŠKOLE JEDRENJA

Prošlu godinu za JK Orsan označila je kupovina sjajne jedrilice ‘Dubrovnik’

Mladi jedriličari bili su očekivano najsretniji s otvaranjem novih prostorija za trening i usavršavanje. U istom će prostoru ubuduće moći i dizati utege i gledati video snimke plovidbi Piše i Foto Baldo Marunčić

Dokazali smo da možemo napraviti puno, ali nećemo ovdje stati – kazao je Mikulandra

Jedriličarski klub Orsan od nedjelje je vlasnik predivno uređenog prostora za školu jedrenja. Na otvaranju prostorija predsjednik JK Orsan Marinko Mikulandra iskazao je zahvalnost svim članovima kluba, donatorima, sponzorima i simpatizerima.

— Dokazali smo da možemo napraviti puno, ali nećemo ovdje stati – kazao je Mikulandra.

— Izvrsno je što mlade tretirate kako i treba. Budite ustrajni! – istaknuo je na otvaranju zamjenik župana Davorko Obuljen. Nove prostorije imaju sanitarni čvor, podno grijanje, teretanu i ured za trenere.

Inače, prethodno otvaranju Marinko Mikulandra izabran je u novi mandat predsjednika JK Orsan na redovitoj izbornoj skupštini u malom amfiteatru Sveučilišta u Dubrovniku.

— Bilo je trenutaka kad sam mislio da bi bilo dosta, da ja odem i dođe netko drugi, ali ovo mjesto očito nije baš privlačno ni interesantno pa opet spalo na mene. Ovaj posao radim jer ga volim, jer volim ovaj klub i zato što mislim da mogu još uvijek pridonijeti

Sport 47

• 30. TRAVNJA 2014.

RAGUSA PORAŽENA Košarkašice Raguse su u srijedu u Gospinom polju izgubile i drugu utakmicu polufinala doigravanja Prvenstva Hrvatske od braniteljica naslova Novog Zagreba, bilo je 62:54. Time je Ragusa na kraju zauzela odlično četvrto mjesto u 1. HKL.

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA FC Regal Barcelona Ante Tomića (nije nastupio) i Marija Hezonje je na domaćem terenu s 81:63 pobijedila Fuenlabradu u španjolskom prvenstvu. Turk Telekom Lukše Andrića je u turskom prvenstvu izgubio od Anadolu Efesa s 82:77.

novu budućnost

81

godinu već postoji dubrovački jedriličarski klub

klubu svojim vezama, sportskim i prijateljskim, da ga dovedemo na još veću razinu – kazao je tom prilikom Mikulandra.

Osim predsjednika, skupština je izabrala i novo vodstvo kluba, a jednoglasno su prihvaćena sva izvješća bivšeg vodstva kluba.

Ovaj posao radim jer ga volim, jer volim ovaj klub i zato što mislim da mogu još uvijek pridonijeti klubu svojim vezama, sportskim i prijateljskim, da ga dovedemo na još veću razinu – kazao je Mikulandra

48 Sport

30. TRAVNJA 2014. •

Jug mora na remont SEZONA BEZ TROFEJA

Jugašima još preostaje razigrati za treće mjesto sa splitskim Mornarom, kao i dovršiti europsku sezonu gostovanjem u Pireju kod Olympiakosa

Bila je to još jedna utakmica Juga za zaborav, kao što će i ova sezona, prva bez trofeja nakon 15 godina, rezultatski biti upravo takva

Piše Baldo Marunčić

Vaterpolisti Juga izgubili su i drugu utakmicu polufinala doigravanja Prvenstva Hrvatske protiv Mladosti.

2. UTAKMICA POLUFINALA PH HAVK Mladost – VK Jug CO 7:6

Zagreb, Sportski centar na Savi; Gledatelja: 300; Suci: Periš (ST) i Franulović (RI); Delegat: Brala (RI) HAVK Mladost: Pavić (7 obrana), Bukić (1), I. Milaković (2), Lončar (2), Martinić (1), D. Živković, Capan, K. Milaković (1), Pavičić, I. Živković, Vukičević, Gagulić, Marcelić, Dašić; Trener: Vjekoslav Kobeščak VK Jug CO: Bijač (8 obrana), Vranješ, Bošković, Janović (2), Šutalo (2), Benić, Marković, Bušlje, Visković (1), Dobud (1), Marelja, Macan, Nižić, Ivanković; Trener: Miho Bobić Igrač više: Mladost 6/13, Jug 3/11 Peterci: Mladost -/-, Jug -/Četvrtine: 2:3, 2:1, 3:1, 0:1

Bila je to još jedna utakmica Juga za zaborav, kao što će i ova sezona, prva bez trofeja nakon 15 godina, rezultatski biti upravo takva

0

trofeja osvojio je Jug u ovoj sezoni

U Zagrebu je bilo 7:6 za domaćina. Jug tako neće biti u prilici braniti naslov prvaka države, već će se sa splitskim Mornarom boriti za treće mjesto. Momčad trenera Bobića podbacila je u svim segmentima igre, a njihov domaćin jednostavno uzeo što mu se ponudilo. Bila je to još jedna utakmica Juga za zaborav, kao što će i ova sezona, prva bez trofeja nakon 15 godina, rezultatski biti upravo takva.

Iako predsjednik Jakobušić ističe kako će uprava o postignutim rezultatima svoj sud dati tek kad sezona završi (nakon Mornara u Prvenstvu Hrvatske i Olympiakosa u Ligi prvaka), ne treba biti previše pametan da bi se shvatilo da je sezona bila loša. Plusom bi se mogli označiti tek odaziv publike, koja je bodrila Jugaše u svim bitnim

utakmicama, te potpisan novi višegodišnji ugovor s Nikšom Dobudom, koji je i ove sezone, uz fantastičnog Crnogorca Janovića, bio vođa Jugove momčadi. Bijač je većinu sezone odigrao na visokoj razini, Bušlje se ozlijedio u bitnom trenutku, a Bošković do kraja sezone nije uspio podići lošu formu.

Ostali su negdje blizu kategorije ‘bez komentara’, što stariji što mlađi, nitko se nije uspio nametnuti, mnogi su odigrali sezonu koju bi radije zaboravili.

Bobić je na kormilo stigao prekasno da bi išta promijenio. Zato će u idućoj sezoni imati čist početak. Po nekim informacijama, čak osmorici Jugaša ističe ugovor na kraju sezone. Bobić će moći, u okvirima koje mu zada uprava, složiti momčad po svom gustu. Pa makar mu igrali samo ‘njegovi’ juniori...

JUDO

Žetva medalja na Svetom Duji Jedino odličje zlatnog sjaja pripalo je Marku Moretiću

Judaši Judo kluba Dubrovnik osvojili su ukupno 11 medalja (zlato, tri srebra i sedam bronci) na međunarodnom judo

turniru Sveti Duje, koji se prošle subote održao u Splitu. Pod vodstvom trenera Darka Foškula nastupili su judaši iz sekcija Zaton i Mokošice. Zlatnu medalju osvojio je Marko Moretić, srebrni su bili Romana Palunčić, Maroje Zec i Maroje Tovarac, a brončane medalje osvojili su

11

medalja ukupno su osvojili judaši i judašice JK Dubrovnik

Matej Njirić, Toni Puljizević, Petar Lujo, Bruno Bencek, Stijepo Zvono, Tomislav Leho i Moretić Pero. Plasmane su ostvarili Ivano Đurić, Fabio Jerosimić Sforza, Mihael Milošević, Noah Grković, Noa Moretić i Marko Mostahinić.

Ovim rezultatima vrijedi pridodati i onaj člana Judo kluba Dubrovnik Mateja Raguža, koji je osvojio sedmo mjesto na Europskom kadetskom kupu u Rumunjskoj.

Raguž je do ovog solidnog plasmana stigao s dvije pobjede i porazom u borbi za medalje.

Sport 49

• 30. TRAVNJA 2014.

MMA

Račić ‘polugom’ pobijedio Turija Račić je do pobjede stigao polugom na ruci već u prvoj rundi

15

Dubrovački MMA borac i član UFC Gladijatora Antun ‘Killer’ Račić svladao je Mađara Zoltana Turija na priredbi Final Fight Championshipa u ljubljanskoj dvorani Tivoli. Račić je do svoje petnaeste pobjede stigao polugom na ruci već u prvoj rundi. Iduća borba očekuje ga za mjesec dana u Kazahstanu, u meču M-1 organizacije.

pobjedu upisao je u 20 mečeva Antun Račić u subotu u Ljubljani

U SVIBNJU TRADICIONALNO

9. Zlatni Orlando u Gružu

U subotu i nedjelju, 10. i 11. svibnja 2014. godine na bazenu u Gružu u organizaciji Plivačkog kluba Jug održat će se deveto međunarodno plivačko natjecanje ‘Zlatni Orlando’. Mladi plivači i plivačice nastupit će u pet kategorija, a PK jug osigurao je i novčane nagrade za najbolje pojedince. Prema satnici kvalifikacije se plivaju u jutarnjim satima, dok su finala na rasporedu popodne.

FINAL 6 U GRUŽU

Kadeti Juga stopostotni Mladi su Jugaši pokazali dominaciju u bazenu i s nizom od pet pobjeda došli do titule najboljih Kadeti Juga suvereno su, sa stopostotnim učinkom od pet pobjeda u pet susreta, osvojili Final 6 turnir za igrače rođene 2000. godine i mlađe, koji se od 24. do 27. travnja igrao na bazenu u Gružu.

Za najboljeg igrača turnira izabran je Jugaš Petar Pejić, najbolji strijelac je Nebojša Vušković (Cattaro, 25 pogodaka), dok je najbolji vratar Andrej Bosanac iz hercegnovskog Jadrana

je Nebojša Vušković (Cattaro, 25 pogodaka), dok je najbolji vratar Andrej Bosanac iz hercegnovskog Jadrana.

TABLICA FINAL 6

Mladići trenera Mara Pulića do trijumfa su došli svladavši redom Budvu 15:13, Cattaro 12:11, Primorje EB 8:7, Jadran HN 10:7 te u zadnjem kolu zagrebačku Mladost 13:8. Jug je u Gružu nastupio u sastavu: Vukojević, Pejić, Ivaniš, Farčić, Kržić, Čulina, Vidosavljević-Vučić, Bego, balić, Dadić, Brailo, Erdelez, Lončarić, Koboević, Zelen, Crnčević i Kordić.

Za najboljeg igrača turnira izabran je Jugaš Petar Pejić, najbolji strijelac

25

pogodaka zabio je najbolji strijelac turnira Nebojša Vušković iz crnogorskog Cattara

1. Jug CO 2. Primorje EB 3. Mladost 4. Jadran HN 5. Budva 6. Cattaro

5 0 0 0 15 bodova 52218 52127 52036 51134 51043

50 Sport

30. travnja 2014. •

Marinkoloru pehar pobjednika 36. prvenstvo u stolnom tenisu

Prvenstvo u stolnom tenisu svakako je doprinijelo razvoju i rastu popularnosti ovog sporta u našem gradu Ekipa Marinkolor pobjednik je 36. prvenstva Dubrovnika u stolnom tenisu. Do zlatne medalje i pobjedničkog pehara Marinkolor je došao u sastavu Josip Martinović (kapetan), Joško Martinović, Marino Radić, Barbara Vlahović i Marko Venier. Venier je ujedno najuspješniji pojedinac prvenstva sa stopostotnim učinkom od 50 pobjeda u 50 susreta.

Drugo mjesto na prvenstvu pripalo je ekipi Osnovne škole Cavtat - Konavljanin u sastavu: Mirko Prpić (kapetan), Jurica Prpić, Matej Butigan, Miho Kolić, Nikola Rodić, Robert Tothorti i Vedran Đurđević. Treće mjesto osvojila

Do zlatne medalje i pobjedničkog pehara Marinkolor je došao u sastavu Josip Martinović (kapetan), Joško Martinović, Marino Radić, Barbara Vlahović i Marko Venier

je ekipa Dr. Čolić u sastavu: Mladen Čolić (kapetan), Dario Petković, Branko Golik, Marinko Matulović, Filip Mikulić i Ilija Moretić. Vedran Đurđević i Jurica Prpić (OŠ Cavtat Konavljanin) su najuspješniji par prvenstva.

Medalje najuspješnijima ekipama

dodjeljene su na svečanosti u Hotelu Ivka, gdje je uz druženje i večeru napravljen radni sastanak s kojim je zaključeno 36. prvenstvo te ujedno predstavljen radni nacrt 37. prvenstva koje bi trebalo početi sredinom listopada.

Županijski kup

GOŠK u finalu 50

Dubrovčani su Orebićane svladali tek nakon izvođenja penala Dubrovački trećeligaš GOŠK plasirao se u finale Županijskog nogometnog kupa nakon što su u srijedu, 23. travnja na stadionu u Lapadu svladali četvrtoligaša Orebić. Do prolaza u finale ‘nebesko plavi su došli boljim izvođenjem jedanaesteraca, nakon što je u 90 minuta utakmica završila neriješenim rezultatom 2:2.

Poveo je GOŠK golom Cicijelja, a Salacan potom izjednačio. Zatim pogađa Veraja za 2:1, ali je Salacan još jednom precizan za 2:2. Presudni penal u petoj

seriji obranio je GOŠK-ov vratar Faris Sarić Mateu Vodopiću. GOŠK će u finalu igrati protiv Neretvanca, koji je s 4:2 bio bolji od BŠK Zmaja.

pobjeda iz isto toliko mečeva zabilježio je sjajni igrač Marinkolora Marko Venier

• 30. TRAVNJA 2014.

Oglas 51

52 DuList IN CACIB 2014. u našem gradu

Izložba prekrasnih pasa u Gospinom polju Ljubitelji četveronožnih ljubimaca poznatijih kao ‘čovjekov najbolji prijatelj’ mogu vidjeti mnoge znane i neznane pasmine, od njemačkog ovčara, ridgebacka, kineskog kukmastog psa, pudla, maltezera, shar-peija...

U ponedjeljak ujutro se u Gospinom polju otvorila međunarodna izložba pasa CACIB 2014. u trajanju od dva dana. Ljubitelji pasa uživali su u posjeti svojim omiljenim vrstama, koji su se dali i maziti, a i paziti!

Izložbu je organizirao HKS u suradnji sa Kinološkom udrugom Libertas Dubrovnik, a važno je pripomenuti kako je ovo prvi put od samih početaka kinologije u Dubrovniku da se manifestacija ovakvog kalibra održava u našem gradu. Na samoj izložbi predstavlja se preko tristo pasa iz svih dijelova svijeta, a renomirani suci dolaze iz Brazila, Njemačke, Italije, Poljske i Česke.

Ljubitelji četveronožnih ljubimaca poznatijih kao ‘čovjekov najbolji prijatelj’ mogu vidjeti mnoge znane i neznane pasmine, od njemačkog ovčara, ridgebacka, kineskog kukmastog psa, pudla, maltezera, shar-peija...

Dubrovnik je i ove

godine izvrsna destinacija i za kinološke udruge svijeta, a održalo se i prošlogodišnje obećanje kako će ovo biti međunarodna izložba.

DuList IN 53

• 30. travnja 2014.

Stiže Vuco Uvijek odlično raspoložen, Siniša Vuco dolazi u Dubrovnik gdje će u Culture Clubu Revelin zajedno u suradnji sa studentskim zborom u subotu 11. siječnja održati

Od najmanjih do najvećih - na izložbi je bilo stvarno lijepih ljubimaca

300

pasa na istom mjestu

koncert i zasigurno napraviti veliki tulum i zapjevati sa dubrovačkom publikom. Cijene ulaznica su 40 kuna pretprodaja, na ulazu 70 kuna, a VIP 100 kuna.

54 DuList IN

30. TRAVNJA 2014. •

Ovaj projekt sufinanciran je od strane Europske unije

www.cbccro-mne.org

Tko to ljubi stonsk DUBROVNIK U ZNAKU FESTIWINEA

Dok je vlasnik ustrajno otvarao tek izvađene kamenice, čašama su se prinosile zamaskirane butelje. Bile su naime presvučene folijom kako se ne bi znao njihov identitet Proteklog tjedna Dubrovnik je mirisao na vino – održan je prvi regionalni festival Dubrovnik Festiwine, a brojni enolozi županije pokazali su svoje kvalitetne proizvode.

— Mediteranska prehrana nedavno je uvrštena na popis UNESCO-ve nematerijalne baštine, naše maslinovo ulje, vino, sve ono što proizvodimo u našim Sadržaj ovog promotivnog materijala isključiva je odgovornost RRA DUNEA-e i ne može se, ni pod kojim okolnostima, smatrati da odražava stav Europske unije

krajevima, a uz to, prošle godine u našim krajevima ostvarilo se 3 milijuna noćenja, štoje oko 9 milijuna obroka, znači da bismo mi proizvođači morali biti sljubljeni s potrošačima na obostrano zadovoljstvo, te ostvariti dubrovačko, hrvatsko, mediteransko zajedništvo. To se može ovakvim

događanjima – kazao je pri otvaranju gradonačelnik Andro Vlahušić.

— Ministarstvo turizma i čitav turizam počiva na temeljima vina, stoga se Ministarstvo turizma zalaže za uvođenje novih nameta po pitanju vina – kazao je Darko Lorencin, ministar turizma RH, dodavši i kako je ‘vino tradicijska namirnica, te od Savudrije do Konavala predstavlja važan proizvod i dio života’.

Ključni događaj Festiwinea bila je

DuList IN 55

• 30. TRAVNJA 2014.

ku kamenicu? završna večera, na kojoj su se otkrili pobjednici zanimljivog natjecanja Dubrovnik Festiwine Trophy 2014.

U utorak i srijedu, 22. i 23. travnja u hotelu Lapad održalo se natjecanje/ ocjenjivanje vina. Ocjenjivački sud bio je sastavljen od domaćih i inozemnih sudaca, enologa, pisaca, novinara, bloggera, vinskih trgovaca, promotora vina i vinske kulture, a na čelu suda je bio Bojan Kobal koji posjeduje službenu licencu za ocjenjivanje vina, redovito sudjeluje na brojnim svjetskim natjecanjima, a zaposlen je kao enolog u najstarijoj vinariji u Sloveniji Ptujska klet.

Pobjednik ocjenjivanja vina Dubrovnik festiWine Trophy 2014. je plavac mali 2011., vinogorje KOMARNA, Poljopromet d.o.o. Pobjednike je proglasio Vido Bogdanović, tajnik ocjenjivačkog suda, a diplome najboljima su uručili sponzori te je na kraju diplomu za najbolje vino, pobjedniku, Poljoprometu, predao župan Nikola Dobroslavić.

Proglasili su se i pobjednici ‘Spoja na slijepo’, gdje se tražilo županijsko vino koje najbolje ljubi stonsku kamenicu, te je žiri podjednak broj bodova dao trima vinima – sve redom pobjednicima – malvasija Metković, grk Bire i pošip Intrada Krajančić. Ova 3 vina dobit će markicu ‘In love with Ston oyster 2014.’

U preobilju kulinarskih divota Dubrovačko-neretvanske županije nije lako odrediti koja bi gastronomska ikona bila vodeća. Većina znalaca

vjerojatno bi ipak kao vodeću atrakciju odabrala stonsku kamenicu. Kako je ideja Dubrovnik FestiWine-a upravo pozicionirati vino u najširem kontekstu, tako je trebalo pomoći profesionalcima pri odabiru savršenog vina za pratnju vodećoj županijskoj gastronomskoj ikoni.

Kako se ne bi samo ‘u prazno’ raspravljalo, osmišljena je jednostavna i fascinantna metodologija rješavanja ovog problema. Nedaleko uzgajališta stonskih kamenica u Villi Koruni u Malom Stonu okupili su se stručnjaci raznih profila, njih 16. Dok je vlasnik ustrajno otvarao tek izvađene kamenice, čašama su se prinosile zamaskirane butelje. Bile su naime presvučene folijom kako se ne bi znao njihov identitet i kako bi ocjenjivanje bilo potpuno objektivno. Uz svježe kamenice je posluženo 20 županijskih probranih vina: 18 bijelih i 2 ružičasta. Ocjenjivači su imali na raspolaganju jednostavan

Bilo je i mišljenja kako nije nužno slijediti francuska iskustva

i isto tako i ostale bijele sorte.

No bilo je i mišljenja kako nije nužno slijediti francuska iskustva kako bi mogli i u ovom slučaju postaviti neka naša pravila. Stonske se kamenice među najboljim svjetskim prepoznaju po izrazitoj mineralnosti kojima ih napajaju podzemne vode. Ta prepoznatljiva mineralnost može imat svoj odraz i u ‘ozbiljnijim’ bijelim vinima, kako to stručnjaci vole reći, kompleksnim vinima.

OCJENJIVAČKI SUD FESTIWINEA Oni su odlučivali!

sustav ocjenjivanja od 1 do 5 – od lošeg do izvrsnog. Bila je to prava mala kulinarska školica. I opet je problem bio u preobilju mirisa i okusa. Prednjačile su naravno glavne autohtone županijske sorte: pošip, dubrovačka malvasija, maraština i grk. Ružičasta vina su bila vinificirana od plavca malog. Stavovi stručnjaka razlikovali su se. Neki su preferirali francuska iskustva – nuditi uz svježe kamenice svježa vina, pjenušce, dakle u francuskom slučaju šampanjce ili mlade sauvignone. U tom smislu bi od naših županijskih vina prednost imale mlade malvasije

O pobjednicima festivala te o dodjeli FestiWine Trophy-a odlučilo je petnaest sudaca i to: Anna Aga (Grčka), Chris Alblas (Nizozemska), Vitomir Andrić (Hrvatska), Boris Bernašek (Hrvatska), Staša Cafuta Trček (Slovenija), Dušan Jelić, (Bih/Južnoafrička Republika/Srbija), Lars Torstenson (Švedska/Francuska), Dominique Vrigneau (Francuska/Velika Britanija), Željko Suhadolnik (Hrvatska), Tomaž Sršen (Slovenija), Quentin Sadler (Velika Britanija), Aleksandar Noršić (Hrvatska), Angela Muir (Velika Britanija) Bojan Kobal (Slovenija) i Darrel Joseph (Velika Britanija).

56 DuList IN

30. TRAVNJA 2014. • HISTORY OF ROCK U Lazaretima će se u subotu 3. svibnja održati slušaonica i plesaonica pod nazivom History of rock. Tu večer sažeti će se povijest rock glazbe od rock ‘n’ roll-a ‘50ih i ‘60ih, preko bendova ‘težeg’ zvuka i punk-rocka ‘70ih i ‘80ih, alternative ‘90ih...

Ju te san se zajubija AKLAPELA PO DUBROVAČKOM GUSTU

Nakon subotnjeg jutra, gdje su se klape družile u Stonu, popodne i večer bile su radne i za njih i za maestra Joška Ćaletu, umjetničkog voditelja festivala Aklapela. Autohtone pjesme u izvedbi izvrsnih klapa punih su sat vremena odzvanjali kazalištem

Klapa Kaše

Koncertom u Kazalištu Marina Držića započeo je u petak treći po redu festival Aklapela.

Nastupile su klape ČUVITE (Šolta), DRAČA (Mostar), KURJOŽE (Podstrana), MUNITA (Zadar), PRASKA (Podstrana), SUBRENUM (Župa dubrovačka), i VINČACE (Novi Vinodolski), dok nas pak sutra očekuju CESARICE (Zagreb), FA LINĐO (Dubrovnik), KAŠE (Dubrovnik), MRIŽA (Split) i PINGUENTUM (Buzet), VERSI (Split).

Nakon subotnjeg jutra, gdje su se klape družile u Stonu, popodne i večer bile su radne i za njih i za maestra Joška Ćaletu, umjetničkog voditelja festivala Aklapela. Autohtone pjesme u izvedbi izvrsnih klapa punih su sat vremena odzvanjali kazalištem, a za kraj se zaorila zajednička pjesma – ‘Ju te san se zajubija’ i ‘Kroz planine barda i gore’.

Tradicionalni koncert Aklapele, poklon Dubrovčanima i posjetiteljima održao se pak u nedjelju u podne u Crkvi sv. Dominika. Okupljeni su uživali u sakralnom programu čak 12 klapa...

DuList IN 57

• 30. TRAVNJA 2014.

SAJAM U LUŽI Uskršnji sajam u Luži, koji je trebao trajati do 27. travnja, produžen je za još tjedan dana a i uz produženo radno vrijeme. Naime, sajam u organizaciji TZ-a i Grada Dubrovnika bit će svakodnevno otvoren od 10 do 19 sati do nedjelje, 4. svibnja.

12

klapa nastupilo je na festivalu

Klapa Čuvite

HUMANITARNI ‘GARAGE SALE’

Hiltonovci za Udrugu slijepih

U hotelu Hilton Imperial u četvrtak popodne održana je humanitarna ‘garage sale’ rasprodaja za koju su njima nepotrebne, a ipak vrijedne stvari donirali zaposlenici hotela.

Moglo se u ponudi naći zanimljivih književnih naslova za najmlađe, ali i one nešto starije, zatim nakita, CDova, torbi, novčanika, ali kompjuter, fotoaparat i televizor. Sva prikupljena sredstva donirana su Udruzi slijepih Dubrovačko neretvanske županije za podmirenje troškova putovanja na Dalmatinske sportske igre slijepih.

Publika u kazalištu Marina Držića PRESELJENJE RADIO DUBROVNIKA Biskup Mate Uzinić

DaRiva i ‘Bila noć’

Dubrovački glazbeni sastav DaRiva u pjesmi ‘Bila noć’na zanimljiv je način opjevao je selidbu djelatnika, opreme, redakcije i ostalih ureda Hrvatskog radija – Radio Dubrovnika iz Ville Glavić na Pilama u nove prostorije u zgradi OTP banke.

Pjesmu su objavili i na internetskom servisu Youtube, a video prati i slika Ville Glavić, njihovog dojučerašnjeg doma.

58 DuList IN

30. TRAVNJA 2014. •

ZAVIRILI SMO, ZAVIRITE I VI

Obnovljeni hotel Palace izgleda sjajno!

Prilikom obnove velika važnost se posvetila upravo hrvatskom dizajnu s naglaskom na izvorni domaći proizvod koji je rađen ekskluzivno za Hotel Dubrovnik Palace, a koji zahtjeva vrhunsku kvalitetu i udobnost, ali ne očekuje pompoznost i nametljivost dekora

40 milijuna kuna uloženo je u obnovu

Biser Jadranskih luksuznih hotela, visokokategornik Dubrovnik Palace, danas je svečano predstavljen javnosti i partnerima, koji su prvi imali priliku obići sve prostorije te vidjeti dobro obavljen posao nakon mjeseci rekonstrukcije svih smještajnih jedinica. U potpunu rekonstrukciju soba i apartmana uloženo je više od 40 milijuna kuna što je ujedno i prva značajnija investicija u Hotel Dubrovnik Palace od njegova otvorenja 2004. godine.

Obnova hotela koji je svoja vrata gostima otvorio početkom travnja, izvela se u suradnji s poznatim hrvatskim arhitektonskim studijem 3LHD, a hrvatski dizajn obilježit će i nastavak investicijskog ciklusa Jadranskih luksuznih hotela najavljenog za 2015. godinu.

Prilikom obnove velika važnost se posvetila upravo hrvatskom dizajnu s naglaskom na izvorni domaći proizvod koji je rađen ekskluzivno za Hotel Dubrovnik Palace, a koji zahtjeva vrhunsku kvalitetu i udobnost, ali ne očekuje pompoznost i nametljivost dekora. Interijer soba potpisuje studio 3LHD, a mobilijar i dekoracija su

DuList IN 59

• 30. TRAVNJA 2014.

VALAMAROV PROJEKT

Tisuću besplatnih noćenja

dizajnirani i odabrani namjenski za sve tipove soba kako bi se postigao jasan i prepoznatljiv identitet.

Pri dizajnu namještaja 3LHD je surađivao sa produkt dizajnerima iz studija Grupa koji su za hotelsku sobu napravili mobilni namještaj i lampe: fotelje i noćni stolići iz kolekcije Monk, lampe Arigato. U suradnji s umjetnicom Mare

Šuljak razvijene su art grafike (zidne tapete) sa stiliziranim motivima Mediterana, smještene iznad uzglavlja kreveta, a pri odabiru tkanina, zavjesa i prekrivača na projektu su s 3LHDom surađivale i modne dizajnerice iz Studija I-GLE. Goste su na bazenu hotela zabavljali Soulfingersi, a dočekali ih domaćin Camilo Soza, predsjednik uprave ALH, koji je sve okupljene pozdravio na hrvatskom jeziku. Uz njega je pozdravni govor održao i direktor Damir Lukić.

U sklopu projekta ‘Tisuću dana na Jadranskom moru’ Valamar će omogućiti više od tisuću besplatnih noćenja s uslugom pansiona za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, djecu s određenim zdravstvenim poteškoćama kojima bi boravak na moru koristio u smislu liječenja ili oporavka te djecu s posebnim potrebama, koja će boraviti u hotelima od Istre do Dubrovnika.

Prijave na natječaj pristigle su iz čitave Hrvatske, a na more će prve grupe djece krenuti već od lipnja ove godine. Donacije u besplatnim noćenjima odobrene su svim prijavljenim sudionicima natječaja u okviru projekta ‘Tisuću dana na Jadranskom moru’ čime će biti ostvaren cjelokupan fond donacija.

Točan broj odobrenih noćenja za svaku grupu djece te destinacija i objekti u kojima će djeca biti smještena odredit će se zajedno sa sljedećim primateljima donacija: Udruga roditelja vitalno ugrožene djece ‘Kolibrići’, Sv. Ana – Caritasov dom za žene i djecu iz Rijeke, Udruga Lavona, Udruga invalida Bedekovčina, Društvo za poboljšanje kvalitete života siromašne i nezbrinute djece ‘Mali zmaj’, Društvo za ekološka istraživanja Paks, Osnovna škola Grigora Viteza iz Zagreba, Društvo za pomoć mentalno retardiranim osobama Bjelovar, Udruga roditelja djece s poteškoćama u razvoju ‘Vukovarski leptirići’, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci, V. osnovna škola Bjelovar te Caritas Sisačke biskupije – Kuća ‘Sv. Vinka Paulskog’, Oborovo.

U okviru zasebnog natječaja za donacije pod imenom ‘Volimo Jadransko more’ u jakoj konkurenciji pristiglih prijava, odabrani su dobitnici novčanih donacija za najbolje projekte namijenjene zaštiti i očuvanju Jadranskog mora i priobalja. Ukupan fond Valamarovih donacija za ekološke projekte u 2014. godini iznosi 100.000 kuna te će biti usmjeren u tri različita projekta.

60 DuList IN

30. TRAVNJA 2014. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Okolnosti, ljudi i događaji donosit će stresove i iznenađenja s kojim ćete se suočavati cijeli prvi dio godine. Ponekad ćete željeti riješiti stvari odjednom i na način koji ne odgovara vašem stilu, no već idući dan cijela će vas nova situacija najčešće iznenaditi i donijeti zbunjenost.

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Svoju zavidnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to iskreni trud s važnim rezultatima. Rad iz sjene bit će vam najugodnija opcija. Ono što radite činit ćete mirno, bez previše atrakcija.

Zbog povećane aktivnosti na drugim područjima života povremeno ćete morati odgoditi neki ljubavni susret.

Nitko se ne voli baviti nečim što smatraju gotovim, ali zaostatke ćete morati rješavati. Male financijske brige.

Vaš privatni život bit će atraktivniji nego kod većine drugih ljudi. Mnogi će biti iznenađeni. Bit će poziva za zabave, a oni u duljim vezama obnovit će svoj odnos. Postajat će sve jasnije da se vaši poslovi dugoročno počinju stabilizirati.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Sigurnost i dugovječnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Partner će biti ugodno iznenađen. Zamišljat ćete se na vodećim pozicijama. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti.

Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim regiranjem. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji.

Postajete društveniji. Oni u vezama izlazit će zajedno na atraktivna mjesta.

Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla biti sve više. Mnogi će biti na pragu lijepih rezultata. Bavite se sportom.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. Možete krojiti planove i razrađivati detalje. Važite svoje riječi, kako ne biiste došli u neugodnu situaciju.

Vaš ljubavni život ovih će biti prosječan. Bit ćete više manje zadovoljni, ali ne toliko da bi se moglo reći da ste presretni. Pred vama su neke nove mogućnosti, ali samo ako se budete snašli u novim suradnjama koje nisu jednostavne.

Malo je vjerojatno da ćete olabaviti kočnice i prepustiti se. Opuštanje je nešto što bi vam u ovom trenutku dobro došlo, ali vi stalno želite nešto pod svaku cijenu. Razmislite. Neće biti mnogo vremena za argumentiranje i analiziranje.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Rado biste zaveli osobu do koje vam je stalo, ali okolnosti nikako da se slože u tom pravcu. Dobro su vam postavljene suradnje za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Budite strpljivi.

Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima. Ako ste još sami, bolje pogledajte s kim radite.

Uslijedit će mudrija faza nakon što ste možda morali pognuti glavu. Bit ćete dosljedni sebi.

U ljubavnom životu bit ćete usredotočeni na svakodnevnicu. Nećete imati velike prohtjeve, nego dapače, bit ćete manje zahtjevni nego inače. Nastavit ćete tihu diplomatsku suradnju, a ono što dogovorite, provodit ćete u djelo odmah.

DuList IN 61

• 30. TRAVNJA 2014.

DuTV program SRIJEDA 30. 4. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:55 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:05 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 PUTOMANIA putopisni prilog 19:45 EUROBOX magazin 20:15 DUBROVAČKI LIKOVNI

UMJETNICI 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dokumentarna emisija 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 MAMIN DEČKO igrani film (12) 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

ČETVRTAK 1. 5. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:50 EUROBOX magazin 17:18 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 MALI I VELIKI emisija za djecu 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 DUBROVAČKI LIKOVNI

UMJETNICI 20:05 PEČAT krimi – serija 20:45 VIJESTI 21:00 MALI I VELIKI emisija za djecu 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 DOBRICA JACK igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

PETAK 2. 5. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu

16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 HAIRY SCAY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 GRUŠKE PRIČE dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 SNAGA MORA dokumentarna serija 20:00 LICA GRADA emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRUŠKE PRIČE dokumentarna emisija 21:20 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 COP LAND igrani film (12) 23:25 FLASH VIJESTI informativni blok 23:27 TV PANORAMA

21:30 IZMIŠLJENI KRIVAC igrani film (12) 23:10 SPARTACUS serija 00:00 TV PANORAMA TRAGOM STARINE emisija je o kulturnopovijesnom nasljeđu Dubrovnika i njegova kraja. Osim mnogobrojne opipljive baštine neprocjenjive vrijednosti, dubrovački kraj bogat je običajima, crticama iz prošlosti i osobama koje su obilježile epohu u kojoj su rođene.

SUBOTA 3. 5. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DJEČAKOVA OSVETA igrani film 18:40 URA IZ POVIJESTI SAMOSTAN 19:00 19:30 19:32 20:00

MALE BRAĆE PEČAT krimi – serija FLASH VIJESTI DOM 2 uređenje interijera i eksterijera DUBROVAČKI TJEDNIK

informativna emisija 20:30 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija 20:50 PORTRET UMJETNIKA dokumentarna emisija 21:10 HAKERI krimi – serija 22:00 ZLOČIN NA KOZJEM OTOKU prestava KMD-a 23:35 FLASH VIJESTI 23:37 TV PROGRAM

GOVORIMO DUBROVAČKI emisija je kojom kroz interakciju s našim najmlađima, bilo učenicima osnovnih ili srednjih škola, gledatelje učimo ili podsjećamo na neke davno izgubljene riječi iz dubrovačkog govora.

NEDJELJA 4. 5. 2014.

16:05 GASTRO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru 17:50 LICA GRADA emisija 18:40 SNAGA MORA dokumentarna serija 19:05 HAKERI krimi-serija 20:00 ZRCALO emisija uživo, voditelj: Vido Bogdanović 20:45 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarna emisija 21:05 GLAZBENI SPOTOVI

LICA GRADA je studijska emisija u kojoj u redovitom tjednom terminu gostuju najvažniji gradski i županijski dužnosnici, znanstvenici, aktivisti, kulturnjaci, sportaši, gospodarstvenici i druge javne osobe.

PONEDJELJAK 5. 5. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCAY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:55 PORTRET UMJETNIKA dokumentarna emisija 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 GOVORIMO DUBROVAČKI emisija o zavičajnom govoru (R) 19:55 ZRCALO emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 ZLOCIN NA KOZJEM OTOKU prestava KMD-a 23:05 FLASH VIJESTI informativni blok 23:10 SPARTACUS serija 00:00 TV PANORAMA

UTORAK 6. 5. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:50 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarni film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 VIŠE O MANJEM dokumentarna emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 U SVEMIRU dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija (R) 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI (R) 21:00 VIŠE O MANJEM (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 IZMIŠLJENI KRIVAC igrani film 23:10 FLASH VIJESTI 23:12 TV PANORAMA

62 DuList IN

30. travnja 2014. •

Televizijska ekipa France 2 snimila nekoliko reportaža u Dubrovniku

Francuzi vole i Svetog Vlaha i Grad!

Novinarka Benedicte Dore, snimatelj Philippe Queyroux i tonski sminatelj Sylvain Delecroix, u Dubrovniku su napravili reportaže o Dominikanskom samostanu, svecu zaštitniku grada Svetom Vlahu i Susretu hrvatske katoličke mladeži Foto Ana Prohaska Vlahinić

Ekipa francuske javne televizije France 2 tijekom boravka u Hrvatsku proteklog je tjedna, od 23. do 27. travnja posjetila i Dubrovnik, radi snimanja nekoliko reportaža. Reportaže će biti objavljene u vjerskom programu France 2 – Le Jour du Seigneur (Dan Gospodnji), koji se emitira svake nedjelje, 15. lipnja ove godine.

Tom će se prigodom prenositi uživo misa iz Dominikanskog samostana u Dubrovniku, a reportaže, ukupno njih 4 od kojih se 3 odnose na Dubrovnik, bit će emitirane uoči i poslije mise.

Novinarka Benedicte Dore, snimatelj Philippe Queyroux i tonski sminatelj Sylvain Delecroix, u Dubrovniku su napravili reportaže o Dominikanskom samostanu, svecu zaštitniku grada Svetom Vlahu i Susretu hrvatske katoličke mladeži koji je ovog vikenda održan u Dubrovniku.

U samostanu su im sugovornici bili prof. Stjepan Krasić, te prior Nikola Mioč, koji će francuske gledatelje provesti kroz samostan te ih upoznati s njegovom bogatom poviješću, dolasku reda Dominikanaca u Dubrovnik,

Osim Dubrovnika, novinari France 2 posjetili su i Pulu, Poreč, Šibenik i Hvar

3

reportaže snimljene su u Dubrovniku

njihovom značaju i ulozi koju i danas imaju.

Posebna reportaža snimljena je o Svetom Vlahu o kojem je iscrpno i zanimljivo govorio rektor crkve Svetog Vlaha don Toma Lučić, kako o povijesti tako i sadašnjoj važnosti tog sveca za grad i njegove stanovnike.

Treća reportaža iz Dubrovnika odnosi se na SKMH odnosno na poglede i odnos mladih vjernika u Hrvatskoj prema Katoličkoj crkvi. Tom su prigodom između ostalog razgovarali sa 17-godišnjim Ivanom Koprivicom iz Konavala, koji je sudjelovao u pripremi skupa kao volonter i nastupio u programu zajedno s mladima iz svoje općine koji je održan ispred crkve Svetog Vlaha. Razgovarali su i sa dvije mlade djevojke iz Slavonskog Broda,

Anom Crnac i Suzanom Lesan, koje su doputovale na skup.

Osim Dubrovnika, novinari France 2 posjetili su i Pulu, Poreč, Šibenik i Hvar.

Ti će lokaliteti, o čemu je snimljena četvrta reportaža, poslužiti da se francuski gledatelji upoznaju s poviješću Hrvatske s naglaskom na ulogu koju je kroz kroz nju imala Katolička crkva.

Reportaže će se moći pogledati od 15.lipnja na internetskoj strani vjerskog programa France 2 www.lejourduseigneru.com

Reportaže će se moći pogledati od 15.lipnja na internetskoj strani vjerskog programa France 2 www.lejourduseigneru. com

• 30. TRAVNJA 2014.

Oglas 63

64 Zadnja

30. TRAVNJA 2014. •

NA ATRAKTIVNOJ LOKACIJI U POVIJESNOJ JEZGRI

Umjesto Sky bara javni zahod!

POGLED STRAGA 18 Barometar

Mlijeko cijenom ide gore – dole

Noć knjige privukla 600 posjetitelja!

46 Sport

U Ulici između polača od iduće sezone na mjestu nekadašnjeg Sky bara bit će otvoren javni zahod Piše Ana Prohaska Vlahinić

U prostoru nekadašnjeg Sky bara u Ulici između polača u povijesnoj jezgri Dubrovnika od iduće sezone bit će otvoren javni zahod. Potvrdio nam je to zamjenik dubrovačkog gradonačelnika Željko Raguž.

— Tako je, od iduće godine tamo ćemo otvoriti javni zahod koji će biti uređen kao i svi ostali. Naravno njime će upravljati Čistoća – naglasio je Raguž dodavši kako je spomenuti prostor u većinskom vlasništvu UTD Raguse, dok je tek manji dio u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Gradu je očito potreban još jedan javni zahod, posebno u vrijeme velikih gužvi u sezoni, no postavlja se pitanje je li baš taj prostor, smješten na atraktivnoj lokaciji odmah uz Stradun, pravi za tu namjenu. Otvaranjem javnog zahoda sasvim sigurno neće biti riješeni problemi stanovnika tog dijela Grada koji su posljednjih godina muku

mučili sa galamom i pijanim turistima iz Sky bara. Zbog toga su se podsjetimo nekoliko puta za pomoć obraćali gradskoj upravi i policiji. Javni zahod sasvim sigurno će im uz galamu donijeti i još drugih problema.

— Uvijek s novim oduševljenjem dočekujem ingenioznost naše lokalne vlasti! Javni zahod već postoji, koji je plaćen u zlatu, ali očito za ideju od 50 000 turista dnevno to nije dovoljan kapacitet, pa eto prizemlje jedne palače ćemo pretvoriti u javni zahod! Važno je da u cijelom gradu od Mokošice do Cavtata postoji samo jedna dobro opskrbljena knjižara – toliko o gradu kulture! – rekla nam je stanovnica tog dijela povijesne jezgre Marija Grazio.

— Radije i javni zahod nego Sky bar, ali to nije mjesto za javni zahod. No, bolje i to nego onaj dernek koji je bio.

Valjda će se zatvarati do 22, 23 sata. Ne bi škodilo kada bi nam otvorili neku alaviju butigu – mišljenja je Jakov Kakarigji.

Mladi jedriličari dobili novi prostor Škole jedrenja 56 DuListIN

Aklapela po dubrovačkom gustu

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 7. svibnja

Očito za ideju od 50 000 turista dnevno to nije dovoljan kapacitet, pa eto prizemlje jedne palače ćemo pretvoriti u javni zahod – Marija Grazio

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura