dulist #127

DUBROVAČKI TJEDNIK #127 Srijeda, 12. ožujka 2014. • Cijena 7 kn

SRI romina anžek

Svaki komad nakita je priča za sebe str. 56

bad homburg

ČET

PET SUB NED PON UTO

i bee, minea i ella

Najuspješniji Hrvati iz dijaspore

Trash ludilo iz devedesetih

str. 52

str. 58

donosimo gdje vodi trag novca i papira

vlahušićevi ugovori

Za šest medija preko milijun kuna godišnje!

Krim policija istražuje rasvjetu zidina

Izuzeta je relevantna dokumentacija od 2006. godine do danas! U oko upada Vlahušićevo zaustavljanje supernadzora 2010.

str. 10

str. 4

sanaderu 9 godina

Šuica, Bačić i Franković bez komentara str. 25

u lipnju proširenje škole

Lapadskoj nove učionice str. 6

2 Oglas

12. ožujka 2014. •

Aktualno 3

• 12. OŽUJKA 2014.

Peškafondo

Piše Barbara Đurasović

A ŠTO SAD!?

Poput pijanih milijunaša Fakat je važno imati informatički dobro ‘opremljenu’ gradsku upravu, memo blokiće isključivo u roza boji i svakako floroscentne flomastere. Za 3,3 milijuna kuna!

Za početak zanemarimo krizu, kontinuirani pad BDP-a, abnormalnu nezaposlenost. Već smo ranije ustanovili da živimo u najbogatijem gradu u Hrvatskoj i nama je Gradska uprava uvela moto ‘u Dubrovniku se živi poput pijanih milijunaša’. E kad smo još jednom utvrdili to gradivo, više nemamo razloga za prevelikim iznenađenjima. Zato nas jednostavno oduševljava sama činjenica kako za informatizaciju, opremu i namještaj Gradska uprava po prijedlogu gradonačelnika Vlahušića planira u ovoj godini uložiti malo više od 3,3 milijuna kuna! Dakako, kad je svugdje bajno, treba tako biti i u zgradi Pred Dvorom 1.

Fakat je važno imati informatički dobro ‘opremljenu’ gradsku upravu, da ljudi visokih ciljeva imaju isto takve uvjeta za rad, udobne fotelja, freško piturane zidove, memo blokiće isključivo u roza boji, i svakako floroscentne flomastere, znate one što svijetle u mraku.

I ništa ne bi bilo čudno, jer od Vlahušića smo se navikli i na puno gora bahaćenja, da se upravo ta stavka od 3,3 milijuna kuna ne nalazi pod stavkom PLAN KAPITALNIH ULAGANJA Grada Dubrovnika u 2014-oj.

U Dubrovniku se više pod stavkom ‘kapitalna ulaganja’ ne ubraja nadogradnja svih osnovnih škola za jednosmjensku nastavu, izgradnja športsko-sportske dvorane za

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović Redakcija Andrea Falkoni Račić, Baldo Marunčić, Ana Prohaska Prohaska, Mia Njavro, Nikša Miletić

Zapravo mi je nekako žao gradonačelnika. Tolikima je obećao, napričao štošta, razdijelio već pola solada, ma skoro i nove izbore dobio. A sad!? Sad će se morati spustiti na zemlju i krenuti sa svima iznova pregovarati, smanjivati iznose, obustavljati projekte Fotograf Zvonimir Pandža Kolumnisti Boris Njavro, Božo Lasić, Varina Jurica Turk Marketing Željka Krstulović

PŠ Montovjernu, gradnja stanova za branitelje i stradalnike Domovinskog rata, izgradnja oborinske odvodnje u svim dijelovima Grada, izgradnja pročistača vode i izgradnja vodoopskrbe Lozice, izgradnja kanalizacije po Elafitima, izgradnja staračkog doma kraj bolnice, obnova zgrade bivšeg hotela Stadion na bazenu, izgradnja športsko rekreacijskog centra u Gospinom polju, rekonstrukcija lapadskog nogometnog stadiona, izgradnja stacionara za pse... Moglo bi se još toga nabrojiti, ali evo zaustavit ću se. Možda su to odjednom za Vlahušića postala rutinska ulaganja, jer njegovi su prioriteti nama običnom puku nešto potpuno neshvatljivo, ipak riječ je o kapitalnom ulaganju u uređenje gradskih ureda. Uložit će on u ovoj godini vjerojatno podosta sredstava od ukupno 17,5 milijuna kuna koje planira za ulaganja u uređenje cesta na sanaciju razrovanog mikroasfalta. Na Groblje Dubac planira uložiti 21,6 milijuna kuna, nakon što izgladi situaciju i otkupi zemlju od Pera V., koji ga uporno ‘zavlači’.

Ma i nije svako zlo za zlo. U njegovom planu nebuloznih kapitalnih ulaganja koje prelaze iznos od 100 milijuna kuna ima stvarno dovoljno prostora za rezanje.

Uostalom, vrlo skoro, morat će rebalansirati proračun, prekrojiti ga i prilagoditi stvarnim uvjetima življenja u Gradu. Jer podsjetimo, Vlahušić je i prije nego je blagajna od zidina, na koju se namečio, uopće došla pod njegovu ‘šapu’ napuhao sve proračunske stavke. A gradski vijećnici, od kojih je polovica gledajući u tablice proračuna, razmišljala kako su vjerojatno negdje kiksali s matematikom još u osnovnoj školi, pa sad ne mogu pohvatat sve te silne brojke. I tako su, želeći, što prije zaboraviti Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Grafička priprema Gordana Kužnin, Ivo Vlahutin Just Dubrovnik Ariana Koši

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673 Fax 020 350 675

te neugodne misli, podigli ruke i izglasali Vlahušićevu napumpanu gradsku blagajnu.

A što se ustvari dogodilo? Ustavni sud donio je privremenu mjeru obustave primjene nedavno donesenih izmjena Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika radi sprječavanja posljedica koje bi mogle nastati primjenom odredbi, što znači da DPDS i dalje nastavlja upravljati zidinama, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o sukladnosti tog Zakona s Ustavom RH. Zakon je, naravno, inicirao, poticao i gotovo proveo u djelo sam Vlahušić s jedinom nakanom da novce od prodanih ulaznica počne nenamjenski trošiti u ‘kapitalne projekte’, po svome. Jedan od takvih je 3,3 milijuna kuna za informatizaciju i kupnju opreme i namještaja po gradskim uredima!

I što sad? Zapravo mi je nekako žao gradonačelnika. Tolikima je obećao, napričao štošta, razdijelio već pola solada, ma skoro i nove izbore dobio. A sad!? Sad će se morati spustiti na zemlju i krenuti sa svima iznova pregovarati, smanjivati iznose, obustavljati projekte. A na i hipoteku Grada na gradske mire, može zaboraviti.

Očito je došlo vrijeme da jedna i druga strana, Grad i DPDS uljuđeno sjednu za stol, jer dosta je bilo ‘podvala i provala’, obostranih egotripova.

Adio Vam P.S. Nego kako nitko nije podsjetio ministricu Zlatar Violić da bi zbog stavljanja Zakona izvan zakona, a obustavio ga je Ustavni sud, trebala podnijeti ostavku.

Tako se radi u demokratski ustrojenoj državi!

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno Dubrovnik 12. 3. 2014.

Broj 127 Godina 3.

www.dulist.hr

4

Važno je biti na kontu 323

Aktualno

Vlahušić za samohvalu izdvaja preko milijun kuna godišnje!

Zašto je gradonačelnik Vlahušić toliko ‘financijski sentimentalan’ prema komercijalnim medijima, njih pet + lokalnoj novini, da im u jednoj godini isplati debelo preko milijun kuna, naravno ne svog već novca svih građana Dubrovnika. Ovih šest, Vlahušić plaća kako bi ‘peglali’ njegov image, prikrivali sve njegove gafove, zataškavali sve njegove afere

Gradonačelnik podebljim iznosima nagrađuje vjernost, lojalnost i ‘objektivnost’ pojedinih medija,

Piše Barbara Đurasović Foto Zvonimir Pandža

Ugovore u vrijednosti gotovo 900 tisuća kuna gradonačelnik Andro Vlahušić sklopio je s pet dubrovačkih medija za nabavu usluga oglašavanja i zakupa medijskog prostora u 2014 godini!

Nije ni dosad nikakva nepoznanica bila kako gradska uprava podebljim iznosima nagrađuje vjernost, lojalnost i ‘objektivnost’ pojedinih medija, no ugovori do kojih je DuList došao u posjed vjerno svjedoče o snazi te njihove ‘ljubavi’.

Od ukupno 11 lokalnih komercijalnih medija koji egzistiraju u gradu, Dubrovačka televizija,portal Dubrovniknet, Portal Oko i Kenova nemaju također ugovore s Vlahušićem

Riječ je o ugovorima koje je Grad Dubrovnik, točnije gradonačelnik Andro Vlahušić sklopio s dva portala Dubrovnikpressom i Dubrovačkim dnevnikom, besplatnim tjednikom Glasom Grada te dvije radijske postaje, Ragusom i Lausom. Moramo napomenuti kako nismo dobili uvid u ugovor s tjednikom Dubrovački vjesnik pa se može pretpostavljati kako se iznos kojeg Vlahušić izdvaja za promociju svog imagea vrtoglavo penje preko milijun kuna na godišnjoj razini.

Od ukupno 11 lokalnih komercijalnih medija koji egzistiraju u gradu, Dubrovačka televizija nema ugovor s Androm Vlahušićem, a za jedinu gradsku

televiziju iz proračuna se izdvaja jedino za prijenose uživo sjednica Gradskog vijeća. Portal Dubrovniknet, Portal Oko i Kenova nemaju također ugovore s Vlahušićem, što nam je potvrdila glavna urednica Dubrovnikneta Lidija Crnčević, vlasnik Portala Oko Ivica Granić i Maro Bošnjak s portala Kenova.

‘Informiranje i promocija’

Pa krenimo s iznosima onih koji imaju ugovore.

Rekorder među portalima svakako je Dubrovački dnevnik čiji rad i djelovanje, četvorice novinara, gradonačelnik Vlahušić svesrdno podupire s 15 tisuća kuna mjesečno. Znači, za potrebe

Aktualno 5

• 12. ožujka 2014.

Zahvaljujem svim volonterima Dubrovačke biskupije za sve što su učinili. 1600 mladih odradilo je svoj posao — Mate Uzinić biskup dubrovački ‘informiranja i promocije’ rada Gradske uprave za Dnevnik u gradskom je proračunu osigurano visokih 180 tisuća kuna.

Drugi gradski portal i 3 novinara koji ima ‘dobre odnose’ s gradonačelnikom je Dubrovnikpress, izdavača Verbum Publicuma. ‘Pressu’ će tijekom 2014. stizati gotovo 13,5 tisuća kuna u mjesečnim obrocima, što znači na godišnjoj razini 161.250,00 kuna.

Radio Ragusa za medijsku suradnju na godišnjoj razini ima ugovor na 195 tisuća kuna, dok je tvrtka Pro Radio, odnosno Radio Laus prošla najslabije.

Ugovorili su tek 90 tisuća kuna za marketinško oglašavanje gradske uprave tijekom 2014.

Izuzev Dubrovačkog vjesnika, za kojeg se kuloarski spominju cifre i od oko 400 tisuća kuna koje se u mjesečnim obrocima mimo konta 323 uplaćuju na račun tog tjednika, najveći iznos gradonačelnik je izdvojio za tvrtku Tele-5 d.o.o. Riječ je o nabavi usluga oglašavanja u besplatnom lokalnom tisku Glas Grada (koji ima prosječno godišnje pet zaposlenih) u iznosu od 247.500,00 kuna na godišnjoj razini ili 20.625,00 kuna mjesečno.

Od gradonačelnika s ljubavlju

Promatrajući stavke ugovora, najveći iznos od gotovo 437.500 tisuća kuna se, dakako, izdvaja za ‘informiranje i promociju’ Upravnog odjela za poslove gradonačelnika. Što znači da se u spomenutim medijima o Vlahušiću piše isključivo s epitetima, pozitivno i ulickano, a po mogućnosti se objavljuju i sva moguća priopćenja koja nastaju u samom gradskom uredu za odnose s javnostima.

Gradonačelniku je silno važno da njegova populistička kampanja dođe do svakog oka i uha, pa je tako jedna stavka u ugovoru rezervirana za promociju subvencioniranja aviokarata i autoceste u spomenutim medijima. Za to se izdvaja oko 250 tisuća kuna. Iz proračuna Grada Dubrovnika s konta 323 financiraju se također i kampanje ‘poticanja javnog prijevoza’, ‘oprema dječjih i sportskih igrališta’ te program ‘50 plus, poticanje zapošljavanja starijih’.

Koprivnica u pet godina dala milijun kuna

Ne čudi što se ‘odabrani’ mediji zdušno zalažu za oduzimanje zidina Društvu prijatelja dubrovačke starine. Nije čudo što za njih ne postoji nikakav sukobu interesa ili ne daj Bože pogodovanje VIAM-u...

Za usporedbu Može li manje?

U 2014. godini u proračunu je planirano: Za DNEVNI BORAVAK ŠKOLE S POSEBNIM POTREBAMA 250.000 kuna Za OGRJEV SOCIJALNO UGROŽENIMA 200.000 kuna Za UREĐENJE SPOMENIKA I SPOMEN OBILJEŽJA DOMOVINSKOG RATA 52.000 kuna Za GODIŠNJU POTPORU ZA NEZAPOSLENE SAMOHRANE RODITELJE 50.000 kuna Za ORTOPEDSKA POMAGALA INVALIDIMA DOMOVINSKOG RATA 50.000 kuna Za ZAVOD ZA REHABILITACIJU ‘JOSIPOVAC’ 35.000 kuna Za PREHRANU UMIROVLJENIKA 20.000 kuna Za PROGRAM ZAŠTITE OKOLIŠA 0,00 kuna Za PLAN GOSPODARENJA OTPADOM 0,00 kuna

Zanimljiva je usporedba s Gradom Koprivnicom. Osim po veličini Dubrovnik i Koprivnica slični su i po velikom broju lokalnih medijskih kuća. Koprivnica ih broji devet i svi do jednog, različitim godišnjim ugovorima financirani su iz gradskog proračuna. Glavna razlika između Dubrovnika i Koprivnice je pak ta što Grad Dubrovnik za 5 lokalnih medija’iskeša’ u jednoj godini isto koliko navedeni grad u istočnoj Hrvatskoj izdvoji u pet godina za 9 medijskih kuća!

U članku iz veljače 2014. Večernji list piše kako je Grad Koprivnica iz svoga proračuna u petogodišnjem razdoblju (2009. – 2013.) izdvojio blizu milijuna kuna za financiranje medija!

— U 2009. godini iz gradskog proračuna izdvojeno je oko 218.000 kuna, a u naredne dvije godine manje od 200.000 kuna. Godine 2012. stavka ‘informiranje’ u gradskom proračunu podebljana je na oko 240.000 kuna

Plaćanje šutnje i ‘peglanje’ imagea

Ali vratimo se u Grad Dubrovnik. Zašto je gradonačelnik Andro Vlahušić toliko ‘financijski sentimentalan’ prema komercijalnim medijima, njih pet + Dubrovački vjesnik, da im u jednoj godini isplati debelo preko milijun kuna, naravno ne svog već novca svih građana Dubrovnika. Očito je kako se tu ne radi o nikakvoj ljubavi, već o financiranju njegove osobne promocije, pumpanju rejtinga, ali i plaćanju šutnje. Ovih šest, Vlahušić plaća kako bi ‘peglali’ njegov image, prikrivali sve njegove gafove, zataškavali sve njegove afere, grizli za njega i postavljali na stup srama svakoga s kim on nije u dobre. Stoga ne čudi što se o sukobu interesa oko Revelina ne može pročitati ni riječi u tim medijima.

Ne čudi što se ti mediji zdušno zalažu za oduzimanje zidina Društvu prijatelja dubrovačke starine. Nije čudo što za njih ne postoji nikakav sukobu interesa

gradske tvrtke Kinematografi na usluzi

Gradonačelnik Andro Vlahušić pobrinuo se da plaćanje medija ne ide samo s jednog konta, odnosno isključivo iz gradskog proračuna.

Tako primjerice i brojne tvrtke u vlasništvu Grada Dubrovnika na mjesečnoj razini izdvajaju izdašna sredstva portalima i novinama.

Iako neslužbeno, spominje se kako se iz blagajne Kinematografa Dubrovnik gradskim medijima slije veći iznos nego što ga utrže od prodaje kino karata!

ili ne daj Bože pogodovanje VIAM-u, obiteljskoj tvrtci gradonačelnika Vlahušića.

Nije čudo da gradonačelnikovu nepravomoćnu presudu u Aferi Šipan, ‘odabrani’ gotovo i ne spominju. Ne spominje se ni pet milijuna kuna bačenih u mikroasfalt kojemu je hitna sanacija trebala jučer, a vjerojatno će nas dočekati u sred sezone.

Razlozi za to su jednostavni: 247.500,00 (Glas Grada), 195.000,00 (Radio Ragusa), 180.000,00 (Dubrovački dnevnik), 161.250,000 (Dubrovnikpress), 90.000,00 (Radio Laus). Priznajte, gotovo 900 tisuća kuna (točno 873.750,00) iz gradske blagajne rade čuda (napominjemo opet kako u ovom iznosu nema onoga koji se izdvaja za najstariji lokalni medij, Dubrovački vjesnik).

I da, za kraj nije nužno, ali napomenimo kako DuList nema ugovor s Gradom Dubrovnikom. Nije ga imao ni u 2012., niti u 2013., pa smo već navikli da ga nemamo ni u 2014. godini. Jer mi pišemo ono što njemu, gradonačelniku, ne paše.

Premda je u više navrata Andro Vlahušić želio u javnosti plasirati drukčiju sliku i prikazati nas zavisnima o Gradskoj upravi, blagdanske čestitke sugrađanima ne odbijamo, a u protekle tri godine tvrtka dulist je zadovoljila uvjetima natječaja Gradske uprave i iskoristila mjere poticanja pri zapošljavanju mladih i obrazovanih kadrova bez radnog iskustva. Istaknimo, također, kako na te poticaje ima pravo svaka tvrtka s područja grada Dubrovnika! Na taj je način zaposleno troje, od ukupno jedanaest ljudi, a dvoje novinara i nakon isteka sufinanciranog razdoblja rade u redakciji DuLista.

6 Aktualno PLATFORMA 112

Vlahušićeva manipulacija povjerenjem pacijenata bez kazne?

12. ožujka 2014. •

Lapadska dob učionice i ku U lipnju počinje nadogradnja

U pripremi je natječajna dokumentacija, a ubrzo bi trebao biti raspisan i natječaj Vlahušićeva manipulacija povjerenjem pacijenata ne smeta ni DORH-u, ni AZOP-u, ni struci, ni stranci – upozoravaju organizacije civilnoga društva okupljene u Platformu 112.

— Platforma 112 upozorava da je zloupotreba osobnih podataka pacijenata u svrhu političke kampanje Andra Vlahušića ukazala na nefunkcioniranje niza državnih institucija i političkih aktera, što smatraju još jednim pokazateljem kako je Hrvatska, unatoč članstvu u EU, zemlja daleko od vladavine prava. Zbog sumnje na političku korupciju, udruge su podnijele prijavu USKOK-u protiv Općinskog državnog odvjetništva Dubrovnik, dok su se zbog nedjelovanja Agencije za zaštitu osobnih podataka obratile Pučkoj pravobraniteljici. Udruge ujedno prozivaju Hrvatsku liječničku komoru, te od Hrvatske narodne stranke traže očitovanje o ovom slučaju. Naime, ODO Dubrovnik je odbacilo optužnicu protiv Andra Vlahušića zbog zloupotrebe osobnih podataka građana u svrhu njegove predizborne kampanje, iako je utvrdio 98% podudarnost između popisa pacijenata Endokrinološke i dijabetološke ambulante Opće bolnice Dubrovnik i fiksnih brojeva na koje su upućeni pozivi iz call-centra HNS-a – ističe se uz ostalo u priopćenju u kojem se na kraju zaključuje — Udruge zaključuju da se radi o sramotnom nemaru niza strukovnih, stranačkih, pravosudnih i vladinih institucija, kojim se šalje razorna poruka građanima da je manipulacija osobnim povjerenjem očito dobrodošla i nužna značajka izbornih kampanji.’

Piše Ana Prohaska Vlahinić Foto Zvonimir Pandža

Ubrzo će krenuti nadogradnja Osnovne škole Lapad. Time će mali Lapađani dobiti četiri nove učionice te će biti poboljšani uvjeti za produženi boravak. Tu informaciju potvrdio nam je pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić.

— Škola će dobiti četiri potpuno nove učionice, ali obzirom da sada vrijede strogi zahtjevi za energetsku učinkovitost, taj cijeli blok će se renovirati tako da može odgovoriti tim zahtjevima. Škola je do sada radila u u potpuno neodgovarajućim prostorima što se tiče produženog boravka, pa će dobiti i potpuno novi prostor za produženi boravak. S obzirom da škola nije imala kuhinju, plaćala je vrlo skupi catering, pa će ovom nadogradnjom dobiti i školsku kuhinju. Pripremamo natječajnu dokumentaciju, a natječaj bi trebali ubrzo raspisati. Mislimo ga objaviti što prije s ciljem da se cijela ta procedura završi do kraja ove nastavne godine i da radovi počnu oko 15. lipnja kako bi se preko praznika napravili najgrubi radovi, rušenje i odvoženje šuta te da taj dio bude gotov dok traju ljetni praznici. Natječaj će pokazati koliko bi nadogradnja trebala koštati, a procjena je projektanta Iva Matkovića da je riječ o iznosu od oko 7 i pol milijuna kuna – istaknuo je Miho Katičić dodavši kako bi radovi prema procjenama trebali trajati najviše godinu dana.

— Ali to ćemo znati nakon natječaja, no očekujemo da će biti gotovi do školske godine 2015./2016.-zaključio je Katičić.

7,5

milijuna kuna procjenjena je vrijednost radova

— Nadgradnja škole je presudna za trenutak kada se Montovjerna izgradi, kako bi mogli provoditi nastavu u jednoj smjeni. To je bitno za budućnost.

U ovom trenutku ona pridonosi kvaliteti nastave jer dobivamo četiri nove učionice koje nam već godinama nedostaju. Mi smo se unutar škole organizirali kako bi glazbena kultura, vjeronauk imali svoje prostore, te kako bi izborni predmeti mogli funkcionirati.

Uspjeli smo iskoristiti skučeni prostor, no uvjeti nisu onakvi kakvi bi mi

Aktualno 7

• 12. ožujka 2014.

biva četiri uhinju!

Natječaj mislimo objaviti što prije s ciljem da se cijela ta procedura završi do kraja ove nastavne godine i da radovi počnu oko 15. lipnja kako bi se preko praznika napravili najgrubi radovi – Miho Katičić

unutar škole bez obzira na radove.

— Tražimo način da svi ostanemo u okviru naše škole s tim da ćemo se morati drugačije organizirati. Najvjerojatnije ćemo, kao i ranije, tu godinu dana raditi na način da svi, i veliki i mali razredi budu u istoj smjeni i na način da se učenici ne sele iz učionice u učiniocu, već nastavnici. Ali ćemo raditi u istoj smjeni. Dakle, za tu godinu dana radimo reorganizaciju jer nam je cilj da svi učenici ostanu u školi i da ne selimo izvan škole. Razmišljamo i o radu u tri smjene, ali to podrazumijeva dopuštenje Ministarstva i drugu organizaciju i usklađenost s roditeljima. Imamo nekoliko varijanti i nadamo se da ćemo odabrati onu koja je najbolju. Što se pak tiče seljenja u prostorije Pomorskog fakulteta, to je bila tek jedna od ideja o kojoj sada više ne razmišljamo. Uprava škole došla je do spoznaje da možemo ostati u školi ako se potpuno drugačije organiziramo. Ovaj dio koji će se raditi ostat će izoliran, izbjeći će se najgori radovi i rušenje u razdoblju kada nema nastave – naglasila je Kaznačić.

Čekaju se EU sredstva Ubrzo nadogradnja i PŠ Montovjerna željeli. Nadogradnjom tako dobivamo kvalitetni produženi boravak jer te 4 učionice omogućavaju gradnju kuhinje unutar škole. Pošto smo riješili stan domara unutar škole, u te prostore seli produženi boravak. Naime, kvaliteta produženog boravka je jako, jako važna – izjavila je za duList ravnateljica Lapadske škole Mirjana Kaznačić.

Iako se pojavila ideja o mogućem preseljenju dijela učenika u prostorije Pomorskog fakulteta, nastava će se najvjerojatnije u potpunosti izvoditi

Nadogradnjom tako dobivamo kvalitetni produženi boravak jer te 4 učionice omogućavaju gradnju kuhinje unutar škole – Mirjana Kaznačić

Što se pak tiče adaptacije i nadogradnje područne škole Montovjerna, prema riječima ravnateljice Kaznačić projekt je završen i on će se kandidirati na EU fondove.

— Projekt je izvrstan i sad smo u pokušaju dobivanja sredstava od EU fondova. Treba srediti dokumentaciju i izboriti se za EU fondove.

Nakon adaptacije i nadogradnje PŠ Montovjerna bi bila samostalna škola, pa bi i PŠ Motovjerna i OŠ Lapad mogle krenuti s radom u jednoj smjeni – naglasila je.

O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA

U dubrovačkim medijima nema diskriminacije

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, povjerenstvo za ravnopravnost spolova Dubrovačkoneretvanske županije održalo je Okrugli stol na temu ‘Medijski stereotipi o ženama’. Predavanje je organizirano u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku i pročelnikom Odjela za komunikologiju profesorom Đorđom Obradovićem.

Uz predstavnike Povjerenstva za ravnopravnost spolova, sugovornici na ovom Okruglom stolu bili su predstavnici dubrovačkih medija te Ivan Salečić, urednik life style magazina ‘Elle’ za Hrvatsku. Pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj Nina Skurić rekla je kako su ovo organizirali jer se sve više nameće ova tema, formiraju se mišljenja, kalupi i stereotipi o ljudima, a u ovom slučaju riječ je o ženama. Đorđe Obradović izlagao je svoj rad ‘Stereotipno trojstvo’ objavljeno u zborniku, gdje se žena prikazuje kao seksulani objekt, domaćica i poslovna žena.

— Steretipi su nešto što je prirodno, prisutno je od ranog djetinjstva, prožima se danas najviše kroz glazbu i film, a danas je prikaz žena u medijima još uvijek pretežito diskriminirajući, a ono što bi trebalo napraviti je prikazati žene kao osobe, a ne objekte, prestati koristiti negativne stereotipe, ne sudjelovati u manipulatornim komunikacijskim igrama i naravno promicati ravnopravnost žena zaključio je Obradović.

U raspravi su svojim pitanjima i komentarima sudjelovali i studenti medija na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, koji su svojim pitanjima i komentarima doprinijeli ovom Okruglom stolu. • TS

8 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

INDEKS RAZVIJENOSTI DOKAZAO

Među najboljima smo!

100%

126,83%

107,04%

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

116,13%

141,31%

55,50%

Novigrad istarski

Glina

29.019 (101,2%)

20.957 (64%)

Novigrad istarski

Glina

U našoj novoj infografici donosimo analizu razvijenosti grada Dubrovnika, kao rezultat usporedbe pet bitnih odrednica Piše Baldo Marunčić

Zakonom o regionalnom razvoju RH iz 2009. godine te Odlukom Vlade RH iz 2013. godine županije, gradovi i općine izračunom Indeksa razvijenosti razvrstavaju su u nekoliko skupina.

Tako je Dubrovačko-neretvanska županija razvrstana u III. skupinu, tj. skupinu jedinica područne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100 i 125 posto u odnosu na nacionalni prosjek, dok je Grad Dubrovnik svrstan u najvišu, V. skupinu jedinica lokalne samouprave s vrijednosti indeksa razvijenosti iznad 125 posto prosjeka RH. Kako bismo prikazali trenutno mjesto Dubrovnika u kontekstu Hrvatske, u infografici smo usporedili podatke za grad Dubrovnik s podacima gradova koje smo ocijenili zanimljivima.

Zadar se, posebno u 21. stoljeću, iznimno razvio i smatra se jednim od najpropulzivnijih gradova u državi. Uz to, u budućem regionalnom ustroju, ne uspije li Dubrovnik zadržati svoju samostalnost, baš bi nam Zadar mogao biti središte. Varaždin je grad srednje veličine s kojim se Dubrovčani, a posebno naš gradonačelnik Vlahušić, vole uspoređivati, a i dobar je predstavnik grada kontinentalne Hrvatske. Također, u analizu smo uključili i dva nacionalna ekstrema: Novigrad Istarski i Glinu. Prvi je zauzeo vrh ljestvice na listi gradova s najvišim Indeksom razvijenosti, dok je drugi uvjerljivi ‘fenjeraš’.

Varaždin

INDEKS RAZVIJENOSTI 28.759

34.690 (127,4%)

29.170 (101,9%)

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

35.471 (131%)

Varaždin

PROSJEČNI DOHODAK PER CAPITA 2010. – 2012.

2.969

5.093 (177,4%)

3.157 (106,9%)

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

8.021 (284%)

3.384 (115,1%)

Varaždin

PROSJEČNI IZVORNI PRIHODI PER CAPITA 2010. – 2012.

1.154 (33,9%)

Novigrad istarski

Glina

Aktualno 9

• 12. OŽUJKA 2014.

16%

10%

14,2%

11,2%

5,2%

33%

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

Varaždin

Novigrad istarski

Glina

PROSJEČNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 2010. – 2012. +43,65% -15,4%

-4,8%

-12,6%

Dubrovnik

Zadar

Varaždin

-27,9%

Hrvatska

Glina

Novigrad istarski

PROSJEČNA STOPA NEZAPOSLENOSTI 2010. – 2012. U ODNOSU NA PROSJEK RH

IZDVOJENO

99,4

100,8 (102,3%)

104,8 (109,2%)

97,0 (95,8%)

116,5 (129,3%)

73,2 (54,9%)

Novigrad istarski

Glina

79,72% (104,3%)

60,20% (61,9%)

Kako se izračunava Indeks razvijenosti?

Indeks razvijenosti izračunava se svake tri godine na temelju stope nezaposlenosti (30% udjela u Indeksu), dohotka po stanovniku (25%), proračunskih prihoda jedinica po stanovniku (15%), općega kretanja stanovništva (15%) i stope obrazovanosti (15%). Ti podaci dobivaju se iz raznih institucija, npr. Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Porezne uprave, Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

Varaždin

KRETANJE STANOVNIŠTVA 2010.-2001.

77,74

88,17% (122,6% )

86,6% (118%)

86,88% (119,8%)

*Brojke koje su u prikazanim grupama označuju tzv. osnovni pokazatelj, dok je u zagradama iskazan postotak u odnosu na nacionalni prosjek (ako je veći od 100 onda je to plus, a ako je manji onda je minus).

9.

mjesto u ukupnom poretku gradova drži Dubrovnik.

Hrvatska

Dubrovnik

Zadar

Varaždin

Novigrad istarski

Glina

UDIO OBRAZOVANOG STANOVNIŠTVA U STANOVNIŠTVU 16 – 65 GODINA 2011.

10 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Gruž’ od 10. 3. do 16. 3. 2014.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 17. 3. do 23. 3. 2014.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati slijedećeg dana.

EKSKLUZIVNO Kri istražuje rasvjetljav VLAHUŠIĆ ZAUSTAVIO SUPERNADZOR

U svojim primjedbama na pojedine segmente projekta Žana Baća je izjavila i kako je spremna preuzeti odgovornost za zaustavljanje radova, ali kako prije svega mora misliti o zaštiti kulturnih dobara

Krim policija izuzela je dokumentaciju od početka projekta u mandatu bivše gradonačelnice Dubravke Šuice

U danima koji su uslijedili, glasine o šporkim poslovima na milijunskoj rasvjeti sve su glasnije, a Društvo prijatelja dubrovačke starine na sastanku s predstavnicima Grada Dubrovnika 10. prosinca 2009. godine donosi odluku o angažiranju neovisne tvrtke koja će napraviti reviziju cijelog projekta ‘u nadi da će revizija uštedjeti barem onoliko koliko bude koštala’ Afera ‘Zamračene zidine’, kako se nazivala u dubrovačkim medijima, nedavno je postala predmet policijske istrage. Naime, kako ekskluzivno doznaje DuList, krajem siječnja ove godine dubrovačka krim policija

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

izuzela je dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj, no prema saznanjima do kojih smo mi došli, čini se kako trag novca i papira ne ide baš u smjeru u kojem su pojedini mediji upirali prstom, a koji je i sam gradonačelnik

Andro Vlahušić priželjkivao. Za katastrofalan posao i/ili ‘zamračivanje’ milijunskih iznosa na temelju indicija optuživani su brojni akteri projekta, od Društva prijatelja dubrovačke starine do dubrovačke tvrtke Brenum

Aktualno 11

• 12. OŽUJKA 2014.

DUBROVAČKI MUZEJI

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9–16 Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9–16, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, utorkom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu Izložba ‘Dubrovnik u Domovinskom ratu’: 8–20 Tvrđava Revelin Izložbe ‘Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku’ i ‘Revelin – Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica’: 10–16, srijedom zatvoreno

Zimsko radno vrijeme vrijedi do 21. ožujka 2014.

Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

im policija vanje zidina! kao dobavljača i Konela kao izvođača, predstavnika Grada Dubrovnika itd., a zanimljivo, napisi su trajali dok se nije otvorila mogućnost da se u svemu ‘okrzne’ – i Vlahušića. Naša istraga ipak pokazuje kako on definitivno ‘ne može baciti prvi kamen’. No krenimo redom.

Prve tri godine ‘tihog rada’

Naši stariji sugrađani sjećaju se projekta osvjetljavanja zidina iz vremena prije rata, no ‘90-te su sve prekinule i vratile na početak. Novija era ovog projekta, tj. ona zanimljiva dubrovačkoj policiji počinje 24. studenog 2006. godine, u mandatu tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice, kada je na sjednici tadašnjeg Gradskog poglavarstva imenovana radna grupa za izradu Studije javne rasvjete povijesne jezgre. Posao je međunarodnim natječajem dobio Philips, a sve je koordinirano preko njihovog ovlaštenog distributera za RH, dubrovačke tvrtke Brenum. Više od godinu dana

poslije, 30. studenog 2007. gradsko poglavarstvo osniva Stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu postupka ustupanja radova na izradi projektne dokumentacije rasvjete povijesne jezgre, a posao projektanta dobiva osječka tvrtka Nova Lux. Sljedećih par mjeseci vlada zatišje u kojem se, kako doznajemo, lomio žestok otpor konzervatora cijelom projektu. Oni su pak 12. svibnja 2008. godine, Gradu Dubrovniku dostavili suglasnost na projekt Rasvjete tvrtke Nova Lux (uz navođenje uvjeta za pojedine segment projekta), čime su uklonjene konačne zapreke.

Uslijedio je pozivni natječaj, 1. kolovoza 2008. a posao je dobila tvrtka Konel, iako nije bila najjeftinija. Naime, njihova ponuda na nešto manje od 23 milijuna kuna (22.980.105,30) bila je više od 700 tisuća kuna skuplja od one Elektroteam-a, no dokumentacija koju je ET dostavio bila je ‘kratka’ za dvije licence koje su tražene u natječaju.

Zbog učestalih problema, kao i činjenice da konstantno nedostaje dio dokumentacije za izvedene radove, Vlahušić donosi 10. rujna 2009. godine odluku o osnivanju Stručnog povjerenstva za provedbu i završetak I. i II. faze rasvjete

Posao je otišao Konelu, a sve se trebalo napraviti u dvije faze – prva faza osvjetljavanje zidina izvanka, a druga iznutra, uključujući i blagdansku rasvjetu.

Za nadzor radova pak, među četiri tvrtke na pozivnom natječaju, posao je za 98.200 tisuća kuna dobio Ured ovlaštenog inženjera elektrotehnike Stijepa Vojvode iz Mokošice. Sve je zaključeno 22. rujna 2008. godine kada je između DPDS-a, Grada Dubrovnika i Konela sklopljen ugovor na ponuđenu cijenu, podsjetimo, nešto manju od 23 milijuna kuna. Zanimljiv je članak 14. tog ugovora kojim je DPDS isključio sebe iz svega vezano za projekt, osim plaćanja po uredno ovjerenim i dostavljenim situacijama od izvođača, tj. Konela.

Za sve ostalo trebao se pobrinuti Grad Dubrovnik.

Sporna V. situacija

Dubravka Šuica svečano je otvorila 'prvu fazu' na Kandeloru 2009. godine

23

milijuna kuna vrijedan je ugovor između Konela, Grada i DPDS-a

Sljedećih pet mjeseci čini se kako sve ide k’o po loju, pa je tako i bivša gradonačelnica Dubravka Šuica svečano ‘otvorila prvu fazu’, no sve se mijenja 25. veljače 2009. godine. Konel tada DPDS-u ispostavlja V. privremenu građevinsku situaciju na iznos veći od šest milijuna kuna bez PDV-a, no Društvo to odbija isplatiti i traži od Grada Dubrovnika mišljenje o odnosu cijene i količine materijala i radova. U odgovoru koji potpisuje koordinator projekta Zoran Gavrić, ističe se kako postoje netočnosti u vezi količine i cijene, te kako nema građevinske knjige s kojom bi se mogla utvrditi točna količina.

Ipak, ‘pregledom situacije’ on kaže kako nisu ugrađene svjetiljke kod Pila i Revelina, kako su obračunate stavke koje nisu isporučene, kako postoji razlika između obračunatog i obračunatog kabela itd. Sumirano, poduža lista njegovih primjedbi pobrojava

12 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

Sljedećih pet mjeseci čini se kako sve ide k’o po loju, pa je tako i bivša gradonačelnica Dubravka Šuica svečano ‘otvorila prvu fazu’, no sve se mijenja 25. veljače 2009. godine

više desetaka (!!) stavki koje su na ovaj ili onaj način sumnjive! Konel nedugo zatim izdaje novu V situaciju, ovaj put na 1.125.155 kuna, odnosno čak pet puta manju.

Srpanj, Konzervatori, VTR i Povjerenstva

Početkom srpnja 2009. godine Konel od Grada Dubrovnika traži odobravanje tzv. VTR-ova, odnosno vantroškovničkih radova u iznosu nešto manjem od 1.5 milijuna kuna, a 15-ak dana kasnije održava se sastanak koordinacije Projekta na kojem su ‘koplja ukrstili’ Dijana Galić ispred projektanta, odnosno tvrtke Nova Lux, te Žana Baća ispred Konzervatora. Naime, Baća je tad izjavila kako je već spomenuta suglasnost Konzervatora bila samo načelna (!?) te kako nisu mogli znati kako će osvjetljavanje svakog pojedinog objekta izgledati prije nego se rasvjeta montira. U svojim primjedbama na pojedine segmente projekta Baća je izjavila i kako je spremna preuzeti odgovornost za zaustavljanje radova, ali kako prije svega mora misliti o zaštiti kulturnih dobara.

U međuvremenu pak kreće peripetija oko osvjetljavanja tvrđave sv. Ivana i Velike i Male Onofrijeve fontane koja je trajala mjesecima. Naime, zbog

opreme koja ne može raditi u uvjetima vode i mora u nekoliko je navrata išla komunikacija na relaciji Philips/Brenum/Grad Dubrovnik, a među ostalim razlozima nefunkcioniranja njihove opreme, Philips je naveo i sumnju na lošu montažu. Naknadno su ispostavili i besplatne zamjenske lampe, te nekoliko puta tražili da njihovi ljudi prisustvuju ugradnji. Treba istaknuti i kako je to vrijeme pretprošlih lokalnih izbora kada je aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić zamijenio Šuicu nakon njezina dva mandata. Zbog učestalih problema, kao i činjenice da konstantno nedostaje dio dokumentacije za izvedene radove, Vlahušić donosi 10. rujna 2009. godine odluku o osnivanju Stručnog povjerenstva za provedbu i završetak I. i II. faze rasvjete. Članovi povjerenstva bili su (Niko Šalja predsjednik, Zoran Gavrić koordinator projekta ispred Grada Dubrovnika, Anita Burić pročelnica Grada Dubrovnika, Dinko Mirić pročelnik Grada Dubrovnika, Pavuša Barbarović, Ivo Romić (DPDS), Stijepo Vojvoda (nadzor), Marko Kovačević (DPDS), Zlatko Galić (Nova Lux)). Po onoj Churchillovoj, ‘Ako ne želiš nešto riješiti, osnuj povjerenstvo’, ovo radno tijelo je kroz sljedeće tri godine održalo nekoliko sastanaka, više ili manje uspješnih. Među

2010. godine Vlahušić je odlučio da supernadzor neće raditi tvrtka Geoproming

prvim značajnijim ipak valja izdvojiti onaj 19. studenog 2009. godine kada su Konelu odobrene već spomenute VTR ponude, ali umanjenje za nešto više od 250 tisuća kuna. Otprilike u to vrijeme Philips obavještava novopečenog gradonačelnika Andra Vlahušića i zamjenika mu Nika Šalju kako im tvrtka Conell 2 (tvrtka preko koje Konel izvodio radove) duguje oko dva milijuna kuna, te kako je dobar dio rasvjete (cca 3.5 milijuna kuna) na njihovom skladištu u Bratislavi zbog čega traže njihov angažman u cijeloj priči.

Vlahušić znao za preplaćivanje, zaustavio supernadzor!

Nastavno na to, početkom prosinca 2009. godine Vlahušić odgovara Philipsu kako Grad neće biti posrednik između njih i Konela, te ističe kako je jasno da su Konelu preplaćeni materijali i radovi. U danima koji su uslijedili, glasine o šporkim poslovima na milijunskoj rasvjeti sve su glasnije, a Društvo prijatelja dubrovačke starine na sastanku s predstavnicima Grada Dubrovnika 10. prosinca 2009. godine donosi odluku o angažiranju neovisne tvrtke koja će napraviti reviziju cijelog projekta ‘u nadi da će revizija uštedjeti barem onoliko koliko bude koštala’.

Na raspisani natječaj za supernadzor krajem siječnja pristigle su dvije ponude – ona tvrtke Geoproming iz Metkovića na 248 tisuća kuna i Ecoina iz Zagreba na 292 tisuće kuna. Geoproming je posao dobio, no nikad ga nije obavio! Natječaj je – poništen!

Naime, na sastanku famoznog Vlahušićevog povjerenstva 22. veljače 2010. godine, među ostalim točkama dnevnog reda, ispred DPDS-a Ivo Romić obavijestio je prisutne kako će se ući u posao supernadzora, na što je Povjerenstvo zaključilo kako usluge Stijepa Vojvode stoga više nisu potrebne. Međutim na toj točki dnevnog reda, sastanku se priključuje aktualni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji predlaže da se (neovisni) supernadzor NE ANGAŽIRA nego da to riješe gradski komunalci!

Zbog ovakvog raspleta situacije, Društvo samo tri dana kasnije uzaludno traži od Grada da im kažu koje su njihove daljnje obaveze, odnosno ostaje li samo ona prema tvrtki Geoproming.

Kako tada, tako i danas Vlahušićev prijedlog proveo se u djelo, a projekt Rasvjete nikad nije došao u ruke supernadzora.

U to vrijeme predsjednik Vlahušićevog Povjerenstva, zamjenik gradonačelnika Niko Šalja traži odgovore na čitav niz otvorenih pitanja. Nije mu jasno, među ostalim, kako je moguće da su naplaćene stavke poput dijela

Aktualno 13

• 12. OŽUJKA 2014.

rasvjete za Stradun (za koji Philips i dalje tvrdi da je na njihovom skladištu), 200 tisuća kuna za kabele upitne kvalitete, 400 tisuća kuna za Franjevački samostan, 900 tisuća kuna (od ukupno 1.3 milijuna kuna) za radove od kojih većina nije gotova, no vjerojatno su najtragičnija naplaćivanja stavki poput ispitivanja cjelokupne instalacije za 60 tisuća kuna, ili pak izrada projektne dokumentacije za 70 tisuća kuna.

Oprema čami u Bratislavi

Iako je Povjerenstvo nebrojeno puta tražilo od izvođača da predaju kompletnu dokumentaciju bilo da je riječ o prvoj ili drugoj fazi, koncem ožujka 2010. godine Stijepo Vojvoda predaje svoje izvješće o Projektu rasvjete. U njemu ističe kako je Konel predao investitoru Projekt izvedenog stanja I faze, te kako je sve korektno napravljeno i kako on nema primjedbi, a u nastavku pobraja razne aspekte projekta i za njih najmanje deset ističe kako ih treba doraditi, popraviti ili za njih učiniti separatne projekte. Tu se valja sjetiti i riječi glavne konzervatorice u Dubrovniku Žane Baće, o načelnosti njihove suglasnosti, pa se dio odgovornosti za takvo stanje vjerojatno može naći i tu. U to vrijeme oprema vrijednosti 3.5 milijuna kuna koja je uredno naručena već godinu i pol dana čami u Bratislavi, a tvrtka Brenum od Konela traži njezino hitno preuzimanje. Do toga neće doći još barem godinu i pol dana, a i tada je preuzet samo dio projektom planirane blagdanske rasvjete.

Otprilike u to vrijeme Philips obavještava novopečenog gradonačelnika Andra Vlahušića i zamjenika mu Nika Šalju kako im tvrtka Conell 2 (tvrtka preko koje Konel izvodio radove) duguje oko dva milijuna kuna

Izlazak iz Ugovora

Još jedan u nizu sastanaka Povjerenstva dogodio se u travnju 2011. godine.

Dotad je Konel, prema zaključcima sastanka, ispunio svoje obaveze iz I. faze, za koju je onda konačno moguće napraviti primopredaju, dok je II. faza bila daleko od gotove. No ovaj sastanak je time značajniji što je na njemu prvi puta razmatrana mogućnost iskorištavanja preostalih sredstava za ovaj projekt koja su ostala na računu DPDSa. Naime po ovjerenim situacijama Društvo je Konelu isplatilo nešto više od 20 milijuna kuna, a na računu im je ostalo oko 2 milijuna kuna razlike namjenskih sredstava do ugovorene cifre s Konelom. Prema proračunima Povjerenstva za završiti projekt bilo je potrebno još 3.537.277 kuna, no iz DPDS-a taj iznos ‘nije izašao’. Nakon

Rat oko noćnih obilazaka

Sredinom 2010. godine ponovno se sastaje povjerenstvo, a među ostalim na dnevni red dolazi i rasvjeta zidina s morske strane od Bokara do tvrđave sv. Petra, a gradonačelnik Vlahušić (koji se ponovno taktički pridružuje u pravom trenutku) nalaže da se za to raspiše posebni natječaj javne nabave.

DPDS pak na ovo odgovara kako odbijaju nove financijske obveze osim onih koje imaju iz ugovora koji je potpisan s Konelom i Gradom iz 2008. godine.

Nadležne u Gradu Dubrovniku podsjećaju kako je njihova ulogu u cijelom projektu samo plaćanje legalno ovjerenih situacija,. Podsjetimo, u to vrijeme aneksom ugovora Gradsko vijeće već im je prepolovilo prihode, a oni ‘zbog financijske nemogućnosti odbijaju sudjelovanje u III. fazi rasvjete.’

Nedugo zatim održan je još jedan sastanak Povjerenstva na kojem je ustvrđeno kako su radovi na fazi I. završeni i u pogonu već skoro dvije godine, no kako još uvijek nije napravljena njihova službena primopredaja.

Ironično, ali tad Povjerenstvo osniva

i Komisiju (Niko Šalja (zamjenik gradonačelnika), Božo Tomić (Konel), Ivo Romić (DPDS), Tvrtko Ćavar (Philips), Zoran Gavrić i Maja Brzić (Grad Dubrovnik), koje će ‘u najkraćem mogućem roku izvršiti pregled radova po količini i kvaliteti izvedbe’. Ovakav tragikomični repetitivni rasplet zaključaka nastavljaju dalje nalogom Konelu da pristupi izradi pilot projekta obilaznog hodnika zidina, tj. drugim riječima, osvjetljavanju zidina za noćno razgledavanje. Valja istaknuti kako je to bila zapravo Konelova inicijativa, za koju je pilot projekt trebao biti potez rukohvata u kojem je bila ugrađena LED rasvjeta, no obzirom na cijenu koju bi taj cijeli pothvat postigao u to vrijeme, DPDS odbija takav zaključak Povjerenstva. Pisanje tog projekta preuzimaju na sebe. Valja istaknuti kako je to već razdoblje u kojem gradonačelnik Vlahušić kroz medije javno promovira noćno razgledavanje u kontekstu kombinacije s kafićima i restoranima.

Njemu nažalost, a nekome na sreću to (još) nije zaživjelo.

Peripetija oko svjetiljki podno tvrđave sv. Ivana trajala je mjesecima

tog sastanka dogodila su se još dva, ovaj put na razini DPDS/Konel/Grad, a na njima Društvo, u želji da izađe iz ugovorne obveze pristaje da se prostala sredstva uplate dobavljaču opreme (Philipsu, odnosno Brenumu kao njihovom distributeru). Sklopljena su tri ugovora o cesiji, prvi krajem prosinca 2011. godine na nešto više od 600 tisuća kuna, drugi početkom siječnja 2012. godine na iznos od preko milijun kuna, te treći početkom ožujka te godine na nešto manje od 800 tisuća kuna. U međuvremenu se Philips odrekao dijela svog potraživanja, odnosno opreme kako bi uspio namiriti makar dio duga koji je prema njemu ostao, a u Dubrovniku je smješten samo dio predviđene blagdanske rasvjete.

Prema našim saznanjima, ova svjetlosna agonija nije gotova za nijednog sudionika orginalnog ugovora iz 2008.

Naime, dosad je uplaćeno oko 22 milijuna i 920 tisuća, što znači da je preostalo još oko 10-ak tisuća eura.

Tko je kriv?

Nakon svega nameće se jasno pitanje tko je kriv za ovakvo stanje rasvjete – DPDS koji je plaćao ovjerene situacije, projektant Nova Lux po čijim idejama je sve trebalo biti napravljeno, Konzervatori sa šaltanjem suglasnosti, Konel sa očigledno sumnjivim građevinskim situacijama, Ured ovlaštenog inženjera elektrotehnike Stijepa Vojvode koji je ovjerio te situacije, Philips i Brenum koji su bili odgovorni za dostavljanje opreme po projektu, Povjerenstvo koje je bilo sve samo ne uspješno, bivša gradonačelnica Dubravka Šuica u čijem je mandatu ovaj projekt počeo, ili aktualni gradonačelnik Andro Vlahušić koji je bez ikakvog objašnjenja zaustavio već izabrani supernadzor, tvrtku koja je mogla dati odgovor na pitanje svih pitanja – jesu li građani pokradeni?! Odgovor na ova pitanja dat će policija...

14 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. • BDP U 2013. PAO ZA 1% Državni zavod za statistiku potvrdio je procjenu da je bruto domaći proizvod u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju pao za 1,2 posto, a na godišnjoj razini BDP je u 2013. realno manji za 1,0 posto u odnosu na godinu prije.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

U PRVA DVA MJESECA 2014. GODINE VEĆA POTRAŽNJA ZA RADNOM SNAGOM

Sezonci traženiji za 41 Sezonska radna snaga i ove godine preplavit će Dubrovnik, prije svega iz Slavonije i susjedne BiH. U prva dva mjeseca potražnja za njima je porasla u odnosu na lani Piše Baldo Marunčić

679

sezonskih radnika tražila su se tijekom prva dva mjeseca u 2014. godini

U siječnju i veljači 2014. putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područnog ureda Dubrovnik poslodavci su ukupno tražili 886 radnika, što je čak 41,3 posto više nego u 2013. godini. Od toga se čak dvije trećine, njih 679, traži u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Predsjednik strukovne udruge hotelijera Željko Miletić ocijenio je kako bez detaljnije statistike teško može ocijeniti podatak o rastu 41,3 posto.

Ipak, najavio je kako bi ova sezona

Sezona 2014. godine bit će prva puna turistička sezona u Europskoj uniji

Nema novih kapaciteta pa ne vidim razloga većem zapošljavanju – Željko Miletić

Aktualno 15

• 12. OŽUJKA 2014.

OTVARAJU SE PONUDE ZA KUPARE Otvaranje ponuda za iskazivanjem interesa za osnivanjem prava građenja i prava služnosti nekretnina na lokaciji Kupari I zakazano je za srijedu 12. ožujka. Nakon otvaranja ponuda

1,3 posto ! trebala biti otprilike ista kao lanjska, a samim time i slična potražnja za sezonskim i stalnim radnicima.

— Nema novih kapaciteta pa ne vidim razloga većem zapošljavanju – kazao je Miletić. S druge strane, predsjednik Ceha ugostitelja Ivo Rudenjak takav rast ne smatra iznenađujućim.

— Iskazana je veća potražnja za sezonskom radnom snagom jer se očekuje i veći posao nego proteklih godina.

Dubrovnik jedri punim jedrima prema Europi, brže nego drugi krajevi Hrvatske. Pa i autocesta koja je došla skoro do Grada trebala bi donijeti veći promet. Uz to, građani Europske unije putuju bez putovnice kroz zemlje članice. To vam je kao da živite u jednom gradu, mjenjaju države kao da idu iz jednog dijela grada u drugi – ističe Rudenjak, kojeg više brine kakav će biti odaziv sezonskih radnika ove sezone.

— Ne znam kako ćemo mi dobiti te ljude. To je vrlo teško, jer ljudi ne žele raditi. Ne znamo što raditi i to nam je veliki problem. Slavonci žele raditi i njih očekujemo, kao i proteklih godina. Jednako kao i sezonske radnike iz Bosne i Hercegovine. Studenti nas također spašavaju, ali tek kratkotrajno, svega dva ili tri mjeseca dok su njima praznici. Također, i oni kojima u obitelji netko može raditi, djeca ili unuci. Da nema toga bila bi veća katastrofa. Traži se jako puno konobara i kuhara, ali nema dovoljno ljudi. To je još od ranije poznat problem na koji osobno upozoravam već godinama.

Naša djeca ne žele raditi, već završavaju studije, rade na drugim radnim mjestima, odlaze u druge gradove ili države. Ma vrag je jedan došao... – žali se Rudenjak, koji je istaknuo još jedan problem.

— Kad nekog obučite on odmah pođe kod nekoga za veću plaću, ponekad u razlici većoj od petsto ili tisuću kuna, i to nas dovodi u vrlo neugodnu situaciju – ističe Rudenjak. Dodaje kako na području povijesne jezgre, Peskarije i Pila postoji preko pet tisuća stolova

koje, kako kaže, ‘netko treba odraditi’.

Najviše se radnika, čak 679 ili dvije trećine, tražilo u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Daleko iza slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s 42 tražena radnika, djelatnosti u ospkrbi vodom (uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom i djelatnosti sanacije okoliša) s 39 traženih radnika, djelatnosti trgovine na veliko i malo te popravak motornih vozila i motocikala s 35 te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 30 traženih radnika u siječnju i veljači.

Potom slijede javna uprava i obrana (obvezno socijalno osiguranje) te građevinarstvo s po 20 traženih radnika.

U prerađivačkoj industriji tražilo se 9 radnika, umjetnosti, zabavi i rekreaciji 6 radnika, a u djelatnostima prijevoza i skladištenja 3 radnika. Najmanja potražnja zabilježena je u djelatnosti kućanstava kao poslodavaca (djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe) s dva tražena radnika te djelatnost poslovanja nekretninama s jednim traženim radnikom.

Kad je riječ o potrebama za sezonskim radnicima prema određenim zanimanjima, u siječnju i veljači 2014. godine očekivano je najveća potražnja bila za konobarima. Tražila su ih se 142. Iza konobara slijede kuhari (112 traženih radnika) i sobarice (98 traženih radnika), kuhinjski radnici (70), čistačice (63) te pomoćni konobari (45) i pomoćni kuhari (35). Tražili su se i vrtlarski radnici (30), recepcioneri (26), prodavači (22), radnici na održavanju (21), čistači ulica (20), slastičari (12) i pralje (10).

Zanimljiv je podatak kako je u 2013. godini zabilježeno više od 5000 zapošljavanja sezonskih radnika iz evidencije HZZ – Područnog ureda Dubrovnik, i to onih s područja Dubrovačko-neretvanske županije i onih iz drugih županija RH koji su međumjesnim posredovanjem došli raditi.

DUUDI će objaviti pisano službeno priopćenje o daljnjem tijeku procesa.

TURISTIČKE BROJKE

Izvrstan početak 2014.

Piše Tea Stjepović

Od početka godine ostvareno je oko 23 tisuće dolazaka što je 20 posto više nego lani u istom razdoblju, dok je noćenja bilo oko 66 tisuća, 26 posto više nego lani

Na tiskovnoj konferenciji Turističke zajednice grada Dubrovnika gradonačelnik Andro Vlahušić, direktorica TZ-a Romana Vlašić i pročelnik za turizam Milan Perić osvrnuli su se na postignuto u 2014. godini, kao i na planirano u tekućoj godini.

Romana Vlašić rekla je kako je od početka godine ostvareno oko 23 tisuće dolazaka što je 20 posto više nego lani u istom razdoblju, dok je noćenja bilo oko 66 tisuća, 26 posto više nego lani.

Trenutno u gradu boravi 2.300 gostiju, a najviše je posjetitelja bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Koreje i Albanije.

Pročelnik Perić odradio je sajmove u Beogradu i Bad Homburgu. U Beogradu je dogovorena autobusna linija Subotica – Novi Sad – Beograd – Dubrovnik, kao i avionska linija Air Srbije Beograd – Dubrovnik početkom travnja.

— Grad se intenzivno priprema za sezonu, radi se od Lazareta, Minčete, Batale, Solituda i do ljeta bi trebalo sve biti gotovo – rekao je gradonačelnik Vlahušić.

— U privatnom smještaju je porast od 230 posto – dodao je Vlahušić, te istaknuo kako ove sezone imamo 1988 domaćinstava koja se bave turizmom.

Pregovara se i s Excelsa nekretninama, a svi autobusi koji nisu dubrovački svoje goste će iskrcavati na Pločama. Dio Shuttle buseva će ići preko Boninova, kako se ne bi stvarala gužva kazao je Vlahušić.

16 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. • LAPADSKA ŠKOLA Ovog ljeta počinje nadogradnja Osnovne škole Lapad, kojom će se dobiti četiri nove učionice i školska kuhinja. Vrijednost projekta je 7,5 milijuna kuna.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

KAPITALNA ULAGANJA U INFORMATIZACIJU GRADSKE UPRAVE

3,3 milijuna kuna, a Umjesto da se građanima sve ‘nacrtalo’, ostaje dojam netransparentnosti u raspodjeli sredstava

Grad Dubrovnik je u Proračunu za 2014. godinu kao kapitalno ulaganje naveo informatizaciju gradske uprave, za što se misli izdvojiti 3,3 milijuna kuna Piše Baldo Marunčić

Grad Dubrovnik u svojim kapitalnim ulaganjima za 2014. godinu više će uložiti u informatizaciju gradske uprave, nego u školstvo, zaštitu prirode ili zaštitu i spašavanje.

Naime, prema planu kapitalnih ulaganja Grada Dubrovnika za 2014. godinu, koji je sastavni dio Proračuna, u okviru šesnaest programa izdvojeno je 103,6 milijuna kuna. Namjera je ostvariti 85 kapitalnih projekata. Na listi programa očekivano su se našla ulaganja u poslovne prostore i javne

površine (33,25 milijuna kuna), Groblje Dubac (21,6 milijuna kuna), ceste (17,5 milijuna kuna), javna rasvjeta (4 milijuna kuna)...

Manje školstvu i zaštiti prirode

Međutim, na listi programa navedenih u tzv. Vodiču za građane, pod rednim brojem jedan, slučajno ili namjerno, naveden program kapitalnih ulaganja u informatizaciju gradske uprave, opreme i namještaja, za što je planirano 3,327.000 kuna. Navedeni iznos

veći je od kapitalnih ulaganja u puno životnije namjere (školstvo 3,2 milijuna kuna, zaštita prirode 1,2 milijuna kuna, zaštita i spašavanje 925.000 kuna...).

Ako se kapitalnim ulaganjima može smatrati svaka investicija koja donosi korist, prosječan građanin koji kroz prireze i poreze doprinosi u proračun, lako bi se mogao upitati zašto je toliki iznos predviđen za informatizaciju. Pa čak i pod pretpostavkom da, na primjer, za potrebe legalizacije treba nabaviti novu informatičku opremu. Ali ne treba pretpostavljati tako daleko.

Pomnije ‘surfanje’ internetskom stranicom Grada Dubrovnika otkriva nam da je usprkos tolikim kapitalnim ulaganjima ta stranica i dalje zastarjela.

Na primjer, ako krenemo samo od proračuna, klikom na ikonicu ‘Proračun Grada Dubrovnika’ otvara se informacija o proračunu, ali onom iz 2012. godine. U drugom pokušaju primjetili smo na dnu stranice ‘Proračun Grada Dubrovnika’, ali nas ta poveznica vodi na još teži slučaj – Proračun za 2010. godinu!

U potrazi za novim idejama novinari su često znali posjetiti rubriku ‘Vaša pitanja i prijedlozi’, na kojem je Grad htio ostvariti interakciju sa svojim građanima. Ali tamo je zadnji odgovor na upit građana objavljen u ožujk 2011. godine.

Građane bi možda zanimao i kalendar, kojeg se može naći u rubrici ‘Događanja i aktivnosti u Gradu’. Klikom na tu poveznicu otvara se nešto što sliči na kalendar, a na kojem su naznačene tek mjesečeve mjene. U redu, Grad Dubrovnik drži do dubrovačkih ribara i poljoprivrednika pa i do meteoropata, ali da baš nijedan događaj nije vrijedan spomena?

— Događaje iz jednog ili više kalendara nije moguće prikazati jer ih nemate dopuštenje prikazivati – stoji na vrhu kalendara, a na dnu: — Događaji prikazani u vremenskoj zoni: Srednjeeuropsko vrijeme – Beograd.

Aktualno 17

• 12. OŽUJKA 2014.

ISTRAGA O RASVJETI ZIDINA Krim policija počela se baviti rasvjetom dubrovačkih zidina. U tijeku su istražnje radnje izuzete dokumentacije koja datira još od 2006. godine.

VLAHUŠIĆ I MEDIJI Gradonačelnik Vlahušić više od milijun kuna odvaja za šest probranih komercijalnih lokalnih medija.

Time ih je ‘potaknuo’ da o njegovom vladanju izvještavaju pozitivno.

a za što?!

Ostaje nejasno zašto nije naveden Zagreb, ili barem Bruxelles, Beč ili Budimpešta.

A gdje su projekti?

Ima toga još, ovo su tek zanimljiviji ‘biseri’. Možda bi ipak tih 3,3 milijuna kuna trebalo utrošiti na plaću nekom informatičaru koji će barem gradsku internetsku stranicu znati održavati. Šalu na stranu, ali treba priznati kako pogled na tablicu kapitalnih projekata (i navedenih 16 programa) građanima ne otkriva ništa o tih 85 projekata koji stoje iza tih 16 programa i 103,6 milijuna kuna. U uvodu Vodiča za građane doduše stoji kako je vodič

85

kapitalnih projekata nalazi se u Proračunu za 2014. godinu

KAPETAN SREĆKO BAN

‘Ako se ne znate nasmijati, nemate što tražiti na cruiseru’

donijet kako bi se postigla ta famozna transparentnost, a građani upoznali s načinom funkcioniranja proračuna.

Ipak, s ovakvim prikazom raspodjele sredstava građani neće saznati mnogo.

Na kraju, vrijedi se prisjetiti kako proračun za 2014. godinu, izglasan na Gradskom vijeću krajem studenog prošle godine, iznosi 462,2 milijuna kuna, što znači da na kapitalna ulaganja otpada nešto manje od četvrtine proračuna.

Možda bi ipak tih 3,3 milijuna kuna trebalo utrošiti na plaću nekom informatičaru koji će barem gradsku internetsku stranicu znati održavati

O životu i radu pomoraca na putničkim brodovima na Sveučilištu u Dubrovniku predavanje je održao kapetan Srećko Ban, zapovjednik na brodovima Royal Carribean International. Ban je bivši student Pomorskog fakulteta, od 1988. godine plovio je na teretnim brodovima i 1998. godine prešao na putničke, zaposlivši se na RCI te 2007. godine postao najmlađi zapovjednik na kompaniji. Bio je i zapovjednik na tada najvećem putničkom brodu na svijetu, klase Voyager.

— Za rad na putničkom brodu najveći naglasak treba staviti na engleski jezik, a vještine će se nadograđivati na brodu.

RCI je usmjeren na internacionalni pristup poslu. Kadar je iz cijelog svijeta, ljudi dolaze s raznim pogledima na život – preporučio je Ban okupljenim studentima. Istaknuo je kako tek tri posto Amerikanaca ima iskustvo odmora na cruiseru, dok je u Europi taj postotak još manji.

— Sve se temelji na komunikaciji.

Ako niste voljni komunicirati, nasmijati se gostima, izaći iz svog ureda i biti s njima, onda niste za život na cruiseru. Naš posao jest ‘zadovoljan gost’ i na tome je naglasak – kazao je Ban te kao najveći problem istaknuo nezadovoljstvo gostiju prevelikim gužvama u mjestima u koja se akostava. Posebno se dotaknuo teme havarije broda Costa Concordie, za čijeg kapetana Schettina je kazao da je ‘ruglo profesije’. • BM

18 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

Mlijeko cijenom id dolje...

Barometar spenze DuLista

Naš barometar objavljujemo tako svaki tjedan, uz dodatak sezonskih namirnica ovisno o njihovom stađunu, a i dalje pratimo naranče i glavati kupus Piše Nikša Miletić

Nastavljamo i dalje s našim barometrom spenze. Trideset i deveti tjedan zaredom lovimo najpovoljniju kupnju za vas, pa tako više od sedam mjeseci pratimo kretanje cijena osnovnih namirnica u tri najveća dubrovačka trgovačka lanca, kako bi vaša kupnja bila što jeftinija (koliko je to moguće u današnje vrijeme). Podsjetimo, u naša tri najveća centra, Pemo (Vukovarska), Tommy (Vukovarska ulica) i Konzum (Luka Dubrovnik) provjeravamo

Trideset i deveti tjedan zaredom lovimo najpovoljniju kupnju za vas tako cijene kruha, mlijeka, jaja, šećera, brašna, ulja i kave, a od svih ovih namirnica odabran je po jedan artikl. Metoda odabira uvelike je ovisila o dostupnosti istog u sva tri centra zbog što bliže usporedbe, pa je kao uzorak uzet obični bijeli kruh, mlijeko Dukat 2.8 posto mliječne masti, jaja Galov (tip A/L i M/L obzirom da Pemo ima oba razreda, Tommy samo A/L, dok Konzum drži samo A/M jaja Galov), Šećer Sladonia 1 kg (Premier u Konzuma), brašno glatko Podravka TIP 550 1 kg, ulje Zvijezda suncokretovo 1 l, te kava Franck 175 grama. Moramo napomenuti kako se cijene kruha u

artikal

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

11. OŽUJKA

kruh

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

mlijeko

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

5,49 kn*

5,49 kn*

jaja

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

15,99 kn A/L (Galov)

cukar

6,67 kn

5,99 kn

5,89 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

10,26 kn*

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

9,99 kn

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

6,90 kn

9,90 kn

9,90 kn

4,49 kn*

7,90 kn

glavati kupus

2,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

2,49 kn

artikal

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

11. OŽUJKA

kruh

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

mlijeko

5,89 kn*

6,89 kn

5,49 kn*

5,49 kn*

6,89 kn

jaja

10,99 kn A/M

15,99 kn A/M

14,99 kn A/L

14,99 kn A/L

15,99 kn A/L

cukar

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

brašno

5,69 kn

6,69 kn

5,69 kn

5,69 kn

5,69 kn

ulje

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

kava

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

4,49 kn

6,49 kn

7,99 kn

7,99 kn

4,99 kn

glavati kupus

1,99 kn

1,99 kn

2,99 kn

2,99 kn

1,49 kn

artikal

10. veljače

17. veljače

24. veljače

3. OŽUJKA

11. OŽUJKA

kruh

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

7,49 kn

mlijeko

6,89 kn

6,89 kn

4,19 kn

6,89 kn

7,49 kn

jaja

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

15,99 kn A/M

cukar

6,49 kn

5,99 kn

6,49 kn

6,49 kn

6,49 kn

brašno

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

5,99 kn

ulje

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

9,99 kn*

kava

13,49 kn*

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

15,99 kn

naranče

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

6,99 kn

glavati kupus

1,99 kn*

2,99 kn*

2,99 kn*

2,99 kn

2,99 kn

Aktualno 19

• 12. OŽUJKA 2014.

de gore,

Naknadna pamet

Fimi media – dan poslije Karamarko je prokomentirao: ‘Ova presuda je presedan ne samo u Hrvatskoj nego u europskoj praksi’

trgovačkom centru Tommy odnose na pekaru Babić koja posluje u sklopu centra.

Naš barometar objavljujemo tako svaki tjedan, uz dodatak sezonskih namirnica ovisno o njihovom stađunu, a i dalje pratimo naranče i glavati kupus. Ovaj tjedan tako smo saznali Kako je mlijeko na akciji u Pema po

cijeni od 5,49 kuna, dok je u ostala dva centra skuplje u odnosu na trideset i osmi tjedan – u Tommyja je 6, 89 a u Konzuma 7, 49 kuna. Jaja su u sva tri centra 15, 99 kuna, a ulje još uvijek ima istu cijenu – 9,99 kuna. Najčešće variraju cijene naranača, koje ‘skoče’ od 4, 49 do 7,90 u Pema ili padnu sa 7, 99 na 4,99 kuna.

Koje smo artikle pratili

15,99 je najčešća cijena kave

Kruh obični bijeli 0.5 kg Mlijeko Dukat 2.8% Jaja (A/L i A/M) Šećer Viro 1 kg Brašno Podravka glatko Tip 550 1kg Ulje Zvijezda suncokretovo Kava Franck jubilarna 175 g ** Šećer Sladonija Stađun: glavati kupus i naranče *Artikli koji su na akciji

Jučer je sutkinja kod čitanja dijela presude Ivi Sanaderu u kojem se određuje način oduzimanja nepripadne imovinske koristi stečene počinjenjem kaznenog djela, pobrojala njegovih računa, štednih knjižica i sefova više nego što neke stranke imaju članova.

Svi ti silni milijuni, preračunati (demagoški) u prosječne plaće obespravljenih radnika izazivaju mučninu. Presuda je to jednom stilu vladanja i poimanja politike i društvene odgovornosti.

Premda je presuda nepravomoćna, njome je pokazan sav jad i bijeda koji se skriva iza kulisa našeg demokratskog života. Presuda je obuhvatila i Sanaderovu bivšu političku stranku kojoj se također oduzima nepripadna imovinska korist i kažnjava ju se s pet milijuna kuna. Osam milijuna je najveća moguća novčana kazna koja se može izreći pravnoj osobi. Nekima će se i ovih pet milijuna kuna učiniti velikom kaznom, nekima premalom, ovdje ipak podsjećam da je i SDP bio kažnjen istim iznosom zbog kašnjenja s podnošenjem nekog financijskog izvješća.

Jesu li taj prekršaj i ovo kazneno djelo financijski jednake težine?

Karamarko je prokomentirao: ‘Ova presuda je presedan ne samo u Hrvatskoj nego u europskoj praksi, kad je riječ o odgovornosti stranke. Duboko smo uvjereni da nismo odgovorni i na ovu ćemo se presudu žaliti, nećemo prihvatiti odgovornost, oni koji su počinili kazneno djelo trebaju za to odgovarati i tu ne može postojati naša odgovornost’.

Vjerujem da nitko razuman ne smatra sve članove HDZ-a odgovornim u ovoj aferi. No ovakva izjava njihovog predsjednika nije izazvana političkim posljedicama koje će stranka još dugo vremena trpjeti nakon ove presude – ono što Karamarka sada najviše boli najvjerojatnije je novčana kazna (čemu treba pridodati i oduzimanje nepripadne koristi) u iznosu od gotovo 30 milijuna kuna.

Piše Zoran Pucarić

Vjerujem da nitko razuman ne smatra sve članove HDZ-a odgovornim u ovoj aferi

20 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. • NEMA KRIZE Tijekom prva dva mjeseca ove godine u Hrvatskoj je registrirano 4265 novih osobnih vozila, što je za 664 vozila ili 18,4 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Samo u veljači prodano je 2.185 automobila, što je 22,3 posto više nego u prošlogodišnjoj veljači.

Kratke IZ HRVATSKE

PLOČANI (PRIVREMENO) SRUŠILI PROJEKT TE U NJIHOVOM GRADU

‘Neman’ je skinuta s d Piše Mia Njavro Foto Zvone Pandža

Gradonačelnik Ploča istaknuo je kako će se odluka o TE provesti putem referenduma

LIJEVO Predviđena lokacija TE

Postoje alternativna rješenja i oni koji nude alternativna rješenja, no neki žele brzo do profita a mi im nećemo dopustiti da se igraju životima nas i naše djece! – kazao je Ivo Karamatić Gradsko vijeće Ploča odbilo je prihvatiti prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana kojim se planira izgradnja termoelektrane u Pločama.

Od ranog jutra u petak pred zgradom Gradske vijećnice okupljeni su građani prosvjedovali protiv TE. Preko tisuću prosvjednika nosilo je transparente protiv, po njihovom mišljenju, štetnog projekta za Ploče.

Koordinatori prosvjeda Ivo Karamatić, županijski vijećnik SDP-a i Ana Musa iz udruge Lijepa Naša iz Ploča u jednom trenutku, na samom kraju prosvjeda, pojavili su se na balkonu zgrade te poručili kako je točka o Termoelektrani skinuta s dnevnog reda sjednice.

— Dobili smo bitku, ali rat još traje – kazao je Ivo Karamatić, dok je njegova kolegica Musa zahvalila okupljenim prosvjednicima. Prosvjednici su pak

odgovorili skandiranjem: — Vratit će se Walter, j** će vam mater! – derali su se prosvjednici.

No, kako je proteklo cijelo jutro?

U 8 sati i 30 minuta započela je sjednica Gradskog Vijeća Grada Ploča, a građani su ispod balkona Pučkog otvorenog učilišta stajali dva sata skandirajući i dobacivajući primjedbe vijećnicima koji su ‘otezali’ s odlukom...

— Ovdje smo kako bismo mirnim putem pozvali na razum i razboritost, sve one koji odlučuju o TE u Pločama.

Danas smo ovdje kako bismo odlučno rekli NE bilo kakvom projektu vezanom za TE na ugljen! Postoje alternativna rješenja i oni koji nude alternativna rješenja, no neki žele brzo do profita a mi im nećemo dopustiti da se igraju životima nas i naše djece!

Gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić

Zapljeskat ćemo Gradskom vijeću Grada Ploča koji će ovu točku skinuti s dnevnog reda i pozvati ih da je više nikad ne uvrste na ovaj načinu prostorni plan – prejudicirao je Ivo Karamatić. I pogodio, barem zasad.

Koordinatori prosvjeda cijelo su vrijeme bodrili oko 1000 Pločana i stanovnika okolnih mjesta koji u niti jednom trenutku nisu odustali od čekanja odluke GV-a.

— Ne želimo da za četrdeset godina ovdje bude pustinja s tristo zaposlenih u TE. Nek se Neretva razvija i nek nam dolaze investitori, ali ne ovakvi!

Aktualno 21

• 12. OŽUJKA 2014.

KUĆE U HRVATSKOJ New York Times objavio je tekst o tome kako u Hrvatskoj kupovati nekretnine, uz upute i kako povoljno kupovati. Inače, stranci nemaju problema s kupovanjem nekretnina u Hrvatskoj osim ako njihove matične zemlje ne ograničavaju

ni Hrvatima pravo kupovanja u svojim zemljama.

dnevnog reda – obratila se prosvjednicima Musa i time pobrala pljesak svih prisutnih ljudi.

— Tko može neka zviždi i tko može neka plješće, jer mi njih zapravo volimo i želimo da zaustave devastaciju Neretve – dodala je Musa, čime je izazvala još veće ovacije.

‘U Dubrovniku će nas biti deset tisuća’

Upitali smo nekoliko prosvjednika zašto su se odlučili na prosvjed.

— Prosvjedujem jer je cijela dolina otrovana! Neće biti ni zeleni, a ni nas, termoelektrana je nula i nismo upoznati o njoj, jesu li tu jači otrovi, visina dimnjaka i slično, hoće li nas ‘ugušiti’, a i ovako smo loši – kazao je jedan od stanovnika Ploča, a drugi dodao u malo manje pristojnoj maniri: ‘Ploče će najmanje naj***, a što kad bude kiša, sve će se slijevati po okolišu!’.

Goran Komazin iz Građanske inicijative ‘Spasimo dolinu Neretve’, koja na Facebooku okuplja oko 2300 građana, istaknuo je kako je cilj i plan prosvjeda pozvati na razboritost gradskih vijećnika u Pločama kako ovu radnju ne bi uvrstili u dnevni red na izglasavanje, ne samo danas, već i u budućim vremenima rada GV. — To graniči sa zdravim razumom, što s dolinom, što s neretvanskim turizmom i školjkarstvom u Malostonskom zaljevu? Što s Vrgoračkim poljem i poznatim vrgoračkim jagodama? Što sa životima ljudi? Trebali bi se informirati o posljedicama izgaranja TE na zdravlje ljudi, pa će im sve biti jasnije – kazao je Komazin.

Svako nekoliko minuta građani bi glasnim povicima, zviždanjem, lupanjem i pokojom psovkom ili uvredljivom riječi vijećnicima dali do znanja kako čekaju odluku ispod balkona Pučkog otvorenog učilišta. Odluka je stigla tek dva sata nakon, u deset i 30 odlučeno je kako se ova točka (zasad) skinula s dnevnog reda.

— Na prijedlog Zdravka Srzentića iz

kluba vijećnika SDP-a i gospodina Bule iz Pločanske stranke traženo je da se na dnevni red uvrsti točka da se Gradsko vijeće Ploča protivi svakoj mogućnosti izgradnje termoelektrane na području Neretve. Vijećnici HDZ-a su odbili da se ta točka stavi na dnevni red, što je nama znakovito. Znači da se ne odustaje, da je interesni lobi koji kontrolira taj dio Gradskog vijeća vrlo jak i vjerujemo da ovo na žalost nije zadnja bitka za Neretvu te da ćemo još puno puta morati dokazivati što narod Neretve misli o ovakvim inicijativama koje su pogubne za građane Neretve, za građane makarskog i bračkog primorja, Pelješac i Malostonski zaljev – kazao je Karamatić nakon završetka sjednice Gradskog vijeća, dodajući kako postoje indicije da će se loptica prebaciti na Županijsku skupštinu.

— Računaju kako će to u Dubrovniku proći bezbolno, ali ovdje ponavljam, jutros nas je bilo tisuću, a u Dubrovniku će nas biti deset tisuća – zaključio je Karamatić nakon sjednice.

Nakon njega, izjavu za medije dao je i gradonačelnik Ploča Vejić koji je kazao kako je sjednica Gradskog vijeća bila ‘uobičajena’, ali i dodao kako razumije veliku zabrinutost javnosti.

— Trebala se predstaviti inicijativa za termoelektranu u Pločama, ali radi ovakve medijske histerije točka je skinuta s dnevnog reda, kao što smo i najavili. Da se ne bi mislilo da se nešto želi manipulirati s javnosti, zaključak je u konačnici da će, kad se održe sve tribine i javne rasprave o izgradnji TE u Pločama, o tome odlučiti građani Ploča na referendumu. Nadam se da ćemo oko termina referenduma uspjeti postići konsenzus političkih stranaka na području Ploča. Stvorila se atmosfera da su jedni za, a drugi protiv, a u konačnici kad ih pitate ‘zašto?’ praktički nitko ne zna to objasniti – kazao je.

— Ne želim prejudicirati datum referenduma, ali odgovorno tvrdim da kao gradonačelnik želim poslušati mišljenje građana i oni će sami na

GORE Samo jedan od transparenata

DOLJE Ana Musa i Ivo Karamatić

referendumu odlučiti o sudbini termoelektrane – zaključio je Vejić, dodavši kako konačnu riječ o ovom problemu ima Županijska skupština.

— Nema termoelektrane u Pločama i nikad je neće biti, dok je nas! Doći ćemo opet i bit će nas pet, deset puta više – vikali su posljednji prosvjednici. A hoće li je biti ili ne, ostaje tek za vidjeti...

22 Razgovor

12. ožujka 2014. •

Ne smijemo se zadovoljavati cestom starom 50 godina NIKŠA KONJEVOD NAREDNE ČETIRI GODINE NA ČELU ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE

Jadranska magistrala ne bi trebala biti jedina prometnica koja longitudinalno povezuje našu županiju, već nam je cilj da i u zaleđu imamo solidnu cestu koja će povezati i oživiti naselja, stvoriti kvalitetnije uvjete za život. Svjesni smo da se sve više stanovnika Županije koji ne žive neposredno uz more okreće turizmu, otvaraju svoja seoska gospodarstva i značajnim ulaganjima potiču seoski turizam Nikša Konjevod nedavno je drugi put za redom izabran za ravnatelja Županijske uprave za ceste na razdoblje od četiri godine. Osim povezanosti s maticom zemljom, građanima Dubrovačko-neretvanske županije od izuzetnog su značaja i ceste kojima je županija premrežena. Upravo to povod je za reviziju ostvarenih cestovnih projekata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, ali i o projektima koji su pred njim. Konjevod se između ostalog osvrnuo i na povezanost naše županije s ostatkom Hrvatske, autocestu te Pelješki most, kao ključna infrastrukturna ulaganja.

— Odradili smo dobar posao u cijeloj Županiji u protekle četiri godine. Sa 150 milijuna kuna ulaganja u prometnice riješili smo nekoliko kritičnih dionica. Prvenstveno bih istakao obnovu ceste preko Staševice, koja je bila glavna spojna cesta za vrijeme izgradnje autoceste do Ploča. Ta otprilike pet kilometara duga cesta od izgrađenog dijela autoceste do Ploča bila je u prilično lošem stanju, a njenom sanacijom ŽUC je odradio važan zadatak i taj projekt je bio stvarno pun pogodak.

Dionica od oko sedam kilometara koja

Razgovarala Barbara Đurasović

Nažalost kod nas ne postoji željeznička mreža, ali ono što možemo je modernizacija cestovne mreže izgradnjom autoceste i Pelješkog mosta, a ne zadovoljavanje cestom starom evo već 50 godina

povezuje Orebić – Kućište – Viganj dva je desetljeća vapila za sanacijom.

Na njoj je bilo niz klizišta i cesta. Trebala je biti dovršena još 1990., međutim zbog ratnih okolnosti sve je obustavljeno, a strojevi koji su bili na trasi iskorišteni su u ratne svrhe. Cesta je od tada stala u takvom poludovršenom stanju i tako nekorištena bila je dodatno izložena zubu vremena. Propusti nisu radili, klizišta su se aktivirala.

Inicijativa ŽUC-a i župana Dobroslavića je bila da se ta cesta privede svrsi.

Treći jako značajan i zahtjevan projekt je cesta od Ljute do Dubravke u Konavlima, radila se u više faza jer se prolazilo kroz naseljena mjesta, maslinike i sela. Uspjeli smo je urediti da umjesto derutne stare uske ceste, postane uređena dvotračna prometnica, pogotovo jer ta cesta danas vodi prema važnom turističkom lokalitetu Sokol kuli.

U četiri godine između ostalog smo realizirali i kružne tokove na Korčuli, Konavlima, Župi dubrovačkoj, a pokrenuli smo i niz razvojnih projekata. Tu bih spomenuo projekt zaobalnog prometnog pravca koji bi krenuo sa Mosta dr. Franja Tuđmana preko Pobrežja, Osojnika sve do krajnje granice Županije sa BIH u Dužima. Trenutno je dio tih prometnica pod nadležnošću Grada Dubrovnika i oni su preuzeli te aktivnosti. Također drago mi je da mogu nastaviti kontinuitet razvoja projekta novog ulaza u Cavtat kojeg radimo u suradnji s Hrvatskim Cestama i Općinom Konavle.

Taj je projekt

očekuje otkup terena i izdavanje građevinske dozvole.

Uz novi ulaz u Cavtat, koje projekte još imate u pripremi?

Ceste kroz Dubrovačko Primorje, gdje imamo nekoliko uskih grla, poput Mravinca i Mironja, pa Majkovi što nosimo u našim četverogodišnjim planovima i namjeravamo to rješiti kroz izvanredno održavanje, a također daleko smo odmakli s projektom Rudine – Čepikuće gdje je sva dokumentacija predana na izdavanje građevinske dozvole. Dionica te ceste, osim što se nalazi na pravcu prema planiranom Županijskom centru za gospodarenje otpadom, zamišljena je kao poveznica odnosno vertikala s državne ceste D8 preko Dola, Rudina do Popovog polja. Od sela

Razgovor 23

• 12. ožujka 2014.

Ravno u Popovom polju je dvotračna cesta do Čepikuća, onda se nastavlja oko četiri do pet kilometara uske trometarske ceste preko Lisca, a onda potom izlaskom na Rudine opet smo na dvotračnoj cesti koja vodi sve do Dola. U sklopu te dionice od 40 kilometara ključna nam je sanacija upravo tih pet kilometara kroz selo Lisac. Pored ovdje detaljnije pobrojanih projekata planiramo rekonstrukcije po Neretvi, Pelješcu i Korčuli, također i na Mljetu i na Lastovu uvijek imamo projekte u pripremi čija realizacija ovisi o priljevu sredstava.

Jadranska magistrala ne bi trebala biti jedina prometnica koja longitudinalno povezuje našu županiju, već nam je cilj da i u zaleđu imamo solidnu cestu koja će povezati i oživiti naselja, stvoriti kvalitetnije uvjete za život. Svjesni smo da se sve više stanovnika Županije koji ne žive neposredno uz more okreće turizmu, otvaraju svoja seoska gospodarstva i značajnim ulaganjima potiču seoski turizam. Naravno onda da taj tip gospodarstva zahtjeva modernije ceste.

Koliko ste zadovoljni Vašim proračunom?

Pa ocjena je da je ŽUC unatrag 10-tak godina imao dostatan proračun, međutim protekom vremena i rastom svih mogućih troškova, kako materijala tako i općih životnih, pa tu je i inflacija od oko 20 posto, proračun više nije dostatan za sve naše projekte. Čak smo prošle godine stjecajem okolnosti ostali neočekivano i neplanirano bez 6 milijuna kuna. Prema odluci Ministarstva prometa sredstva koja su nas do tada pripadala iz dijela proračuna Hrvatskih cesta u rebalansu su smanjena za 50 posto. Bez tog, za nas značajnog izvora prihoda morali smo neke projekte doslovno prekinuti, odrediti prioritete i preusmjeriti sredstva kroz rebalans. Još i u ovoj godini osjećamo posljedice te prošle godine. Ali nakon što realiziramo potpisane projekte kroz 2013., a koji su nastavljeni tijekom 2014. vjerujem da ćemo kroz taj novi, nešto smanjeni proračun moći uredno planirati i ostvarivati naše buduće projekte.

S koliko novca go dišnje raspolažete?

Godišnji proračun nam je oko 30-ak milijuna kuna, ovisi i o doznakama Ministarstva i on nije dostatan. Naš glavni izvor godišnjih prihoda su cestarine koje ljudi plaćaju prilikom registracije motornih vozila. Taj iznos nije povećavan od 2003., dakle punih 11 godina, međutim ono

Prema odluci Ministarstva prometa prošle smo godine ostali neočekivano bez 6 milijuna kuna.

Bez tog, za nas značajnog izvora prihoda morali smo neke projekte doslovno prekinuti, odrediti prioritete i preusmjeriti sredstva kroz rebalans

što se paralelno događalo je da su opći troškovi života porasli. Da vas podsjetim, 2003. godine litra goriva je iznosila oko 4 kune, a danas je 10. Asfalt i bitumen, osnovne sirovine koje se ugrađuju u cestu značajno su poskupjele i promatrajući na taj način investicijska sposobnost ŽUC-a prije 10 godina i danas se smanjila za 30 do 40 posto. To znači da smo s istom količinom novca prije 11 godina mogli sanirati ili rekonstruirati sigurno 30 posto više nego danas. Osjećamo te probleme. Ispred udruge ŽUCeva išao je zahtjev prema Ministarstvu da se ta sredstva odobre jer će se onda kroz programe svih ŽUC-eva u Hrvatskoj to najisplativije vratiti direktno u samu cestovnu infrastrukturu, a riječ je o oko 20 tisuća kilometara županijskih i lokalnih cesta u Hrvatskoj, dok mi gospodarimo sa 600 kilometara.

Imate li rezervirana sredstva za hitne sanacije?

Zapravo nemamo i ako se ukaže potreba za hitnom sanacijom preusmjerimo sredstva. Primjerice prošle godine u Konavlima nam je uslijed aktiviranja starog izvora u trupu ceste velika količina vode gotovo odnijela dio ceste. Sanirali smo prometnicu, usmjerili sredstva na žurnu sanaciju, a negdje drugo smo morali uskratiti.

Jesu li naši sugrađani upoznati s razlikama u nadležnosti između Hrvatskih cesta, Županijskih cesta i Dubrovnik cesta?

Izvan našeg poslovnog kruga nisu baš upoznati. Sugrađani nam često dolaze tražiti dozvolu za postavljanje reklame ili panoa na državnoj cesti i onda ih mi uputimo na pravu adresu. Ceste se kategoriziraju na javne i nerazvrstane ceste. Javne ceste se opet dijele na državne, županijske i lokalne. Državne ceste spadaju pod nadležnost Hrvatskih cesta, dok županijske i lokalne ceste ulaze pod našu nadležnost. Nerazvrstane ceste se nalaze pod nadležnošću gradova ili općina, a riječ je o cestama koje nisu kategorizirane kao javne ceste.

Dubrovačko-neretvansku županiju i sam Grad Dubrovnik promatramo kao potencijalno gospodarski izuzetan prostor u Republici Hrvatskoj sa svim turističkim značajem kojeg Dubrovnik predstavlja u Europi i u svijetu, i ako tako razmišljamo o Dubrovniku onda ne možemo nuditi zastarjelu infrastrukturu i očekivati razvoj ili povećanje prihoda. Osnov je u konkurentnosti inovacija, ulaganju, obnovi i modernizaciji. A to naravno vrijedi i za prometnice. Gosti koji dolaze očekuju smještaj i standard prilagođen ovom vremenu, a na isti način doživljavaju i prometnice pa nemojmo se zavaravati i misliti kako može proći ‘ovo što imamo’.

Siguran sam da će se svako ulaganje u infrastrukturu i promet u našoj županiji na posredan način vratiti kroz povećani broj dolazaka, povećanu potrošnju i dostupnost. Europska unija naglašava projekte efikasnosti transportne mreže, posebno se u Europi ulaže u moderne željeznice. Nažalost kod nas ne postoji željeznička mreža ali ono što možemo je modernizacija cestovne mreže izgradnjom autoceste i Pelješkog mosta, a ne zadovoljavanje cestom starom evo već 50 godina. To nije razvoj.

Europska unija također želi i planira jadransko-jonski koridor koji će ući u europsku razvojnu strategiju do 2020.

U kontekstu povezivanja jadransko-jonske makroregije Hrvatska je na pravcu koji se nastavlja prema Crnoj Gori, Albaniji do Grčke. To su prirodni prometni koridori i na njima treba inzistirati i nikako odustajati. Ne vidim kako itko može biti protiv autoceste i kazati da je to neopravdano, kad je nedvojbeno i jasno da se svako ulaganje u infrastrukturu višestruko isplati.

Ništa nam bolja situacija nije ni s izgradnjom Pelješkog mosta?

Most ima neizmjeran značaj! Prvenstveno zbog povezivanja teritorija hrvatske države. Drugo bitno svojstvo Pelješkog mosta je povezanost unutar Županije, jer svi želimo brzo doći do Ploča, do Metkovića, do Orebića, a

Drago mi je da mogu nastaviti kontinuitet razvoja projekta novog ulaza u Cavtat kojeg radimo u suradnji s Hrvatskim Cestama i Općinom Konavle. Taj projekt očekuje otkup terena i izdavanje građevinske dozvole I ostaju još autoceste koje imaju međunarodni karakter.

Autocesta je došla do Ploča i Dubrovčani već osjećaju olakšanje jer smo bliže ostatku Hrvatske. Međutim ostaje taj nepovezani dio Ploče – Dubrovnik.

Kako komentirate izjave vladajućih da zbog manjka prometa nije potrebno nastaviti s izgradnjom autoceste?

Ne slažem se s takvim izjavama. Ako

ljeti je to avantura, granice i beskrajne kolone. Osim što povezujemo državni teritorij, povezat ćemo i Županiju. Projekt izgradnje Pelješkog mosta je vizija budućnosti ovog prostora, uvjet bez kog se ne može. Mislim da ne treba posebno naglašavati kakvi se onda potencijali otvaraju u smislu gospodarskog razvoja.

Volio bih da tu viziju osim nas stanovnika Županije dijeli i cijela Hrvatska.

24 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

OBNOVA HOTELA KASNI

Kompasu četiri zvjezdice tek 2015. godine Istovremeno, u tijeku je proces potpune obnove smještajnih jedinica Hotela Dubrovnik Palace koji svoja vrata također otvara početkom travnja

Podsjetimo, upravo obnova Hotela Kompas (izgrađen 1968. godine) bila u centru ovogodišnjih planova ulaganja ALH na dubrovačkom području. Iz Uprave nam je po završetku sezone najavljeno kako će u obnovu Kompasa biti uloženo 12 milijuna eura, broj smještajnih jedinica povećat će se sa 115 na 145 soba i apartmana, uz dodatak wellnessa s bazenom i kongresne dvorane za 400 osoba, što hotel dosad nije imao Hotel Kompas, na dnu šetališta kralja Zvonimira nadolazeću sezonu ipak neće dočekati u novom, poboljšanom izdanju. Naime, kako su nam odgovorili iz uprave Jadranskih luksuznih hotela, Kompas će četiri zvjezdice dočekati tek u 2015. godini.

‘Obzirom da je, a kako smo već ranije izvijestili, došlo do izmjena u dinamici izvedbe projekta preuređenja Hotela Kompas, Uprava ALH je donijela odluku o odgodi radova u svrhu unaprjeđenja incijalnog projekta, te će se u

Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

ranije najavljenu potpunu rekonstrukciju krenuti nakon turističke sezone 2014. Tako će potpuno obnovljeni Hotel Kompas, s kategorijom više, biti spreman za sezonu 2015. Zimski mjeseci iskorišteni su za uređenje hotela koji će u ovoj sezoni nastaviti raditi kao hotel s tri zvjezdice dok će prve goste primiti 15. travnja’, odgovorila nam je Zrinka Marinović ispred ALH. Istovremeno, u tijeku je proces potpune obnove smještajnih jedinica Hotela Dubrovnik Palace koji svoja

vrata također otvara početkom travnja. Obnova se izvodi u suradnji s već prepoznatim hrvatskim arhitektonskim studijem 3LHD, a hrvatski dizajn obilježit će i nastavak investicijskog ciklusa Adriatic Luxury Hotels najavljenog za 2015.g.

Podsjetimo, upravo obnova Hotela Kompas (izgrađen 1968. godine) bila u centru ovogodišnjih planova ulaganja ALH na dubrovačkom području. Iz Uprave nam je po završetku sezone najavljeno kako će u obnovu Kompasa biti uloženo 12 milijuna eura, broj smještajnih jedinica povećat će se sa 115 na 145 soba i apartmana, uz dodatak wellnessa s bazenom i kongresne dvorane za 400 osoba, što hotel dosad nije imao. Time će Kompas promijeniti i kategoriju, s tri na četiri zvjezdice’, najavljeno nam je u još u srpnju prošle godine. Kako doznajemo, broj radnika kako stalnih, tako i sezonskih ovu godinu neće se mijenjati.

Aktualno 25

• 12. OŽUJKA 2014.

PRESUDA BIVŠEM PREMIJERU I HDZ-u

Sanaderu zatvor, lokalni HDZ-ovci suzdržani

9

godina zatvora nepravomoćna je presuda Županijskog suda u Zagrebu

Optužnica za Fimi Mediju teretila ih je za izvlačenje novca iz državnih tvrtki, a cilj im je bio osobno bogaćenje i pribavljanje novca za HDZ Piše Nikša Miletić Foto Zvonimir Pandža

Afera Fimi media početkom tjedna je dobila svoj sudski epilog. Naime, sudsko vijeće predvođeno sutkinjom Ivanom Čalić na zagrebačkom Županijskom sudu izreklo je nepravomoćnu presudu u jednoj od najvećih korupcijskih afera koje su potresle Hrvatsku – Krivi su!

Podsjetimo, na optuženičkoj klupi našli su se bivši premijer Ivo Sanader, potom Mladen Barišić, Ratko Maček, Nevenka Jurak i Branka Pavošević.

Oni su proglašeni krivim za udruživanje zbog počinjenja kaznenog djela, a svi, izuzev Ratka Mačeka ići će u zatvor.

Optužnica za Fimi Mediju teretila ih je za izvlačenje novca iz državnih tvrtki, a cilj im je bio osobno bogaćenje i pribavljanje novca za HDZ. Sanader je

za svoj udio u svemu prema ovoj presudi ‘odležat’ devet godina, a oduzet će mu se i 15 milijuna kuna protupravno stečene imovine. HDZ kao stranka morat će vratiti 17 milijuna kuna protupravno stečene imovine.

Karamarko nevoljko

Aktualni predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko o presudi je rekao kako neće i ne može prihvatiti kolektivnu odgovornost.

— Kao čovjek koji sam se cijeli svoj radni vijek borio protiv kriminala, moram reći da je ova presuda presedan ne samo u Hrvatskoj nego i u europskoj praksi – rekao je Karamarko i dodao da se to odnosi na dio presude u prema kojoj je odgovoran HDZ. — Želim poručiti hrvatskoj javnosti i našim članovima da smo potpuno uvjereni da nismo odgovorni i da ćemo se na ovu presudu žaliti – kategoričan je Karamarko.

Potpredsjednica HDZ-a i bivša

predsjednica dubrovačkog ogranka stranke Dubravka Šuica koju smo ‘uhvatili’ u Strasburgu, novopečeni predsjednik gradskog HDZ-a Mato Franković kao i predsjednik ŽO stranke Branko Bačić bili su suzdržani u komentiranju presude.

— Predsjednik stranke Tomislav Karamarko komentirao je presudu.

Ne bih komentirali – odgovorili su svo troje na naš upit.

Mačeku najmanje

Inače, Mladen Barišić je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od tri godine. Ratko Maček osuđen je na godinu dana uvjetno, uz rok kušnje od četiri godine. Branka Pavošević dobila je 18 mjeseci zatvora. Nevenka Jurak osuđena je na dvije godine zatvora, te joj je također oduzet novac koji je protupravno stekla. Uvjetnu kaznu od godinu dana Ratko Maček je dobio uz objašnjenje da je njegova kriminalna aktivnost bila najblaža od svih.

26 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

Crna kronika AKCIJA KROZ ŽUPANIJU

‘Alkoholiziranost vozača’

NA STAJALIŠTU U MOKOŠICI

Vozač Liberta oružanog nap

Tijekom noći sa subote na nedjelju 8. na 9. ožujka, od 22 do 6 sati, policijski službenici Postaje PP Dubrovnik te PP Metković i Korčula proveli su preventivno represivnu akciju ‘Alkoholiziranost vozača’. Policija je tijekom akcije alkotestirala 213 vozača od kojih je njih 10 sankcionirano zbog upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

U cilju podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu, policija nastavlja s ovakvim i sličnim preventivno-represivnim aktivnostima.

U NEKOLIKO SATI

Dva požara kod Rogotina

PROMETNA U ČIBAČI

U nedjelju u popodnevnim satima na neretvanskom području izbila su dva požara. Prvi požar buknuo je oko 16.45 sati između Rogotina i Komina, a ugašen je oko 17.30 sati. U požaru je izgorilo 500 metara četvornih ševara i kupine.

Oko 19.30 sati pristigla je i druga dojava.

Požar je izbio na području Rogotina, ali je ugašen do 20.35 sati intervencijom JVP Ploče. U ovom požaru je izgorilo oko 300 metara četvornih ševara i kupine.

Lančani sudar dva kamiona i auta

Jedna osoba zatražila je liječničku pomoć

Proteklog utorka, iza 14.30 sati, na Jadranskoj magistrali u Čibači dogodila se prometna nesreća u kojoj je jedna osoba ozlijeđena. Inače, u prometnoj nesreći sudjelovala su tri vozila, i to dva teretna te jedno osobno vozilo, svi dubrovačkih registracija.

Jedna osoba zatražila je liječničku pomoć, a promet se odvijao nesmetano.

Aktualno 27

• 12. OŽUJKA 2014.

TJEDAN NA CESTAMA Tijekom proteklog tjedna na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je 10 prometnih nesreća u kojima je pet osoba lakše ozlijeđeno.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih

asa žrtva pada!

U SREBRENOM

Rekorder s 1,93 promila

Dok je naš vozač S.E. čekao polazak sa spomenute stanice pristupile su mu dvije maskirane osobe i prijeteći pištoljem zatražile da im preda novac od prodaje karata. Nakon što im je vozač odgovorio da novca od utržka nema jer većina putnika koristi pokaze, dvojac se udaljio u nepoznatom pravcu – kažu iz Libertasa Iz gradskog prometnog poduzeća Libertas poslali su izvješće o oružanom napadu na vozača u subotu navečer u Mokošici.

— Dana 8. 3. 2014. oko 23.45 na završnoj stanici linije 1B u Mokošici naš vozač bio je žrtva oružanog prepada. Naime, dok je naš vozač S.E. čekao polazak sa spomenute stanice pristupile su mu dvije maskirane osobe i prijeteći pištoljem zatražile da im preda novac od prodaje karata.

Nakon što im je vozač odgovorio da novca od utržka nema jer većina putnika koristi pokaze, dvojac se udaljio

Apeliramo na mjerodavne da poduzmu odlučne mjere kako bi se prevenirali ovakvi nemili događaji

prekršaja poduzeli 597 represivnih mjera od čega 254 zbog prekoračenja brzine i 23 zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Iz prometa je isključeno 25 vozača i 3 vozila.

u nepoznatom pravcu – kažu iz Libertasa te ističu kako je vozač odmah alarmirao Libertasovu dispečersku službu i policiju, koja je brzo izašla na lice mjesta, a za počiniteljima se traga.

— Izražavamo duboku zabrinutost zbog konkretnog događaja, a još više zbog tendencije rasta broja napada na naše djelatnike. Apeliramo na mjerodavne da poduzmu odlučne mjere kako bi se prevenirali ovakvi nemili događaji – ističe se u izvješću kojeg potpisuje direktor Libertasa Đuro Deranja.

Najveća koncentracija alkohola od 1,93 promila izmjerena je u ponedjeljak, 10. ožujka oko 1.30 u mjestu Srebreno u Župi dubrovačkoj i to 53-godišnjaku koji se osobnim automobilom dubrovačkih registracijskih oznaka uključivao u promet preko pune crte. Vozač je uhićen i doveden u prostorije policije, a tijekom jutra će uz optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama biti doveden na Prekršajni sud u Dubrovniku.

32-GODIŠNJAK OŠTETIO 80-GODIŠNJAKA

Ukrao mu 10 830 kuna!

5533 KUNA POREZA

Krivotvorio račun za automobil P r o v e d e n i m k r i m i na l i s t i č kim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije utvrđene su osnove sumnje da je 38-godišnjak počinio kaznena djela krivotvorenja isprave i prijevare.

Naime, njega se sumnjiči da je u cilju izbjegavanja plaćanja poreznih

davanja u rujnu 2013. godine krivotvorio originalni račun za automobil kupljen u Njemačkoj te na taj način doveo u zabludu djelatnike porezne uprave kako mu ne bi naplatili porez u iznosu od 5 533 kn.

Pro tiv 38-g o dišnjaka slij e di kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Policijski službenici PP Korčula dovršili su kriminalističko istraživanje nad 32-godišnjakom, osumnjičenim za kazneno djelo računalne prijevare.

Osumnjičeni je iskoristivši poznanstvo 80-godišnjaka, tijekom protekla dva mjeseca, u više navrata uzimao njegovu bankovnu karticu i s bankomata na području Korčule podizao novac u ukupnom iznosu od 10 830 kn.

Protiv 32-godišnjaka slijedi kaznena prijava nadležnom državnom od­­vje­tništvu.

28 Aktualno

12. OŽUJKA 2014. •

Županija

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

ZAMJENIK U VIROVITICI

Obuljen o izradi Strategije pametne specijalizacije

Zamjenik župana Davorko Obuljen

Republika Hrvatska kao i sve druge zemlje članice ima obavezu izraditi Strategiju pametne specijalizacije

ŽUPANIJA Zamjenik župana Davorko Obuljen sudjelovao je na sastanku o izradi Strategije pametne specijalizacije i u organizaciji Hrvatske zajednice županija koji se održao u Virovitici. Čelnici županija na sastanku su se upoznali s dosadašnjim rezultatima izrade Strategije su raspravljali o daljnjem smjeru aktivnosti. Ministarstvo gospodarstva je prepoznalo važnost uključivanja županija u izradu ovog strateškog dokumenta, budući da će njime definirati ključne odrednice za podizanje konkurentnosti ekonomije Republike Hrvatske i dati smjernice koje su to tržišne niše i prednosti u okviru prioritetnih gospodarskih sektora ključne za razvoj gospodarstva naše zemlje u razdoblju do 2020. godine.

U čitavoj Europskoj uniji, regije odnosno županije su nosioci gospodarskog razvoja i upravo kroz Strategiju specijalizacije, koriste svoje komparativne prednosti te time na razini države doprinose cjelokupnom regionalnom i gospodarskom rastu i razvoju. Izrada Strategije pametne specijalizacije u sklopu IPA projekta, započela je u kolovozu 2013. godine, a predviđeni rok izrade je drugi kvartal 2014. godine.

Republika Hrvatska kao i sve druge zemlje članice ima obavezu izraditi Strategiju pametne specijalizacije, te je izrada iste preduvjet za korištenje fondova EU namijenjenih za investicije.

U ŽUPANJI

Žutopasi na ‘Šo

Onoga starinskoga maškaravanja više nema. Naime, u Primorju se maškaravalo tako što bi muškarci oblačili ženske nošnje, a žene muške i takvi bi hodili od kuće do kuće uz pjesmu, smijeh i šalu. I baš tako maškarani članovi Žutopasa su hodili u maškaranoj povorci u Županji DUBROVAČKO PRIMORJE Članovi KUD-a Žutopas iz Dubrovačkog primorja koriste svaku prigodu i poziv za sudjelovanja

na folklornim susretima kako bi prezentirali svoju tradiciju i svoje običaje. Učinili su to i prošloga tjedna u Županji na

POVODOM TJEDNA CIVILNE ZAŠTITE

Položen vijenac ŽUPANIJA Zamjenica župana Marija Vučković s predstavnicima Civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije položila je povodom Tjedna Civilne zaštite vijenac na gradskom groblju Boninovo. Program Tjedna Civilne zaštite uključuje obilazak dvaju osnovnih škola

na području Općine Župa dubrovačka i Općine Konavle, zajedničku sjednicu užeg sastava stožera i zapovjedništva, nogometne utakmice pripadnika i pripadnica civilne zaštite. Posljednjeg dana programa u subotu 15. ožujka održat će se vježba spašavanja iz ruševina

Aktualno 29

• 12. OŽUJKA 2014.

JADROLINIJA U Palači Ranjina održan je sastanak županijskih i lokalnih vlasti s predstavnicima Jadrolinije o mogućnostima opstanka brodske linije Dubrovnik-Rijeka, a sudjelovali su dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i predstavnici jedinica

lokalne samouprave koje su zainteresirane za ostanak ove brodske veze. Zaključeno je kako će Jadrolinija pismeno uputiti svoje viđenje ove problematike sudionicima sastanka.

HZZO TRAŽI STAŽISTE

okačkom sijelu’ 47. Šokačkom sijelu gdje su sudjelovali u tradicionalnoj maškaranoj povorci.

Bili su gosti KUD-a Tomislav iz Županje i jedni među pedeset maškaranih skupina iz Hrvatske. Jedini su i prvi iz ovoga dijela Lijepe naše koji su sudjelovali na ovoj manifestaciji otkako ona postoji. I kako kaže gospodin Mato Katičić iz KUD-a Žutopas, nama je ovo bila velika radost, a domaćinima velika čast da smo se odazvali pozivu i svojim nastupom pokazali naše tradicionalno kolo linđo i naše tradicionalno glazbalo. Bili su gosti i na pokladnom jahanju, što ih je posebno impresioniralo, ali više od svega viđenog oduševljeni smo odnosom tih ljudi prema svojoj tradiciji i svemu onomu što su naslijedili od svojih predaka. Pomalo razočaran, Katičić je u razgovoru kazao kako se tradicija ovih pokladnih običaja u Dubrovačkom primorju izgubila. Još se maškaravaju najmlađi i to na drugačiji, a ne primorski način. Onoga starinskoga maškaravanja više nema. Naime, u Primorju se maškaravalo tako što bi muškarci oblačili ženske nošnje, a žene muške i takvi bi hodili od kuće do kuće uz pjesmu, smijeh i šalu. I baš tako maškarani članovi Žutopasa su hodili u maškaranoj povorci u Županji. A u Dubrovačkom primorju nije bilo organizirane maškarane zabave za starije pa su na pokladnu zabavu morali otići čak u Županju. S dojmovima s kojima

47

Šokačko sijelo

Jedini su i prvi iz ovoga dijela Lijepe naše koji su sudjelovali na ovoj manifestaciji otkako ona postoji

su se vratili doma možda se za sljedeću godinu pokrenu nešto i u Primorju.

Uz pomoć lokalne zajednice i uz volju zaljubljenih u nematerijalnu baštinu i entuzijaste kakav je gospar Mato Katičić i njemu slični, možda i u Dubrovačkom primorju ponovno ožive običaji maškaravanja i maškaranih zabava. Jer, kako se neki spominju, još do samoga rata to je bilo jedno od ljepših i zabavnijih događaja u Primorju. • LJŠ

c na Boninovu uz demonstaciju opreme civilne zaštite te znanstveni skup na temu zaštite od potresa na Sveučilištu u Dubrovniku.

Također će se održati i postrojavanje pripadnika Civilne zaštite, specijlističke postrojbe DNŽ, gradova i općina s područja Županije koje imaju ustrojenu

Za OB Dubrovnik 12 doktora medicine

99 je pripadnika Civilne postrojbe

civilnu zaštitu.

Inače, Civilna zaštita DNŽ čija je zapovjednica zamjenica župana M. Vučković, ima 99 pripadnika koji su raspoređeni u četiri postrojbe; za logistiku, za spašavanje u vodi, za spašavanje iz ruševina i RKBN zaštita.

DUBROVNIK Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavio je javni natječaj za financiranje pripravničkog staža doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije i magistara medicinske biokemije u 2014. godini, pri čemu su u našoj županiji traži 47 stažista.

Opća bolnica Dubrovnik traži 12 doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije, Dom zdravlja Dubrovnik 8 doktora medicine i 5 doktora dentalne medicine, Ljekarna Dubrovnik 2 magistra farmacije, a Zavod za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije 5 doktora medicine.

Od drugih županijskih zdravstvenih ustanova, Dom zdravlja ‘Dr. A. Franulović’ u Vela Luci traži 5 doktora medicine i jednog doktora dentalne medicine, Dom zdravlja Korčula 2 doktora medicine, Dom zdravlja Metković 2 doktora medicine i 2 doktora dentalne medicine, a Dom zdravlja Ploče jednog doktora medicine i jednog doktora dentalne medicine. Zahtjevi za financiranje pripravničkog staža podnose se do 21. ožujka.

30 Aktualno

12. ožujka 2014. •

Vaše vijesti

VAŠE VIJESTI je rubrika u kojoj objavuljemo vijesti, osvrte, komentare i otvorena pisma naših čitatelja. Pišite nam kroz predviđeni formular naše rubrike VAŠE VIJESTI na portalu www.dulist.hr ili pošaljite na adresu: dulist d.o.o Ćira Carića 3, 20 000 Dubrovnik.

ZDRAVI ŽIVOT

Gubi li vaš ljubavni živ bitku s televizijom? sprovodite vrijeme, je li taj dnevnik gotovo kopija TV programa?

— Kad vas prijatelj pita ‘Kako ide?’, da li mu odgovorite: ‘Loše. Odvratan brat glavnog lika u seriji ponovo se vratio u grad, a Alexis se razvodi’?

— Ako se vaš televizor pokvari, da li i vi ‘prestanete funkcionirati’?

Magično dugme koje vraća veselje u vaš brak, moglo bi biti ono s kojim se gasi televizija

Gdje je vrijeme za bilo što drugo?

Žene koje se žale da im se muževi prilijepe uz TV ekran kao mušice na vjetrobransko staklo automobila, trebaju uzeti u obzir činjenicu: one gledaju televiziju više nego muškarci.

Američke djevojke, izgleda da jednostavno žele gledati televiziju – nevjerojatnih 30 sati i 32 minute tjedno, u dobnoj skupini 18–34 godine. Gdje je onda vrijeme za bilo što drugo?

Piše dr. Ivo Belan

Jednom davno, televizija je bila ‘desert’, nešto što je bračni par zajedno pogledao nakon večere, nakon napornog dana, nakon vremena provedenog u međusobnom razgovoru. Međutim danas – kaže psiholog Joan Anderson – televizija je postala ‘čitav obrok’, kada umrtvljujuća tišina istiskuje svaki ljubavni razgovor među supružnicima.

Jeste li dopustili televiziji da vlada vašim slobodnim vremenom u braku?

Koliko je televizije previše? Ovdje je nekoliko pitanja za vas i vašeg bračnog

partnera da ih si postavite: — Običavate li imati intimne večere za troje – samo vi, vaš suprug i vaš omiljeni voditelj na televiziji?

— Da li vam televizija šapće slatke sitnice u vaše uho češće nego što vam to čini vaš suprug?

— Je li vam se desilo da ste svojoj dragoj ženici rekli neka nađe nekog drugog u kući tko će joj previti ranu na nozi, jer je upravo sada na televiziji vaša najomiljenija serija?

— Ako vodite dnevnik o tome kako

Ako ste pozitivno odgovorili na jedno ili više tih pitanja, TV je možda ozbiljna prijetnja vašem ljubavnom životu.

Mnogi eksperti smatraju da pretjerano gledanje televizije može imati razorni učinak na brak. Kalifornijski psiholog dr. Pierre Mornell kaže: ‘Gledanje televizije je pasivna navika, koja može djelovati kao zamjena za intimnost. Ona može sputavati, zakočiti bliskost, prisnost. Ako gledate televiziju više od dva sata navečer, možda ste više privrženi i prilagođeni televiziji, nego svom partneru.’ Žene koje se žale da im se muževi prilijepe uz TV ekran kao mušice na vjetrobransko staklo automobila, trebaju uzeti u obzir činjenicu: one gledaju televiziju više nego muškarci.

Američke djevojke, izgleda da jednostavno žele gledati televiziju – nevjerojatnih 30 sati i 32 minute tjedno, u dobnoj skupini 18–34 godine. Gdje je onda vrijeme za bilo što drugo?

Manje televizije – više vremena za igru s djecom

Televizija može imati negativan učinak ako bračni par ima probleme, kao što su npr. emotivni, seksualni, financijski.

Sadržaji mnogih popularnih programa ne pomažu mnogo parovima sa slabom međusobnom komunikacijom da se suoče sa teškoćama u svom braku.

Evo nekoliko savjeta kako smanjiti ‘unos’ televizije: — P o k u š a j te o g r a n i č i t i b ro j

Aktualno 31

• 12. OŽUJKA 2014.

Stavovi i mišljenja u rubrici VAŠE VIJESTI ne izražavaju nužno i stav redakcije. Oprema priloga je redakcijska. Zadržavamo pravo kraćenja tekstova, a rukopise ne vraćamo.

vot te­le­vi­zijskih aparata u kući na samo jedan. Razmotrite mogućnost da odstranite aparat iz prostorije gdje se jede ili spavaće sobe – dva sveta bračna područja.

— Ako ne gledate, ugasite televizor.

— Steknite naviku da upalite televizor samo onda kada znadete da je na programu nešto što će vas zanimati, a ne samo zato što je, eto, televizor jednostavno tu.

— Kada gledate televiziju zajedno sa svojim bračnim partnerom, ugodno se smjestite na kauč, jedan pored drugog, još bolje, zagrljeni ili držeći se za ruku.

‘Rastanite se od ekrana’

Za mnoge ljude televizija je glavni oblik relaksacije nakon teškog rada tokom dana. Međutim, neka ispitivanja ukazuju da televizija nije dobro sredstvo za relaksaciju. Prema istraživanju obavljenom na Annenberg školi za komunikaciju, televizija može pridonijeti da ljudi osjete tjeskobu, uznemirenost i sumnju.

Lawrence Freidman, psihijatar iz Los Angelesa, jednom je rekao: ‚Uvjeren sam da je vrlo veliki broj razvoda brakova u ovoj zemlji nepotreban. Djelomično to je zbog toga što nas televizija uči brzim, instant rješenjima za kompleksne probleme. Posegnuti odmah za razvodom je besmisleno i glupo.’

Slušajući psihijatra Friedmanna, čovjek može slobodno kazati: ‚Umjesto da se rastajete od svoje obitelji, rastanite se od svojeg TV ekrana.’ Zaista, kad smanjite buljenje u televiziju, dobijete mnogo više zabave i zadovoljstva u druženju i igri sa svojom djecom, svojim prijateljima – i svojim bračnim partnerom. Jer, na koncu, primarna opasnost od televizije ne leži toliko u ponašanju kojeg ona uzrokuje, koliko u ponašanju kojeg ona sprečava i onemogućuje.

DR. BORIS SOKAL, SPEC. MED. RADA

Sebičnost i pohlepa Ako neki narod ima pohlepno rukovodstvo, što opet nije rijetkost, i ako im je glavni motiv ‘imati’, nemoguće je i rat spriječiti Sebičnost ili egoizam je čovjekova negativna karakterna crta. Ona teži isključivo osobnoj koristi. Sve stvari usmjerava prema sebi. Sebe shvaća kao središte ‘svemira’. I dok ljubav sebe žrtvuje za probitak zajednice, egoist probitak zajednice svuda i svugdje zapostavlja osobnoj koristi, uglavom za novac ili slavu. On zatvara srca bijedi, tlači sirote, uskraćuje radnicima zasluženu plaću. Izdaje domovinu. On je okrutnik. Francuski pisac i izvrsni stilist Jean Renard, ovako je napisao – ‘Pravi egoist teško podnosi da i drugi budu sretni, čak ako je to u njegovu korist.’ Ukoliko egoizam doživi kulminaciju (tzv. ekstremni), onda to spada u kategoriju lakomosti ili pohlepe. Po mnogim, u njima se krije korijen svih zala. Pohlepnik nikada nije zadovoljan. U njega ne postoji točka zasićenja. To ne vrijedi samo za nezasite pojedince, već i mnoge narode. Ako neki narod ima pohlepno rukovodstvo, što opet nije rijetkost, i ako im je glavni motiv ‘imati’, nemoguće je i rat spriječiti. Jer pohlepnici žude za onim što druge nacije imaju. A iščupati egoizam iz korijena i svega onog što godi pohlepi (bogatstva, novca, unosnih karijera...), može se nažalost, samo odricanjem i žrtvom. A žrtve nema bez ljubavi! ‘Ljubav znači više se brinuti za drugog nego za sebe. Ljubav također znači hraniti jedno drugo, a ne hraniti se drugim.’

To je i bit kršćanstva. Bogatašima, egoistima, pohelpnicima ovakva filozofija

‘Što god čuvao samo za sebe, izgubio si! Čovjek koji samo prima, a nikada ne daje, nalik je na ustajalo jezero, u kojem ostane sve što u njega uđe, a sve što ostaje trune’

smrdi. Ne odriču se oni lako, bolje rijet, nikada bogatstva, novca, a kamoli da se žrtvuju. Čak i razgovarati o tome, za njih je ‘pretvrdo.’ U tom shvaćanju postoje i uticaji nekih filozofa, poput Friedricha Nietzshea, koji je svojim ‘naukom’ prevrednovao ljudske vrednote, suprotne krščanstvu. No, pravi kršćani, posebno katolici, znaju kako živjeti za druge, biti čovjek za druge, je također bit kršćanstva.

Svaka gesta dobrote, altruizma, prema bilo kome, nije gubitak. To je ulog. Hraneći druge, postajemo sami siti, rijet će prof. Tomislav Ivančić. On pripovjeda jednu anegdotu, snimljenu za HPT-ov govorni automat u svibnju 1992. godine: ‘Neki mudar čovjek htio poći u vječnost da bi ustanovio razliku između kraljevstva dobrih i kraljevstva zlih. Najprije je posjetio pakao. Ušao u dvoranu s bogato urešenim stolovima, na kojima su bila najbiranija, ukusna jela. Za stolovima su bili osuđenici, strahovito mršavi, jadni iscrpljeni. To ga je začudilo. Onda je bolje pogledao i vidio kako svaki osuđenik ima dugu žlicu i na svaki način pokušava unijeti ukusnu hranu u svoja usta, ali ne uspijeva. Svi su bili izgladnjeli, urlali su i proklinjali. Napustio je tu paklensku dvoranu i uspeo se u kraljevstvo dobrih, u nebo. Sa čuđenjem je vidio da je tamo bio gotovo jednak stol, s jednakim jelima i s dugim žlicama u tanjurima. Pa ipak, ovdje su svi bili raspoloženi, krepkog zdravlja i dobrog izgleda.

Zapitao se u čemu je tajna te razlike?

Bilo je to vrlo jednostavno. Svaki blaženik nije mislio kako nahraniti sebe, nego je dugom žlicom hranio one pored sebe i nasuprot sebi. Finalmente: ‘Što god čuvao samo za sebe, izgubio si! Čovjek koji samo prima, a nikada ne daje, nalik je na ustajalo jezero, u kojem ostane sve što u njega uđe, a sve što ostaje trune’. mudro je zaključio John A. James, američki profesor povijesti.

32 Aktualno

Duplerica

12. OŽUJKA 2014. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

OVO SUNCE, OVO MORE, DUGOVI PREMA INOZEMSTVU...

Tko to može platit

t?

Aktualno 33

• 12. OŽUJKA 2014.

KMD U TURSKOJ Jedna od najuspješnijih predstava KMD-a, ‘Braća Karamazovi’, odigrala se pred prepunim gledalištem na međunarodnom festivalu ‘1st International Balkan Countries Theatre Festival – Balkan Breeze’ u

turskom gradu Bursa. Kazalište Marina Držića je dobilo veliku čast predstavljati Republiku Hrvatsku kao jedino kazalište iz naše domovine, te je ispraćeno snažnim ovacijama i pljeskom na važnom međunarodnom gostovanju.

U konkretnim brojkama dug Hrvatske je 52 372 026 625.64 eura

Foto Zvonimir Pandža

Hrvatski inozemni dug u ovom trenutku je ‘52 milijarde... i tako dalje’, kaže stranica hrvatskidug.com. Prema podacima HZZ-a na dan 28. veljače (posljednji ažurirani podaci),točan broj nezaposlenih u Hrvatskoj je 384.740, a u konkretnim brojkama dug je 52372026625.64 eura!

Ukupna zaduženost Hrvatske prema inozemstvu, rekao je ministar financija Slavko Linić na jednoj od sjednica Vlade, doseže 104 posto BDP-a, a u to ulaze dugovi države, banaka, poduzeća i građana. HNB je, kazao je Linić, poduzimao niz mjera za osiguranje likvidnosti u čemu je i uspio, ali unatoč tome kreditna aktivnost banaka nije oživljena na što je utjecala mala potražnja građana i gospodarstva, usporedo s pojačanim oprezom bankara.

Stoga – tko ovo može platit?

34 Kultura

12. OŽUJKA 2014. •

Ulicama moga grada SUNČAN DAN, MALI MUO, RIBAR, KNEZ, CARINA…

Hvatanje sunca n Zapisao Boris Njavro

Knez Jozo Mafijozo u posjeti ekipi carine

uhvatit to malo sunca. I sve se okupilo oko Čeja, svih desetak šetača, a i po koja mačka. Tu je i bivši Knez Mark Englez, pa sadašnji vladajući Knez Jozo Mafijozo, pa Muha, pa Peca, pa…

Svi se znaju, sve domaća čeljad, turista nam još nema, a ni gužve, pa među njima neki gust od odmora pred nove ljetne gužve. Gledaju, čekaju koju će ribu izvući iz mreže, pa pogađanje, pa nagađanje, pa…, nešto se odmah i kupi, onako svježe, iz mreže. Još živo.

Za doma u ove dane Korizme i odricanja. A Čejo sretan. Uhvatio malo sunca između dvije kiše za ulov, a i dugovi se pomalo smanjuju nakon ljetovanja na Tajlandu. S druge strane, privezan na Mali muo brod Carine. Vesela družina, policajci i carinici. U điru, kažu, pa malo i u Porat svratili. I oni za malo sunca uhitit. Među njima i dva znana i velika imena klapske pjesme, Miho Bulić iz ‘Maestrala’ i Nikša Stahor iz ‘Ragusavecchia’. Isto kad ih je vidio, Knez Jozo Mafijozo malo se uznemirio. I pita naokolo: Što je ovo? Jel’ ovo neko nešto šverco? I tako ‘nervozan’ priđe brodu Carine tražeći odgovor, al’ dočeka ga pjesma i osmijeh, te ga i strah za svoj puk i Republiku mu Porporelu prođe. Eto, tako je bilo ugodno i veselo na Peskariji neko jutro na hvatanju malo sunca prije kiše, koja je pala

Svi se znaju, sve domaća čeljad, turista nam još nema, a ni gužve, pa među njima neki gust od odmora pred nove ljetne gužve. Gledaju, čekaju koju će ribu izvući iz mreže, pa pogađanje, pa nagađanje, pa…, nešto se odmah i kupi, onako svježe, iz mreže. Još živo. Za doma u ove dane Korizme i odricanja

A Čejo sretan.

Uhvatio malo sunca između dvije kiše za ulov, a i dugovi se pomalo smanjuju nakon ljetovanja na Tajlandu

Čudni neki dani oko nas, jedan dan kiša, drugi dan sunce. A tek dani u kojima se izmjeni i sunce i kiša! Prognozu, posebno nekih na TV, bolje i ne pratit. Svaki put pogriješe. A kako će i pogodit, kad smo im na karti vremenske prognoze nekako redovno iza guzice. Pa ne vide ni oni, a ni mi, kakvo nas vrijeme sutra čeka. Starija čeljad, koja bi znala u đir do Porporele, te s pogledom na pučinu najavit nam redovno i točno kakvo nas vrijeme čeka i koji će vjetar iz kojeg pravca zapuhati, ovih ludih dana kažu kako više ni oni, a ni vrijeme nije kao nekad. Pa ni ovo malo zadnjih ribara iz Grada, nema ih

Okupili su se svi šetači iz đira, njih desetak oko Čeja

ni koliko prsta jedne ruke, kad krenu iz Porta bacit ili izvuć’ mrežu, nemaju pojma što ih čeka na moru.

Gužva u Portu

A kad se vrate s mora i sa mrežama u Porat, eto ti atrakcije u ove dane kad nema ni kučka ni mačka u Gradu.

Skupi se oko njih svih onih desetak šetača iz đira po Peskariji. Baš tako je bilo neki dan, na Mali muo privezao svoju barku bivši Knez, a znani nam ribar Čejo, pa vadi ulov iz mreže.

Lijep sunčan dan. Sat, dva između stare i nove kiše, uprav’ za ugodan đir preko Peskarije do Porporele. Za

Kultura 35

• 12. OŽUJKA 2014.

na Peskariji za uru, dvije. Naravno, mimo prognoze.

Druga ulica lijevo

Sunce ovih dana u Kovačku rijetko svrati. Tek oko podne. Kao i u sve ulice na Prijekom i po Prijekom. Istina, rascvjetalo je cvijeće, živnuli tamošnji prelijepi balkoni, a i tiramoli s lincunima i robom koja se suši između dvije kiše. Prijeko je zapravo najljepše gledat sa Svete Marije. Od tamo se vidi od kraja do kraja. S raznolikim krovovima koji su kao neki raznobojni tapit prekrili taj dio Grada. Nezaboravna slika koja je, kažu starija čeljad, bila i puno ljepša kad su sve te kupe na krovovima bile raznih boja, a ne kao sad, sve iste, jedne boje. U Prijeko se može ući sa Straduna kroz jednu od četrnaest točno poredanih ulica. Može se i odozgo, s Buže, ili kroz Bužu pa kroz jednu od tih ulica, kao malim rijekama, dolje do Straduna, gdje se u điru, kao u nekom moru sve spajaju. Do Kovačke se s Buže ide na lijevo, donji dio Pelina, prema crkvici Sv. Jakova Pipuna.

‘Druga ulica lijevo, onda ravno, zatim dalje, dalje…’ kako zapisa veliki pjesnik Danijel Dragojević. Pa dalje, dolje, niz skaline. U Kovačku. A tu, gore, na početku ‘odozgo’ ove ulice, između nje i Zlatarske, pomalo su skrivena jedna davno zatvorena vrata. Nekad, davno, jedini izlaz iz Grada na sjevernu stranu.

Mala, kao u nekom strahu učinjena.

Odavno već kamenom zatvorena.

Teško ih je i pronaći nakon svih ovih stoljeća. Pa se nije ljutit što malo tko za njih i zna.

vratnice i uzmu vratara. Kroz predziđe kule i kroz ta vrata moglo se izaći iz Grada preko tadašnjeg malog drvenog mosta. Ta vrata postojala su i 1447. kada je naređen popravak predziđa prema kulama Drezvenik i Sv. Katarini, kao i manjih vrata kojima se izlazilo iz te kule prema sjeveru. Padom Carigrada i strahom od daljnje najezde Osmanlija započinju veliki radovi oko pojačavanja gradskih utvrda, te se ova mala vrata pored kule Sv. Jakova više ne spominju u zapisima. Strah od osvajača zauvijek ih je zatvorio. Dugo, sve do 1908. sa sjeverne strane u Grad se više nije moglo. Ostaci tih malih vrata, dakle tada davno jedinom izlaza iz zidina sa sjeverne strane, vidljivi su još tek s unutrašnje strane kule Sv. Jakova i na njenu predziđu. Iako naknadno zazidan, još uvijek postoji vidljiv otvor s gotičkim lukom. Kula Sv. Jakova prva je sa istočne strane u nizu utvrda u sklopu zidina okrenutih prema sjeveru, zapravo Srđu. Nazvana je po obližnjoj istoimenoj crkvici kojoj je čeljad Grada dodala i nadimak – Svetog Jakova Ribar Čejo s mrežom, ribama i mačkama na Peskariji

Zaboravljena mala vrata

Vrata Svetog Jakova bila su na mjestu istoimene polukružne tvrđave, kule u blizini današnjeg ulaza u Grad sa sjevera, znane nam Buže, današnjih vrata – ulaza, probijene 1908. godine.

Zaključkom Vijeća umoljenih od 18. travnja 1380. godine dozvoljava se ‘nadstojnicima’, danas bi rekli ‘izvođačima’ općinskih radova da otvore mala vrata kroz kulu Sv. Jakova, naprave

Sunce ovih dana u Kovačku rijetko svrati. Tek oko podne. Kao i u sve ulice na Prijekom i po Prijekom

Zaboravljena stara mala vrata Svetog Jakova

Pipuna! Gradnja ove kule i crkvice vjerojatno je započela u godinama nastanka novog urbanog dijela Grada, Prijekog, dakle negdje krajem 13. stoljeća. Kroz stoljeća je dograđivana i popravljana, zapravo usavršavana za obranu. Zanimljivo je kako je i na ovoj kuli austrijska vlast ostavila svoj trag devastacije Dubrovnika. Naime, zbog gradnje puškarnica na kruništu kule ugrađene su nadgrobne ploče sa tadašnjeg obližnjeg židovskog groblja, smještenog preko puta Minčete, te su još vidljivi natpisi s njih, imena i godine iz 16. i 17. stoljeća.

36 Kultura Razgovor s muzikologom Daliborom Davidovićem

Slušanje je neizvjesno, ne znamo kamo će nas odvesti

Muzikolog Dalibor Davidović nedavno je u Lazaretima održao predavanje na temu ‘Što znači slušati?’ na poziv Glazbene radionice Sorgo.

Tim povodom donosimo razgovor s njime za ovaj broj duLista.

Piše Ana Prohaska Vlahinić

Nedavno ste održali u Dubrovniku predavanje na temu ‘Što znači slušati?’. Možete li nam ukratko reći o čemu ste pričali okupljenim Dubrovčanima?

Zapravo nije bilo riječ o predavanju, nego o javnom razgovoru koji se održao na poziv Glazbene radionice ‘Sorgo’, odnosno njezinih voditelja Marije Grazio i Aljoše Lečića. Osim ovoga posljednjeg, koji je razgovor moderirao, u njemu su, od samog početka, sudjelovali i pojedinci iz publike. Iznenadila me atentivnost svih prisutnih, budući da je riječ o gotovo dva sata provedena u uzajamnom osluškivanju, što se ne susreće baš često, osobito u domaćoj sredini, gdje je češći monolog. To mi se čini važnim, jer govoriti o slušanju jedna je stvar, a doista slušati – druga, nimalo lakša.

Moglo bi se stoga reći da je sam razgovor bio svojevrsna vježba slušanja. Ta usredotočenost publike svjedoči i o tome da je u pitanju slušanja riječ o nečemu što se tiče svih, o čemu svatko može govoriti iz vlastita iskustva, premda o tome zapravo rijetko razmišljamo i govorimo, a to se na glazbenike odnosi možda i više nego na druge, budući da se nekako

Govoriti o slušanju jedna je stvar, a doista slušati – druga, nimalo lakša

Rado bih vidio i mogućnost posve drukčijeg studiranja, kakvu privatnu, međunarodno relevantnu visoku školu za studij umjetnosti.

Recimo, ovdje u Dubrovniku, zašto ne?

podrazumijeva kako im je svojstveno slušati. Upravo tom činjenicom, da glazbenici potiskuju ili nerado govore o ovom pitanju, kao i razlozima zašto je tome tako, započeo je naš razgovor.

Znamo li uopće danas slušati glazbu, posebno klasičnu?

Slušanje nije toliko stvar znanja, to je jedan od načina kako obitavamo u svijetu kao prostoru bitka. Utoliko nam je uvijek dano slušati. Postoji nešto poput svakodnevnog načina slušanja: kada čujemo neki zvuk, automatski ga povezujemo s njegovim izvorom. To je način primjeren svakodnevnoj orijentaciji: čujem zvuk automobila koji

dolazi iz daljine i to mi sugerira da mu se maknem s puta. U tome slušanju odnos između zvuka i izvora čini nam se tako samorazumljiv, da se o njemu uopće ne pitamo. No ako se usredotočimo na sam zvuk koji smo čuli, stavljajući u zagrade njegov izvor, slušamo drukčije. To više nije svakodnevna situacija, jer usredotočiti se na zvuk kako bismo ga čuli zbog njega samog zahtijeva da smo u tome trenutku posvećeni samo njemu, da smo se ‘pretvorili u uho’.

S druge strane, zvuk može biti tako čvrsto vezan za ono što označuje da ga, kao zvuk, više i ne zamjećujemo. Tada stupa u prvi plan ono što dotični zvuk označuje, kao npr. kada čujemo signal točnog

Kultura 37

• 12. ožujka 2014.

KRALJICA MAJKA – Posljednje izvedbe drame “Kraljica majka” su 13. i 14. ožujka u 20 sati u Teatru Bursa. Poseban popust za umirovljenike.

Ulaznice i rezervacije na 321 088.

vremena na televiziji ili neki drugi auditivni ‘brand’. Tu je znanje posve potisnulo slušanje. Glazba je samo jedna od pojava koje nam se obraćaju zahtijevajući da ih poslušamo – ili barem da ih poslušamo uz još neko drugo osjetilno iskustvo. Slušajući glazbu možemo također prelaziti preko različitih slušnih modusa. Možemo biti izrazito usredotočeni, sutitrajući s njom poput struna, opažajući njezine najsitnije detalje. Ili, s druge strane, glazba za nas može biti samo gotovo znanje, npr. znanje o formi djela, o skladatelju, stilu itd. Takvi su oni obrazovani slušatelji koji unaprijed znaju što je glazba, što valja slušati, a da joj se nikada konkretno ne otvore, da je nikada doista ne osluhnu. Jer slušanje je jednokratno i neizvjesno, nikada ne znamo kamo će nas odvesti, za njega je svaki put – prvi put.

Predajete muzikološke predmete na Guzičkoj akademiji u Zagrebu, studij muzikologije završili ste u Zagrebu, a doktorirali u Hamburgu.

Možete li nam usporediti načine školovanja u Njemačkoj i kod nas?

Studirao sam prije bolonjske reforme, pa o vlastitu iskustvu studiranja mogu govoriti samo u tome okviru. Tadašnji studij muzikologije u nas je bio različit od onoga u Njemačkoj na više razina, počevši od one na kojoj se studiranje u nas općenito razlikovalo od tamošnjeg po tome što su naši studijski programi bili krući, u njima je bio zamjetan potpis sredine koja je željela propisivati, smatrajući kolektiv jedinom vrijednošću. Njemački je predbolonjski studij, nasuprot tome, zadržao glavnu crtu Humboldtove ideje obrazovanja kao obrazovanja slobodnog pojedinca.

Stoga su tamošnji studijski programi bili prilično fleksibilni, a na samim je studentima bilo da unutar ponuđenih mogućnosti izaberu onu u kojoj se najviše pronalaze. Sa stručne strane, studij u Hamburgu je bio drukčiji od onoga u Zagrebu i po orijentaciji, nije bio manje-više sveden na filologiju nacionalne glazbene kulture. Bolonjski studij zamišljen je kao kombinacija jednoga i drugoga. Zlobnici bi rekli da je on uzeo ono najgore od oba sustava, rigidnost školništva s jedne strane i neodređenost profila s druge, i u tome možda ima neke istine. Ali kada vidim kako moji studenti mogu ono što nije bilo moguće u vrijeme dok sam studirao, primjerice kada za vrijeme studija idu u inozemstvo na razmjenu ili k nama dolaze strani

studenti, kada biraju izborne kolegije na drugim fakultetima, ili kada bez poteškoća nastavljaju studirati u drugim zemljama, čini mi se da je bolonjski studij, barem u pogledu muzikologije, ipak donio i neke dobre pomake. Što je kod nas dobro, a što bi možda trebalo promijeniti?

Za razliku od njemačke sredine, u nas postoji svojevrsna vertikala glazbenog obrazovanja, koja započinje osnovnim muzičkim školama i tako sve do onih visokih. Rekao bih da je ta mreža muzičkih škola dobro koje bi valjalo sačuvati. Ne zbog toga što bi institucionalno muzičko obrazovanje bilo jedino ili najbolje, nego stoga što je posrijedi mogućnost što bi je djeca trebala imati bez obzira hoće li se jednoga dana profesionalno posvetiti glazbi ili ne. I sam studij muzikologije u nas je ustrojen tako da uključuje više praktičnih glazbenih predmeta negoli je to slučaj u Njemačkoj, zapravo u kontinentalnoj Europi općenito. Stoga naši studenti posjeduju prosječno više muzičke kompetencije od tamošnjih, što redovito zapažaju gostujući profesori iz tih sredina, kada kod nas dođu predavati.

Ne bih rekao da bi sam ovdašnji studij muzikologije, kakav je sad, trebalo radikalno mijenjati. Dovoljno je osnažiti već postojeću suradnju sa svijetom, od stranih predavača do znanstvenih projekata, i njegovati već postojeću različitost, jer na našem odsjeku ne samo što djeluju stručnjaci različitih profila, nego se podučavaju i razne vrste glazbe, od klasične i tradicijske do popularne. No rado bih vidio i mogućnost posve drukčijeg studiranja, kakvu privatnu, međunarodno relevantnu visoku školu za studij umjetnosti. Recimo, ovdje u Dubrovniku, zašto ne?

Možete li nam ocijeniti u kakvom je stanju suvremena klasična glazba danas, i općenito glazba u Hrvatskoj?

Teško je odgovoriti na Vaše pitanje generalno. Same glazbe danas je više nego ikad i ona je dostupnija. Na servisima kao što je YouTube možete čuti najrazličitije snimke, postoje brojni internetski časopisi, blogovi, forumi i burze gdje možete razmjenjivati glazbu ili o njoj raspravljati. To se odnosi i na klasičnu glazbu, dakako. Brojne stare snimke velikih izvođača, dirigenata ili ansambala danas su dostupne, obilje

Glazba je samo jedna od pojava koje nam se obraćaju zahtijevajući da ih poslušamo – ili barem da ih poslušamo uz još neko drugo osjetilno iskustvo

Slušanje nije toliko stvar znanja, to je jedan od načina kako obitavamo u svijetu kao prostoru bitka

je koncerata najrazličitije glazbe, od standarnog repertoara do djela otkrivenih nakon što su stoljećima bila zaboravljena. Postoji i sve veći interes za glazbu koja je u određeno vrijeme bila zabranjena, npr. u totalitarnim državama. Ili pak za glazbu koja dolazi iz manjih ili manje poznatih glazbenih sredina. Tako je, primjerice, u novije vrijeme zamjetan i međunarodni interes za glazbu Dore Pejačević, pa je i velik dio njezina opusa snimljen. Ukoliko je pak riječ o današnjem stanju komponiranja, ono se, rekao bih, odvija u istom okviru sve veće dostupnosti glazbe, kao i institucionalne edukacije. Danas su mogućnosti za studij kompozicije brojnije nego ikada prije, brojne su nagrade, natječaji, mogućnosti usavršavanja i slično, pa nije rijetkost da se na neki međunarodni natječaj javi i više stotina autora.

Nekim je suvremenim skladateljima ta okolnost izazov za kreativan rad, drugima prije izvor straha. Čini mi se da su oni domaći, naročito moja generacija i mlađi, utoliko u specifičnoj situaciji što se čitava njihova djelatnost odvija u vrlo protektivnom naručju institucija, pa se oni stoga nisu ni našli u kriznim situacijama, stanjima u kojima nam se otvaraju pitanja o smislu onoga što činimo.

Kako mlade motivirati da se više okrenu klasičnoj glazbi?

Rekao bih da je za poduku svake glazbe, pa i klasične, važno da učenici odnosno studenti uoče kako glazba nije nešto suho i apstraktno, neko gotovo znanje što ga je potrebno samo usvojiti (uostalom, to znanje zahvaljujući internetu danas je gotovo besplatno), nego nešto što ih se tiče, što je najdublje vezano s njihovim životom i svijetom. To ne znači da glazba treba biti svedena na njihovu mjeru, da bi joj se oni okrenuli. Prije bih rekao da je važno stvoriti takvu situaciju u kojoj će doći do stanovite rezonancije, do toga da budu izazvani. Situaciju u kojoj će imati dovoljno raspoloživog vremena nešto doista poslušati i o tome razgovarati. Čini mi se da bi i za školske kurikulume u pogledu glazbe bilo važnije usredotočiti se na intenzivnije iskustvo manjeg broja primjera i o tome iskustvu razgovarati s drugima, a ne poznavati površno veliku količinu glazbe ili podatke o njoj. U razgovoru o vlastitu iskustvu, naime, sve je problematično, čak i same riječi kojima govorimo.

38 Kultura

12. OŽUJKA 2014. • IZLOŽBA ‘DONACIJA PATRICIJE VERAMENTE’ može se može pogledati svakim danom u Kneževu dvoru od 9 do 16 sati, sve do 1.travnja 2014. godine. Naime, vrijednu donaciju Muzeji su oporučno stekli 24. siječnja 2014. godine. Izložbom ‘Donacija Patricije Veramente’

ujedno se odužuju darovateljici na njezinu dobročinstvu, a donacija sadržava 28 predmeta primijenjene umjetnosti, uglavnom primjeraka namještaja i dubrovačkog etnografskoga nakita.

BAD HOMBURG

Simfoničari s Petrom koncertu za razminir Piše Ana Prohaska Vlahinić

Koncertom je ravnao zagrebački dirigent Tomislav Fačini, a uz članove DSO-a, nastupili su i poznata hrvatska sopranistica Marija Vidović iz Beča te pop pjevač Petar Grašo

53

tisuće stanovnika Bad Homburga za razminiravanje Hrvatske

Dubrovački simfonijski orkestar ovog vikenda boravio je u Njemačkoj, u gradu Bad Homburgu gdje je u petak navečer održao koncert u dvorani Englische Kirche. Naime, organizatori ovog koncerta su gradovi Dubrovnik i Bad Homburg, a suorganizatori iz Večernjeg lista koji su odlučili da koncert bude dobrotvoran i to za zakladu Hrvatska bez mina. Svojevrstan je to dar grada Dubrovnika prijateljskom gradu Bad Homburgu.

Koncertom je ravnao zagrebački dirigent Tomislav Fačini. S Orkestrom su u Englische Kirche, koja je inače stradala u Drugom svjetskom ratu, nastupili i poznata hrvatska sopranistica Marija Vidović iz Beča te pop pjevač Petar Grašo. On je uz pratnju dubrovačkih simfoničara otpjevao pjesmu Idi te na taj način oduševio okupljenu publiku.

Jednako uspješni bili su i dubrovački simfoničari te izvrsna Marija Vidović koji su također pobrali pljesak razdragane publike. Za ovu prigodu simfoničari su uz poznata djela W.A. Mozarta, J. Hatzea, B. Brittena, R. Straussa, predstavili i djela domaćih autora Luke

Kultura 39

• 12. OŽUJKA 2014.

KAZALIŠTE Novi premijerni naslov Kazališta Marina Držića ‘Mate s onoga svita’ najavljen je za 28. ožujka u 19 sati i 30 minuta. Autor je Jasen Boko, a redatelj Zoran Mužić.

Grašom na ravanje Za ovu prigodu simfoničari su predstavili i djela domaćih autora Luke Sorkočevića i hrvatskog predsjednika Iva Josipovića

Sorkočevića i hrvatskog predsjednika Iva Josipovića koja su se također svidjela okupljenima.

Inače, riječ je o dobrotvornom koncertu i akciji za zakladu ‘Hrvatska bez mina’, u kojoj je prema željama i planovima svaki stanovnik Bad Homburga trebao sudjelovati u razminiranju kvadratnog metra u Hrvatskoj sa samo jednim eurom, kolika je cijena jednog kvadratnog metra razminiranja u Hrvatskoj. Kako su pisali i njemački mediji, cilj je bio prikupiti 53 tisuće eura, jer Bad Homburg broji 53.000 stanovnika. Bad Homburžani su na ovu akciju bili potaknuti primjerom prijateljskog im grada Dubrovnika, koji je za Dan grada Dubrovnika i feste Sv.Vlaha donirao 200.000 kuna za razminiranje Hrvatske. Dužnosnici Bad Homburga tada su odlučili sudjelovati u akciji završetka razminiranja Hrvatske.

Odlukom zaklade Hrvatska bez mina, na čelu s predsjednicom Đurđom Adlešić, prikupljeni novac se namjenjuje razminiranju preostalih dijelova Ličko-senjske županije. Na najfrekventnijim mjestima u Bad Homburgu tako su bile postavljene donatorske kutije

na kojima piše ‘Spen-den für Kroatien ohne Mi-nen’.

Nakon koncerta u petak, članovi Dubrovačkog simfonijskog orkestra nastavili su svoju turneju te su u manjem sastavu ponovno sa sopranisticom Marijom Vidović nastupili i na finalnoj večeri izbora najpopularnijih hrvatskih iseljenika za nagradu Večernjakova domovnica. U nedjelju pak uveličali su misno slavlje u crkvi St. Fidelis u Darmstadtu u Hrvatskoj katoličkoj misiji što je bila kruna njihovog druženja sa hrvatskim iseljenicima.

Misno slavlje predvodio je župnik fra Nediljko Brečić.

T-HTNAGRADA@MSU.HR

Ivana Dražić Selmani izlaže u Muzeju suvremene umjetnosti

Piše Mia Njavro

16

radova je izabrano i oni će, uz radove 5 pozvanih umjetnika, biti predstavljeni na izložbi

Ivana Selmani Dražić jedna je od autora odabranih za izložbu T-HTnagrada@msu.hr Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, a za njene radove ‘Na Dančama’. Na natječaj je pristiglo više od 200 radova, a stručno povjerenstvo (u sastavu: Anne Barlow, Leonida Kovač, Dalibor Martinis, Toni Meštrović, Snježana Pintarić, Igor Španjol i Leila Topić) izabralo je 16 radova koji će, uz radove 5 pozvanih umjetnika, biti predstavljeni na izložbi. Među njima su i radovi sijedećih umjetnika: Nikola Bojić, Praznina u ulici Felton; Sebastian Dračić, Götterdämmerung; Ivana Dražić Selmani, Na Dančama; Alen Floričić, Bez naziva No.01/13. Ova Ivanina serija crteža sastoji se od minucioznih crteža veličine svega 3×4 cm, izvedenih tehnikom ugljena na papiru iz sketch bloka.

Serija prikazuje prizore dolaska, kupanja i odlaska s Danača, jednog od najstarijih dubrovačkih kupališta, prema izvornim fotografijama iz sredine 20. stoljeća. Rad je popraćen i pismom iz 1941. koje, iako pisano u kontekstu strahota Drugog svjetskog rata, nosi poruku neobjašnjive lakoće postojanja. Prema riječima autorice, može se reći da sve breme onog što nosimo kao pojedinci biva isprano skokom u more.

‘Na Dančama’ nedavno je predstavljena i kao umjetnička knjiga u Art radionici Lazareti, zajedno s ‘Citius. Altius. Fortius.’ Slavena Tolja te ‘Horizontima’ Ivone Vlašić.

40 Kultura

12. ožujka 2014. • IZLOŽBA U Galeriji Dulčić Masle Pulitika otvorena je izložba pod nazivom ‘Sestre Bukovac’. Predstavljeni su radovi Ivanke Bukovac Javorsky i Jelice Bukovac Radoslavljević, kćeri čuvenog slikara Vlaha Bukovca. Izložba ostaje otvorena do 16. ožujka ove godine.

USPJEH UMJETNIČKE ŠKOLE

28 učenika – 28 nagrada Učenici su bili vrlo nadahnuti o čemu svjedoče i brojne osvojene nagrade u šest disciplina: gudači – violina i violončelo te puhači – flauta, saksofon, klarinet i truba Na 52. Regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe u disciplinama gudači i puhači, koje se od 2. do 5. ožujka održalo u Zadru i Imotskom sudjelovalo je 28 učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Kako javljaju iz škole, učenici su bili vrlo nadahnuti o čemu svjedoče i brojne osvojene nagrade u šest disciplina: gudači – violina i violončelo te puhači – flauta, saksofon, klarinet i truba.

Sveukupno su osvojene četiri Prve nagrade: Ana Vidojević /1. kategorija-violina, Patricia Ćorak/4. kategorija-violina, Nina Zvone/2. kategorija-violončelo te Martina Vuletić/5. kategorija-violončelo.

Osvojeno je i dvadeset Drugih nagrada: Ivana Đanić /1. kategorijaviolina, Paula Bukvić, Lora Martinović/2. kategorija-violina, Laura Marić, Ana Kačić Barišić, Vesna Palčok, Nora Miljanić i Katarina Baule/3. kategorija-violina, Karmen Maškarić i Jakov Sekula/4. kategorija-violina, Marija Žanetić/5. kategorija-violina, Jelena Batinić/5. kategorija-violončelo, Emma Martinović/1. kategorija-flauta, Lucija Brautović/2. kategorijaflauta, Barbara Ćorak/3. kategorija-flauta, Tereza Čabrilo i Josipa Vuković/5. kategorija-flauta, Karlo Krilanović i Roberto Galov/3. kategorija-saksofon i Dane Roje/1. kategorija-truba.

Također, osvojene su i četiri Treće nagrade – Tana Michl/2. kategorijaklarinet, Dora Radović/3. kategorija flauta, Šimun Brčić i Jakov Varezić/3.

Sveukupno su osvojene četiri Prve nagrade, osvojeno je i dvadeset Drugih nagrada i četiri Treće nagrade Umjetnička škola Luka Sorkočević

28

Učenika Umjetničke škole Luke Sorkočevića osvojilo je 28 nagrada

kategorija-saksofon.

Postignuti rezultati predstavljaju izniman uspjeh pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da je regija Jug obuhvaćala cijeli priobalni dio Republike Hrvatske od Istarske do Dubrovačkoneretvanske županije, kao i činjenicu da u dvije discipline nije dodijeljena Prva nagrada (violina-5. kategorija te flauta-3. kategorija).

— Čestitam svim učenicima i njihovim mentorima (Dori Kamber, Anis Končić, Đivi Kušelj, Ani Zanini Mozara, Evelini Šegović, Nastasji Crnjak, Željku Baraču, Slobodanu Begiću, Jakovu Kakarigiu, Borisu Krasovcu, Ivanu Kušelju i Eduardu Marčiću) kao i korepetitorima (Dubravki Soldo Kakarigi, Heleni Tomašković i Albertu Frki)

na njihovom predanom radu, trudu i zalaganju u proteklom vremenu. Iznimno sam ponosan na Vaše rezultate te Vam ovom prilikom još jednom od srca svima čestitam i želim Vam puno uspjeha u daljnjem radu kao i u nadolazećim natjecanjima – kazao je ravnatelj UŠLS Dživo Brčić.

Postignuti rezultati predstavljaju izniman uspjeh pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da je regija Jug obuhvaćala cijeli priobalni dio Republike Hrvatske od Istarske do Dubrovačkoneretvanske županije

Kultura 41

• 12. ožujka 2014.

Objavite vašu pjesmu ili priču u DuListu! Dragi naši pjesnici i pisci, DuList upućuje javni poziv svima vama da nam se javite sa vašim uradcima! Poziv je upućen svima onima koji bi željeli objaviti svoju priču, pjesmu ili nešto treće…

Pošaljite nam vaš uradak, ime i prezime, vašu fotografiju i nekoliko rečenica o sebi na info@dulist.hr. Predstavite sebe i svoj rad! Zauzvrat, DuList u suradnji s Društvom dubrovačkih pisaca nudi vam mogućnost objave vaših uradaka u idućem Literatu.

Davor Novevski

Pisanje pjesama jedan od hobija Svoje pjesme ne smatra nekom posebnom umjetnošću, piše ih prvenstveno da bi zabavio i nasmijao prijatelje i kolege s fakulteta. Jedna mu je pjesma već izašla u Literatu Davor Novevski živi u Cavatu, rođen je u Dubrovniku 26. srpnja 1989. godine. Pisanje pjesama jedan je od njegovih hobija, a pisanjem se bavi s manjim ili većim intenzitetom zadnje tri godine. Svoje pjesme ne smatra nekom posebnom umjetnošću, piše ih prvenstveno da bi zabavio i nasmijao prijatelje i kolege s fakulteta. Jedna mu je pjesma već izašla u Literatu, a izdavanje samostalne zbirke još mu nije u planu, iako ne bi bilo loše, kaže, jednog dana...

3

Mate Galeb

godine piše pjesme

Party za Estradu Ponoć davno prošla, vani mrkli mrak Ja sam malo popio, san će mi bit lak Kroz moje malo selo se gusta magla vuče Iz lokalne krčme muzika još tuče Ispred krčme veliki reflektori bliješte Iz nutra čujem glasove i narodnjake kako trešte Netko puši kubanke čujem ih po smradu Na ulazu natpis ‘party za estradu’ A unutra brate ne znaš, ko pije a ko plaća Stavros trči okolo, ali nema gaća Stakla ima posvuda, neko lomi boce Malo bolje pogledam, kad ono Vinko Coce Neko valja se po podu, to je faca znana Eto našeg Grdovića opet mortus pijana Jasna Zlokić i Tereza skinule se gole

Ovo je sve ludo, niko nema mozga Najluđa od svih Jelena je Rozga Zečić kaže Severini da je ludo voli Vidim stvari pomalo izmiču kontroli Ja već bježim odavde jer čujem sirene Naka hapse Vucu, bolje njega nego mene Bolje bježat odavde, vidim bit će jada Tako vam se zabavlja hrvatska estrada

Iz pjesme ‘Mate Galeb’: ‘Uz skupa vina i najfiniju klopu Mate je odavno uš’o u Europu Ne treba njemu putovnica i viza On je Europu upoznao izbliza’

Ko je ono s njima? Ajme to je Jole Na podu leži Arsen, prebio ga Škoro Arsen provocirao pa kaže da je moro Na susjednome stolu pleše neka žena Bare malo pretjero, otekla mu vena Nastao je kaos, neko u zrak puca Skrio sam se ispod stola, ali vidim Vuca Pogledam u Škora, još je uvijek ljut Kako neće i bit, došla Maja Šuput A Josipa Lisac na glavi nosi turban Sa pirsingom se hvali roker Damir Urban U samom kutu birtije za stolom sjedi ON Faca, Hrvat, domoljub, Marko Perković-Thompson Kraj njega faca poznata, sigurno ga znate To je kralj dijaspore, to je Bulić Mate Njemu je već dosadno,on bi doma išo Takav vam je čovjek taj naš Mate Mišo

Kad dođe ljetno vrijeme, a s njime i turisti Naš vam Mate od tad više nije isti Cijelu zimu samo ljenčari i spava A kad dođe ljeto se pretvara u lava Raskopčana košulja, sunčane očale Mnoge žene već na njegov šarm su pale Uz skupa vina i najfiniju klopu Mate je odavno uš’o u Europu Ne treba njemu putovnica i viza On je Europu upoznao izbliza Njegova su lovišta kafići i plaže Ljubazno se ponudi da im leđa maže Dok dane provodi zavaljen na plaži Kao kobac promatra i lovinu traži Brzo smišlja ulete sakriven u hladu Puši bijeli marlboro i pije limunadu Bilo ih je kroz godine,ne zna im ni broja Njemu nije bitna vjera niti boja Švabice, Belgijanke, nekad i Talijanke Ne mogu mu odoljeti ni Amerikanke I najhladnije se rastope kad im on zapjeva Nije jednom bježao od bijesnih muževa Pa se onda skriva u konobi ‘Kod Tetka’ A za dva-tri dana opet ispočetka Ali vrijeme ide, kao rijeka teče Zna i Mate, čekati ga neće Ali on se ne da i ko ga može krivit Što želi biti galeb i po svome živit I kad posijedi mu kosa i kad bude star Mate će ostat pravi galebar

42 DuList info

12. ožujka 2014. •

Kretanje brodova atlantska plovidba

MB ‘Atlant Trina’ Brod 13.3. stiže u luku Luanda

ap astarea U luci Boston

1995. godine brod je izgrađen u njemačkom brodogradilištu J.J. Sietas Hamburg

Tip broda: Heavy Lift Carrier Izgrađen: 1995 u njemačkom brodogradilištu J.J. Sietas Hamburg Nosivost: 7,713 MT Duljina: 107,43 m Širina: 19,66 m Dubina: 10,6 m Glavni stroj: MAN B&W 7L40/54 Snaga: 4,750 kw Brzina: 15,5 knots Članovi posade Zapovjednik: kapetan Juan Knego Upravitelj stroja: Ivo Lopižić 1. časnik palube: Dorjan Mužić 1. časnik stroja: Nikša Mage 2. časnik palube: Ante Čiz 2. časnik stroja: Vicko Ursić 3. časnik palube: Toni Martinović Glavni kuhar: Zlatko Matijević Vođa palube: Milan Miletić Brodski mehaničar: Mojaser Seidijevski Kormilari: Dubravko Rilović, Slaven Straka, Ante Pervan Mornar: Stijepo Božović Konobar: Tonči Borovina

Više informacija o brodovima Atlantske plovidbe potražite na www.atlant.hr

DuList info 43

• 12. ožujka 2014. atlantska plovidba Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik, Hrvatska T: +38520 352 333 F: +38520 356 148 atlant@atlant.hr

zagreb U luci Riga

city of dubrovnik

miho pracat U luci Amsterdam

luci Ust Luga, slijedi Amsterdam 15.3.

sv nikola I

argosy

U luci Brunsbuttel

U luci Ust Luga

orsula

Isplovila iz Rijeke

imperial

ap jadran

U luci Lanshan

13.3. stiže u Portbury

oluja

U luci Thessaloniki

ap slano

atlant frauke

U luci Sohar, slijedi Mina Saqr 13.3.

ap ston

U luci Xingang

U luci Skikda, slijedi Casablanca 13.3.

atlant trina

13.3. stiže u luku Luanda, slijedi Soyo 14.3.

ap držić

Plovi za Manilu gdje se očekuje 16.3.

libertas

U Port Elizabeth, slijedi Qinzhou 1.4.

ap sveti vlaho

U luci Geelong, slijedi Jakarta 2.4.

44 Oglas

12. OŽUJKA 2014. •

Mali oglasi AUTOMOBILI Prodajem Volvo C30, 1.6, Momentum,

boravak u Zatonu velikom. Kontakt 098 9249 593

osobu. U privatnoj kući. Zaseban ulaz. Kontakt 098 906 0467, 436 242 ili dubrovnikgul@yahoo.com

Iznajmljujem na duži period dvosoban stan na Kantafigu. Stan se nalazi uz cestu s posebnim ulazom. Kontakt 020 313 018

Tražim jednosoban stan ili garsonijeru

Prodaje se Vectra b, registrirana 9/2014 u dobrom stanju, cijena 10.000 kuna. Kontakt 099 722 5596

Mladi par, hitno traži mali jednosoban stan ili garsonijeru na području Dubrovnika (Lapad, Motovjerna, Boninovo, Gornji Kono, Gruž) na duže razdoblje. Kontakt 091 554 1363 ili 099 799 1341

Iznajmljuje se na duže vrijeme u Kuparima soba s banjom i kuhinja (mini blok). Pogodno za jednu zaposlenu djevojku. Sve informacije na 099 693 4285

Prodajem neispravnu Škodu Feliciu

Hitno tražim garsonijeru ili stan za 2

benzinac, 2009. godište, registriran do 2/2015, garažiran u odličnom stanju.

Kontakt 098 285 587

Prodajem Polo 1.4 benzinac, prešao 113.000 kilometara, 6/2000. Cijena 17.000 kuna. Kontakt: 091 522 1568

1996.god. Uz malo ulaganja može se osposobit za vožnju. Cijena 1.500 kuna.

Kontakt 099 868 9993

osobe na području Grada, na duže vrijeme. Idealno bi bilo oko područja Ilijine glavice. Kontakt 091 519 8718

Ford

Mladi

Focus 1.4 malo vožen prešao 80.000 savršeno očuvana unutrašnjost prije 2 mjeseca napravljen veliki servis cijena 27.000 kuna. Kontakt berobarca@hotmail.com

IZNAJMLJIVANJE

par, oboje stalno zaposleni traže jednosoban stan/garsonijeru na području Grada i Mokošice. Kontakt: 099 4114 496

Stan ili manju kuću, kompletno i lijepo namješteno sa telefonskim priključkom na duže vrijeme traži bračni par bez djece, ozbiljni, zaposleni. Kontakt 099 285 3736

Iznajmljuje se manja samostalna kuća na Obodu blizu mora i magistrale.

Dnevni boravak s kuhinjom, soba, kupaona, svi aparati, taraca, balkon, parking, vrt, Flet Internet, SAT TV… Do 15.5.2014. Cijena povoljna. Kontakt 091 195 8708.

Iznajmljujem apartman na Batali (44 m2) na duže vrijeme. Kontakt 091 270 2076

Iznajmljujem garsonijeru u Lapadu.

za razdoblje od 1.4. do 1.11. po mogućnosti na području Grada. Kontakt 098 133 4529 ili 099 393 5355

Kontakt 091 7811 708

Sobu s WC-om ili garsonijeru tražim

od 1. 4.–1. 11. Grad, Gruž ili Lapad! Kontakt 097 640 2735

Tražim smještaj u Orašcu po mogućnosti samački. Radit ću u Radissonu.

Kontakt fisherr@net.hr ili 098 971 6022.

Trešnjevka, trosoban stan, opremljen

(namještaj, perilica rublja i suđa, dvije televizije, satelit), grijanje na toplanu, parking, idealno za studente. Kontakt 091 602 3596

NEKRETNINE Stan na Montovjerni, blizina Doma zdravlja, 47 m2, mijenjam ili prodajem.

Kontakt 091 959 5559 MOTOCIKLI Prodajem Piaggio Typhoon 2011. god. u odličnom stanju, prešao 3.600 km, crne boje, redovito servisiran, registriran godinu dana, gratis kaciga, cijena 8.000 kuna. Kontakt 098 526 795

Tražim stan ili garsonijeru u Dubrov- Tražim stan ili garsonijeru na području niku, na duži period, za žensku osobu, što bliže centru. Kontakt 095 883 1750

Grada ili Mokošice na duže vrijeme.

Kontakt 098 169 8661

Prodajem ili mijenjam Apriliu Scarabeo 250, motocikl od 500–650 cm3.

Kontakt glucin@unidu.hr

Iznajmljujem stan (42 m2) u Lapadu (kod crkve sv. Mihajla) na duže vrijeme.

Cijena 2.200 kuna plus režije. Kontakt 091 575 4147

Mladi bračni par s troje djece HITNO traži stan na duže vrijeme na području Lapada, Montovjerne, Hladnice, Čokolina ili Peytona. Kontakt 098 9100 731

Prodajem motor Jamaha 5KS star oko 3 godine. Kontakt 098 911 46 68

Od 1.5.14 iznajmljujem stan od 60 m2 na Babinom kuku, na duži period.

Stan se nalazi u obiteljskoj kući, velika taraca, vrt, kućni ljubimci. Cijena 600 eura. Kontakt: jelenivo@gmail.com

Tražimo komunikativnu i energičnu

Prodajem Yamahu Neos 2012. godište, pod garancijom, registriran do 6 mjeseca, prešla 7.450 km, s novim gumama Michellin, redovito servisirana, u odličnom stanju za 9.000 kuna.

Kontakt 098 526 795

Iznajmljujem na duže vrijeme stan (55 m2) u centru Čilipa. Stan ima dvije sobe, dvije banje, kuhinju + dnevni boravak, taracu i parking za tri vozila.

Kontakt 098 272 096

Tražim

PLOVILA

Iznajmljuje

se više stanova za duži

osobu, po mogućnosti studenticu.

Potrebno je znanje engleskog i služenje još jednim stranim jezikom. Kontakt 099 2356 442

stan na duže vrijeme na području Cavtata – Mećajac. Kontakt 091 191 7969

Iznajmljujem apartman u Lapadu u blizini nogometnog igrališta do 7. 5.2014. Pogodno za dvije ili jednu

Prodajem barku 4¸70 m, tip Pasara.

Kontakt 095 829 7051 Dnevni izletnički brod, čelik, 170 putnika, za 360.000 eura! Dogovorno,

20 kn

je cijena oglasa.

Uplatu izvršiti na IBAN: HR0324070001100365865

Oglas 45

• 12. OŽUJKA 2014.

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Svi materijali u duListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitoost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

žurna prodaja! Sve opcije plaćanja!

Mobitel 091 9353 292

smeđe. Dvije drvene bijele hoklice.

Namještaj je samo par godina star.

Cijena na upit. Kontakt 092 253 1689

POSAO

Plastenici 2 komada, novi, dimenzije

Tražim posao prodavačice, animatorice, (pomoćne) konobarice. Govorim engleski i talijanski (20 g.). Kontakt 091 519 8718

Nudim

usluge čišćenja i/ili čuvanja starijih osoba i djece. Mobitel 095 517 7184

RAZNO Prodajem novi bicikl za 400 kuna.

Kontakt 092 253 1689

10x4x2,10 i 12x5x2,40m, oba sa UV4 folijom, dvoja vrata, roletama za provjetravanje i dijelovima za montažu, prodajem uz dostavu. Cijena 1.900 kuna manji i 3.800 kuna veći. Kontakt 091 544 9828.

Prodajem motorističke hlače nove sa

postavom iznutra, štitnicima te tregeri sa mogućnosti skidanja, gratis jakna korištena. Kontakt 098 940 6099

USLUGE

Prodajem rabljeni pisaći stol, svijetla

Obavljam sve vrtlarske radove, položen ispit za motorne kosilice. Cijena po dogovoru. Kontakt 098 998 9998

Prodajem kolica za blizance Maclaren.

Kontakt 098 968 8053

Nudim usluge čuvanja djeteta u svome domu po vrlo povoljnoj cijeni tijekom cijele sezone. Kontakt 098 976 7247

Tražim

očuvan dvosjed dimenzija dužine do 170 cm, širina nije bitna.

Kontakt 095 579 0389 ili 095 905 6319

Vršim usluge popravka krovnog tapa-

Prodajem koncerti klavir marke Petrof

One

trešnja. Dimenzije 1190 x 600 x 750mm.

200 kuna. Kontakt 092 253 1689.

napravljen 1905. godine, tipke od slonovače, tri pedale. Cijena 5.000 kuna.

Kontakt franica_vukic@yahoo.com

Tražim

kuhinjski rabljeni stol – povoljno. Kontakt 095 903 1385

Hitno

prodajem trokrilni ormar s kliznim vratima star 2 mj. bijele boje visina 220 cm, širina 240 cm. s ogledalom, hitno. Kontakt 099 781 8316

Hitno i povoljno prodajem TV Sony, ispravan i digitalni prijemnik. Kontakt 099 781 8316 Povoljno prodajem kauč i pisaći stolić.

Kontakt 099 781 8316 Trodijelna bijela vitrina (1600 x 2200 x

490 mm) i komoda (1650x490x950mm) izrađene od masiva bukve, furnirane bukovim furnirom. Fiksni kožni kauč, bež boje. Dimenzije 1780 x 960 mm.

Smeđa kožna fotelja i tabure, eko koža.

Stol od masivne bukovine, trešnja.

Dimenzije: 2000 x 1000 x 775mm, dva nastavka 500 x 1000 mm. Četiri hrastove stolice srednjih dimenzija, bijelo

cirunga kod automobila, brzo i kvalitetno. Kontakt 099 314 6244

man band-glazbenik pjevač iz Zagreba, s klavijaturom i kompletnim razglasom ili duo sa pjevačicom, pjevamo širok repertoar pjesama.

Slobodni za ljetnu sezonu od 6 do 10 mjeseca i svadbene svečanosti u Dubrovniku. Kontakt 098 944 6747 ili 091 505 0678

Tražim fizičkog/građevinskog radnika

za povremene poslove. Kontakt 098 221 630

Izvodim

soboslikarske radove. Kontakt anja2004@net.hr

Magistrica

odnosa s javnostima povoljno daje lekcije iz hrvatskog, engleskog, njemačkog i španjolskog jezika, svim uzrastima (45 minuta = 50 kuna). Također, prevodim tekstove s hrvatskog, engleskog, njemačkog i španjolskog te obratno po povoljnoj cijeni.

Kontakt 099 590 0804

Hitno tražim ženu za čuvanje dvoje djece u svom domu. Kontakt 098 9425 427 Pomažem

u domaćinstvu, 24 sata

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u duListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usliga.

HUMANITARNI PRILOZI Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe Maslina Dubrovnik darovali su: Obitelj Vlatka Bobanovića, u spomen na pok. Rudolfa Merluzzi, umjesto cvijeća prilaže 300 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na tel/fax:416 706.

Liga za borbu protiv raka U spomen na dragog susjeda i prijatelja Antu Vujicu prilaže 150 kuna obitelj Iva Lovrića, u spomen na kapetana Antu Jerkovića prilaže 200 kuna obitelj Mata Divizića, umjesto vijenca za dragog prijatelja Duška Gnječa prilaže 200 kuna obitelj Rokvić, u spomen na kap. Antu Jerkovića prilaže 300 kuna obitelj Vranjac, u spomen na kap. Antu Jerkovića prilaže 300 kuna obitelj Salatić, u spomen na kap. Antu Jerkovića prilaže 1.000 kuna The Royal Netherlands Embassy. Liga protiv raka zahvaljuje darovateljima. Žiro račun 2407000– 1100021485. Knjigovodstveni servis ‘IMA I ABA’ d.o.o. fax: 020 321 051

njega starih i nemoćnih s velikim iskustvom. Kontakt 098 900 4032

TEHNIKA Televizor

Samsung LCD TV, 81cm.

Cijena 750 kuna. Philips DVD rekorder model 5520, specifikacije HDMI, SHOWview, DVB, Digital Recording 5.1; DIVX ultra, USB, DOLBY DIGITAL, DUAL MEDIA (-, +). Cijena: 500 kuna.

Kontakt 092 253 1689

Televizor

Samsung LCD TV, 81cm.

Cijena: 750 kuna. Philips DVD rekorder model 5520, specifikacije HDMI, SHOWview, DVB, Digital Recording 5.1; DIVX ultra, USB, DOLBY DIGITAL, DUAL MEDIA (-, +). Cijena: 500 kuna.

Kontakt 092 253 1689

Prodaje se polovni Nikon D2x, potpuno ispravan s baterijom i punjačem. Kontakt 091 456 0132

Vršimo legalizaciju bespravno izgrađenih objekata brzo i povoljno za samo 20 kn/m2.

Kontakt 095 8135 522

46 Sport NAKON 20 GODINA HASAN KACIĆ OBJESIO KOPAČKE O KLIN

Treba vjerovati u svoj rad i da preuzima Slaven Belupo i ponudio mi da dođem na probu. Slaven je bio na pripremama 20 dana u Poreču, ja sam zadovoljio zahtjevima Slavenove struke i u Koprivnici sam proveo tri prekrasne godine. Bila je velika razlika u razini nogometa, ali u to vrijeme sam sebi zacrtao u glavi da želim nešto napraviti, tražio sam priliku dokopati se 1. lige. Samo me ozljeda mogla u tome zaustaviti, ali nije je bilo. Sve je krenulo kao iz bajke. Bio sam standardan od prvog kola, odigrao sam većinu utakmica, pauzirao sam jedino zbog kartona.

Ostvarili ste 2001. godine zanimljiv transfer u 1. belgijsku ligu, u klub Lierse S.K., gdje ste ostavili značajan trag.

Jedan menadžer iz Kutine me kontaktirao, obavijestio me o interesu belgijskog prvoligaša, ponudio mi je uvjete koji su mi se ukupno gledajući svidjeli.

Otvorila mi se prilika ostvariti transfer u inozemstvo, Slaven je dobio odštetu.

U svim klubovima za koje je nastupao Kacić je bio omiljen među navijačima i cijenjen zbog svog profesionalnog odnosa prema nogometu

Kacić je u karijeri okusio nogomet na niželigaškoj, ali i europskoj razini. Danas je trener u GOŠK-ovom omladinskom pogonu i svoju budućnost vidi upravo u tim vodama Dubrovački nogometaš, dojučerašnji stoper GOŠK-a Hasan Kacić odlučio je završiti aktivnu nogometnu karijeru. Iako na leđima nosi 37 godina, navijači ‘nebesko-plavih’ tvrde da igra kao mladić. Kacić na početku našeg razgovora ipak ističe: nije do kraja siguran je li zaista zauvijek objesio kopačke o klin.

Tko zna kako će GOŠK odigrati u idućih nekoliko kola, nikad ne reci nikad. Gledao sam ih u pobjedi protiv Jadrana, ali bit će gusto, jer ima dosta dobrih ekipa.

Još uvijek ste u formi, spremni uskočiti ako bude trebalo?

Jesam, treniram, ali ne u onakvom omjeru, više radi sebe. Održavam

Piše Baldo Marunčić Foto Zvonimir Pandža

Teško je reći jesam li bio miljenik navijača, ali sam uvijek imao korektan odnos s njima.

Podržavali su me, a ja se nadam da sam im uspio uzvratiti na terenu

kondiciju.

Vratimo se na početak Vaše duge i plodne karijere. Te 1994. godine ušli ste u prvi sastav NK Dubrovnika?

Počeo sam još od najmlađih uzrasta u NK Dubrovniku i tamo sam bio sve do ulaska u prvu momčad. NK Dubrovnik je tada igrao 3. ligu, a ja sam otišao šest mjeseci na posudbu GOŠK u 1. Županijsku ligu. Ubrzo potom otišao sam u Slaven Belupo, prvoligaša iz Koprivnice.

Bio je to popriličan skok, iz 1. Županijske do 1. lige?

Tada me je u NK Dubrovniku trenirao Luka Bonačić, bili smo u dobrim odnosima. Slučajno smo se sreli, rekao mi je

Za Lierse S.K. odigrali ste više od 100 utakmica. Po reakciji njihovih navijača ‘Žuto-crne armije’, može se reći da Vas cijene kao vrhunskog profesionalca.

Sezonu nakon mog odlaska su ispali iz prve lige, a pred dvije godine se opet vratili. Navijači Liersea su zaista privrženi momčadi. Meni je bilo fascinantno kako su nam, kad bi izgubili kod kuće, samo rekli: Idući put će biti bolje.

Njima je najvažnije bilo da na terenu daš sve od sebe, a rezultat je sporedan.

Nisu Vas samo Lierseovi navijači obožavali. I ‘Demoni’, navijači Istre, samo biranim riječima govore o Vama.

Svugdje sam imao s navijačima korektan odnos. Oni su valjda prepoznali moj odnos prema profesionalizmu i radu, u kojem sam uvijek davao sto posto u svakom trenutku, i na treningu i na utakmici. Navijači to prepoznaju.

Teško je reći jesam li bio miljenik

Sport 47

• 12. OŽUJKA 2014.

DOBAR OTPOR RAGUSE ŽKK Ragusa poražena je u Gospinom polju od Novog Zagreba s 56:65 (15:20, 12:16, 7:17, 22:12). Prvo ime u sastavu trenera Kitina bila je Zovko s 25 koševa i 14 skokova, dok je Miloglav dodala 12. Kod gošći najbolje Ivezić (20), Ivanković (17) i Dojkić (12).

DUBROVČANI POD EUROKOŠEVIMA Umana Reyer Venezia Hrvoja Perića (19k, 5s, 1b) svladala je Bolognu s 82:74. Turk Telekom Lukše Andrića (11k, 2s) izgubio je od Fenerbahče Ulkera 63:69.

Barcelona Marija Hezonje (9k, 3s, 6a) slavila je kod Valladolida 111:66 (Ante Tomić nije nastupio).

i uvijek davati sto posto navijača, ali sam uvijek imao korektan odnos s njima. Podržavali su me, a ja se nadam da sam im uspio uzvratiti na terenu.

Zanimljivo je da publika obično zavoli napadača koji zabija presudne golove ili vratara koji obrani presudan udarac. Braniči baš i nisu u vrhu?

To je točno, nama je malo teže izboriti se za naklonost navijača, ali uspio sam u tome i drago mi je zbog toga. Dobivam pozive iz bivših klubova, a neki dan sam čak jednom navijaču poslao i moj dres. To mi je uvijek drago.

U Hrvatsku ste se vratili 2007. godine. Točnije, u Pulu u kojem se tad stvarala solidna momčad Istra 1961.

Došao sam u polusezoni, ali te sezone smo ispali u 2. ligu. Nakon dvije godine smo se vratili i tamo sam odigrao još dvije sezone u 1. ligi.

S Daliborom Pauletićem činili ste jedan od jačih stoperskih parova.

On je domaći dečko koji se taman vratio s Islanda, šest mjeseci nakon mog dolaska iz Belgije. Kao kapetan i dokapetan momčadi odlično smo se slagali i na terenu i izvan njega. Tada je to bila dobra momčad. Današnji igrač Hajduka, Mokošičanin Anđelković također mi je bio suigrač, kao i talentirani Malijac Kalilou Traore. Njemu sam rekao da mu jedino karakter može omesti da ne napravi karijeru.

Na travnjaku ste igrali i lijevog beka i stopera?

U Slavenu i Istri sam većinom igrao stopera, a u Lierseu beka. Doduše, u Slavenu smo igrali s trojicom u zadnjoj liniji. Pavo Crnac i ja smo igrali na stoperskim pozicijama, a Stipe Bošnjak ili Grgica Kovač igrali su libera. Bila je to u Slaven Belupu dobra generacija.

Solomun na vratima, u obrani Grgica Kovač, pa Mužek. Dosta njih su sada treneri u drugim ligama i s njima se često čujem.

Danas ste trener u omladinskom pogonu GOŠK-a. Kako ste se snašli u novoj ulozi?

S kolegom Marom Miljevićem radim s dvije kategorije GOŠK-ovih pionira. zanima me trenerski posao i polako se upoznavam s tim. Privlači me rad s djecom i nadam se da će to biti u redu.

Prepoznajete li kakav talent među pionirima?

Ima talenta, ali nadam se da će se uskoro u Dubrovniku popraviti uvjeti treniranja, ali i općenito, za tu djecu.

Kad sam počinjao trenirao sam na istom lošem terenu na kojem treniraju djeca danas. Po tom je pitanju Dubrovnik ostao tamo gdje je bio pred 40 godina.

Igrali ste na stadionu Aldo Drosina u Puli, gradskom stadionu u Koprivnici, da ne govorimo o stadionima u Belgiji. Zar nije čudno da Dubrovnik nema pristojan stadion?

To je žalosno. Zbog toga se moraju zapitati ljudi koji vode sport u ovom gradu, zašto i kako se to događa. Neću uspoređivati s gradovima u inozemstvu, ali igrao sam donedavno s GOŠK-om u 3. ligi. U Sinju ili Kaštelima nisu neki ‘boli glava’ stadioni, ali barem imaju plastične stolice na tribinama. žalosno je to za Dubrovnik i tu svakako ima dosta prostora za napredak.

U Dubrovniku trenutno postoje dva nogometna kluba, GOŠK i Dubrovnik. Održivo ili ne?

Meni su oba kluba draga, igrao sam i u jednom i u drugom. Smatram da su dva kluba previše za jedan grad, ali na ovoj razini to može funkcionirati. Ako se želi nešto napraviti ambicioznije, provati napredovati u 2. ili da ne govorim o 1. ligi,

5

dresova nosio je u svojoj dvadesetgodišnjoj karijeri – NK Dubrovnik, NK GOŠK, Slaven Belupo, Lierse S.K. i Istra 1961.

onda bi se klubovi trebali fuzirati ili da jedan bude perjanica, a drugi za afirmaciju mladih igrača. Što bi ste, za kraj, preporučili mladim nogometašima, koji bi vjerojatno odmah potpisali da im se ostvari Vaša karijera?

Uvijek treba davati sto posto od sebe.

Morate vjerovati u svoj rad i uvijek očekivati i nadati se da će se isplatiti. Jedino tako im se u nogometu može nešto lijepo dogoditi. Rad, rad, rad... upornost i odricanje. A onda je pitanje sreće da ih netko prepozna. A to se obično dogodi kad se čovjek najmanje nada.

48 DuList IN

12. OŽUJKA 2014. •

FUTSAL

Square stradao kod Uspinjače

6

Na megdan Uspinjači Square je stigao bez prvog vratara Primića te Cvjetkovića i Micevskog, ali i sa željom u dobar ishod meča

U 16. kolu 1. HMNL malonogometaši Squarea teško su stradali na gostovanju u Zagrebu. Izgubili su od Uspinjače s uvjerljivih 6:1, premda se nakon prvog dijela nisu tresle mreže. Dubrovački sastav na megdan Uspinjači stigao je bez prvog vratara Primića te Cvjetkovića i Micevskog, ali i sa željom u dobar ishod meča.

Prvo poluvrijeme proteklo je bez većih prilika, ali uz inicijativu domaćeg sastava. Ipak, u drugom dijelu otvorilo se Uspinjači. Najprije je Vlak u 25. minuti pogodio za 1:0, a potom Grbić u 28. minuti dignuo na dva razlike. Za 3:0 zatim u 29. minuti pogađa Jurić, što je prisililo trenera Squarea Cvjetkovića da uvede igrača-vratar. Ni to nije puno pomoglo jer za 4:0 u 30. minuti pogađa još jednom Jurić, a tri minute kasnije na 5:0 zabija Halilović. Jurić potom u 36. minuti zabija svoj hattrick za 6:0, dok Rangotov u istoj minuti uspijeva tek smanjiti na konačnih 6:1.

Idućeg petka Square u Gospinom polju u 17. kolu dočekuje Murter. • BM

2. HRL – JUG

JU-JUTSU

Slavlje rukometaša

Tri medalje u Igalu

golova završilo je u mreži Squarea u utakmici protiv Uspinjače

Novu pobjedu u južnoj skupini 2.

HRL ostvarili su rukometaši RKHM Dubrovnika. U Gospinom polju u 13. kolu svladali su Jelsu s 31:26 (14:14).

Hvarani su bolje startali, poveli s 9:5 i 10:6. Ipak, sastav Vide Vlahića do poluvremena uspijeva poravnati, a početkom drugog dijela i povesti.

Ušli su u seriju 6:0, otišli na 19:14 i taj razmak održavali do kraja utakmice.

Prvo ime u redovima domaćina bio je Dabelić s 9 golova. Anes Avdić dodao je 8, Nikša Bušlje 7, Penava 4, a Stojić 3 gola. RKHM Dubrovnik s osam pobjeda, remijem i tri poraza drži treću poziciju na ljestvici. U vodstvu je stopostotni Metković 1963..

Dubrovački ju-jutsu klub je nastupio na I. međunarodnom jujutsu natjecanju ‘Mimoza Open 2014. u subotu u Sportskom centru Igalo. Tri natjecatelja u borbama u uzrastu seniora predvođeni trenerom Mladenom Gojunom u jakoj konkurenciji osvojili su tri medalje.

Nino Storelli (do 77 kg) osvojio je zlatnu medalju, a Vlaho Gunjina (do 69 kg) i Orsat Stražičić (do 85 kg) osvojili su brončanu medalja.

Na turniru je nastupilo 180 natjecatelja iz 17 klubova i to iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.

DuList IN 49

• 12. OŽUJKA 2014.

ŽETVA U SPLITU

25 medalja za PK Jug!

EUROPSKI KADETSKI KUP

Brončani Raguž!

Judaš Dubrovnika Matej Raguž osvojio je brončanu medalju u kategoriji do 90 kilograma u konkurenciji 32 natjecatelja na Europskom kadetskom kupu u Zagrebu.

Raguž je najprije nanizao tri pobjede, potom bio poražen u polufinalu od prvaka Austrijanca Aarona Fare, da bi u borbi za treće mjesto svladao Nizozemca Catharinu.

Podsjetimo, prošlog mjeseca Raguž je postao kadetski prvak Hrvatske.

SUPERLIGA

‘Pituri’ i dalje stopostotni

Plivački klub Jug osvojio je 25 medalja (9 zlata, 7 srebra, 9 bronci) na prvom dijelu Regionalnog prvenstva Hrvatske koje se proteklog vikenda održalo u Splitu. Pojedinačno gledajući, najuspješnija Jugašica je Tanja Šmid s 5 zlata i jednim srebrom. Uz to, Gracija Filipović (100 leđno), Đivo Matović (800 slobodno) i Petra Čikato (100 leđno) isplivali su A državne limite i pridružili se plivačima s već isplivanim limitima. Drugi dio natjecanja na rasporedu je u Splitu 15. i 16. ožujka.

50 prsno: — opća kategorija: 1. Tanja Šmid, 1.

Marko Limov — mlađi juniori: 3. Paula Garbin 100 slobodno: — opća: 2. Maro Violić — juniorke: 3. Vicencija Violić — juniori: 2. Maro Violić — mlađe juniorke: 1. Vicencija Violić — mlađi juniori: 3. Mihael Vidojević 400 mix: — opća: 1. Tanja Šmid — juniorke: 3. Frane Miloslavić

9

zlatnih medalja osvojili su Jugaši i Jugašice u Splitu

— mlađe juniorke: 2. Frane Miloslavić 50 slobodno: — mlađi juniori: 2. Vicencija Violić — kadeti: 3. Adriana Marinović 200 prsno: — opća kat.: 1. Tanja Šmid, 3. Marko Limov 800 slobodno — opća kat.: 1. Tanja Šmid — mlađi juniori: 2. Frane Miloslavić 200 leptir: — opća kat.: 2. Tanja Šmid — kadeti: 2. Adriana Marinović 200 mix: — opća kat.: 1. Tanja Šmid 100 leđno: — opća kategorija: 3. Maro Violić — juniori: 3. Maro Violić — mlađe juniorke: 3. Vicencija Violić 4x100 mješovito: — kadetkinje: 1. Adriana Marinović, Mihaela Đuho, Gracija Filipović i Mihaela Hapan 4x200 mješovito: — kadetkinje: 1. Adriana Marinović, Mihaela Đuho, Gracija Filipović i Mihaela Hapan

Stolnotenisači Libertas Marinkolora proteklog su vikenda s dvije nove pobjede na domaćem terenu ostali stopostotni u Superligi. Najprije su u subotu s 4:2 svladali Pulu, a dan kasnije s glatkih 4:0 pali su riječki Srdoči. Protiv Pule pobjede su ostvarili Juzbašić dvije, Simović jednu, a bod su uzeli i u parovima. Protiv Riječana slavili su Simović, Fučec, Juzbašić te par Simović/Fučec. ‘Pituri’ nakon 11. kruga drže vrh ljestvice s pobjedom više od branitelja naslova Dr. Časla. U idućem krugu 22. i 23. ožujka Libertas Marinkolor putuje u Koprivnicu kod Podravke, a potom u Zagrebu protiv Dr. Časla.

50 Sport

12. OŽUJKA 2014. •

JADRANSKA LIGA

‘Žabci’ pokazali zube Piše Baldo Marunčić

4

gola prednosti imali su Jugaši u dvije prilike, ali su na kraju sve prosuli Težak poraz od Primorja pa iznenađujući remi s Mladosti, a Barceloneta stiže u Gruž

U utakmici u kojoj se očekivalo da će Jug doći do nova tri boda, Mladost je odigrala smjelije i zasluženo remizirala U utakmici 18.kola Triglav Jadranske lige Mladost i Jug odigrali su u Zagrebu 10:10 (po četvrtinama 0:4, 4:2, 2:3, 4:1). Jugaši su imali lijepu

prednost od 4 gola u dva navrata (4:0 i 9:5), ali ‘Žabci’ do kraja utakmice uspijevaju sustići Đuhovu momčad. Dolaze do 9:9, a potom Nikola Janović minutu

Jug je nastupio bez ozljeđenog Andra Bušlje, a već u 4. minuti crveni karton dobio je Hrvoje Benić, što je dijelom utjecalo na tijek utakmice

i 16 sekundi prije kraja pogađa za novo vodstvo Juga. Kristijan Milaković uspijeva izjednačiti 33 sekunde prije kraja, a sekundu i pol prije kraja susreta u prilici s igračem više na šutu je bio Miho Bošković, ali mu je Josip Pavić obranio i svojoj momčadi osigurao bod.

Jug je nastupio bez ozljeđenog Andra Bušlje, a već u 4. minuti crveni karton dobio je Hrvoje Benić, što je dijelom utjecalo na tijek utakmice. Vrijedi pohvaliti i dubrovačke studente koji su na tribini bili u pristojnom broju.

Tri gola za Jug zabio je Pavo Marković, po dva su dodali Miho Bošković i Nikola Janović, a po jedan Hrvoje Benić, Ante Visković i Nikša Dobud.

U sastavu domaćina triput je precizan bio Kristijan Milaković, po dva gola zabili su Ivan Milaković i Ante Vukičević, a po jedan Marin Dašić, Luka Bukić i Luka Lončar. Vratari Bijač i Pavić upisali su po devet obrana. Jug je opet imao slabu realizaciju igrača više (4 od 13), a Mladost nešto bolju (6 od 13).

Nakon boda na Jarunu Jugaši su drugi na ljestvici Triglav Jadranske lige, Primorje vodi s 8 bodova viška.

Iduću utakmicu igraju u Ligi prvaka.

U subotu 15. ožujka u 16 sati uz prijenos na HRT2 u Gružu dočekuju Barcelonetu.

TEŠKA SKUPINA NA EP

PRIPREME ZA EP

S europskim i svjetskim prvacima

Četiri Jugaša na Kobeščakovom popisu

Hrvatska vaterpolska reprezentacija saznala je s kim će biti skupini na predstojećem Europskom prvenstvu, koje se od 14. do 26. srpnja igra u Budimpešti. Momci izbornika Tucka smješteni su u skupinu B s braniteljem naslova iz Eindhovena Srbijom, aktualnim svjetskim prvakom iz Barcelone i nositeljem bronce sa zadnjeg Eura Mađarskom te s Njemačkom, Francuskom i Španjolskom.

U skupini A završili su srebrna iz Eindhovena i Barcelone Crna Gora te Italija, Grčka, Rumunjska, Rusija i Gruzija.

— Nismo mogli dobiti težu skupinu.

Kako smo bili u petoj jakosnoj skupini nismo ni mogli očekivati puno bolje.

Srbija i Mađarska su vrh Svjetskog

U skupini s Hrvatskom su svjetski prvak Mađarska i europski prvak Srbija

vaterpola no smatram da imamo snage da ukoliko budemo kompletni napravimo dobar rezultat – kazao je izbornik Tucak, dok je kapetan Josip Pavić o ždrijebu rekao: — Nemam posebnih komentara na ždrijeb, takav je kakav je i možemo svakog dobiti. Trebali bi biti što bolji u skupini kako bi nam u slučaju prolaska dalje bilo što lakše!

‘Barakude’ će turnir otvoriti protiv Srbije. Pobjednik skupine ide izravno u polufinale, a drugi i treći razigravaju.

Podsjetimo, na posljednjem Euru u siječnju 2012. godine u nizozemskom Eindhovenu Hrvatske je ostvarila najgori plasman u povijesti, osvojivši tek deveto mjesto. • BM

U Dubrovniku će od 9. do 11. ožujka pripreme odraditi hrvatska juniorska vaterpolska reprezentacija, a poziv na okupljanje dobila su četiri Jugaša – Marko Buconić, Antun Goreta, Loren Fatović i Luka Jovanović. Našli su se na popisu izbornika Vjekoslava Kobeščaka za pripreme, tijekom kojih će obaviti i tri treninga s reprezentacijom Crne Gore. U Kobeščakovom stožeru je i trener Jugovih juniora Miho Bobić. Inače, ovo je prvo okupljanje juniorske reprezentacije, koja ove godine ima Europsko prvenstvo u Gruziji od 24. do 31. kolovoza. • BM

Oglas 51

• 12. OŽUJKA 2014.

DIMNJAČAR U DUBROVNIKU Igor Nenadić, majstor PARTNER

inox programa

S chiedel

Mob.: 099 252 85 62 •

Sanacija dimnjaka sa inox cijevima

•

Izdavanje atesta za sve vrste dimnjaka

•

Čišćenje centralnih peći i ostalih peći na kruto i tekuće gorivo

•

Čišćenje i pregled svih vrsta dimnjaka

info@dimnjacar-nenadic.hr

Tražimo djevojke za sezonski rad u ‘Awaiz shopu’ Dubrovnik, Stari Grad

Prodaja obuće i kupaćih kostima Potrebno znanje engleskog jezika i rada na računalu Kontakt: 091/6558259 e-mail: irena@bioagram.hr

52 DuList IN

Izabrani najuspješniji Hrvati iz dijaspore!

8. PO REDU VEČERNJAKOVA DOMOVNICA

Riječ je o povezivanju ne samo Dubrovnika i Bad Homburga već i Hrvatske i njenog iseljeništva, ali i Hrvatske i Njemačke Ovog vikenda u bogataškom gradiću Bad Homburg okupile su se brojne zvijezde iz hrvatskog iseljeništva i to na Večernjakovoj domovnici koja se održala već osmi put za redom. Bila je to prilika da se u Kongresnoj dvorani, uz zvijezde, okupe i političari među kojima su bili veleposlanik Ranko Vilović, generalni konzul Josip Špoljarić, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan domovine Daria Krstičević, gradonačelnici gradova Bad Homburga i Dubrovnika sa suradnicima, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko te bivši njemački savezni ministar Rainer Brüderle i ranija hrvatska ministrica

Piše Ana Prohaska Vlahinić

Večernjakova Domovnica odisala je elegancijom

Bila je to prilika da se u Kongresnoj dvorani, uz zvijezde, okupe i brojni političari

Đurđa Adlešić. Tu večer vladali su glamur i bještavilo među najpoznatijim imenima iz iseljeničkog svijeta sporta, glazbe, glume i showbizza. Večernjakovu Domovnicu osnovao je još prije osam godina urednik Inozemnog izdanja Večernjeg lista Stipe Puđa, koji je na samom kraju večeri izrazio zadovoljstvo ovogodišnjom manifestacijom.

Kulturna spona

I delegacija Grada Dubrovnika uživala je u večeri

— Večernjakova Domovnica dođe kao spona između Dubrovnika i Bad Homburga, a nju je započela Olga Stoss. Riječ je o povezivanju ne samo Dubrovnika i Bad Homburga već i Hrvatske i njenog iseljeništva, ali i Hrvatske i Njemačke – naglasio je Puđa.

Večer je protekla i u duhu humanitarne akcije Bad Homburga,

Dubrovnika i dobrotvorne udruge Kroatienhilfe koji su večer prije uz potporu Večernjeg lista u Engleskoj crkvi organizirali humanitarni koncert pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića za zakladu Hrvatska bez mina. Voditelji večeri bili su Irena Pavić i Silvano Gospodarić, dok se u drugom dijelu večeri Gospodariću pridružila i Davorka Tovilo.

Turističke zajednice grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije predstavile su turističku ponudu hrvatskog juga. Predstavljena je i humanitarna udruga fra Mladen Hrkač koja pomaže osobama sa zdravstvenim poteškoćama iz Hrvatske i BIH-a koje dolaze na liječenje u Zagreb, kao i projekt Neodoljiva Hrvatska. Riječ je o najvećem turističkom katalogu na svijetu,

DuList IN 53

• 12. ožujka 2014.

Otpisanimator Promocija spota, live prezentacija novih i starih stvari te freestyle jam session hiphopera Otpisanimatora održat će se 14. ožujka u klubu Lazareti s početkom u 21 sat.

a Večernjakovoj domovnici i gradu Bad Homburgu pripala je čast da prvo predstavljanje izvan Domovine bude baš u Bad Homburgu.

— Uistinu je impresivno vidjeti kako ste očuvali svoj hrvatski identitet istodobno poštujući i voleći zemlje u kojima živite i koje također smatrate svojima – rekla je Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate u iseljeništvu i pokroviteljica Večernjakove Domovnice, koja se uz ostale goste obratila uzvanicima. Posebno ponosna je bila i Olga Stoss zagovornica prijateljstva gradova Bad Homburga i Dubrovnika.

— Odlično se osjećam, zadovoljna sam jer su svi oko mene zadovoljni. Uspjeh je na cijeloj liniji, u Dubrovniku se dosta toga napravilo, a i Domovnica je super.

I ne može nam biti bolje nego što jest.

I nismo prestali sa radom. Radimo i

Model Vincent Banić oduševljen je ponovnim osvajanjem Domovnice Nagrađeni Christian Ćosić u društvu obitelji

dalje, sada za mine, što je započeo gradonačelnik Vlahušić, pa sam za Svetoga Vlaha bila u Dubrovniku. A u Dubrovnik ću kada skupim jednu grupu – rekla nam je vidno sretna Olga Stoss.

Nagrađeni su...

Posebno napeto bilo je prilikom dodjele nagrada. Po izboru žirija i čitatelja Večernjeg lista, Domovnicu za najboljeg sportaša u iseljeništvu dobio je rukometaš Hamburga Domagoj Duvnjak, a za sportašicu atletičarka iz Welsa Ivona Dadić. Christian Ćosić iz tae-kwon-do kluba VSG Velbert dobio je Večernjakovu domovnicu po izboru čitatelja i žirija za najbolju sportsku nadu.

— Domovnica mi puno znači za moj daljnji razvoj i ponosan sam što sam je uspio dobiti – rekao nam je

Christian Ćosić čiji je otac rodom iz Dervente. Dado Kukić iz Düsseldorfa dobio je Domovnicu u kategoriji pjevača, a Karolina Kovač iz Stuttgarta za pjevačicu. Za oboje pjevača jednoglasnu odluku donijeli su žiri i čitatelji. U kategoriji za glumca/glumicu po izboru žirija nagradu je dobila glumica Mirjam Novak iz Nürnberga, a po izboru čitatelja Mimi Fiedler (Miranda Čondić-Kadmenović) iz Wiesbadena. Za medijsku osobu po izboru žirija Domovnicu je dobio model iz Belgije Vincent Banić, a po izboru čitatelja Silvija Beretin iz Berlina.

— Živim i radim u Belgiji i uživam u Hrvatskoj. Uvijek idem u Split od abe, tamo mi je super posebo kad ona izvodi domaće vino i spizu. Inače, ovo je drugi put da sam dobio nagradu i

Uistinu je impresivno vidjeti kako ste očuvali svoj hrvatski identitet

nisam očekivao da ću je ponovno dobiti. To valjda znači da nešto dobro radim i želim zahvaliti svima koji su glasali za mene – rekao nam je šarmantni Vincent Banić rodom iz

Tema razgovora: Dubrovački dogovor?

54 DuList IN

12. ožujka 2014. • T.O.T. P. U subotu 15. ožujka slijedi još jedan T.O.T. P., s brojnim pop i r’n’b hitovima, s tim da će naglasak ovaj put biti na r’n’b plesnjake s kraja ‘90-ih i početka 2000-ih godina. Početka je u 22 sata, ulaz do 23 sata deset kuna. Happy hour traje do ponoća.

Belgije, čiji je otac rođe u Splitu. Po izboru žirija najbolja momčad u iseljeništvu je NK Croatia-Zagreb iz Stuttgarta, a po izboru čitatelja HNK Croatia iz Solothurna. Posebna priznanja za 45 godina djelovanja dobili su klubovi: NK Croatia Bietigheim iNK Croatia Karlsruhe, a za četiri desetljeća djelovanja NK Croatia Reuthlingen.

Posebno priznanje za izuzetne uspjehe u baletnoj umjetnosti dobio je Bernard Kraljević, a Austrijsko-hrvatskoj kulturnoj zajednici također je dodijeljeno posebno priznanje.

Kroz večer su goste zabavljali Dubrovački simfonijski orkestar sa sopranisticom Marijom Vidović, grupa Upitnik i Bruno Baković, Petar Grašo i Tamburaški sastav Alkari iz Züricha.

Svi dobitnici Domovnice bili su ponosni zbog osvajanja prestižne nagrade

Večernjakova Domovnica protekla je u znaku prijateljstva Dubrovnika i Bad Homburga

• 12. OŽUJKA 2014.

DuList IN 55

RAZGOVOR S PETROM GRAŠOM

Svi me pitaju o braku!

Mogu kazati da je to najveseliji, najzreliji i ‘najapdejtiraniji’ trenutak moje duše. Više nemam 20, već 30 i nešto godina i sa toliko godina neke stvari drugačijem gledam. Svakako to će biti jedan radostan damatinsko-mediteranski album Razgovarala Ana Prohaska Vlahinić

Novi album bit će produciran na europski, odnosno svjetski način

Glavna zvijezda ovogodišnje Večernjakove Domovnice bio je Petar Grašo koji je u kratkom razgovoru za DuList najavio izlazak novog albuma.

Kako je došlo do suradnje s organizatorima Večernjakove Domovnice?

Do suradnje s organizatorima je došlo vrlo jednostavno. Naime, već prošle godine izrazili su želju da ja dođem i da budem dio programa, no nismo mogli uskladiti termine. Ove su me godine također zvali i rado sam se odazvao jer je ovo vrlo respektabilna manifestacija koja traje dugi niz godina i nema nikakvog razloga da ne budem tu. Dapače veliko

mi je zadovoljsto što sam večeras tu među utjecajnim ljudima u svom poslu.

U petak navečer nastupili se ste sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Engleskoj crkvi u sklopu akcije Hrvatska bez mina. Otpjevali ste samo jednu pjesmu, no publika je bila oduševljena Vašim izlaskom na pozornicu. Zašto ste odabrali baš pjesmu Idi? Meni je bila želja da se otpjeva pjesma Idi jer ona ima dobru orkestraciju i publika je izuzetno odreagirala na kompletan nastup i mene i Orkestra. Sutradan mi je prišla jedna žena na cesti i rekla da je još pod utjecajem sinoćnjeg koncerta. Jako lijepo je da naši ljudi percipiraju tu vrstu glazbe, te da ima ljudi u dijaspori, a na ovom koncertu ih je bilo 300-injak, koji prihvaćaju i uživaju u Mozartu, Wagneru, Straussu. Posebno kada uzmemo u obzir da ljudi kod nas doživljavaju naše iseljenike kao one koji slušaju samo narodnu glazbu. Bio sam oduševljen tom jednom kulturnom komponentom ljudi u dijaspori.

Večeras ste se odlučili za nastup samo uz pratnju klavira.

— Tako je. Odsvirao sam nekoliko pjesama, svoje dalmatinske hitove.

Ove godine, nakon desetogodišnje stanke, izlazi Vam novi album, a singl do ljeta. Možete li nam odati o kakvom je albumu riječ?

— Glazba se teško može opisati riječima. Mogu kazati da je to najveseliji, najzreliji i ‘najapdejtiraniji’ trenutak moje duše. Više nemam 20, već 30 i nešto godina i sa toliko godina neke stvari drugačijem gledam. Svakako to će biti jedan radostan damatinskomediteranski album koji će biti producirana na europski, odnosno svjetski način.

Vodite restoran u Splitu. Kako uspijevate uskladiti sve svoje obveze?

— Ja i moja obitelj smo vlasnici restorana. Puno veći obim posla obavljaju oni, nego ja. Ja sam često tamo, u kreativnim fazama hrane koje me jako zanimaju.

I za kraj pitanje koje Vas svi pitaju.

Kad ćete se oženiti Danijelom Martinović?

— Svi me pitaju o braku, a što da vam na to odgovorim?

56 DuList IN

12. OŽUJKA 2014. •

RAZGOVOR S ROMINOM ANŽEK, DIZAJNERICOM NAKITA POD IMENOM RA DESIGN

Svaka kolekcija na trenutku koji mi je da u njemu uživam

Neki moj stilski izražaj je sinteza modnog i dizajnerskog nakita.

Ponekad znam kupiti neki materijal koji mi se svidio i postavim ga sa strane kako bih tek nakon nekoliko mjeseci krenula raditi sa njme. Taj vremenski dio nazivam ‘vrijeme tišine’ u kojem ga samo s vremena na vrijeme primim u ruke i osluškujem, čekajući pravi trenutak kad će biti spreman Piše Mia Njavro

Prava ljepota dizajniranja je kombiniranje različitih materijala, što znaju sve žene

Žena 21. stoljeća je samodostatna, okružena dragim ljudima ne radi zadovoljavanja osobnih potreba, već namjere da podijeli sebe

Modni brand Ra design, na čelu s dizajnericom Rominom Anžek hrabro kroči kroz Hrvatsku scenu, a ova svestrana mlada žena okružuje se raznim materijalima i inspiracijama kako bi proizvodila svoje kreacije u kojima uživaju mnoge žene, pa i dosta njih iz Dubrovnika. Svaki njen komad je priča za sebe, rađeno s puno detalja i još više pažnje...

Sa svojim Ra Design ‘postojite’ od 2003. godine. Ali, po struci ste grafički dizajner i aromaterapeut. Koliko se ta dva zanimanja međusobno prožimaju unutar vaših kolekcija?

Do upisa na Studij dizajna vrludala sam kroz razne grane umjetničkog izražavanja. Od sviranja, plesa do slikarstva i nekako je grafički dizajn usmjerio moju pažnju da slušam druge što žele i napravim djelo u ‘okvirima’.

To je značilo ‘ubiti’ umjetnički ego te svoju kreativnost iskazati na neki i ne baš umjetnički način. Ovo je izvrstan nauk koji koristim kad, na primjer, dobijem narudžbu od osobe koja točno

DuList IN 57

• 12. OŽUJKA 2014.

astaje u e dan m! zna što želi, a opet da krajnji rezultat ostane u stilu Ra designa. S druge strane, grafički dizajn i praktično znanje koji sam dobila kroz marketinšku agenciju koristim i za promociju svog branda. Izrada logotipa, fotografiranje, izrada promotivnih materijala itd. sve su to stvari koje sama ‘odrađujem’.

Biti aromateraput znači intuitivno kreiranje, osluhivanje svemira i ljudi kako dišu te suosjećajno pomaganje.

Ovaj dio se očituje kroz odabir materijala, njegovo kombiniranje te formi u kojoj se nakit manifestira. Iz ovog razloga koristim i poludrago kamenje koje kombiniram s, recimo, gumom.

Na prvi pogled bi se moglo reći kako ta dva materijala nisu kompatibilna, no upravo u tome je prava ljepota dizajniranja jer rezultat govori drugačije.

Zaista ste, kroz sve ove godine, na puno načina iskazali svoj talent i različite oblike kreativnog rada.

Postoji li nešto što biste mogli izdvojiti, a da Vam je baš priraslo srcu?

Neki poseban materijal i kolekciju ne bih mogla izdvojiti, jer svaka nastaje

u trenutku koji mi je dan da u njemu uživam. Ono što bih mogla izdvojiti su pojedini komadi kojima se uvijek iznova ugodno iznenadim kada ih vidim. U zadnje vrijeme istražujem kompatibilnost poludragog kamenja sa ostalim materijalima i potpuno sam predana tome.

2003. nastao je Ra design

Koji je materijal najzahtjevniji za raditi s njime?

Svaki materijal zahtjeva drugačiji pristup i svaki je zahtjevan na svoj specifični način. Mogla bih reći u biti da materijal sam kreira komad koji nastaje. Neki moj stilski izražaj je sinteza modnog i dizajnerskog nakita.

Ponekad znam kupiti neki materijal koji mi se svidio i postavim ga sa strane kako bih tek nakon nekoliko mjeseci krenula raditi sa njme. Taj vremenski dio nazivam ‘vrijeme tišine’ u kojem ga samo s vremena na vrijeme primim u ruke i osluškujem, čekajući pravi trenutak kada će biti spreman da bude modeliran u nakit.

Vaša ‘vječna inspiracija’ je žena. Što je, po Vama, moderna žena, žena 21. stoljeća?

To je žena koja je samodostatna, okružena dragim ljudima ne radi zadovoljavanja osobnih potreba, već namjere da podijeli sebe. Suosjećajna, a opet zna reći ‘ne’. Dosljedna u provedbi odluka, a fluidna u dolaženju do cilja. Nježna a snažna, osebujna a jednostavna...

Možete primjetiti da govorim o ‘suprotnostima’ koje su u svojoj krajnosti jednake i kompatibilne – upravo je to je moj kreativni izražaj koji manifestiram i kroz nakit.

58 DuList IN

12. OŽUJKA 2014. •

PUN REVELIN

Trash ludilo uz I Bee Piše Tea Stjepović

Tri kraljice na jednom mjestu - Minea, Ivana Banfić i Ella

Zarazna plesna muzika ovog razdoblja još i te kako živi u mnogim klubovima diljem Lijepe naše, koji redovnim trash partijima iz vikenda u vikend pune svoje prostore

Svojim sugrađanima Culture Club Revelin proteklu subotu je priredio pravi dance spektakl koji je trajao do ranih jutarnjih sati. Ivana Banfić, Ella i Minea svojim nastupima razgibale su sve ljubitelje dance ritmova, pa se prepuni Revelin lako prepustio zaraznim zvukovima nekad najtraženije plesne muzike na ovim prostorima.

Devedesetih godina trend muzika gibala se u plesnim ritovima koji su punili disco klubove. Zarazna plesna muzika ovog razdoblja još i te kako živi u mnogim klubovima diljem Lijepe naše, koji redovnim trash partijima iz vikenda u vikend pune svoje prostore. Hitovi dance 90-tih poznati su

DuList IN 59

• 12. OŽUJKA 2014.

e, Ellu i Mineu

SUSRET S IDOLOM

Mark Knopfler oduševljen Markosom

90

-te su bile godine trasha

Dubrovački tenor Stijepo Gleđ Markos pohvalio se na svom Facebook profilu fotografijom s poznatim gitaristom Dire Straitsa Markom Knopflerom.

Ne, Markos nije bio na Knopflerovom koncertu u Londonu već sasvim suprotno. Majstor gitare, čija je grupa palila i žarila u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, došao je na Markosov koncert, na kojem je ova, između ostalog, na repertoaru izvodio i Knopflerovu ‘Brothers in arms’.

Knopfler je bio toliko oduševljen Markosovim nastupom da se poželio upoznati i popričati s njim, a Markos je kazao kako je Mark, inače njegov idol iz djetinjstva, draga i skromna osoba.

Podsjetimo, Stijepo Gleđ Markos već neko vrijeme živi i radi u Londonu, a trenutno se priprema za glavnu ulogu u operi Tosca.

Revelin je bio pretrpan

i novijim generacijama, pa ne čudi što su se i Dubrovčani zarazili pjevnim, jednostavnim notama i subote proveli u zaraznim dance bitovima do rane zore. Prigodom Dana žena, Culture Club Revelin priredio je domaćima, ali i strancima koji su se tu zatekli, pravo iznenađenje i ludu zabavu!

KROZ FILM

Svaka žena dobila je ružu

Kinookus u Europi Udruga Kinookus partner je na projektu Young European Cinema on the Move koji se sufinancira sredstvima Europske unije i realizira u suradnji s Europskim parlamentom, RIFF Festivalom u Rimu i MEDIT Festivalom u Ciudadella de Menorca. Projekt je zamišljen kao društveni i kulturni događaj na europskoj razini čiji je cilj stvaranje javnog prostora za promišljanje i raspravu o Europi te poticanje građanstva na uključivanje u europske procese odlučivanja. Projekt će se provoditi od ožujka do rujna 2014. godine u Rimu (Italija), Minorci (Španjolska), Stonu i Dubrovniku (Hrvatska).

60 DuList IN

12. OŽUJKA 2014. •

Horoskop ŠTO JE ZAPISANO U ZVIJEZDAMA

Sve što je uhodano bit će sustavno razvijano i više manje stabilno. Bit ćete zainteresirani za mnoge druge teme izvan područja posla. Tema financija donosit će nemire svako malo, a naročito u prvom dijelu godine. Mogući su iznenadni i neočekivani gubitci, ali i dobitci

zdravlje ljubav posao

Ovan 21.3.– 20.4.

Lav 23.7.– 22.8. zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Strijelac 22.11.– 21.12.

Ako ste još sami, bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše.

Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Usporite sa sportom.

Kao da ćete zaboraviti da se može biti i udvoje i potpuno ćete se predavati boravku u grupi. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. Ne rasipajte svoju energiju.

Dobar ugođaj, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate, te naklonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Neke stvari doći će bolje do izražaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenim.

Bik 21.4.– 21.5. zdravlje ljubav posao

Djevica 23.8.– 22.9.

Jarac 22.12.– 20.1.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

U u vašim osobnim odnosima vladat će ležernost i opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati.

Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Humorom pobijedite brige.

Neki će poći na kraći put ili izlet s voljenom osobom, a isti bi im mogao ostati u lijepom sjećanju. Svi će biti među ljudima i s osmijehom. Pregled proteklog razdoblja u vama budi nadu u druge, ali ne budi vaše vlastito samopouzdanje.

Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Sve ćete se više zanimati za financije ili nove sustave koji bi mogli poboljšati prihode u onom što radite.

Blizanci 22.5.– 21.6.

Vaga 23.9.– 22.10.

Vodenjak 21.1.– 18.2.

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

zdravlje ljubav posao

Vaši prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Tko može, neka putuje.

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti predah ili čak poći na godišnji odmor.

Sad vam je potpuno jasno da volite i da vas vole. Jedino što se pitate dokle će to tako trajati. Na poslu će vam i dalje ići dobro. Štoviše, pojačat ćete kontakte i više se angažirati oko suradnika. Neki će otvoriti vrata novim osobama na poslu.

Rak 22.6.– 22.7. zdravlje ljubav posao

Škorpion 23.10.– 21.11. zdravlje ljubav posao

Ribe 19.2.– 20.3. zdravlje ljubav posao

Vjerojatno još nećete doseći ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Neki će biti iznenađeni značajem posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti.

Nemojte previše analizirati. Radite.

Najradije biste se povukli u kući i radili nešto iz vlastite kuhinje ili sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će ćim završi radno vrijeme poći s posla kući gdje će se pretvarati u prave majstore. Idite ranije na spavanje.

Savjeti dobronamjernih ljudi pomoći će vam da pregrmite ovo prazno ljubavno razdoblje. Uslijedit će podrška drugih za ono što radite, ali uz nju će doći i potreba da odreagirate ili iskritizirate cijelu stvar. Nemojte to činiti.

DuList IN 61

• 12. OŽUJKA 2014.

DuTV program SRIJEDA 12. 3. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:50 OBZORI emisija iz kulture 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 BAŠTINA dok. emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 PUTOMANIA putopisni prilog 19:45 EUROBOX magazin 20:15 TAKO MI TO RADIMO emisija o nacionalnim manjinama 20:45 VIJESTI informativni blok 21:00 BAŠTINA dok. emisija 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 STRANAC U KUĆI igrani film 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:03 TV PANORAMA

ČETVRTAK 13. 3. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:50 EUROBOX magazin 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 MALI I VELIKI emisija za djecu 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:35 TAKO MI TO RADIMO dok. emisija 20:05 PEČAT krimi – serija 20:45 VIJESTI 21:00 MALI I VELIKI emisija za djecu 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 RENNIJEVO PRIZEMLJENJE igrani film (12) 23:10 FLASH VIJESTI informativni blok 23:15 TV PANORAMA

PETAK 14. 3. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 OLLY crtani film za djecu

16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:35 IZGUBLJENI U VREMENU dok. serija 18:00 VIJESTI informativni blok 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI informativni blok 19:32 SNAGA MORA dokumentarna serija 20:00 LICA GRADA emisija 20:45 VIJESTI 21:00 IZGUBLJENI U VREMENU dok. serija 21:20 VOLJENA igrani film (12) 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 TV PANORAMA

22:45 SPARTACUS – OSVETA serija 23:35 TV PANORAMA

PONEDJELJAK 17. 3. 2014.

PORTRET UMJETNIKA Dubrovačka televizija snima serijale “Portret umjetnika” u kojem će biti obrađeni likovni umjetnici koji su životom i radom vezani za Dubrovnik. Svaka emisija biti će proizvedena mozaično.

SUBOTA 15. 3. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 GASTO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 SREST ĆEMO SE U ST. LOUISU igrani film 18:35 PUTOMANIA – JAPAN –

IZGUBLJENI U PRIJEVOZU putopisni prilog 19:00 19:30 19:32 20:00

PEČAT krimi – serija FLASH VIJESTI DOM 2 uređenje interijera i eksterijera DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija

20:30 TRAGOM STARINE dok. emisija 20:50 HAKERI krimi – serija 21:50 CAREVO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:00 TV PROGRAM

GOVORIMO DUBROVAČKI emisija je kojom kroz interakciju s našim najmlađima, bilo učenicima osnovnih ili srednjih škola, gledatelje učimo ili podsjećamo na neke davno izgubljene riječi iz dubrovačkog govora.

NEDJELJA 16. 3. 2014.

16:05 GASTO ANĐEO kulinarska emisija 17:00 DUBROVAČKI TJEDNIK informativna emisija 17:30 KULTURinfo dokumentarna emisija 17:50 LICA GRADA emisija 18:40 SNAGA MORA dokumentarna serija 19:10 HAKERI krimi-serija 20:00 ZRCALO emisija uživo, voditelj: Vido Bogdanović 20:45 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarna emisija 21:05 U ELEKTRIČNOJ MAGLI igrani film

VIŠE O MANJEM Emisija ima za cilj promociju nacionalnih manjina, ljudskih prava i poštivanja sloboda.

Sugovornici su uspješni pripadnici nacionalnih manjina

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:18 HAIRY SCAY crtani film za djecu 16:31 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 17:00 PORTRET UMJETNIKA dokumentarna emisija 17:20 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 GRAĐANI O GRADU 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 KULTURinfo emisija o kulturi 19:55 ZRCALO emisija 20:45 VIJESTI 21:00 GRAĐANI O GRADU emisija (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:55 CAREVO NOVO RUHO predstava KMD-a 23:00 FLASH VIJESTI informativni blok 23:02 SPARTACUS serija 23:45 TV PANORAMA

UTORAK 18. 3. 2014.

16:00 FLASH VIJESTI informativni blok 16:05 ZEKO MALONEY crtani film za djecu 16:15 HAIRY SCARY crtani film za djecu 16:30 AVANTURE BUBA crtani film za djecu 16:50 DUBROVAČKE SALOČE dokumentarni film 17:15 HRANA I VINO kulinarska emisija 17:40 VIŠE O MANJEM dok. emisija 18:00 VIJESTI 18:15 BANDOLERA telenovela 19:00 NOGOMETNI FANATICI dokumentarna serija 19:30 FLASH VIJESTI 19:35 TRAGOM STARINE dokumentarna emisija (R) 19:50 DOM 2 uređenje interijera i eksterijera 20:20 OBZORI emisija iz kulture 20:45 VIJESTI (R) 21:00 VIŠE O MANJEM (R) 21:15 GLAZBENI SPOTOVI 21:30 U ELEKTRIČNOJ MAGLI igrani film 23:00 FLASH VIJESTI 23:02 TV PANORAMA

62 DuList IN

12. ožujka 2014. •

Na Sniježnici čak 102 žene!

USPJEŠAN USPON

Nakon lagane marendice slijedilo je upisivanje u prigodnu knjigu, a zatim i veselo grupno fotografiranje i ritualno ljepljene prigodne naljepnice HPD Sniježnica na stup kraj kapelice na vrh Uspon na Sniježnicu za Dan žena bio je, slobodno se može reći, iznimno uspješan. Sveukupno je bilo 150 sudionika, od toga čak 102 žene. Najmlađe sudionice dvije blizanke su imale samo 5 mjeseci a najstarija sudionica 72 godine. Uz početno pregrupiranje krenulo se malo iza 9 sati iz Kune Konavoske, oko 11 sati smo bili na vrhu. Nakon lagane marendice slijedilo je upisivanje u prigodnu knjigu, a zatim i veselo grupno fotografiranje i ritualno ljepljene prigodne naljepnice HPD Sniježnica na stup kraj kapelice na vrhu.

Naravno, prvo su se slikale samo žene, a potom svi zajedno. Uz predivan pogled na polje, morsku pučinu i još uvijek bijele vrhove Orjena počelo je lagano spuštanje na livade u podnožju planine na kojoj su organizatori

Tekst i Foto HPD Sniježnica

72

godine ima najstarija sudionica, a najmlađe svega 5 mjeseci!

pripremili ‘mali’ domjenak. Nezaobilazne gradele, kobasice i luk s pokojom pivom i sokićima su bili malo iznenađenje za sve sudionike uspona. Cijeli uspon je protekao bez problema.

-HPD Sniježnica zahvaljuje svima od srca jer su svi jednostavno bili odlični.

Sudjelovali su građani te različita planinarska društva: PD Pinklec, PD Kondor, PD Šumar, PD Sv. Ilija i Biciklistički klub Konavle koji je zbog ovog današnjeg događaja čak odgodio svoju utrku kroz Konavle da se nama pridruže u usponu. Posebno hvala HGSS Dubrovnik koji je brinuo o sigurnosti svih

sudionika kao i Turističkoj zajednici Konavle. Hvala svima i vidimo se dogodine! -ističu iz HPD Sniježnica.

Oglas 63

• 12. OŽUJKA 2014.

ATLANT POSLOVNI CENTAR

m 00 m 1 0 O 0 D 2 1 5 5 D O I/m DOSTANO V 2 R U m / E R U E 0 0 0 0 2.8 EKCRIEJTNEINNE*A: 2.8 2

2

D 55 O I V O STAN CIJENA: IŽBE N A TUMA UKNJ N E Ž I SN IJEDI DO DA VR

Informacije: Atlant poslovni centar d.o.o., Od Svetoga Mihajla 1, Dubrovnik, tel. 020 35 22 27, info@apc.hr, www.apc.hr * PLANIRANI TERMIN UKNJIŽBE NEKRETNINE TRAVANJ 2014.

64 Zadnja

12. OŽUJKA 2014. •

SUSRET HRVATSKE KATOLIČKE MLADEŽI

Dolazi nam 32 tisuće mladih!

POGLED STRAGA 20 Reportaža

Pločani skinuli ‘neman’ s dnevnog reda

46 Sport

Biskup Uzinić se zahvalio obiteljima koji su svoje domove stavili na raspolaganje, te uputio poziv obiteljima da pronađu još malo prostora, jer mladi mogu spavati i u vrećama na podu. Zahvaljuje se i svim volonterima Dubrovačke biskupije za sve što su učinili Piše/Foto Tea Stjepović

Dubrovački biskup Mate Uzinić je u ponedjeljak ujutro ispred Katedrale radosno objavio broj mladih koji se odazvao i prijavio na Susret katoličke mladeži koji će se održati 26. i 27. travnja ove godine u našem Gradu.

— Radi se o zaista iznenađujućem broju od oko 32 tisuće mladih iz drugih biskupija koji žele sudjelovati na ovom Susretu, a ako njima dodamo i naše mlade ta brojka je rekordna i premašuje 35 tisuća sudionika, rekao je biskup.

— Zahvaljujem svim volonterima Dubrovačke biskupije za sve što su

učinili. 1600 mladih odradilo je svoj posao, ali pred njima je još posla jer je potrebno sve te mlade prihvatiti i organizirati da bi sve proteklo kako Bog zapovijeda – dodao je biskup Uzinić.

— Zahvaljujem našim obiteljima koji su svoje domove stavili na raspolaganje, ali to nije dovoljno, stoga ovo koristim kao poziv obiteljima da pronađu još malo prostora, mladi mogu spavati i u vrećama na podu, dovoljno je da im otvorimo svoje domove i pokažemo lijepu dobrodošlicu, kazao je Uzinić.

Također se zahvalio organizacijskom odboru za susret katoličke mladeži, Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i PU Dubrovačkoneretvanskoj, ali i svima onima koji su na neki način pomogli.

Nakon 20 godina Hasan Kacić objesio kopačke o klin 59 DuList IN

Susret s idolom - Mark Knopfler oduševljen Markosom!

Slijedeći broj DuLista u prodaji od 19. ožujka

Dalibor Davidović o slušanju glazbe danas

Čitajte nas na www.dulist.hr!

36 Kultura