Dulist #522

DUBROVAČKI TJEDNIK #522 Srijeda, 24. studenog 2021. • Cijena 7 kn

SRI PUTOPIS IVANA VUKOVIĆA

Oman - zemlja osmijeha, tamjana i dobre hrane STR. 56

60 GODINA LJUBAVI RUŽICE I ALEKSANDRA

ČET

PET SUB NED PON UTO

JEDRILIČAR ALEC CVINAR

Ljudi previše traže.

Sreća je proces i iz dana u dan je stvaramo

San mi je Olimpijada 2024.!

STR. 12

STR. 46

GRAD BRUJI O ŠVERCU

Otkrivamo zašto je Turčin naglo zatvorio ‘Baklava bar’ u Vićanovoj zgradi

VRATA OD PONTE

Pukla kamena greda, drži je štica! Kad će obnova?

STR. 10

MATOVE TRI DAME I AS IZ RUKAVA

Koje vizije donose ljudi koji vode kulturu, financije, izgradnju i turizam Grada?

STR. 6

GOSPAR PAVO HANDABAKA

Tražeći sliku pranone ‘potegnuo’ sve do Češke!

STR. 14

2 Oglas

24. STUDENOG 2021. •

Aktualno 3

• 24. STUDENOG 2021.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Petar Ipšić Ivan Jelčić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 24. studenog 2021.

Broj 522 Godina 11.

www.dulist.hr

4

ZVAO I NAJMODAVCA U POMOĆ

Aktualno

Vlasnik baklavdžinice s Vojnovića krijumčario ljude Foto DuList/Instagram C. C.

29 – godišnji vlasnik slastičarne s baklavama Turkish Baklava Pastry na Putu Iva Vojnovića Hüseyin Cem Çetinkaya sredinom rujna uhićen je u Trilju zbog sumnje u pomaganje u ilegalnom prelasku državne granice četvorici stranih državljana

Aktualno 5

• 24. STUDENOG 2021.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji imamo relativno dobru demografsku sliku — Nikola Dobroslavić ŽUPAN Tko bi pomislio da se iza baklava slatkih k’o šerbet može skrivati nimalo slatka, već kriminalistička priča koja je ‘uzburkala’ duhove po Gradu? Naime, kako DuList doznaje, 29 – godišnji vlasnik slastičarne s baklavama Turkish Baklava Pastry na Putu Iva Vojnovića Hüseyin Cem Çetinkaya sredinom rujna uhićen je u Trilju zbog krijumčarenja četvorice stranih državljana.

Potvrda je to priče o kojoj posljednjih tjedana cijeli Grad ‘bruji’, a koju je dodatno potaknulo i iznenadno zatvaranje ove slastičarne s baklavama, gotovo preko noći, nakon relativno kratkog vremena od njezinog otvorenja. Tim tragom odlučili smo sve informacije koje su do nas došle provjeriti s nadležnim institucijama.

Iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske te Općinskog državnog odvjetništva iz Splita potvrdili su nam sve okolnosti događaja, naravno, ne otkrivajući identitet počinitelja. Prema odgovoru iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske, 16. rujna 2021. godine policijski službenici Policijske postaje Trilj dovršili su kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjim državljaninom Turske zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.

Izvukao se jamčevinom

— Naime, istog se sumnjiči da je 15. rujna 2021. godine na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske u vozilu prevozio četiri strana državljana bez osobnih dokumenata za koje se utvrdilo da su nezakonito ušli i nezakonito borave u Republici Hrvatskoj.

Zbog sumnje u počinjenje gore navedenog kaznenog djela, 29-godišnjak je 16. rujna 2021. godine, uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku – istaknuli su iz PU splitsko-dalmatinske.

Nakon ‘susreta’ s pritvorskim nadzornikom, protiv Cetinkaye je Državno odvjetništvo u Splitu, a nakon provedene istrage, 11. listopada 2021. podiglo optužnicu zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i

boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.

Okrivljeniku se, stoji u odgovoru glasnogovornika splitskog DORH-a Josipa Mršića, stavlja na teret da se 15. rujna 2021. osobnim vozilom dovezao na šire područje grada Trilja te je po prethodnom dogovoru u svoje osobno vozilo primio četiri turska državljanina.

— To je napravio kako bi ih za novčanu nagradu prevezao do grada Šibenika i time im omogućio nesmetano kretanje prema unutrašnjosti Republike Hrvatske, a potom i prema drugim članicama Europske unije, premda je znao da oni nemaju dozvolu za boravak u Republici Hrvatskoj u čemu su ga spriječili službenici Postaje granične policije Trilj. Okrivljeniku je u predmetu bio određen istražni zatvor, međutim, izbjegao ga je plaćanjem jamčevine u iznosu od 37.500,00 kuna – objasnili su nam iz splitskog Općinskog državnog odvjetništva.

Vićane, pomozi

No, okolnosti pomaganja oko protuzakonitog prelaska državne granice za koje je Hüseyinu Cemu Çetinkayi određen istražni zatvor, nisu jedine intrigantne pojedinosti ovog slučaja.

Naime, neslužbene informacije koje su do nas došle govore u prilog tome da se Cetinkaya pred DORH-om pozivao na dubrovačkog političara Vićana pokušavajući se, iz njemu poznatih razloga, zacijelo na neki način ‘izvući’

Okrivljeniku se, stoji u odgovoru glasnogovornika splitskog DORH-a Josipa Mršića, stavlja na teret da se 15. rujna 2021. osobnim vozilom dovezao na šire područje grada Trilja te je po prethodnom dogovoru u svoje osobno vozilo primio četiri turska državljanina

Okrivljeniku je u predmetu bio određen istražni zatvor, međutim isti je ukinut pošto je uplatio jamčevinu u iznosu od 37.500,00 kuna - DORH iz situacije u kojoj se našao. Međutim, kasnije se saznaje kako nije bila riječ o ovom dubrovačkom političaru, već njegovom bratu sucu Svetu Vićanu.

A, zasigurno nije slučajnost, što se Cetinkaya pokušao pozvati upravo na Vićane s obzirom da je prostor u kojem se nalazila baklavdžinica Turkish Baklava Pastry u vlasništvu ovog dubrovačkog suca. Hüseyin Cem Çetinkaya izišao je iz Vićanova prostora nakon nepune godine dana rada te se prostor ponovno iznajmljuje.

Prije nego je slastičarna zatvorena, naglasimo i kako je tjednima na njoj stajala obavijest na vratima kako je zatvorena iz objektivnih i privremenih razloga.

Inače, Hüseyin Cem Çetinkaya vlasnik je tvrtke ĐEM 19 d.o.o osnovane 2020. Temeljni kapital ove tvrtke, prema informacijama stranice Poslovna.hr, financiran je stranim kapitalom u stopostotnom iznosu. ĐEM 19 d.o.o., navodi se dalje na Poslovna.hr, je 2020. ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 0,00 kuna, a tvrtka je tekuće godine poslovala s gubitkom, dok je prethodne godine poslovao s neto dobiti. ĐEM 19 d.o.o. je u 2020. ostvario neto rezultat poslovanja u iznosu od -26.090,00 kuna, istaknuto je na Poslovna.hr. • LR

6 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

Ovo su ljudi koji nam drže kulturu, financije, turizam i izgradnju MATOVE TRI DAME I AS IZ RUKAVA

Iako još nije do kraja kompletirana nova ekipa pročelnika Mata Frankovića, neka nova lica ipak su došla u Gradsku upravu. Stoga ih ovom prilikom predstavljamo, a riječ je o pročelnicama Pauli Pikunić Vugdelija, Antoneli Svilarić i Julijani Antić Brautović te pročelniku za financije Anti Vojvodiću Privodi se kraju reorganizacija Gradske uprave, koja podrazumijeva i novu, ili kako je svojevremeno izjavio gradonačelnik Mato Franković, ‘svježu krv’ na čelu pojedinih upravnih odjela.

Dok se čekaju rezultati natječaja za još tri odjela, ali i promjena u UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, predstavit ćemo dosadašnja nova lica Frankovićeve Gradske uprave.

Sve je zapravo počelo odlaskom bivšeg pročelnika Srđana Todorovskog, koji je u proteklom mandatu Mata Frankovića vodio odjel za izgradnju i upravljanje projektima. Na njegovo je mjesto stigla Paula Pikunić Vugdelija, koja već tri godine radi upravo u ovom odjelu. U Grad Dubrovnik došla je iz privatnog sektora. Naime, 11 godina radila je kao statičar u privatnoj tvrtki koja se bavi projektiranjem i nadzorom.

— Na tom sam se radnom mjestu upoznala sa svim fazama projektiranja, stručnog nadzora, ishođenja dozvola i upravljanja projektima zahvaljujući direktoru tvrtke i ostalim starijim kolegama koji su bezrezervno dijelili svoje dugogodišnje iskustvo s nama mlađima – govori nam pročelnica Pikunić Vugdelija koja je završila Građevinski fakultet u Zagrebu, usmjerenje

Piše Andrea Falkoni Račić Foto Zvonimir Pandža/ Grad Dubrovnik

Konstrukcije.

Zanimalo nas je i kako se prije tri godine odlučila na prelazak u javni sektor.

Okretanje nove stranice

— Razlog za prelazak u javni sektor ne leži u razlici između javnog i privatnog, već u činjenici da sam se zasitila

Prioriteti su stručno i savjesno voditi gradske investicije od početka do kraja, birati najfunkcionalnija i najisplativija rješenja, što više koristiti sredstva EU fondova – Paula Pikunić Vugdelija

jednog područja struke i željela se okušati u sasvim novom području. Za mene je trenutak objave javnog natječaja Grada Dubrovnika bio trenutak za pokušaj okretanja nove stranice i prilika za daljnji razvoj u profesionalnom smislu. Imala sam sreću da mi je to uspjelo, što naravno ne znači da je isključen povratak u privatni sektor jednoga dana. Upravni odjel za izgradnju jako je zanimljiv odjel za inženjersku struku budući se radi o uglavnom većim i važnim javnim investicijama koje služe građanima, a prolazi se kroz baš sve faze projekta, od početne ideje do realizacije, što je zaista izazov i vrijedno iskustvo. Može se jako puno naučiti, a posao je kompleksan – ističe pročelnica.

S dolaskom na mjesto pročelnice postavila je i određene prioritete.

— Prioriteti su stručno i savjesno voditi gradske investicije od početka do kraja, birati najfunkcionalnija i najisplativija rješenja, što više koristiti sredstva EU fondova, što više toga napraviti dok sam na tom radnom mjestu. Mislim da je moj prethodnik postavio odjel na dobre noge i da samo tim putem treba nastaviti.

Također je važno poraditi na što boljoj

Aktualno 7

• 24. STUDENOG 2021.

povezanosti i suradnji svih gradskih odjela jer svaki odjel i svaka gradska tvrtka ima svoju važnu ulogu za uspjeh projekta – naglašava Paula Pikunić Vugdelija.

Nismo mogli ne dotaknuti se poskupljenja građevinskog materijala koje svakako utječe na brojne projekte pa tako i one u javnom sektoru. Svjedočili smo tome i kod radova na rekonstrukciji Lapadske obale.

Budući da sam tek preuzela dužnost, još uvijek se upoznajem sa svim projektima i dionicima u mom novom poslu. Odjel u svom nazivu sadrži tri opširna segmenta te smatram da su sva tri jednako važna – Antonela Svilarić

Teško je raditi s proračunom opustošenim krizom

— Na Lapadskoj obali još nismo došli u situaciju da se poskupljenje građevinskog materijala odrazilo na projekt jer smo onaj potencijalno najveći problem dosta rano detektirali i riješili na vrijeme. Očekujemo da ćemo svaki budući zahtjev izvođača po tom pitanju rješavati prema naputcima zakonodavnih tijela. Važno je revidirati troškovnike u kojima su cijene procijenjene iz vremena prije Covid krize kako nas ishod javne nabave ne bi iznenadio. Također je važno ubuduće ugovore s izvođačima uvrstiti opcije na koje je Vlada RH uputila. Pratimo i edukacije koje organizira HGK na tu temu kako bismo preduhitrili potencijalne probleme. Ako je izvođač u problemima i projekt je u problemima, a cilj je uvijek uspješno završen projekt – objasnila je.

Budući da je koronakriza ‘nagrizla’ sve segmente gospodarstva pa i sam građevinski sektor, pitali smo je li se to odrazilo na interes za izvođenje određenih projekata.

— Mislim da interes izvođača nije opao. Pandemija je pogodila cijeli svijet, poremetila tržište sirovina, uzrokovala probleme u transportu... Priča je vrlo složena i više za diskusiju s nekim ekonomskim analitičarom, ali rekla bih, sudeći po nekim javnim nabavama koje smo nedavno imali, da imamo zasad dovoljno zainteresiranih izvođača – zaključuje na ovu temu pročelnica.

Dotaknuli smo se i projekata koji nas čekaju u idućoj godini. Tu pročelnica naglašava kako s idućom godinom počinje novo financijsko razdoblje Europske unije i velike se nade polažu u njega.

— Teško je raditi s proračunom koji je opustošen Covid krizom, ali vjerujemo da će se i to promijeniti. Projekata bi se u idućoj godini započelo puno više da nije tako, ali što je – tu je. O detaljima natječaja koji nam predstoje podrobnije može reći pročelnica Zrinka Raguž, koja vodi kako ga ja vidim naš ‘sestrinski’ odjel budući da se gotovo svi naši projekti većim dijelom oslanjaju na EU sredstva – rekla je među ostalim

pročelnica.

Iz Libertasa u odjel za turizam, gospodarstvo i more

Mislim da interes izvođača nije opao.

Pandemija je pogodila cijeli svijet, poremetila tržište sirovina, uzrokovala probleme u transportu... – Pikunić Vugdelija

O turizmu, gospodarstvu i moru odnedavno brine pročelnica Antonela Svilarić, koja je proteklih 16 godina radila u javnom gradskom prijevozniku Libertas. U Gradsku upravu došla je iz kvote Vićanovog Dubrovačkog demokratskog sabora, a na listi te stranke za Gradsko vijeće na zadnjim lokalnim izborima bila je na petom mjestu. S turizmom, osim po obrazovanju baš i nema dodirnih točaka jer je u tom sektoru radila tek pola godine. Naime, kako sama navodi, na Veleučilištu u Dubrovniku završila je studij menadžmenta u turističkoj destinaciji. Pola godine provodi u operativi Agencije Atlas, a potom 16 godina radi u Libertasu Dubrovnik na raznim mjestima – od šalterskog radnika, preko voditelja komercijalnog odjela do glavnog kontrolinga društva.

— Nakon tih 16 godina željela sam neku promjenu. S obzirom da sam i po struci dipl. ing. menadžmenta u turizmu, a moji sami počeci rada su bili u turističkom sektoru, ovaj odjel bi bio kao neki logičan slijed. Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more je jedan jako zanimljiv i opširan odjel koji provodi brojne aktivnosti u poticanju poduzetnika, posebno onih koji pomažu održavanju tradicionalnih zanimanja. Zahvaljujući i našim potporama, povijesna gradska jezgra ostaje mjesto mnogih malih obrtnika, kožara, urara, zlatara itd. – ističe Svilarić za DuList.

‘Poštujmo grad’

Na naše pitanje kakvo je stanje zatekla u ovom za Dubrovnik važnom odjelu te koje bi segmente trebalo unaprijediti odgovara:

— Budući da je turizam glavna industrija u Dubrovniku, pandemija uzrokovana Covidom-19 stavila je brojne projekte sa strane, koje ćemo svakako nastojati čim prije vratiti, ali smo isto tako iznimno ponosni na ostvarenje rekordnih rezultata te na činjenicu da nam turistička sezona svake godine počinje ranije kao i da se produžuje izvan ljetnih mjeseci. Svakako ćemo intenzivno nastaviti raditi na projektu ‘Poštujmo grad’ koji ima za cilj izbjeći prekomjerni broj turista na određenom prostoru u određenom vremenu jer ovaj projekt i postoji kako bi se unaprijedila kvaliteta življenja i boravka svih stanovnika i gostiju grada Dubrovnika, a ujedno sačuvala kulturna baština – ističe.

A kakva su njena promišljanja o budućnosti dubrovačkog turizma nakon dvije pandemijske godine te je li na tom planu već poduzela određene korake?

— Budući da sam tek preuzela dužnost, još uvijek se upoznajem sa svim projektima i dionicima u mom novom poslu. Odjel u svom nazivu sadrži tri opširna segmenta te smatram da su sva tri jednako važna. Naglasak ćemo stavljati sukladno uvjetima i mogućnostima. Budući da je pandemija uzrokovana Covidom-19 ograničila financijske mogućnosti, to je u konačnici onemogućilo realizaciju određenih projekata. Nastojat ćemo iste vratiti, ali imamo i u planu nove projekte za koje jedva čekam da ugledaju svjetlo dana – naglašava pročelnica Antonela Svilarić.

Zanimalo nas je i je li po njenom mišljenju turistički sektor u protekle dvije godine dovoljno zajednički promišljao krizu te poteze koje bi trebalo napraviti radi privlačenja turista u novim okolnostima.

— Neki hoteli su nažalost ove godine ostali zatvoreni, međutim to je pitanje poslovnih politika i odluka. Koliko sam informirana, razlog je nedostatak radne snage. Smatram da je šteta da je do toga moralo doći jer da smo imali i više smještajnih jedinica, vjerujem kako bismo imali još bolje rezultate u sezoni koja je iza nas. Činjenica je da je potražnje bilo i više nego što smo očekivali i nadali se, međutim zasigurno postoje objektivni razlozi za takve odluke – zaključuje pročelnica.

Očekuju nas analize

Iz Dubrovačkih muzeja u Gradsku upravu došla je Julijana Antić Brautović, donedavna ravnateljica spomenute ustanove u kulturi Grada Dubrovnika.

Iako je ne treba posebno predstavljati, budući da ju je dubrovačka javnost imala priliku upoznati dok je vodila Muzeje, istaknut ćemo kako se, a što

8 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

eventualna poboljšanja unutar odjela.

U 2022. više novaca za kulturu

Nema novih ‘rezanja’ financijskih sredstava za kulturu, upravo suprotno. Vjerujemo da je najteže financijsko razdoblje iza nas i da nas čekaju financijski stabilnija vremena – Julijana Antić Brautović

su nedavno naveli i iz Grada Dubrovnika, Antić Brautović istaknula svojim djelovanjem u području novinarstva, marketinga i medija, a posebice u sektoru kulture. Od 2010. sve do 2021. godine prošla je različite pozicije u Dubrovačkim muzejima, od stručne suradnice za odnose s javnošću i marketing, voditeljice prethodno navedenog odjela, članice Stručnog vijeća Dubrovačkih muzeja i u konačnici ravnateljice Dubrovačkih muzeja.

Naše prvo pitanje za novu pročelnicu UO za kulturu i baštinu odnosilo se na zatečeno stanje.

— Budući da sam Upravni odjel za kulturu i baštinu preuzela prije niti mjesec dana, još je rano za donošenje ozbiljnih zaključaka. Po trenutnim saznanjima, riječ je o stabilnom i dobro ekipiranom odjelu, s velikim potencijalom. U idućem nas razdoblju svakako očekuju detaljne analize i eventualne reorganizacije u skladu s njima kako bismo koristili puni potencijal raspoloživih resursa i bili što efikasniji – ističe za DuList Julijana Antić Brautović. Dodaje kako je tekuća godina u financijskom smislu doista restriktivna pa kulturnim ustanovama, kao i vaninstitucionalnom kulturnom sektoru, zaista nije bilo jednostavno realizirati programe, tim više što su eventualne zalihe resursa koje su imali iscrpljene još prošle godine.

— Ipak, kultura je ponovno pokazala da je jedan od najprilagodljivijih sektora i da se uspješni i kvalitetni programi mogu realizirati i uz ograničena financijska sredstva. Do sada je realizirano preko 200 novih kulturnih programa, što je doista respektabilan broj i pokazuje da publiku nismo zanemarili unatoč svim ograničenjima – smatra nova pročelnica za kulturu i baštinu.

Naše sljedeće pitanje odnosilo se na

— Upravni odjel za kulturu mora preuzeti ulogu inicijatora i koordinatora prioritetnih kulturnih programa s obzirom na Strategiju razvoja kulture 2015. – 2025. i novodoneseni Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a ‘Starim gradom Dubrovnikom’, ali i aktivnije usmjeravati kulturni sektor na osmišljavanje i realizaciju takvih programa. No, za konkretne zaključke i mjere koje će iz njih proizaći neophodna je detaljna analiza sektora i to je posao kojem ćemo se posvetiti sljedećih godinu dana – navodi dalje.

Budući da je iza nas, a što je navela i sama pročelnica, godina s ograničenim financijskim sredstvima, zanimalo nas je očekuju li kulturu bolni ‘rezovi’ i u 2022. godini — U proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu planirano je povećanje ukupnih izdvajanja za kulturu od 11 milijuna kuna u odnosu na tekuću godinu, od čega je za programe ustanova u kulturi planirano 4,3 milijuna kuna više, dok je za nezavisne programe financirane kroz Program javnih potreba u kulturi planirano povećanje od 500.000 kuna. Dakle, nema novih ‘rezanja’ financijskih sredstava za kulturu, upravo suprotno. Vjerujemo da je najteže financijsko razdoblje iza nas i da nas čekaju financijski stabilnija vremena, iako je jasno da će ona ovisiti o globalnoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi – zaključuje Julijana Antić Brautović.

Veći prihodi u odnosu na 2020.

Iz gradskog prijevoznika Libertas u Upravni odjel za proračun, financije i naplatu stigao je pročelnik Ante

S protekom vremena ću imati realniju sliku odjela, a koliko sam upoznao odjel u ovih mjesec dana ne mislim da će trebati raditi veće promjene unutar odjela već će to biti neke manje korekcije – Ante Vojvodić

Vojvodić. Dubrovačka javnost upoznala ga je 2017. godine kada dolazi na čelo Libertasa. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku, a svoju karijeru započinje 2003. godine kao pripravnik u Privrednoj banci Zagreb d.d., podružnica Dubrovnik. Nakon pripravničkog staža stalno se zapošljava u PBZ-u gdje radi na poslovima menadžera za korporativne klijente. Godine 2005. prelazi u Dubrovačku trgovinu d.d. na poziciju direktora, odakle u lipnju 2017. prelazi u gradsku tvrtku za javni prijevoz. Netom prije prelaska u Gradsku upravu na Gradskom vijeću prozvan je Davidom Copperfieldom zbog načina na koji je Libertas vodio kroz krizu.

— Stanje u Upravnom odjelu za proračun, financije i naplatu je zadovoljavajuće. Naše obaveze i radni zadaci se izvršavaju uredno i na vrijeme. S protekom vremena ću imati realniju sliku odjela, a koliko sam upoznao odjel u ovih mjesec dana ne mislim da će trebati raditi veće promjene unutar odjela već će to biti neke manje korekcije – rekao je kratko za DuList novi pročelnik Vojvodić te istaknuo kako će Grad Dubrovnik ovu godinu završiti s rastom prihoda od 7 posto u odnosu na 2020. godinu.

Jedno od neplaniranih opterećenja za proračun predstavlja testiranje zaposlenika koji nemaju covid potvrde.

Sam gradonačelnik Mato Franković prošlog je tjedna istaknuo kako je riječ o trošku od 300 tisuća kuna mjesečno.

Zanimalo nas je gdje će se ta sredstva iznaći.

— Procijenjeni iznos od 300 tisuća kuna koji je najavljen za trošak testiranja odnosi se na zaposlenike gradske uprave, javnih ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Dubrovnika. S obzirom na to da je riječ o nepredviđenom izdatku, proračunska stavka definirat će se prilikom rebalansa proračuna – objašnjava pročelnik.

Od pročelnika smo zatražili i podatke o trenutnim potraživanjima Grada Dubrovnika, koja iznose nešto više od 86 milijuna kuna.

— Od ukupnog iznosa potraživanja 31,15 posto se odnosi na nedospjela potraživanja čija naplata dolazi u sljedećim mjesecima. Potraživanja su povećana u odnosu na protekle dvije godine za 7,94 posto. Najveća potraživanja se odnose na pristojbu za zaustavljanje vozila na Pilama, komunalni doprinos i komunalnu naknadu – odgovora nam pročelnik Vojvodić.

Uskoro se očekuje i predstavljanje proračuna za 2022. godinu kojega je gradonačelnik nazvao realnim, u potrošnji konzervativnim.

Aktualno 9

• 24. STUDENOG 2021.

DONOSIMO DETALJE ZIMSKOG FESTIVALA

Doček uz Vatru i Silente i Covid potvrde Ragusavecchia. Kao i za koncerte na Stradunu, i ovdje će ulaz biti moguć uz predočenje covid potvrde. Neće izostati niti tradicionalni koncert DSOa prvog dana siječnja, a program festivala zatvorit će klapa Rišpet.

Vlakić u Uvali, kolenda bus...

Ako se epidemiološka situacija ne promijeni, Dubrovčane će u 2022. godinu uvesti Vatra i Silente.

No, svi koncerti pa i ovaj bit će organizirani uz Covid potvrde Pred nama je još jedan, osmi po redu Dubrovački zimski festival koji se otvara već ovu subotu, 27. studenog paljenjem prve adventske svijeće i blagdanske rasvjete. Ugođaj će upotpuniti koncert ‘Rock galama’ Nena Belana i Fiumensa. Ono što vjerujemo brojne Dubrovčane zanima jest Doček 2022. godine, koji bi se ove godine trebao održati (ako epidemiološka situacija ostane nepromijenjena) uz nastup dubrovačkog benda Silente i virovitičke Vatre. Svi koncerti na otvorenome, ispred svetog Vlaha, uključujući i Doček, organizirat će se uz predočenje Covid potvrde.

Koncerti

— Prije Dočeka neće se postavljati

Za ljubitelje dobre hrane, Turistička zajednica organizira tradicionalne Dane bakalara, a tu je i novi program, ‘Božićni tratamenat u Gornjim selima’

velika pozornica i to je najveći izazov uz epidemiju s kojim se susrećemo jer u slučaju loših vremenskih uvjeta koncerti neće biti održani. No sa svim izvođačima dogovorio se model da ako se na dan zakazanog nastupa koncert ne bude mogao održati, bit će prebačen na neki drugi termin u vrijeme Adventa – rekla je zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić na predstavljanju programa ovogodišnjeg festivala.

Osim Belana i samog Dočeka, očekuju nas na Stradunu još dva koncerta. Tako će 11. prosinca zasvirati Magazin, a 29. prosinca Marko Škugor. Tu su i dva koncerta u hotelu Valamar Lacroma.

Prvi nas očekuje već 6. prosinca uz Dan dubrovačkih branitelja kada će uz Dubrovački simfonijski orkestar nastupiti naša Tereza Kesovija. Drugi koncert u ovom hotelu jest Dubrovački božićni koncert 19. prosinca kada će se na binu uz DSO pod ravnanjem maestra Ivana Huta popeti i sopranistica Valentina Fijačko, tenor Roko Radovan, vokali Goran Karan, Lucija Pećar i Nikoleta Ivanković te klapa

Iako je naglasak Zimskog festivala na događanja u povijesnoj jezgri, ove godine neće izostati niti šarena zima u Uvali s popularnim vlakićem za djecu, a bogat program očekuje nas i u Lazaretima, ali i u svim kulturnim ustanovama Grada Dubrovnika. Foto kutak ostaje na Luži, a otvorit će se i novi u atriju Kneževa dvora. Tu je i prošle godine uveden pop-up kolenda bus.

— Kolenda je ono što Dubrovnik uz ostalo čini izuzetnim u usporedbi s ostalim dijelovima Hrvatske, ali i svijeta – rekla je Tepšić.

Za ljubitelje dobre hrane, Turistička zajednica organizira tradicionalne Dane bakalara, a tu je i novi program, ‘Božićni tratamenat u Gornjim selima’ 11. i 12. prosinca.

Božićni ugođaj upotpunit će i blagdanska rasvjeta pa je tako Grad ukrašen s više od 1200 rasvjetnih tijeka, 30 veći i manjih božićnih jelki te više od tisuću metara dekorativne lovorike.

Krenula promocija

Direktorica TZ-a Ana Hrnić rekla je kako je važno ponuditi kvalitetan sadržaj kako bismo imali što veći broj posjetitelja u ovom dijelu godine.

— Započeli smo mnogobrojne promotivne aktivnosti koje su prvenstveno fokusirane na tržište Hrvatske, ali i regije – rekla je Hrnić. Spomenula je i kako je povezanost Dubrovnika ove godine značajno bolja nego prošle godine.

Iza ovogodišnjeg programa festivala krije se ista ekipa – Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Dubrovačke ljetne igre te gradske kulturne ustanove. O epidemiološkoj situaciji ovisi hoće li se ovogodišnji program moći realizirati u potpunosti. O njoj naravno ovisi i organizacija Dočeka na Stradunu.

10 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

DEŽURNE LJEKARNE

Gradski info SERVISNE INFORMACIJE

POMOĆNIK TRENERA

Kobešćak na klupi francuske vaterpolske reprezentacije

Ljekarna ‘Gruž’ od 22. 11. do 28. 11. 2021.

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 29. 11. do 5. 12. 2021.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati sljedećeg dana.

VRATA OD PONTE U LOŠEM STANJU

Pukla kamena gred Pitali smo DPDS ka Foto Zvonimir Pandža

Trener VK Jug Adriatic osiguranje Vjekoslav Kobešćak imenovan je pomoćnikom trenera francuske muške vaterpolske reprezentacije, objavio je u ponedjeljak Francuski savez (FFN).

— Dolazak ovog kvalitetnog trenera odlična je vijest za francuski vaterpolo i dokazuje ambiciju francuskog saveza.

Nema sumnje da će komplementarnost Floriana Bruzza (novi izbornik) i Vjekoslava Kobešćaka stvoriti snažan kolektiv i kompetitivnu momčad za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine – navodi se u priopćenju za javnost Francuske plivačke federacije.

— Točno je. Kontaktirali su me iz francuske federacije i ponudili suradnju koju sam u dogovoru s čelnim ljudima u klubu prihvatio. Naravno, Jug je fokus moga rada, a s Francuzima ću raditi po potrebi, par puta godišnje.

Veselim se novom izazovu – kazao je Kobešćak uoči puta u Beograd gdje Jugaše očekuje turnir Premier regionalne lige.

Izvor: VK Jug AO

To je jedan od interventnih poslova koje Društvo mora napraviti, bez obzira u kojoj smo situaciji. Vrata od ponte stradala su sama od sebe, od vremena

Aktualno 11

• 24. STUDENOG 2021.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-16, srijedom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–16, srijedom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-16, srijedom zatvoreno Tvrđava Revelin: 10–16, srijedom zatvoreno

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

da, drži je štica. ad će obnova Vrata od Ponte uskoro bi trebala ići u obnovu. Projekt je gotov i odobren, a Renata Andjus, predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine, u čijoj je ingerenciji renovacija, ističe da se uskoro otvaraju ponude pristigle na natječaj. Nakon toga, trebalo bi se odabrati izvođača i krenuti u realizaciju projekta. Do tada, željezni potporni stupovi će još malo ‘pridržavati’ puknutu kamenu gredu koju je potrebno obnoviti, odnosno izmijeniti.

— To je projekt koji je star nekoliko godina. Vrata od Ponte stradala su sama od sebe, od vremena. Pukla je kamena greda koju je potrebno izmijeniti. Već prije pet godina ta je greda bila poduprta drvenim gredama, no one su s vremenom sagnjele. Projekt je gotov i konzervatori su ga odobrili. U tijeku je natječaj tko će dobiti radove – naglasila je. Inače, navedeni željezni stupovi su postavljeni malo prije Velike Gospe.

— I čak smo od Dubrovčana, koji jako vole procesiju za Veliku Gospu, dobili grozne transparente na kojima je stalo kako smo se usudili staviti stupove kad treba proći procesija. Neke još imam.

A što će koga ubit’, uopće nije važno – dodala je.

‘Moralo se konačno nešto napraviti’

Andjus ističe kako je riječ o važnom projektu.

— Moralo se konačno nešto napraviti, bez obzira u kojoj smo situaciji. To je jedan od interventnih poslova koje Društvo mora napraviti. Vrata su direktno povezana s hodnikom zidina. Inače, imali smo mi prije već jedan projekt koji je bio totalno neprimjeren. Jedan je projektant htio razgraditi cijele zidine da bi to popravio. To nije prihvaćeno – rekla je i dodala da će radovi krenuti čim se odabere izvođač.

— Zbog toga o iznosu radova ne

možemo govoriti jer nismo još otvorili ponude. Idući tjedan ćemo znati sve informacije – zaključila je.

O iznosu radova ne možemo govoriti jer nismo još otvorili ponude. Idući tjedan ćemo znati sve informacije

‘Crtica’ o Vratima

Književnik i novinar Boris Njavro u kolumni ‘Ulicama moga Grada’ zapisao je kako su Vrata od Ponte bila zapravo nekad nešto kao službeni, protokolarni ulaz u Grad. Kroz njih bi prošli svi velikaši, uzvanici, diplomati i svi dragi gosti Republike svečano dočekani, nakon što bi se njihovi brodovi vezali u Porat. Prolaskom kroz ta Vrata došli bi pred Katedralu, ali i pred Knežev dvor, gdje bi ih primio Knez. Iako je ime Vrata od Ponte ostalo kroz stoljeća zabilježeno kao službeno do danas, ime im se mijenjalo pa su ih zvali i praktično Vrata luke, čak i Vrata pod kaštelom, pa i Vrata unutarnjeg mora. Zvali su ih i Vrata pod zvonom, jer i ta vrata, kao i ostalih pet gradskih vrata – ulaza u Grad, zatvarala bi se nakon prvog večernjeg zvona. ‘Gospar noći’, kako su zvali glavnog ključara svih vrata Grada, obišao bi svaka od pet vrata svaku večer nakon zvona, ključeve od četiri vrata dao bi na čuvanje Knezu u Dvor, a samo bi ključ od ovih, Vrata od Ponte ostavio kod sebe na čuvanje. Nešto slično kao i Vrata od Ploča, ona stara, unutarnja, tako i ova Vrata od Ponte u dva su dijela, unutarnji učinjen 1464. te vanjski, svakako otmjeniji, učinjen po nacrtu Paskoja Miličevića 1476. godine.

Taj mali međuprostor kroz koji se prolazi iz Luke do Držićeve poljane i ne tako davno imao je i skaline prema zidinama, koje su završavale pred kamenim zidićem, zapravo – nigdje. Istaknuo je kako bi se tu znalo i zasvirati i skriti i zapjevati, a da su danas u tom malom među prostoru, kao i po cijelom Gradu, male drvene barke na pola, na kojima se prodaju suveniri.

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

RAČUNALNE PRIJEVARE

Budite na oprezu!

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik zaprimili su u ponedjeljak od dvoje naših sugrađana dvije kaznene prijave za kaznena djela računalna prijevara.

U prvom slučaju, 46-godišnjakinja je prijavila kako je preko mobilne aplikacije zaprimila poruku nepoznate osobe u vezi oglasa kojeg je postavila na oglasniku, tražeći od nje da preko linka dostavne službe ispiše podatke svoje bankovne kartice. Kada je posumnjala da je prevarena, izvršila je uvid u svoje bankovno stanje i utvrdila da je prevarena za iznos od 2.400 kuna, koji joj je prebačen u Ukrajinu.

U drugom slučaju, 45-godišnjak je prijavio kako je također preko mobilne aplikacije zaprimio poruku od nepoznate osobe u svezi oglasa kojeg je postavio na oglasniku. Od njega je isto traženo da preko linka dostavne službe ispiše osobne podatke vlasnika kartice, podatke bankovne kartice, kao i iznos novca kojeg vlasnik računa posjeduje na računu. Kontaktirajući dostavnu službu, utvrdio je da ista nema navedeni način rada, odnosno od svojih korisnika ne traži bankovne podatke, zbog čega je posumnjao da se radi o prijevari. Provjerom stanja na računu, utvrdio je da mu s računa novci nisu dignuti.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska upozorava građane kako se u konkretnom slučaju radi o ‘phishing’ obrascima na internet stranicama kojima nepoznati počinitelji pokušavaju od građana dobiti podatke o broju njihove kreditne kartice, vlasniku kartice i CVV/CVC kodu koji je potreban kod svih internetskih plaćanja kad bankovna kartica nije fizički dostupna pa nije moguće zahtijevati PIN kartice.

— Također savjetujemo građane da ne daju tražene podatke – ističu.

12 Aktualno

24. STUDENOG 2021. • DUBROVAČKI ZIMSKI FESTIVAL Unatoč pandemiji i ‘tmurnim’ vremenima, veseli čuti kako kreće novo izdanje Dubrovačkog zimskog festivala. I Medo je stigao!

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

BRAČNI PAR MIRČEVSKI O VIŠE OD 60 GODINA LJUBAVI

Ljudi previše traže.

Sreća je proces i iz dana u dan je stvaramo Nemojte misliti da se mi nikad nismo posvadili. Jesmo, ali nakon par minuta bi se zagrlili. Meni je žao vidjeti kad je ona tužna.

Onda sam sav nekako slomljen – Aco Mirčevski

Piše/Foto Iva Dedo

Ovi golubići u osmom desetljeću života upoznali su se krajem pedesetih godina prošlog stoljeća dok je gospar Aco ljetovao u Dubrovniku kao pitomac u vojsci bivše države. Inače, rođen u okolici Prilepa, Ružicu je prvi put ugledao u plesnoj dvorani Hotela Lapad gdje je ona svirala s tamburaškim sastavom

U svakodnevici grubih brojeva, loših vijesti i neizvjesne budućnosti, potrebno nam je itekako pozitive te savjeta onih nešto starijih i mudrijih od nas. Po dozu za ovo izdanje DuLista svratili smo do Doma za umirovljenike Dubrovnik gdje smo popričali s bračnim parom Mirčevski – gospođom Ružicom i gosparom Aleksandrom koji su u ožujku ove godine napunili 60 godina skladnog zajedništva. Kako nam ističe Ružica Mirčevski, umirovljena učiteljica rođena u Gradu,

a koja je svog Makedonca upoznala sa sedamnaest godina, danas mladosti nedostaje strpljivosti kako u braku, tako i u životu.

Ljubavna odiseja

— Neke stvari treba znati progutati.

Jedno drugome moramo davati. Ljudi previše traže. Sreća je proces kojeg ti iz dana u dan svojim razmišljanjem i okolnostima stvaraš. Nju ti ne može netko dati. Ja živim u ovom trenutku.

Gledam što bi danas mogla napraviti.

Aktualno 13

• 24. STUDENOG 2021.

JADROLINIJA Iz Jadrolinije stižu dobre vijesti – stiže novi brod za Elafite, isključivo za prijevoz putnika. No, kada? E to se još ne zna točno.

Malo ćemo moj Aco i ja prošetati, popit ćemo kavu, čitat ću, uvijek se nađe nešto. Neko se rodi ljut, a meni je mama pjevala: ‘Ružice rumena u šarenom polju, ne daj se trgat’ svakome na volju. Daš li se trgat’ svakome na volju, nestat ćete brzo u šarenom polju’ – priča nam razdragano naša sugovornica.

Ovi golubići u osmom desetljeću života upoznali su se krajem pedesetih godina prošlog stoljeća dok je gospar Aco ljetovao u Dubrovniku kao pitomac u vojsci bivše države. Inače, rođen u okolici Prilepa, Ružicu je prvi put ugledao u plesnoj dvorani Hotela Lapad gdje je ona svirala s tamburaškim sastavom. Pitao je za ples i opet su se sreli na Stradunu kojim se šetala sa sestrom i prijateljicom. Za njom je jurišao, otkriva nam gospođa. Ispočetka imali su razlike koje su vrlo brzo svladali. Naime, kako objašnjava Ružica Mirčevski njena ljeta bila su ispunjena radošću, a njegova radom.

— Kod nas je život na selu zbilja jako težak. Moji su uzgajali duhan. Ujutro bi mater i otac rano ustajali. Nas je bilo osmero. Kako smo bili siromašni otišao sam u internat u Bitoli i tamo sam učio zanat mašinobravara. U Dubrovnik sam došao kao turist. Čim smo se oženili preselili smo se u Split gdje smo živjeli 41 godinu – govori nam Aleksandar Mirčevski. Zajedno su se ondje dodatno obrazovali, uskoro su dobili sina za kojeg kažu kako je bio zaista svestrano dijete te su se u jednom trenutku preselili u Herceg Novi nakon čega su se ponovno naselili u gradu ispod Marjana.

— Bila je to Odiseja – komentira gospođa Ružica. U mirovinu je prvo otišao gospar Aco, a kasnije gospođa Ružica. Kad je i ona stekla pravo, odlučili su se vratiti u Dubrovnik. Prodali su stan na Sućidru i otkupili kat u kući koju je u međuvremenu sagradio njen brat. Tada su imali oko 60 godina. Bilo je lijepo, objašnjava, opet doći i biti okružen s obitelji i prijateljima. Nažalost, mnogi od njih danas nisu među nama kao ni njihov sin koji je bio liječnik u Korčuli. Unuci su se također odselili u Švedsku pa su ostali sami zbog čega su kad je vrijeme sazrelo zaključili kako bi bilo najbolje da otiđu u dom za starije osobe. No, i tu ih je čekala avantura.

Uvijek jedno uz drugog

— U Dom za umirovljenike na Grudi

SPROVOD S KORONOM Sprovodi preminulih s koronom skuplji su u prosjeku za 1200 kuna. Razlog tomu leži u posebnom hermetičkom zatvaranju lijesa.

Bračni par Ružica i Aleksandar Mirčevski 1959. godine

otišli smo prije tri godine. Kako je tamo oštar zrak u grlu su mi pucali kapilari i liječnica mi je rekla da moram promijeniti klimu. Predložila mi je da se prebacim u Dubrovnik.

Prešao sam i žena je ostala u Konavlima. Bili smo razdvojeni tri mjeseca. Svaki drugi dan s autom sam išao kod nje. Bilo mi je teško. Bio sam tako tužan što je vidjela ravnateljica Marina Sambrailo i rekla mi je da je odmah dovedem. Odgovorio sam joj mogu li sjesti jer ću pasti u nesvijest.

Nikada se do tada nismo odvajali – tvrdi Aco Mirčevski i dodaje kako je tajna dugotrajne ljubavi poštovanje i razumijevanje.

— Nemojte misliti da se mi nikad nismo posvadili. Jesmo, ali nakon par minuta bi se zagrlili. Meni je žao vidjeti kad je ona tužna. Onda sam sav nekako slomljen – priznaje. Njegova supruga pak nam otkriva kako je on u duši zaista dobar i napravit će joj ono što većina muževa ne bi – skinuti lak, isturpijat nokat ili posrbiti je po leđima. ‘Ima te neke nijanse kojima me zadobio’, tumači Ružica Mirčevski.

Oduvijek je bila sigurna u njegovu ljubav. Od prvog dana otkako su se upoznali upućeni su jedno na drugog. U svemu joj je bio potpora pa i kad je zbog čestog seljenja morala mijenjati

Zajedno su se u Splitu dodatno obrazovali, uskoro su dobili sina za kojeg kažu kako je bio zaista svestrano dijete te su se u jednom trenutku preselili u Herceg Novi nakon čega su se ponovno naselili u gradu ispod Marjana

radna mjesta.

— Promijenila sam 16 radnih mjesta. To me psihički dotuklo. Kad pripitomite djecu, morate ići dalje. Tek sam nakon puno godina dobila stalan posao zahvaljujući jednoj prijateljici. Inače, nama za život ovdje nije potrebno puno. Koronu nismo ni osjetili – smije se. Doduše, iznosi njen Aco, ‘lockdown’ im je omeo dnevni ritam jer inače svako prijepodne prošetaju.

Itekako su se potrudili da se zaštite od bolesti pa masku stavljaju prije izlaska već u Domu te je skidaju tek kad opet uđu. Boravak u njemu im ne pada teško, dapače. Uživaju živjeti u sadašnjosti.

— Gledam ga (Aca Mirčevskog) kako mi je lijepo uredan i kako diše.

Popodne ćemo leć’ jedno kraj drugoga. Ja ću nešto pročitati, a on će mi počešljati kosu. Zbilja je uvijek uz mene – zaključuje naš razgovor gospođa Ružica uzimajući svog muža pod ruku upućujući se u još jedan đir oko Doma za umirovljenike Dubrovnik. Poželjeli smo im dan ispunjen radošću i suncem, a za uzvrat dobili golemi zaljubljeni osmijeh ovog bračnog para koji nam je pokazao kako unatoč vremenu i životnim nedaćama, uz našu malu pomoć, ljubav uistinu sve pobjeđuje.

14 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

FANTASTIČAN PRONALAZAK I KRONIKA POVIJESTI ŽUPE DUBROVAČKE

Tražeći sliku pranone gospar Pavo Handabaka ‘potegnuo’ sve do Plzena!

Uz pomoć prof. Nikše Grbića pronašli smo da su sliku ‘Černohorska domacnost’ od bankara iz Trsta tridesetih godina prošlog stoljeća otkupili češki domoljubi te da se sada ta slika nalazi u Zapadočeske Galerie u Plzenu. Obratio sam se nadležnim djelatnicima muzeja koji su iznenađujuće ljubazno i pozitivno odgovorili na moju zamolbu da vidim željenu sliku Piše Mia Njavro Banić / arhiva Pavo Handabaka Foto Pavo Handabaka

Ljubaznim domaćinima ponudio sam ideju o mogućnosti izložbe djela Jaroslava Čermaka u Dubrovniku čime bi se obilježila 160. obljetnica njegovog dolaska u Župu dubrovačku

Davna mi je želja bila vidjeti uživo sliku Jaroslava Čermaka iz 1865. godine na kojoj je djevojčica u naručju majke moja pranone Ane Kanjuo udata Handabaka – počinje svoju prekrasnu, filmsku priču gospar Pavo Handabaka za naš tjednik. On je vrlo rado podijelio s nama njegovu potragu za pranonom, točnije prekrasnim umjetničkim djelom na kojem je ona zauvijek ovjekovječena. Upravo zbog tog djela velikog praškog slikara Jaroslava Čermaka gospar Handabaka sa suprugom Helenom zaputio se sve do Češke, a prije nego što je ispričao sve detalje svog puta, u priču nas je uveo biografijom umjetnika.

— Jaroslav Čermak rodio se 1. rujna 1831. godine u Pragu. Slikarstvo je studirao u Pragu, Njemačkoj, Belgiji i Parizu. Poslije 1848. godine putovao je po Njemačkoj i Belgiji te postao jedini učenik belgijskog slikara Louisa Galleta. Od 1858. godine posebno se počeo zanimati za slavenstvo. Tako je najprije obišao Moravsku, a nakon toga i Hrvatsku, Dalmaciju, Hercegovinu i Crnu Goru. Umro je 23. travnja 1878. godine u Parizu ostavivši iza sebe brojna umjetnička djela neprocjenjive vrijednosti – naglašava Handabaka

priču o slikaru, kako bi nam kasnije otkrio fantastični ‘zaplet’ priče.

U odličnim odnosima s lokalnim stanovništvom

— U knjizi Trpimira Macana ‘Jaroslav Čermak u Župi dubrovačkoj’ nalazimo da je krajem srpnja ili početkom kolovoza 1862. godine dolazio drugi put u Dubrovnik gdje se nije dugo zadržao već je u Mandaljeni iznajmio ljetnikovac obitelji Maškarić. Dolaskom u Mandaljenu uz poslugu u kući zapošljava Župljanina Iva Grbića – Vretena.

U ožujku 1863. godine pridružuje mu se i Hipolita Gallet sa svoje dvije kćeri iz prvoga braka s piscem Louisom Galletom. Živjeli su raskošno u odličnim odnosima s lokalnim stanovništvom. Umjetnik se volio kupati u Srebrenome gdje je znao dolaziti na konju iz Mandaljene i po dva puta dnevno – naglasio nam je Handabaka.

— Jednoga dana šetajući uz more uz vrata kuće ugledao je ženu Katu Matičević iz Kupara, ženu ribara Kanjula, kako gleda u more, a u krilu joj spava

Aktualno 15

• 24. STUDENOG 2021.

prekrasno vrijeme put do Plzena bio je pravo zadovoljstvo – veselo nam priča dalje.

— Iako u Zapadočeske Galerie nije bila izložba slika Jaroslava Čermaka, gospoda Jindra i Karnik iznijeli su i pripremili ovu vrijednu sliku iz depozitarija i omogućili mojoj supruzi i meni da uživamo u njenoj vrijednosti i ljepoti – zahvalan je naš sugovornik na onom pravom, istinskom nadaleko poznatom češkom domaćinstvu, koje se ovoga puta ogledalo u dobroti menadžmenta muzeja.

Hoće li se realizirati izložba?

dijete. Pitao je bi li je smio slikati, na što mu je ona odgovorila da to mora pitati njezinoga muža. Nakon što je pitao muža koji je dao svoj pristanak, išla je s djevojčicom Ane Kanjuo u Mandaljenu i tu je Čermak naslikao jednu od svojih najpoznatijih slika koju je nazvao Černohorska domacnost – o djetetu sa slike pričat će nam dalje s veseljem u glasu naš sugovornik. Kako i ne bi, kad priča o svojoj – pranoni.

iz Trsta tridesetih godina prošlog stoljeća otkupili češki domoljubi te da se sada ta slika nalazi u Zapadočeske Galerie u Plzenu. Obratio sam se nadležnim djelatnicima muzeja koji su iznenađujuće ljubazno i pozitivno odgovorili na moju zamolbu da vidim željenu sliku. S velikim veseljem i uz

Slučajna pretraga po društvenim mrežama

— Odakle je Čermak mislio da su stanovnici Župe Crnogorci nije mi poznato, a očito je kako nije bio najbolje upoznat jer je sljedeću sliku koju je slikao s Katom Matičević Kanjuo i djevojčicom Ane Kanjuo nazvao ‘Hercegovka s dietetem’. Za vrijeme svog boravka u Župi, od 1862. do 1865., Jaroslav Čermak slikao je brojna vrijedna djela od kojih su i portreti Hipolite Gallet (1863.), portret don Marina Beusana (1865.) te njemu posebno drage slike ‘Mandaljena u Župi’ – napominje dalje. Slučajna pretraga po društvenim mrežama pretvorila se u pravu avanturu!

— Pregledavajući stranicu Župa nekad naišao sam na sliku ‘Černohorska domacnost’ na kojoj je djevojčica u naručju majke moja pranone Ane Kanjuo udata u Mline, majka moga nona Pava. Odmah sam poželio vidjeti tu sliku uživo i počeo tražiti gdje je završila i je li u privatnom vlasništvu ili u nekom muzeju. Uz pomoć prof.

Nikše Grbića pronašli smo da su sliku ‘Černohorska domacnost’ od bankara

Pregledavajući stranicu Župa nekad naišao sam na sliku ‘Černohorska domacnost’ na kojoj je djevojčica u naručju majke moja pranone Ane Kanjuo udata u Mline, majka moga nona Pava

160.

obljetnica dolaska Jaroslava Čermaka u Župu dubrovačku se bliži

Nakon prekrasnog izleta i ‘bure emocija’, pala je odluka, rekao nam je gospar Handabaka, još uvijek ideja, o ponovnom dolasku Čermaka u naš kraj.

— Ljubaznim domaćinima ponudio sam ideju o mogućnosti izložbe djela Jaroslava Čermaka u Dubrovniku čime bi se obilježila 160. obljetnica njegovog dolaska u Župu dubrovačku za što bi, po njihovim riječima, trebalo stvoriti pretpostavke na razinama ova dva muzeja i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture – zaključio nam je naš vrijedni sugovornik. Bilo bi zaista sjajno vidjeti velikog slikara u našem kraju, pogotovo kada nam slijedi tako velika obljetnica. Hoće li oni zaduženi za to imati sluha?

16 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

SJEĆANJA NA RATNE ‘90-E KLINIČKOG PSIHOLOGA JOSIPA LOPIŽIĆA

Djeca koja su u Domovins na bijeg ili skrivanje nose Preživjelom djetetu pokušavali smo pomagati na najrazličitije načine. To nije bio jedini slučaj koji se dogodio tijekom Domovinskog rata i neposredno nakon, ali uvijek je bilo najteže kada je ishod bila smrt u obitelj

Bilo je dosta depresivnih reakcija. Na sreću nismo imali niti jedan suicid ili pokušaj suicida. Uglavnom, sve smo to mi iznijeli jer nismo imali dječjeg psihijatra. Snalazili smo se kako smo mogli. Preko brodova dobivali smo pakete knjiga, igračaka i kitove s bojicama Piše/Foto Iva Dedo

Jedna od najstrašnijih situacija bila je ona kada je nespretnim rukovanjem ili možda čak namjerno došlo do eksplozije ručne bombe u jednom stanu kojem je nazočilo dijete čiji brat od toga poginuo, a majka je bila teško ranjena. Preživjelom djetetu pokušavali smo pomagati na najrazličitije načine. To nije bio jedini slučaj koji se dogodio tijekom Domovinskog rata i

neposredno nakon, ali uvijek je bilo najteže kada je ishod bila smrt u obitelji – prisjeća se s težinom u glasu za DuList klinički psiholog Josip Lopižić koji je krvavih devedesetih bio dio ekipe koja je pružala psihološku pomoć stradalnicima Domovinskog rata, no i njihovim obiteljima, odnosno djeci. Naime, pokušavali su pronaći načina kako da prežive te traumatične

događaje koje su nažalost ponekad za krajnji rezultat imali gubitak bliskog člana obitelji, a najčešće i samog doma.

Ponašanje djece je ovisilo o situacijama

— Tijekom Domovinskog rata i neposredno poslije organizirali smo skrb o djeci stradalnika Domovinskog rata pa smo pored skrbi, redovitih susreta, različitih aktivnosti u skloništima za vrijeme općih opasnosti i bombardiranja, htjeli animirati ih koliko je to bilo moguće. Nudili smo im sadržaje kojima su se djeca okupirala i trudili se olakšati prevladavanje te traumatske situacije. To smo radili od samog početka. Bilo je angažirano više kolega.

Neki su bili aktivni u skloništima,

Aktualno 17

• 24. STUDENOG 2021.

skom ratu bila prisiljena e trajni biljeg drugi u Domu zdravlja, a treći u Poliklinici na Pločama i drugdje. Aktivirala se jedna pristojna skupina ljudi te smo čak imali krizni telefon. Negdje pred kraj Domovinskog rata – 1994., osnovan je i Centar za psihosocijalnu pomoć stradalnicima Domovinskog rata –kazuje nam naš sugovornik.

— U njega su pored branitelja kao glavne populacije prema kojoj je bila usmjerena naša pomoć, bili uključeni i roditelji poginulih branitelja, prognanici te različite skupine. Dobili smo prostor, imali smo ekipu koja je uključivala psihijatra i psihologa te druge stručnjake kao pedagoge. Pružali smo potporu. Svakodnevno smo imali rasprave kako raditi i mislim da smo dobro potegli. Rad tog Centra se nastavio sve do 2000. i neke godine, vrlo intenzivno. Imali smo punktove u Metkoviću, Pločama i na otoku Korčuli. Bio je to jedan dobar projekt Vlade RH koji se provodio u svim županijama. Počelo se sa Slavonskim brodom, a mi smo bili među prvih pet gradova – iznosi Lopižić. Redovito su obilazili uglavnom vojne invalide kojima su pokušavali različitim načinima pomoći prilagoditi se na invaliditet.

Kako tumači, djeca su se s ratom nosila na najrazličitije načine. Ta dječja trauma se različito prikazivala. Bilo je tu slučajeva od djece kojima su stradali roditelji do one kojima su očevi bili na bojištu, a majke zaposlene pa se za sve na neki način trebalo skrbiti. Ponašanje djece je ovisilo o situacijama. Za vrijeme bombardiranja, naravno, bio je prisutan strah i vrlo visoka anksioznost, potom poremećaji spavanja te hranjenja. Sjeća se da su u to vrijeme dosta tražili da djeca crtaju i rade te ekspresivne tehnike, ventiliranja tih zbivanja kroz koja su prolazili budući da je zaista bilo dana kad se nije izlazilo iz skloništa. Kasnije su ih nastavili pratiti i u školama su organizirali edukacije. Stručnjaci su ondje djecu opservirali i situacije nastojali riješiti koliko god su mogli.

— Također, na Radio postaji Dubrovnik smo imali tjednu emisiju, a koju je

vodila pokojna novinarka Marijana Puhjera. Ponašanje djece je bilo tipično.

Imali su poteškoće na kognitivnom dijelu. Bila su konfuzna, dekoncentrirana, teže su i učila jer su bila emocionalno opterećena. Djeca su se trudila prevladavati te emocije straha i iščekivanja – hoće li se tata vratiti s bojišta ili ne. Bilo je dosta depresivnih reakcija.

Na sreću nismo imali niti jedan suicid ili pokušaj suicida. Uglavnom, sve smo to mi iznijeli jer nismo imali dječjeg psihijatra. Snalazili smo se kako smo mogli. Preko brodova dobivali smo pakete knjiga, igračaka i kitove s bojicama. Aktivirale su se i neke inozemne udruge jer je bilo dosta prognanika iz BiH –kazuje nam naš sugovornik.

Iskrivljeno djetinjstvo

— Ipak, najveći broj naše djece u tom razdoblju je bio izvan Grada, sa svojim roditeljima pošli su uglavnom u Istru i slične krajeve i tamo su im u prihvatnim centrima kao izbjeglicama kolege pokušale pružiti psihosocijalnu pomoć – tumači klinički psiholog Josip Lopižić. Naravno, poručuje, bilo je nekoliko slučajeva koji su dulje vrijeme bili na psihoterapiji. Imali su emocionalne teškoće zbog stradanja bliskih osoba, a bilo je to i vrijeme kada su se brojni brakovi raspadali. Ratna zbivanja dovela su do loših interakcija među supružnicima. Razne problematike su se multiplicirale. Dosta djece iz tog razdoblja ima PTSP, tvrdi. No, PTSP je kategorija koja nije kod nas na pravilan način pozicionirana u kliničkom smislu, stava je. O njega su se, iznosi, mnogi okoristili, dok drugi nisu ni svjesni težine situacije koje su prošli.

— I to je dobro. No, pitanje je hoće li se to kasnije deklanširati u nekoj mjeri što je vrlo moguće. Što je s ljudima koji su ostali na okupiranim područjima ili su bili u sabirnim logorima – Morinju i Bileći? Ljudska psiha je nepredvidljiva – mišljenja je Lopižić koji ni sam nije ostao nedirnut strahotama rata. Sve je to okupiralo njihove emocije i mentalna stanja. Itekako su

Dosta djece iz tog razdoblja ima PTSP, tvrdi. No, PTSP je kategorija koja kod nas nije na pravilan način pozicionirana u kliničkom smislu, stava je.

O njega su se, iznosi, mnogi okoristili, dok drugi nisu ni svjesni težine situacije koje su prošli

Ja sam tada imao 33 godine.

Rodio mi se sin.

To je trebalo biti najljepše razdoblje moga života. Stravično je da malo dijete od dva mjeseca mora bježati. Umjesto da sam ga promatrao kako raste, igrao se s njima i podizao ga, morali smo ga sklanjati

osjetili teret svoga posla i onoga što su iza njega radili. Istovremeno su imali svoje obitelji, supružnike, djecu i roditelje o kojima se trebalo skrbiti.

Nisu mogli ostati nedirnuti. Vodili su računa o općim opasnostima i napadima za koje kaže da su bili bestidni. Čekanje neprijatelja da neki civili napuste sklonište u Mokošici i onda krenuti s bombardiranjem za njega je bilo nepojmljivo.

— To je puno strašnije nego pogoditi kupolu katedrale. Sve se može obnoviti, ali život ne. Ja sam tada imao 33 godine. Rodio mi se sin. To je trebalo biti najljepše razdoblje moga života.

Stravično je da malo dijete od dva mjeseca mora bježati. Umjesto da sam ga promatrao kako raste, igrao se s njima i podizao ga, morali smo ga sklanjati – govori Lopižić i dodaje kako sva ta djeca prisiljena na bijeg ili skrivanje zasigurno nose neki biljeg. Imala su iskrivljeno djetinjstvo s neuobičajenim događanjima koja su bila visoko stresna. Bila su u strahu i dezorganizirana. Negdje u ovo vrijeme prije 30 godina svjedočio je dijeljenju broda s majkama s djecom od kopna koja su bila na Slaviji. Gledao je kako se to sve događa s Boninova dok je išao pješke u Staru bolnicu.

— Brod je ‘njorio’ i ja sam znao kako je tri tisuće ljudi na njemu. U jednom trenutku sam i sam uspio izaći iz Grada jer su mi žena i dijete bili u izbjeglištvu.

Uspio sam ih vidjeti. Plakao sam jer tko nam ima pravo takvo nešto raditi?

Ukrali su nam toliko života, poremetili su nam jedan normalan razvojni put, ljepotu mladosti i zrelosti. Imao sam sreću da mi nitko iz neposredne obitelji nije stradao, ali to je stvar koja se nikad ne smije zaboraviti. Sad je prošla i obljetnica pada Vukovara. Moram priznati kako ni danas nemam snage u njega otići. To je bila jedna od najcrnjih vijesti kao ono iščekivanje koji se barjak vijori na Srđu – naš ili su ga digli ti četnici barbari – zaključuje svoje sjećanje na ratne 90-e naš sugovornik, klinički psiholog Josip Lopižić.

18 Aktualno

24. STUDENOG 2021. • NARASTAO IZVOZ PROIZVODA Nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćamo starim trendovima.

Kratke IZ HRVATSKE

DUBROVKINJA ANA VOJNOVIĆ VEĆ GODINU DANA S OBITELJI ŽIVI U BEČU

Jedva čekam doći na Kalamotu!

Foto Privatna arhiva

Ponovno je sve zatvoreno na dva tjedna, ali pitanje je hoće li to biti tako. Tako je najavljeno i prošle godine, a s vremenom se to razdoblje lockdowna produživalo. Na kraju smo od dva tjedna, došli na šest mjeseci

Austrija se od ponedjeljka nalazi u novom lockdownu, a od 1. veljače država uvodi novo cijepljenje. Dok se u Zagrebu održavao masovni prosvjed protiv novih Covid-19 restrikcija, isti se odvijao i u Beču. Dubrovkinja Ana Vojnović sa suprugom i dvoje djece živi u glavnom gradu Austrije već godinu dana. Preseljenje iz Zagreba u Beč bila je već duže vrijeme opcija, no pandemija koronavirusa ubrzala je taj proces.

S obzirom na da njen suprug ima blisku obitelj u Beču, jednim dijelom im je bilo i lakše priviknuti se na tu novu odluku te sve skupa prolaziti. No, prisjeća se da je, netom nakon što su došli, krenuo novi lockdown. Inače, trajao je sve do proljeća 2021. godine. Zbog toga je, kako kaže, bilo malih problema s papirologijom.

— Sve stvari koje su prije išle brže, tada su odjednom usporile – govori.

Dnevne aktivnosti su se odvijale na relaciji kuća-posao jer je relativno sve bilo zatvoreno.

— Naši izlasci su bili s djecom u park i prirodu. No, i to je bilo ograničeno.

Radile su samo butige s prehrambenim proizvodima, drogerije, ljekarne i benzinske pumpe. Koliko se sjećam, tada u nas, u Hrvatskoj nisu vladala tako stroga pravila kao u Austriji. Dakle, došli smo u Beč, grad u kojem postoji ‘milijun’ stvari za vidjeti i posjetiti ih, a zapravo nisu bile dostupne. Držalo me na snazi – tu smo sad, neće vazda biti tako. Gledala sam ostati što pozitivnija oko svega toga, iako smo stalno bili okruženi informacijama o koroni. Ni o čemu se drugom nije ni pričalo. Pokušavala sam se nekako i isključiti koliko god sam mogla – rekla je. S obzirom na to da je radila i putovala na posao javnim prijevozom, viđala je ljude i bila u interakciji s njima te joj je bilo ipak lakše prebroditi to razdoblje.

Aktualno 19

• 24. STUDENOG 2021.

POMOĆ STOČARSTVU Europska komisija odobrila je hrvatski program vrijedan 171 milijun kuna za potporu primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva pogođenih pandemijom koronavirusa. Utvrđeno je kako je

— Družili smo se najviše s našim ljudima s prostora tzv. Balkana. I zbog toga mi je bilo lakše jer smo pričali najviše o nekim temama koje nisu vezane uz koronavirus. Kratko bismo o koronavirusu prokomentirali, ali ne bi se išlo u neke veće dubioze.

‘Vi sad izlazite, a novi ulaze u bazen’

Prisjetila se kako je Austrija u tim danima 2020. godine uvela masovno testiranje svojih građana, koju je provodila u javnosti kroz slogan ‘Svi grgljajmo’.

— Htjeli su da se ljudi testiraju, kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti.

Ti su testovi bili besplatni i nije bila potrebna nikakva uputnica od doktora, nego smo se mogli testirati na dosta lokacija. Nakon toga su uveli preuzimanje uzoraka testova u apotekama, ali i u poslovnicama jedne poznate drogerije. Mogli smo uraditi ‘test grgljanjem’ kojeg je priznavao grad Beč te se mogao pronaći na njihovim službenim stranicama. Znači, mi bismo snimili videozapis na mobitelu, i slali bismo im ga, a onda smo mogli odnijeti uzorak u drogeriju ili u butige koje su provodile preuzimanje uzoraka, ali i na benzinskim pumpama. Skupljali su se uzorci dva puta na dan, a rezultati su bili unutar 24 sata – navodi Vojnović. Nakon popuštanja mjera, počeo je vrijediti ‘3G-dokaz’ za ulazak na neka mjesta, kao što su restorani ili kafići.

— To je dokaz da je osoba ili cijepljena ili je preboljela Covid-19 ili posjeduje negativan test. Neko vrijeme je bio u funkciji ‘2G dokaz’, odnosno nije se moglo ući u pojedina mjesta ni s negativnim testom. Bio je i ‘2G plus’, što znači da je vrijedio samo PCR test, ali ne i antigenski – istaknula je među ostalim.

Ta je, nazovimo ju, austrijska potvrda bila potrebna i za ulazak na bazene.

— Sjećam se kad smo tijekom ljeta bili na bazenu. Skupilo se dosta ljudi te su postavili neka ograničenja. Jedno od njih je bilo da su nam, nakon što smo ušli u bazen, štopali 15 minuta koliko smo mogli ostati u njemu. Bilo je: ‘Vi sad izlazite, a novi ulaze u bazen’.

I onda smo morali čekati u redu – rekla je kroz smijeh.

‘Sada je krenuo lockdown za sve’

Početkom studenog na snazi je bio lockdown – za necijepljene.

— Smjeli su samo ići samo po namirnice u butige, i na posao. Dakle, sve je

riječ o programu u skladu s uvjetima u okviru Privremenog okvira državne potpore te da su predložene mjere nužne, prikladne i razmjerne za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u stočarstvu u Hrvatskoj.

MENTALITET LJUDI JE DRUKČIJI ‘Beč je užurban grad’

Vojnović je spomenula kako u Hrvatskoj ljudi vode mirniji način života.

— Osjećam nekad kao da su svi su stalno u nekoj žurbi.

Dosta je sličan kao Zagreb, ali je opet mentalitet ljudi drukčiji. Austrijanci jedino vikendima pronalaze vrijeme za opuštanje i s obitelji. Vikend je vrijeme za popiti kavu, dok je u nas svaki dan za popiti kavu (smijeh). Barem sam ja to tako doživjela – rekla je.

Bila sam prošle godine tijekom ljeta. Tada je moj otok još više poseban.

S obzirom na to da nije bilo puno gostiju, djeca s Kalamote, kao i moja djeca, još su više uživala.

Cijeli otok je bio njihov

bilo kao i nekad, samo je ovoga puta važilo samo za necijepljene. Bile su velike kontrole, a za kršenje tih pravila je bio papreni cjenik kazni. Kazne su bile za one koji su prekršili pravila, ali i za tvrtke koje su to dopustile. Primjerice, ako ste pošli u frizera, a niste cijepljeni ili preboljeli, i on te primi te uleti kontrola, kaznili bi oboje – priča Vojnović. Sada je krenuo lockdown za sve. Rade jedino butige s prehrambenim proizvodima, drogerije i benzinske pumpe.

— Kao početak korone. Ponovno je sve zatvoreno na dva tjedna, ali pitanje je hoće li to biti tako. Tako je najavljeno i prošle godine, a s vremenom se to razdoblje lockdowna produživalo.

Na kraju smo od dva tjedna, došli na šest mjeseci – dodala je.

— Pročitala sam kako će zbog lockdowna na tjednoj razini država doživjeti oko milijardu eura gubitka. U prvom lockdownu je na snazi bio ‘Kurzarbeit’ – ljudi su radili na pola radnog vremena. Država je tvrtkama koje su morale zatvoriti zbog lockdowna, uplaćivala potpore za radnike, kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj. Ne znam kakva je trenutno situacija po tom pitanju.

‘Cijeli otok je bio njihov’

Bile su velike kontrole, a za kršenje tih pravila je bio papreni cjenik kazni. Kazne su bile za one koji su prekršili pravila, ali i za tvrtke koje su to dopustile

Ove godine se nije uspjela ‘zaletiti’ iz Beča u Dubrovnik, svoj rodni grad, ali ni na Kalamotu gdje je provela brojna ljeta.

— Bila sam prošle godine tijekom ljeta. Tada je moj otok još više poseban. S obzirom na to da nije bilo puno gostiju, djeca s Kalamote, kao i moja djeca, još su više uživala. Cijeli otok je bio njihov. Nije bilo puno gužve na plažama pa nisi dolazio u situacije gdje ljudi bezobrazno šeću preko šugamana.

Naravno, to nije bilo dobro za Dubrovnik koji živi od turizma, ali to je bila nekakva sreća u nesreći. Jedva čekam doći na Kalamotu. • MP

DOBITNICI PRIZNANJA ‘IMPERIAL’

Bruna, Filip i Josip naša su nada, najveće hrvatsko blago

Nagradu su ustanovile majke djece poginule u Domovinskom ratu okupljene u Udrugu hrvatskih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačkoneretvanske županije Bruna Stojanović, Filip Bašica i Josip Đurović dobitnici su godišnjeg priznanja ‘Imperial’ koji se ove godine prvi put dodjeljuje kao trajni spomen na poginulu djecu, civilne žrtve Domovinskog rata. Nagradu su ustanovile majke djece poginule u Domovinskom ratu okupljene u Udrugu hrvatskih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Denisom Pavelom, dobitnikom nagrade Sabora RH za promicanje prava djeteta.

Filip Bašica, učenik Gimnazije Dubrovnik priznanje je dobio za promicanje ugleda škole kao predsjednik Nacionalnog vijeća učenika RH, Josip Đurović, koji dolazi iz OŠ Mokošica, priznanje je dobio za volonterizam i sudjelovanje u humanitarnoj akciji ‘Podijelimo radost Božića’ te promicanje ugleda škole i svoje zajednice, dok je učenica OŠ Montovjerna Bruna Stojanović priznanje dobila za promicanje ugleda škole i Grada Dubrovnika.

20 Aktualno

24. STUDENOG 2021. • OBILAN PLJUSAK Dubrovnik je u ponedjeljak ‘zalila’ obilna kiša. Prema podatcima Crometeo. hr s njihove mjerne stanice u Mokošici do 19 sati napadalo je 104 litre po metru četvornom.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Podsjetimo, brojne gradske prometnice su bile poplavljene, a ništa bolja situacija nije bila ni u povijesnoj jezgri.

PROVJERILI SMO

Sprovod preminulih s koronom skuplji za 1200 kuna

Troškovi pogreba za osobu preminulu s virusom COVID-19 veći su za cijenu limenog uloška koji se mora staviti unutar drvenog lijesa i hermetičko zatvaranje istog. Limeni uložak unutar lijesa i hermetičko zatvaranje je obveza po uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Piše Andrea Falkoni Račić Foto DuList

Zbog koronakrize, koja više od godinu i pol dana ‘drma’ ne samo hrvatsko već i cjelokupno svjetsko gospodarstvo, poskupjeli su troškovi života. Krešile su cijene hrane,

građevinskog materijala, zbog drastičnog povećanja cijena goriva morala je intervenirati i Vlada, a pitanje je što nas još čeka u idućim mjesecima. No, nisu samo poskupjeli troškovi života.

Veći su i troškovi pogreba, ali to se odnosi na pokojnike preminule s virusom COVID-19. Sprovod takvog pokojnika u prosjeku je skuplji za 1200 kuna, a o čemu se točno radi objasnio nam je Štefi Ljubimir iz dubrovačkog pogrebnog poduzeća Boninovo.

Zbog COVIDA troška veći za oko 1200 kuna

— Troškovi pogreba za osobu preminulu s virusom COVID-19 veći su za cijenu limenog uloška koji se mora

Aktualno 21

• 24. STUDENOG 2021.

SUPER-TATE Ivica Hajdić iz grupe ‘Tata je tata Dubrovnik’ je odlučio upoznati javnost s novom akcijom pomoći koju su organizirali. Kako je naveo u objavi, u novoj misiji pomoći uključili su i neke vukovarske udruge te je skupljeno

staviti unutar drvenog lijesa i hermetičko zatvaranje istog. Prosječna cijena limenog uloška i hermetičkog zatvaranja je 1.200,00 kuna. Limeni uložak unutar lijesa i hermetičko zatvaranje je obveza po uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o postupanju s preminulim osobama od COVID-19 – objasnio je za DuList Štefi Ljubimir. Inače, prema cjeniku istaknutom na stranicama Boninova, hermetičko zatvaranje limenog uloška trakom košta 203,30 kuna, a zatvaranje lotanjem 355,70 kuna.

Ljubimir je napomenuo kako samo preuzimanje pokojnika iz kuće ili bolnice te posao oko ispraćaja i sprovoda osoba preminulih od COVID-19 nije skuplje nego kod ostalih pokojnika. No, ni ti troškovi nisu zanemarivi. Zanimala nas je stoga prosječna cijena sprovoda u Dubrovniku.

Troškovi ispraćaja pokojnika na groblju Boninovo iznose 1.080,00 kuna

četiri djelatnika i prijenos lijesa u povorci do pogrebnog vozila, smještaj lijesa i vijenaca u vozilo iznose 1.080,00 kuna. Prijevoz preminule osobe do mjesta ukopa naplaćuje se prema stvarno prijeđenim kilometrima, a kilometar se naplaćuje 4,50 kuna.

Ljubimir ističe i kako se preuzimanje pokojnika pod posebnim uvjetima kao što su prometne nesreće, ubojstva i slično vrši po nalogu mrtvozornika za mrtvozorničkom obdukcijom, a troškove u tim slučajevima snose jedinice lokalne samouprave, iznimno i Državno odvjetništvo.

ZAVRŠILI TEČAJ

Ronilački klub Dubrovnik ima 13 novih instruktora ronjenja

A kremiranje?

Prosječna cijena sprovoda

— Prosječna cijena sprovoda koja uključuje standardnu pogrebnu opremu, preuzimanje i prijevoz pokojnika iz kuće ili bolnice, tiskanje i lijepljenje osmrtnica i obavljanje samog sprovoda iznosi oko 5.500,00 kuna. Ukupni troškovi ovise o tipu lijesa, a cijene lijesova su u rasponu od 1.500,00 do 4.500,00 kuna – iznosi nam Ljubimir.

Usporedbe radi, prije pet godina, kada smo se također bavili ovom tematikom, cijena prosječnog sprovoda kretala se između 5 i 5 i pol tisuća kuna pa možemo zaključiti kako su troškovi u prosjeku ostali na istoj razini.

Kako dalje objašnjava Ljubimir, sama usluga sprovoda koja uključuje korištenje mrtvačnice, pripremu kapelice, smještaj umrle osobe u kapelicu, rad četiri djelatnika, prijenos do grobnice, otvaranje i zatvaranje grobnice te polaganje lijesa u grobnicu iznosi 1.580,00 kuna.

Ispraćaji

Osim samih sprovoda česta je praksa tzv. ispraćaja pokojnika, naročito u slučajevima kada je njegovo vječno počivalište na području izvan Dubrovnika. Ti su troškovi naravno manji nego kad je riječ o usluzi sprovoda. Naime, kako ističe Štefi Ljubimir, troškovi ispraćaja pokojnika na groblju Boninovo, koji uključuju korištenje mrtvačnice, pripremu kapelice, smještaj umrle osobe u kapelicu, rad

čak pedesetak tisuća kuna. Riječ je o udrugama za djecu s poteškoćama u razvoju ‘Tko se boji sutra još’ i udruge koja brine o osobama sa intelektualnim oštećenjem ‘Golubica’.

5500

kuna iznosi prosječna cijena sprovoda

Iako u Dubrovniku nema previše zahtjeva za kremiranje pokojnika, podsjetit ćemo i na te troškove, koje vjerojatno zbog svoje visine u startu mnoge i odbije od takve vrste ukopa.

Prosječna ukupna cijena za uslugu kremiranja je, pisali smo u ožujku ove godine, oko 12.500 kuna. Ona podrazumijeva preuzimanje pokojnika iz bolnice, standardni lijes za kremiranje, rad na pripremi, prijevoz do Zagreba te povratak iz Zagreba sljedeći dan, račun Gradskih groblja Zagreb, tj. usluga kremiranja, izrada osmrtnica, lijepljenje osmrtnica, otvaranje i zatvaranje grobnice te usluga polaganja urne u grob. Inače, prijevoz pokojnika do Zagreba i povratak urne ne mora ići preko dubrovačkog pogrebnog poduzeća, jer je to tržišna djelatnost, no urnu u krematoriju ne može preuzeti obitelj već isključivo pogrebnik. Uz to, u Dubrovniku ne postoji drugo pogrebno poduzeće osim Boninova, ali primjerice obitelj za prijevoz do krematorija i povratak urne u Dubrovnik može angažirati pogrebnika iz Metkovića. Ipak, sam sprovod, odnosno polaganje urne u grob u Dubrovniku može obaviti samo Boninovo.

Za kraj spomenut ćemo kako su u posljednje dvije godine obavljene 23 kremacije, što nije niti jedna mjesečno. Odnosno, u 2019. godini Boninovo d.o.o., koje za svoje sugrađane dogovara uslugu kremacije sa Zagrebačkim Holdingom (Podružnica Gradska groblja Zagreb), imalo je devet kremacija, a 2020. godine njih pak 14. Brojke su to koje govore u prilog jako malom interesu za ovu vrstu ukopa u odnosu na tradicionalan.

Ronilački klub Dubrovnik uspješno je okončao tečaj instruktora ronjenja za kategorije I1 I I2. Tečaj se održavao vikendima od 29. listopada do 21. studenog. Na instruktorskom tečaju je sudjelovalo 13 kandidata koji su uspješno položili praktične i pismene instruktorske ispite. Od toga je bilo 10 kandidata za kategoriju I1 i troje za kategoriju I2. Svi novi I2 instruktori su dugogodišnji članovi Ronilačkog kluba Dubrovnik: Branimir Petrak, Mario Orlandini i Maroje Capurso. 10 kandidata iz Dubrovnika Mostara i Zadra je uspješno položilo ispit za I1 instruktora ronjenja: Matea Martinović, Barbara Meštrov, Mario Šimunović, Dragan Popovac, Lukša Franquelli, Antonio Pinčević, Branislav Stojkić, Stjepan Medved, Dado Ćumurija i Franjo Soče. Preduvjet koji su roionici trebali ispuniti da bi pristupili tečaju instruktora s jednom zvjezdicom I1 jest da su punoljetni, da imaju najmanje srednjoškolsko obrazovanje, ostvareno najmanje 50 urona od stjecanja R3 kategorije od čega najmanje 20 urona preko 30 metara dubine, te položena ronilačka specijalnost ronilac spasilac, prva pomoć, noćno ronjenje, dubinsko ronjenje i kompresori. Za instruktore s dvije zvijezde I2 osim navedenog za kategoriju I1, kandidati su trebali imati najmanje 80 urona od stjecanja kategorije I1, aktivan status podučavanja s licencom I1 najmanje jednu godinu, te minimalno dvije asistencije na nastavi za kategoriju R3 ili I1.

22 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

RAZGOVOR S TONČIJEM PEOVIĆEM, PREDSJEDNIKOM UDRUŽENJA ZRAČNOG PROMETA

Trenutno ne znam za niti jednu zrakoplovnu tvrtku koja profitno radi. U vrlo su teškoj situaciji Europa je na 50 posto prometa u odnosu na 2019. To su kratke relacije pa se ostvarenja događaju, no vidimo kako neka tržišta uopće nisu proradila. Konkretno, ako pogledamo statistiku prometa putnika iz Skandinavskih zemalja prema Dubrovniku vidimo kako oni nisu u prvih dvadeset država po dolascima i noćenjima Razgovorala Iva Dedo Foto Privatna arhiva

Očito je da zračni promet još nije izašao iz krize. Što se tiče pada broja putnika u ovoj godini, on bilježi oporavak od nekih 55 posto u odnosu na 2019. Međutim, te brojke ne prikazuju stvarno stanje

Ispred nas je još jedna krizna godina, ističe za DuList Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa Hrvatske gospodarske komore i predsjednik Uprave Zračne luke Brač s kojim smo pretresli dosadašnje rezultate koje bilježi zračni promet na razini države, ali i svijeta. Također, za naše čitatelje osvrnuo se kako se rast cijena goriva odražava na poslovanje avio kompanija, no i kakvi izazovi, osim prevladavanja trenutnih poteškoća, u vremenu koje slijedi očekuje zrakoplovne tvrtke, zračne luke i dobavljače električne energije.

Kakva je situacija u zračnom prometu?

Očito je da zračni promet još nije izašao iz krize. Što se tiče pada broja putnika u ovoj godini, on bilježi oporavak od nekih 55 posto u odnosu na 2019. Međutim, te brojke ne prikazuju stvarno stanje obzirom na to da imamo drugi parametar kojim se mjeri uspješnost zračnog prometa, a to je tzv. Revenue passenger kilometers.

Dakle, on mjeri koliko su karata i milja

Aktualno 23

• 24. STUDENOG 2021.

putnici preletjeli. Po njemu vidimo da smo tek na 35 posto ostvarenja u odnosu na 2019. Iz ovoga možemo zaključiti da se promet u domaćim linijama kod mnogoljudnih zemalja brže oporavio dok se međunarodni, posebno interkontinentalni promet koji generira milje još uvijek vrlo teško oporavlja, a sve to je posljedica određenog straha od putovanja zbog raznih epidemioloških mjera i odlaska na daleke destinacije zbog pandemije koronavirusa.

Europa je na 50 posto prometa u odnosu na 2019. Opet kažem, to su kratke relacije pa se ostvarenja događaju, no vidimo kako neka tržišta uopće nisu proradila. Konkretno, ako pogledamo statistiku prometa putnika iz Skandinavskih zemalja prema Dubrovniku vidimo kako oni nisu u prvih dvadeset država po dolascima i noćenjima. Znači kako Švedska, Norveška, Finska i Danska nisu ove godine postigle ni blizu one rezultate na koje smo navikli, a navikli smo da budu među prvih deset. Sve to nam govori kako je popunjenost kabine vrlo niska u odnosu na prag rentabilnosti kakvog avio kompanije imaju. One su i dalje u vrlo teškoj situaciji. Neke to pokušavaju iskoristiti za određenu startnu prednost i pronalaze dovoljno kapitala da mogu financirati takvo letenje pod uvjetima loše popunjenosti kao što je RyanAir i rekao bih Wizz Air koji u ovoj krizi vide svoju šansu te najavljuju veliki broj linija. No, očito je i kako oni lete s popunjenošću kabine koja nije ni na pragu rentabilnosti. Znamo kako niskotarifni prijevoznici računaju na popunjenost kabine preko 80 i često preko 90 posto, a njihovo je ostvarenja sad na razini 50 ili 60 posto. Prema tome i oni koji pokušavaju krizu iskoristi kao svoju šansu kako bi popunili onaj prostor kojeg su druge avio kompanije napustile pa ulaze u njega i one u tom segmentu moraju pronalaziti financijere.

Kad pogledamo promet zračnih luka u Hrvatskoj, vidimo kako je on bio na 35, odnosno 36 posto u usporedbi s 2019. Rekorderi su oni koji imaju veći udio niskotarifnih prijevoznika u svom prometu, a tu prvenstveno mislim na onoga koji je dobitnik te je čak imao veći promet u kolovozu 2021., nego u istom razdoblju 2019. To je na prvom mjestu Zračna luka Zadar i Split koja je došla na 50 posto ostvarenja u odnosu na 2019. Low cost prijevoznici operiraju od točke do točke, nisu mrežni operateri i njima popunjenost kabine ne ovisi o prethodnom letu kao što je to kod tradicionalnih prijevoznika poput

Kad pogledamo promet zračnih luka u Hrvatskoj, vidimo kako je on bio na 35, odnosno 36 posto u usporedbi s 2019. Rekorderi su oni koji imaju veći udio niskotarifnih prijevoznika u svom prometu Croatia Airlines koja iz Frankfurta dovodi putnike te je to interkontinentalni let koji nije popunjen. Low costeri imaju jako dobre prodajne mreže. U pravilu je to njihova web stranica ili Booking.com te neka druga platforma kojom efikasnije uspijevaju popuniti zrakoplove u odnosu na tradicionalne prijevoznike pa onda su i oprezniji u obnavljanju linija, a još oprezniji kod uvođenja novih jer nisu sigurni hoće li biti popunjene.

Sad bi već trebalo biti jasnije koje će se kompanije ugasiti, a koje opstati.

Po Lisabonskim kriterijima i State aid rule, odnosno po Direktivi Europske zajednice o državnoj potpori strogo su definirani uvjeti za potporu zračnom prometu jer Lisabonski kriteriji osnivanja Europske zajednice traže slobodno tržišnu ekonomiju tzv. perfect market tržište što u svijetu naravno ne postoji, ali se nastoji što bliže njemu doći. To znači nesmiljena konkurencija poduzetnika u zračnom prometu.

U desetljećima krize ovo je dovelo do toga da su kompanije sve jeftinije prevozile i davale su sve dostupniji proizvod zračnog prometa. No, već početkom prošle godine kompanije su iskoristile COVID-19 kako bi sanirale svoje gubitke iz prošlosti. Sjećate se kako smo čitali o milijunima eura koje su države darovale svojim avio prijevoznicima. Svi smo svjesni da u tom trenutku nitko nije znao posljedice COVID krize, pogotovo ne u ožujku ili travnju 2020. kad je to bio tek početak, a sad smo već u studenom 2021.

Te kompanije još uvijek gube. Ono što želim reći je kako je tržišna ekonomija u zračnom prometu u jednom trenu zaustavljena i mnoge su zemlje pronašle način kako strateški pomoći svojim avio prijevoznicima. Čak i onima koji na tržištu po Lisabonskim kriterijima ne bi uspjeli preživjeti. Državna intervencija je dijelom poremetila konkurentnost među prijevoznicima i to je razlog zašto su niskotarifni avio prijevoznici pokrenuli preko 30 tužbi prema državama koje su davale potpore svojim novijim prijevoznicima kako bi sanirali prethodne gubitke i spremili ih za budućnost.

Kako na prometovanje u zračnom prostoru utječe poskupljenje goriva?

Cijena kerozina, odnosno nafte na

Državna intervencija je dijelom poremetila konkurentnost među prijevoznicima i to je razlog zašto su nisko tarifni avio prijevoznici pokrenuli preko 30 tužbi prema državama koje su davale potpore svojim novijim prijevoznicima kako bi sanirali prethodne gubitke i spremili ih za budućnost

svjetskom tržištu prelazi povijesne maksimume i to izravno utječe na one kompanije koje se nisu tehnološki pripremile sa zrakoplovima koji malo troše. Naime, ako u strukturi troška avio kompanije imate cijenu goriva koja prelazi 15 te čak 20 posto od ukupnog troška sata leta onda je svakako da cijena goriva bitno utječe na opstojnost svake avio kompanije. Neke avio kompanije su u tijeku proteklog desetljeća išle u nabavku štedljivih motora i time na njih manje utječe povećanje cijena barela nafte na svjetskom tržištu. Također, druge avio kompanije vode pregovore o fiksnoj cijeni nabavke goriva tzv. hedging i one prema tome preuzimaju rizik hoće li cijena rasti ili padati – ako raste, one dobivaju, a ako pada gube. Treće kojih je većina uglavnom kupuju po trenutnoj cijeni. Znamo kako kerozin nije zahvaćen mjerom Vlade RH o fiksiranju cijene goriva. Očekujem kako će te cijene rasti kako bude rasla cijena nafte s obzirom na to da su proizvođači fosilnih goriva u stanju šoka zbog najava o smanjenju korištenja fosilnih goriva i vjerojatno žele u kratkom vremenu uhvatiti korak kako bi napunili rezerve te prodavati po višoj cijeni ono što su nakupili tijekom desetljeća, a na tragu novih ekoloških standarda, posebno nakon održanog Svjetskog kongresa na kojem je bilo riječ o zelenim ekonomijama.

Očekivali smo i kako će se povećati cijena avio karata. Međutim, to se nije dogodilo.

Povećanje cijena avio karata je prebačeno na teret avio kompanija. Ne znam za niti jednu avio kompaniju koja profitno radi, ali i dalje jedna drugoj konkuriraju. Kad čujemo da low cost kompanije prodaju karte po pet ili deset eura znamo da to nisu prosječne cijene, nego najniže kojim oni marketinški privlače kupca. Prva je u pravilu do sad bila 30 do 50 eura po satu leta. Očito je da su avio kompanije zaključile kako je jako teško ići s povećanjem cijene karte pa smo čak svjedoci da je negdje ona pala pogotovo kod interkontinentalnih letova gdje je low cost faktor nizak kao npr. za Srednju i Južnu Ameriku. To nije odraz tržišta i realnih cijena nego jednostavno borbe za cash flow jer avio kompanije prema svojim kreditorima moraju pokazati da su financijski stabilne barem toliko da mogu ubirati prihode od letova koje moraju ostvarivati pa je šteta da zrakoplov leti prazan. On se pokušava popuniti raznim akcijama. U pravu ste, bitno se nije osjetilo povećanje cijene karte, čak štoviše po nekim akcijama može

24 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

se dobiti jeftinija nego prije. No, ne vjerujem kako je to ekonomski opravdano već je u svrhu sačuvanja neke vrste cash flow-a u kompaniju.

Kad smo kod srednjoročnih planova, kada je izgledno da će zrakoplovi prometovati na goriva bez ugljika?

Potpisana je Bostonska deklaracija o zračnom prometu kojom su se svi sudionici u zračnom prometu, a to su proizvođači zrakoplova, avio kompanije, zračne luke i kontrole leta, obvezali kako je 2050. krajnja godina kada zračni promet mora biti dekarboniziran. To je moguće prvenstveno postići zamjenom trenutnih goriva. U travnju 2021. je Europska zajednica izbacila direktivu o održivom zrakoplovnom gorivu. Za sad tehnološki je poznato da postoje najmanje tri goriva budućnosti. Jedan je sintetski kerozin koji se ne proizvodi od fosilnih goriva već se pravi rafiniranjem postojećih ulja i masti iz industrije. Drugo gorivo je vodik koje se koristi na dva načina – preko gorivih ćelija pa se proizvodi struja koja pokreće elektromotor ili izdvajanjem tekućeg vodika, odnosno skladištenjem tekućeg vodika u rezervoarima i njegovim propuštanjem u tekuće motore. Treće gorivo se već sad

Očito je da su avio kompanije zaključile kako je jako teško ići s povećanjem cijene karte pa smo čak svjedoci da je negdje ona pala pogotovo kod interkontinentalnih letova gdje je low cost faktor nizak kao npr. za Srednju i Južnu Ameriku

primjenjuje, a to je električna energija koja se dobiva preko baterija, no očito je da će proći dosta vremena dok ono zaživi u prijevozu putnika jer se sada uglavnom koristi za manje zrakoplove, u generalnoj avijaciji za školovanje pilota i slično.

Ova direktiva koju sam spomenuo podrazumijeva pripremu infrastrukture zračnih luka i prijevoznika za svako moguće gorivo koje će se pokazati ispravno, a sva ona osiguravaju dekarbonizaciju zračnog prometa.

Europska zajednica nalaže zemljama članicama da prvo počnu miješati sintetsko gorivo s fosilnim kako bi se do 2030. došlo do 50 posto rafiniranog sintetskog i 50 posto fosilnog goriva.

To se može napraviti s postojećim motorima i zrakoplovima bez da se ide u kupovinu kompletne nove flote.

U međuvremenu, Air bus razvija zrakoplove pogonjene vodikom za kraće putničke relacije. U tom segmentu ima čitav niz iskoraka koji čeka zračne luke te prijevoznike jer se postojeći zrakoplovi teško mogu prenamijeniti za vodik. Naime, spremnik vodika ne može biti u aluminiju nego je u pravilu u inoksu i drugim metalima.

Spremnik mora biti na 230 Celzijevih stupnjeva što je vrlo teško postići.

Dakle, geometrija zrakoplova ne može ih podnijeti. To znači nove težine i manji dolet nego što je to do sada bilo s istom količinom goriva. Razmišlja se i o korištenju amonijaka koji u sebi ima dodatak dušika te pomaže da se postigne veća energetska moć, niža temperatura i pretvaranje u tekući plin. U svakom slučaju očekuje se da će u sljedećih 20 godina Air bus proizvesti i certificirati te zrakoplove na vodik. U ovom trenutku zračne luke trebaju samo razmišljati kako i gdje će postaviti tankove za vodik pored spremnika za kerozin te kada će osigurati vozila za njegov prijevoz do centralnog skladišta samog zrakoplova.

Direktiva nalaže zračnim lukama da već krenu u instalaciju punjača za elektro zrakoplove, slično kao što postoje oni za električne automobile.

To je još jedan iskorak s obzirom na to da zračne luke često iz svojih izvora ne mogu ponuditi toliko struje. Kad bi u Zračnoj luci Dubrovnik postojalo 10 takvih punjača, to je ogromna količina električne energije koju u tom trenutku treba isporučiti što nije samo vezano za trafostanicu u zračnoj luci nego i za distribuciju od mjesta proizvodnje pa do same zračne luke.

To znači da bi Elektrojug trebao dati svoj doprinos da se ta mreža razvije.

Prošli tjedan smo imali konferenciju između zračnih luka na kojoj smo raspravljali o toj direktivi i primili smo

na znanje da moramo o tome početi razmišljati. Svakako da ćemo to nastojati podijeliti na nekoliko fondova EU koji bi nam bili dostupni. Rok je dug i u ovom trenutku nitko nije spreman niti imamo odgovore što treba raditi. Čak smo krenuli s prijedlogom koji bi išao prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da se napravi interdisciplinarna radna grupa koja bi bila sastavljena od dobavljača goriva, avio kompanija, zračnih luka pa i dobavljača električne energije kako bi zajedno locirali probleme s kojima se moramo suočiti.

Koliki će to biti izazov za hrvatske operatere?

Imamo četiri registrirana prijevoznika s putničkim zrakoplovima. Najveći je svakako Croatia Airlines, drugi je Trade Air koji ima tri zrakoplova, treći ETF Airways s dva plovna zrakoplova i četvrti je Sundair koji ima samo jedan zrakoplov te njima nije problem zamijeniti. CA je već najavila u svojim planovima da će ići u natječaj s nabavkom nove flote. U tom segmentu pozdravljam tu inicijativu.

Svojevremeno sam dao mišljenje kako postojeća flota CA nije najpogodnija za održavanje domaćih linija, pogotovo prema Dubrovniku. Mislim da bi bilo ispravnije da postoji veća frekvencija, a manji kapacitete. Prema tome bi zrakoplovi imali 110 sjedala, a letjeli bi tri-četiri puta dnevno. Vjerujem da će se onda ići na najmodernije zrakoplove koji će moći prihvatiti mješavinu umjetnih sintetskih kerozina s fosilnim gorivom.

U ovom trenutku koliko uopće zrakoplovi onečišćuju naš okoliš?

Svi svojim radom i životom onečišćujemo okoliš. Postoji percepcija da avijacija uništava planet, a njeno sveukupno zagađenje, ne samo zrakoplovi već industrija i zračne luke u proizvodnji CO2 sudjeluje s manje od tri posto. Prema tome u ovo trenutku kad bi cijeli zračni promet stao mi bi tek tri posto smanjili emisiju CO2. Ne kažem da to nije puno, ali u isto vrijeme avijacija je donijela ogroman civilizacijski iskorak i postoji puno drugih mjesta na kojima se ništa nije napravilo u smislu emisije CO2. Mi godinama radimo na zračnim lukama i ekonomski na promjenama motora sve prvenstveno s ciljem kako bi se smanjila potrošnja goriva kako bi bili manji financijski troškovi, a što izravno utječe na emisiju CO2. Najveći proizvođači CO2 su upravo one nacije koje imaju najveći zračni promet, a to je Kina, SAD i Indija te oni u proizvodnji sudjeluju s gotovo 70 posto.

Aktualno 25

• 24. STUDENOG 2021.

Krenula peticija, a kavezi za ribe već ‘out’!

OPĆINA SE OGLASILA ZBOG PETICIJE GRAĐANA

Zona za kavezni uzgoj ribe u župskoj vali već je ‘izbačena’ iz Plana

Predmetne zone više nema niti u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, niti u tekstualnom dijelu Prostornog plana Općine Župa dubrovačka.

Nažalost, previdom je ostao prikaz na kartografskom prikazu Nakon što je u Župi dubrovačkoj krenulo potpisivanje peticije protiv ribogojilišta u župskoj vali, koja se planira predati kao dio primjedbe na prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Župa dubrovačka, koji je u tijeku, oglasili su se i iz općine.

— Vezano za zonu H2 – kavezni uzgoj morske ribe (AKVAKULTURA- POTENCIJALNA ZONA MARIKULTURE) označene na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, Prijedloga Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Župa dubrovačka, a za koji je u

Javna rasprava traje od 1. studenog 2021. do 1. prosinca 2021.

tijeku Javna rasprava u trajanju od 1. studenog 2021. do 1. prosinca 2021., obavještavamo vas da se radi o pogrešci koja je već evidentirana te će biti ispravljena kroz postupak Izmjena i dopuna plana koji je u tijeku – navodi se u dopisu kojega je javnosti poslao pročelnik Jure Marić. Nadalje ističe kako se radi o zoni koje je bila definirana Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 06/03) kao Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) H. Već pri sljedećim izmjenama

i dopunama županijskog plana (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 07/10) zona je upravo na traženje Općine Župa dubrovačka izbačena iz Plana.

— Predmetne zone više nema niti u Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije, niti u tekstualnom dijelu Prostornog plana Općine Župa dubrovačka. Nažalost, previdom je ostao prikaz na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, a isti će se ukloniti kroz izmjene i dopune plana koje su u tijeku – zaključuju iz Općine.

26 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

DULISTU POTVRĐENE ODLIČNE VIJESTI

Stanovnici Elafita uskoro dobivaju novi brod isključivo za prijevoz putnika Želja nam je u novom koncesijskom ciklusu zamijeniti postojeće brodove s novim, modernijim brodovima koji bi se izgradili koristeći zelene tehnologije, a sve u suradnji s Ministarstvom mora prometa i infrastrukture te Europskim fondovima – Jadrolinija

Kako su ugovori i za trajektnu i za brodsku liniju na snazi, brodar Jadrolinija najavio je da planira u liniju uvesti noviji i brži brod većeg kapaciteta koji će se koristiti isključivo za prijevoz putnika, dok će se trajektom prevoziti teret – Paula Vidović Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Stanovnici Elafita uskoro će dobiti novi brod isključivo za prijevoz putnika, dok će se teret prevoziti trajektom, potvrdili su DuListu iz Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Kako su istaknuli, Agencija je raspisala natječaj i sklopila ugovor s odabranim

brodarom Jadrolinija sukladno parametrima iz Odluke o određivanju državnih linija koje donosi Vlada RH. — Kako su ugovori i za trajektnu i za brodsku liniju na snazi, brodar Jadrolinija najavio je da planira u liniju uvesti noviji i brži brod većeg kapaciteta

koji će se koristiti isključivo za prijevoz putnika, dok će se trajektom prevoziti teret. Međutim, isto se može tek realizirati po otvaranju luke na Koločepu u koju će moći pristajati trajekt – naglasila je za DuList ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović. Kako DuList također doznaje, radovi na projektu luke na Kalamoti su dovršeni i to prije zadanih rokova, kroz nekoliko se dana očekuje tehnički prijem, a potom slijedi izdavanje uporabne dozvole. Dakle, stanovnici Elafita imaju se itekako čemu

Aktualno 27

• 24. STUDENOG 2021.

veseliti po ovom pitanju i to vrlo skoro.

Gradonačelnik pisao ravnateljici Agencije

A, sve to rezultat je nedavnih razgovora gradonačelnika Mata Frankovića s ravnateljicom Vidović i to nakon što se Postira krajem listopada nasukala kod Suđurđa zbog, kako su tada istaknuli iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, oštećenja brodskog vijka prilikom otkazivanja motora. Na liniji koja povezuje Elafite s Gradom Postiru je zamijenila Jadrolinijina Premuda. Na petoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik je istaknuo kako je Grad Dubrovnik već prije ovog događaja započeo razgovore s Agencijom s ciljem uvođenja brzobrodske linije za Elafite. Iz Agencije su istaknuli kako je gradonačelnik Franković ravnateljici Vidović uputio pismo 28. listopada na tu temu u kojem je apelirao na ‘raspisivanje natječaja za novu brodsku liniju koja bi uključivala isključivo putnike bez tereta te imala veći kapacitet putnika od dosadašnjeg kao i istu ili veću brzinu od dosadašnje’.

— O problemu povezivanja Elafita razgovarali smo i na sastanku održanom 13. listopada 2021. godine, a o tome je bilo i riječi na Danima turizma održanim u Srebrenome, 29. listopada 2021. godine kada sam se sastala s gradonačelnikom Frankovićem – istaknula je ravnateljica.

Olakšan život otočanima

Dakle, stanovnicima Elafita život bi vrlo skoro trebao biti znatno olakšan, a posebno njihova povezanost s Gradom. Više neće morati ovisiti o ‘nemilosti’ mora po nevremenu kao što se to dogodilo prvih dana studenog. Tada Premuda nije mogla isploviti zbog juga pa je ostala na mulu u Gružu te se stanovnici Elafita nisu mogli vratiti kući što je među njima uzrokovalo veliko nezadovoljstvo. Dodajmo i to da su, dok je Postira nakon nasukavanja ponovno završila na remontu u Šibeniku, njezini putnici s Elafita kojima ona nije samo brod, već puno više od toga, počeli gubiti nadu da će se njome više ikada voziti. Naime, među njima se može čuti kako bi posada koja se trenutno nalazi na Postiri trebala uskoro biti zamijenjena onom s Premude, ali i obratno, a njihova ‘vremešna dama’ kako odmilja ‘tepaju’ svojoj Postiri, trebala bi navodno ostati voziti po Šibenskom arhipelagu, dok bi Elafite do isteka koncesije na toj brodskoj liniji, trebala u cijelosti preuzeti Premuda. Ove informacije, koje postaju sve glasnije, odlučili smo provjeriti s Jadrolinijom. U odgovoru na naš upit nisu pak komentirali

‘transfere’ posade i potencijalni ostanak Postire u Šibeniku, odnosno, Premude na Elafitima, ali su dali uvid u buduće planove za ovo područje o kojima se zapravo već dulje govori, a u vidu novog broda koji bi zamijenio Postiru iz 1963.

— Jadrolinija je prisutna u životu stanovnika dubrovačkih otoka već desetljećima. Kao što je poznato, Jadrolinija je vezana Ugovorima o koncesiji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet te su odredbama tih ugovora definirani brodovi koji plove na određenim linijama te njihove zamjene. Svake godine svi naši brodovi prolaze redovite remonte i svi imaju pravovaljane svjedodžbe kako bi mogli ploviti i biti na usluzi našim otočanima i njihovim gostima.

O problemu povezivanja Elafita razgovarali smo i na sastanku održanom 13. listopada 2021. godine, a o tome je bilo i riječi na Danima turizma održanim u Srebrenome – Paula Vidović

Međutim, bez obzira na ugovore, želja nam je u novom koncesijskom ciklusu zamijeniti postojeće brodove s novim, modernijim brodovima koji bi se izgradili koristeći zelene tehnologije, a sve u suradnji s Ministarstvom mora prometa i infrastrukture te Europskim fondovima. Nužan uvjet za realizaciju takvih projekata je potrebna lučka infrastruktura koja uključuje opskrbu brodova električnom energijom koja za sada nije dostupna. Uvažavamo mišljenje i preporuke otočana te vjerujemo kako ćemo na obostrano zadovoljstvo vrlo brzo pokrenuti izgradnju novog zelenog broda za dubrovačko područje – istaknuli su za DuList iz Jadrolinije.

Odgovor se pak poklapa s onim iz Agencije za obalni linijski pomorski promet te ulijeva nadu našim otočanima da će se njihov san o novom, boljem brodu napokon ostvariti.

Podsjetimo svakako i kako najave o novom brodu nisu novost, o njima se govori već dulje vrijeme. Jadrolinija je početkom 2019. predstavila projekt za novi putnički brod koji će u floti Jadrolinije zamijeniti dotrajali brod ‘Postira’. Tada su istaknuli da je projekt u završnoj fazi razrade te da će uskoro biti raspisan natječaj za njegovu gradnju. Kako je tada najavljeno, radilo bi se o brodu kapaciteta prijevoza više od 400 putnika, duljine 45 metara i brzine 15 čvorova.

Uz moderan navigacijski sustav, brod bi trebao imati dvije sunčane palube te moderno opremljeni klimatizirani salon s ugostiteljskim sadržajem. Bio bi također i u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom s predviđenim odjeljkom za prijevoz bolesnika.

28 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA FINALIZIRA PROJEKT U DONJEM ČELU

‘Ubacili u petu’ i završili rivu tri mjeseca ranije

Stara riva je izgrađena još davne 1924. godine što je i upisano na nadmorski zid u betonu te je kroz sve ove godine bila u sve lošijem stanju. Postojeća riva je duljine 35 metara i širine 6,90 metara te je s obje strane predviđena za privez brodova na lokalnoj liniji Dubrovnik – Koločep Piše Mia Njavro Banić Foto ŽLUD/DNŽ/DuList

Prije nešto više od godinu dana, u listopadu 2020. predstavljen je projekt Županijske lučke uprave Dubrovnik ‘Rekonstrukcija luke za javni promet u naselju Donje Čelo – otok Koločep’.

Upravo ovih dana svjedočimo, na

zadovoljstvo stanovnika ovog predivnog otoka, ali i njegovih posjetitelja, završetak vrijednog projekta. Tim povodom, zamolili smo ravnatelja ŽLUD-a Željka Dadića za nešto više detalja o samom projektu, što on znači

za stanovništvo, koja je vrijednost projekta, ali i kako su tekli radovi, koji su se pripremali puno prije predstavljanja u 2020. godini.

— Projekt rekonstrukcije rive u luci Donje Čelo na Kalamoti počeo je prije više od pet godina pripremom projektno tehničke dokumentacije te ishodovanjem svih potrebnih dokumenata za građenje, počevši od izrade Ocjene o procjeni izrade studije utjecaja na okoliš, zatim izrade Arheološkog istraživanja područja zahvata sve do ishođenja građevinske dozvole. Građevinska dozvola dobivena je 12. listopada 2018.

Aktualno 29

• 24. STUDENOG 2021.

godine, a pravomoćnom je postala 7. studenog te iste godine – naglasio nam je ravatelj. Uslijedili su ‘tehnički’ koraci.

Kad su započeli radovi?

— Nakon ishodovanja sve potrebne dokumentacije projekt je kandidiran putem nadležnog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.. Nakon uspješno zaprimljene prijave MMPI-ja potpisan je Ugovor o sufinanciranju između MMPI i SAFU u vrijednosti cjelokupnog projekta 29.943.717,83 kuna – istaknuo nam je dalje Dadić. Nakon potpisa ugovora pokrenuti su postupci odabira putem javnog natječaja za izvođača radova i stručni nadzor.

— Izvođač je uveden u posao 22. srpnja 2020., dok su pravi radovi zapravo počeli 16. rujna 2020. godine, odnosno nakon isteka zabrane radova na otvorenom. Prema dogovoru, radovi se izvode u vremenskom roku pod petnaest mjeseci – naglasio nam je Dadić, a kao prilog vidimo i fotografije nove rive u Donjem Čelu, nakon nevjerojatnih 97 godina.

— Stara riva je izgrađena još davne 1924. godine što je i upisano na nadmorski zid u betonu te je kroz sve ove godine bila u sve lošijem stanju. Postojeća riva je duljine 35 metara i širine 6,90 metara te je s obje strane predviđena za privez brodova na lokalnoj liniji Dubrovnik – Koločep – istaknuo nam je nešto više o izgledu nove rive ravnatelj Dadić.

Novo projektirano rješenje uključuje uređenje obalne linije ukupne duljine 56 metara te širine 11 metara s dubinom 4,80 metara te izgradnjom trajektne rampe i okretišta, dodaje dalje u razgovoru. Operativni plato prema moru je omeđen vertikalnim

betonskim parapetnim zidom, također dodaje.

Ispred ugovorenog roka

Radovi su tekli ugovorenim dinamičkim planom te su na zadovoljstvo svih sudionika u projektu završeni čak tri mjeseca ispred ugovorenog roka.

— Ovih dana očekujemo i tehnički pregled građevine te nadamo se i skoro izdavanje uporabne dozvole na novu rivu – naglasio je Dadić za DuList.

Cilj projekta rekonstrukcije rive je osiguranje usluga prijevoza tijekom cijele godine te bolje prometne povezanosti između Kalamote i grada Dubrovnika te također osiguranja uvjeta za uvođenje trajektne linije odnosnu dopune uz brodsku liniju kako bi se mogao odvojiti prijevoz roba i tereta od prijevoza putnika – naglasio je Dadić, a prisjetit ćemo se i komentara od trenutka kad je projekt predstavljen javnosti: S obzirom na značaj pomorskog prijevoza za lokalno stanovništvo u

Ovih dana očekujemo i tehnički pregled građevine te nadamo se i skoro izdavanje uporabne dozvole na novu rivu – naglasio je Dadić za DuList

Projekt je od presudne važnosti za poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga

obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje su vezane uz kopno, projekt je od presudne važnosti za poboljšanje dostupnosti zapošljavanja, obrazovanja, medicinske skrbi i drugih javnih usluga. Projekt podiže razinu kvalitete života otočnog stanovništvo te potiče demografsku revitalizaciju otoka. U svakom slučaju, još jedan je ovo ‘plus’ za stanovnike Elafita, nerijetko ‘stavljene sa strane’ u odnosu na grad, ali i za sve posjetitelje, bilo strane ili domaće, ovog prekrasnog otoka. Veselimo se ljetu i ‘krcatoj’ rivi!

30 Promo

24. STUDENOG 2021. •

IGRAČKE KAO BLAGDANSKI MOTIV

Nezaboravne uspomene kroz zagrebački Advent

Advent Zagreb održat će se u razdoblju od 27. studenog i trajat će do 7. siječnja. Tako je već tradicionalno, 27. studenog predviđeno paljenje prve adventske svijeće na Trgu bana Jelačića kao i paljenje lampica na Zrinjevcu Ovogodišnji Advent u Zagrebu posebno je osmišljen kako bi zadovoljio i razveselio one najmlađe. Tradicionalne hrvatske igračke, drvene ili platnene, klasične ili animirane, lutke ili autići, podsjećaju na djetinstvo i najljepše doba godine kada se međusobno darujemo. Tko ne pamti ono uzbuđenje, onaj osmijeh na licu kad dijete na

božićno jutro otvara poklone i u njima pronalazi igračku koju je toliko dugo čekalo? Advent Zagreb spaja upravo to: igračke i Božić. Ove će vas godine diljem ovog grada s milijun srca dočekati predimenzionirane igračke koje su se proizvodile upravo na području Zagreba – bilo da se radilo o klasičnim Disneyevim junacima iz tvornice

Promo 31

• 24. STUDENOG 2021.

Za vrijeme Adventa Zagreb održat će se čak 14 glazbenih programa s ukupno 129 koncerata

Biserka ili pak plišancima iz Vavrine radionice. Također, razni obrtnici specijalizirani za proizvodnju igračaka predstavit će svoje autentične, unikatne i poučne igračke. Prošećite ulicama i zavirite na štandove naših maštovitih obrtnika na desetak različitih lokacija.

drugi vrhunskih hrvatski glazbenici, kao i mlade zvijezde pred kojima je budućnost. Pojedini zagrebački muzeji poput Muzeja za umjetnost i obrt, Etnografskog muzeja, Muzeja prekinutih veza i Muzeja čokolade također

Zagreb u adventskom ruhu

Svi oni koji su posjetili Zagreb u adventsko vrijeme znaju kako neće ostati ravnodušni blagdanskim ruhom kojim je zaogrnut – čarobnim svijetom orašara, Mjesečevim vrtom, drvenim kućicama, raskošno ukrašenim borovima, tisućama i tisućama lampica diljem centra grada, umjetničkim instalacijama, klizalištima... Od Zrinjevca, preko Trga kralja Tomislava, Trga J. J. Strossmayera, Oktogona, Trga bana Josipa Jelačića do Europskog trga – sve lokacije Donjeg grada pozivaju na veselje, griju dušu i razgaljuju srca. Gornji grad je izuzetno posjećen za vrijeme Adventa od Trga svetog Marka, Parka Bele IV, Strossmayerovog šetališta kao i platoa Gradac s foto pointovima s očaravajućom božićnom scenografijom i čudesnim pogledom na adventski grad.

Raskošna kulturno-glazbena događanja

Uz tradicionalne hrvatske igračke, poseban naglasak stavljen je na kulturno-glazbena događanja koja će nas na najljepši mogući način uvesti u blagdansko raspoloženje. Naime, za vrijeme Adventa Zagreb održat će se čak 14 glazbenih programa s ukupno 129 koncerata, gdje će, između ostalog, nastupiti Zagrebački solisti, Zagrebački komorni orkestar i brojni

Ove će vas godine diljem ovog grada s milijun srca dočekati predimenzionirane igračke koje su se proizvodile upravo na području Zagreba

su se uključili u Advent s prigodnim programima, a treba istaknuti i ostala događanja kao što su: predstave u HNK, Gavella u Tunelu Grič, Projekt Ilica: Q’ART, Advent Run, Advent u Vidri te posebni programi koji su priređeni za najmlađe.

Advent će se oplemeniti s raznim novitetima, a to su: Advent u LADU, zatim Christmas Garden u Akademiji likovnih umjetnosti (ALU), Adventovo na Katarincu, Zagreb Jingle Mingles u suradnji sa zagrebačkim ugostiteljima, Advent u Prolazu Matice hrvatskih obrtnika u suradnji s obrtnicima te Advent u zagrebačkim hotelima.

Advent na Zrinjevcu očekuje čak 13 koncerata naših poznatih hrvatskih izvođača i to svakog petka, subote i nedjelje.

Igračke, blagdansko ozračje, razni koncerti i događanja kreirat će nezaboravne adventske razglednice iz Zagreba i na svaki trg, ulicu i park udahnuti ljubav. Okićena božićna drvca, sjajne kuglice, orašari, igračke, božikovina i imele strpljivo čekaju vesela dječja lica. Dođite u Zagreb i ugrijte svoja srca posebnim božićnim duhom.

Detalji o cjelokupnom programu zagrebačkog Adventa dostupni su na internet stranici: www.adventzagreb.hr

32 Aktualno

Duplerica

24. STUDENOG 2021. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Kolorit jeseni PUZAVICA SLIKARICA

Aktualno 33

• 24. STUDENOG 2021.

BRAVO, LINĐOVCI! Proteklih nekoliko mjeseci Linđovci su skupljali sredstva za pomoć stradalima u potresu u Petrinji, a skupljeno je 11884 kn i 80 eura, javljaju Linđovci. ‘Nakon konzultacija s udrugom Tata je tata koji na tjednoj bazi u

Petrinji obilaze potrebite, odlučili smo pomoći obiteljima Prašnik, Zgurić, Šubić i Kožuh. Predstavnici udruge Tata je tata predali su donaciju.

Od srca zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u akciji’, napisali su iz Folklornog ansambla Linđo.

Svoju čaroliju crvenih nijansi pokazuju sve do prvih ledenih dana zime. Jesenja dekorativna loza, osim što skriva neke tmurne zidove, čuva kuće od vlage i odbija, vjerovali ili ne, neželjene ‘sitne goste’

Foto Zvonimir Pandža

Čak i onu neuglednu sivu fasadu pretvorit će u najljepše slikarsko platno, a svojim bojama pokazati nam kako zapravo jesen treba izgledati. One su loze puzavice, koje svoju čaroliju crvenih nijansi pokazuju sve do prvih ledenih dana zime. Jesenja dekorativna loza, osim što skriva neke tmurne zidove, čuva kuće od vlage i odbija, vjerovali ili ne, neželjene ‘sitne goste’.

Stoga, ako ste i imali dileme oko toga posaditi ovu krasoticu ili ne, svakako to učinite. I uživajte u koloritu...

34 Aktualno

24. STUDENOG 2021. •

Županija

SJEĆANJE NA VUKOVAR Izaslanstvo županije sudjelovalo je u Vukovaru na obilježavanju 30. obljetnice stradanja grada heroja. Ispred Nacionalne memorijalne bolnice uz molitvu i prigodni program zapaljene su svijeće u znak sjećanja na žrtve Vukovara.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

ZA TURIZAM ODOBRENE 2,2 MILIJARDE KUNA

U Dubrovniku predstavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti

UČITELJICA RAZREDNE NASTAVE

Ivana Bašić dobitnica godišnje nagrade Ivan Filipović

ŽUPANIJA U Dubrovniku je pred-

stavljen Nacionalni plan oporavka i otpornosti te njegovi ciljevi. U organizaciji Ministarstva turizma i sporta te županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, uz potporu Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i strukovnih udruga u turizmu organizirana je radionica namijenjena potencijalnim korisnicima sredstava dostupnih kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU za turizam kroz koji je Republici Hrvatskoj odobreno 2,2 milijarde kuna. Predstavljeni su uvjeti za prijavu projekata, prihvatljive aktivnosti i troškovi, primjeri dobre prakse te daljnji koraci u provedbi plana, a predstavljena je i B2B platforma za spajanje investitora i dobavljača u sektoru turizma i ugostiteljstva. Ovom prilikom su pozvani svi poslovni subjekti koji imaju spremne projekte u visokoj fazi zrelosti (riješen imovinsko – pravni status, ishođena građevinska dozvola, odnosno izrađen glavni projekt za projekt koji ima potvrdu da nije potrebna građevinska dozvola), da prijave svoje projekte kako bi se u prvom tromjesečju sljedeće godine uskladila natječajna dokumentacija i tijekom sljedeće godine raspisao javni poziv. Istaknuto je i da će minimalni iznos projekta koji će se sufinancirati ovim programom biti milijun eura.

Bašić je i dobitnica međunarodne nagrade Global Teacher Award za 2019. godinu, a bila je među najboljim odgojno-obrazovnim djelatnicima u Republici Hrvatskoj

Ovom prilikom su pozvani svi poslovni subjekti koji imaju spremne projekte u visokoj fazi zrelosti da prijave svoje projekte

ŽUPANIJA Učiteljica savjetnica iz Osnovne škole Opuzen Ivana Bašić dobitnica je godišnje nagrade Ivan Filipović za 2020. godinu u području osnovnog školstva koju dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

‘Nagrada Ivan Filipović’ za životno djelo i godišnje nagrade za rad i rezultate u predškolskom odgoju, osnovnom, srednjem školstvu, visokom školstvu i znanstvenom i stručnom radu nosi Filipovićevo ime, učitelja koji je rođen 1823. u Velikoj Kopanici, a umro 1895. godine u Zagrebu. Nagradu dodjeljuje Republika Hrvatska odnosno Odbor ‘Nagrade Ivan Filipović’, a priprema Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za značajna ostvarenja u odgojno-obrazovnoj djelatnosti i predstavlja najviše priznanje djelatnicima u odgoju i obrazovanju. Nagrada se dodjeljuje od 1964. godine, prvo u

okrilju Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, a zatim od 1967. postaje nagrada Sabora Republike Hrvatske. Hrvatsko školstvo i društvo i na taj način pokazuju sustavnu brigu o onima koji su svojom stručnošću, zalaganjem i uzornim radom pridonijeli unapređivanju odgojno-obrazovnog procesa i ugledu učiteljskoga poziva.

Godišnja nagrada dodjeljuje se za najznačajnija ostvarenja tijekom proteklih godina, a osobito posljednje, istaknutim prosvjetnim djelatnicima, znanstvenicima i stručnjacima i skupini znanstvenika i stručnjaka ili prosvjetnih djelatnika ako je ostvarenje rezultat njihova zajedničkog rada. Bašić je i dobitnica međunarodne nagrade Global Teacher Award za 2019. godinu, a bila je među najboljim odgojno-obrazovnim djelatnicima u Republici Hrvatskoj.

Aktualno 35

• 24. STUDENOG 2021.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

KREĆE REKONSTRUKCIJA SUSTAVA JAVNE RASVJETE

Mokošica dobiva 75 novih stupova s LED svjetiljkama

Vrijednost ove investicije u sustav javne rasvjete Grada Dubrovnika iznosi 360.632,50 kuna s uključenim PDV-om, a rok dovršetka svih radova je 120 kalendarskih dana.

Gradonačelnik Mato Franko vić potpisao je prošlog tjedna ugovor o izvođenju radova rekonstrukcije javne rasvjete u Mokošici. Radovi koje će izvoditi tvrtka Veritas Esco d.o.o. iz Splita obuhvaćaju nabavku, isporuku i ugradnju rasvjetnih stupova te LED svjetiljki s pripadajućim popratnim radovima u naselju Mokošica i to na predjelu ulica Put na more, Podumane, Ulica na moru i Staro selo.

Na predjelu Ulice na moru, Puta na more i ulice Podumane predviđena je ugradnja energetski učinkovite i ekološke javne rasvjete u ukupnoj duljini od oko 1.240 metara, s tim da će u ulici Put na more biti postavljeno devet stupova javne rasvjete visine pet metara, dok će se u ulicama Na moru i

Podumane postaviti 35 stupova javne rasvjete visine šest metara. Ugradit će se ukupno 44 cestovne LED svjetiljke.

Svi rasvjetni stupovi su namijenjeni za zonu jake bure. Rasporedit će se tako da ne smetaju kolnim i pješačkim prilazima izgrađenim kućama i garažama uz cestu, a da se pri tome osigura što ravnomjerniji međusobni razmak. Na drugoj trasi predviđena je energetski učinkovita i ekološka javna rasvjeta svih ulica Starog sela u ukupnoj duljini od oko 1.235 metara. Postavit će se 31 stup javne rasvjete visine pet metara s 33 cestovne LED svjetiljke. Osnovna svrha instalacije cestovne rasvjete je kvalitetno i sigurno odvijanje cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka i biciklista.

ODRŽAVANJE IGRALIŠTE NA PODRUČJU GRADA

POTPORE GRAĐANIMA SOCIJALNE KATEGORIJE

Obnavlja se sportsko igralište na Osojniku

Isplaćene subvencije za podstanarstvo za 226 korisnika

Ovo ulaganje imat će veliki značaj za djecu i građane s područja Osojnika koji će uskoro dobiti novouređeno mjesto za rekreaciju i brojne aktivnosti.

U sklopu aktivnosti investicijskog održavanja dječjih i sportskih igrališta na području Grada Dubrovnika u tijeku su radovi obnove i uređenja sportskog terena na Osojniku. Radovi su započeli koncem listopada, a trenutno traje obnova ograde terena. Nosiva konstrukcija premazat će se pocinčanom bojom, a staro žičano pletivo zamijenit će se novim. Golovi i košarkaška konstrukcija će se obojati. Paralelno s navedenim radovima provodi se i postavljanje nove ograde u visini od 1,50 metara kod krova te se ugrađuju četiri nova vrata za spremišta ispod tribina. Završetak svih radova planiran je ovog tjedna. Radove obnove i uređenja sportskog igrališta na Osojniku izvodi tvrtka Tehnogradnja d.o.o. kao ugovorni izvođač, a investicijom vrijednom 125.789,75 kn s PDV-om upravlja nadležni Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu.

U sklopu mjera Socijalnog programa Grada Dubrovnika isplaćena su sredstva za subvencije najma stana ostalim socijalnim kategorijama za mjesec listopad. Na račune 226 korisnika isplaćeno je ukupno 285 tisuća kuna. Naime, temeljem Odluke o ostvarivanju prava na subvenciju troškova najma stana osobama slabijeg materijalnog statusa, korisnici mjere ostvaruju mjesečni iznos subvencije od 500 kuna za samce, 700 kuna za dvočlano kućanstvo, 800 kuna za tročlano, odnosno 1500 kuna za četveročlano kućanstvo.Na godišnjoj razini za realizaciju ove mjere iz proračuna Grada Dubrovnika izdvaja se oko tri milijuna kuna.

Osim navede mjere, Grad Dubrovnik isplaćuje i subvenciju za podstanarstvo mladim osobama do 35 godina života.

36 Kultura ‘BIBICE – PRIČA O GRADU KROZ DJELOVANJE LIJEČNIKA IZ OBITELJI BIBICA’

Djelo koje nas prisjeća na neka davna dubrovačka vremena Knjiga se može kupiti na web stranici ‘Medicinske naklade’

Ovo vrijedno znanstveno djelo namijenjeno je studentima na kolegijima na kojim autorica Bakija-Konsuo predaje te znanstvenoj i stručnoj javnosti, ali i široj društvenoj zajednici Razgovarala Mia Njavro Banić Foto autori/ Mia Njavro Banić

‘Bibice – priča o Gradu kroz djelovanje liječnika iz obitelji Bibica’, autora izv. prof. dr. sc. Ane Bakija-Konsuo, spec. dermatovenerologije na preddiplomskom studiju Sestrinstvo i diplomskom

studiju Kliničko sestrinstvo Sveučilišta u Dubrovniku i mr. sc. Ivice Vučaka, dr. med. iz Zagreba, prije nepunih mjesec dana izašla je iz tiska u izdanju Medicinske naklade Zagreb, a pod logom

Sveučilišta u Dubrovniku. Vrijedno djelo već samim naslovom intrigira i evocira neka davna dubrovačka vremena, kulturu i svakodnevni život našeg grada, a sve kroz zajednički nazivnik – medicinu – granu ljudske djelatnosti u kojoj je ova obitelj dala veliki obol. Upravo tom autentičnom spoju života grada i medicine težili su autori, istražujući više godina kroz arhivsku

Kultura 37

• 24. STUDENOG 2021.

ZAVRŠEN MJESEC HRVATSKE KNJIGE Manifestaciju Mjesec hrvatske knjige Dubrovačke knjižnice zatvorile su predstavljanjem monografije ‘Pod okriljem Svetog Nikole i Svetog Vlaha: Pomorsko pravo u Kotoru i Dubrovniku po odredbama njihovih statuta’ autorice dr. sc.

Mirjane Blagojević, odvjetnice i povjesničarke prava iz Beograda. Uz autoricu, promociju su uveličali mr. sc. Dušan Medin te muzejski savjetnik Pomorskog muzeja Dubrovačkih muzeja Đivo Bašić.

U knjizi se susrećemo sa sportom.

Govorimo o začecima vaterpolskog kluba Jug – Marko Bibica i njegov brat Tonko bili su državni reprezentativci i u vaterpolu i u plivanju.

Dotičemo se i Planinarskog društva ‘Orjen’, jedriličarskog kluba Orsan, šah-kluba, ali i općenitog javnodruštvenog djelovanja, poput onog Rotary kluba Dubrovnik

građu kako bi predstavili djelo studentima, ali i široj javnosti. O procesu nastanka djela, idejama i inspiraciji, pričali smo s autoricom, izv. profesoricom i liječnicom Anom Bakija-Konsuo, koja ne krije zahvalnost prema dr. Vučku, ali i brojnim drugim važnim imenima koja su bila dio procesa nastanka knjige, čije se englesko izdanje upravo prelama.

— Knjiga ‘Bibice – priča o Gradu kroz djelovanje liječnika iz obitelji Bibica’ izašla je u nakladi ‘Medicinske naklade’, renomirane kuće kada govorimo o izdavaštvu medicinske literature na čelu s profesoricom Anđom Raić i urednicom doktoricom medicine Aleksandrom Mišak. Za prijelom je bio zadužen gospar Marijan Zafron, koji je doista napravio odličan posao.

U tijeku je prijelom i na engleskom jeziku, a mi kao autori, kao i ‘Medicinska naklada’, držimo kako tiskanje knjiga na engleskom jeziku doprinosi dostupnosti hrvatske znanosti na globalnom tržištu znanja – za početak nam

priča autorica Bakija-Konsuo. Njen kolega, pulmolog i magistar znanosti Ivica Vučak kao fokus svog interesa već tridesetak godina stavlja upravo povijesna medicinska istraživanja, tragajući

Istraživali smo liječnike ove po svemu velike obitelji te njihovo djelovanje u drugoj polovici devetnaestog i prvoj polovici dvadesetog stoljeća

U knjizi možemo čitati i o povijesti sporta u Dubrovniku

za temama medicinske povijesti. Suradnja je krenula od liječnika Ante Bibice.

Upravo s njim počinje uzbudljiva priča, u kojoj dvoje autora probire i razbira fascinantnu obiteljsku povijest i poveznice s gradom, dubrovačke povijesnomedicinske crtice. U ovoj obitelji, zaista ih je mnoštvo!

Četiri liječnika jedne obitelji

— Dermatolog Ante Bibica bio je uz Luja Fouquea prvi liječnik Dubrovčanin koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu. Ta informacija nas je zainteresirala i krenuli smo u daljnja istraživanja koja su se temeljila na njegovom životu i radu, a potom se priča širila i na ostale liječnike iz ove obitelji. Radili smo polagano, iščitavali i istraživali stare novine, tražili kontakte s brojnim potomcima obitelji Bibica koji su se raselili te su sada u SAD-u, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji... U principu, u knjizi pišemo o četiri liječnika ove velike i važne obitelji. Istraživanjem smo došli do informacije kako su oni daljnji rođaci i kako su oba potekla od Roka Bibice kojeg smo uspjeli naći kao najstarijeg pretka.

— Obiteljsko stablo zaista je impresivno – nastavlja nam dalje autorica Bakija-Konsuo, ističući kako se, primjerice, za obitelj Bibica mislilo kako su došli s Hvara, no Baldo je svega nekoliko godina radio na ovom otoku.

— Baldo Bibica jedan je od začetnika doseljavanja Hvarana u Dubrovnik, a u knjizi smo se i toga dotakli. Istraživali smo liječnike ove po svemu velike obitelji te njihovo djelovanje u drugoj polovici devetnaestog i prvoj polovici dvadesetog stoljeća. Bile su to obitelji koje su zaista voljele i zadužile svoj grad.

38 Kultura

24. STUDENOG 2021. •

Čuvale ga, bile prisutne u svim segmentima života grada, te je time ova knjiga prikaz ne samo medicinske povijesti, već priča o gradu, njegovim ljudima i ljudskim sudbinama, uokvirena kontekstom tadašnjih povijesnih, društvenih i političkih mijena – ističe nam dalje autorica. U razdoblju nakon pada Republike malo se piše o liječnicima koji su djelovali na području Dubrovnika i njegove okolice, stoga smo ovim djelom htjeli barem neke od njih oteti zaboravu. Ipak, autori pronalaze i spajaju niti života, rada, sporta i umjetnosti.

— U knjizi se susrećemo sa sportom.

Govorimo o začecima vaterpolskog kluba Jug – Marko Bibica i njegov brat Tonko bili su državni reprezentativci i u vaterpolu i u plivanju. Dotičemo se i Planinarskog društva ‘Orjen’, jedriličarskog kluba Orsan, šah-kluba, ali i općenitog javnodruštvenog djelovanja, poput onog Rotary kluba Dubrovnik, osnovanog u Dubrovniku 1933. godine – priča nam dalje, a poseban naglasak stavlja na još jedan važan segment – prijateljske spone Bibica i našeg slikarskog velikana Vlaha Bukovca.

Prijateljstvo s istaknutim slikarom

— Marko i njegova braća njegovali su istinsko prijateljstvo s našim istaknutim slikarom. Uspjeli smo vidjeti šest portreta članova obitelji Bibica tijekom našeg istraživanja, što ukazuje na povezanost s obitelji Bibica. Za Bukovca je zanimljivo, a to ističe i gospar Igor Zidić, još jedan izniman suradnik na

RECENZIJE KNJIGE Sugestije ‘zlata vrijedne’

Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i prof. dr. sc. Amir Muzur. Njihove sugestije tijekom nastanka knjige autorica Ana Bakija-Konsuo opisala je jednostavno ‘zlata vrijednima’. Prenosimo njihove recenzije.

‘Ovo je još jedan spomenik, svjedočanstvo o gradu koji počiva na višestoljetnoj urbanoj kulturi kojom se može pohvaliti malo koji grad Hrvatske. To je toliko topla priča – o medicini, o produhovljenim familijama, da se čitatelj mora identificirati s njome i osjetiti se ponosnim Dubrovčaninom.’ – prof. dr. sc. Amir Muzur, dr. med.

‘Premda se isprva činilo da će priča o dvjema obiteljima istoga prezimena, autora Ane Bakija Konsuo i Ivice Vučaka biti zaustavljena u nekoliko objavljenih članaka, pokazalo se da ona ima znatno veći potencijal. (…) Iz preliminarnih prvotnih tekstova iznjedrena je slojevita priča o životu članova dviju obitelji Bibica, o njihovoj stručnoj i privatnoj svakodnevici u kojoj su im se životi intenzivno prožimali sa životom Dubrovnika.’ – prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med.

Knjiga je objavljena pod logom Sveučilišta, što ju čini i službenom i nastavnom literaturom našeg Sveučilišta

ovoj knjizi, kako puno njegovih djela još nije pronađeno. Stoga, važnost ove knjige leži i u pronalasku ovih nekoliko novih portreta. Iako portreti ne dosežu na aukcijama visoku prodajnu cijenu kao ostali Bukovčev opus, i dodatno, pronađeni portreti zahtjevaju prosudbu struke, vjerujemo kako će zaintrigirati i potaknuti na daljnja istraživanja opusa našeg znamenitog slikara – napominje nam dalje. Kontekst u kojem medicina postaje spona povijesti grada rijetko se susreće u literaturi, a priča o liječnicima koji su ujedno i važni sudionici grada čini ovo djelo važnim i za užu struku i za širu javnost koja jednako u njemu može uživati, osobito onima koji uživaju u traganju za ‘dubrovačkim crticama’ kojih je knjiga prepuna. Sve je to odraz posvećenosti i studioznog pristupa, ali ništa ne bi bilo moguće bez volje i želje.

— Veliku zahvalu upućujem kolegi liječniku Vučaku, pedantnom, preciznom i studioznom znanstveniku bez

Dermatolog Ante Bibica bio je uz Luja Fouquea prvi liječnik Dubrovčanin koji je diplomirao na Medicinskom fakultetu

čijeg doprinosa djelo ne bi bilo takvo kakvo jest. Knjiga je objavljena pod logom Sveučilišta, što ju čini i službenom i nastavnom literaturom našeg Sveučilišta – ističe dalje Bakija-Konsuo.

— Kad smo mnoštvo podataka o ovoj fascinantnoj obitelji ‘raspetljali’, bila je prava šteta ne zaokružiti priču – dodaje dalje, uz napomenu kako je osobito zadovoljstvo bilo, nakon užurbanog rada, ‘trke i zbrke’, isključiti mobitel u Arhivu i listati požutjele stanice koje su je odvele u neko drugo, nostalgično vrijeme. Prava šteta bilo je, zaključit će, ne zapisati, spojiti sve te fascinantne točkice. Za kraj, poslužit ćemo se riječima povjesničara hrvatske umjetnosti i suradnika na knjizi, Igora Zidića: ako ih je netko smatrao amaterima u području povijesti medicine, nakon izlaska knjige više to nikako ne može reći. Autori su, u punom smislu te riječi, reći će Zidić – polihistori dubrovačke svakodnevice.

Kultura 39

• 24. STUDENOG 2021.

HDLUDU U TUP-U

Vikend u znaku ‘Jesenjeg salona’

Skupna izložba Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik ove se godine odvija u suradnji s Kulturnim centrom Jadran Skupna izložba Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik, koja se ove godine odvija u suradnji s Kulturnim centrom Jadran, privukla je proteklog vikenda veliku pažnju Dubrovčana.

U prostoru TUP-a izložba ‘Jesenji

Jesenji salon trajao je dva dana

salon’ otvorila je svoja vrata već u subotu u 10 sati, a mogla se razgledati oba dana do 22 sata, zamišljena kao dvodnevni događaj s ciljem predstavljanja, upoznavanja, razgovora, podrške i razvoja novih ideja.

— Ovom prilikom zahvaljujemo Kulturnom centru Jadran i udruzi Kazin na suradnji te Dubrovačko-neretvanskoj županiji na financijskoj podršci – istaknuli su iz HDLUDU.

‘ZA STOLOM’ U NARODNOJ KNJIŽNICI GRAD

Dubrovačka udruga likovnih umjetnika ‘Za stolom’ naziv je izložbe koju je Dubrovačka udruga likovnih umjetnika (DULU) u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorila u ponedjeljak u prizemlju Narodne knjižnice Grad. Izložbu su otvorili predsjednik Udruge Valter Kožul i u ime Knjižnica Robert Kralj. Ukupno 26 radova rađenih uglavnom tehnikom akrila, izložilo je 17 članova Udruge. Ove godine Dubrovačka udruga likovnih umjetnika imala je šest izložbi, od toga je njih četiri bilo postavljeno u Dubrovačkim knjižnicama.

– Tema izložbe je mrtva priroda.

Fokusirani smo baš na stol, trpeze pune hrane, čitava izložba ide prema

blagdanima i ljudi su se više orijentirali na hranu. Tema je vrlo zahvalna jer svaki autor može postaviti kompoziciju i bira motive onako kako želi.

Mislim da svatko ovdje može naći nešto za sebe i čini mi se da je ovo jedna od naših boljih izložbi – istaknuo je predsjednik Udruge.

Svoje radove izložili su: Anto Violić, Diana Rajić, Dragica Maca Lučić, Franica Čebirić, Loren Ligorio, Luce Đuraš, Marijan Fragić, Marta Baće, Mirica Dubčić, Miroslav Stamatović, Mišo Baričević, Nedjeljka Nene Gligor, Nikola Nino Dubčić, Robert Kralj, Silvija Sikavica, Valter Kožul i Vedran Grabovac.

40 Kultura FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA

Bravo, Kolarini!

Sve smo dobili što se moglo – napisali su Kolarini nakon uspješnice na 61.

Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama. U ruke im je otišao Grand Prix festivala za najbolju amatersku predstavu u cijelosti u Hrvatskoj ‘Mare Fjočica’ autora Joza Lovrića i u režiji Paola Tišljarića.

Ivan Boban za ulogu kapetana Cvijeta osvojio je nagradu za glavnu mušku ulogu. Leo Mrkić za ulogu je Djura osvojio nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu.

— Za glavnu žensku ulogu 3 u1 – Marinka Metković za ulogu Mare Fjočice, Jelena Maržić za ulogu susjede Line i Jelica Čučević za ulogu susjede Lukre – istaknuli su.

Cjelokupni festivalski program u Kulturnom centru Vodice budno je pratilo stručno Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: glumica, redateljica i teatrologinja dr. sc. Dubravka Crnojević-Carić, dramatičarka i kazališna kritičarka Gordana Ostović i kazališni kritičar Igor Ružić.

24. STUDENOG 2021. •

BALETNA ČAROLIJA

Bajkoviti ‘Orašar’ premijerno zaživio na Velikoj sceni našeg teatra Predstava nastala u koprodukciji s baletnim odjelom Umjetničke škole Luke Sorkočevića, u verziji Lade Kaštelan i režiji Paola Tišljarića, na nov i neobičan način igra se s originalnim Hoffmannovim zapletom Bajkoviti ‘Orašar’ protekle je subote premijerno zaživio na daskama Kazališta Marina Držića. Produkcija predstave ‘Orašar’, istaknuo je ravnatelj KMD-a Paolo Tišljarić, na razini je predpandemijskih predstava. U nju je uključeno pedeset balerina iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Orašar su jazz plesač Mihael Tošić i glumac Bojan Beribaka. Bio je ovo, naglasili su iz Teatra, velik izazov jer je ipak riječ o predstavi u kojoj pojedine uloge plešu baletni prvaci, primjerice ulogu Šećerne vile ili pak duet Klare i Orašara. Profesorica Umjetničke škole Alida Vuković, ujedno jedna od koreografkinja, naglasila je kako su koreografiju prilagodili te kako su učenici, djeca, ‘potegnuli’ i napravili ogroman posao u pripremanju ove čarolije. Predstava nastala u koprodukciji s baletnim odjelom Umjetničke škole Luke Sorkočevića, u verziji Lade Kaštelan i režiji Paola Tišljarića, na nov i neobičan način igra se s originalnim Hoffmannovim zapletom.

Prvi, autentični, dubrovački ‘Orašar’

Inače, ‘Orašar i mišji kralj’ umjetnička je

Piše DuList Foto Zvonimir Pandža, DuList

bajka koju je 1816. godine napisao veliki njemački romantičarski pisac Ernst Theodor Amadeus Hoffmann. Poslužila je kao inspiracija za jedan od najpoznatijih i djeci najomiljenijih svjetskih baleta, koji u božićno doba ne silazi sa svjetskih pozornica, kao i za brojne

Kultura 41

• 24. STUDENOG 2021.

FILIP MERČEP I BOY VAN OOIJEN

Videoigranje s umjetnošću

književne i filmske adaptacije.

Paolo Tišljarić osim za režiju zadužen je za scenografiju, oblikovanje svjetla i izbor glumačkih kostima, dok koreografiju potpisuju Remus Dimache, Gousel Galioullina, Zrinka Japunčić, Elena Kulagina, Doris Pavleković, Tea Prkačin, Mirna Sporiš i Alida Vuković.

— ‘Orašara’ smo pripremali već zadnjih godinu dana jer smo prije toga radili ‘Coppelliju’. Ovo nam je bila iznimna želja pa smo već neke plesače i koreografe angažirali lani kao Mirnu Sporiš koja je tu postavila ‘Arapski ples’.

Svaki od kolega iz naše škole radio je određeni dio, a u isto vrijeme smo se usuglašavali s Paolom Tišljarićem.

Mislim da smo koliko-toliko, s obzirom na to da smo amateri, a ne profesionalci, uspjeli ga izvesti što bolje – iznijela je Alida Vuković.

Predstava za male i velike

Naime, u plesnoj točki ‘Šećer vila’ i duetu ‘Klara & Orašar’ uloge izmjenjuju Klara Jerinić, Mia Pasqualicchio, Mira Papović i Sara Šarić, dok je ‘stalan’ Orašar Mihael Tošić. ‘Pahuljice’su Mia Gečević, Klara Jerinić, Mia Pasqualicchio, Mira Papović i Paula Stanković, a ostale plesne točke plešu učenici baletnog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića. Od glumačkog ansambla Držićeva teatra u ‘Orašaru’ nastupaju Ivana Gulin kao Marie/Klara Stahlbaum, a Glorija Šoletić je Christian Elias Drosselmeier – Drossi, dvorski urar i čarobnjak. Kraljica je Jasna Jukić, a kralj Hrvoje Sebastijan. Njihova kći Pirlipat je Angela Bulum, dok je Nika Lasić Miškarica odnosno Mišja kraljica. Njen sin Miškralj je Zdeslav Čotić. Dvorski stronom i anđeo je Mirej Stanić i Branimir Vidć Flika je Cristoph Zacharias Drosselmeier, lutkar. Njegov sin, kasnije Orašar, je Bojan Beribaka. Dvorjani, dadilje, kuharice, glasnogovornici slatkiš-grada

Nadam se da će ova predstava još godinama biti na našem repertoaru i čak oni koji manje idu u kazalište s gustom će je pogledati – Tišljarić U plesnoj točki ‘Šećer vila’ i duetu ‘Klara & Orašar’ uloge izmjenjuju Klara Jerinić, Mia Pasqualicchio, Mira Papović i Sara Šarić, dok je ‘stalan’ Orašar Mihael Tošić

su Marija Šegvić i Angela Bulum.

— Tumačim lik Klare, dakle djevojčice koja za Božić od svog ujaka na dar dobije drvenu figuru Orašara u kojeg se zaljubljuje. Oni kreću na putovanje u čarobni svijet u kojem susreću različite i zanimljive likove. Ne pamtim kad sam s ovolikom lakoćom i užitkom dolazila na probe. Mislim da imamo jako lijepu predstavu za male i velike – kazala je glumica Ivana Gulin.

Za kraj, napomenimo kako je kostimografkinja za baletne kostime Renata Sekulović, glazbena korepetitorica Paola Dražić Zekić. Žarko Dragojević autor je video projekcija, glazbe za trailer i zvučnih efekata. Za autorske kostime iz fundusa KMD-a zadužene su Mirjana Zagorec i Tea Bašić Erceg, dok je Anamarija Obradović suradnica scenografa. Pomoćni slikar – izvođač je Pero Mihaljević. Mirna Sporiš izradila je krunu za šećer Vilu. Fotograf je Aljoša Rebolj, Miran Brautović producent je video trailera, a inspicijentica je Ivana Ljepotica.

U Lazaretima je u subotu navečer održan Završni koncert, koji je ujedno bio i zatvaranje izložbe ‘Videoigranje s umjetnošću’ održan je u subotu navečer u Lazaretima. Nastupili su autori izložbe Filip Merčep (vibrafon i elektronika) i Boy van Ooijen (elektronika i vizuali).

Autorski projekt ‘Videoigranje s umjetnošću’ Filipa Merčepa i Boy van Ooijena izvodio se od 15. do 20. studenog, a cilj izložbe bio je pokazati djeci i mladima kako da razmišljaju o svojim mobitelima i igraćim konzolama kao o instrumentu koji se može koristiti u vlastite kreativne svrhe što će doprinijeti općem cilju širenja kreativnosti i razvijanju individualnih kreativnih ideja. izložba se sastojala od tri instalacije, vizualne – u kojoj posjetitelji kontrolerom za Playstation kreiraju vlastite vizuale za glazbu koju inače slušaju, audio – uz pomoć koje se grupno pravi svoja vlastita kratkak ompozicija koristeći svoj glas i kontroler, te audio/vizualna – s kojom posjetitelji kao grupa svjetiljkama mobitela i kontrolerima stvaraju oblike koji će svojim nastajanjem stvarati glazbu.

Projekt je organiziran u partnerstvu s Dubrovačkom baštinom i uz potporu Ministarstva kulture RH. Interaktivna izložba u kojoj s joysticima za Playstation možete kreirati glazbu i vizuale!

Namijenjena svim uzrastima, a najviše onima koji vole umjetnost i igrati igrice, nastavitt će se i idućeg tjedna u Zagrebu, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla.

42 Kultura

24. STUDENOG 2021. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Mato Meštar novinar

su Čepikuće. Na otok Mljet već 55 dana nisu pristigle nikakve količine hrane, goriva, plina ni lijekova. U Cavtatu je održan pod patronatom okupatorske vojske sastanak ‘pokreta za autonomiju Dubrovačke Republike’ na čelu s Acom Apolonijem, okružnim javnim tužiocem iz doba komunističke vlasti u Dubrovniku bez ikakvog odjeka i podrške stanovništva.

29. studenoga 1971. u 81. umro je dubrovački kolporter, Mato Balarin.

Meštar Mato novinar, kako su ga zvali, jedna je od nezaboravnih i osebujnih ličnosti Grada

Piše Sebastian Vukosavić

24. studenog 1451. Turska i Ugarska sklopile su trogodišnji mir koji je stvorio uvjete za završetak gotovo četverogodišnjeg rata Dubrovnika i najmoćnijeg dinasta u Bosni, hercega Stjepana Vukčića Kosače. Ipak, do konačnog završetka rata došlo je tek 10. travnja 1454. kada je sklapanjem mira okončan taj posljednji rat u povijesti Dubrovačke Republike. 24. studenog 1928. u Dubrovniku je registrirana Kupališna zadruga. 24. studenog 1991. nakon višednevnih bojeva okupirane

25. studenog 1461. bosanski vladar Stjepan Tomašević, posebnom poveljom odobrio je slobodnu upotrebu dubrovačkog novca u trgovačkom prometu Bosne. Ova povelja, kao i ona o trgovačkim slobodama, posljednje su povelje i privilegije koje su Dubrovčanima izdali bosanski vladari prije turskog osvajanja Bosne, 1463. 25. studenog 1823. umro je pisac i diplomat francuskog podrijetla Marko Bruerović, čije je cjelokupno književno djelo povezano s Dubrovnikom. Pisao je pokladne pjesme (Zvjezdoznanci, Čupe, Spravljenice) i kolede, s blagim satiričnim prizvukom, te maskerate. Komedije na hrvatskom jeziku s građom iz dubrovačkoga života i naglašenim koloritom (Pilarska kolenda, a posebice Vjera iznenada) najvažniji su dio njegova opusa.

Na francuski je preveo Asanaginicu.

25. studenog, blagdan je svete Katarine, koji se kao blagdan obilježavao i

u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike. Po pučkom vjerovanju u mnogim krajevima početak je to Adventa ili Došašća, što vezujemo uz poznatu izreku ‘Sveta Kate kokošica – mjesec dana do Božića’.

Problem osnivanja tiskare u Dubrovniku bio je stalno prisutan i sva nastojanja nisu davala rezultate pa su se vrijedne knjige dubrovačkih književnika tiskale po svijetu, a najčešće u Veneciji.

I tek pred gašenje Republike 26. studenog 1782. dubrovački Senat odobrava Mlečaninu Karlu Antunu Occhiju osnivanje prve tiskare u Dubrovniku. U jeku ustanka protiv Francuza 1813., nakon 23. studenog i zauzeća Žarkovice i Bosanke, ali ne i jake utvrde Fort Impérial, skupina ustanika pod vodstvom jednog od vođa ustanka, grofa Pjerka de Bone uputila se, 26. studenog 1813. prema Gradu i stigla do samih Pila. Pred gradskim vratima došlo je do žestokog okršaja u kojem su ustanici ipak odbijeni.

26. studenog 2012. u rodnom Dubrovniku preminuo je dr. sc. Josip Lovrić, inženjer brodogradnje, znanstvenik, izumitelj, poliglot i pisac.

Dubrovački statut najstariji dubrovački pravni zbornik, pravna je kodifikacija sastavljena od osam knjiga, koju je 1272. proveo tadašnji dubrovački knez

Kultura 43

• 24. STUDENOG 2021.

Marko Justiniani nakon borbe domaće vlastele protiv mletačkog patricijata.

Razvoj gospodarskih i društvenih odnosa uvjetovao je donošenje novih zakonskih odredbi koje su upisivane u posebne zakonske knjige: Knjigu svih reformacija, koja navodi odredbe od 1335. do 1410., Zelenu knjigu, prozvanu po boji svojih korica s odredbama do 1460. U ovaj zbornik statutarnog prava unošene su nove odredbe, svrstane u 507 kapitula (poglavlja) koje je Veliko vijeće donijelo do 27. studenoga 1460. kada je osnovan četvrti zbornik Žuta knjiga, koja se vodila od te 1460. do pada Republike. 27. studenog 1527. kacamorti-zdravstveni službenici Dubrovačke Republike donijeli su posebno oštru protuepidemijsku uredbu, kojom su svi slojevi društva postali jednaki pred zakonom, barem na papiru.

28. studenog 1385. Veliko vijeće odlučilo je da se nabavi mehanička naprava koja pokazuje vrijeme i otkucava sate. Sat je 1390. postavljen u olovom prekrivenu ložu kule zvonare Kneževa dvora, poslije nazvane turris oriloggi (kula od sata). Najstariji je to javni sat u Hrvatskoj. Odlukom Senata 28. studenog 1785. u Dubrovniku je osnovano sirotište za žensku djecu, koje su Dubrovčani zvali ‘Conservatorio’. 28. studenoga 1943. saveznici su izveli prvi i najteži zrakoplovni napad na Dubrovnik tijekom II. svj. rata. Oko 11 sati 24 bombardera tipa B-25 izbacili su 44 tone bomba na područje Gruža i Lapada. Prema službenim izvorima NDH u napadu je poginulo 50 ljudi, uz veliki broj ranjenih. 28. studenog 1997.

Frano Supilo

Josip Lovrić

umro je fotograf i jedan od značajnih oblikovatelja prepoznatljivog identiteta DLJI kraja 60-tih god. 20. st., Krešimir Tadić.

28. studenog 1385. Veliko vijeće odlučilo je da se nabavi mehanička naprava koja pokazuje vrijeme i otkucava sate. Sat je 1390. postavljen u olovom prekrivenu ložu kule zvonare Kneževa dvora

Nakon što je u noći s 24. na 25. svibnja u požaru izgorjela stara crkva sv.

Vlaha na Placi, 29. studenog te 1706. za obnovu crkve odabrani graditelj Marino Gropelli, predložio je gradnju posve nove crkve, današnje parčeve crkve. Nova barokna crkva izgrađena je od 1706. do 1715. godine. 29. studenog 1923. u Dubrovniku je rođen Ivo Vojvodić, slikar sredozemnoga urbanog ambijenta, osobito motiva veduta Dubrovnika. 29. studenog 1971. u 81. umro je dubrovački kolporter, Mato Balarin. Meštar Mato novinar, kako su ga zvali, jedna je od nezaboravnih i osebujnih ličnosti Grada. 29. studenog 1973. Dubrovnik je zabijelio snijeg, jedna od najvećih sniježnih oborina u novijoj dubrovačkoj povijesti.

Sniježni pokrivač zadržao se nekoliko dana. Takav snijeg nije zabilježen od 1942., a prije toga, konca siječnja 1929., poznate kao zime stoljeća u cijeloj Europi, kada je u Dubrovniku palo

20 centimetara snijega.

30. studenog 1500. donesen je zaključak, da stanovnici Revelina na Pločama moraju na njemu uništiti i izguliti sva stabla, lozu i povrće. Poslije toga Revelin se imao popločati. Naime, na ondašnjem Revelinu, koji je bio kao neka vrsta otoka u gradskom jarku bilo je nekoliko kuća, u kojima su stanovali neki od namještenika Republike, među kojima i poznati dubrovački ljevač topova Ivan Rabljanin. Sve kuće srušene su pri gradnji današnje tvrđave. 30. studenog 1647. u Dubrovniku je umro kulturni i znanstveni djelatnik, osnivač Dubrovačkoga kolegija Marin Gundulić.

30. studenog 1841. u Luci Šipanskoj je rođen skupljač narodnih pjesama Baldo Melkov Glavić. 30. studenog 1870. u Cavtatu je rođen hrvatski političar i publicist Frano Supilo. 30. studenog 1911. rođen je slikar Branko Kovačević, od 1946 do 1951. godine voditelj Umjetničke galerije u Dubrovniku. 30. studenog blagdan je sv. Andrije apostola, koji se obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

SVAKODNEVNI PROGRAM

30. studenoga 1911. rođen je slikar Branko Kovačević, od 1946 do 1951. godine voditelj Umjetničke galerije u Dubrovniku

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

44 Kolumne

24. STUDENOG 2021. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Katastrofalna predviđanja Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Višak stakleničkih plinova, najčešće je nastao zbog pretjerane upotrebe fosilnih goriva Priroda se ne osvećuje ljudima, ali im podnosi račune. Ovu misao je davno izrekao engleski znanstvenik Charles Darwin. Znanost koja proučava odnose između organizama i sredine je ekologija. Čovjek je dio te jedne i nedjeljive prirode. Promjene životnih uvjeta, nastalih zbog rada, odražavaju se i na zdravlje ljudi. Često u negativnom smislu. Povod današnjem tekstu je nedavno održana konferencija u škotskom gradu Glasgowu zbog klimatskih promjena. Vlade iz 200 zemalja iznosile su prijedloge kako zaustaviti globalno zagrijavanje planeta zemlje, a ono dovodi do toplinskih valova, šumskih požara, ekstremnih suša, obilnih kiša, poplava, topljenja polarnih kapa i podizanja razine mora, itd. O globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama pisao sam prije nekoliko godina.

O istom ekološkom problemu održani su i prije Glasgowa mnogi sastanci – u Rimu, Napulju, Parizu i Kyotu. Nažalost, bez značajnijeg uspjeha. Prije ponovne analize uzroka klimatskih promjena, prisjetio sam se ranijih ekoloških ekscesa u prirodi. Doveli su do silnih ljudskih žrtava i mnogih bolesti, posebno zloćudnih – eksplozija nuklearnog reaktora u Černobilu, isticanje otrovnog plina u Bhopalu (Indija), trovanje živom u Minamata zaljevu u Japanu, onda eksplozija skladišta kemikalija u Švicarskoj uz ekološko zagađenje rijeke Reine pa eksplozija tekućeg plina u Mexico Citiju, potom silna sjeća šuma osobito u dolini Amazone pa širenje pustinja. Ove katastrofe jesu posljedica ljudskog rada, ali i pohlepe za dobitkom i žeđi za vlašću.

Spomenuti nedavni sastanak političara u Glasgowu s ogromnim brojem delegata zaključio je – hitno zaustaviti zagrijavanje planeta zemlje. Stopirati ili smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Spasiti svijet! I glavni tajnik UN-a Guterres na konferenciji predviđa katastrofu, ali još nije pokopao nade. Staklenički plinovi koji dovode do globalnog zatopljenja, a čija se koncentracija neprekidno povećava su: ugljični dioksid, metan, dušični oksid, freon (klor-flor ugljik). To jest sintetski,

Piše dr. Boris Sokal

O globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama pisao sam prije nekoliko godina. O istom ekološkom problemu održani su i prije Glasgowa mnogi sastanci – u Rimu, Napulju, Parizu i Kyotu

potisni plin. On uništava ozon u atmosferi pa ultravioletne zrake dopiru do ljudskog organizma pojačano izazivajući rak kože, očnu mrenu i slično. I vodena para doprinosi fenomenu staklenika. No, ona je najmanje kontrolirana ljudskom aktivnošću. Ugljični dioksid je u dopuštenim granicama koristan. Kada ga ne bi bilo, zemlja bi bila okovana ledom.

Višak stakleničkih plinova, najčešće je nastao zbog pretjerane upotrebe fosilnih goriva – ugljen, nafta, plin. Jedna veća i jača termoelektrana na ugljen, svakih pet sekundi izbaci u atmosferu jednu tonu ugljik dioksida, a svake tri minute jednu tonu sumpordioksida. Eto kiselih kiša, koje razgrađuju i uništavaju okoliš, a tek čađa pa smog koji oštećuje dišne putove ili ovo – u Los Angelesu svakog dana izgori 3,2 milijuna tona benzina! Pri tome se ispušta otrovni ugljični monoksid i staklenički zagušljivac ugljični dioksid. Sjetimo se olovnog benzina. Olovo je dodavano kako bi se smanjile detonacije goriva, a ono, u obliku dima ili pare je otrov! Ima tu i ispuštanja drugih kemikalija, teških metala i drugih plinova.

Jedan avion Boeing 727 zagadi atmosferu kao 24 automobila. Sunce zagrijava površinu zemlje i atmosferu. Trideset posto se topline reflektira i odlazi put svemira. Nažalost, ne odlazi, jer spomenuti staklenički plinovi zarobe toplinu i eto globalnog zagrijavanja! Povećanje od 2 stupnja Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje bit će potencijalna katastrofa! Trenutno je 16 posto više emisije ugljikdioksida nego u predindustrijsko doba. To vodi do zagrijavanja planeta zemlje za tri stupnja. Nadamo se da neće doći do toga. Zbog globalnog zatopljenja ne treba se čuditi sušama, uraganima, obilnim kišama, topljenju polarnih ledenjaka i uopće uništavanju eko sustava. Naš predsjednik vlade je u Glasgowu izjavio – ‘Hrvatska će u bližoj budućnosti zatvoriti termoelektranu Plomin te zasaditi milijun stabala’.

Listovi drveća upijaju ugljik dioksid, a ispuštaju kisik. Moramo spriječiti drastične promjene za buduće generacije.

Za našu djecu i unuke.

Oglas 45

• 17. STUDENOG 2021.

Mali oglasi IZNAJMLJIVANJE Dugoročno iznajmljujem stan površine 60 m2 blizu mora u Zatonu Malom.

Stan se sastoji od dnevnog boravka s kuhinjom, 2 spavaće sobe, kupaonice i balkona. Potpuno je opremljen i klimatiziran. Stan je slobodan od 5.12.2021. Kontakt 099 365 1257 Iznajmljuje se stan na Konalu na duže vrijeme. Kontakt 0989148966 Iznajmljuje se smještaj za radnike, manja grupa ili pojedinačno. Kontakt 091 521 3462 NEKRETNINE Mijenjam stan u višestambenoj zgradi,

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

vočnjak 120 m2. Magazin 8 m2. Cijena po dogovoru. Moguća zamjena za manje u Župi. Kontakt 098 243 985

Prodajem uknjiženi i odmah useljivi

stan u Dubrovniku, Nuncijata, sveukupne površine 54,22 m2 (48,32 m2 su veća i manja spavaća soba, kupaona, boravak, kuhinja i blagovaona, a 5,90 m2 su balkon, predulaz, parking i kućni vrt, obračunati sa koeficijentima). Stan se nalazi na drugoj (srednjoj) etaži nove zgrade smještene blizu autobusne stanice. Pogled je jako lijep. Orijentacija stana je južna i zapadna, ulaz u stan je zaseban, sa terena. Cijena na upit. Kontakt 098 344 156

POSAO

cca. 38 m2, 5 kat, bez dizala, iznad RK Srđ, ulica A. Hebranga, a za stan u prizemlju ili max. do 2 kata, sve radi moje starosti.

Može i stan manje površine na području Dubrovnika, od Ploča do Gruža. Zvati do 21 sat. Kontakt 020 417 488

Tražim

Prodajem u Župi dubrovačkoj (Zagruda) Put Radovine, 105 m2 (80 m2 + 25 m2) + 20 garaža. Parkin za dva vozila. Vrt

Uređujem vrtove, đardine i okućnice – orezivanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kontakt 091 614 3946

bilo kakav posao: čišćenje, pomoć u kući, pomoćna kuharica. Kontakt 099 858 7707

USLUGE

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: u spomen na kolegu i dragog prijatelja Nevena Jerkovića, umjesto cvijeća 1.350 kuna prilaže generacija VTŠ-69 Dubrovnik; u spomen na dragu i dobru susjedu Jerku Jović, umjesto cvijeća 400 kuna prilažu stanari zgrade B. J. Jelačića 73.; umjesto cvijeća za dragu Jelu Rudenjak, 200 kuna prilažu Marijana i Tonko Žabica; u spomen na pok. Martina Prkačina, 200 kuna prilaže obitelj Nedjeljke Kraljević; u spomen na pok. Toma Storelli, 200 kuna prilaže obitelj Iva Maškovića; u spomen na pok. Toma Storelli, 200 kuna prilažu Katija i Maro Mašković; Marija Radić donacija 200 kuna; Magdalena Aerlić donacija 600 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna; Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.tcom.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

Dječjem domu MASLINA Dubrovnik darovali su: obitelj Prlj, u spomen na pok. Katu Marković, umjesto cvijeća prilaže 500 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

Udruzi za Down sindrom Dubrovačko-neretvanske županije doniraju: u spomen na pok. Martina Prkačin, obitelj Ivice Bušlje udruzi prilaže 300 kuna. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 475 3582 ili putem maila downdnz@gmail.com. Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darivateljima.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

20 kn je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr

UMRLI (OD 17. 11. DO 24. 11. 2021.)

SIMO BAŠIĆ (1960.)

IVO NIKŠIĆ pok. Pera (1943.)

IVANKA SAVIN rođ. Prkačin (1968.)

FRANKA STIPELJKOVIĆ rođ. ŠTUK STANISLAVA (STANE) PRTOLJAN rođ. Skurić ud. Iva TONĆI TEPŠIĆ pok. Božidara (1964.)

IVANKA (IVE) MIJOČ rođ. Barbarić (1943.) ĐORĐE DANILOVIĆ (1937.)

ZDENKO JEREB (1938.)

LJUBICA LEDINIĆ ud. Gašpara rođ.

Rozić (1928.)

LJUBA SOKO ud. Nikole rođ. Lakić (1940.)

U SPOMEN Otišao je tamo gore iznenada bez pozdrava, naš predsjednik i prijatelj ŽELJKO KULIŠIĆ.

Slika i duh čovjeka nepresušne energije i volje u traganju za povijesnim istinama, ostavila je duboki i neizbrisiv trag u svima nama, koji smo ga poznavali i s njim se družili.

Svojim radom i rezultatima zadužio je svoje Domobrane da nastave u budućnosti istim putem, koji je on zacrtao i utirao.

Brojni izrazi sućuti upućeni Udruzi Hrvatski domobran pristigli iz Grada i krajeva širom Lijepe naše potvrđuju njegovu veličinu, a Udruga ovim putem svima najtoplije zahvaljuje.

Svevišnji vrlo često poziva sebi one najbolje pa s tom mišlju ostajemo u tuzi, ali odlučni da će Domobrani u budućnosti nastaviti misiju svog pokojnog predsjednika.

Zajedničko sjećanje na smrt pokojnog Željka bit će Misa zadušnica 25. studenog 2021. u 17 sati u crkvi ‘Male braće’.

UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN DUBROVNIK

46 Sport MLADI REPREZENTATIVAC U LASERU USPJEŠNO JEDRI I U DRUGIM KLASAMA

Alec Cvinar: San mi je Olimpijada 2024.!

Prvi put sam jedrio na timuno Melges 24, a ‘Lero’ Iva Kvestića, na kojem smo bili i Mile Pedišić, Leo Lemišić i ja, malo je stariji brod od prosjeka flote, stoga je rezultat u smislu 12. mjesta realan. Osim toga, jedrilo je 11 olimpijaca od kojih su sad trenutno najzanimljivija imena Šime Fantela, Tonči Stipanović i Karlo Kuret Piše Mia Njavro Banić Foto Hrvoje Duvančić / regate.com.hr / Zvonimir Pandža

Jedriti se mora – parafrazirati Arsena Dedića i nije toliki ‘grijeh’ kad pričamo o jednoj od najvećih mladih nada JK Orsan, hrvatskom reprezentativcu u laseru Alecu Cvinaru. On

Sport 47

• 24. STUDENOG 2021.

STARTALA LIGA ORSAN Denis Vukas na jedrilici ‘Dubrovnik’ prvi je prošao kroz cilj na nedjeljnoj, prvoj regati ‘Lige Orsan’. Za to mu je trebalo 01:47:57 minuta. Iza sebe je ostavio Vedrana Kosovića (Outsider) i Jadrana Gamulina (Južni Vjetar). JK Orsan sa svojim

članovima već devetu godinu zaredom organizira ‘Ligu Orsan’, seriju trening jedrenja, jedinstvenu sportsko-jedriličarsku manifestaciju u koju je uključen veliki broj ljubitelja mora i jedrenja u Dubrovniku.

Sljedeće natjecanje je ovaj vikend u Opatiji

se upravo sa svojim timom vratio iz Splita, gdje se održavalo Državno prvenstvo u klasi Melges 24, prvi put Alecu na timuno. Vikend prije toga, Alec i Damir Bulić odnijeli su pobjedu na prvom studentskom državnom prvenstvu u jedrenju na jedrilicama klase Laser Stratos. Splitski dojmovi našeg jedriličara? Kaže – svaka regata ujedno je i trening, a rezultati – realni.

— Prvi put sam jedrio na timuno Melges 24, a ‘Lero’ Iva Kvestića, na kojem smo bili i Mile Pedišić, Leo Lemišić i ja, malo je stariji brod od prosjeka flote, stoga je rezultat u smislu 12. mjesta realan. Osim toga, jedrilo je 11 olimpijaca

Gledam ‘uhvatiti’ svaku priliku za jedrenje – kaže nam naš vrijedni jedriličar, koji uskoro završava i Pomorski fakultet u Dubrovniku

od kojih su sad trenutno najzanimljivija imena Šime Fantela, Tonči Stipanović i Karlo Kuret. Baš kao u Splitu vikend prije, ovo je klasa u kojoj također nisam prije trenirao. I sad uza sve to nađete se uz ovakvu impresivnu ekipu! To su ljudi kojima je jedrenje u ovakvom smislu rekreacija, oni su u svojim klasama profesionalci, a ovo im je ‘brodić’ za slobodno vrijeme. Zato je bilo zabavno i izazovno u isto vrijeme – ističe Alec. Bitka, dodaje kroz smijeh, nije bila ravnopravna.

Odlično smo se zabavili

Što se tiče splitskog natjecanja prije, plasman je bio puno bolji. Prvo studentsko državno prvenstvo u jedrenju na jedrilicama klase Laser Stratos za Aleca i Bulića markirano je pobjedom.

Predstavljali su Sveučilište u Dubrovniku te nakon 5 neizvjesnih i dinamičnih jedrenja u ukupnom poretku ostaju prvi.

— Bio je to kraj sezone i trenutno

mogu jedriti u drugim klasama, kao što su Stratos i već prije spomenuti Melges. Bilo je zanimljivo, odlično smo se zabavili i pobijedili, eto – ističe Alec. Sljedeće natjecanje je ovaj vikend u Opatiji.

Od Opatije do Pariza

— Radi se o maloj regati, Vološćanski predbožićni kup, posljednja regata u organizaciji JK Opatija u ovoj godini i to za klasu krstaš. Ustvari, gledam ‘uhvatiti’ svaku priliku za jedrenje – kaže nam naš vrijedni jedriličar, koji uskoro završava i Pomorski fakultet u Dubrovniku. Upisao je, kaže, vanredno, kako bi mogao živjeti u Splitu i trenirati s najboljima.

— Aktivno treniram, sve više i više.

San mi je Olimpijada 2024.! – zaključuje naš reprezentativac. Njemu želimo i dalje uspješan nastavak jedrenja i studentskim i morskim dijelom života pa sve do Pariza i te 2024. godine!

48 Sport

24. STUDENOG 2021. •

Uvjerljivo slavlje u Berlinu LIGA PRVAKA: VK JUG AO PROTIV SPANDAUA

Nakon tri odigrana kola na diobi su trećeg mjesta skupine ‘B’ sa šest bodova, a u sljedećem kolu 1. prosinca gostuju u Bukureštu kod Steaue

Jugaši su na gostovanju u Berlinu igrali s dva igrača manje Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja na gostovanju u Berlinu kod Spandaua u utakmici trećeg kola LEN Lige prvaka uvjerljivo su slavili rezultatom 16:8 (4:3, 5:1, 3:2, 4:2). Iako su od starta, radi izostanaka kapetana Lorena Fatovića i Luke Stahora, igrali s dva igrača manje u sastavu, Jugaši su ostavili srce u bazenu Schonenberg. Uza sve

nevolje, sredinom druge četvrtine ‘pocrvenio’ je Alex Papanastasiou radi udaranja preko vode, ali niti to nije poremetilo, izuzetno inspirirane goste.

Najubojitiji u redovima pobjednika bio je Kostas Kakaris s pet postignutih golova, Ivan Vukojević, Maro Joković, Stylianos Argyropoulos i Marko Žuvela dali su po dva dok su Alex Papanastasiou, Filip Kržič i Hrvoje Benić po jednom slali loptu iza Bakse.

Fantastičnu večer imao je i Toni Popadić s jedanaest obrana.

Kako navode iz Juga, i pričuvni vratar Antonio Vukojević upisao je svoje minute na ovoj utakmici, ali kao igrač u polju s kapicom broj tri.

Jugaši su nakon tri odigrana kola na diobi trećeg mjesta skupine ‘B’ sa šest bodova, a u sljedećem kolu 1. prosinca gostuju u Bukureštu kod Steaue.

Inače, uoči ove utakmice kapetan Loren Fatović te Luka Stahor dobili su pozitivan nalaz na COVID-19 pa nisu mogli igrati ovu utakmicu.

Izvor: jug.hr

ZAUSTAVLJEN NIZ SQUAREA

Preokret Novog Vremena i treći poraz ove sezone Zaustavljen je niz MNK Square. Nakon uspjeha protiv Dinama te potom dva remija (Universitas i Šibenik) momčad Squarea upisala je poraz.

Treći ovosezonski, Square je doživio na gostovanju kod Novog Vremena, u Makarskoj rezultatom 2:1. Sve je počelo odlično; Maro Đuraš pogodio je za 0:1 već u 3. minuti, međutim, domaćin, do 7. minute postiže dva pogotka (2:1)!

U nastavku utakmice nešto smirenija igra kod obje momčadi, imali su domaćini dva zicera, no u konačnici su bili neprecizni. U posljednje četiri minute trener Antun Bačić uveo je igrača vratara, međutim, iako je bilo par šansi, rezultat je nažalost ostao nepromijenjen.

U idućem kolu Square je gost zagrebačkog Alumnusa.

Izvor: MNK Square

Sport 49

• 24. STUDENOG 2021.

PAKET 24PREMIJER LIGA – 10. KOLO

Poraz protiv raspoloženih Trogirana PAKET24 PREMIJER LIGA LIGA B: 10. KOLO

MOSLAVINA – ZAMET 27:29 NEXE – SESVETE 34:26 TROGIR – RKHM DUBROVNIK 35:25 VARAŽDIN1930 – BJELOVAR 36:27 (19.11.2021.)

Čak 19 obrana imali su domaći vratari

U dubrovačkim redovima najefikasniji je bio Samid Mekić sa sedam pogodaka Rukometaši RKHM Dubrovnik doživjeli su poraz od domaćina Trogira u desetom kolu Paket24 Premijer lige – Lige B. Dubrovčani su susret započeli neiskorištenim sedmercem, ali su ipak u prvih pet minuta vodili 1:3. Trogir je svoju radnu temperaturu dostigao nakon petnaestak minuta.

Prva veća prednost domaćeg sastava bila je 9:6. I rasla je sve do kraja prvog poluvremena koje je završilo s 19:13.

Dubrovnik se silno trudio početkom nastavka. Ali nikako nije mogao naći igru za raspoloženog domaćina. Tako je Trogir već nakon sedam minuta drugog dijela bio na plus deset (24:14).

Tom razlikom su na kraju i okončali susret. Čak 19 obrana imali su domaći vratari. Goti Maričić dao je 12, a Tomislav Radnić 10 pogodaka. U dubrovačkim redovima najefikasniji je bio Samid Mekić sa sedam pogodaka.

Izvor: HRS; foto: Facebook/RKHM Dubrovnik

NOVE POBJEDE U HEP SUPERLIGI

‘Pituri’ melju sve pred sobom Pituri su u Gospinom polju upisali dvije nove pobjede Dvije nove pobjede upisali su stolnitenisači Libertas Marinkolora u dva susreta HEP Supelige.

Prvo su se u subotu sastali s momčadi GSTK Zagreb, koju su dubrovački stolnotenisači pobijedili rezultatom 3:2. Dan kasnije uslijedio je susret s ekipom Pule.

Naime, u dvoboju 11. kola, na domaćem su terenu ‘Pituri’ su svladali ekipu Pule. Rezultat je bio 3:0.

50 Sport 16. KOLO TREĆE HNL – JUG

Dva pogotka Topuzovića za bod protiv Splita

Nogometaši GOŠK Dubrovnika 1919 uspjeli su dobiti bod u utakmici 16. kola Treće HNL – Jug. Na igralištu u Lapadu ugostili su proteklog vikenda RNK Split te s dva gola Topuzovića stigli prednost gostiju od dva pogotka.

— Jako loše ušli smo u utakmicu i već nakon 14 minuta igre gubili 0:2.

Dva puta pogađao je Luetić i činilo se kako bi utakmica mogla otići u jednom smjeru. Međutim, naša momčad probudila se te smo preko Anela Topuzovića u desetak minuta došli do izjednačenja – navode iz dubrovačkog kluba.

Najprije je Topuzović pogodio iz igre, a zatim izborio kazneni udarac kojeg je sam pretvorio u pogodak za 2:2.

— U drugom dijelu mogli smo i do potpunog preokreta, goste je u nekoliko navrata spašavao vratar. Čak i unatoč crvenom kartonu Farića iz 66. minute – istaknuli su iz kluba. Napomenuli su kako je na ovoj utakmici prvi seniorski nastup upisao 17-godišnji Franjo Matej Urlović.

24. STUDENOG 2021. •

PREMIJER ŽENSKA LIGA

Slavlje Raguse na gostovanju kod KAŽL-a

Mirno i staloženo smo gradili rezultat koji smo održali do samog kraja – Cvetana Matić

PRVA MUŠKA LIGA

Košarkaši svladali Zapruđe Košarkaši Dubrovnika slavili su proteklog vikenda pobjedu nad Zapruđem u 9. kolu Prve hrvatske košarkaške lige (57:70).

— Kontrolirali smo rezultat cijelo vrijeme i na kraju zasluženo pobijedili. U ovom trenutku imamo omjer 6–3, a u idućem kolu smo domaćini košarkašima Jazina – naveli su.

Izvor: KK Dubrovnik

Gošće s više motiva i želje te puno većom koncentracijom dolaze do sigurne pobjede

Košarkašice Raguse proteklog su vikenda u gostima bile bolje od ekipe KAŽL u Premijer ženskoj ligi.

Rezultat je bio 55:70. U startu domaća ekipa kreće sjajno i stvara zalihu od 11 poena viška, 15:4, ali nakon toga ulazi u seriju nekontroliranih grešaka te se Ragusa na kraju prve četvrtine vraća na samo poen zaostatka (20:19), a do kraja poluvremena to se nastavilo i preuzima vodstvo (33:38).

Sličan scenarij je bio i u drugome poluvremenu. Gošće s više motiva i želje te puno većom koncentracijom dolaze do sigurne pobjede. Najbolji pokazatelj događanja na terenu je broj izgubljenih lopti. KAŽL ih je imao 30, a Ragusa 12.

— Nakon jako lošeg ulaska u utakmicu i plus plus za KAŽL ulazimo u

naš ritam i s dobrom i čvrstom obranom te uspješnom realizacijom vraćamo se u igru. Mirno i staloženo smo gradili rezultat koji smo održali do samog kraja. Čestitke mojoj ekipi i ekipi KAŽL na borbenoj igri. Ovo je važna pobjeda za moj tim – istaknula je trenerica Raguse Cvetana Matić.

— Drugi put ulazimo u utakmicu loše, ali se brzo vraćamo i počinjemo polako graditi i kontrolirati utakmicu. Drago mi je da iz utakmice u utakmicu rastemo, da se priključuju i druge igračice i da svaki put netko drugi iskoči. Pohvalila bih svoju ekipu jer su iskoristili ovu pauzu na najbolji mogući način, trenirali naporno i baš htjeli ovu pobjedu. Izgledalo je da je i više želimo i zbog toga mi je također drago sto nam se to vratilo na terenu i to gostujućem. Za nas bitna pobjeda.

Pohvalila bih i ekipu KAŽL-a na fer i korektnoj igri – rekla je košarkašica Raguse Carmen Miloglav.

Izvor: Hrvatski košarkaški savez

Sport 51

• 24. STUDENOG 2021.

OKTANSKI VIKEND U GOSPINOM POLJU

Damariji Nagrada Ragusa Racinga u obje discipline

U subotu je Nenad Damarija bio najbolji u autoslalomu, a samo dan kasnije, u disciplini kronometar vožnje, u kojoj su nastupila ukupno 54 vozača, obranio je naslov Nenad Damarija iz Auto kluba Pula Rovinj osvojio je Nagradu Ragusa Racinga u obje discipline koja se proteklog vikenda održala u Gospinom polju.

U subotu je bio najbolji u autoslalomu, a samo dan kasnije, u disciplini kronometar vožnje, u kojoj su nastupila ukupno 54 vozača, obranio je naslov. Istra Racing Team odnijela je pobjedu u poretku klubova. Njihovi su vozači završili kao drugi i treći, Sandi Jugovac i Dorijano Milanović, u ukupnom poretku 18. Nagrade Ragusa Racinga. Također, postali su državnim klupskim prvacima u kronometar vožnjama. Auto klub Župa dubrovačka završila je klupski kao druga na 18. Nagradi Ragusa Racinga u kronometar vožnji, dok je na trećem mjestu domaćin Ragusa Racing.

Auto klub Župa dubrovačka završila je klupski kao druga na 18. Nagradi Ragusa Racinga u kronometar vožnji, dok je na trećem mjestu domaćin Ragusa Racing

52 DuList IN

Fantastična priča mora na novom albumu Nikše Kušelja NOVI ALBUM ‘INCOGNITO & IN FLAGRANTI’ PREDSTAVLJEN SINGLOM ‘GRANDEZZA’

More ima prekrasne metafore. Niz je svakodnevnih stvari koje postaju drukčije kada se u njih uključe more, brodovi, pomorstvo... Slojevitost ovog albuma, koji je mogu slobodno reći i žanrovska novost, jest glazba koja se istodobno sluša, gleda i formira cjelinu

‘Novecento’… Fantastična je to priča Alessandra Baricca prema kojoj je napravljen film Giuseppea Tornatorea ‘Legenda o pijanistu 1900’, glazbeniku pronađenom na brodu za New York koji ga nikad nije napustio. Pijanist svjetskog glasa bio je inspiracija za naš rad

Singl ‘Grandezza’ objavljen proteklog tjedna odškrinuo nam je vrata u deset jedinstvenih skladbi obojanih plavetnilom mora. Novo djelo Nikše Kušelja, našeg svestranog umjetnika, glumca zagrebačkog HNK, ‘Incognito & In flagranti’ nudi nam metafore mora,

DuList IN 53

• 24. STUDENOG 2021.

NACRTAJTE UKRAS ZA BOR! Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije u suradnji s Informatičkim klubom Futura organiziraju novi ciklus od 6 radionica

crtanja 3D olovkama u Centru za mlade Dubrovnik u petak i subotu (26. i 27. studenog). Glavna tema radionica će biti božini ukrasi. Crtat će se kuglice za bor i drugi božićni ukrasi.

POPIS PJESAMA Deset ‘morskih’

1. Kapetan 2. Nešto posebno 3. Grandezza 4. Pun brod 5. Biram sam 6. Galijoti 7. Orke-star 8. Berači soli 9. Kao hobotnica 10. Poljubi i bježi

kamenog Grada, kazališta i filma gdje svaka komponenta, bila ona vizualna, audio ili pak tekstualna, ‘živi’ zasebno, ali kao cjelina postaju dosad neviđen autorski rad. Uz Nikšu, koji nam je za ovaj broj DuLista pričao više o svom novom albumu, tu su i brojni drugi vrijedni autori.

Deset jedinstvenih skladbi ispunjenih metaforama mora, kamenog Grada, kazališta i filma zaokruženo je na izdanju Aquarius recordsa koje će oduševiti svakog glazbenog sladokusca, istaknuli su iz ove velike diskografske kuće. Naš Nikša, uvijek s osmijehom, priča nam o svom novom uratku.

Vizualno dojmljiv

— ‘Novecento’… Fantastična je to priča Alessandra Baricca prema kojoj je napravljen film Giuseppea Tornatorea ‘Legenda o pijanistu 1900’, glazbeniku pronađenom na brodu za New

York koji ga nikad nije napustio. Pijanist svjetskog glasa bio je inspiracija za naš rad. Draga Mani Gotovac, koja je osobno poznavala Baricca, i ja htjeli smo napraviti predstavu ‘Novecento’ u kojoj bi izvodili pjesme, na neki način ‘mono musical’ inspiriran ovom fascinantnom pričom. Nekako u to vrijeme Pere Ištvančić i ja radili smo glazbu za film i malo pomalo zatekli smo se u snimanju ovih pjesama – naglasio nam je Nikša. On potpisuje glazbu i stihove, a producent albuma je upravo Ištvančić.

Misli i emocije skrivene u moru

I ovaj put, Nikša je pronašao inspiraciju u moru. Istovremeno, ‘Incognito & In flagranti’ poziva na istraživanje vlastitih misli i emocija skrivenih negdje u šumu valova.

— Album sam napravio uz pomoć svojih bliskih ljudi, Pera Ištvančića koji je vrsni glazbenik i producent, Branka Ištvančića koji je filmski redatelj, Darija Haceka, iznimno talentiranog filmskog snimatelja i moje drage Mare, ovaj brod plovi, oni su moja idealna posada, a ja samo ponekad držim kormilo i čuvam ključ od brodske kuhinje – dodao je

Na dubrovačkoj promociji okupio bih sve divne glazbenike, moje prijatelje i glasove koji su mi bili uzori.

Ljude s kojima sam počinjao i odrastao

Nikša. Planova ima još, ne staje samo na ovom čarobnom albumu. Sa suradnicima radi posvetu Arsenu Dediću, a novi album zapravo je dio i tog projekta.

— Zajedno s Antom Gelom, glazbenicima i glumcima ansambla HNK napravili smo Arsenal Ljetne noći posvećen Arsenu Dediću, koji je prilično dobro odjeknuo. Za kraj Ljetnih večeri HNK napravili smo Pianopsion u kojem sam bio autor glazbe i tekstova i koji možda završi na repertoaru HNK. ‘Incognito & In flagranti’ zvuči kao treći dio i završni dio ove trilogije – naglasio je Nikša.

Svi smo mi na brodu s kojeg ne možemo trenutno izaći, u pandemiji.

Upravo time vodio se Nikša, a kaže kako album istodobno ima i dubinu mora no ne i neku tešku slojevitost života.

— More ima prekrasne metafore. Niz je svakodnevnih stvari koje postaju drukčije kada se u njih uključe more, brodovi, pomorstvo... Slojevitost ovog albuma, koji je mogu slobodno reći i žanrovska novost, jest glazba koja se istodobno sluša, gleda i formira cjelinu, a opet funkcionira sasvim savršeno raslojena na osnovne elemente – zaključuje Nikša. Za kraj će nam otkriti i kako izgara od želje da album ‘Incognito & In flagranti’ predstavi u svom gradu.

— Okupio bih sve divne glazbenike, moje prijatelje i glasove koji su mi bili uzori. Ljude s kojima sam počinjao i odrastao, na primjer Riki Kužnin i Ivica Puljić, koji su trebali biti na albumu, ali spletom prilika nisu. Promocijom u Dubrovniku ‘odužio’ bih se svim svojim prijateljima glazbenicima, a bila bi to i večer posvećena Mani. Nadam se da ćemo je uskoro organizirati – zaključuje naš svestrani umjetnik.

54 DuList IN

17. STUDENOG 2021. •

BUDI I TI JUNAK BOŽIĆNE FOTO PRIČE

Nabaci osmijeh za najljepši Božić malene Goge Grupa prijatelja osmislila je za njih, reći će, mali događaj velikog srca za još ljepše blagdanske dane pred nama, u nadi da privuče sve one kojima je stalo do drugih i koji će malom gestom uljepšati nekome dan. A pritom se i dobro zabaviti!

Piše Mia Njavro Banić Foto Osmijeh za Osmijeh_Du

10

minuta trajanje je jednog sessiona

‘Osmijeh za Osmijeh Du’ naziv je humanitarnog photo shootinga koji će se održati u glavnoj sali One Suite Hotela 4. i 5. prosinca od devet do 21 sat.

Lijepa humanitarna gesta ekipe koja je odlučila uljepšati blagdane maloj Gogi Knego i njenoj mami koje se bore za ljepšu budućnost ove drage djevojčice nešto je što nam svima nekako nedostaje u ovim tmurnim vremenima. Na vama je doći, nabaciti smješak i pozirati im u Božićnom foto kutku kojeg su osmislile!

Ekipa koja stoji iza projekta Osmijeh za Osmijeh DU su fotografkinja Željka Milić te djevojke iz Dubrovnik Wedding Plannera Mia Pušić i Veronika Varga.

Božićne dekoracije osmislile su cure iz cvijećarne Patrea, fotografirat će Željka Milić i Fabijan Drnas, logo je napravila Ana Demović iz Fingerprint studija. Za najmlađe i šljokice zadužena je Kike Make Up. Djevojke su nam otkrile nešto više o samoj akciji!

Budite veseli i nasmijani

— Pozivamo te da budeš junak ove divne priče koja spaja ljubav i zabavu, dobrotu

DuList IN 55

• 17. STUDENOG 2021.

Kako rezervirati termin?

Slobodno se obucite tematski – u duhu blagdana pred nama! Kućni ljubimci su dobrodošli i veselje. Pozivamo sve obitelji, najbolje prijatelje, ma i kućne ljubimce da dođete na jednu pravu božićnu bajku!

Sve što trebate je doći veseli i nasmijani, a mi ćemo se pobrinuti da dobijete najbolje stilski osmišljenu čestitku i da tako na kreativan način zaželite svima sretan Božić – ističu nam. Dodaju kako su i iznimno zahvalne hotelu na ustupljenoj velikoj sali koja će postati najljepša božićna kulisa za lijepu svrhu.

— Slobodno se obucite tematski – u duhu blagdana pred nama! Htjele bismo napomenuti i kako je trajanje jednog sessiona deset minuta. Molimo sve zainteresirane da dođu u dogovoreno vrijeme kako se termini ne bi preklapali. Svi oni koji se žele dodatno ukrasiti šljokicama kod naše Kike, slobodno mogu doći još malo ranije kako se ne bi na samim photo sessionima stvarala gužva – naglasile su nam Željka, Mia i Veronika.

Termini se pune, a djevojke su

Ekipa koja stoji iza projekta Osmijeh za Osmijeh DU su fotografkinja Željka Milić te djevojke iz Dubrovnik Wedding Plannera Mia Pušić i Veronika Varga. Uz njih je cijeli mali tim

itekako zadovoljne odazivom. Zahvaljuju se sponzorima – One Suite Hotelu, Cvjećarnici Patrea, dizajnerskom studiju Fingerprint, Kike Make Up, Fabijan Weddings, Pizza Trica, Borisu Čikatu te Foto Staru.

— Lijep odaziv ljudi pokazuje kako još u nama svima živi želja za pomoći drugima. Htjele smo blagdane uljepšati maloj Gogi, a zahvaljujući svima vama, uspjet ćemo u tome – zaključuju vrijedne djevojke. Javiti im se možete na e-mail hvalazaosmijeh@gmail.com, a vaš termin pribilježiti na službenoj stranici ili Facebook stranici @Osmijeh Za Osmijeh_Du. Vaš termin možete rezervirati putem digitalnog kalendara – link se nalazi na Instagramu i Facebooku te vas preusmjerava na web stranicu sa svim uputama. I to je to – vidimo se na božićnoj foto bajci početkom prosinca!

56 DuList IN

24. STUDENOG 2021. •

Oman – zemlja osmijeha, tamjana i dobre hrane PUTOPIS IVANA VUKOVIĆA VUKE

Piše/Foto Ivan Vuković

Nakon 123 zemlje koje sam dosad posjetio, odlučio sam da iduća, 124. bude – Oman. Riječ je o zemlji koja trenutno ima male restrikcije i otvorena je za putnike namjernike. Tko želi u Oman, treba imati putno osiguranje s Covid klauzulom, potvrdu o cijepljenju, valjani PCR test, mora se prijaviti na njihove stranice i isprintati propusnicu jer ne puštaju necijepljene gotovo nigdje. Zato i imaju ispod deset zaraženih dnevno.

Švicarska Bliskog istoka

Mislim da je zemlja osmijeha ipak Oman, a ne Tajland. Ljudi su bili srdačni, svi su nas lijepo pozdravljali. Niti jedno loše iskustvo nismo imali

U Omanu, koja je najstarija nezavisna država u arapskom svijetu, ljudi se najviše bave trgovinom i ispijanjem kave te tradicionalnog karaka.

Riječ je o vrsti čaja s mlijekom

Svi misle da sam bio ludo hrabar jer nemaju nikakvu percepciju o Omanu i pitaju zašto baš Oman. Zašto ne? Ipak je to jedna od najsigurnijih država na svijetu u kojoj nema terorizma te nema skoro nikakvog kriminala. Oman je sultanat, na čijem je čelu vrhovni vođa sultan koji stanovnike drži sretnima i zadovoljnima. Sve im subvencionira, tako da su voda, struja i benzin četiri puta jeftiniji nego u Hrvatskoj. Nazvao bih to neki prosvijećeni apsolutizam (smijeh). Svakako ima puno prisutnosti socijalizma, a paradoksalno svi

DuList IN 57

• 24. STUDENOG 2021.

američki proizvodi su ‘tax free’ jer netko mora i štititi ovu državu koju od milja nazivaju ‘Švicarskom Bliskog istoka’. Čim iskoči neki problem, mirovni sporazumi su često u Omanu.

Država je nekih šest puta veća od Hrvatske površinom, a imamo skoro isti broj stanovnika. Naravno, Oman je zemlja koja ovisi o nafti, a iznenadio sam se da je poznat po tamjanu. Po svim se bazaarima osjeti miris tamjana.

Najviše ga izvoze u – Vatikan.

Oman zaista ima sve

Omanu ‘tepaju’ da je ‘The pearl of Arabia’, odnosno ‘Biser Arabije’. U zemlji sam proveo 16 dana, a sa mnom je putovao prijatelj Ivan Bengeri koji piše travel blog ‘Idemo piti, jesti, putovati’ te broji oko 160 tisuća pratitelja na Facebooku. Iznajmili smo automobil te obilazili državu posjećujući njene kanjone, pustinje, planine i plaže.

Oman zaista ima sve. Iznenadio sam se kad sam po dolasku čuo da ljudi pričaju svahili, a ne arapski jezik pa sam pomislio da su turisti. No, nisu bili turisti, već doseljenici iz Afrike jer je kroz povijest Mombasa bila dio Sultanata Oman. Stone Town na Zanzibaru bio je glavni grad Omana, dok je to danas Muscat.

Duplo jeftiniji od Hrvatske

Prvo smo i doletjeli u Muscat. Tamo smo proveli tri dana obilazeći stari dio grada, plaže, mjesta gdje expati, odnosno iseljenici izlaze – čitaj jedina

mjesta gdje se prodaje alkohol. Fotografirali smo znamenitosti i kupovali razne suvenire po bazaarima. Naravno da smo se cjenkali. Muscat je najskuplji grad u Omanu, ali opet duplo jeftiniji od Hrvatske. Također, kad ste u glavnom gradu Omana, svakako trebate otići na izlet gliserom do Daymaniyat Islands koji su zaštićeni rezervat prirode. Roneći grebenima, susrest ćete kornjače, a u sezoni i kitopsine! Također ćete uživati na pješčanim plažama.

Nakon što smo se maknuli iz glavnog grada, vozili smo se autocestom, koja je osvijetljena cijelom dužinom, do 200 kilometara udaljenog grada Sur, poznatog po brodogradnji. Omanci inače slove za najbolje brodograditelje. U Suru smo uživali na plažama, kao i u rezervatima gdje morske kornjače svako jutro i večer izlažu jaja i

Ukoliko želite kampirati, to možete napraviti bez problema. U Omanu, gdje god da se zaustavite i gdje vam se svidi, možete staviti šator i kampirati.

Legalno je

58 DuList IN

24. STUDENOG 2021. •

Mislio sam da su Dalmatinci opušteni po mentalitetu, ali vrijeme u Omanu je nevažno, sve kasni barem sat vremena po dogovoru i to nazivaju ‘Omani time’ Kampiranje je legalno

Nakon nepregledne omanske pustinje, nismo propustili posjetiti velike planinske masive Omana. Uspeli smo se na 3028 metara visoku ‘Planinu sunca’ Jebel Shams, najvišu u Omanu. Dvije noći smo proveli u tipičnoj omanskoj kući napravljenoj od slame i blata u selu Al Hamra. Koliko je Oman sigurna zemlja, govori činjenica da se vrata ne mogu ni zaključati. Usput smo posjetili i obližnje selo Misfat. Ukoliko želite kampirati, to možete napraviti bez problema. U Omanu, gdje god da se zaustavite i gdje vam se svidi, možete staviti šator i kampirati. Legalno je.

kreću prema moru. Proveli smo i dan u malom mjestu Tiwi, gdje je ulazak u Wadi Shab. Wadi je inače pojam za isušeno riječno korito ili ostatke vodenih bazena s bujnom vegetacijom između visoravni. Oman je pun wadija i privlači veliki broj turista.

‘Underground’ peka

A tek hrana. Sve arapsko, sve pršti začinima tako da je mediteranska hrana ‘plain’, odnosno bezvezna nakon toga. Među njima su šafran i klinčić. Pripremaju razne umake, kao i predivni humus u kojem smo se ‘davili’ svaki dan. Primijetili smo puno utjecaja Indije, jer koriste začin masalu, a pripremaju i jelo biriyani.

Od hrane ne smijem zaboraviti na Shuwa jelo – kozletinu ili janjetinu pravljena ispod zemlje. Nešto kao naša ‘underground’ peka (smijeh).

Može se pripremati i od mesa deve.

A deve ovuda šetaju nesmetano po ulicama. U Omanu, koja je najstarija nezavisna država u arapskom svijetu, ljudi se najviše bave trgovinom i ispijanjem kave te tradicionalnog karaka.

Riječ je o vrsti čaja s mlijekom. Mi smo cijelo vrijeme najviše pili vodu jer su temperature danju do 40 Celzijevih stupnjeva, a dok smo mi boravili, trajala je, za njih, meteorološki zima i bilo im je – hladno (smijeh). Inače, ljeti temperatura ide do 55 Celzijevih stupnjeva.

Ljudi su srdačni

Po svim se bazaarima osjeti miris tamjana. Najviše ga izvoze u – Vatikan

Mislim da je zemlja osmijeha ipak Oman, a ne Tajland. Ljudi su bili srdačni, svi su nas lijepo pozdravljali.

Niti jedno loše iskustvo nismo imali.

Mislio sam da su Dalmatinci opušteni po mentalitetu, ali vrijeme u Omanu je nevažno, sve kasni barem sat vremena po dogovoru i to nazivaju ‘Omani time’.

Isti je slučaj i sa internetom – više ga nema, nego ima. No, kroz putovanje sam se uvjerio da je Oman čista suprotnost od onoga što ljudi znaju o njemu.

DuList IN 59

• 24. STUDENOG 2021.

HUMANITARNA AUKCIJA ZA COVID ODJEL

Prikupljeno više od 80 tisuća kuna!

U sat i pol vremena u prostoru Lazareta zvonili su telefoni, a ljudi u improviziranom ‘call centru’ javljali se na pozive ljudi koji su licitirali za 74 donirana umjetnička djela.

Prikupljene su 84 tisuće kuna Virtualna humanitarna aukcija umjetničkih djela za pomoć Covid odjelu u Općoj bolnici Dubrovnik polučila je veliki uspjeh. Prikupljene su 84 tisuće kuna! U sat i pol vremena u prostoru Lazareta zvonili su telefoni,

a ljudi u improviziranom ‘call centru’ javljali se na pozive ljudi koji su licitirali za 74 donirana umjetnička djela.

Dubrovačka vizažistica Ana Obradović Skračić, ujedno predsjednica Udruge ‘Bog Pravda Poštenje’ koja stoji iza organizacije ove akcije ističe da zadovoljna je ostalo tek nekoliko umjetnina koje su ostale nelicitirane.

— U konačnici smo zadovoljni. Zaista veliko hvala svim umjetnicima koji su sudjelovali i ljudima koji su pomogli da se sve ovo održi. Svi ljudi koji su kupili umjetnine napravili su zaista dobro djelo – rekla je Obradović Skračić. Iznos najveće ponude za jedno umjetničko djelo bio je 4 tisuće kuna. Neki od umjetnika dobrotvora

odlučili su također doći, i dodatno svojim prisustvom podržati ovu humanitarnu akciju. To su Josip Škerlj, Robert Kralj, Iris Lobaš Kukavičić te drugi… U Lazarete je bila stigla i Miss Universe Hrvatske Ora Ivanišević, koja je i sama poznata po humanitarnom radu. Za odličnu glazbenu atmosferu bili su zaduženi Maja Grgić i Teo Martinović.

Inače, ovom aukcijom, ali i nedavnom humanitarnom večerom u restoranu Mimoza te donacijama i članarinama u udruzi, dosad je za Covid odjel prikupljeno oko 110 tisuća kuna.

— Kad svi novci budu na računu, idemo u nabavu potrebnih stvari za Covid odjel, a za koje znamo da nedostaju – dodala je.

60 DuList IN

24. STUDENOG 2021. •

Maksimalno sam se i uložila jako puno ORA IVANIŠEVIĆ USKORO PUTUJE NA 70. IZBOR ZA SVJETSKI IZBOR MISS UNIVERSE

Vrijeme nam je posvetila i naša dizajnerica Džemila Dilberović koja ručno radi i koja je dizajnirala nacionalni kostim. Nacionalni kostim će predstavljati Dubrovnik i naše Jadransko more, njegove dubine i nepravilnosti Foto Zvonimir Pandža

Najveća želja mi je ući u Top 20, da dokažem sama sebi da se isplatio sav trud i sve neispavane noći

Uskoro će Ora Ivanišević otputovati na 70. izbor za svjetski izbor Miss Universe koji se održava u Izraelu. Miss Universe Hrvatske se marljivo pripremala za izbor, a nije joj bilo teško izdvojiti vrijeme za dobrotvorne svrhe.

Tako je nedavno prisustvovala humanitarnoj aukciji za Covid odjel u Općoj bolnici Dubrovnik. Za Dulist ističe kako je u Izrael putuje u nedjelju, 28. studenog te ostaje sve do 13. prosinca, kada se i održava natjecanje.

— Prvih nekoliko dana boravit ćemo u Tel Avivu, a kasnije ćemo putovati kroz obližnje gradove sve dok ne dođemo do Eilata gdje se održava samo natjecanje – rekla je Ora. Pripreme se, kako kaže, bliže kraju, odvijaju se završne probe haljina i vježbe hodanja. Najviše vremena je posvetila vježbanju hodanja i govora, a kako ne bi imala tremu kada dođe na Miss Universe pozornicu.

— Za ovo natjecanje sam se maksimalno potrudila i uložila jako puno živaca. Ne bih ništa mogla ponoviti sama. Najveća podrška i pomoć kroz cijeli proces je bila moja bliska prijateljica i menadžerica Marija Pocrnjić kojoj ovim putem zahvaljujem za svo uloženo vrijeme i trud. Osim nje, vrijeme nam je posvetila i naša dizajnerica Džemila Dilberović koja ručno radi i koja je dizajnirala nacionalni kostim.

Nacionalni kostim će predstavljati Dubrovnik i naše Jadransko more, njegove dubine i nepravilnosti. Gospođa Džemila nam je prišla s otvorenim rukama i ponudila predivne haljine iz njene kolekcije, koje ću ponosno

DuList IN 61

• 24. STUDENOG 2021.

potrudila o živaca

pokazati u Izraelu. Zahvaljujem joj ovim putem iz dubine srca i nadam se novim suradnjama. Da to bude baš ‘wow’ efekt, pobrinula se i Marina Benković iz ateliera Peridot koja je napravila unikatni nakit za nacionalni kostim. U kuferu ću još imati i haljine Matije Vujica i haljine Bariba

većinom svjetskih missica. Nakon toga joj je sama predsjednica Miss Universe organizacije osobno čestitala i zahvalila na inicijativi.

— Mogu reći da sam jako uzbuđena i da imam dosta velika očekivanja, koja u ovom trenutku zasjenjuju i smanjuju tremu.

Pohvala od predsjednice

U njoj se miješaju razni osjećaji, većinom je to stres, ali i veliko uzbuđenje.

— Jedna stvar koja me smiruje je da već poznajem dosta cura koje se natječu, skoro smo u svakodnevnom kontaktu. Imamo zajedničku grupu pa si pomažemo međusobno ako nekoj nešto treba, pa čak ako je to i sama podrška koje nam na kraju dana uvijek najviše treba. Također mislim da sam dorasla takvoj jednoj pozornici, i to pokazujem već kroz djela – naglasila je. Prije nekoliko je tjedana samostalno organizirala i vodila ‘live’ intervjue s

Odgovornija i odraslija

Prvih nekoliko dana boravit ćemo u Tel Avivu, a kasnije ćemo putovati kroz obližnje gradove sve dok ne dođemo do Eilata

Natjecanje Miss Universe Hrvatske naučilo ju je, kako kaže, dosta lekcija koje će sigurno primijetiti na životu.

— Imam osjećaj da sam u jako malo vremena postala odgovornija i odraslija, nekako sam se bolje nosila s većim izazovima koji su od mene tražili da odrastem i pređem preko njih.

Mislim da sam već pokazala svoju sposobnost i želju i mislim da je organizacija to primijetila i da će se trud svakako isplatiti. Najveća želja mi je ući u Top 20, da dokažem sama sebi da se isplatio sav trud i sve neispavane noći.

11. MJESTO

Lasan među europskom sommelierskom elitom

Sommelier Siniša Lasan osvojio je 11. mjesto na gala večeri izbora za najboljeg sommeliera Europe i Afrike.

Na ovom je natjecanju, kako sam navodi, predstavljao Hrvatsku i grad Dubrovnik.

— Na gala večeri izbora za najboljeg sommeliera Europe i Afrike, pročitan je redoslijed najboljih 15 sommeliera i doznali smo odličnu vijest za Sinišu i za HSK. Nikada nismo bili tako visoko plasirani! Bravo Siniša, čestitamo!

– naveli su iz Hrvatskog sommelier kluba.

O ovom se uspjehu na Facebooku oglasi i sam Lasan, inače glavni sommelier Hotela Rixos Premium Dubrovnik.

— Prvi put sam nastupao na jednom velikom međunarodnom sommelierskom natjecanju – Europskom prvenstvu koje se odvijalo ovih dana na Cipru. Prepun sam dojmova, ali prije svega ponosan što sam predstavljao Hrvatsku i grad Dubrovnik među europskom sommelierskom elitom.

Rezultat koji sam ostvario je 11. mjesto te sam jako sretan što sam svoju državu i HSK predstavio u dobrom svjetlu – poručio je Lasan.

Foto: Facebook/Hrvatski sommelierski klub

62 DuList IN

24. STUDENOG 2021. •

SLUŠNI APARAT

Plakanje u kadi

‘30’ je u suštini album o prekidu pjevačice i njenog supruga Simona Koneckija koji se zbio prije dvije godine, usred stvaranja albuma, a rezultirao je razvodom braka u siječnju ove godine Piše Petar Ipšić Foto www.adele.com

Čovjek u malo što može biti siguran kao u činjenicu da su milijuni odanih obožavatelja britanske pjevačice Adele vikend proveli u svojim kadama lijevajući suze nad buteljama Chardonnaya, pronalazeći u njenim pjesmama sličice vlastitih života. Puno je introspekcije na novom, četvrtom, albumu koji u stilu svih prethodnika nosi brojčani naziv, a slušatelji i pop kritika uniformirano ovu kolekciju pjesama proglašavaju njenom najosobnijom do sada. ‘30’ je u suštini album o prekidu pjevačice i njenog supruga Simona Koneckija koji se zbio prije dvije godine, usred stvaranja albuma, a rezultirao je razvodom braka u siječnju ove godine. Nerijetko su upravo pucanja bračnih i ljubavnih veza te emocionalne tenzije i previranja koja su ih pratila bila zaslužna za brojne slavne

albume. ‘Blood on the Tracks’, petnaesti album Boba Dylana iz 1975. godine inspiriran je rokerovim otuđenjem od tadašnje supruge Sare, muze iz nekih od njegovih najboljih pjesama, a nerijetko zauzima vrhuške popisa najboljih albuma ikada. Poznate albume rođene iz ljubavnih brodoloma snimili su The Cure, Nick Cave, Joni Mitchell, Carole Kingi mnogi drugi, no ništa ne može nadmašiti melodramu koja je kumovala nastanku jednog od deset najprodavanijih albuma u povijesti popularne glazbe. ‘Rumours’ grupe Fleetwood Mac (1977.) prema glazbenoj publikaciji Rolling Stone ujedno drži i poziciju sedmog najboljeg albuma svih vremena, a većina materijala, uključujući mega hitove ‘Go Your Own Way’ i ‘Dreams’ direktno je inspirirana raskidom veze pjevačice Stevie Nicks i gitariste Lindseyja Buckinghama te razvodom bračnog para McVie. Adele se na novom albumu bavi teretom slave i izazovima majčinstva, ali najveći dio materijala tematski je orijentiran na brakolom. I pogađate, prevladavajući format je balada. Na sreću, a najviše zahvaljujući vokalnim sposobnostima tridesetrogodišnje Londončanke, ali i nesvakidašnjoj iskrenosti koju je prezentirala, pojam klasične Adele balade miljama je udaljen od osobitosti klasičnih balada Celine Dion, koje su tradicionalno neprobavljivi zalogaj onima s malom tolerancijom na grlatu melodramu. Ipak, ‘30’ ne počinje impresivno. Uvodnu, gudačima i zanimljivim pozadinskim vokalima presvučenu ‘Strangersby Nature’ Adele otvara cringe-worthy stihovima ‘nosit ću cvijeće na groblje moga srca’ i automatski prst poleti prema funkciji STOP. Slijedi neimpresivna ‘Easy On Me’, prva u nizu pjesama čiji je producent provjereni suradnik Greg Kurstin.

Publika je ovu konfekcijsku baladu po objavi u listopadu dobro prihvatila, ali je njenim izborom za najavu albuma mogla steći, pogrešan, dojam da Adele ni ovaj put, kao ni prije šest godina, nije bila spremna na rizike. Međutim, ‘30’ je superioran svome prethodniku i dostojan je nasljednik albuma ‘21’ iz 2011., koji je na krilima hitova ‘Rolling in the Deep’ i ‘Someone Like You’ pjevačicu zacementirao u srcima onih namuranih u ideju ljubavi i romantike.

Treća pjesma ovdje, ‘My Little Love’, izazvala je instant zanimanje jer uz zarazan pozadinski vokalni fragment

i hipnotički beat uključuje snimke razgovora koji je Adele vodila sa svojim danas devetogodišnjim sinom Angelom pokušavajući mu ‘objasniti’ razvod i da je, unatoč njemu, voljen. Treba biti drski cinik za ne pozdraviti njenu hrabrost, no pjesma je neoprostivo razvučena na šest minuta s tim da zadnje dvije slušamo Adele kako, grcajući u suzama, gubi bitku sa samoglasnicima i suglasnicima. Osim ako niste zakleti ljubitelj filmske serije o Bridget Jones, ovaj dio nećete moći lako prebroditi.

Iduće tri pjesme podižu ritam. Kurstinove su dobre, dok je ‘Can I Get It’, napisana sa švedskim hitmejkerima Maxom Martinom i Shellbackom, još jedan primjer konfekcijskog pop singla s istim iritantnim zviždukanjem koje na radiju slušamo zadnjih deset godina. Hvala Bogu na ‘klasičnim Adele baladama’ koje dominiraju drugim dijelom albuma. ‘I Drink Wine’ je instant favorit, a za otopiti najhladnija srca Adele na ‘To Be Loved’ ne treba ništa osimglasnica i tipki klavira. Zvučno bogata, završna, ‘Love is a Game’ zaronjena je u soul 60-ih i najbolja je u nizu balada. Jedna je od tri odlične pjesme (‘Woman Like Me’, ‘Hold On’) koje kao koautor i producent potpisuje samozatajni Inflo, kreativna snaga enigmatičnog britanskog neosoul/funk kolektiva Saults impresivnim outputom od pet albuma u dvije godine. Da se malo kontrolirala i da je, umjesto provjerenim, dala prednost novim suradnicima sa svježim idejama konačni proizvod bi bio nešto upečatljiviji. No, i ovakav ‘30’ je dosad najbolje i najzrelije ostvarenje Adele. A sad lijepo natočite kadu. I oprezno s vinom.

• 24. STUDENOG 2021.

Oglas 63

64 Zadnja

24. STUDENOG 2021. •

BILJEŽIMO POZITIVNE DEMOGRAFSKE TRENDOVE

Sve nas je više!

U gradu živi 47 tisuća ljudi

POGLED STRAGA 36 Kultura

‘Bibice’: Knjiga o medicini, ali i povijesti

Istaknula bih kako usprkos svim našim demografskim pokazateljima postoje gradovi i općine koje imaju pozitivna demografska kretanja – rekla je u utorak državna tajnica u Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade Željka Josić o demografskoj slici Dubrovnika i naše županije nakon sastanka sa županom Dubrovačko-neretvanske županije Nikolom Dobroslavićem i gradonačelnikom Grada Dubrovnika Matom Frankovićem.

— Među dobrim primjerima su Metković, Župa dubrovačka i Konavle. Sam Grad Dubrovnik ima niz demografskih mjera koje su za pohvaliti i podupirati.

Ono što mi kao Ured možemo istaknuti je projekt Dubrovačke stanogradnje koji je dobar model i koji treba suradnju svih drugih tijela – komentirala je.

Utvrdili smo kako u Dubrovačkoneretvanskoj županiji imamo relativno dobru demografsku sliku, iznio je župan Dobroslavić.

— Mi smo svojevremeno radili Studiju o demografskom razvoju županije u kojoj smo utvrdili da nemamo odljev stanovništva, međutim ono je sve starije i potrebno je dodatnim mjerama

poticati demografsku obnovu – objasnio je.

U prilog dobroj demografskoj slici idu i posljednji statistički podatci prema kojima broj stanovnika Dubrovnika neprestano raste, dodao je Franković.

Trenutno brojimo 47 tisuća ljudi, a prema posljednjem popisu stanovništva smo bili na 42 tisuće.

— Stanoviti rast vidi se i po broju djece upisane u vrtiće. Stalno je potrebno proširivati kapacitete kako bismo zadovoljili potrebe. Tajnicu smo izvijestili i o posebnom modelu Dubrovačke stanogradnje kojim planiramo podijeliti stanove mladim ljudima te u budućnosti dodjeljivati financijske iznose po modelu ‘30x30’, dakle 30 tisuća eura godišnje za 30 mladih obitelji. Zatim, planiramo dodjeljivati zemljišta – poručio je i izvijestio u kojoj je fazi spomenuti projekt.

— Svi dokumenti koji se tiču Dubrovačke stanogradnje su završeni. Zatražili smo potrebna mišljenja koja su nam ukazala na ono što je nužno u smislu zakonske regulative. Radimo na izmjenama toga i nadamo se vrlo skorom rješenju cijele priče.

Nikša Kušelj priča nam o svom albumu 22 Aktualno

O zračnom prometu s Tončijem Peovićem 9 Aktualno

Doček uz Vatru, Silente i Covid potvrde!

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 1. prosinca

Stanoviti rast vidi se i po broju djece upisane u vrtiće. Stalno je potrebno proširivati kapacitete kako bismo zadovoljili potrebe – Franković

Čitajte nas na www.dulist.hr!

52 DuList IN