Dulist #511

DUBROVAČKI TJEDNIK #511 Srijeda, 8. rujna 2021. • Cijena 7 kn

SRI ŽARKO DRAGOJEVIĆ

Koronavirus je iskristalizirao radnike od neradnika STR. 52

UPISI U TIJEKU

S Malcem Genijalcem matematika je opipljiva, a ne apstraktna STR. 60

ČET

PET SUB NED PON UTO

GOSPAR FRANO HAKLIČKA

Već še'set godišta gostima otkriva zanimljivosti Grada STR. 20

ČEKA SE GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA AKADEMIS

U Čingriji restoran, prostor za učenje i apartmani!

Razgovor s Bobanom Batrićevićem iz Cetinja:

Je li Crna Gora pred građanskim ratom?

KAD KAFIĆI ‘UTIHNU’

Porporela je hit! Svake večeri se pleše, uživa i odlično zabavlja

ISTRAŽIVANJE NEBOJŠE STOJČIĆA

Od godišnje plaće možemo kupiti tri ‘kvadrata’ stana

2 Oglas

8. RUJNA 2021. •

Aktualno 3

• 8. RUJNA 2021.

IMPRESSUM Glavna urednica Barbara Đurasović

Fotograf Zvonimir Pandža

Redakcija Andrea Falkoni Račić Mia Njavro Banić Maria Prkut Leona Rašica Iva Dedo

Kolumnisti Petar Ipšić Ivan Jelčić dr. Boris Sokal Marketing Željka Krstulović

Grafička priprema Gordana Kužnin Dubravko Lenert Dizajn đukićpavlović & Hrvoje Živčić Just Dubrovnik & Just Zagreb Mia Njavro Banić

Tajništvo Nikolina Matijaš Kontakti info@dulist.hr marketing@dulist.hr Tel 020 350 670 020 350 671 020 350 672 020 350 673

Nakladnik dulist d.o.o. Ćira Carića 3, HR - 20 000 Dubrovnik Tiskara Tiskara Zagreb, Radnička cesta, HR - 10 000 Zagreb

ISSN 1848-2619 Izlazi jednom tjedno 8. kolovoza 2021.

Broj 511 Godina 10.

www.dulist.hr

4

Aktualno

JOŠ UVIJEK SE ČEKA NA GRAĐEVINSKU DOZVOLU

Vila Čingrija bit će akademis, kuhinja će se ‘ukopati’ pod taracu, na katu će biti tri apartmana

Otkako je predstavljen projekt Centra kompetentnosti, isticalo se kako će se prostorije Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik u Garištu urediti, podići na višu razinu te biti akademis, ali javnosti je manje poznato da će Čingrija biti drugi akademis. To zapravo znači da će TUŠ kao ugostiteljska obrazovna ustanova moći pružati usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka tijekom cijele godine u cilju stručnog osposobljavanja učenika i studenata

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža/Tlocrt uređenja Vile Čingrije

Rečeno nam je kako će Vila Čingrija do kraja ovog tjedna, najkasnije za nekoliko dana dobiti građevinsku dozvolu. Imali smo tu manjih zastoja u postupku jer je riječ o zaštićenom objektu. Uvijek postoje teškoće kako sve parametre usuglasiti, a sada je to sve gotovo – rekao je to župan Nikola Dobroslavić 26. kolovoza nakon konferencije ‘Izvrsnost u turizmu’ koju je organizirao Centar kompetentnosti.

Međutim, nešto više od tjedan dana nakon, građevinska dozvola još uvijek nije stigla, već je u postupku izdavanja, potvrdili su to DuListu iz Dubrovačko-neretvanske županije. Zanimali su nas i detalji glavnog projekta Vile Čingrije čiji je projektant tvrtka TRAMES d.o.o. ugovorena nakon provedenog postupka javne nabave. Željeli smo dobiti i vizualizacije njezinog budućeg izgleda, ali, s obzirom da je se neće rekonstruirati izvana, već će je se samo urediti iznutra, takve se vizualizacije ne izrađuju, nego samo tehnički nacrti. Ipak, iz županije su nam poslali određene detalje uređenja kao i tlocrte budućeg unutarnjeg izgleda ovog akademisa i glavnog mjesta događanja Reginalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik.

Dva akademisa

Otkako je predstavljen projekt Centra kompetentnosti, isticalo se kako će se prostorije Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik u Garištu urediti, podići na višu razinu te biti akademis, ali javnosti je manje poznato da će Čingrija biti drugi akademis. To zapravo

Aktualno 5

• 8. RUJNA 2021.

Osnovne škole idu u cjelodnevnu nastavu — Radovan Fuchs MINISTAR ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

znači da će TUŠ kao ugostiteljska obrazovna ustanova moći pružati usluge smještaja, prehrane, pića i napitaka tijekom cijele godine u cilju stručnog osposobljavanja učenika i studenata.

U razini suterena, ispod istočne tarace objekta, istaknuli su nam iz Županije, provest će se dogradnja kako bi se smjestile pomoćne prostorije kuhinje kao i prostori za osoblje, garderobe i stalo, zbog čega se obuhvat ove etaže mora proširiti kako bi se smjestili svi potrebni prostori definirani minimalnim tehničkim uvjetima. To je, napominju iz Županije, jedino proširenje postojećih prostornih kapaciteta Vile koje će biti potpuno ukopano i neće se vidjeti izvana. U toj će se etaži smjestiti i vinoteka za goste i osoblje.

Ostale etaže objekta potpuno će se sanirati i prilagoditi novoj namjeni. U prizemlju, uz glavni ulaz u objekt, gdje se ujedno nalazi i prijemni prostor, smjestit će se multimedijalna dvorana za izvođenje nastave i e-nastave kao i restoran odnosno prostor za pripremu hrane i pića. Na katu su planirana tri apartmana koji zadovoljavaju kategoriju sobe od četiri zvjezdice, sukladno propisanim uvjetima. Ti će apartmani služiti za smještaj gostujućih praktikanata i nastavnika. Središnji, reprezentativni dio stubišta i saloče u potpunosti će biti zadržan u izvornom stanju. U potkrovlju će se smjestiti dvije sobe s kupaonicom za učenike na razmjeni i/ ili praksi te servisni sadržaji. U planu je i sanacija manjeg vanjskog objekta u sjeverozapadnom dijelu vrta i sanacija cijelog povijesnog vrta – sanacija elemenata kamene plastike, čišćenje cijelog vrta, uklanjanje sasušenih palmi i sadnja novih. Ugradit će se i vertikalna podizna platforma kraj

glavnog ulaza u vrt kako bi se osigurao pristup i osobama s invaliditetom.

Najkasnije do kraja 2021., naglasili su nam iz Županije, očekuje se provedba postupka javne nabave radova i ugovaranje radova u vrtu, a planirana vrijednost izvođenja radova je nešto niža od 14 milijuna kuna.

Obrazovanje vrhunskih kadrova

Podsjetimo, upravo u Vili Čingriji školovat će se budući dubrovački kadrovi u turizmu i ugostiteljstvu u sklopu Regionalnog centra kompetentnosti. Centar se financira bespovratnim sredstvima, ugovorima ‘teškim’ 102 milijuna kuna. Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik 2018. postala je jedan od šest Centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvatskoj s posebnim naglaskom na učenje temeljeno na radu. Više je puta ravnatelj TUŠ-a Antun Perušina naglasio kako će se upravo u Vili Čingriji obrazovati vrhunski kadrovi.

— Vila Čingrija dat će dodatnu vrijednost našem Centru kompetentnosti. Imamo je na sljedećih 10 godina i trebamo od jedne lijepe zgrade koja je u jako derutnom stanju stvoriti mjesto u kojem naši učenici trebaju dobiti znanja, vještine i stavove za rad u hotelima najviše kategorije. Naša škola nema izbora, moramo stvarati kadrove za hotele s pet zvjezdica. Upravo Vila Čingrija treba biti mjesto na kojem će raditi oni najbolji i gdje ćemo od njih tražiti vrhunsku kvalitetu – naglasio je Perušina u lipnju 2020. prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava, a posebno je istaknuo Baskijski kulinarski centar s obzirom da je dubrovački Centar kompetentnosti jedini koji ima tehničkog partnera.

U razini suterena, ispod istočne tarace objekta, provest će se dogradnja kako bi se smjestile pomoćne prostorije kuhinje kao i prostori za osoblje, garderobe i stalo, zbog čega se obuhvat ove etaže mora proširiti kako bi se smjestili svi potrebni prostori definirani minimalnim tehničkim uvjetima LIJEVO Presjek objekta DESNO Tri apartmana na katu

Perušina je u jednom navratu istaknuo i kako je vizija dubrovačkog regionalnog Centra kompetentnosti biti vodeće mjesto izvrsnosti na području Republike Hrvatske, novih zemalja članica Europske unije te zemalja pristupnica. Osim Vile Čingrije, uredit će se i druge dvije lokacije na kojima djeluje Turistička i ugostiteljska škola Dubrovnik, one u Župskoj 2 i u Garištu. Na ovojće lokaciji biti također napravljen akademis s osam soba i restoranom.

Garište će, kao i Čingrija, biti mjesto na kojima će se raditi praksa u kontroliranim uvjetima gdje će učenike pratiti i ocjenjivati njihovi mentori, ali i tržište jer će biti otvoreni za javnost. Cilj Centra je i razvijanje kurikuluma za zanimanje kuhar na razini 4–2. Riječ je o kuharu koji bi se školovao kroz četiri godine i bila bi mu direktno osigurana prohodnost prema višim i visokim školama te gastronomskim akademijama.

Tu je i kurikulum za kuhara na razini 5, a to je razina za one koji ne žele ići na sveučilište, već žele u struci dosegnuti najvišu razinu i tu se zadržati. Želja je i razviti najmanje 25 kratkih programa u obrazovanju odraslih za cjeloživotno učenje.

6 Aktualno

Gradski info

8. RUJNA 2021. •

DEŽURNE LJEKARNE

SERVISNE INFORMACIJE

Ljekarna ‘Kod Zvonika’ od 6. 9. do 12. 9. 2021.

Ljekarna ‘Gruž’ od 13. 9. do 19. 9. 2021.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 7 do 20 sati. Noćno dežurstvo je od 20 sati do 7 sati sljedećeg dana.

PROVJERILI SMO STANJE U DUBROVNIKU

Po Vićanu jedan, a u školama 19 ‘nestručnih’ učitelja Piše Andrea Falkoni Račić Foto Ilustracija

Kvalificiranog nastavnog kadra iz matematike, kemije, informatike... nedostaje u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Dubrovniku. Razmatrao se čak i povratak umirovljenih nastavnika u škole, a sad je u igri stipendiranje uz uvjet rada u školama

Pero Vićan iskoristio je govornicu Gradskog vijeća za obračun s političkim neistomišljenikom čime je doveo u pitanje njegovu stručnost za rad u osnovnoj školi. No, nije se Vićan zabrinuo za obrazovanje naše djece ili pak za nedostatak kadra s kojim se bore brojne škole u Hrvatskoj, već je pitanje nestručne zamjene u jednoj jedinoj dubrovačkoj osnovnoj školi pokušao iskoristiti kao oružje za razračunavanje s političkim oponentom iz redova Srđevaca koji ga je prozvao za trgovinu Dubrovačkim primorjem za mjesto člana njegove obitelji u Nadzornom odboru Zračne luke Dubrovnik. Jer, teško da je osoba aktivna u političkom životu dugi niz godina ‘prespavala’ brojne rasprave o nedostatku stručnog kadra u školama, koje se vode već dugo ne na lokalnoj već na nacionalnoj razini. Budući da kronično nedostaje nastavnika fizike, kemije, biologije, matematike... pa čak i stranih jezika pribjegava se, a sve sukladno propisima, tzv. nestručnim zamjenama, odnosno nastavnom osoblju koje radi bez odgovarajuće vrste obrazovanja. Tragom Vićanovog ‘pikiranja’ na samo jednu osobu u jednoj školi, odlučili smo provjeriti kakvo je stanje u svih šest dubrovačkih osnovnih škola. U njima ukupno radi 334 učitelja, a 19 ih je ‘nestručnih’.

Htjeli smo također provjeriti i o kojim se deficitarnim strukama radi pa su nam škole redom navodile matematiku, fiziku, informatiku, biologiju...,

Aktualno 7

• 8. RUJNA 2021.

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, ponedjeljkom zatvoreno Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno Tvrđava Revelin: 10–16, ponedjeljkom zatvoreno

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14 Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

Naziv škole

Broj učitelja

Broj ‘nestručnih’ učitelja

OŠ Mokošica

51

4

OŠ Lapad

44

0

OŠ Montovjerna

42

1

OŠ Ivana Gundulića

90

8

OŠ Marina Getaldića

40

0

OŠ Marina Držića

67

6

U školama se najviše javlja potreba za kadrom iz matematike, kemije i fizike

Pregled učitelja po školama

a veliki je deficit i među edukacijskim rehabilitatorima.

Nedostaje i edukacijskih rehabilitatora

Potvrdila nam je to ravnateljica Osnovne škole Marina Držića Zrinka Capor, koja navodi kako u ovoj školi ukupno radi 67 učitelja. Njih 22 su edukacijski rehabilitatori s tim da je među njima šest učiteljica koje su u ovom slučaju ‘nestručne’. Da ovog kadra nedostaje vidi se i iz odgovora ravnateljice OŠ Ivana Gundulića Vedrane Elez. Ova škola, naime, zapošljava 90 učitelja, a od toga je osam učitelja bez odgovarajuće razine obrazovanja.

— Radi se o matematici, fizici, biologiji/kemiji, informatici, tehničkoj kulturi, glazbenoj kulturi, stručnim suradnicima i učiteljima edukatorima rehabilitatorima. Jedan dio ‘nestručnih učitelja’ je zaposlen na puno radno vrijeme, a jedan dio učitelja je u dijelu radnog mjesta učitelja nestručan. Dio učitelja su apsolventi i očekujemo da će uskoro diplomirati, dok dio učitelja polaže pedagošku grupu predmeta sukladno Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja i stručnih suradnika u osnovnoj školi – ističe Vedrana Elez.

Od 42 učitelja iz osnovne škole Montovjerna, 41 učitelj posjeduje odgovarajuću vrstu obrazovanja propisanu Pravilnikom o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Jedan učitelj – učitelj fizike nema vrstu obrazovanja propisanu Pravilnikom.

— Sukladno važećim propisima Škola je prijavila potrebu za učiteljem fizike Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport Dubrovačko-neretvanske županije te je odlukom Zajedničkog povjerenstva za viškove i manjkove Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu

i sport Dubrovačko-neretvanske županije i Sindikata hrvatskih učitelja za provedbu članka 24., 25. i 26. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama upućena na popunjavanje radnog mjesta učitelja/ice fizike sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – objasnila nam je ravnateljica Lucija Vujica.

bloga, stručna osoba za radno mjesto učitelja / nastavnika je ona koja ispunjava formalne uvjete svog radnog mjesta, odnosno ima odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, pedagoške kompetencije, poznaje hrvatski jezik i latinično pismo u mjeri koja omogućava izvođenje odgojno-obrazovnog rada i ima položen stručni ispit. Nestručna osoba je ona koja ne ispunjava formalne uvjete svog radnog mjesta, ali je zaposlena jer se na natječaj nije javila ni jedna osoba koja ispunjava uvjete: osoba bez pedagoških kompetencija ili osoba koja nema odgovarajuću stručnu spremu i/ ili pedagoške kompetencije.

Matematika, fizika, informatika...

Učitelje koji izvode nastavu bez odgovarajuće razine ili vrste obrazovanja ima i Osnovna škola Mokošica. Naime, od ukupno 51 učitelja ove škole, takvih je četiri, a nastavu izvode iz matematike, fizike i informatike.

Za razliku od četiri spomenute škole, dvije nemaju potrebu za posezanje za nestručnim nastavnim osobljem. Naime, u OŠ Marina Getaldića, koja zapošljava 40 učitelja u razrednoj i predmetnoj nastavi, svi učitelji su stručno zastupljeni za svoje predmete što znači s odgovarajućom vrstom i razinom obrazovanja.

— Svi naši pomoćnici u nastavi su visoko obrazovani, što nije uvjet za pomoćnike – napomenula nam je ravnateljica Silvana Bjelovučić. Također je naglasila kako se u školama javlja potreba za kadrom, najviše iz matematike, kemije i fizike.

— Na dan 31. kolovoza 2021. u našoj Školi nema zaposlenih učitelja bez odgovarajuće razine ili vrste obrazovanja – rekla je ravnateljica OŠ Lapad Nikolina Soko. Inače, u ovoj je školi zaposlena 61 osoba, od toga je 44 učitelja, četiri stručna suradnika, 12 administrativno-tehničkog osoblja i ravnateljica.

Objasnit ćemo i pojam ‘nestručne zamjene, što smo pronašli na blogu za zaposlene u osnovnim i srednjim školama ‘Tajnik škole’. Prema pisanju ovog

Stipendije uz uvjet rada u školi

Dio učitelja su apsolventi i očekujemo da će uskoro diplomirati, dok dio učitelja polaže pedagošku grupu predmeta sukladno Pravilniku o odgovarajućoj vrsti obrazovanja i stručnih suradnika u osnovnoj školi – Vedrana Elez

O ovoj se temi nedavno raspravljalo i u posebnoj emisiji HRT-a. Tada je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec komentirala navode o ‘nestručno pokrivenoj nastavi’ i činjenici da npr. svaki šesti nastavnik matematike nije kvalificiran.

Istaknula je kako ravnatelji na to upozoravaju već desetak godina, a za rješenje tog problema potrebni su i volja i novac, promjena upisnih politika na nastavničkim studijima i stipendiranje.

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs odgovorio je kako to nije samo problem Hrvatske, nego svugdje u svijetu. Na pitanje što će napraviti po tom pitanju, najavio je da će se ići sa stipendijama koje bi možda bile uvjetovane radom u školama. Razgovara se, dodao je i o povećanju plaća.

Za kraj, spomenut ćemo i podatak kojega je portal srednja.hr 2019. godine dobio od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tada je u osnovnim školama u Hrvatskoj radilo 3,9 posto nestručnog nastavnog osoblja, odnosno osoblja bez odgovarajućeg obrazovanja. U srednjim školama ih je pak bilo 1,79 posto.

8 Aktualno

8. RUJNA 2021. • PRVAŠIĆI SE VRATILI U KLUPE! Počela je škola! Nakon svih izazova s pohađanjem nastave koje je donijela pandemija protekle nastavne godine, učenici su prošlog ponedjeljka sjeli u klupe i za sada krenuli u školu po A modelu, uz pridržavanje epidemioloških mjera.

Tjedni semafor PULS TJEDNIH ZBIVANJA

DONOSIMO SVE DETALJE PRVOG DIGITALNOG POPISA STANOVNIŠTA 2021.

Za netočne podatke platit ćete kaznu, ali smijete se izjasniti Klingoncem Na području Dubrovačkoneretvanske županije sustavu e-Građani, pokazuju podaci koji su nam dostavljeni iz Državnog zavoda za statistiku, barem jednom je pristupilo preko 31 tisuće građana

Pravilo samopopisivanja jest jedna vjerodajnica za jedno kućanstvo, što znači da ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan

Piše Leona Rašica Foto DuList

Bliži se popis stanovništva 2021., a s njime raste i broj pitanja na koja sugrađani žele znati precizan odgovor.

Naime, posebnost ovogodišnjeg popisa jest ta što će se provesti u dvije faze i to u digitalnom obliku. Zato građane zanima kako će to sve funkcionirati

Aktualno 9

• 8. RUJNA 2021.

POVRAT SREDSTAVA Pandemija je pomrsila račune kod izvođenja planiranih aktivnosti Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Međutim, prvi put su se uhvatili u koštac s povratom uloženih sredstava u stambene objekte koji su po obnovi prodani.

PRVI DIGITALNI POPIS Brža obrada podataka

Modernizacija načina prikupljanja podataka ubrzat će obradu podataka Popisa 2021. i pojeftiniti njegovu cjelokupnu provedbu, naglašavaju iz Državnog zavoda za statistiku. Popis 2021. provodi se prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom Popisa.

Svi individualni podaci prikupljeni Popisom 2021., naglasili su iz Zavoda, statistički su povjerljivi i službena su tajna te se objavljuju isključivo u zbirnom obliku u skladu sa Zakonom o službenoj statistici.

putem sustava e-Građani, hoće li moći s jednom vjerodajnicom popisati cijelo svoje kućanstvo ili svatko od članova mora pristupiti sustavu, ali i trebaju li pustiti u drugoj fazi popisivače u kuću, ako su sve obavili digitalno. Odlučili smo stoga sve odgovore stavit na jedno mjesto kako bi cijeli postupak prošao što lakše. Kako su nam istaknuli iz Državnog zavoda za statistiku, u prvoj fazi samopopisivanja koja će se odvijati od 13. do 26. rujna 2021. građani će moći samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva kroz elektronički sustav e-Građani. Pravilo samopopisivanja jest jedna vjerodajnica za jedno kućanstvo, što znači da ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građani, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove kućanstva, kućanstvo i stan.

Obavezno sačuvajte kontrolnu šifru

— Nakon ispunjavanja e-Upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja popisnice e-ispitanik dobit će kontrolnu šifru koju treba zapisati i sačuvati jer će je u drugoj fazi terenskog popisivanja trebati predati u ruke popisivaču ili zalijepiti i ostaviti na vratima. Dakle, kontrolnu šifru treba obavezno čuvati do terenskog popisivanja. Za samopopisivanje kućanstvo mora imati računalo, pristup internetu i koristiti se sustavom e-Građani – naglašavaju iz Državnog zavoda za statistiku.

Građani se mogu popisati putem mrežne stranice Popis2021.hr, a jednostavan klik na poveznicu preusmjerit će

vas na sustav e-Građani. Potom će elektronička usluga Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava zatražiti vašu autentifikaciju i pristup osobnim podacima. Kada kliknete na ikonu ‘Pristajem’, izaberite vjerodajnicu, registrirajte se, pročitajte uvjete upotrebe, potvrdite da ste punoljetni i pristupite samopopisivanju. Ukoliko tijekom samopopisivanja imate bilo kakvo pitanje ili nedoumicu, tu je za vas i informacijski centar svakim danom od 8 do 21 sat. Ne trebate se brinuti ni ako upitnik niste uspjeli ispuniti odjednom.

Prema informacijama na stranici Popis 2021.hr, podatke koje ste prethodno unijeli moguće je spremiti te nastaviti s unosom kasnije. Ipak, trebate pripaziti da s popunjavanjem nastavite dok traje faza samopopisivanja, dakle do 26. rujna jer jednom kada vam sustav dodijeli jedinstvenu šifru, a upitnik ste već poslali, neće biti moguće više unositi promjene. Za to ćete ipak morati pričekati drugu fazu terenskog ispitivanja te dolazak ispitivača na kućna vrata. Ako ste slučajno zaboravili popisati nekog člana svoga kućanstva, to će biti trenutak kada ćete to reći popisivaču te će on popuniti popisni upitnik za tu osobu.

VOZIO S PROMILIMA Najveća koncentracija alkohola od 1,77 promila izmjerena je 42-godišnjaku koji je s osobnim vozilom BiH registarskih oznaka zaustavljen prilikom prometne kontrole na cesti kod Janjine. Platio je novčanu kaznu od 6 tisuća kuna.

Nakon ispunjavanja e-Upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja popisnice e-ispitanik dobit će kontrolnu šifru koju treba zapisati i sačuvati jer će je u drugoj fazi terenskog popisivanja trebati predati u ruke popisivaču ili zalijepiti i ostaviti na vratima

Hajdukovci, Dinamovci, Klingonci...

Jedna vjerodajnica-jedno kućanstvo

Ako želite, primjerice, popisati svoje roditelje, to svakako možete napraviti, međutim, isključivo s njihovom vjerodajnicom i tako popisujete cijelo njihovo kućanstvo. Važno je pripaziti da osoba koja popisuje popiše cijelo svoje kućanstvo, a ne samo sebe jer se u tom slučaju to smatra davanjem nepotpunih podataka za što su zakonom predviđene i novčane kazne. U drugoj fazi Popisa, putem terenskog ispitivanja, od 27. rujna do 17. listopada 2021. na teren izlaze popisivači koji će, putem osobnog intervjua sa stanovništvom i s pomoću elektroničkih uređaja, popisati sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale. Važno je naglasiti da osoba koju se popisuje nije dužna pustiti popisivača u stan te da popisivač na tome ne treba ni inzistirati. Popisivanje se može provesti na hodniku ili ispred kuće.

Na području Dubrovačko-neretvanske županije sustavu e-Građani, pokazuju podaci koji su nam dostavljeni iz Državnog zavoda za statistiku, barem jednom je pristupilo preko 31 tisuće građana, dok je na razini cijele Republike Hrvatske to učinilo njih oko milijun

i četiristo tisuća. Na području cijele županije popis će provoditi i kontrolirati 290 popisivača i kontrolora, a u Gradu Dubrovniku njih 134, koliko ih se ukupno prijavilo do 19. srpnja do kada su trajale prijave. Svaki od popisivača u prosjeku će popisati između 200 i 250 kućanstava.

— Rad popisivača za vrijeme Popisa podrazumijeva dnevni angažman što znači da će popisivači na terenu prikupljati podatke tijekom cijelog dana, uključujući subote i nedjelje kada će biti najviše angažirani i kada se obitelji uglavnom nalaze kod kuće. To ne znači da će popisivač raditi 12 sati dnevno, već je to vremenski okvir unutar kojeg popisivači mogu popisivati i sami sebi organizirati rad. Državnom zavodu za statistiku je bitno da sve zadužene popisne jedinice budu popisane. Popisivač će prosječno moći zaraditi oko 5.000,00 do 6.000,00 kuna, ovisno o broju zaduženih popisnih jedinica i broju samostalno popisanih kućanstava u prvoj fazi Popisa, a kontrolor će imati fiksnu zaradu 6.000,00 kuna – naglasili su za DuList iz Državnog zavoda za statistiku.

134

popisivača i kontrolora provest će popis na području Dubrovnika

Ipak, važno je napomenuti, kako je popis potrebno shvatiti ozbiljno jer je davanje nepotpunih i netočnih podataka putem bilo koje od faza popisa kažnjivo. S obzirom da tijekom svakog popisa se među nacionalnostima i narodnostima nađu ‘Hajdukovci’, ‘Dinamovci’ pa čak i ‘Klingonci’, zanimalo nas je podrazumijeva li se i to kažnjivim u smislu davanja netočnih podataka. Ipak, čini se da se svatko ima pravo klasificirati onako kako se osjeća i deklarira jer je riječ o otvorenim pitanjima.

— Ako osoba odbije dati podatke, odnosno prilikom davanja odgovora daje netočne ili nepotpune podatke, propisane su kazne u članku 46., Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova od 3. travnja 2021. od 2.000 do 5.000 kuna. Sukladno članku 10. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova, na pitanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti osobe se mogu slobodno izjasniti. Pitanja koja se odnose na narodnost i vjeru su takozvana ‘otvorena’ pitanja. U popisni upitnik popisivač je dužan upisati točno onakav odgovor kako se osoba izjasnila – odgovorili su nam iz Državnog zavoda za statistiku.

10 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

SLAŽU SE POSTIZBORNE KOCKICE

Svježa krv Gradske uprave Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako će biti odlazaka i dolazaka kada su u pitanju pročelnici, ne zato jer je bio nezadovoljan dosadašnjim radom pojedinaca već zato što želi dodatnu svježu krv Iako se već mjesecima šuška o novim licima koja bi trebala stići u Gradsku upravu, ali i pojedine gradske tvrtke, kadrovska križaljka još nije službeno objavljena. Kako je rekao proteklog utorka gradonačelnik Mato Franković, sve bi trebalo biti poznato do kraja rujna, odnosno do okončanja natječaja na temelju kojih se i zapošljavaju pročelnici. No, do danas su raspisana samo dva natječaja za pročelnička mjesta i to u Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more te ono za izgradnju i upravljanje projektima.

Mikulić umjesto Šutala i Uršića

U proteklom mandatu Mata Frankovića resor gospodarstva, turizma i mora vodio je DUSTRA-in Marko Miljanić, kojemu se ne smiješi još jedan ‘mandat’. Njega će naime zamijeniti DDS-ova Antonela Svilarić. Resor

Piše Andrea Falkoni Račić

izgradnje i upravljanja projektima vodit će i dalje današnja privremena pročelnica Paula Pikunić Vugdelija, koja je na to mjesto ‘uskočila’ nakon što je pročelnik Todorovski napustio Gradsku upravu radi odlaska u privatne vode.

Bez pročelničke pozicije ostaju Zlatko Uršić, koji se u proteklom razdoblju bavio komunalnim pitanjima te Đuro Šutalo, prvi gradski čovjek za promet, koji prelazi u odjel Zdenka Medovića. Ova će se dva odjela, naime, spojiti u jedan, a za pročelnika zaduženog za komunalije i promet trebao bi biti izabran Miljenko Mikulić. Mikulić je javnosti poznat kao aktualni konavoski pročelnik Upravnog odjela za

Miljenko Mikulić napustit će Općinu Konavle te će po svoj prilici preuzeti odjele Zlatka Uršića i Đura Šutala

komunalni sustav i gospodarenje nekretninama.

— Postoji mogućnost za dolazak.

Vi znate da se na mjesto pročelnika dolazi putem natječaja. Ako se i kad se objavi, ja sam se spreman na njega prijaviti. Bilo bi neozbiljno išta drugo reći – rekao je Mikulić za DuList komentiravši mogući prelazak iz Konavala u Grad.

Inače, Mikulić je diplomirani ekonomist. Radio je kao direktor poslovnice Tiska d.d. od 2016. do početka listopada 2017. godine. Prije toga, sedam godina je bio zaposlen u Hrvatskoj poštanskoj banci u Odjelu poslovanja gospodarstvom, a godinu dana ranije kao voditelj nabave u Konelu.

Tri godine bio je direktor operacija u Parku Prevlaka, a godinu dana i direktor punionice izvorske vode Viva. Karijeru je započeo na poslovima planova i analize za Hotel Neptun.

‘Želim lokomotive’

Budući da bi direktor Libertasa Ante Vojvodić trebao preuzeti gradski odjel za proračun i financije na njegovo mjesto u ovoj gradskoj tvrtki dolazi

Aktualno 11

• 8. RUJNA 2021.

neslužbenim informacijama tu poziciju trebao i zadržati, no dobit će ispomoć, odnosno i Čistoća bi izgleda trebala dobiti upravu s dva direktora.

Uz Ivekovića bi tako u Upravi trebao biti, šuška se u političkim kuloarima, dosadašnji direktor Sanitata Tomislav Tabak. A Sanitat će preuzeti Klaudia Barčot, koja stiže iz bankarskog sektora. Navodno je njen dolazak na čelo Sanitata ‘blagoslovio’ i čelnik DDS-a Pero Vićan, iako nije članica njegove niti bilo koje druge stranke, no ovdje svakako treba napomenuti kako će joj upravo Vićan nadzirati rad budući da je u Sanitatu imenovan za predsjednika Nadzornog odbora. Marijan Dadić trebao bi ostati direktor Boninova, pravnik Franko Mekišić. Već smo ranije pisali i kako će gradonačelnik postojeći Upravni odjel za poslove gradonačelnika ‘razdvojiti na dva’, odnosno iz ovog će odjela ponovno izdvojiti nekretnine. Poslove gradonačelnika trebala bi, doznajemo, voditi Ivana Brnin, sadašnja zamjenica pročelnice, dok bi Marijeta Hladilo preuzela upravo nekretnine. Već se duže vrijeme spominje i smjena Jelene Lončarić, koja je na čelu odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša.

Na njeno bi mjesto trebao doći donedavni predsjednik Društva arhitekata Božo Benić. Lončarić i sadašnja pročelnica za financije Anita Burić trebale bi se ‘preseliti’ na nova radna mjesta u odjel za gospodarstvo, turizam i more.

Inače, o spajanju pojedinih odjela, odnosno razdvajanju govorio je ovog utorka i sam gradonačelnik. Odgovarajući na novinarska pitanja rekao je kako će broj upravnih odjela ostati jednak, s tim da će doći do reorganizacije u smislu da će se neki odjeli spojiti u jedan, dok će se drugi razdvojiti. I ovom je prilikom napomenuo kako želi ‘lokomotive, a ne vagone pročelnike’.

Naglasio je kako su brojni zainteresirani za rad na visoko odgovornim dužnostima, što određenim ljudima predstavlja benefit u njihovim životopisima za razvoj njihovih daljnjih karijera.

— Želim lokomotive, a ne vagone pročelnike, i vjerujem da ćemo na takav način uspostaviti vrlo aktivnu i interaktivnu Gradsku upravu koja će služiti građanima i koju će građani prepoznati – stav je gradonačelnika.

Također je rekao kako će biti odlazaka i dolazaka, ne zato što je nezadovoljan radom pročelnika, već zato što želi uvesti dodatnu svježu krv u Gradsku upravu.

Dva direktora, jedna tvrtka

Do kraja nije riješena ni kadrovska politika u gradskim tvrtkama. O

Iveković će u Čistoći dobiti još jednog člana Uprave. Tomislav Tabak napušta Sanitat gdje iz bankarskog sektora dolazi Klaudia Barčot promjenama u Libertasu smo već napisali, a treba podsjetiti kako aktualnom direktoru mandat istječe 21. rujna.

Baš kao i direktoru Čistoće Marku Ivekoviću. On bi prema sadašnjim

dok jednomjesečni mandat direktoru Domouprave Konsuleu Končiću istječe 23. ovog mjeseca. Njegov ostanak na čelu ove tvrtke ‘produžen je’, pisali smo i ranije, dok se ne nađe druga osoba s odgovarajućom stručnom spremom.

Do tada je Domouprava dobila novi nadzorni odbor kojega čine Marin Jurić, Vido Raič, inače direktor Hotela Gruž, DUSTRA-in Rade Dolina te DDSov Nikša Zec.

12 Aktualno

8. RUJNA 2021. • NOVO POSKUPLJENJE Ovog je tjedna ponovno poskupilo gorivo. Prema informacijama portala Cijenegoriva.info, benzin je skuplji 14 lipa, dok je dizel poskupio za 9 lipa po litri.

Autoplin je skuplji pak za pet lipa.

Kratke IZ HRVATSKE

ČEKA SE RJEŠENJE NA ŽALBU INVESTITORA, TVRTKE LAUS CENTAR

Ministarstvo odlučuje o gradnji na zemljištu Zaklade Mihanović

Žalba tvrtke Laus Centar na rješenje Grada Dubrovnika kojim se odbio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole zaprimljena je još 13. srpnja u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. No, rješenje još nije doneseno Još uvijek je neizvjesna sudbina jedne od rijetkih zelenih oaza u Dubrovniku. Riječ je o bivšem zemljištu Zaklade Mihanović ispod Vile Palme, na kojem investitor tvrtka Laus Centar u vlasništvu braće Slezak želi graditi visoku samostojeću poslovnostambenu građevinu. Naime, nakon što im je u svibnju ove godine Upravni odjel za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje

Piše Andrea Falkoni Račić

Grada Dubrovnika odbio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, upućena je žalba nadležnom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. No, ono se o žalbi još nije očitovalo.

Rješenje još nije doneseno

— Prema službenim evidencijama ovog Ministarstva proizlazi da je zaprimljena žalba trgovačkog društva

Laus Centar d.o.o. Na rješenje Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje od 14. svibnja 2021. godine, kojim se odbija zahtjev investitora Laus Centar d.o.o. za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju visoke samostojeće poslovno – stambene građevine te rekonstrukciju i izmještanje postojećeg cjevovoda DN600, 2b. skupine, na novoformiranoj građevnoj čestici katastarske oznake 514/1 k.o. Gruž, a koja se formira od k.č.br. 514/1, 514/2 i 517/2, sve k.o. Gruž. Ta je žalba sa spisom predmeta zaprimljena u ovom Ministarstvu dana 13. srpnja 2021. godine te o istoj nije doneseno rješenje – naveli su u odgovoru za DuList iz Ministarstva. Navode i kako će kad se donese rješenje o žalbi isto, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku biti otpremljeno strankama, putem prvostupanjskog tijela (Grada Dubrovnika).

Inače, još prošle godine DuList je pisao kako je za gradnju zgrade građevinske bruto površine od 2247 metra kvadratna i visine 22 metra podnesen zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a prema projektu planirane su četiri podrumske etaže i osam nadzemnih. Garažni prostor je planiran u četiri podrumske etaže s 322 parkirna mjesta. Nekoliko mjeseci kasnije iz Gradske uprave potvrdili su nam kako je zahtjev odbijen jer nije u skladu s odredbama plana i pozitivnim zakonskim propisima. U međuvremenu je na relaciji Grad Dubrovnik – Laus centar zaiskrilo zbog pješačke staze koju je Gradsko vijeće proglasilo komunalnom infrastrukturom, a baš u vrijeme usvajanja takve odluke, investitor je

Aktualno 13

• 8. RUJNA 2021.

MOBILNA APLIKACIJA Učenicima gotovo svih škola u Hrvatskoj i njihovim roditeljima CARNET je ponudio e-Dnevnik u obliku mobilne aplikacije. To znači brži i jednostavniji pristup

podacima u e-Dnevniku te dvije nove mogućnosti. Kao i u web aplikaciji, obavijesti o novim ocjenama će roditeljima stizati s odmakom od 48 sati.

GRADONAČELNIK UZ OBILAZAK LAPADSKE OBALE

‘Nećemo pristati na ucjene’

na spornom zemljištu započeo s radovima. Uslijedilo je ‘prepucavanje’ i rat priopćenjima. I dok je gradonačelnik Mato Franković tvrdio kako je to ‘jasno, pravno i nedvojbeno vlasništvo Grada Dubrovnika’, investitor je to opovrgavao.

Spor oko staze

— Neistinita je gradonačelnikova tvrdnja da je navedena nekretnina pravno i nedvojbeno vlasništvo Grada Dubrovnika, prvenstveno zato što se vlasništvo stječe upisom u zemljišnu knjigu u kojoj je kao jedini vlasnik upisano društvo Laus centar d.o.o. – poručili su između ostalog iz Laus Centra.

Potom je na spornoj pješačkoj stazi niknula čuvarska kućica za koju je građevinska inspekcija utvrdila da je legalna. Nakon toga sve je nekako utihnulo, a pitanje gradnje opet se aktualiziralo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća na kojoj je vijećnika Andra Vlahušića zanimalo je li stiglo mišljenje iz Zagreba budući da je Grad, rekao je, s potpunim pravom dao negativno mišljenje.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako se nije niti interesirao je li taj postupak završen, odnosno je li usvojena žalba investitora.

— Mislim da je naš resorni upravni odjel bio u pravu. Nismo išli s tim da bismo nekoga zakinuli nego se nisu ispunili prostorno planski uvjeti za izdavanje građevinske dozvole na tom

Gradski upravni odjel zahtjev investitora je odbio jer nije u skladu s odredbama plana i pozitivnim zakonskim propisima

području. Vjerujem da ćemo nekim budućim izmjenama i dopunama navedeno područje bolje i zaštititi.

Nismo protiv gradnje, ali one koja je normalna, koja poštuje i koja uvažava grad u kojem se gradi – poručio je.

No, činjenica je kako su i ranije Gradske uprave mogle spasiti ovo zemljište od gradnje jedino njegovom kupnjom, nikako ne prenamjenom u zelenu zonu, što bi automatski za sobom povuklo i tužbu. Naime, kako je za DuList još 2013. godine objasnio predsjednik uprave Zaklade Mihanović Pero Brbora, zemljište je 1939. godine kupljeno kao građevinsko, nacionalizirano kao građevinsko još 1959. i vraćeno kao neizgrađeno građevinsko zemljište 1996., a već 2011. godine pokrenut je postupak za izdavanje lokacijske dozvole.

Odluka o građevinskoj dozvoli pak sad je na Ministarstvu, koje se mora očitovati na žalbu investitora.

Započeli su radovi na pobijanju pilota i izgradnji obalnog zida u sklopu rekonstrukcije Lapadske obale. Gradilište je tim povodom obišao gradonačelnik Mato Franković koji je istaknuo kako je pobijanje pilota iznimno težak i zahtjevan proces, a uz izgradnju obalnog zida riječ je o najkompleksnijim radovima čitave investicije.

— Uvjeren sam da će se radovi odvijati zacrtanim tempom te da će ova važna prometnica na zadovoljstvo naših sugrađana biti izgrađena i završena u za to predviđenim terminima – rekao je. Izrazio je i uvjerenje da će se prije pokretanja istih radova na 3. i 4. fazi steći svi potrebni uvjeti za to te da neće doći do zastoja radova.

O situaciji s koncesionarom marine uz Lapadsku obalu, tvrtkom Laguna Trade d.o.o. gradonačelnik je dodao kako Grad o svemu prvenstveno razgovara s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske.

— Vjerujemo da neće dolaziti do kašnjenja radova i da ćemo u idućih nekoliko mjeseci postići sve potrebne dogovore s resornim ministarstvom i s tvrtkom Laguna Trade te da ćemo sve riješiti prvenstveno na zadovoljstvo naših sugrađana. Grad Dubrovnik je spreman na dijalog, ali nikada nećemo prihvatili nikakve ucjene – poručio je.

Radovi se trenutno odvijaju na tzv. drugoj fazi koja obuhvaća područje od Batale do Ekonomskog fakulteta, a na dionici dugoj 350 metara postavit će se prvih pedesetak pilota. Pobijanje pilota pratit će proizvodnja armirano betonske zavjese koja će se odvijati na dijelu gradilišta (parkiralištu) ispred marine, a potom će uslijediti i rekonstrukcija trupa ceste sa svim predviđenim instalacijama.

14 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

RAZGOVOR S MIHAELOM SKURIĆ, RAVNATELJICOM ZAVODA ZA OBNOVU DUBROVNIKA

U pandemiji smo prvi put uspjeli vratiti sredstva uložena u obnovu prodanih kuća

U 2021. godini ostvaren je povrat od 280 tisuća kuna namjenskog prihoda Piše/Foto Iva Dedo

Pandemija koronavirusa svakako je pomrsila račune kod izvođenja planiranih aktivnosti Zavoda za obnovu Dubrovnika. Međutim, zanimljivo je, kako nam je objasnila njegova ravnateljica Mihaela Skurić, da su se upravo

u ovom razdoblju kao Zavod prvi put uspjeli uhvatili u koštac s povratom uloženih sredstava u pojedine stambene objekte u povijesnoj gradskoj jezgri, a koji su po obnovi prodani. O čemu je riječ te koliko će se povećati njihov obujam posla koordinacijom Plana upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom grada Dubrovnika.

Koliki ste povrat sredstava do sada

uspjeli ostvariti?

Po Zakonu o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika prodavatelji nekretnina koje su obnovljene kroz programe obnove Zavoda za obnovu Dubrovnika, samo u slučaju prodaje dužni su uložena sredstva vratiti Zavodu. U 2020. Zavod nije ostvario niti jedan povrat uloženih sredstava po ovoj osnovi. To bi trebalo značiti da u 2020. nije ostvarena prodaja niti jedne nekretnine na kojoj su izvedeni radovi i uložena sredstva iz programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika. Budući da stanje u zemljišnim knjigama potvrđuje suprotno, Zavod je nakon provjere u ZK odjelu Općinskog suda u Dubrovniku, pozvao prodavatelje na povrat uloženih sredstava i po potrebi pokrenuo sudski postupak za povrat uloženih sredstava. Na taj način je u 2021. godini već ostvaren povrat od 280 tisuća kuna namjenskog prihoda, koji se koristi za realizaciju Programa obnove, odnosno obnovu drugih kulturnih dobara.

Temeljem odredbi Zakona Zavodu pripada pravo i ima obvezu upisati založno pravo na kulturna dobra koja su obnovljena kroz programe obnove, koje traje 15 godina počevši od trenutka primopredaje izvedenih radova. U godini 2020. Zavod je tako poduzeo aktivnosti koje su prvi put polučile uspješan rezultat upisa založnog prava temeljem odredbi Zakona te su i u 2021. nastavljene navedene aktivnosti.

S kolikim ste onda budžetom ovih proteklih 18 mjeseci raspolagali i jeste li s njim uspjeli ostvariti zacrtano?

Program obnove za 2020. planiran je u visini 13,4 milijuna kuna, a iz razloga što nam nisu bila dostupna sredstva za financiranje, realizirali smo samo 5,4

Aktualno 15

• 8. RUJNA 2021.

milijuna kuna. To je značajan podbačaj pa smo od dosta planiranih projekata morali odustati. Za usporedbu, u 2019. smo realizirali skoro 26 milijuna kuna.

Temeljni program Zavoda aseizmička sanacija blokova zgrada je nastavljena, no zbog otežanog financiranja, izvođenje radova se oteglo u 2021. Izradu projektne dokumentacije za ljetnikovac Gučetić Lazarević smo započeli u 2020., s kašnjenjem, jer je jedan od ponuditelja uložio žalbu na provedeni postupak nabave pa je prošlo dosta vremena dok je Državna komisija utvrdila da je žalba neosnovana. Zbog toga se glavnina izrade prebacila u 2021., no izrađeni su planirani elaborati, idejna rješenja i u tijeku je razrada glavnog projekta koji će biti gotov do kraja godina. Kod ljetnikovca Bozdari Škaprlenda javili smo se na poziv Ministarstva kulture RH pa smo dobili sredstva za konzervatorski elaborat zidnih oslika i stucco dekoracija, što smo odradili i dobili suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Odustali smo od planirane sanacije pločnika na Poljani Paska Miličevića i izrade konzervatorske dokumentacije za Umjetničku galeriju Dubrovnik. Za objekt bivšeg zatvora u Karmenu smo izradili konzervatorsku dokumentaciju te smo sanirali most preko Zvjezdićeve ulice. Za krov i fasadu kina Sloboda i spoja s Kazalištem Marina Držića smo napravili projektnu dokumentaciju i ona je iskorištena za prijavu na EU fondove, po kojoj su dobivena sredstva za izvođenje radova, kad se osigura učešće Grada Dubrovnika u projektu. Pandemija koronavirusa nam je dobro došla za izradu Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a ‘Starim gradom Dubrovnikom’. Za 2021. prema određenim proračunskim limitima planirali smo 5,5 milijuna kuna, do 30. kolovoza smo realizirali 3 milijuna i 300 tisuća kuna. Žao mi je da nećemo moći započeti aseizmiku na još jednom bloku zgrada, jer je rizik od potresa uvijek aktualan.

Posrijedi je prvi plan upravljanja za svjetsko dobro u Dubrovniku i prvi takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Nakon izrade, povjereno vam je i njegovo samo provođenje. U kojem obujmu će se ovim povećati djelovanje Zavoda?

Važno je za naglasiti kako je Plan upravljanja izrađen u konsenzusu s građanima, udrugama civilnog društva i strukom te institucijama koje su zadužene za upravljanje te jednoglasno usvojen na Gradskom vijeću. Usvajanjem na Gradskom vijeću, aktivnost Zavoda za obnovu je formalno prestala. Sad jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Grad Dubrovnik treba osigurati

provođenje. Odlučili su se na to da se koordinacija povjeri Zavodu. Kako je Plan upravljanja kao dokument nepoznanica široj javnosti, tako je i institucijama koje su zadužene za određene segmente upravljanja svjetskim dobrom. Zavod je vodio izradu plana te ćemo u provođenju biti koordinator.

Napravili smo akcijski plan i na nama je da organiziramo provedbu aktivnosti kroz rad upravljačkih tijela. Planom se obuhvatilo mnogo različitih sektora od upravljanja, konzervacije i zaštite, preko prometa i turizma, do rizika. U strukturi gradske uprave postoje odjeli čiji je to djelokrug posla, no za primjer donošenje odluke o komunalnom redu, integracija konzervatorske podloge u GUP, izrada UPU-a za područje svjetskog dobra i sl. stavlja se pod kapu upravljanja jer su važne za očuvanje izvanredne univerzalne vrijednosti Dubrovnika.

Te aktivnosti nastojimo prioritizirati, dakle, staviti ispred nečega drugog.

Zavod nema u svojoj djelatnosti upravljanje te su nužne formalno pravne procedure, usuglašavanje svih osnivača – Grad Dubrovnik, DNŽ i Vlada RH te uvrštenje u akte – Zakon o obnovi spomeničke cjeline, Statut i Osnivački ugovor. Nakon toga, formiraju se dva tijela – upravljačko i izvršno.

Koje su onda prioritetne aktivnosti?

Imamo šest segmenata strateških aktivnosti. Jedan od prioriteta Upravljanje dobrom i izgradnja upravljačke strukture je npr. jačanje kapaciteta svih dionika u upravljanju gdje se govori o tome da moramo uspostaviti sustav upravljanja i oformiti tijela. Zatim, tu je novost kao što je dijalog svjetske baštine i mi jednostavno moramo iskoristiti svu praksu koju UNESCO ima i propisuje.

Ovim upravljanje dovodimo na stabilne noge kako bi mogli znati kako dalje raditi. Očuvanje, zaštita i održavanje je dio koji se tiče i Konzervatorskog odjela pa bi tu bio prioritet integriranje konzervatorske podloge za buffer u GUP. No, mi smo tu kao prioritet stavili i izradu konzervatorske podloge za samo dobro, jer izradom jednog takvog dokumenta olakšao bi se posao i Konzervatorskom odjelu koji onda ne bi trebao postupati prema svakom predmetu pojedinačno već bi imali smjernice za svaku česticu. Nadalje, sva ova prenamjena stambenih prostora u turističke svrhe što se događa, posljedica je stavljanja van snage starog PUP-a. Njime je bila propisana detaljna namjena svakog prostora bilo onih javnih ili privatnih te funkcionalno zoniranje Grada.

Mi smo kroz izradu Plana upravljanja, a posebno u suglasju s građanima, uvidjeli da je izrada Urbanističkog plana uređenja za prostor svjetskog dobra s

Mi smo kroz izradu Plana upravljanja, a posebno u suglasju s građanima, uvidjeli da je izrada Urbanističkog plana uređenja za prostor svjetskog dobra s detaljnijim mjerilom itekako potrebna.

Analizirat će se cijeli prostor, vidjet će se koji su sadržaji potrebni, pravilno će se rasporediti i ograničiti

detaljnijim mjerilom itekako potrebna.

Analizirat će se cijeli prostor, vidjet će se koji su sadržaji potrebni, pravilno će se rasporediti i ograničiti Kako namjeravate svladati svu tu količinu posla kad ionako imate nedovoljan broj zaposlenih?

Imamo sistematizirano nekih 20 radnih mjesta od čega je popunjeno 15. Prostora za širenje naravno ima i to je sve na tragu onoga što je Zavod nekad bio.

Ministarstvo kulture će u tom smjeru pomoći s financiranjem za potrebe Plana upravljanja. Nekad prije se u jednoj godini istovremeno realiziralo desetak sanacija krovova i aseizmička sanacija tri bloka, ali to je sve bilo zahvaljujući izdašnim financijama, no Zavod je to mogao iznijeti. Također, uvjeti izvođenja radova bili su povoljniji za obnovu za razliku od danas kad se prioritet daje turizmu i sve naše aktivnosti se smanjuju zbog kvalitete doživljaja koja se želi osigurati posjetiteljima. Od Zavoda se tražio kompromis pa smo ljeti prekidali radove iako nismo obvezni jer je obnova spomeničke cjeline zakonom proglašena od državnog interesa i na nas se ne bi trebale odnositi odluke o zabrani izvođenja radova.

Koordinator ste i procesa obnove Orlandovog stupa koju su na sebe preuzeli Ministarstvo kulture RH i Hrvatski restauratorski zavod. U kojoj je ona fazi?

Mi smo u tome sudjelovali isključivo postavljanjem skele pa se tu moram ograditi. Ministarstvo kulture RH je angažiralo ICCROM-ovu misiju. Njihovi su stručnjaci bili taman pred početak pandemije, u veljači 2020. analizirali su dokumentaciju i stanje samog Orlanda.

Uvjetovali su da se skela modificira kako bi se ostavile kamene plohe pod utjecajem sunca i vjetra jer je to značajno za monitoring ponašanja samog spomenika, ali i pojedinačnih materijala, a tu mislim i na epoksilnu smolu koja je tijekom jedne od obnova ulijevana. Nakon završetka monitoringa će kolege iz ICCROM-a dati preporuke o daljnjem postupanju.

Imamo sistematizirano nekih 20 radnih mjesta od čega je popunjeno 15. Prostora za širenje naravno ima i to je sve na tragu onoga što je Zavod nekad bio

A kad možemo očekivati sanaciju tvrđave Imperijal na Srđu?

Grad Dubrovnik kao vlasnik i dalje ima određene pravne i formalne radnje koje mora dovršiti da bi mogli Zavodu za obnovu osigurati sredstva i dati u zadatak da uvrstimo u program obnovu tvrđave za neke od sljedećih godina.

Nakon toga moramo izraditi projektnu dokumentaciju jer ona nije još napravljena. Tek s njom znat ćemo koji će biti obujam radova, koliko će oni potrajati i kolike su nam financije potrebne.

16 Aktualno

8. RUJNA 2021. • NOVI CJEVOVOD Rekonstrukcijom 85 metara dotrajalog vodoopskrbnog cjevovoda u Ulici Nika Kulišića Vodovod Dubrovnik riješio je još jednu kritičnu točku na području Grada.

Kratke PREGLED ZBIVANJA

Stanovnici ove ulice sada više neće morati trpjeti prekide u opskrbi pitkom vodom, rekao je direktor Vodovoda Lukša Matušić.

KAD KAFIĆI I REVELIN ‘UTIHNU’, RIJEKA LJUDI SLIJE SE NA OMILJENO KUPALIŠTE

Svake večeri smo na Porporeli. Plešemo, uživamo i odlično se zabavimo se na okupljanje turista na njemu tužili i Dubrovčani na zboru građana. Ne smeta toliko samo okupljanje, koliko sve ono što za onima željnim zabave ostane ujutro na Porporeli, počevši od limenki, boca, čaša...S obzirom da smo ‘zagazili’ u rujan, odlučili smo se uputiti u noćnu patrolu ulicama našeg Grada kako bismo provjerili je li noćni život još uvijek tako intenzivan ili se s približavanjem jeseni ponešto smanjio. Započeli smo naš đir već u 23 sata. Prolazeći Stradunom naišli smo na uobičajene prizore gužvovitog noćnog života, mnogi su sjedali u kafićima, uživali u piću i glazbi, a i sporedne ulice su bile pune, ponajviše mladih.

Bilo je svakako i onih koji su samo điravali ili vraćali se s koncerta te pokušavali naći i koji miran kutak za sebe.

Odjednom je sve vrvjelo od turista i domaćih te je nastala poprilična gužva. Dotada skoro praznu Porporelu napunilo je gotovo stotinjak ljudi.

Mladi Britanci, Nijemci, Amerikanci ponašali su se poput lokalaca, točno su znali gdje će, što će i kako će Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Kad se kafići i Revelin zatvore u ponoća, svi pravac na Porporelu!

Postao je to ovog ljeta glavni moto praktički svih turista željnih zabave, ali i domaćih. Ovaj gradski predio ‘gorio’ je gotovo svake ljetne večeri, a čak su

Aktualno 17

• 8. RUJNA 2021.

OSIGURAVANJE KANTI U ponedjeljak je započela prijava žitelja Gornje Bande u Konavlima za kante na kućni prag od Konavoskih Brda pa do Bana. Korisnici se mogu prijaviti putem telefona 020 773 610, putem emaila info@cizk.hr ili

fizički dostaviti prijavnicu u prostorije Uprave.

Trenutno je u procesu dogovaranje termina za predavanje na ovu temu i same načine funkcioniranja novog načina odvoza.

Na prvu pustoš u Portu

I dok je buka Straduna lagano blijedjela kako smo se od njega odmicali, zašli smo prema Porporeli očekujući ‘more’ ljudi. Međutim, na prvu, potpuni obrat.

Ne samo da nije bilo gotovo nikoga u Portu i na Porporeli od mladih koji su se planirali zabaviti, već nitko ni od domaćih čak nije, kako užaju svake večeri, sjedao na klupicama uz more.

Bili smo spremni zaključiti kako je rujan učinio svoje i kako je ludim noćnim provodima došao kraj. Jedini zvuci zabave dopirali su iz Revelina.

Ipak, nismo se dali smesti pa smo odlučili pričekati makar ponoć kako bismo provjerili hoće li se svi po sad već uvriježenom običaju uputiti na Porporelu.

Bila je doduše i ponešto prohladna i vjetrovita večer pa i oni koje smo zatekli na Porporeli govorili su nam kako će sigurno zbog toga biti manje ljudi.

Nadu u uspjeh naše patrole ipak nam je ulila jedna lokalna ekipa mladih koji su spremno čekali početak zabave.

— Skoro svaku večer smo ovdje na Porporeli. Revelin i slični klubovi nisu baš moj đir pa mi je ovdje draže, a i lijepo smo na zraku. Oko ponoća pa nadalje skupi nas je jako puno. Plešemo, uživamo i odlično se zabavimo. Čim Revelin zatvori, svi dođu na Porporelu – rekla nam je Lea Obšivač.

I bila je u pravu. Čim se glazba u Revelinu stišala, doslovno se rijeka ljudi slila na Porporelu. Odjednom je sve vrvjelo od turista i domaćih te je nastala poprilična gužva. Dotada skoro praznu Porporelu napunilo je gotovo stotinjak ljudi. Mladi Britanci, Nijemci, Amerikanci ponašali su se poput lokalaca, točno su znali gdje će, što će i

Prepustili smo društvo daljnjoj zabavi, a uskoro su se na Porporeli pojavila i tri policijska službenika.

Proveli su neko vrijeme promatrajući situaciju i uskoro su se uputili u daljnju patrolu kada su ustanovili da nitko ne čini nered

I dok je buka Straduna lagano blijedjela kako smo se od njega odmicali, zašli smo prema Porporeli očekujući ‘more’ ljudi.

Međutim, na prvu, potpuni obrat. Ne samo da nije bilo gotovo nikoga već nitko ni od domaćih čak nije sjedao na klupicama uz more

18 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

kako će. Vidjelo se da su na Porporeli stalni gosti. I svi su spontano krenuli put šanka kafića na Porporeli kako bi si uzeli piće prije nego što se šank zatvori jer ponoća je već bilo pasalo.

Tako ‘opremljeni’ bili su spremni za druženje i zabavu. Neki su samo stajali u grupicama, pijuckali piće i razgovarali, drugi su si zauzeli i stolove, dok su neki i zaplesali, a glavni imperativ bio je u tom moru ljudi upoznati nekog novog.

Skoro svaku večer smo ovdje na Porporeli. Revelin i slični klubovi nisu baš moj đir pa mi je ovdje draže, a i lijepo smo na zraku. Oko ponoća pa nadalje skupi nas je jako puno – Lea Obšivač

Porporela je pravo mjesto za zabavu

Unatoč buci, glasnim razgovorima i glazbi, uspjeli smo doći do riječi i prići grupi mladih Britanaca. Istaknuli su nam kako su oduševljeni Dubrovnikom i kako im je prekrasan, a ovo im je prvi put u našem Gradu.

— Došli smo iz Londona. Nismo mogli odoljeti kad su letovi tako jeftini. Oduševljava nas povijest i kultura Dubrovnika, a naravno, ovdje se snimao i ‘Game of Thrones’ tako da smo morali doći i vidjeti kakav je to grad.

Svi su prijateljski nastrojeni. Imate lijepe plaže, ljudi su dobri, vrijeme je odlično – istaknule su nam Charlotte i Polly.

Na Porporelu su, otkrile su nam, došle na preporuku prijatelja.

— Dobro nam je ovdje. Pravo mjesto za provesti večer – rekle su nam, a jedna od njihovih prijateljica dobacila je da joj je ‘Dubrovnik skup u odnosu na London’, na što se Charlotte nije složila. Rekla je kako je svjesna da je Dubrovnik turistički grad i kako joj nije žao zbog toga potrošiti u njemu novce.

Prepustili smo društvo daljnjoj zabavi, a uskoro su se na Porporeli pojavila i tri policijska službenika.

Proveli su neko vrijeme promatrajući situaciju i uskoro su se uputili u daljnju patrolu kada su ustanovili da nitko ne

čini nered. Ekipa se zabavljala do ranih jutarnjih sati, a kakvu su Porporelu iza sebe ostavili, nismo bili u prilici svjedočiti. Ipak, dok je zabava trajala, jedna je gospođa brižno pokupila sve boce i limenke te je punu veliku crnu vreću bacila u smeće. Za naše patrole bilo je sve poprilično čisto, a nadamo se da djelatnici Čistoće ujutro nisu imali previše posla s ‘odjecima’ noćne

Na Porporelu smo došle na preporuku prijatelja. Dobro nam je ovdje.

Pravo mjesto za provesti večer – Charlotte i Polly

zabave. Dok smo se udaljavali od Porporele, ugledali smo onaj prizor na koji se naši sugrađani sve češće žale ovog ljeta. Naime, dva su turista, valjda u nedostatku otvorenog javnog zahoda u blizini, odlučila se ‘olakšati’ pred sam ulaz na Porporelu kod Čistoćinih spremnika za otpad. Nisu se uopće dali smesti niti im je bilo neugodno zbog neodobravanja okoline.

Aktualno 19

• 8. RUJNA 2021.

Grad Dubrovnik

AKTUALNOSTI GRADA DUBROVNIKA

www.dubrovnik.hr

MATERIJALI VRIJEDNI 1.49 MILIJUNA KUNA

Nabavljeni udžbenici i materijali za osnovnoškolce, za srednjoškolce sufinanciranje Grad Dubrovnik je i ove školske godine osigurao besplatne obrazovne materijale poput radnih bilježnica, tehničkih kutija i likovnih mapa te na ovaj način i u uvjetima otežanog poslovanja financijski olakšava roditeljima pripremu za nastavnu godinu. Trošak u iznosu od 1,49 milijuna kuna financira se iz proračunskih sredstava, a pravo na obrazovne materijale ostvaruju učenici od 1. do 8. razreda osnovne škole čiji roditelji imaju prebivalište

na području Grada Dubrovnika.

Udžbenike financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja dok Grad za škole provodi javnu nabavu. Tako je u ponovljenom postupku, a budući da u prvom postupku nijedna od tri pristigle ponude nije bila pravovaljana, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda ponuditelja Narodne novine d.d. u ukupnom iznosu od 1.553.672,59 kuna, uključujući PDV. Po isteku roka mirovanja, odnosno 17. rujna, udžbenici će

Zahtjevi za sufinanciranje nabave udžbenika srednju školu u iznosu do 1.000 kuna mogu se podnijeti zaključno s 31. listopada 2021., a sve informacije objavljene su na www.dubrovnik.hr.

PROJEKT ‘POVIJESNI VRTOVI DUBROVAČKOG PODRUČJA

RAD S UČENICIMA S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Totemi i senzorska tehnologija na Lokrumu

Osigurana bespovratna sredstva za 49 pomoćnika u nastavi

U sklopu projekta ‘Povijesni vrtovi dubrovačkog područja’, na otoku Lokrumu nadograđena je lokalna

računalna mrežna (LAN) u svrhu povezivanja svih funkcionalnih objekata u jednu cjelinu te njihove integracije preko optičke mreže u digitalne servise. Uveden je i napredni sustav za praćenje sastavnica okoliša na šest lokacija, odnosno senzori koji mjere kvalitetu zraka i mora te detektiraju dim. Senzorska infrastruktura povezana je s informativno–prezentacijskim panelom koji uz informacije o stanju okoliša pruža informacije o prirodnim vrijednostima otoka Lokruma, plovidbenom redu i projektu.

Ujedno je postavljen senzor za praćenje broja posjetitelja s ciljem učinkovitog korištenja i upravljanja zaštićenim područjima. Završetkom navedenih aktivnosti uspostavljeno je tehnološko okruženje koje će dugoročno osigurati strateški razvoj Lokruma kao inteligentnog/kognitivnog sustava, uz efikasno upravljanje vlastitim kapacitetima i očuvanje prirodne baštine i okoliša.

Projekt ‘Povijesni vrtovi dubrovačkog područja’ je trogodišnji projekt ukupne vrijednosti 15.5 milijuna kuna, a sufinanciran je sredstvima u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za financijsko razdoblje 2014. – 2020. Europskog fonda za regionalni razvoj.

Grad Dubrovnik osigurao je i u ovoj školskoj godini podršku učenicima s teškoćama u razvoju dubrovačkih osnovnih škola. Tako su za školsku godinu 2021./2022. angažirana ukupno 49 pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju. Svi prijavljeni učenici, njih 54, uključeno je u program kojim će im se osigurati kvalitetniji uvjeti za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća, ali i uspješniju socijalizaciju i emocionalno funkcioniranje. Program se provodi u svih sedam škola: OŠ Ivana Gundulića, OŠ Lapad, OŠ Montovjerna, OŠ Marin Držić, OŠ Mokošica i OŠ Marina Getaldića i OŠ Antuna Masle.

Angažman asistenata dio je jednogodišnjeg projekta ‘Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama Grada Dubrovnika – faza IV’ prijavljenom na Poziv za dostavu projektnih prijedloga Ministarstva znanosti i obrazovanja RH ‘Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza IV’.

Sveukupna vrijednost projekta koji traje do 1. kolovoza 2022. godine iznosi 2.219.788,20 kuna, dok je bespovratni iznos sredstava 1.886.819,97 kuna, odnosno 85 posto ukupnog iznosa. Preostalih 15 posto osigurano je iz sredstava gradskog Proračuna.

20 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

GOSPAR FRANO HAKLIČKA I NAKON ŠE'SET GODIŠTA RADO VODI ČELJAD PO GRADU

Dobar turistički vodič mora se znat’ lijepo obuć’ i ne ponašat’ se ‘sluganderski’ Puno puta, nehtijući’, čovjek uči od gosta. Bome, poslije provjeriš koliko je to dobro ili ne

I sam još uvijek učim. Uvijek imate neriješenih stvari u životu. Po noći se sjetim nečega, probudim i pogledam na tablet, iako te informacije na Internetu su vrlo često ne dobre. Prije smo kupovali literaturu – Haklička Piše/Foto Iva Dedo

Još se nisam skroz umirovio. Kad me zovu, ja vrlo rado pođem. Vrlo rado, iz razloga jer moram vježbat’ mozak. Ne rješavam križaljke jer su sve na istu

fintu, ali ovako ispunim cijeli dan – priča nam gospar Frano Haklička, uistinu jedan od rijetkih turističkih vodiča u ovom Gradu koji se može

pohvaliti tako dugovječnom i uspješnom karijerom u sektoru u kojem je napravio svoje prve poslovne korake.

— Turistički vodič sam postao prije skoro šezdeset godina, ali 1978. iziš’o je novi zakon pa smo svi ispočetka morali polagat’ ispit. Nakon toga formiralo se Društvo dubrovačkih turističkih vodiča – nastavlja Haklička koji na naše pitanje koliko jezika govori, odgovara u šali – ni jedan! Govoriti dobro

Aktualno 21

• 8. RUJNA 2021.

jezik je jako teško, napominje. Za sebe će reći da se jako dobro služi engleskim i talijanskim.

Ni riječi više

— I poprilično s hrvatskim – dodaje smijući se. U šezdeset godina skupio je iskustva dovoljnog i za nekoliko života. U tome itekako su mu, ističe, pomogla putovanja. Za profesiju turističkog vodiča izuzetno je važno izaći iz svoje zone poznavanja, odnosno upoznati svijet izvan granica lokalne zajednice. Mi jednostavno ne poznajemo dovoljno mentalitet gostiju koji nam dolaze, komentira.

— Ljudi ođe dolaze sa svojim navikama i načinom življenja kojeg eventualno očekuju nehtijući i tu. Ima ljudi koji su jako informirani. Puno pročitaju prije nego dođu pa gledaju na Grad s velikom lakoćom. Sjećam se kad sam počeo radit’, pogotovo kad bi išli u restoran, Amerikanci su se čudili što im kamarijer kad dohodi ne donese vodu s ledom. Kad sam poš’o u Ameriku onda sam vidio da svaki stolu pristupa s bokalom vode i leda – objašnjava.

Jednako je s kafom koja se nekoć donosila u džezvici. Mi naprosto neke običaje moramo naučiti, dodaje, kako bi bili dobri domaćini. Isto pravilo vrijedi za posjetitelje. Đe će se kupat’ to manje više, iznosi, bitno je upoznati način življenja kojeg, tvrdi, Europska unija želi potaracat’ kako bi bili svi isti. Identitet naroda se zatire pa se tako svojevremeno pojavila i inicijativa kojom bi se zabranilo stavljanje robe na tiramole.

— Sjećam se kad bi me Amerikanci prije pitali kako je nama roba ovako bijela. Onda bi im rek’o kako mi imamo makine koje peru po dvije ure, a ne k’o u njih đe je sve bum-bum-bum. Sve je drukčije i turiste interesiraju takve stvari – tumači. Također, poručuje gospar Haklička, nikad prilikom vođenja nije volio pretjerivati i u superlativima govoriti o onome što se pred gostima nalazi.

— Neka on ili ona ocijeni je li to lijepo ili nije. Uvijek sam istic’o posebnosti Dubrovnika, ali prije toga čovjek treba znat’ s čime ga usporedit’. Recimo, dubrovački knez je vlad’o mjesec dana.

Kad je Dubrovnik dobio slobodu nije htio da na vlasti bude dužd k’o u Veneciji, nego su posudili i nešto firentinskog, gdje je gonfaloniere biran svako dva mjeseca iz bratovština. Tako da su odore koje su nosili senatori dio utjecaja Firence, a dio Venecije. Sve je bilo izuzetno dobro promišljeno – ističe.

On često zna reći svojim kolegama kako ne bi smjeli misliti da vode ‘glupu’ čeljad. Uvijek se među njima zna naći

Naljutim se kad čujem kad ovi što vladaju Gradom, pogotovo bivša vlast, govori kako nam treba reklama. Dubrovnik ima sve što jedan grad poželjet’ može netko tko nešto više zna. Neki vodiči, govori, prema gostima zauzimaju stav kao da će oni njih nešto naučiti, jer gosti nemaju pojma. Kad dobije grupu, savjetuje, odmah procijeni tko su te tek onda započni vođenje. Ako se čovjek ne zna prilagoditi, posao neće imati smisla.

— Najveći kompliment kojeg sam dobio je kad mi je došla jedna gospođa iz Velike Britanije u Dvoru nakon vođenja i rekla kako je njezin muž komentir’o kako nisam rek’o niti jednu riječ više, nego što sam treb’o.

Dodala je da je njezin muž profesur u Oxfordu zbog čega mi je to značilo još više. Danas ovi mladi vodiči misle da cijelo vrijeme moraju govorit’ što je ogromna greška. Govore takve, neću rijet što, da je to sramota za njih, ovaj poziv i državu u kojoj su išli u školu – kategoričan je gospar Haklička.

— Izmišljaju stvari, a Dubrovniku nije potrebno nikakvo izmišljanje. Naljutim se kad čujem kad ovi što vladaju Gradom, pogotovo bivša vlast, govori kako nam treba reklama.

Dubrovnik ima sve što jedan grad poželjet’ može. Za Dubrovnik se zna.

Kad je bila Jugoslavija, turisti bi pitali je li ovo glavni grad. Prema tome nama nikakva reklama ne treba. Sve ovo što čine je krivo shvaćanje reklamiranja – mišljenja je.

Nikad čovjek ne zna koga vodi!

Ima jedna francuska poslovica koju voli ponavljati, a koju je i veliki Shakespeare upotrijebio u jednom od svojih dijela – ‘kad bi mladi samo zn’o, a stari samo mog’o’. Njom, smatra, trebali bi se u svemu voditi. Osnivanjem povjerenstava u Dubrovačkoj Republici, ako su bila tri člana, jedan je uvijek bio mlad tako da može učiti od starijih.

Zato su nam ostavili Dubrovnik kakav su nam ostavili. Inače, o grubim stvarima ne voli govoriti, niti ih se spominjat’. Uglavnom su ga pratila ugodna iskustva tijekom karijere, a pretjeranu proizvodnju vodičkog kadra komentira da se događa isključivo zbog ‘solada’.

— Što je najgore od svega, kad polažu ispite, polažu ih pismeno. Ne bi da će taj vodič pisat’ gostu o spomenicima.

On treba bit’ dobar govornik i ispitivač ga mora čut’. To je tako krivo organizirano, kao i duljina trajanja tečaja – nastavlja. Uz to ljuti ga i popularizacija Grada u kontekstu serijala poput ‘Igre prijestolja’.

— Au, to je strašno (smije se)! Ja to ne znam vodit’, niti bi se usudio. Pogled’o

Još se nisam skroz umirovio.

Kad me zovu, ja vrlo rado pođem. Vrlo rado, iz razloga jer moram vježbat’ mozak

sam jedanput komadić i vidio sam da to nije za mene, ali čujem da svi vodiči pjevuše pjesmu serije. Kad nešto žele rijet strancima, onda ih pitaju znaju li đe je ‘walk of shame’. Dakle, jezuitske skaline već su preimenovali u ‘hod srama’. Ima jedna vodička koja govori za Stradun da se prevedeno na engleski zove ‘ugly street’ – odvratna ulica – kaže snebivajući se naš sugovornik.

Goru stvar nije mogla reći, ponavlja. Stradun na milaneškom dijalektu, otkriva, znači ‘velika ulica’. Pitao je gdje je to pročitala, a ona mu je odgovorila kako je mislila da je naziv izvučen iz pogrdne talijanske riječi ‘stradaccia’. No, ukazuje, ima i pozitivnih primjera. Ne treba generalizirati. Obad’o je i kolege sa solidnim znanjem.

— Vodim građane u drugom i trećem mjesecu kako bi upoznali ljude koji ođe žive s Gradom. Bude dosta čeljadi. Neki dolaze svaki put. Bio je jedan mladić, inače vodič, koji je kad sam ja spomenuo Revelin zn’o ime francuskog inženjera kojeg se ja nisam mog’o sjetit’, a koji je prvi počeo gradnju tog tipa tvrđave. To hoće rijet da je jako dobro informiran. Poslije sam ga malo sluš’o i vrlo lijepo je vođenje obavio – objašnjava.

Najvažnije kvalitete, kaže, koje mora posjedovati dobar turistički vodič je da se na prvom mjestu zna lijepo obuć’.

Kad dođete pred goste, oni vas odmjere od glave do pete. Ako vas vide u japankama, tri kvarta iskidanim gačama, s botijom vode u stražnjem špagu ili ispod pazuha, pali ste na prvom ispitu.

Prema tome, svaki ozbiljni vodič, mora držati do samog sebe.

— Vodič mora imat’ dostojanstvo što mnogi i nemaju. ‘Sluganderski’ se ponašaju prema gostima, vjerojatno očekujući neku napojnicu. A o znanju da ne govorimo. I sam još uvijek učim. Uvijek imate neriješenih stvari u životu. Po noći se sjetim nečega, probudim i pogledam na tablet, iako te informacije na Internetu su vrlo često ne dobre. Prije smo kupovali literaturu. Jedanput sam vodio, umro sam od straha, 23 povjesničara umjetnosti iz Firenze. Promislio sam, što ću ja njima govorit’.

Kako Talijani misle na glas, kad su ugledali zidine, odma’ su oni sami počeli o njima govorit’. Puno puta, nehtijući’, čovjek uči od gosta. Bome, poslije provjeriš koliko je to dobro ili ne. Jedna je gospođa došla s Coste i stali smo ispred natpisa na latinskom kod sirotišta. Ona ga je prevela svojoj djeci i mužu. Dakle, sigurno je bila profesurica latinskog. Nikad čovjek ne zna koga vodi! – zaključuje naš razgovor gospar Frano Haklička.

22 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

ISTRAŽIVANJE O UČINCIMA TURIZMA

Od godišnje plaće možete kupiti 3 metra četvorna stana!

Naši rezultati ukazali su kako je učinak sezonalnosti na priuštivost nekretnina snažniji od učinaka masovnosti - Stojčić Ako gledamo stanje samo u kategoriji stanova koja je većini naših sugrađana i najzanimljivija, onda već godinama svjedočimo rastu cijena nekretnina koji nažalost ne prati i rast kupovne moći pa smo tako na začelju ljestvice po priuštivosti nekretnina, odnosno omjeru između medijalne cijene kvadratnog metra stana i prosječnog neto dohotka po zaposlenom.

Primjerice, već 2016. Dubrovnik je bio među top 5 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj s najmanjom priuštivosti nekretnina i njegovi stanovnici su za prosječni godišnji dohodak sebi mogli priuštiti 4,3 metra kvadratna stambenog prostora. Do 2019., zadnje

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža / Privatna arhiva

godine za koju postoje podaci, Dubrovnik je postao sredina s najmanjom priuštivosti nekretnina pri čemu se za prosječni godišnji dohodak moglo priuštiti svega 3,1 metra kvadratna stana.

U isto to vrijeme stanovnik Zagreba mogao je sebi godišnjom zaradom priuštiti 6,8 metra kvadratna stana, a stanovnici Zadra i Splita 5 odnosno 4,2 metra kvadratna – ističe ekonomski stručnjak i prorektor za poslovanje Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić, o rezultatima istraživanja utjecaja turizma na priuštivost nekretnina koje je ovo ljeto ugledalo svjetlo dana. Riječ je o radu ‘The effect of tourism activity on housing affordability’, odnosno

‘Učinci turizma na priuštivost nekretnina’ koji je objavljen u prestižnom Annals of Tourism Research, jednom od top 5 svjetskih časopisa iz područja turizma i drugom najboljem iz područja sociologije. Stojčić je surađivao s domaćim istraživačima, Maruškom Vizek s Ekonomskog instituta i Josipom Mikulićem s Instituta za turizam.

— Rad je proizvod jednog većeg projekta TOURCRO nekolicine hrvatskih znanstvenika koji se već drugu godinu provodi uz financiranje Hrvatske zaklade za znanost. Na ideju o istraživanju došli smo već prije nekog vremena, ali je do njenog sazrijevanja i pretakanja u oblik projekta došlo tek 2019. Naime, zamah koji je naš turizam doživio u proteklom desetljeću, imao je i one manje dobre strane o kojima se u javnosti toliko ne govori. Svjesni da u Hrvatskoj postoji tek nekolicina istraživanja koja se bave tom temom, osmislili smo projekt koji je za cilj inicijalno imao istražiti utjecaj turizma na tržište nekretnina – kazao je. Međutim, kako su dublje ulazili u priču i analizirali kanale kroz koje se učinci turizma prelijevaju na ostatak gospodarstva, uvidjeli su da je nekretninski dio samo mali dio priče i istraživanje su proširili i na među-sektorske učinke na tvrtke i prostorne dosege tih učinaka.

— Iduće godine u planu je nastavak istraživanja kroz koji nastojimo odgovoriti na pitanje jesu li zapravo koristi od oblika turizma kakav imamo veće od njegovih troškova po lokalno stanovništvo. Dio istraživanja kojim smo se do sada bavili, a koji se tiče utjecaja na priuštivost nekretnina je i na svjetskoj razini relativno neistražena tema.

Postojeća istraživanja uglavnom se bave utjecajem na cijene nekretnina, ali je pitanje priuštivosti nekako u drugom planu. Nas je zanimao upravo taj aspekt s obzirom da je on od osobite važnosti za kvalitetu življenja lokalnog stanovništva. Tema je prepoznata kao

Aktualno 23

• 8. RUJNA 2021.

Ranjivost JLS na intenzitet i sezonalnost turizma u 2012. i 2018.

relevantna i naši rezultati su ovog ljeta objavljeni u Annals of tourism research, jednom od svjetskih top 5 znanstvenih časopisa iz područja turizma – rekao je Stojčić.

Naime, istraživanje je obuhvatilo razdoblje od 2012. do 2018. tijekom kojeg su, kako kaže, nastojali za svaki grad i općinu u Hrvatskoj procijeniti izloženost masovnosti, sezonalnosti i sveukupnu ranjivost na turistička kretanja korištenjem nedavno razvijenog indeksa ranjivosti lokacije na turizam.

— Utvrdili smo da je u promatranom razdoblju na gotovo cijelom obalnom području došlo do porasta ranjivosti na turistička kretanja, ali i da je na kraju promatranog razdoblja znatno veći udio gradova i općina u kojim je zabilježena turistička aktivnost. Zanimljivo je da Dubrovnik u ovom razdoblju nije bio u skupini najranjivijih destinacija, dijelom zbog činjenice da kod nas prije pandemije sezonalnost nije bila toliko ograničena u ljetnim mjesecima kao u nekim drugim dijelovima zemlje i sezona je trajala znatno duže – ističe.

Turizam kakav dominira kod nas, generira znatno veći broj poslova koji zahtijevaju nižu razinu obrazovanja nego onih sofisticiranih znanjem intenzivnih radnih mjesta

Iseljavanje stanovništva...

Kad se govori o učincima turizma na mogućnost kupnje nekretnina kod lokalnog stanovništva, postoji pozitivna i ona – manje pozitivna strana priče.

— Pozitivna verzija priče kaže kako dionicima uključenim u lanac dodane vrijednosti turizma raste kupovna moć što bi u konačnici trebalo doprinijeti većoj kupovnoj moći i kvaliteti življenja. Ona manje pozitivna verzija kaže da zbog rasta intenziteta dolazaka dolazi do gentrifikacije destinacija, pretvaranja stambenih nekretnina u smještajne kapacitete, iseljavanja stanovništva i gubitka autohtonosti – rekao je dodavši također da ih je zanimalo jesu li učinci povećanja intenziteta turizma značajniji od onih povezanih s njegovom sezonalnosti.

— Naime, proteklih godina niz je kolega znanstvenika upozorio na

2019.

godine Dubrovnik je postao sredina s najmanjom priuštivosti nekretnina pri čemu se za prosječni godišnji dohodak moglo priuštiti svega 3,1 metra kvadratna stana

činjenicu kako Hrvatsku odlikuje najviša stopa sezonalnosti turizma na Mediteranu. I naši rezultati u ovom dijelu istraživanja ukazali su kako je učinak sezonalnosti na priuštivost nekretnina snažniji od učinaka masovnosti. Takve učinke može se povezati s procesima kao što su nestabilnost zaposlenja i primanja sezonalnih radnika, periodična prenapučenost, niska iskoristivost kapaciteta što sve skupa negativno djeluje na kvalitetu življenja, ali i umanjuje sposobnost rješavanja stambenog pitanja lokalnom stanovništvu – kazao je Stojčić. Ističe kako niska priuštivost nekretnina predstavlja problem za sve kategorije domaćeg stanovništva, a posebice za mlade koji praktično nemaju šanse riješiti svoje stambeno pitanje i prisiljeni su tražiti svoju sreću negdje drugo.

— Problem predstavlja ograničenje i pružanju nekih temeljnih javnih usluga jer bez mogućnosti rješavanja stambenog pitanja postaje gotovo nemoguće dovesti stručnjake, ali i one koji će obavljati neke svakodnevne poslove za koje nema dovoljno domaće radne snage. U konačnici to vodi jednoj sveopćoj paralizi odnosno stanju u kojem kratkoročni turizmom pokretan rast srednjoročno prijeti pretvoriti se u turizmom pokretano nazadovanje – dodao je ističući kako je ovo istraživanje prvo koje se bavilo utjecajem sezonalnosti i intenziteta na priuštivost nekretnina, ali nije prvo koje je upozoravalo na njihove negativne učinke.

— Već su ranije znanstvenici, među njima i oni hrvatski, u svojim istraživanjima upozoravali kako model kakav njegujemo vodi smanjenoj sklonosti obrazovanju. U nastavku našeg istraživanja mi smo došli i do spoznaja da su zapravo mogućnosti rasta poduzeća manje nego u sredinama koje imaju diverzificiraniju ekonomsku strukturu. Rješenje koje svi zazivaju je ono promjene modela turizma kakav znamo. Međutim, mi moramo biti svjesni da je u većini gospodarstva

u svijetu turizam nadgradnja aktivnosti primarnog i sekundarnog sektora, a ne glavni pokretač. U tom kontekstu nije dovoljno samo promijeniti oblik turizma kakav znamo, nego tražiti i poticati diverzifikaciju gospodarstva kroz razvoj djelatnosti koje mogu uz njega egzistirati – naglasio je.

Situacija od 2019.

Na pitanje je li Dubrovnik i dalje u skupini ‘najranjivijih destinacija’, Stojčić odgovara kako u ovom trenu nije moguće dati odgovor s obzirom na to da sezona još traje i za odgovor na takvo pitanje trebat će napraviti osvrt na kraju godine. A postoje li pretpostavke da je Dubrovnik i dalje sredina s najmanjom priuštivosti nekretnina, Stojčić kaže kako se podaci o priuštivosti nekretnina kod nas uobičajeno računaju s vremenskim pomakom.

— Uzrok tome je dostupnost podataka. Naime, podaci o prosječnim godišnjim dohotcima na razini jedinica lokalne samouprave u pravilu se objavljuju s vemenskim odmakom. Tako i Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske za 2020. godinu iz srpnja 2021. kojeg svake godine izdaju Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ekonomski institut navodi kao zadnje dostupne podatke o priuštivosti nekretnina upravo one iz 2019. Izgledno je da su se prethodni trendovi na našem području prelili i u 2020. godinu. S jedne strane, i u 2020. nastavljen je rast ostvarenih medijalnih cijena metra kvadratnog stanova i obiteljskih kuća. S druge strane, značajan dio prošle godine prošao je u stanju lockdowna, a i turistički dolasci bili su daleko od razina kojim svjedočimo ove godine. Sve to ograničilo je mogućnosti rasta plaća na našem području.

Za konkretne podatke morat ćemo se strpiti još neko vrijeme, ali na temelju dostupnih informacija već sada je izgledno da ćemo i dalje biti među sredinama s najnižom priuštivosti nekretnina u Hrvatskoj – zaključio je Stojčić.

24 Aktualno

8. RUJNA 2021. •

DOC DR. SC. BOBAN BATRIĆEVIĆ O SITUACIJI NAKON PROSVJEDA NA CETINJU

Crna Gora je na rubu građanskog rata zbog prosrpske politike koja nas želi asimilirati Crna Gora je na rubu sukoba između dvije opcije – one koja je prosvjedovala i one koja je provodila teror. S jedne strane je proeuropska, prozapadna, građanska, sekularna politika koja se zalaže za mir i dobrosusjedske odnose, s druge strane su crnogorska Vlada, Crkva Srbije i proruska politika koja počiva na konfliktu Razgovarala Barbara Đurasović

Važno je da međunarodna javnost shvati da crnogorskome nacionalnome identitetu prijeti asimilacija i da je Crkva Srbije instrument tog inženjeringa.

Vjerska prava koristi kao paravan iza kojeg vrši sustavnu otimačinu

Nepuna tri sata vožnje od Dubrovnika, u susjednoj državi, u Crnoj Gori, iz Cetinja proteklog su vikenda stizale zabrinjavajuće scene. Narod je izašao na ulicu kako bi zaustavio ustoličenje novog mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija u Cetinjskom manastiru.

Policija je poslana na narod, a vrh Srpske pravoslavne crkve (SPC) nije odustao od ustoličenja na Cetinju.

Kroz što prolazi Crna Gora, zbog čega je došlo do sukoba i može li situacija eksalirati na Cetinju razgovarali smo s doc. dr. sc. Bobanom Batrićevićem, profesorom Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), koji između ostalog predaje i kolegij Povijest crnogorske kulture. Tridesettrogodišnji Batrićević bavi se poviješću i društvenim aktivizmom, a kao mladi intelektualac participira u javnom životu i aktivan je kritičar procesa koji se događaju u društvu. Piše kolumne za crnogorske medije, sudjeluje u TV emisijama, organizira okrugle stolove i kako će sam reći, kad treba i prosvjeduje, kako bi zaštitio građansko pravo koje je u Crnoj Gori ugroženo.

Unatoč prosvjedima, blokiranju prilaza Cetinju u nedjelju se održalo ustoličenje mitropolita Joanikija.

Jeste li očekivali takav ishod?

Ovo je bio zadnji ispit za Vladu Crne Gore koja je trebala pokazati je li u pitanju demokratska ili represivna skupina kojom se dirigira iz Beograda i srpske

crkve. Bila je svjesna da samo nekontroliranom silom može ustoličiti negatora crnogorske nacije i poslušnika Aleksandra Vučića. Vlada je odabrala upravo to – da u prilikama okupacije uz neviđenu količinu šok bombi, suzavaca, gumenih metaka, oklopnih vozila i tisuća policajaca krene na prosvjednike i primijeni teror, kako bi osigurala ustoličenje mitropolita Crkve Srbije. Ipak, demonstranti su uspjeli spriječiti njegov dolazak kopnenim putem i samim tim trijumfalni pohod njegovih pristalica koje su danima prije prosvjeda najavljivali kako će od Cetinja napraviti novu Srebrenicu. Nedostojni i krvomutni mitropolit je zato bio prisiljen doletjeti helikopterom, kao okupator, a umjesto kršćanskih odora na ulazu u Cetinjski manastir imali smo prilike vidjeti maskirna odijela srpskih paravojnih formacija i kalašnjikove.

Prosvjednike su pojedini crnogorski mediji okarakterizirali kao teroriste. Tko je bio na cesti, tko je prosvjedovao?

Teroristima su ih prvo nazvali oni koji su naredili teror – u prvome redu Dritan Abazović kao koordinator svih sigurnosnih službi, a potom premijer Krivokapić i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Abazović i Krivokapić su širili dezinformacije i provlačili lažne dokaze koje su potom njihovi uslužni mediji potpomognuti Vučićevim trakama mržnje uperili protiv

prosvjednika. Na prosvjedima je bilo tisuće građana, svih profesija i godišta – od poslanika u Parlamentu do umirovljenika. Ja sam na barikadi proveo gotovo 20 sati s još petnaestak sveučilišnih profesora, potom velikog broja novinara, književnika, glumaca, redatelja, pjesnika, likovnih umjetnika, sportskih reprezentativaca Crne Gore.

Nisam vidio te Abazovićeve teroriste među nama. Ali sam vidio najiskreniji, gotovo romantičarski zanos i nepokornost. Vjerujte mi, odavno se Cetinje nije ovako stopilo međusobno niti je podrška drugih gradova Crne Gore ikad bila jača. Iz svih krajeva su dolazili i dijelili s nama sve. Kažem vam, kao u obrani Barcelone od frankovaca u Španjolskome ratu.

Kakvu je poruku imao Đukanovićev dolazak na Cetinje, odnosno Krivokapićev nedolazak?

Od Đukanovićevog dolaska na Cetinje ne bih pravio famu kako to čine ‘dritanizirani’ mediji. Cetinje je službena Prijestolnica Crne Gore te su ured i rezidencija crnogorskoga predsjednika upravo smješteni na Cetinju. Krivokapić je žarko želio biti na Cetinju, ali on se ovdje nije imao hrabrosti pojaviti čak ni pod onolikom pratnjom.

Kakva je atmosfera u Cetinju, ali i cijeloj Crnoj Gori nakon ustoličenja? Pojedini hrvatski analitičari su stava da je Crna Gora na rubu građanskog rata?

Hrvatski analitičari onda ne griješe puno. Crna Gora je na rubu sukoba između dvije opcije – one koja je prosvjedovala i one koja je provodila teror.

S jedne strane je proeuropska, prozapadna, građanska, sekularna politika koja se zalaže za mir i dobrosusjedske odnose, s druge strane su crnogorska

Aktualno 25

• 8. RUJNA 2021.

Vlada, Crkva Srbije i proruska politika koja počiva na konfliktu. Linija razgraničenja nikada nije bila jasnija jer sredina gotovo da i ne postoji. U taj prostor sredine nakratko je levitirao Abazović lažno se predstavljajući, no događaji s Cetinja su pokazali da su njemu bliži Vučić, Putin i Lukašenko nego Zapadna Europa.

A, atmosfera, ona je na Cetinju sjajna.

Oni su mislili da će nam slomiti duh.

Izazvali su suprotno! Upravo su oni koji su 1991. godine organizirali antiratni miting na Cetinju i pjevali: ‘Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče’, sada sa svojom djecom bili na istome tom trgu i branili čast i dostojanstvo Crne Gore! Onako kako se Cetinje branilo devedesetih od velikosrpskog nacionalizma Slobodana Miloševića, sada se branilo protiv ideologije ‘Srpskog sveta’ Aleksandra Vučića i ostalo stožer emancipirane Crne Gore.

Dan poslije prosvjeda grad je pun, prepričavaju se dojmovi i planiraju novi prosvjedi. Važno je da međunarodna javnost shvati da crnogorskome nacionalnome identitetu prijeti asimilacija i da je Crkva Srbije instrument tog inženjeringa. Vjerska prava koristi kao paravan iza kojeg vrši sustavnu otimačinu crnogorskog kulturnog nasljeđa budući da je Vlada koja je dogovorena 2020. u manastiru Ostrog, krajem te godine svu sakralnu pravoslavnu imovinu Crne Gore (preko 50 četvornih kilometara!) prepisala u njezino vlasništvo.

Vratimo se unatrag. Kako se, zapravo, Crna Gora našla u ovoj situaciji?

Do ovog nas je doveo velikosrpski nacionalizam. Naša država stoljeće i pol ima problem što Srbija generalno ima velikodržavnu politiku prema njoj izuzev u razdoblju od 1945. do 1989. Tih nešto manje od pedeset godina možemo smatrati razdobljem kada se Srbija i Beograd nisu toliko miješali u crnogorske prilike. U tom razdoblju je Crna Gora napravila nekoliko iskoraka, radilo se na jačanju obrazovanja osnivanjem državnog Univerziteta, a osnovana je i crnogorska akademija znanosti. Razvijane su i mnoge kulturne organizacije važne za jačanje nacionalnog identiteta. To se devedesetih godina posredstvom bujanja velikosrpskog nacionalizma urušava te se nanovo gradi od 2006. godine.

Istina je da je vlast koja je Crnu Goru osamostalila kao državu prolazila različite transformacije. Do 1997. godine je bila u potpunosti na strani politike Slobodana Miloševića. Bila je i antihrvatski i antibosanski i antialbanski nastrojena. Međutim, 1997. godine dolazi do transformacije politike koju

je vodio Milo Đukanović. Od tada se ona počela zasnivati na tri načela – ulaganje u bolju dobrosusjedsku politiku, Crna Gora u Washingtonu i Bruxellesu te težnja za multietničkim i multireligijskim skladom. Ta platforma je bila ideološki odlična, ali tijekom 23 godine nije se puno napravilo na unutarnjem planu i izgradnji institucija kako je programski bilo zamišljeno.

Izjedala vas je korupcija, kriminalne skupine, pogodovanja su vam bila svakodnevica?

Točno. No kontekst moramo gledati iz dva kuta. Unutarpolitički problem je vezan za korupciju u sudstvu, probleme s kriminalnim skupinama i veliki nepotizam od zapošljavanja do stjecanja društvenih beneficija koji je zbilja bio problem kojeg je trebalo rješavati. Međutim, vanjskopolitički kontekst ne smijemo zaboraviti, a tek sad vidimo da je bio važniji od korupcije i kriminala. Vlast je tada jako puno truda ulagala u pozicioniranje Crne Gore u geostrateškoj politici. Mi smo od 1997. godine u potpunosti sjeveroatlantski nastrojeni, jer se zaokretom od Miloševića, Đukanović potpuno okrenuo Zapadu. Cilj nam je bio NATO u kojeg smo ušli 2017. godine. Mislili smo da je to završena priča, što se ispostavilo kao zabluda, jer je trebalo osim na ovom vanjskopolitičkom planu, raditi iznutra kako bi se taj sustav i program održao. Međunarodne uspjehe nije pratila unutarnja politika, institucije su ostale slabe.

Ozbiljni napadi na crnogorsku državu, naš identitet, krenuli su od 2015. godine. Sve je bilo vođeno iz Moskve i Beograda što dokazuju novi izvori do kojih

Čini mi se da je u Crnoj Gori politički trenutak sazrio da bi se izbori mogli dogoditi brzo.

Smatram kako bismo tijekom zime ili proljeća mogli očekivati izbore

Nemam ambiciju politički se angažirati. Za politiku treba imati afinitet, a ja se vidim u društvenom aktivizmu. Bavim se poviješću i društveni aktivizam mi više leži od ulaska u političku arenu

dolazimo koji jasno pokazuju uplitanje ta dva centra u unutrašnju politiku Crne Gore i pokušaj njene destabilizacije. Masovne AntiNATO prosvjede 2015. godine predvodila je Srpska pravoslavna crkva (SPC). Nije im uspjelo odvratiti Crnu Goru od NATO-a, no nisu se na tome zaustavili. Već godinu dana iza bio je pokušaj državnog udara kada su proruske i prosrpske stranke željele provesti puč i nasilnu smjenu vlasti nepriznavanjem izbora 2016. Ni tada im nije uspjelo. Od 2016. godine ti centri mijenjaju taktiku. Umjesto vanjskopolitičke pozicije Crne Gore, oni su uspjeli napraviti propagandni koktel – izmanipulirali su europsku javnost navodnom ugroženosti vjerskih prava i položaja Srpske pravoslavne crkve, obrazlažući ga predatorskim instinktom ‘režima’ ogrezlog u krađi i korupciji da crkvi otme manastire i posjede, što je čitavom litijskom pokretu dalo religijsko-socijalni karakter. 2020. godine srpska crkva je izašla kao pobjednik izbora budući da su vlast formirale stranke koje je smatraju svojim povijesnim svjetionikom, iako Crkva Srbije u Crnoj Gori postoji tek od 1918. godine.

Tu dolazimo do pitanja samog postojanja autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve (CPC)?

Tako je. Ona je kao autokefalna funkcionirala do 1918.

Međutim, nasilnim pripajanjem Crne Gore Srbiji te godine, Crnogorska pravoslavna crkva gubi taj status, utapa se u SPC i od tada crnogorska crkva prvi put u svojoj

26 Aktualno

povijesti potpada pod kontrolu Beograda. Cijelo 20. i 21. stoljeće Crna Gora nije imala centar pravoslavlja u svojoj zemlji već je on bio u Beogradu. To je dovelo do posljedice da je srpska crkva postala vrlo značajan identitetski i politički faktor. Funkcionirala je bez ikakve kontrole, bez ikakvih zakonskih okvira koji bi normirali njeno egzistiranje, što je vješto iskoristila za nametnuti se kao društveni igrač s ogromnom moći.

Stvorili su svoje nekontrolirane financijske baze i tako u potpunosti ugrozili sustav jedne nezavisne države. Kada se shvatilo da dalje tako ne može i kad je prethodna vlast donijela Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je inače bio liberalan i prema toj crkvi, nastao je problem jer je Crkva Srbije počela gubiti monopol. Tim Zakonom je propisano da sva imovina Crkve Srbije stečena nakon 1918. godine ostane srpskoj crkvi, ali da se imovina i objekti nastali prije 1918. vrate u vlasništvo države Crne Gore, čak i uz činjenicu da se popovi srpske crkve ne moraju iseliti iz tih objekata. Riječ je o najvažnijoj imovini i sakralnim objektima koje su sagradili Crnogorci i Crnogorke u svojoj povijesti, koji su se trebali vratiti u crnogorske ruke. SPC je tada napravila jednu veoma opasnu tezu iz koje je proistekla sva manipulativna propaganda, prepuna otrova iz Beograda i Banja Luke te njihovih ekspozitura u Crnoj Gori koja je to predstavila kao da se nastoji uništiti Crkva Srbije, potjerati popovi i preoteti crkovna imovina.

Imate li procjenu vrijednosti imovine?

Novčano je ona neprocjenjiva, međutim reći ću vam da se radi o 52 kilometra četvorna prostora u posjedu države.

Riječ je o neizmjerno važnim kulturno-povijesnim spomenicima poput

8. RUJNA 2021. •

autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva?

Ona je obnovljena 1993. godine na Cetinju. U tom činu su sudjelovali desetci tisuća ljudi i vjernika. Tada je vladika Antonije Abramović prihvatio biti na čelu obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve, i krenulo se. Postojao je polet tijekom devedesetih godina, međutim kako se polako primicao referendum Đukanović, kao tadašnji premijer i cijela garnitura koja je obnašala vlast u Crnoj Gori u tom razdoblju bila je svjesna poluga moći koju ima SPC u našoj državi i njen tadašnji lider Amfilohije Radović. Oni su našli neki način kohabitacije koji je funkcionirao, pojednostavljeno rečeno – ne miješajte se u politiku, eto vam manastiri. Najveći problem je što se taj status nije riješio 2006. godine kad je Crna Gora dobila apsolutnu većinu za nezavisnost. Predreferendumska kohabitacija ostala je na snazi, a crnogorska crkva je ostavljena sa strane da životari. Danas je njen položaj još teži. No, agresivnost Crkve Srbije tijekom prethodne dvije godine povratila je povjerenje u CPC. Crnogorske političke partije postale su svjesne značaja njenog postojanja, pa su se intenzivirali kontakti s Vaseljenskom patrijaršijom ne bi li joj se povratio kanonski status koji joj je oduzet 1918. godine.

manastira Ostrog koji ima milijunske posjete tijekom godine, a samim time i prihodi od priloga vjernika su nevjerojatni. Cetinjski manastir kao jedan od stupova crnogorske državnosti i identiteta, i brojni manastiri i crkve od 13. stoljeća naovamo, do imovine koja se nalazi na veoma prestižnim lokacijama crnogorskoga primorja. Riječ je o najvrjednijim ekonomskim i kulturnim resursima koje Crna Gora uopće ima i sve su okupirali popovi srpske crkve. I u simboličkom pogledu to su najvažniji artefakti crnogorske kulture, naša ‘mjesta sjećanja’ koja u rukama srpske crkve postaju opasni centri za asimilaciju.

I sva zarada se slijeva u blagajnu u Beogradu?

Tako je, i u njihove punktove po Crnoj Gori jer je crkva prethodnih godina izgradila opasan mehanizam socijalne politike u koji pokušava usisati i društvenu marginu i socijalne slučajeve pod krinkom pomoći, ali i svakog pojedinca koji pokaže talent. Ono što je trebala raditi država, crkva je preuzela na sebe pa tako ona zapošljava ljude, otvara pučke kuhinje i stvara bazu koja je prilično militantna i pod utjecajem učenja popova SPC-a koji ne priznaju crnogorski narod, jezik, crkvu i koji su veoma kritični i zlonamjerni prema manjinama u Crnoj Gori, prije svega prema Hrvatima, Albancima i Bošnjacima. Njihovi velikodostojnici često će negativno izjavljivati protiv Katolika, Židova ili Muslimana. Od te zarade crkva financira i svoju propagandnu mašineriju koja je preplavila crnogorski medijski prostor te svoju kulturnu produkciju koja egzistira na mitomanskim predstavama cjelokupnog postjugoslavenskog prostora.

U kakvom je položaju danas

I tek sad dolazimo do događaja koji su uslijedili promjenom vlasti prošle 2020. godine.

Da, dolazimo do situacije kad je većina građana shvatila da je živjela u prevari i da Crkva Srbije nije samo vjerska institucija već i veoma opasna politička organizacija. Vjerujem da je SPC pročitana jer ankete pokazuju da se naglo povećava broj vjernika Crnogorske crkve. To nam daje nadu da će Vaseljenska patrijaršija uskoro vratiti akt, tomos, CPC-u kako bi i ona mogla egzistirati kao sve ostale nacionalne pravoslavne crkve u svijetu.

Crna Gora je danas država bez ministarstva kulture, bez ministarstva znanosti, bez ministarstva sporta, bez ministarstva prosvjete, a sve zato što to srpskoj crkvi tako odgovara.

Ministrica je ponosno istakla da je ženski četnik

Koje je rješenje nakon nedjeljnog ustoličenja?

Rješenje postoji, naravno, i ono se nalazi u Ustavu Crne Gore koji propisuje da smo mi građanska i sekularna država i slijedom toga se mora poštovati naša građanska profilacija. Tamo stoji da Crnogorci postoje kao narod, da postoji crnogorski jezik. Znači – Vlada Crne Gore i njeni šefovi iz Crkve Srbije moraju prihvatiti tu činjenicu, a ne samo favorizirati Srbe u Crnoj Gori pritom negirajući postojanje Crnogoraca. Potom, Crna Gora je NATO zemlja na pragu ulaska u EU. Vlada se mora odreći poslušnosti Beogradu i Moskvi i krenuti putem demokratizacije. No, je li kadra za to ako je predvode ljudi koji

Aktualno 27

• 8. RUJNA 2021.

negiraju genocid u Srebrenici?

Može li se to dogoditi bez prolijevanja krvi? Za vikend ste bili blizu.

Ne znam. Kad neku vladu vodi nacionalizam koji iza sebe u posljednjih 30 godina ima 5 ratova i tko zna koliko masovnih grobnica i genocida, teško da možemo očekivati da će se u Crnoj Gori ponašati bolje nego što se ponašao u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Ipak ste vi sami doveli ovu garnituru na vlast?

Ne, nismo. Dogodilo se da je dio nove vlasti, njen najmanji dio, koji je osvojio na izborima svega 5 posto glasova postao jezičac na vagi. To je partija URA Dritana Abazovića koji je pokazao posljednjih godinu dana da je najveći izdajnik svih programa koje je njegova stranka imala i da je uopće najveći izdajnik u novijoj crnogorskoj povijesti.

Bez Abazovićeve potpore Crkva Srbije i njene partije i ekspoziture koje su se kandidirale na izborima, ne bi došle na vlast da je Abazovićeva URA ostala na programskim načelima na kojima je osnovana. A te su osnove bile, podsjetit ću: Crna Gora na zapadu, građanski i demokratski uređena, uz emancipaciju i zaštitu crnogorskog nacionalnog identiteta. Oni su se toga odrekli, zašto i kako, to je nepoznanica. Kad bismo njih računali, s njihovim programskim načelima, onda je većina na strani suverenističke, građanske i europske Crne Gore.

Postoji li neka alternativa? Imali ste lošu, a doveli ste na, po Vama, još goru vlast. Koje vam opcije ostaju?

Ne postoji. Takva je konstelacija političkih snaga i tako su, kako floskularno kažu naši analitičari, iskopani politički rovovi u Crnoj Gori da nažalost ne postoji neka treća politička opcija.

Ipak, neizmjerno ste nezadovoljni ovom vlasti i ako je uspijete svrgnuti, tko će voditi Crnu Goru?

Ovdje nije posrijedi pitanje tko će voditi Crnu Goru, nego kakvu Crnu Goru žele oni koji je vode i koji će je voditi. To je dakle pitanje civilizacijskog izbora: želimo li biti dio Europe i dio zapadne kulture, prihvaćajući demokratske standarde ili ćemo se vratiti stoljećima unatrag.

U crnogorskim političkim krugovima se sve glasnije mogu čuti priče o izvanrednim izborima. Svakako, sljedeći izbori će biti sudbonosni. Nisu to bili oni 30. kolovoza 2020. kad je vlast preuzela ova politička garnitura. Sljedeći su važni. Zakonski bi se oni trebali dogoditi za tri godine, ali mi se čini da

je u Crnoj Gori takav politički trenutak sazrio da bi se izbori mogli dogoditi brzo. Smatram kako bismo tijekom zime ili proljeća mogli očekivati izbore u Crnoj Gori.

I opet se postavlja pitanje može li se do izbora doći mirnim putem?

Prosvjedi su neophodni. Nevezano hoće li uroditi plodom da se pokrenu novi parlamentarni izbori, svi trebamo biti svjesni da Crna Gora u ovom stanju ne može više funkcionirati niti kao država, niti kao društvo.

Taj jedan građanski pokret, nezavisan od političkih stranaka, koji se javio i koji posljednjih godinu dana organizira prosvjede od onih malih do masovnih, mora nastaviti vršiti pritisak na vlast u Crnoj Gori te da jasno šalje poruku i zapadnim veleposlanstvima i čitavom svijetu da postoji veliko nezadovoljstvo u narodu i da ova vlada ne radi dobro po Crnu Goru.

Koliko taj građanski pokret broji ljudi? Ima li svog lidera?

Ne postoji organizacija. To su nezadovoljni građani koji jednostavno ne mogu trpjeti što se radi s Crnom Gorom i oni godinu dana prosvjeduju. To su ljudi koji su 3. rujna 2020. izašli na Cetinju, bilo ih je nekoliko tisuća, uslijedio je potom skup 7. rujna u Podgorici gdje je po procjenama policije bilo 50 tisuća ljudi. To su isti ljudi koji su 21. svibnja slavili Dan nezavisnosti Crne Gore, a pretpostavlja se da ih je toga dana na Lovćenu i na Cetinju bilo 60 tisuća. Gledano očima malog sustava i crnogorskih brojki, to je ogromna cifra.

Imali ste jedan takav prosvjed i za svoj Fakultet?

Točno. Fakultet za crnogorski jezik i književnost je i tijekom prethodne vlasti bio trn u oku vladajućima jer je nastojao neovisno funkcionirati, a s ovima je još i gore. Naš fakultet ima jasan stav. Imamo misiju afirmirati i promovirati montenegristiku, i ne samo nju već i građanske vrijednosti Crne Gore te općenito liberalniju politiku i zaštitu kritičkog mišljenja. Fakultet je samo nastavio raditi što i prethodnih godina, što nije toliko bilo vidljivo u tadašnjim okolnostima. Nakon 30. kolovoza i smjene prethodne vlasti, kada je izborna pobjeda novih vlasti proslavljena s četničkim zastavama, kada je kamenovana islamska zajednica u Pljevljima, kada su ispisivani grafiti protiv Bošnjaka, Hrvata i Albanaca, e tada je došla do izražaja energija koju je fakultet taložio tijekom svog postojanja. Većina profesora se počela baviti poslom koji nije usko njihova struka – javnim aktivizmom, a to je

Ozbiljni napadi na crnogorsku državu, naš identitet, krenuli su od 2015. godine. Sve je bilo vođeno iz Moskve i Beograda što dokazuju novi izvori do kojih dolazimo koji jasno pokazuju uplitanje ta dva centra u unutrašnju politiku Crne Gore i pokušaj njene destabilizacije

budno i kritičko komentiranje svakog lošeg poteza ove vlade zbog čega smo postali meta novoformiranog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta.

Bili ste glasni i zbog spajanja čak četiri različita ministarstava u jedno?

Tako je, Crna Gora je danas država bez ministarstva kulture, bez ministarstva znanosti, bez ministarstva sporta, bez ministarstva prosvjete, a sve zato što to srpskoj crkvi tako odgovara. Srpska crkva je imala itekakvog utjecaja na formiranje ove vlade, jer od 12 ljudi koji u njoj sjede apsolutna većina u tom sastavu dolazi iz redova iz SPC-a, to su njeni pitomci.

Na ministarsko mjesto postavljena je Vesna Bratić, osoba koja nije iz Crne Gore?

Ona je rođena u Republici Srpskoj, dobila je crnogorsko državljanstvo prije nekoliko godina i samodeklarirani je četnik. Ona je ponosno istakla da je ženski četnik. Ona Borisa Dežulovića smatra ustaškim smećem te priželjkuje smrt Latinke Perović (opa. srpska povjesničarka i bivša političarka).

Takva osoba je namjerno i programski postavljena na tako važnu funkciju jer su svjesni da su ta četiri ministarstva

ZNANSTVENI SKUP Cetinski filološki dani

U Crnoj Gori postoji specifičan jezični problem. Naime, više od 150 godina Crna Gora je u smislu kulturnog kolonijalizma bila pod Beogradom i sve što je smatrano crnogorskim ekskluzivitetom predstavljano je ili kao separatizam ili nacionalizam. Tek šezdesetih godina 20. stoljeća se stvaraju elementarni uvjeti za stvaranje montenegristike, što je bilo razdoblje njenog znanstvenog utemeljenja.

Međutim, i tada su postojali otpori i tek nakon obnove crnogorske nezavisnosti 2006. godine konačno su stvoreni uvjeti da se montenegristika izdigne na dostojniju razinu. Prije deset godina osnovan je Institut za crnogorski jezik i književnost koji će u vrlo kratkom razdoblju napraviti do sad u Crnoj Gori neviđenu znanstvenoistraživačku produkciju s preko 200 izdanja, i upriličiti nekoliko važnih simpozija. Na temelju tih dostignuća Institut se transformirao u Fakultet za crnogorski jezik i književnost. Osnivanjem Fakulteta, svjesni svih problema na koje će montenegristika naići, zbog činjenice da postoje veliki otpori prema crnogorskom jeziku i etabliranju crnogorskog identiteta uopće, znali smo da je neophodno organizirati jedan sveslavistički forum na kojem bi sudjelovali stručnjaci i znanstvenici s međunarodnih katedri.

Ove godine su održani treći Cetinski filološki dani i svake godine je program sve bolji, a tome svjedoči i sudjelovanje sudionika s četiri kontinenta. Sagledavajući ostale znanstvene skupove u Crnoj Gori, smatram da je ovaj na Cetinju doista na svjetskoj razini.

28 Aktualno ključna za identitet jedne zemlje.

Etnički inženjering koji se želi provesti kreće upravo od nasilnog akta ukidanja ministarstava, a nastavlja se nasilnim smjenjivanjima preko 400 direktora osnovnih i srednjih škola na čija je mjesta dovela ljude, kasnije se ispostavilo, koji slave i veličaju Ratka Mladića i ratne zločince iz Srbije.

Rekli ste ‘dovela’ ljude. Je li na ta mjesta postavila Crnogorce?

Nije. Provela je jednu vrstu etničkog čišćenja crnogorske prosvjete, kulture i znanosti. Ona je znala koga treba postaviti na te pozicije, a to su naši zemljaci koji prihvaćaju ideologiju ‘srpskog sveta’.

I baš u takvoj situaciji mi na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost smo se angažirali i krenuli u javno istupanje. Za razliku od ostalih naših institucija poput Univerziteta Crne Gore ili Akademije nauka ili intelektualaca koji su bili ljubimci prethodne vlasti koji su poslije izbora zašutjeli.

Znači vi ste u jednom intelektualnom smislu postali sjedište crnogorskog pokreta otpora?

U intelektualnom i civilizacijskom smislu, apsolutno da. I to nam se obilo o glavu tako što tri mjeseca nismo od ministrice Bratić dobili ni centa za fakultet koji nas zakonski i budžetski sljeduje. Pokušala je napraviti tu vrstu opstrukcije, međutim mi smo i tu uspjeli jer smo organizirali jedan zanimljiv prosvjed u iznimno teškim uvjetima zbog pandemije virusa i restrikcija.

Pored toga smo u skladu s epidemiološkim mjerama napravili prosvjed i poslali jasnu poruku. Kad su uvidjeli koliko nam je javnost naklonjena u Crnoj Gori, ali i podršku koju smo dobili na međunarodnoj razini od intelektualaca iz regije i svijeta, kada je formiran Komitet za očuvanje Fakulteta na čelu s Andrew Baruch Wachtelom, oni su stali i u jednom danu nam isplatili sve zaostatke.

Nakon toga, nisu javno vršili pritisak, ali nas konstantno sabotiraju pisanjem kaznenih prijava i opstrukcijom našeg rada. Nemamo nikakvu suradnju s crnogorskom vladom, ne odgovaraju na naše dopise i ponašaju se kao da ne postojimo. Zapravo smo potpuno izopćeni.

Upravo zbog toga je teško biti profesor na Fakultetu, ali je s druge strane velika privilegija jer znaš da nisi sa samodeklariranim četnicima.

Crna Gora je u NATO-u, imali ste podršku Amerike. Kakva je situacija danas?

Zapadna veleposlanstva su nasjela na propagandu Crkve Srbije, njihovu umiljatu priču koju su iznosili tijekom litija, masovnih prosvjednih povorki. Čim su

8. RUJNA 2021. •

došli na vlast, njihove ekspoziture vratile su se na tvorničke postavke i upravo zbog toga čini mi se da sad polako uviđaju što se događa. Ključno u cijeloj priči su američki izbori i dolazak Bidena na vlast. Trump je zapostavio Balkan, nije se njime bavio čime je Crna Gora postala najveća žrtva jer je ona više od 20 godina radila na tom vanjskopolitičkom planu.

Ta podrška je bila uskraćena uoči prošlogodišnjih izbora, što se jasno vidi i po medijima, nismo bili tema, a njihovi veleposlanici su bili vrlo uslužni za jedan dio sadašnje vlasti. Pobjeda Bidena je to malo promijenila, osjeća se promjena, jer ne biste vjerovali u kakvoj je izolaciji Crna Gora bila od rujna prošle godine pa sve negdje do početka ožujka ove godine. Bilo je to mračno doba. Ja nemam previše godina, ali ne pamtim teže razdoblje. Jednostavno se nije znalo što se događa u zemlji, na ulicama su bili većinom ljudi koji su nosili četničke zastave, nacionalistička obilježja, prijetili ljudima druge vjere i nacije, a mediji su, koji su sad uz crnogorsku vlast, svaki vid otpora klasificirali kao intelektualce apanažiste koji podržavaju prethodnu korumpiranu vlast. Sad je to zbilja drukčije i zbog toga sam prognozirao kako neće proći previše vremena do izvanrednih izbora. Mislim da su i oni sami shvatili pogrešku, da naš ključan problem nije korupcija, kriminal i nepotizam nego hoće li Crna Gora biti oslonjena na Washington ili na Moskvu.

Spomenuli ste medije, koliko su objektivni u izvještavanju?

Danas nema televizije koja bi promovirala procrnogorsku i suverenističku priču. Pa čak ni javnog servisa u kojemu su nedavno izvršene menadžmentske i uredničke smjene te je sada pod kontrolom Vlade. Situacija je bolja s portalima.

Ima nekoliko njih koji su pokazali da nisu spremni surađivati s ovakvom vlašću i oni su jedina tribina gdje možemo iznijeti kritičko mišljenje. Zbog toga trpe, povukli su im se sponzori, rade u vrlo teškim uvjetima i da nema tih portala i dnevne novine Pobjede koja je uspjela zadržati menadžment, tiražu i utjecaj, mi u Crnoj Gori ne bismo imali medija koji se bavi istraživačkim novinstvom i otkrivanju afera aktualne vlasti.

Vlada je u velikoj prednosti jer ima i televizije i puno organiziraniju, kako se to moderno zove ‘armiju botova’ jer, kad uzmete brojke, Crnogorcima je vrlo teško nositi se s društvenim mrežama jer imamo svega 400 tisuća ljudi, protiv milijunskih vojski Vučićevih i Dodikovih botova i od njih se ne može doći do izražaja. A najveća ofenziva dolazi iz srbijanskih medija, kojima smo glavna tema otkako su propali pregovori oko Kosova.

Crna kronika BRANE SE SA SLOBODE

Kod trojca u pronađena indijske ko

Pronađene su 32 stabljike indijske konoplje različite visine u rasponu od 39 do 237 centimetara Foto PU dubrovačkoneretvanska

Postupajući prema prethodno prikupljenim operativnim informacijama, policijski službenici Policijske

Aktualno 29

• 8. RUJNA 2021.

PET PROMETNIH NESREĆA U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su

dvije osobe teže, a četiri su lakše ozljeđene. S materijalnom štetom zabilježeno je 7 prometnih nesreća.

u Metkoviću a plantaža onoplje

TJEDAN U PROMETU

‘Plavci’ ispisali 632 kazne

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli su 632 represivne mjere.

Izdvajaju mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. ‘četiri ubojice u prometu’.

Tako je 359 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 13 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 6 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 10 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

— Od ostalih prekršaja iz policije izdvajaju 57 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 71 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja – ističu iz policije.

ZAPEČAĆEN OBJEKT NA MIRINOVU

postaje Metković proteklog su tjedna na poljoprivrednoj parceli u mjestu Dubravica u Metkoviću, tijekom obrađivanja i zalijevanja nasada indijske konoplje, zatekli dvije ženske osobe u dobi od 23 i 20 godina i jednu mušku osobu u dobi od 28 godina. Pronađene su 32 stabljike indijske konoplje različite visine u rasponu od 39 do 237 centimetara. Trojac je uhićen i doveden u prostorije policije gdje je provedeno kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je droga bila zasađena s ciljem njene daljnje preprodaje konzumentima s područja Doline Neretve. Pretragom njihovih obiteljskih kuća pronađeno je gotovo 18 kilograma marihuane koja je bila pakirana u veći

U jednom od pretraženih objekata pronađen je i peti laboratorij koji je bio u rastavljenom stanju

broj paketića i vreća, razni tehnički aparati i uređaji namijenjeni proizvodnji, preradi i mrvljenju droge i dvije digitalne vage s tragovima marihuane.

Osim toga, pronađena su 4 laboratorija s pripadajućom opremom za proizvodnju marihuane, odnosno s postavljenim električnim instalacijama, električnim lampama, transformatorima, lampama sa sjenilom i ventilatorima), a u jednom od laboratorija pronađeno je i 28 čašica sa zasađenim mladim stabljikama indijske konoplje. U jednom od pretraženih objekata pronađen je i peti laboratorij koji je bio u rastavljenom stanju. Prema posljednjim informacijama, sudac istrage je pustio trojac da se brani sa slobode.

Skinuo pečat i nastavio s radom Muškarac u dobi od 34 godine uhićen je i kazneno prijavljen za kazneno djelo skidanja i povrede službenog pečata i znaka. Naime, u poslijepodnevnim satima proteklog utorka, nakon što mu je nadležno tijelo zbog niza nepravilnosti zapečatilo objekt kojim posluje uz obalu mora na predjelu Mirinovo u Mokošici, skinuo je službeni pečat i uklonio ploču te nastavio s radom objekta. Sudac istrage ga je pustio da se brani sa slobode uz mjeru opreza zabrane obavljanja određene poslovne aktivnosti.

30 Oglas

8. RUJNA 2021. •

ZNANJEM DO EU FONDOVA

DUNEA u Veneciji predstavila projekt TAKE IT SLOW

Predstavnica Regionalne agencije DUNEA Mirela Raič na sastanku u organizaciji Programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska predstavila je

Predstavnica Regionalne agencije DUNEA Mirela Raič na sastanku u organizaciji Programa

2. rujna u Veneciji projekt ‘Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj’, akronima TAKE IT SLOW. Dubrovačko-neretvanska županija nositelj je strateškog bilateralnog projekta Hrvatske i Italije TAKE IT SLOW koji je osmišljen s ciljem upravljanja i promocije Jadrana kao zelene, pametne, održive i dostupne prekogranične turističke destinacije.

Sastanak se bavio kulturološkom i komunikacijskom dimenzijom Europskih projekata Programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska te je u sklopu TAKE IT SLOW prezentacije prikazan i projektni video koji promovira

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Regionalne agencije DUNEA

kulturnu i prirodnu baštinu 12 partnera koji sudjeluju u projektu. Kroz sam projekt osmišljavaju se jednostavna rješenja za upravljanje mikro turističkim destinacijama kako bi se lokalne zajednice mogle nositi s utjecajima (masovnog) turizma, ali i očuvale takvu baštinu i životni stil.

Projekt TAKE IT SLOW za Program prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.–2020. pripremila je Regionalna agencija DUNEA u sklopu projekta ‘Znanjem do EU fondova’ kojim je osmišljen četverogodišnji plan podrške jačanja kapaciteta za pripremu i provedbu EU projekata te strateško planiranje i regionalni razvoj.

Oglas 31

• 8. RUJNA 2021.

POSLUJU POD NAZIVOM ‘KUPARI LUXURY HOTELS’

Singapurci preuzimaju Kupare!

HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb POSLOVNA JEDINICA SPLIT Ruđera Boškovića 22, Split Temeljem čl. 32 Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (NN 74/14), objavljujemo

OGLAS H RVAT S K E C E ST E d.o.o. Zagreb, POSLOVNA JEDINICA SPLIT, Ruđera Boškovića 22, Split, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta, potrebno je pristupiti rekonstrukciji dijela ŽC6228 radi izgradnje kružnog raskrižja i dogradnje dijela L69043 (L69043 razvrstana u DC235) u k.o. Lisac.

Pozivaju se vlasnici nekretnine u obuhvatu navedenog zahvata u prostoru i to dio čest. zem. oznake: 1418/3, 1497/10, 1450/12, 1418/2, 1349/7, 1349/5, 1497/8, 1450/11, 1497/9, 1454, 1450/1, 1419 sve u KO LISAC i dio čest. zem. oznake: 918, 783/1, 731/1, 920 sve u k.o. Podimoč; na sklapanje Nagodbi/Kupoprodajnih ugovora radi pokušaja sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

Piše/Foto DuList

Planovi i pristup novih sudionika u projektu upućuju na to da bi se realizacija projekta Kupari trebala znatno ubrzati Avenue ulaganja, investitor u projekt hotelskog resorta Kupari u Župi dubrovačkoj od ovog utorka posluje pod nazivom ‘Kupari Luxury Hotels’.

Kako je istaknuto u priopćenju, rezultat je to povezivanja s grupacijom Hotel Properties Limited (HPL) iz Singapura. HPL u vlasničku strukturu ulazi s 50 posto kapitala čime se dodatno pojačava odlučnost realizacije projekta Kupari. Također, dosadašnja dvočlana Uprava Kupari Luxury Hotels u sastavu Aline Yuvakaevae i Mariyana Tkacha proširuje se za još dva člana i to za Andrewa Christophera Robertsa i Christophera Lim Tien Locka. Na čelu nove uprave bit će Mariyan Tkach.

— Ono što je bitno napomenuti jest kako ulaskom uglednog strateškog partnera poput HPL-a s višegodišnjim iskustvom u ‘hospitality’ industriji i razvoju projekata poput našeg,

još jednom snažno pokazujemo našu odlučnost u realizaciji projekta Kupari i svih preuzetih obveza iz ugovora s Republikom Hrvatskom – istaknula je Yuvakaeva te dodala kako se u ovom trenutku intenzivno radi na pripremi projektne dokumentacije i dovršetka idejnog projekta, koji je, podsjetila je, dodijeljen uglednom hrvatskom arhitektonskom studiju 3LHD-u.

O navedenom oglasili su se i iz same Općine Župa dubrovačka ispred koje su se načelnik Silvio Nardelli i pročelnik Jure Marić sastali s predstavnicima tvrtke.

— Nadamo se, a planovi i pristup novih sudionika u projektu upućuju na to da bi se realizacija projekta Kupari trebala znatno ubrzati i zaživjeti u punom sjaju čime bi Općina Župa dubrovačka, ali i Republika Hrvatska dobili ekskluzivan hotelski brand koji još nije bio prisutan na ovim prostorima – poručili su iz Općine.

Na osnovi procjena sudskih vještaka nudi se vlasnicima sljedeće kupoprodajne c i j e n e:

- zemljište od 25,91 kn/m2 do 29,50 kn/m2

- građevinske i poljoprivredne poboljšice prema procjenama Rok isplate ugovorenih naknada na osnovi sklopljenih nagodbi je 30 dana od dana potpisivanja Nagodbe/Kupoprodajnog ugovora.

ROK ZA PRIHVAT PONUDE I SKLAPANJE NAGODBE/KUPOPRODAJNOG UGOVORA JE 15 DANA OD DANA OBJAVE OGLASA. Ukoliko vlasnik zemljišta u navedenom roku ne odgovori p i s m e n o na danu ponudu, Hrvatske ceste d.o.o. pokrenut će postupak izvlaštenja sukladno Zakonu o izvlaštenju.

Za sva dodatna pitanja molimo da se javite u Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Poslovna jedinica Split, (tel. 021/381–443; 021/314– 689), od 8.00 do 15.00 sati, od ponedjeljka do petka.

32 Aktualno

Duplerica

NEIZOSTAVAN LJETNI MODNI KOMAD

8. RUJNA 2021. •

NAJ FOTOGRAFIJE SAMO NA DUPLERICI DULISTA

Minica hladi noge, a lijep

Aktualno 33

• 8. RUJNA 2021.

LUKSUZNA LJEPOTICA Megajahta Aviva u vlasništvu milijardera Joea Lewisa, vlasnika nogometnog kluba Tottenham, uplovila je u nedjelju u akvatorij Cavtata. Inače, riječ je o

po ih je i vidjeti

ljepotici dugoj 98 metara. Osim zatvorenog teniskog terena, ima i kupalište, a njezina vrijednost se procjenjuje na 113 milijuna funti.

Zanimljive modne kombinacije, dodatci i različiti ukusi. Ulice tih večeri postanu prava modna pista

Foto Zvonimir Pandža

U ljetnim vremenima svega se naš Grad nagleda. Zanimljive modne kombinacije, dodatci i različiti ukusi. Ulice tih večeri postanu prava modna pista na kojoj je ipak jedan odjevni predmet neizostavan – minica. Hladi noge, a kad su zgodne, lijepo ih je i vidjeti.

34 Oglas

8. RUJNA 2021. •

Geographica d.o.o.

Primoštenska 16, 21000 Split Predmet: GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra - poziv na izlaganje elaborata na javni uvid Na zahtjev investitora HRVATSKE VODE, ULICA GRADA VUKOVARA 220, ZAGREB, 10000 ZAGREB izrađen je GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra na k.č. 5440/5, 5441/1, 5441/3, 5442, 5443, 5445/1, 5446/1, 5446/2, 5448, 5450, 5453, 5455/1, 5455/2, 5455/3, 5458, 5461, 5462, 5463/1, 5463/2, 5465/1, 5465/2, 5466, 5578/1, 5578/2, 5625 u k.o. PIJAVIČINO. Akt koji je osnov za izradu elaborata je: - ODLUKA O ODREĐIVANJU VANJSKE GRANICE NEUREĐENOG INUNDACIJSKOG PODRUČJA BUJICE TRSTENIK: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA UPRAVA VODNOGA GOSPODARSTVA I ZAŠTITE MORA KLASA: UP/I-325-01/21-04/04 URBROJ: 517-09-1-1-2-21-2 Zagreb, 19. ožujka 2021.

Predmet: GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra -poziv na izlaganje elaborata na javni uvid Na zahtjev investitora HRVATSKE VODE, ULICA GRADA VUKOVARA 220, ZAGREB, 10000 ZAGREB izrađen je GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra na k.č. *3, *5/1, *5/2, *62/3, *172, 1/1, 1/3, 4, 6, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 20, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 36/1, 36/2, 36/3, 36/13, 38/1, 38/2, 38/3, 39, 41, 42, 43, 56, 64, 65, 66, 69, 128/3, 131, 132, 133, 136, 140, 141, 142, 143, 145, 146, 149, 151, 154, 155, 157/1, 158, 159, 162, 163, 165/1, 165/2, 178/1, 178/3, 179, 180, 181, 185/1, 185/2, 186, 187, 188, 189, 190/5, 190/6, 193, 195, 213/2, 214, 216, 224/1, 477, 478, 479, 480, 482, 483, 484/1, 485, 495, 633/6, 633/7, 634, 635/1, 635/2, 636, 637, 638, 639/1, 639/2, 639/3, 640, 641, 642, 643/18, 643/19, 643/20, 643/21, 655, 656, 685, 686, 687, 688, 689, 690, 691/1, 693/1, 693/2, 694/1, 694/2, 694/3, 696, 697/1, 697/2, 699, 709, 710, 711, 712, 715, 717, 718, 719, 720/1, 720/2, 720/3, 724, 725, 732, 746/1, 746/2, 814, 815/1, 815/2, 815/3, 815/4, 815/5, 874, 876, 879/1, 879/2, 880/1, 880/2, 880/3, 881/1, 881/2, 881/3, 881/4, 887, 888, 889, 890, 891, 914/1, 914/14, 985/1, 993, 994/1, 994/3, 998, 1887/2, 1892/1, 1894, 1896, 1902, 1903, 1904, 1905, 1906, 1907, 1908, 1912, 1913, 1916 u k.o. TRSTENIK. Akt koji je osnov za izradu elaborata je: - ODLUKA O ODREĐIVANJU VANJSKE GRANICE NEUREĐENOG INUNDACIJSKOG PODRUČJA BUJICE TRSTENIK: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA UPRAVA VODNOGA GOSPODARSTVA I ZAŠTITE MORA KLASA: UP/I-325-01/21-04/04 URBROJ: 517-09-1-1-2-21-2 Zagreb, 19. ožujka 2021.

Predmet: GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra - poziv na izlaganje elaborata na javni uvid Na zahtjev investitora HRVATSKE VODE, ULICA GRADA VUKOVARA 220, ZAGREB, 10000 ZAGREB izrađen je GEODETSKI ELABORAT za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje pomorskog ili vodnog dobra na k.č. 138/1, 142/1, 199, 201/1, 201/2, 202/1, 202/2, 202/3, 203/1, 203/2, 205/5, 205/6, 205/7, 220/1, 220/2, 220/3, 220/4, 221, 222/1, 222/2, 247, 253/3, 253/4, 254/1, 254/2, 328, 331/2, 332/2, 333/1, 358, 359, 360, 362/1, 362/2, 395, 401, 402, 405, 406, 407, 408, 409, 1155/1, 1155/8, 1155/9, 1168/5, 1180/2, 1180/4, 1180/5, 1180/6, 1180/7, 1180/12, 1180/13, 1180/14, 1180/15, 1180/18, 1180/19, 1180/20, 1180/21, 1180/22, 1180/23, 1180/24, 1180/25, 1454/29, 1454/247, 1454/249, 1454/250, 1454/374, 1458/1, 1459/2, 1466/1, 1466/3, 1466/8, 1466/9, 1466/11, 1469 u k.o. DUBA PELJEŠKA. Akt koji je osnov za izradu elaborata je: - ODLUKA O ODREĐIVANJU VANJSKE GRANICE NEUREĐENOG INUNDACIJSKOG PODRUČJA BUJICE DUBA PELJEŠKA: REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA UPRAVA VODNOGA GOSPODARSTVA I ZAŠTITE MORA KLASA: UP/I325- 01/21-04/03 URBROJ: 517-09-1-1-2-21-2 Zagreb, 19. ožujka 2021.

Pozivamo Vas da se kao nositelj prava na predmetnim i susjednim katastarskim česticama odazovete na ovaj poziv na izlaganje elaborata koje će se održati dana 20.09.2021. u vremenu od 10 do 11 sati na lokaciji crkva Sv. Antuna (Donje Selo 19, Trstenik) u naselju Trstenik na Pelješcu te 20.09.2021. u vremenu od 11:30 do 12:30 sati na lokaciji crkva Sv. Ante(Duba Pelješka 27, Duba pelješka) u naselju Duba Pelješka na Pelješcu.

Kontakt osoba za dodatne informacije: Čota Domagoj, 091 880 0331, domagojcota@gmail.com Odgovorna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova: Leventić Jerko Split, 3. 9. 2021.

Aktualno 35

• 8. RUJNA 2021.

Županija

OBILAZAK RADOVA Radove lučke infrastrukture vrijedne više od 120 milijuna kuna na Korčuli obišao je proteklog petka župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima. Upriličen je obilazak radova Pomorsko-putničkog terminala Vela Luka te na rekonstrukciji lukobrana Puntin – luka Korčula.

AKTUALNOSTI OD NERETVE DO KONAVALA

DOBRE VIJESTI IZ ŽUPE

TURISTIČKI KOLOVOZ

Općina i ove godine subvencionira pokazne karte učenicima

U županiji 60 posto više noćenja nego lani

Za ostvarenje prava na subvenciju, u Općinu je potrebno dostaviti potvrdu o redovnom upisu u osnovnu školu i presliku osobne iskaznice

Svim osnovnoškolcima s područja Župe dubrovačke koji školu pohađaju u Gradu Dubrovniku omogućena je kupnja povoljnije mjesečne pokazne karte ŽUPA DUBROVAČKA Početkom nove školske godine nastavljaju vrijediti prava na subvencioniranje troškova prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola. Svim osnovnoškolcima s područja Župe dubrovačke koji školu pohađaju u Gradu Dubrovniku omogućena je kupnja povoljnije mjesečne pokazne karte u iznosu od 50 posto ukupne cijene, odnosno 100 kuna mjesečno. Za ostvarenje prava na subvenciju, u Općinu je potrebno, osobno ili putem maila (katarina.barovic@ zupa-dubrovacka.hr) dostaviti potvrdu o redovnom upisu u osnovnu školu i presliku osobne iskaznice. Učenici srednjih škola i ove godine imaju potpuno besplatne mjesečne karte. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, putem županije, u školskoj godini 2021./2022. nastavlja s programom sufinanciranja troškova javnog prijevoza srednjoškolcima iznosom od 75 posto

cijene pokazne karte, a Općina Župa dubrovačka sufinancira preostalih 25 posto tako da svi srednjoškolci iz Župe dubrovačke i dalje imaju pravo na besplatne pokazne karte. Za ostvarenje prava na subvenciju u Libertas je potrebno dostaviti A4 potvrdu koju izdaje škola o redovnom upisu u tekuću školsku godinu.

Učenici OŠ Župe dubrovačke, koji koriste uslugu prijevoza od kuće do škole, pravo na besplatne pokazne karte ostvarit će prema popisu koji će Libertasu dostaviti osnovna škola nakon početka školske godine. Kupnja povoljnije mjesečne karte u iznosu od 100 kuna za odlazak na izvannastavne aktivnosti učenici osnovne škole iz Župe dubrovačke mogu ostvariti putem Libertasa uz potvrdu o redovnom upisu u osnovnu školu te potvrdu izvannastavne aktivnosti koju izdaje klub.

U usporedbi s 2019. godinom od početka 2021. godine do kraja kolovoza ostvareno je 57 posto noćenja ostvarenih u rekordnoj 2019. godini ŽUPANIJA Tijekom kolovoza 2021.

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Poljske, Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske

godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 329.343 dolaska, što je u usporedbi sa istim razdobljem 2020. godine porast od 83 posto. U kolovozu 2021. godine ostvareno je 1.896.775 noćenja, što čini 60 posto više noćenja nego u istom razdoblju 2020. godine. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Poljske, Hrvatske, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. Od početka godine do kraja kolovoza ostvareno je 733.425 dolazaka i 3.989.243 noćenja. U usporedbi s istim razdobljem 2020. godine ostvareno je 61 posto više noćenja. U usporedbi s 2019. godinom od početka 2021. godine do kraja kolovoza ostvareno je 57 posto noćenja ostvarenih u rekordnoj 2019. godini.

36 Kultura ZAVIRILI SMO U NOVI IZLOŽBENI POSTAV ZBIRKE BALTAZARA BOGIŠIĆA HAZU U CAVTATU

Jedini u cijelosti sačuvan osobni znanstveni kabinet u Hrvatskoj Ovim postavom nastojalo se što potpunije profilirati i prezentirati Bogišićev kabinet kao cjelovito kulturno dobro visoke kulturnopovijesne, umjetničke i znanstvene vrijednosti te ukazati na njegovo jedinstveno mjesto i značaj u nacionalnom i širem kontekstu.

Zadatak veoma zahtjevan, ali i izazovan, priznaje nam autorica Piše Iva Dedo Foto Zvonimir Pandža

Kabinet je nastajao postupno, kao usputna zadaća uvijek nošena na umu, i u džepu, ukorak s njegovim službama, putovanjima i istraživanjima

Od lipnja Zbirka Baltazara Bogišića u Cavtatu Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku može se pohvaliti potpuno novom koncepcijom izložbenog postava. Njegova autorica je mr. sc.

Stane Đivanović, viša kustosica u miru koja je prethodno Zbirku vodila 42 godine. Zahvaljujući stečenom znanju, iskustvu i činjenici da joj je kroz ruke prošla većina predmeta, u svega nekoliko mjeseci uspjela je izvesti koncepcijski posve nov izložbeni postav Zbirke ovog istaknutog hrvatskog znanstvenika, pravnog i povijesnog pisca.

Osamljen primjer na hrvatskom tlu

— Idejne vodilje koncepcije novog trajnog postava Zbirke Balda Bogišića polaze iznutra, iz same strukture ove specifične muzejske ustanove koja svojom genezom i kompleksnom

Kultura 37

• 8. RUJNA 2021.

BESPLATAN UPIS Do 1. listopada 2021. Dubrovačke knjižnice nude besplatnu jednogodišnju članarinu djeci i mladima do 18. godine starosti

polihistorskom sadržajnošću u muzeološkom smislu pripada tipu malobrojnih osobnih znanstvenih kabineta s priključenim kolekcijama/kabinetima rijetkosti, ili kabinetima kurioziteta tzv. cabinet of curiosities, s ishodištima u renesansnim studiolima velikih humanista – mjestima tišine, rada i kontemplacije – gdje na okupu nalazimo najraznovrsniju, duhovno isprepletenu povijesnu građu znanog im svijeta – knjižnu, arhivsku i muzejsku; s unutarnjim vezama i cjelinama koje se postupno razotkrivaju proučavanjem predmeta i raznostranim istraživanjima. Svi su kabineti rijetkosti na svoj način posebni, obilježeni znanstvenim područjima, interesima i sabiračkim sklonostima svojih vlasnika te nose njihov osebujan duhovni pečat, kao i obilježja vremena u kojem su nastali, a zamiru koncem 19. stoljeća. Bogišićev kabinet je najvjerojatnije idejno začet još u Cavtatu, u mislima mladića zanesenog knjigom, znanjem i razmicanjem uskog krugozora malog rodnog mjesta iz kojega je želio iskočiti u široki bijeli svijet. Nastajao je postupno, kao usputna zadaća uvijek nošena na umu, i u džepu, ukorak s njegovim službama, putovanjima i istraživanjima, da bi od 1875., kad se konačno skrasio u Parizu, još intenzivnije rastao i uobličavao se sve do kraja njegova života 1908. – priča Đivanović i objašnjava zašto je i kako Bogišićev kabinet ostao osamljen primjer do danas sačuvanih kabineta rijetkosti na hrvatskom tlu.

— Devetnaesto stoljeće je vrijeme konstituiranja velikih europskih nacija i jačanja državnog suvereniteta, u čemu je osnivanje javnih prosvjetnih i kulturnih institucija, velikih nacionalnih

Fotografija Baltazara Bogišića

(učenicima četvrtoga razreda srednje škole) koji se žele učlaniti ili obnoviti članstvo, uz uvjet posudbe minimalno jednog naslova.

1908.

godine sve pokretnine posmrtno zatečene u njegovu peterosobnom pariškom stanu, spakirane su u čvrste sanduke i transportirane do Cavtata

i gradskih knjižnica, arhiva i muzeja imalo značajnu ulogu. U tim su ustanovama skoro redovito završavali privatni znanstveni kabineti i prikupljene kolekcije, što je i danas običaj.

Tako su primjerice ostavštine većine

U svega četiri izložbene prostorije dvora, uključujući i maleni hodnik koji vodi prema trijemu na katu, u konačni najuži odabir eksponata novog postava ušla su samo 204 predmeta, što je uistinu samo minijaturna skica profila ustanove

naših velikana 19. stoljeća razdijeljene u nekoliko tek oformljenih ustanova u središnjici i dalmatinskim gradovima, redovito prema diobenom ključu – knjige knjižnicama, arhivska građa arhivima, muzejski predmeti muzejima, čime su predmeti zauvijek izgubili svoj izvorni kabinetski duhovni kontekst. Istu bi sudbinu doživio i Bogišićev kabinet u slučaju da je gospar Baldo dospio dovršiti i ovjeriti svoju oporuku u Rijeci 1908. Ali, stjecajem okolnosti nije. Ipak mu je bio suđen povratak u zavičajni Cavtat. Odlukom njegove jedine sestre i nasljednice, Marije Bogišić Pohl, sve pokretnine posmrtno zatečene u njegovu peterosobnom pariškom stanu, spakirane su u čvrste sanduke i transportirane do Cavtata već u lipnju 1908., i tu je ostao – iznosi mr. sc. Stane Đivanović.

Kolekcija od skoro 40 tisuća jedinica

Prostor cavtatskog Kneževa dvora u

38 Kultura

kojemu Zbirka djeluje od 1958. svakako je najprimjerenije mjesto za Bogišićev kabinet u mjesnom urbanom okviru, ističe. No, dodaje, premalen je za potpuniju prezentaciju bogatih Bogišićevih kolekcija u ukupnom zbroju skoro 40 tisuća jedinica, što Zbirku stavlja na vodeće mjesto među muzejskim ustanovama na izvangradskom području Dubrovačko-neretvanske županije.

— Dakle, u svega četiri izložbene prostorije dvora, uključujući i maleni hodnik koji vodi prema trijemu na katu, u konačni najuži odabir eksponata novog postava ušla su samo 204 predmeta, što je uistinu samo minijaturna skica profila ustanove, tek slutnja bogatstva i vrijednosti cjeline – knjižnica, arhiv s korespondencijom, i čak osam muzejskih kolekcija različitog opsega. Odabirući izloške, nastojala sam da budu vidljive linije svih

8. RUJNA 2021. •

najvažnijih zbirnih fondova Bogišićeva kabineta i dosljedno provedene sve bitne metodološke i idejne značajke njegova opusa: interdisciplinarnost, transnacionalna poredbenost i slavistička znanstvena orijentacija. Unijela sam u ovaj postav i važna saznanja do kojih sam došla istraživanjima zadnjih godina rada u Zbirci, osobito njegova oporučnog spisa koji sadrži više nedovršenih rukopisnih redakcija pisanih potkraj života. Naime, u tim konceptima, Bogišić nabraja sve svoje kolekcije, gradove i ustanove kojima ih želi ostaviti, no nigdje ne spominje etnografsku zbirku, oružje, predmete likovne i primijenjene umjetnosti i druge za koje znamo po inventarnoj knjizi i suvremenoj klasifikaciji muzejske građe. No, navodi svoju jedinstvenu zbirku insignija koju čine upravo te muzealije – oglavlja, pojasevi,

Unijela sam u ovaj postav i važna saznanja do kojih sam došla istraživanjima zadnjih godina rada u Zbirci, osobito njegova oporučnog spisa koji sadrži više nedovršenih rukopisnih redakcija pisanih potkraj života

štapovi, sudačke i policijske palice, žezla, svakovrsni cehovski i obrtnički znakovi, oružje, predmeti svadbenog obreda, vjenčane spomenice u numizmatičkoj zbirci i dr., toliko srodne običajnom pravu koje je bilo u fokusu njegova znanstvenog interesa.

Ujedno navodi i svoju ciljano sabranu zbirku poslovica, tiskanih i rukopisnih, za koju kaže da je druga po veličini u Europi. Obje sam zbirke uvrstila u ovaj novi postav, i dala im istaknuto mjesto – napominje autorica.

Potrebno je nešto reći i o strukturi samog postava. Raznovrsni predmeti široke europske i izvaneuropske provenijencije, nastali u dugom vremenskom luku od antike do početka 20. stoljeća združeni su u tematske skupine i podskupine, među kojima ističemo Croaticu, insignije, poslovice, europske nošnje i gradove... Naravno, tu je i Bogišić osobno, autor tog osebujnog svijeta, sa svojim opusom, kodifikacijom, poveljama, odličjima.., sve to u malom.

— Ne bi dalje nabrajala. Vjerujem da će ovaj postav biti zanimljiv i najširoj publici, i nadam se da će biti inspirativan u smislu novih tematskih traganja kroz svekoliku građu Bogišićeva kabineta, i izložbi, koje će ga još potpunije i detaljnije profilirati – zaključuje Đivanović.

Kultura 39

• 8. RUJNA 2021.

U SKLOPU PROGRAMA 5. FESTIVALA SOLI STON

Sudionici likovne kolonije Art Park izložili svoje radove U likovnoj koloniji Art park sudjelovalo je ukupno 12 umjetnika iz Dubrovnika i s Pelješca

Radovi se mogu razgledati sve do kraja festivala 20. rujna, a potom će trajno biti izloženi u novim prostorima Turističke zajednice Općine Ston U sklopu programa 5. Festivala soli Ston, u nedjelju u Kneževu dvoru u Stonu otvorena je izložba radova umjetnika koji su sudjelovali u likovnoj koloniji Art park. Radovi se mogu razgledati sve do kraja festivala 20. rujna, a potom će trajno biti izloženi u novim prostorima Turističke zajednice Općine Ston.

Autorica predgovora u katalogu izložbe, kustosica Doma Marina Držića Valerija Jurjević na otvorenju je istaknula kako Dom Marina Držića u programu Festivala soli sudjeluje od prve godine, a od lani u suorganizaciji ostvaruje projekt Art park koji je ove godine prerastao u likovnu koloniju. Umjetnici su stvarali svoje radove u Stonu, a zatim zainteresiranim polaznicima radionica otkrivali svoje procese i inspiraciju.

Piše/Foto Festival soli

Svaki od radova priča vlastitu priču, a one se vezuju jedna na drugu i u ovoj izložbi zatvaraju krug poput stonskih zidina.

U likovnoj koloniji Art park sudjelovalo je ukupno 12 umjetnika iz Dubrovnika i s Pelješca. Svoje radove na ovoj izložbi tako predstavljaju Iris Lobaš Kukavičić, Jasmina Runje, Kristina Mirošević, Sandra Vuletić, Josipa Vlašić, Klara Knego, Eva Zvrko, Ivana Miloglav, Dubravka Tullio, Anamarija Bezek, Romana Ficović i Tonko Smokvina.

40 Kultura

8. RUJNA 2021. •

PRIČA O POMORCIMA KOJI SU KRENULI U NEPOZNATO I IZMIJENILI TIJEK POVIJESTI

U Lazaretima otvorena izložba o prvoj plovidbi oko svijeta Kustosi izložbe su Antonio Fernández Torres, Guillermo Morán Dauchez (Archivo General de Indias), i Braulio Vázquez Campos (Archivo General de Indias)

Ova izložba kronološki opisuje kako je tekao cijeli pothvat vezan za organizaciju i realizaciju te nesvakidašnje avanture, no osim datuma, činjenica i brojki, ona publici otkriva i ljudsku stranu pomoraca Foto Zvonimir Pandža

Prije 500 godina u španjolskoj Sevilli započelo je putovanje koje je čovječanstvo dugo sanjalo – trebalo je stići do mitskog istoka i Začinskih otoka do tada neistraženim putem ploveći preko Atlantskog oceana na zapad. Putovanje je 1519. započeo Ferdinand Magellan, a završili su ga tri godine kasnije, tj. 1522., Juan Sebastián Elcano i posada broda Victoria, čime se ono pretvorilo u najduže putovanje tog doba i prvo oplovljavanje svijeta.

Ova izložba kronološki opisuje kako je tekao cijeli pothvat vezan za organizaciju i realizaciju te nesvakidašnje avanture, no osim datuma, činjenica i brojki, ona publici otkriva i ljudsku

stranu pomoraca koji su sanjali o do tada nezamislivom putovanju, krenuli u nepoznato, prošli sva iskušenja i vratili se, izmijenivši time tijek povijesti.

Natrag se vratio samo jedan

Od 5 brodova koji su 10. kolovoza 1519. isplovili iz Seville, natrag se vratio samo jedan – Nao Victoria. Od 245 članova posade koji su na njima plovili, nazad ih se vratilo samo 18, što vjerno dočarava koliko je teško bilo

to putovanje. Ovaj junački pothvat je ujedno dokazao da je zemlja okrugla, da je njezin promjer mnogo veći nego što se mislilo i da se između Američkog kontinenta i Indijskog oceana stere ogromni Tihi ocean, dotada nepoznat Europljanima.

Izložba daje glas protagonistima ekspedicije putem pisanih svjedočanstva onih koji su putovanje planirali, pripremili i realizirali. Objašnjava nam ne samo kako je svijet prvi put oplovljen, već i kakav je uopće bio u to vrijeme, te kako su njegove do tada odijeljene stvarnosti po prvi put međusobno povezane u jednu globalnu cjelinu.

Kustosi izložbe su Antonio Fernández Torres, Guillermo Morán Dauchez (Archivo General de Indias), i Braulio Vázquez Campos (Archivo General de Indias). Od prvog predstavljanja u Sevilli 2019. godine izložba je u organizaciji Španjolske kulturne akcije i Ministarstva kulture i sporta Kraljevine Španjolske obišla mnoge španjolske i svjetske gradove. Za njezinu hrvatsku premijeru odabran je Dubrovnik, zbog svoje slavne višestoljetne pomorske tradicije.

Izložba će se moći razgledati do 25. rujna radnim danom od 9 do 16 sati te subotom od 9 do 13 sati. Ulaz je slobodan.

Kultura 41

• 8. RUJNA 2021.

ISPRED DVORA

Kineski violinist Dan Zhua zasvirao s dubrovačkim simfoničarima Na koncertu su izvedene Beethovenove skladbe Koncert za violinu i orkestar u D duru, op. 61 i Simfonija br. 1 u C duru, op. 21

Virtuozno umijeće solista uz orkestar privuklo je mnogobrojne prolaznike pa se za koncert tražilo mjesto više

U protekli petak je ispred Dvora održan treći koncert festivala Dubrovnik u pozno ljeto. Pred brojnom publikom nastupio je Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem maestra Marca Tarduea i solist Dan Zhu, talentirani, međunarodno poznati kineski violinist.

Na koncertu su izvedene Beethovenove skladbe Koncert za violinu i orkestar u D duru, op. 61 i Simfonija br. 1 u C duru, op. 21. Virtuozno umijeće solista uz orkestar privuklo je mnogobrojne prolaznike pa se za koncert tražilo mjesto više. Glavni dirigent i glazbeni direktor festivala poručio je prije samog nastupa kako se nada da će glazba uspjeti ujediniti glazbenike

i publiku u ovim vremenima razdvojenosti, a prema svemu sudeći, svoj su cilj postigli. Dan Zhu oprostio se s dubrovačkom publikom rekavši kako jedva čeka ponovno zasvirati u našem prekrasnom, povijesnom i kulturnom Piše/Foto DSO

gradu.

Violinist Dan Zhu naširoko je poznat kao jedan od najboljih i vodećih kineskih glazbenika na međunarodnoj glazbenoj sceni. Izvodio je na međunarodnim scenama Europe, Amerike i Azije, a prema magazinu Strad opisan je kao ‘umjetnik izražene skromnosti i predivne produkcije tonova’.

42 Kultura

8. RUJNA 2021. •

Prošlosti ususret GRADOPLOV - ŠETNJA KROZ DUBROVAČKA STOLJEĆA

Blaćanin Jurica Bačić jedan od najplodnijih hrvatskih povjesničara medicine Primarius Jurica Bačić, gotovo cijeli radni vijek, bio je urolog i šef Urologije Opće bolnice Dubrovnik. Radove s područja urologije objavljivao je u domaćim i stranim časopisima, a bavio se i poviješću medicine, osobito poviješću zdravstva starog Dubrovnika, napose dubrovačke urologije Objava kapitulacije Italije, 8. rujna 1943., bila je konačna potvrda prekretnice II svjetskog rata u Europi.

Upravo tog, 8. rujna 1943., došlo je do borbe između Nijemaca i Talijana u Dubrovniku. Okršaja je bilo i pred samim gradskim vratima od Pila, gdje su Nijemci s domobranima sa zidina branili Talijanima ulazak u grad. 8. rujna 1950. otvoren je prvi dubrovački festival. Prvi je to dan - prvih Dubrovačkih ljetnih igara. 8. rujna 1668. u Dubrovniku je rođen vjerojatno najcjenjeniji i najpoznatiji liječnik hrvatskog podrijetla Đuro Armen Baglivi. 8. rujna 1910. u Splitu je rođena pjanistica Marija Grazio. 8. rujna slavi Blagdan rođenja blažene Djevice Marije, Mala Gospa, koji se obilježavao 8. rujna kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike.

9. rujna 1410. dubrovačko Veliko

s više od 80 delegata iz zemlje i inozemstva. Najvažniji događaj bio je aeromiting na Grudi u kojem je sudjelovalo 11 vojnih aviona i više privatnih. Od 9. do 12. rujna 1943. u Dubrovniku i okolici vodile su se borbe njemačkih i talijanskih snaga s obostranim gubicima.

Nijemci su odnijeli pobjedu i tako je 13. rujna neslavno završila talijanska okupacija Dubrovnika i okolice, a godinu kasnije 18. listopada 1944. ista sudbina zadesila je i njemačkog okupatora.

Piše Sebastian Vukosavić

vijeće donosi odluku o podčinjavanju otoka Mljeta knezu Šipana i ostalih otoka, a 15. studenoga iste te godine Mljet definitivno ulazi u sastav Dubrovačke Republike, u kojem će ostati sve do ukidanja Republike 1808. 9. rujna 1794. u rodnom Dubrovniku umro je svećenik i putopisac Đuro Bettera. 9. rujna 1925. na Pelješcu, između Broca i Kobaša izbio je požar nesagledivih posljedica i razmjera. 9. rujna 1935. u Dubrovniku je održan 35. kongres Međunarodne aeronautičke federacije,

Razmjerno rano u Dubrovniku su bili organizirani, kao društvo, zanatlije svirači. To pokazuje zaključak kojim 10. rujna 1387. Veliko vijeće ovlašćuje Malo vijeće da može pokloniti ‘artistis pro faciendum gaudium’ 20 perpera. Dakle, poput ostalih gradova u Europi Dubrovnik je imao i glazbenike za zabavu i razonodu. 10. rujna 1950. u Dubrovniku je završena 9. šahovska Olimpijada, najprestižnije natjecanje u ovom sportu koje se u pravilu održava svake dvije godine.

U Gradu je, sve od otvorenja Olimpijade, 19. kolovoza, vladao neponovljivi vizualni i duhovni sklad i to je bila slika za pamćenje. Dubrovnik je tako postao šahovski olimpijski grad, titula je to koju nema niti jedan drugi hrvatski grad. 10. rujna 1992. za slobodu Dubrovnika i Hrvatske na Južnom bojištu svoje živote položilo je 12 hrvatskih branitelja. 10. rujna 2009. u prometnoj nesreći, oko 21.30 sati u blizini Vrbice u 53. godini života, poginuo je Srećko Kljunak, glazbenik, privatni poduzetnik, branitelj i političar.

11. rujna 1001. prema legendi u Dubrovnik je stigao marcipan, i danas omiljena slastica, uz bok dubrovačkih slatkih jela - pandišpanju, mačnicama,

Kultura 43

• 8. RUJNA 2021.

Luka Sorkočević od 1754. do 1770. napisao je sva svoja, uglavnom instrumentalna djela, koja ga predstavljaju kao izrazitog, zapravo uopće prvog hrvatskog skladatelja simfonija

oblatnama, dumanskoj torti od skorupa i rozati. 11. rujna 1451. dubrovačko Vijeće umoljenih donijelo je mjeru o ucijeni glave hercega Stjepana Vukčića Kosače. Naime, 1451. godine, herceg Stjepan Vukčić Kosača napao je teritorij Dubrovačke Republike i s vojskom ušao u Konavle i Župu, iz topova gađavši i sam Dubrovnik. Zahvaljujući činjenici da je herceg poput, drugih susjednih vladara, stekao dubrovačko građanstvo i plemstvo, dubrovačka vlada opravdava ucjenu kao mjeru poduzetu protiv izdajnika domovine.

11. rujna 1789. u rodnom Dubrovniku je umro diplomat i najveći dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. Skladanjem se bavio u mladosti od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna djela, koja ga predstavljaju kao izrazitog, zapravo uopće prvog hrvatskog skladatelja simfonija.

12. rujna 1828. u Dubrovniku je umro liječnik i književnik Luka Stulli.

12. rujna 1926. s ciljem organiziranja i okupljanja općinskog kapitala i pomoći pri kreditiranju stanovništva, osnovana je Gradska štedionica u Dubrovniku, koja je trebala postati srce i inicijativa općinske financijske politike i stup štednje. Rimskim ugovorima u svibnju 1941., Talijani su dobili i anektirali otoke Korčulu i Mljet te istočni dio Konavala. Talijani su protjerani s Korčule i Mljeta 12. rujna 1943.

12. rujna 2014. snažno nevrijeme s obilnom kišom pogodilo je dubrovačko područje izazvavši velike štete.

Ciklona Talija zahvatila je Dubrovnik od prethodne večeri pa je pod vodom bio dio oko pošte Lapad, a poplavio je i Stradun, kao i Gruška obala. Vodena bujica uništila je automobile, domove, i poslovne objekte, a potopljeno je bilo i više barki. U Župi dubrovačkoj cijelog tog popodneva bila je zatvorena

od fašističkog okupatora.

magistrala, a poplavljeno je bilo čak 48 kuća.

13. rujna 1933. grupa entuzijasta na čelu s Viktorom Paravićem osnovala je Jedriličarski klub Lahor. Već iduće godine, klub mijenja ime u Y.C. Argosy, da bi 1948. klub bio preimenovan u Jedriličarsko društvo Orsan, koje nosi i danas. 13. rujna 1937. u Blatu na otoku Korčuli rođen je vrsni urolog i jedan od najplodnijih hrvatskih povjesničara medicine, Jurica Bačić. Jedan od naših rijetkih liječnika s dva doktorata, primarius Jurica Bačić, gotovo cijeli radni vijek, bio je urolog i šef Urologije Opće bolnice Dubrovnik.

Radove s područja urologije objavljivao je u domaćim i stranim časopisima, a bavio se i poviješću medicine, osobito poviješću zdravstva starog Dubrovnika, napose dubrovačke urologije. 13. rujna 1943. završila je talijanska okupacija Dubrovnika i okolice, a točno godinu dana kasnije, 13. rujna 1944. otok Korčula konačno je oslobođen

12. rujna 2014. snažno nevrijeme s obilnom kišom pogodilo je dubrovačko područje izazvavši velike štete

8. rujna 1950. otvoren je prvi dubrovački festival. Prvi je to dan - prvih Dubrovačkih ljetnih igara

14. rujna 1843. u 16 sati i 57 minuta, Dubrovnik je pogodio žestoki potres, fenomen prirode duboko utisnut u kolektivnu memoriju Dubrovnika. Od časa prvog udarca potresa otvorene su crkve, izložene moći zaštitnika Dubrovnika, a upriličena je i svečana procesija. U ovim potresima, nasreću, nijedna zgrada nije srušena i nitko nije poginuo, ali privatne su kuće i javne zgrade pretrpjele veće ili manje štete, bilo da su popucale ili se rasklimale ili su im popadali stropovi. 14. rujna 1919. u Dubrovniku je osnovana Narodna ženska zadruga, zaslužna za brojne todobne humanitarne akcije. 14. rujna 1991. izvedena je akcija HV-e Zelena tabla u kojoj su osvojena skladišta u Malim Barama pokraj Ploča. 14. rujna, blagdan je Uzvišenje sv. Križa, koji se obilježavao kao blagdan i u kalendaru državnih blagdana Dubrovačke Republike, a danas se svečano slavi i u brojnim župama Dubrovačke biskupije.

SVAKODNEVNI PROGRAM

Poslušajte Gradoplov!

U formi radio kalendara Gradoplov se svakodnevno emitira u program Radio Dubrovnika u 8 i 20, i reprizno u 18 i 20. Gradoplov možete i pročitati, na web stranici Radio Dubrovnika: http://radio.hrt.hr/radio-dubrovnik, kao i Facebook profilu Radio Dubrovnika.

44 Promo

8. RUJNA 2021. •

UMJETNOST U RUJNU

ARTUPUNKTURA Terapija umjetnošću uskoro u Zagrebu

Ima li ljepše stvari nego ulicama grada Zagreba podariti jedno vrijedno rujansko događanje? To se upravo i ostvarilo kroz jedinstven kulturno – urbani događaj pod nazivom Artupunktura. Baš kao što akupunktura iscjeljuje tijelo i duh, tako i Artupuktura predstavlja terapiju Zagreba umjetnošću

Umjetnici će dodirom, pokretom kista, oblikovanjem objekata i skulptura ili igrom svjetla i sjene podariti umjetnost Zagrepčanima i njihovim gostima

U organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba i partnera pokrenuta je inicijativa koja za cilj ima zajedničkim umjetničkim djelovanjem na specifičnim točkama Zagreba probuditi njegovu vitalnu energiju kao i razviti prepoznatljivo događanje u rujanskom razdoblju. Radi se o osam kulturno – urbanih projekata na raznim lokacijama grada s naglaskom na razvoj kulturne ponude i pozicioniranja Zagreba kao kreativnog središta i odredišta urbane kulturne scene.

Od novootvorenih izložbenih studija preko javnih površina na području grada, napuštenih prostora na Ilici – zagrebačke žile kucavice, preko Dolca, renomiranih kulturnih lokacija kao

Promo 45

• 8. RUJNA 2021.

OSAM PROJEKATA ARTUPUNKTURE 1.) Projekt Ilica: Q’ART

9. – 30. 9. Projekt Galerija Ilica, Ilica od Trga Bana J. Jelačića do Britanskog trga 13. – 19. 9. Projekt Ilica: Q’ART – Sve boje Ilice, Britanski trg + Ilica od Frankopanske do Primorske

2.) 36 Mountains Studio – ‘Novo nasljeđe’ 14. – 30. 9. Vlaška 103

3.) Art & Grad – Umjetnost se oglasila

15. – 19. 9. Razne lokacije u gradu + Pop-up galerija u Laubi i u Arheološkom muzeju

4.) Art Zagreb

15. – 18. 9. Tehnički muzej Nikola Tesla, Hala V

5.) ALU Perspektiva – Nova generacija

16. – 19. 9. Akademija likovnih umjetnosti – Ilica 85, Park Akademije likovnih umjetnosti, Maksimirska ulica

6.) 9 dekada / 9 arkada- studio Boir

16. – 18. 9. Dolac (Premijerno prikazivanje/otvorenje: 16. 9. od 20 sati)

7.) Reli po galerijama – 10 zagrebačkih galerija 16. – 19. 9. Razne galerije

8.) Izložba dizajna ‘Prostoria 10’

25. 9. – 8. 10. Meštrovićev paviljon (HDLU)

Više o Artupunkturi i projektima pronađite na www.artupunktura.hr

što je Meštrovićev paviljon, Tehnički i Arheološki muzej te u Akademiji likovnih umjetnosti do raznih umjetničkih galerija. Na posve uobičajenim i potpuno neuobičajenim lokacijama – u prostorima galerija, na ulicama i trgovima, u parkovima, na fasadama zgrada, na ulici, u izlozima ‘propisat’ će se posebna kulturno – urbana terapija.

Umjetnici će dodirom, pokretom kista,

oblikovanjem objekata i skulptura ili igrom svjetla i sjene podariti umjetnost Zagrepčanima i njihovim gostima.

Umjetnici kao i lokacije su raznovrsni i osebujni, a ono što bi organizatori posebno istaknuli za posjetitelje grada Zagreba je Q’Art odnosno projekt koji će se odvijati na Ilici i Britanskom trgu kojim Ivana Nikolić Popović i Aleksandar Battista Ilić bogatim

Radi se o osam kulturno – urbanih projekata na raznim lokacijama grada s naglaskom na razvoj kulturne ponude i pozicioniranja Zagreba kao kreativnog središta i odredišta urbane kulturne scene

programom oživljavaju napuštene prostore grada. Po prvi put će djela najznačajnijih hrvatskih umjetnika biti izložena na fasadama, na ulici, u izlozima.

Odmah u blizini, svjetlosnim instalacijama predstavit će se glavni izvor života grada – zagrebačka tržnica Dolac u posljednjih devet desetljeća. Posebno zanimljivo iskustvo imat će posjetitelji deset galerija koje su se umrežile i osmislile svojevrsni ‘reli’. Naime, posjetitelji već u prvoj galeriji dobivaju mapu pa posjetom svake po jednu oznaku i na kraju, osvajaju simboličnu diplomu.

Artupunktura će uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba svim ovim projektima pružati jedinstvenu platformu kojom će približiti umjetnost svakome, Zagrepčanima i njihovim posjetiteljima te revitalizirati uspavane dijelove grada.

Ovo prvo izdanje Artupunkture donosi uistinu bogat i raznolik program s osebujnim umjetničkim tragom i prepoznatljivim pričama. Doživite Zagreb u kojem se, kao posebna i bez sumnje najugodnija terapija, slave umjetnost i umjetnici.

46 Kolumne

8. RUJNA 2021. •

Kolumne

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

OKO SOKALOVO

Kontakt: 020 350 670 • marketing@dulist.hr

PRETPLATI SE NA

Budi informiran prije svih

Razum i vjera Čeljade je stvoreno za prirodu, a priroda za čeljade. Kao liječnik, pitao sam se često, može li iz elemenata zemlje, iz nežive materije nastati život? Mislim, ne! Samo iz žive stanice nastaje život Razum je čovjekova sposobnost mišljenja, a vjera je naš odnos s Bogom. Bog je sveto, beskonačno i duhovno biće. Boga, kao Boga nikad nije bilo lako shvatiti. On je najtajnija tajna. Bestjelesan, nevidljiv, nepredočiv. Bog je prvenstveno duh. Duh je svuda prisutan. On je vrsta zračenja, ali ne fizičko zračenje. Mnogi se pitaju, postoji li uistinu Bog? Postoji, ali za postojanje ne odlučuju razumski, već duhovni razlozi. Uostalom, ljepota i dobrota ne mogu se razumom dokazati. Bog je pravedan, milosrdan i konačni sudac. Sigurniji i kraći put do Boga je put ljubavi, milosti i vjere.

Simbol vjere je vjerovanje, a sustav vjerovanja i obreda je zapravo religija.

Poznati Nobelovac Planch je izjavio: ‘Religija i prirodne znanosti se ne isključuju. Naprotiv, one se nadopunjuju i međusobno uvjetuju’. U jednom prethodnom tekstu spomenuo sam mnoge vrhunske znanstvenike i Nobelovce, kao vjernike. Trenutno se nekih prisjećam: Hartman (biolog), Frankl (psihoanalitičar), Sauerbuch (kirurg), Jordan (fizičar), Millikan (fizičar), Voght (astronom). A genij Einstein je rekao: ‘Bez religije, čovječanstvo će opet utonuti u barbarstvo’.

Na dnu čovjekove duše leži presnažna potreba za vječnim i beskonačnim Bogom. Njemački filozof Nietzsche ljevičar i ateist napisao je: ‘Vjera je iluzija. Bog je mrtav’. Uskoro se razbolio od duševne bolesti i nažalost preminuo 1900. U povijesti, sve ljudske zajednice imale su neku religiju: kršćanstvo, budizam, islam, židovstvo, šintoizam, a dvije najvažnije činjenice za religiju su vjera u posmrtni život i vjera u Boga. Opstojnost svijeta je dokaz opstojnosti Boga jer priroda iziskuje graditelja, a čovjek koji uzima ulogu Boga je na razini karikature. Odakle sklad, odakle zakonitosti u prirodi? Čeljade je stvoreno

Piše dr. Boris Sokal

Na dnu čovjekove duše leži presnažna potreba za vječnim i beskonačnim Bogom

za prirodu, a priroda za čeljade. Kao liječnik, pitao sam se često, može li iz elemenata zemlje, iz nežive materije nastati život? Mislim, ne! Samo iz žive stanice nastaje život. A tek vrhunska građa živih stanica. Muške i ženske spolne stanice, pa DNK, pa enzimi, itd.

Ovo je već ulaz u područje medicine i evolucije, koje se odigravala prije milijune godina. No, netko je sve to stavio u pogon. Svaki proizvod mora imati svog konstruktora i proizvođača. Bog je arhitekt svemira. A bezbožništvo?

Kao mislilačko i znanstveno načelo teorijski se utvrdilo u komunizmu i boljševizmu. Povod ovom tekstu je nedavno Elafitsko hodočašće u organizaciji udruge Hrvatski domobran Dubrovnik. Daksa, Jakljan, sveta misa u Luci Šipanskoj pa Slano. Komemoraciju su predvodili izvrsni katolički svećenici. Na spomenutim otocima ekshumirano je blizu tri stotine žrtava komunističkog režima. Svezani, bez odjeće, likvidirani metkom u potiljak.

I nevini! Kako znam da su nevini? Pa, nijedna žrtva nije prošla sudski proces.

A većina je likvidirana iza rata, ili pred sam njegov kraj. Do danas, ni jedan naredbodavac ili izvršitelj brutalnih ubojstava nije kažnjen! Također sam se prisjetio i Dekaloga. Deset Božjih zapovjedi. Zapovjedi vrijede za sve ljude! Određuju odnos prema Bogu i prema čovjeku. Dekalog je objavio Bog Mojsiju na dvije kamene ploče, na gori Sinaj. Bog kroz zapovjedi ne naređuje, već pita: Trudiš li se pridržavati zapovjedi? A puninu dekaloga čini ljubav: Ne ukradi! Poštuj oca i majku da dugo živiš! Ne svjedoči lažno! Ne čini preljuba! Ne poželi ništa od bližnjega tvoga! Ne sagriješi bludno! Ne ubij!

A najveća zapovijed je: Ljubi gospodina Boga svojega svim srcem i svom dušom i svim umom svojim! Nažalost, ateistima to ne odgovara, ne paše, jer oni ne prihvaćaju katolički nauk.

Oglas 47

• 8. RUJNA 2021.

Mali oglasi AUTOMOBILI

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Prodajem Hondu Civic 2016., prešla 95.000 km. Registracija 7/22. Kontakt: 098 966 5135

stan u Gružu za dvije osobe površine 50 m2 u blizini autobusnog kolodvora.

Cijena najamnine iznosi 3.000 kuna + režije. Zvati u popodnevnim satima.

Kontakt: 098 904 2496

Prodaje se Clio u super stanju. 2015

Iznajmljujem stan u Lapadu na duže

godina. Prešao 212 tkm. Cijena 35.000 kuna. Kontakt: 098 180 8996

Prodajem Alfa Romeo 166, 2,4 jtd, full oprema. Kontakt: 091 432 3088

vrijeme. Pogodan i za parove. Kontaktirati u terminu od 20 do 21 sat. Kontakt: 099 196 7121

IZNAJMLJIVANJE

Iznajmljujm kompletno namješten jednosobni stan od 50 m2 na lokaciji iznad autobusne stanice u Mlinima, Župa dubrovačka. Kontakt: 098 716 326

Iznajmljuje se namješten četverosobni

Iznajmljujem

stan 70 m2 u Komolcu – Čajkovica za 2.700 kuna plus režije. Kontakt: 098 288 414 ili 098 288 415

Iznajmljujem stan u Lapadu, blizina

bolnice i sv. Mihajla. Prozračan, bez vlage, 80 m2 + balkon 8 m2. To uključuje: dvije spavaće sobe, dvije kupaonice, hodnik, dnevni boravak. Poželjno za nepušače. Za sve ostale upite zvati.

Kontakt: 091 573 5673

Iznajmljujem stan na Pločama za jednu osobu na duže od 1. listopada 2021. Stan je jednosoban i potpuno namješten. Kontakt 098 966 7589 Dvosobni stan u Lapadu koji se sastoji od blagovaonice i kuhinje i dvije spavaće sobe. U neposrednoj blizini Orsana, 100 metara od autobusne stanice. Ispred stana je prostrani vrt te posebni ulaz u dvorište i stan. Stan je potpuno namješten. Najam iznosi 550 eura + režije. Stan je raspoloživ od 15. rujna 2021. do 1. lipnja 2022. Polog u visini jedne najamnine. Kontakt: 099 367 0330 Iznajmljuje

se potpuno opremljen

jednosoban stan na Babinom Kuku na dulje vrijeme, od 1. listopada 2021. Kontakt: 099 365 1257

Iznajmljujem sobu u Uvali Lapad na drugom katu s privatnim ulazom i WC-om u sklopu. Grijanje/hlađenje klima, frižider, mikrovalna, WIFi. Blizu Cinestara. Cijena 1.100 kuna plus režije.

Kontakt: 099 324 3537 ili 091 404 0981 Iznajmljujem jednosoban stan u Mokošici s parkirnim mjestom na duže razdoblje. Prijava moguća. Kontakt: 091 510 9386 Iznajmljujem jednosoban stan u Čibači, potpuno opremljen sa pripadajućim balkonom i parkirnim mjestom.

Kontakt: 098 950 8079 USLUGE Dajem lekcije iz kemije za osnovnu i srednju školu. Radim i pripreme za državnu maturu. Kontakt: 098 966 5135 Mladi par traži stariju osobu za brigu u zamjenu za nekretninu. Kontakt: 098 966 5135

HUMANITARNI PRILOZI DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA: umjesto cvijeća za pok. Nedu Perković, 400 kuna prilažu obitelji Feregja i Oblizalo; u spomen na drage roditelje, umjesto cvijeća, 400 kuna prilaže kćer Marija Križić; obitelj Anke i Balda Mojaša donacija 120 kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN: HR7924070001100305036. Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227.

Ivani Švarc - pomoć za rehabilitaciju uplata na OTP-banku br.

HR7224070003203480017: u spomen na pok. Stijepa Galjufa, Rudolf Gečević uplatio 200 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

NAPOMENA UREDNIŠTVA Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

Uređujem vrtove, đardine i okućnice – orezivanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kontakt: 091 614 3946 RAZNO Prodajem neraspakirani IKEA LEIRVIK okvir bračnog kreveta, boja: bijela/ Lönset, dimenzije: 140x200 cm, cijena: 1.000 kuna. Kontakt: 091 300 3007

20 kn

je cijena oglasa. Uplatu izvršiti na IBAN: HR032407000-1100365865.

DuList zadržava pravo uvrštavanja malih oglasa s portala dulist.hr UMRLI (OD 1. 9. – 8. 9. 2021.)

PETAR TOŠIĆ (1948.)

HASNIJA NUKIĆ (1934.)

JELE CAREVIĆ (1930.)

VANKI SAMBRAILO (1934.)

NIKO ČUPIĆ pok. Boža (1939.)

KLARE LJUBIĆ rođ. Papa (1937.)

NIKOLA SRINČIĆ pok. Pava (1951.)

BARO PAVLOVIĆ pok. Nika (1943.)

48 Sport EUROPSKO PRVENSTVO SENIORA DO 23 GODINE

Zlatne sestre Jurković

Naše veslačice su vodstvom od prvog zaveslaja utrke držale drugoplasirane Rumunjke na distanci pa je prednost naše posade na kraju iznosila sekundu i 42 stotinke

Veloluške sestre Ivana i Josipa Jurković osvojile su zlatnu medalju u dvojcu bez kormilara na Europskom prvenstvu seniora do 23 godine u poljskoj Kruszwici.

Tako su potvrdile svoju dominaciju u ovom uzrastu, gdje su ranije ove

godine postale svjetske prvakinje u češkim Račicama, pišu iz Hrvatskog veslačkog saveza.

Bila je to utrka u kojoj se vodila borba između posade Hrvatske i Rumunjske za prvo mjesto, ali naše veslačice su vodstvom od prvog zaveslaja utrke držale drugoplasirane Rumunjke na distanci pa je prednost naše posade na kraju iznosila sekundu i 42 stotinke. Treće mjesto je zauzela posada Ukrajine.

Sedma je to medalja za hrvatsko veslanje s Europskih seniorskih prvenstva do 23 godine od njegovog uspostavljanja 2017. godine, i prva zlatna.

— Čestitke veslačicama te treneru Aleksandru Vukojičiću na još jednom velikom uspjehu! – poručuju iz Hrvatskog veslačkog saveza.

Na prvenstvu su još nastupili Ivan Ante Grgić i Patrik Papac u dvojcu na pariće i zauzeli treće mjesto u finalu B, odnosno ukupno deveto mjesto, dok je Fran Šuk u samcu zauzeo peto mjesto u finalu B, ukupno jedanaesto mjesto.

Nažalost, posada dvojca bez kormilara u kojoj su trebali nastupiti braća Patrik i Anton Lončarić, morala se, na preporuku liječnika, povući s natjecanja nakon utrke kvalifikacija.

Izvor; foto: veslanje.hr

NA STAZI GORŠČICI

Ante Živković drugi na Prvenstvu Hrvatske u trailu Ante je ovu zahtjevnu stazu završio u vremenu 4:05:22 te osvojio 2. mjesto na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u trail-u Dubrovački atletičar Ante Živković osvojio je drugo mjesto na Prvenstvu Hrvatske u trailu, koje se

Prvenstvu Hrvatske u trailu održalo se u Zagrebu

održalo u Zagrebu.

— Na ‘Gorščici’, stazi državnog prvenstva, dužine 42,2km s visinskom od 2200m, Atletski klub Dubrovnik predstavljao je naš najbolji senior Ante Živković. Ante je ovu zahtjevnu stazu završio u vremenu 4:05:22 te osvojio 2. mjesto na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u trailu.

Atletski Klub Dubrovnik čestita Anti na ostvarenom rezultatu – poručili su iz kluba.

Sport 49

• 8. RUJNA 2021.

SREBRO I BRONCA Odličan uspjeh postigao je stolnotenisač STK Libertas Marinkolora Miho Simović na seniorskom prvenstvu Hrvatske

PH ZA MLAĐE SENIORE

Dvostruko zlato Marije Tolj

Foto AK Dinamo Zrinjevac

Marija Tolj okrunila se s dva zlata na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore Mlada bacačica diska Marija Tolj iz Orebića, inače članica AK Dinamo – Zrinjevac, okrunila se s dva zlata na Pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za mlađe seniore i seniorke, koje se održalo u Karlovcu. Prvog dana prvenstva

Prvog dana prvenstva Marija se okrunila zlatom u bacanju diska s rezultatom 57,05 m

Marija se okrunila zlatom u bacanju diska s rezultatom 57,05 m.

Drugo zlato stiglo je našoj olimpijki drugog dana natjecanja kada je kuglu bacila 15,42 metra.

Treba spomenuti kako je Marija sudjelovala na nedavno održanim Olimpijskim igrama u Tokiju. Tada je Marija s hicem od 61,48 m osvojila ukupno 13. mjesto kvalifikacija u bacanju diska, a za finale joj je nedostajalo samo 4 cm.

koje se održavalo u Vrsaru. Simović je osvojio srebrnu medalju u paru i brončanu u pojedinačnoj kategoriji.

DRUGI KSW PORAZ

Antun Račić izgubio borbu protiv Jakuba Wiklacza

Uoči borbe Račić je rekao kako želi vratiti pojas te da će dočekati svoju priliku i ponovno se boriti za titulu

Prva borba nakon gubitka pojasa

Antun Račić borio se u Varšavi na KSW 63 priredbi boriti prvi put otkako je ostao bez pojasa prvaka bantam kategorije. No, izgubio je od 24-godišnjeg Poljaka Jakuba Wiklacza, koji je do tada u borilištu KSW-a upisao po jednu pobjedu i poraz.

Uoči borbe Račić je rekao kako želi vratiti pojas te da će dočekati svoju priliku i ponovno se boriti za titulu.

Poljak Wiklacz pobijedio je ‘The Killera’ tako što je iskoristio priliku dok je hrvatski borac bio na koljenima te ga je gušenjem natjerao na predaju.

50 Sport

8. RUJNA 2021. •

SVJETSKO PRVENSTVO U PRAGU

Hrvatska peta na svijetu!

Mladi reprezentativci u Pragu su osvojili peto mjesto pod vodstvom izbornika Vjeka Kobešćaka

Jugaške boje na Prvenstvu u Pragu branili su Ivan Vukojević, Marko Žuvela, Ivan Jurišić, Luka Stahor i Marin Tomasović

Odličnim napadačkim akcijama u kojima je bilo svega, od kontri, sjajne realizacije igrača više, te jednog peterca (strijelac Brubnjak), Hrvatska je ‘ispreskakala’ Španjolce potpuno ih šokiravši visokim vodstvom 6:1. Njihov inače ponajbolji pojedinac i seniorski reprezentativac iz Tokija, vratar Unai Aguirre bio je ‘na streljani’ i potpuno nemoćan.

U utakmicama dviju momčadi koje su ipak u kvalitativnom pogledu izjednačene, odvajanje na ovakvu razliku najčešće je nenadoknadivo. To se pokazalo i sada u Pragu. Do kraja utakmice, Hrvatska niti jednom više nije ispuštala razliku na manje od 4 pogotka.

Točno onoliko s koliko je na koncu i utakmica privedena kraju.

U našim su redovima što se pogodaka tiče najbolji bili Marko Žuvela i Tin Brubnjak s po 3 gola. Marko Žuvela je proglašen i igračem utakmice.

Jugaške boje na Prvenstvu u Pragu branili su Ivan Vukojević, Marko Žuvela, Ivan Jurišić, Luka Stahor i Marin Tomasović, a reprezentaciju U20 vodi Jugov strateg Vjeko Kobešćak.

Odličnom su igrom naši mladi reprezentativci okončali nastup na Svjetskom prvenstvu u Pragu, za igrače do 20 godina. Hrvatska je u utakmici za 5. mjesto pobijedila Španjolsku 12:8

(6:2, 2:2, 1:1, 3:3). Presudna je bila prva četvrtina u kojoj je ‘slomljena’ španjolska obrana i napravljena razlika koju više do kraja suparnici nisu znali i mogli nadoknaditi.

IZVUČENE SKUPINE

TREĆU GODINU ZAREDOM

Jugaši saznali protivnike u Ligi prvaka

Jugu ponovno ‘Trofej Nardelli’

Jug Adriatic osiguranje nalazi se u skupini B gdje ga čekaju Pro Recca, Waspo Hannovera, Marseillea, Steaue Buchurest, Spandaua 04 i dva kvalifikanta

U Ostiji pokraj Rima, središtu talijanske plivačke organizacije, izvučene su skupine ovosezonske Lige prvaka, javljaju iz VK Jug Adriatic osiguranja.

Jug Adriatic osiguranje nalazi se u skupini B gdje ga čekaju ogledi protiv Pro Recca, Waspo Hannovera, Marseillea, Steaue Buchurest, Spandaua 04 i dva kvalifikanta. Skupinu A tvore FTC, Olympiacos, Novi Beograd, Barceloneta, Dinamo Tbilisi, Radnički Kragujevac i dva kvalifikanta. Četiri kvalifikanta dobit ćemo kroz tri kruga kvalifikacija. Prvo kolo preliminarne faze po rasporedu je 26./27. listopada.

Treću godinu zaredom, ukupno šesti put, Vaterpolski klub Jug Adriatic osiguranje osvojio je prestižni ‘Trofej Nardelli’, nagradu Hrvatskog vaterpolskog saveza za rad u mlađim kategorijama u protekloj sezoni. Jugaši su ukupno osvojili 114 bodova, čak dvadeset više od drugoplasiranog Primorja.

Mladi su jugaši osvojili naslov prvaka države u juniorskoj konkurenciji

Tekst/Foto: Hvs.hr

(finalni turniri u ostalim kategorijama nisu održani radi epidemiološke situacije) dok su u sva četiri finalna turnira Kupa Hrvatske (juniori, mlađi juniori, kadeti i mlađi kadeti) osvajali druga mjesta što znači da je na svim tunirima jugova mladost igrala u finalu. ‘Ovaj je trofej još jedna potvrda odličnog rada Jugove škole vaterpola iz koje je ponikao veliki broj bivših i sadašnjih velikana hrvatskog i svjetskog vaterpola’, ističu iz Juga.

Izvor: jug.hr

Jugaši su ukupno osvojili 114 bodova, čak dvadeset više od drugoplasiranog Primorja

Sport 51

• 8. RUJNA 2021.

OD DUBROVNIKA DO VUKOVARA

S Pila krenuo biciklistički maraton

POVRATNIK NA STAZU NIKO PULIĆ SEDMI U KUMROVCU

‘Došli smo do cilja!’

Bilo je jako teško, ali izdržali smo napor i uspješno završili rally – poručio je sin Nika Pulića Ivan Foto Facebook Ivan Pulić

Policijski službenici PU varaždinske i PU međimurske od početka Domovinskog rata pa sve do danas su boravili ili borave na ispomoći u Dubrovačko-neretvanskoj županiji S Pila je u nedjelju, 5. rujna krenuo biciklistički maraton ‘Od Dubrovnika do Vukovara – da se ne zaboravi’ kojeg organizira Policijska udruga, Regionalni klub IPA Međimurje, IPA Sekcija Hrvatska i Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora – Podružnica Varaždinske županije. Tako će se biciklisti provesti kroz županije u kojima su bili međimurski i varaždinski policajci na bojišnicama tijekom Domovinskog rata.

Naime, iz Čakovca i Varaždina, prije 30. godina, točnije 11. rujna 1991. godine, krenula je posljednja grupa policajaca Policijske uprave varaždinske (u sastavu koje je tada bila PU Međimurska) prema Vukovaru kako bi pomogli u obrani grada i okolnih naselja. Radi se o Postrojbi koja je dana 11. rujna 1991. godine sa 185 pripadnika, upućena na smjenu dotadašnje Zasebne postrojbe u Vukovar i ostala tamo do kraja obrane Vukovara. Od ukupnog broja upućenih pripadnika, poginuo je 21 policijski službenik, dok se za četvoricom još traga i vode se nestalima. Ranjeno je 66

policijskih službenika. Od posljedica rata i logora nakon rata preminulo je 11 pripadnika Postrojbe. Nakon predaje, 20. studenog 1991. godine, u srpske je koncentracijske logore Stajićevo, Sremska Mitrovica, Novi Sad i Beograd odvedeno 119 pripadnika Zasebne postrojbe, gdje su maltretirani, premlaćivani i izloženi drugim teško zamislivim zvjerstvima u trajanju od 20 do 269 dana.

Policijski službenici PU varaždinske i PU međimurske od početka Domovinskog rata pa sve do danas su boravili ili borave na ispomoći u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Posebno se može istaknuti doprinos Specijalne jedinice policije PU Varaždinske, koja je od 2. rujna 1992. godine upućena kao ispomoć na krajnji jug Hrvatske – na područje PU Dubrovačko-neretvanske. Obavljajući naložene zadaće, jedinica se na tom području zadržala do kraja ožujka 1993. godine.

Završetak maratona je u Vukovaru 12. rujna 2021. godine, odnosno nakon odvoženih 8 dionica.

Pulić je reli odvozio s Aleksandrom Kovačić iz AK Delta Sport

Došli smo do cilja! Drugo mjesto u Prvenstvu Hrvatske i 7. mjesto generalno za prvu povratničku utrku. Bilo je jako teško, ali izdržali smo napor i uspješno završili rally – poručio je na društvenim mrežama Ivan Pulić, sin proslavljenog dubrovačkog automobilista Nika Pulića, koji se za volan vratio proteklog vikenda nakon teške borbe s koronavirusom. Povratničku utrku najavio je krajem tjedna upravo Ivan napisavši kako će nakon duže bolesti i doslovno borbe za život, Niko Pulić odvoziti svoju ‘prvu’ utrku.

— Bit će to vikend pun emocija, a možda i prvi put u karijeri pobjeda neće biti bitna. Davali su mu puno duži oporavak, ali svojim sportskim duhom i optimizmom dobio je priliku da hakla ovaj vikend na Rally Kumrovec s Ford Fiestom Rally 4 – napisao je Ivan.

Tako je Pulić na reliju u Kumrovcu zauzeo 7. mjesto, a Ford Fiestu Rally4 vozio je s Aleksandrom Kovačić iz AK Delta Sport.

52 DuList IN RAZGOVOR SA ŽARKOM DRAGOJEVIĆEM

Koronavirus je iskristalizirao radnike od neradnika

Kroz 12 godina profesionalnog bavljenja sportom, naučio sam što je disciplina, organiziranost i kvalitetna raspodjela vremena.

Unatoč gomili obveza, naći ću vrijeme za odmoriti mozak Razgovarala Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Možda će vam Žarko Dragojević biti najprepoznatljiviji po radu u Kazalištu Marina Držića, gdje već skoro desetljeće djeluje kao glasnogovornik. Odnosi s javnošću jesu njegova struka, ali bavljenje glazbom neizostavan je dio njegovog života, još od srednjoškolskih

dana. S bendom Embassy 516, u kojem i dalje djeluje, izdao je dva službena albuma za Geenger Records, odsvirao na desetke nastupa i pobjeđivao na priznatim regionalnim glazbenim festivalima. Godine 2013. ovaj je nekadašnji vaterpolist pokrenuo s prijateljima,

Alenom Redžovićem i Marom Bošnjakom, udrugu ‘Audiovizualni centar Dubrovnik’ (AVCD) koja je neodvojiv dio njegova života. Posljednjih godina bilježe stalnu suradnju s dragim kolegama iz Art radionice Lazareti. Također, njegov skladateljski rad nije ništa manje zanemariv. Najpoznatiji je zasigurno kroz instrumentalnu glazbu za kazališne predstave te filmove. U petnaest godina autorskog rada, Dragojević je stvorio 130 skladbi koje su ušle u

DuList IN 53

• 8. RUJNA 2021.

REALITY ZVIJEZDA Engleska reality zvijezda Vicky Pattinson odmara u Dubrovniku. Na svom je Instagram profilu, gdje je prati 4,8 milijuna pratitelja, objavila nekoliko fotografija iz Grada.

‘Naš hotel je nevjerojatan, kao i osoblje i zaljubljena sam u Dubrovnik’, napisala je u opisu

autorsku bazu Hrvatskog društva skladatelja i ZAMP-a. Za sebe će reći da je pozitivna osoba. Prema svemu što radi, pristupa s pozitivom, kao i prema ljudima s kojima surađuje. Dozu optimizma, koju voli vidjeti u drugima, uvijek traži i u sebi. Zbog toga mu je drago što se tijekom pandemije koronavirusa, unatoč teškim vremenima, iskristalizirao dobar dio optimističnih istomišljenika koji su pristali raditi, odlučili stvarati i izvući najbolje iz cijele situacije.

Pandemija koronavirusa Vas je potaknula, dakle, na još veći rad...

Nije Vas ni u jednom segmentu ‘poljuljala’?

Gledajući iz perspektive Kazališta Marina Držića, ravnatelj teatra Paolo Tišljarić i ja, kad smo uvidjeli da će proračunska sredstva i broj posjetitelja i prodanih ulaznica biti neusporedivo manji, krenuli smo preuzimati dodatne obaveze za koje bismo sigurno prije mogli uzeti suradnike. Za dobar dio predstava, tijekom protekle dvije sezone, skladao sam autorsku glazbu te pomogao oko oblikovanja audiovizualnih materijala. Ono što možda ne bih radio, prihvatio sam raditi za istu plaću.

No, mislim da je to nešto što me osobno oplemenjuje i bio je dodatan motiv drugim kolegama da počnu razmišljati na isti način. Upravo je započela nova kazališna sezona i ponovno imamo čast raditi s redateljicom Livijom Pandur na komadu ‘Hamlet’ (evidencija zločina jedne monarhije). Autori teksta su Tibor Hrs Pandur i Livija Pandur prema dramama ‘Dan umorstava u povijesti o Hamletu’ Bernarda-Marie Koltèsa i ‘Hamlet’ Williama Shakespearea. Paolo i ja smo u godinama za nama ostvarili umjetničku suradnju na koju sam iznimno ponosan i vjerujem da je to samo jedna od uspješnih stanica u našim karijerama.

Kad gledam iz perspektive udruge AVCD, najnoviji projekt koji će od 10. rujna biti premijerno online javno dostupan je 90-minutna binauralna, 3D radio-drama ‘Macbeth’, nastala u internacionalnoj koprodukciji s američkom ‘The Psych Drama Company’ iz Bostona.

Komponirao sam cijeli soundtrack i specijalne efekte. Ovu adaptaciju kultnog Shakesperovog komada potpisuju redatelji Wendy Lippe i Larry Segel, a glasove su ‘posudili’ mnogobrojni iskusni, ali i mladi glumci koji su netom završili fakultetsko obrazovanje na prestižnom Harvardu i Berklee

koledžu. Moram istaknuti da je ovaj projekt ujedno uključio ArtLifting galeriju koja je posvećena isključivo pomaganju umjetnicima s posebnim potrebama te socijalno izoliranim osobama.

Plakat i vizuale potpisuje nadasve talentirani umjetnik Nick Morse, a radovi će biti vidljivi tijekom live streaminga od 10. do 24. rujna na online platformi OnTheStage od 0 do 24 sata gdje se već može kupiti i ulaznica.

Cijelo vrijeme je, u mojoj matičnoj kući, kazalištu, kao i u internacionalnom projektu, vrijedilo geslo da unatoč pandemiji, umjetnost ne treba stati, nego treba biti primjer. Poticajno je bilo taj dio života prilagoditi nastaloj situaciji. Koronavirus je iskristalizirao radnike od neradnika.

Je li imate dovoljno sati u danu za sve obveze?

Mislim da imam (smijeh). Od djetinjstva sam uvijek organiziran. Sa šest godina sam počeo trenirati plivanje pa kasnije i vaterpolo. Kroz 12 godina profesionalnog bavljenja sportom, naučio sam što je disciplina, organiziranost i kvalitetna raspodjela vremena. Sjetim se dana kad sam se trebao po buri i jugu, probuditi ujutro u 7 sati i uru kasnije plivati nekoliko kilometara ispod legendarnog balona u Gružu. Tijekom škole i fakulteta, radio sam nekoliko poslova.

Naučio sam isplanirati svoj dan te iskoristiti svaku minutu, od ranog ustajanja do večernjih sati. Unatoč gomili obveza, ostane mi vremena u danu za odmoriti mozak, uz neku seriju ili glazbu. Nikad se zapravo u potpunosti ne odvajam od glazbe. Uvijek ću naći vremena za smišljanje melodija, stvaranje glazbe, pjevanje… Postoje užurbani dani, oni koji donose više opterećenja. No, stvarno mislim da se dobrom organizacijom sve može!

Zašto ste se odlučili prestati baviti vaterpolom?

Negdje pred punoljetnost, u juniorskoj kategoriji, shvatio sam da me u tom razdoblju više zanima sviranje gitare, okupljanja u bendovima, izlasci i druženja na mjestima gdje sam se mogao upoznati s alternativnom kulturom i umjetnošću. Imao sam sve više manje interesa prema vaterpolu i bavljenju svakodnevnim aktivnim, fizičkim, sportskim načinom života te me sve više vukla glazba. Veliku podršku u toj odluci pružili su mi roditelji, a bezrezervno su uvijek poticali moje kreativne

ispod fotografije. Inače, Pattison se proslavila sudjelovanjem u reality emisiji Geordie Shore od 2011. do 2014. godine, a bila je i finalistica Celebrity Masterchefa. Foto: Vicky Pattinson Instagram

Za vrijeme fakulteta radio sam za jednu telekomunikacijsku tvrtku. Imao sam ponudu da ostanem za stalno raditi.

Ali, uvidio sam već tada da me bolji životni standard i veća materijalna sigurnost ne hrane, odnosno da me ne ispunjavaju

vizije i ideje, koliko god da su možda djelovale neostvarive tada. To rade i danas te sam na tome neopisivo zahvalan. Kad razmišljam o tih 12 godina bavljenja vaterpolom, za mene je to bilo predivno razdoblje moga života. Stekao sam prijatelje za cijeli život. Nijedan dio mog sportskog puta nije mi ostao u lošem sjećanju. Doduše, više ne pratim niti Jug, niti druge sportove. U potpunosti sam posvećen stvaranju glazbe i radu u kazalištu. Umjetnost i kultura postali su moji glavni interesi.

No, može Vas se vidjeti kao neizostavnog sudionika na Divljoj ligi?

Tako je. Dio sam ekipe Sovrnja Doli koja je više od deset godina na okupu. Riječ je o ljudima koji su odrasli skupa i uvijek su spremni odigrati nekoliko utakmica, napraviti roštilj i podružiti se u ležernoj atmosferi.

Već više od 10 godina djelujete na glazbenoj i kulturnoj sceni. Kad se vratite na početak, koje su se najveće promjene odvile tijekom razdoblja Vašeg djelovanja?

Osjećam da su prije ljudi, bilo u kulturi, bilo u sportu, bili povezaniji. Teško je istaknuti krivca za današnji život koji je jako ubrzan i sveden na prolazno te materijalno. Kad se vratim unazad, bilo je manje novaca, ali su ljudi bili povezaniji. Prije nije bilo mobitela, ali sam znao da će, kad izađem na neko mjesto, u određene ure, biti nekoliko mojih vršnjaka. Nije bilo potrebe za silnim dogovaranjem preko raznih društvenih mreža. Ljudi su bili zasigurno ležerniji.

Ali, nije to prisutno samo u Dubrovniku.

I ne mislim da ćemo se vratiti na staro.

Osjećam da su prije ljudi, bilo u kulturi, bilo u sportu, bili povezaniji

Kad možemo očekivati novi album Embassyja?

Za dvije godine bi trebao izaći novi album. Od samih početaka djelovanja benda, bilo nam je važno, kao mladim ljudima, nešto stvarati. Nešto što ćemo moći nazvati svojim djelom. Od samih početaka imamo veliku želju i ‘glad’ da napišemo pjesme koje nisu možda ni bile dobre, ali bile su – naše.

Nije se moglo prije s nekom lakoćom samostalno izbaciti nove ‘stvari’. Dio sam stare generacije koja još uvijek vjeruje da izvođač ne može razmišljati jednokratno i samo za jednu pjesmu, već mora promišljati o cjelini. Još uvijek vjerujem CD-u i vinilu te ih volim vidjeti na polici. CD i vinil nisu atraktivni formati, već djeluju trenutno kao

54 DuList IN

34 godine ima Žarko Dragojević

neka ‘vizitka’. Pokušavam što više svojih izdanja vidjeti u opipljivom izdanju.

Danas je u glazbi prisutan pojam ‘bedroom producera’. Tako je jedno od najpopularnijih pop imena Billie Eilish, s bratom producentom, diglo famu kako je dovoljno producirati glazbu unutar četiri zida, u svojoj sobi.

Mislim da je uz navedeno, potrebno itekako i dalje stvarati glazbu s drugim kolegama. Po meni je bitna ta energija koja se stvara u suradnji s drugim glazbenicima.

Kad započinje Vaš profesionalni skladateljski početak?

Embassy 516 izdao je dosad dva službena studijska izdanja za Geenger Records – Surveillance of the Environment (CD, 2012.) i Correlation (vinil, 2018.). Svaki od tih albuma je imao u prosjeku 15 objavljenih pjesama. Unatrag šest godina, izdao sam i šest samostalnih instrumentalnih albuma koji su bili vezani uz film, kazalište i mnogobrojne audiovizualne projekte. Moj profesionalni skladateljski početak je bio film ‘Skrivena strana medalja’ iz 2016. godine u koji me je uključio snimatelj i montažer Mišo Sorić, te imao prijateljsko povjerenje da to mogu napraviti kako treba za producente Hrvatski Film

d.o.o. Riječ je o dokumentarcu koji prikazuje život našeg sugrađanina Mihovila Španje, jednog od najtrofejnijih hrvatskih sportaša i nadasve velikog čovjeka. U tom trenutku morao sam zaboraviti na emotivnu i prijateljsku stranu koju imam prema Mihovilu i ostati profesionalan za dobrobit toga filma. Taj dokumentarac mi je bio veliki motiv da dodatno ‘zagrebem’ u skladateljsku, odnosno instrumentalnu karijeru.

Uključujete li u proces stvaranja i druge kreativne osobe?

Ciklus stvaranja i izdavanja glazbe je za mene već dugi niz godina posve prirodan proces. Kroz godine stvaranja, prošao sam možda i teži put jer sam dosta toga morao samostalno raditi – od prvog do zadnjeg koraka. No, smatram da ne mogu uvijek sve 100 posto samostalno raditi. Uvijek sam težio tomu da u proces stvaranja pokušavam uključiti druge ljude te njima prepustiti neke kreativne odluke. Riječ je o ljudima za koje znam da će isporučiti jednako kvalitetan proizvod. Smatram da suradnja s takvim osobama može samo nadograditi proces, ali i mene kao osobu.

U tome su neizostavni stalni članovi banda Tomislav Kličan i Ivica Glunčić

Žarkovu glazbu možete pronaći na službenoj web stranici www.zarkodrago.com

Nick Morse ArtLifting

8. RUJNA 2021. •

te niz stručnih suradnika; poput Antonina Šimića, Danijela Sikore, Hrvoja Nikšića, Igora Jurilja, Nore Mojaš, Made Milićević i mnogobrojnih drugih koje ću nenamjerno izostaviti…

Kad biste mogli birati između glazbe i kazališta, što biste prije odabrali?

Imam sreću da ne moram birati i da mogu spojiti ta dva segmenta te da se mogu isprofilirati u jednome i drugome.

No, da moram birati između svoje struke, odnosa s javnošću ili umjetničkog dijela svoga života, uvijek bih odabrao ovo drugo. Inače, radio sam za vrijeme fakulteta za jednu telekomunikacijsku tvrtku. Imao sam ponudu da ostanem za stalno raditi. Ali, uvidio sam već tada da me bolji životni standard i veća materijalna sigurnost ne hrane, odnosno da me ne ispunjavaju. Dobro je meni i to išlo (smijeh) i mogao sam ‘dogurati’ do tko zna kakve menadžerske funkcije. S druge strane, mislim da ne bi mogao biti sretan u takvoj životnoj ulozi. Ne bih se mogao probuditi sretan i nasmijan te takav leći u krevet. U kulturi i glazbi pronalazim sebe i ništa ne doživljavam kao teret. Ima boljih i lošijih dana, ali ovo za mene nije usputna stanica i vidim sebe u ovome cijeli život. Proteklih dvadeset godina, svaku zarađenu kunu i slobodan trenutak uložio sam u nadogradnju svoga školovanja ili kupnju audiovizualne opreme. Trenutno imam 34 godine i mislim da mogu u idućim desetljećima još puno toga dati u audiovizualnom svijetu i kulturi.

DuList IN 55

• 8. RUJNA 2021.

Stigao je Baldov najbolji prijatelj KRISTINA I MARIN DOBILI DRUGO DIJETE

Svoje čestitke uputili su Luka Modrić, Ivan Rakitić, Iva Majoli...

Foto Marin Čilić Instagram

Zahvalni smo što možemo reći da je Baldov najbolji prijatelj stigao. Sad smo tim od četiri člana

Proslavljeni hrvatski tenisač Marin Čilić i njegova supruga Kristina dobili su drugo dijete. Time se Čilić pohvalio na Instagramu uz poruku kako je njihova mala obitelj narasla za još jednog člana.

— Zahvalni smo što možemo reći da je Baldov najbolji prijatelj stigao. Sad smo tim od četiri člana – poručio je Marin te dodao kako je novorođeni dječak odlično, a njegova Kristina apsolutna ‘rock zvijezda’. Uz lijepi tekst, proslavljeni je tenisač objavio i fotografiju na kojoj se vidi njegova ruka kako drži ručicu novorođenog sina. Čestitke je obitelji među prvima uputio Ivan Dodig, Marinov kum, prijatelj te partner na teniskim terenima.

Svoje čestitke uputili su Luka Modrić, Ivan Rakitić, Iva Majoli... Podsjetimo, u svibnju ove godine Marin Čilić je objavio kako je Baldo spreman za ulogu starijeg brata.

56 DuList IN

8. RUJNA 2021. •

ZAVRŠNICA MIDSUMMERA

Danijela i Darko poveli publiku kroz prekrasno glazbeno putovanje Na kraju sedmog izdanja manifestacije izveden je koncert koji je slušatelje u Kazalištu Marina Držića poveo na putovanje kroz najpoznatije mjuzikle i filmove

Nagrađivani umjetnici sopranistica Danijela Pintarić i pijanist Darko Domitrović priredili su Dubrovčanima te turistima pravu glazbenu poslasticu Midsummer Scene Festival ove je godine bogatim programom razveselio brojnu dubrovačku publiku te njihove goste. Na kraju sedmog izdanja manifestacije izveden je koncert koji je slušatelje u Kazalištu Marina Držića poveo na putovanje kroz najpoznatije mjuzikle i filmove. Nagrađivani umjetnici sopranistica Danijela Pintarić i pijanist Darko Domitrović priredili su Dubrovčanima te turistima pravu poslasticu naslova ‘OVER THE RAINBOW – Music of stage and screen’ uvrstivši u program neke od najljepših

songova koje svi dobro poznajemo.

Skladbe Smile (Modern Times), Over the Rainbow (The Wizard of Oz), Think of Me (Phantom of the Opera), I Don’t Know How to Love Him (Jesus Christ Superstar), Memory (Cats), Buenos Aires (Evita), I Dreamed a Dream (Les Miserables)… samo su neke od uspješnica koje su se mogle čuti u gradskom teatru. Uistinu, veličanstvena završnica jedinog hrvatskog festivala na engleskom jeziku.

DuList IN 57

• 8. RUJNA 2021.

NASTUPOM RADOJKE ŠVERKO ZAVRŠILO 15. IZDANJE EPIDAURUS FESTIVALA

Istinska diva ljetnu turneju okrunila u Cavtatu

Niz ljetnih koncerata, odnosno turneju pod nazivom ‘Na moru ljubavi’, kojima obilježava 50 godina svog velikog hita ‘Kud plovi ovaj brod’, Radojka Šverko okrunila je baš u zagrljaju rujanskog Cavtata Jedna od najvećih hrvatskih pjevačica svih vremena, istinska diva Radojka Šerko nastupila je u subotu u ljetnom kinu Cavtat. Niz ljetnih koncerata, odnosno turneju pod nazivom ‘Na moru ljubavi’, kojima obilježava 50

godina svog velikog hita ‘Kud plovi ovaj brod’, Radojka Šverko okrunila je baš u zagrljaju rujanskog Cavtata.

Diva je tijekom jedne od kratkih

pauza, ispričala kratku anegdotu s mladom novinarkom.

— Pitala me da opišem svoj život u dvije rečenice… Dva braka, dva bivša muža, dvije kćeri, dva srčana udara, četiri Porina, od toga jedan za životno djelo i… Četiri stenta – rekla je Šverko.

Nastupom Radojke Šverko i njezina pratećeg sastava pod vodstvom prof.

Vladimira Babina završilo je 15. izdanje Epidaurus festivala. Umjetnica je tijekom dvosatnog druženja s publikom podsjetila na značajne pjesme iz svog repertoara, kao što su ‘Ništa nova, ništa nova’, ‘Lanterna’, ‘Svijet je moj’ i spomenuti ‘Kud plovi ovaj brod’ te mnoge druge.

58 DuList IN

8. RUJNA 2021. •

HUMANITARNA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U ŠULIĆA

‘Htio sam da ljudi vide svakodnevicu života u Africi’ Skupljat ćemo ponovno odjeću i obuću za djecu Afrike – naglasio je Vuković koji s Damjanom Šulićem dugi niz godina volontira u sirotištu Mali dom u Keniji. Dodaje kako će ponovno ići u Keniju, oko Nove godine.

— Sve će biti ‘last minute’, kao i prošle godine zbog restrikcija putovanja – rekao je Vuković.

Foto Zvonimir Pandža

Za Mali dom u Keniji ukupno je prikupljeno 11 tisuća kuna Turistički vodič Ivan Vuković Vuka i Damjan Šulić organizirali su humanitarnu izložbu ‘Djeca iz Malog doma’ u subotu u Beach baru Dodo u Uvali Šulić. Za Mali dom u Keniji ukupno je prikupljeno 11 tisuća kuna.

— Zadnjih devet godina fotografiram po Keniji. Htio sam izložiti fotografije kako bi ljudi vidjeli svakodnevicu života u Africi. Ljudi kad vide fotografije, vidjet će što znači siromaštvo u Hrvatskoj, a što siromaštvo u Africi. Stanovnici koji žive u kolibama od gliba, smatraju se jako bogatima – rekao je Vuković, čijih je desetak fotografija bilo izloženo u beach baru.

Inače, riječ je o petoj ovakvoj humanitarnoj izložbi.

— Uvijek nešto organiziramo prije odlaska u Afriku. Svake godine se potrudimo da nešto za njih napravimo.

DuList IN 59

• 8. RUJNA 2021.

OSVOJILE TREĆE I DVA ČETVRTA MJESTA NA PRVENSTVU HRVATSKE

Uspješne cavtatske mažoretke gotovo godinu dana, uslijed nemogućnosti održavanja treninga i intezivnih priprema tijekom nekoliko posljednjih mjeseci, Cavtatske mažoretke predstavile su se na ovom prvenstvu s tri koreografije koje su pripremile trenerice Ana Radojević, Lucija Urlović i Ivanka Barišić, u dvije dobne skupine: mlađe juniorke u kategoriji tradicionalni mažoret ples te juniorke u kategorijama tradicionalni mažoret ples i tradicionalni pomponi. Mlađe juniorke i juniorke u kategoriji tradicionalni mažoret ples zastale su korak do postolja, osvojivši četvrta mjesta, dok su juniorke u kategoriji tradicionalni pomponi osvojile treće mjesto.

U Kaštelima su nastupile Marta Alaki, Lana Barišić, Josipa Barišić, Lucija Bijelić, Ana Bilandžija, Mihaela Blažević, Lucija Butijer, Dora Caput, Barbara Dragun, Marijana Đuka, Marija

Cavtatske mažoretke predstavile su se na prvenstvu s tri koreografije Cavtatske mažoretke pod vodstvom trenerice Ane Radojević, nastupile su proteklog vikenda na 24.

Prvenstvu Hrvatske u mažoret plesovima, koje je u organizaciji Hrvatskog saveza mažoretkinja održano u Kaštelima. Nakon pauze u radu nakon

Cavtatske mažoretke predstavile su se na ovom prvenstvu s tri koreografije trenerica Ane Radojević, Lucije Urlović i Ivanke Barišić

Grbić, Marina Hanzijer, Iva Herendija, Anamarija Krik, Cvijeta Kolić, Mihaela Kolić, Lući Kušelj, Helena Miljanić, Ines Obad, Iva Orepić, Nika Orepić, Mia Radin, Anđela Rodić, Antonela Rodić, Mihaela Rodić i Paula Vojnić.

60 Promo

8. RUJNA 2021. •

UPISI U TIJEKU

S Malcem Genijalcem matematika je opipljiva, a ne apstraktna

Nakon uspješne dvije škole u Zagrebu i Šibeniku, Sarah Vuković, profesorica matematike i ‘master franšizer’ Malca Genijalca za cijelu Hrvatsku i Antica Filipović Grčić, sveučilišna specijalistica ekonomije, dovode Malca Genijalca poslovnom centru Dubrovnika Međunarodna škola za razvoj kognitivnih sposobnosti i intelektualnih potencijala djece pod nazivom Malac Genijalac otvorila je svoja vrata

u Dubrovniku, točnije u Gružu na adresi Dr. Ante Starčevića 20. Nakon uspješne dvije škole u Zagrebu i Šibeniku, Sarah Vuković, profesorica

matematike i ‘master franšizer’ Malca Genijalca za cijelu Hrvatsku i Antica Filipović Grčić, sveučilišna specijalistica ekonomije, dovode Malca Genijalca poslovnom centru Dubrovnika.

Radi se o edukacijsko-razvojnim programima za djecu od 3 do 12 godina kojih ukupno ima četiri. Programi su internacionalni, a u Dubrovniku su trenutno u tijeku upisi za dva; Numicom i Mentalnu aritmetiku. Oba programa su bazirana na VAK metodi (vizualno,

Promo 61

• 8. RUJNA 2021.

školska vezana sata koja se provode po potrebi djeteta i roditelja. Numicon se održava jednom tjedno s dva školska vezana sata.

Za koga su predviđeni ovi programi?

mag. prim. educ. Karmen Leto i mag. art. Klara Knego

auditivno i kinestetičko) pa djeca prilikom učenja kroz programe koriste osjet, sluh i vid. Kognitivni efekti postignuti ovim programima ne gube se po završetku školovanja, već postaju trajne sposobnosti i vještine koje polaznici Malca Genijalca posjeduju tijekom cijeloga života.

Numicon za djecu od 3 do 6 godina

Oxfordski program, Numicon je predviđen za djecu od 3 do 6 godina te služi za razvoj predmatematičkih vještina. U učenju se koriste numicon oblici koji su zapravo Montessori materijali prilikom čega svaki oblik ima svoju boju i označava broj. Dakle, djeca kroz igru i slaganje numicon oblika nesvjesno uče o brojevima i njihovoj praktičnoj primjeni. Brojevi se svladavaju u smislu njihovog čitanja i pisanja kao i odnosa između brojeva te na taj način brojevi djeci približavaju i prestaju biti apstraktnima. Numicon predstavlja uvod u Mentalnu aritmetiku koji je za svu djecu od 4 do 12 godina.

Mentalna aritmetika za djecu od 4 do 12 godina

Mentalna aritmetika, odnosno vješina brzog računanja potječe iz Japana gdje je uključena u kurikulum osnovnih škola. U Malcu Genijalcu radi se po originalnom Hikari programu s prestižne akademije Tomas Soroban iz Tokija. Djeca uče računati pomoću računaljke abakus uz pomoć koje vizualiziraju brojeve i na taj način brzo uče svladavati sve računske radnje. Mentalna aritmetika je disciplina koja se

temelji na 4 osnovne računske operacije: zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje te je podijeljena na dvije godine. Nema teoretskog gradiva nego se radi o čistom treningu za mozak koji jača fokus, koncentraciju, pažnju, potiče vizualizaciju te razvoj logičkog razmišljanja i maštu. Primjenom ove tehnike, djeca postaju bolja u svim svojim svakodnevnim zadacima i slobodnim aktivnostima.

Koncept nastave između ova dva programa se razlikuje pa se ako Mentalna aritmetika održava kroz tri školska vezana sata uz još dodatna dva

Kognitivni efekti postignuti ovim programima ne gube se po završetku školovanja, već postaju trajne sposobnosti i vještine

Programi su predviđeni za svu djecu, od djece koja su prirodno nadarena pa trebaju dodatnu poticajnu okolinu, djece kojoj treba pomoć brže svladati zahtjevno školsko gradivo do djece koja imaju problem s koncentracijom.

Svakom djetetu se pristupa individualno i grupe su jako male, najviše do 12 djece.

Kroz web platformu Malca Genijalca njihove učiteljice vode svojevrsni e-dnevnik o svakom djetetu. Učiteljice evaluiraju razvoj svakog učenika ponaosob iz sata u sat i shodno tome im dodjeljuju različite zadatke. Svakom se djetetu se pristupa individulano.

Putem web platforme djeca također mogu vježbati zadatke i međusobno se natjecati s djecom iz čitavog svijeta.

Domaća zadaća nije zahtjevna, ali služi kako bi se održao kontinuitet takvog načina razmišljanja i razvoja mozga iz tjedna u tjedan. Numicon i mentalnu aritmetiku djeci će držati dvije učiteljice iz Dubrovnika mag. prim. educ.

Karmen Leto i mag. art. Klara Knego koje su dodatno obučene i certificirane za provođenje ovih programa.

U tijeku su probni satovi pa se svi zainteresirani mogu predbilježiti putem web stranice www.malacgenijalac.hr kao i putem e-maila dubrovnik@malacgenijalac.hr ili direktnim pozivom na 0995324884.

62 DuList IN

8. RUJNA 2021. •

Sedam samuraja SLUŠNI APARAT

Piše Ivan Jelčić Foto Iron Maiden/ Parlophone Records

Novo stoljeće donijelo je nastavak legendarnih turneja uživo i niz solidnih albuma, no za band koji je ljestvicu postavio tako nebeski visoko u osamdesetima svi ti novi albumi zvučali su u najbolju ruku iznad-prosječno Samo jedna je grupa u povijesti zabilježila nevjerojatnu seriju od sedam izvrsnih albuma za redom i obilježila cijelo desetljeće bez ijedne makar malo lošije ploče. Naravno, ta grupa je Iron Maiden, i počevši od njihovog istoimenog debitantskog albuma pa sve do genijalnog ‘Seventh Son of a Seventh Son’ udarili su nezaboravan žig na cijele osamdesete. Usput su uspješno i zamijenili pjevača pa iako jedan dio baze obožavatelja i dan danas preferira originalnog vokalista Paula Di’Anna, glas Bruce Dickinsona danas je jedan od najprepoznatljivijih glasova u svijetu glazbe. U tom svojem prvom desetljeću Maiden je izdao i jedan od najboljih albuma uživo svih vremena ‘Live After Death’ i time zacementirao svoje mjesto među najboljim i najuzbudljivijim live bandovima.

Taj nevjerojatni niz uspjeha jednom je morao doći kraju, ali način na koji je grupa u punoj brzini naletjela na armirano-betonski zid zvan ‘No Prayer for the Dying’ na samom početku devedesetih bio je katastrofičan, i taj album do današnjeg dana ostaje uvjerljivo najveći promašaj grupe. Devedesete su bile brutalne za cijeli metal, i ostale poznate po serijskom egzodusu

pjevača koji su se u najgori mogući trenutak odlučili na solo karijeru. Rob Halford odlazi iz Priesta, Joey Belladonna iz Anthraxa, a Dickinsona mijenja lako zaboravljivi Blaze Bayley. Svi ti pjevači vrlo brzo su se vratili u gnijezdo, a povratak Dickinsona nagovijestio je bolja vremena za Maiden. Novo stoljeće donijelo je nastavak legendarnih turneja uživo i niz solidnih albuma, no za band koji je ljestvicu postavio tako nebeski visoko u osamdesetima svi ti novi albumi zvučali su u najbolju ruku iznad-prosječno. Šest godina nakon albuma ‘The Book of Souls’, sedam veličanstvenih samuraja (Steve Harris na basu, pjevač Bruce Dickinson, najbolji gitarski trio na svijetu: Dave Murray, Adrian Smith i Janick Gers, bubnjar Nicko McBrain i naravno Eddie The Head) izdali su svoj sedamnaesti studijski album ‘Senjutsu’ (Strategija borbe na japanskom), i moram priznati da je nakon više od tri desetljeća ovo prvi njihov album koji me je potpuno oduševio. U prvo slušanje ušao sam pun skepse uz saznanje da je album dug čak 82 minute (dva diska ili tri kolekcionarske ploče), drugi najduži ikad nakon preko 90 minuta Soulsa, no

Ako ste dugogodišnji obožavatelj Maidena, sigurno već danima vrtite ovaj novi album i uživate pa vam moja kolumna i nije bila potrebna za potvrdu izvrsnosti ove grupe

vrlo brzo sam sve svoje sumnje izbacio kroz prozor – ‘Senjutsu’ je sad i službeno njihov osmi najbolji album.

Za moj osobni ukus možda je mogao i biti petnaestak minuta kraći eliminacijom dvaju pjesama s prvog diska – ‘The Writing on the Wall’ i ‘The Time Machine’. Sigurno će nekima te dvije stvari biti i najdraže, daleko od toga da su loše, prva je i njihov prvi singl sa albuma, ali su nekako tipični šablonski prosječni Maiden bez kojih bismo mogli preživjeti.

Dvije najkraće stvari na albumu, ‘Stratego’ i ‘Days of Future Past’ idealne su za singlice, živahne žestoke pjesme kakve umije kreirati samo Maiden, dok naslovna stvar i ‘Lost in a Lost World’ odlično upotpunjuju cjelokupni doživljaj prve ploče. No, pravi užitak za vjerne obožavatelje stiže na drugom disku. Najbolje stvari Maidena uvijek su bile epski dugometražni doživljaji poput ‘Hallowed Be Thy Name’, ‘Rime of the Ancient Mariner’ i ‘Alexander the Great’, a njihov zajednički nazivnik bio je pisac – sve tri kompletna su kreacija Stevea Harrisa. I to je ono što dobivamo ovdje. Nakon jako dobre ‘Darkest Hour’ koje je Harris napisao zajedno sa Dickinsonom slijede tri njegove samostalne stvari – ‘Death of the Celts’ (moja omiljena stvar na albumu), ‘The Parchment’ i odjavna’Hell On Earth’. Čak i samostalno, ovaj disk s četiri stvari i preko četrdeset minuta glazbe vrlo lako bi se plasirao visoko na top-listi Maidenovih albuma. Jedina zamjerka, točnije cjepidlačenje je nedovoljno japanske tematike. Maideni su mi od malih nogu usadili ljubav prema konceptualnim albumima pa sam nekako očekivao više sadržaja iz zemlje izlazećeg sunca, no izvrsnog cijelog albuma više nego nadoknađuje taj ‘propust’.

Ako ste dugogodišnji obožavatelj Maidena, sigurno već danima vrtite ovaj novi album i uživate pa vam moja kolumna i nije bila potrebna za potvrdu izvrsnosti ove grupe. Ako ste pak nešto mlađi i napokon ste se odlučili razlikovati od vršnjaka tako da počnete slušati kvalitetnu glazbu, Senjutsu nije loša početna točka, no možda je ipak bolje da krenete od početka, apsolvirate osamdesete i onda se vratite na ovaj album. Užitak je zajamčen.

• 8. RUJNA 2021.

Oglas 63

64 Zadnja

8. RUJNA 2021. •

SAMOHRANOJ MAJCI KUPILI KOMPLETAN PRIBOR ZA ŠKOLU

Bravo tate i dobri ljudi!

POGLED STRAGA 14 Aktualno

Razgovor s Mihaelom Skurić

59 DuList IN

Jednoj smo obitelji koja je bila u teškom ekonomskom i socijalnom stanju platili račune struje i vode Facebook grupa ‘Tata je tata – Dubrovnik’ već je u više navrata pokazala veliko srce, počevši od pomaganja potresom stradalim područjima u Banovini pa sve do vrlo konkretnih primjera pomoći sugrađanima. U posljednjih dvadesetak dana sudjelovali su u nekoliko akcija u kojima su pomogli potrebitim obiteljima, a o svemu je ispred grupe na Facebooku izvijestio Ivica Hajdić.

— Uz podršku dubrovačkog sveučilišta koje je prepoznalo naš rad, a u organizaciji ‘Dubrovačke teniske lige’ i dubrovačkih studenata koje je okupio gospar Lauro Milanović, organiziran je humanitarni teniski turnir gdje će se sve prikupljene donacije uplatiti za jednu peteročlanu obitelj koja treba našu podršku. Prikupljanje sredstava

još traje. Sudjelovali smo na dobrotvornoj aukciji doma za starije i nemoćne osobe ‘Domus Christi’ i pomogli u akciji prikupljanja pomoći za ovu ustanovu kupnjom slika i nakita koju su izrađivali korisnici doma. Jednoj smo podstanarskoj obitelji u potrebi kupili novi štednjak i ventilator. Jednoj smo samohranoj majci s četvero djece kupili kompletan pribor za školu i teniske za svu djecu. Jednoj smo peteročlanoj obitelji kupili kompletnu spenzu i svu potrebnu školsku opremu za djecu.

Jednoj smo obitelji koja je bila u teškom ekonomskom i socijalnom stanju platili račune struje i vode (2130 kuna) – istaknuo je Hajdić i dodao kako ‘tate’ u sljedećih nekoliko dana čeka još humanitarnih akcija za pomoć različitim obiteljima.

Bravo mažoretke!

8 Aktualno

Donosimo detalje Popisa stanovništa

Sljedeći broj DuLista u prodaji od 15. rujna

U školama 19 ‘nestručnih’ učitelja

Čitajte nas na www.dulist.hr!

6 Aktualno