Dulist #546

Glazbene večeri u Lera i Taj Mahala

Duge tople večeri provedite na taracama Piano bara i restorana Taj Mahal. Čeka vas prava glazbena poslastica svaku večer od 19 do 22 sata u izvedbama vrhunskih izvođača: Maje Grgić i Vicka, Džemala Cakića i Tea Čipčića te dviju posebnih gošći iz Ukrajine – Iryne Voronkove i Alene Shapachke.

Aktualno

Hoće li građani kazniti one koji će na njima zaraditi zaokruživanjem cijena u eurima?

Zahvalan sam Bogu. Rastanci nisu lagani, srećom ovo nije potpuni rastanak Šime Zupčić TEOLOG

Cijela priča oko eura sad će malo potencirati ta poskupljenja cijena i nekako mislim da tehnički ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja zbog eura, ali uvijek postoje osobe, tvrtke, uslužne djelatnosti koje će iskoristiti priliku da svoje proizvode i usluge malo poskupe. Mislim da je onda na građanima da to procijene i ocijene, tržišno nagrade ili kazne nekoga tko je na njima pokušao zaraditi novce – Ivan Jelčić

Hrvatska se punom parom sprema za uvođenje eura, a već od 5. rujna očekuje nas dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Hrvatski sabor je proteklog tjedna usvojio Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj i time je priča gotovo u cije losti finalizirana. Dvojno iskazivanje cijena trebalo bi se protegnuti i na cijelu 2023. godinu. Kako su iz Vlade istaknuli u nekoliko navrata, tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak kod zamjene gotovog novca kune u euro, što će moći učiniti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. I nakon isteka roka, tj. neograničeno, građani će moći u Hrvatskoj narodnoj banci besplatno mijenjati novčanice kune za euro. Nakon turističke sezone trebao bi se znati i konačni tečaj konverzije kuna u euro. To je pak istaknuto početkom svibnja na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura na kojoj je premijer Andrej Plenković naglasio kako će uvo đenjem eura valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo nestati. Ista knuo je da će građani imati trajnu korist od pritiska na smanjenje kamat nih stopa te da će euro donijeti poti caj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga. Premijer je tada podsjetio da je plan da Hrvatska bude u europodručju od 1. siječnja 2023. godine.

Mi smo u fazi da se provodi naci onalni plan zamjene kune za euro, tu prije svega mislim na tehničke pri preme koje se zahtijevaju od strane H n B -a i države. Mi smo isto tako u fazi provedbe preuzetih obveza iz Europ skog tečajnog mehanizma II . U njega smo ušli 10. srpnja 2020. Intencija je da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune, a ostalo je svega nekoliko obveza koje će resori ispuniti – rekao je početkom svibnja premijer Plenković. Također, premijer je naglasio i da visoka razina štednja, ali i kredita u eurima jamči lakši pre lazak na euro te je istaknuo da depo ziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih

Piše Leona Rašica Foto Zvonimir Pandža

Nakon turi stičke sezone trebao bi se znati i konačni tečaj konverzi je kuna u euro

štednih i oročenih depozita, a 53 posto ukupnih plasmana banaka su u eurima. Poseban će se naglasak, istaknuto je na sjednici Nacionalnog vijeća, staviti na zaštitu potrošača kako bi se izbjegle bilo kakve situacije koje bi iskoristile proces zamjene na štetu potrošača, naglasio je Plenković te dodao kako je upravo to glavni razlog zbog kojeg se od 5. rujna kreće s dvojnim iskazi vanjem cijena. Važno je naglasiti kako će se novci na računima automatski zamijeniti, a fizički novac moći će se bez troškova i naknada zamijeniti u bankama i Hrvatskoj pošti. Riječima guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića na ovoj sjednici, što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra zbog uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom pred viđeno kako će se ta prilagodba izvršiti. Potrošač, naglašeno je, ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije.

Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke.

Po kojem tečaju konvertirati?

I dok svi ovi parametri zvuče optimi stično, treba ipak promotriti i uvjete u kojima Hrvatska ulazi u eurozonu, a ponajviše u ovom razdoblju do samog dvojnog iskazivanja cijena koje itekako obilježava inflacija. Postoji realna boja zan, a potvrdili su to i naši sugovornici, da će mnogi upravo na valu inflacije iskoristiti priliku i povisivati cijene kako bi ih u trenutku dvojnog iskaziva nja mogli zaokruživati u eurima te tako zaraditi više na svojim kupcima. Već sada se može naići na primjere pojedi nih proizvoda na kojima je cijena iska zana dvojno, a čija se cijena u eurima zaokružila naviše u samo mjesec dana. Bojazan se pojavila i kod ugostitelja koji su nam istaknuli kako nisu sigurni po kojem će tečaju konvertirati kune u eure i kako će formirati cijene. Sve smo to provjerili s našim sugovornicima u ovom broju DuLista.

Ekonomski stručnjak mr. sc. Ivan Jelčić sa Sveučilišta u Dubrovniku ističe kako oko tečaja ne bi trebalo biti bojazni jer je on na neki način već ‘uglavljen’.

Radi se otprilike o 7,53 kune za euro. Cijelo vrijeme se ide na to, a otkad je uveden euro u zadnjih 20 godina na neki način drži se taj omjer 7,5:1. Mislim da po tom pitanju neće biti neke velike promjene i da neće biti konfuzije. Sumnjam da će do problema

Ljudi su u Hrvatskoj poprilično navi knuti na euro, a pogotovo u Dubrovniku gdje imamo veliki postotak turista pa su i turistički radnici već naviknuti razmišljati u dvojnim cijenama – Ivan Jelčić

doći i zbog toga što dosta ljudi kod nas već dulje vrijeme i razmišlja u eurima. Svi koji kupuju ili prodaju automo bile ili nekretnine cijene izražavaju u eurima. Kad je netko kupio automobil u kunama? Ljudi su u Hrvatskoj popri lično naviknuti na euro, a pogotovo u Dubrovniku gdje imamo veliki posto tak turista pa su i turistički radnici već naviknuti razmišljati u dvojnim cije nama. Mislim da je jako dobar i pame tan potez da se dvojne cijene uvedu prije nego što prijeđemo na euro kako bi se ljudi mogli od rujna priviknuti do nove godine i moći će početi uspore đivati cijene u kunama i eurima. 7,53 je nezgodna brojka za računati u glavi, ako nešto košta 23 ili 34 kune, koliko je to eura? Ali, ovako će ljudi u butigama i na pumpama moći otprilike dobiti predodžbu koliko što košta u eurima, odnosno u kunama – govori Ivan Jelčić.

Naglašava kako ne smatra da je sada nepovoljan trenutak za uvođenje eura. Mišljenja je kako se u svakom trenutku bilo sada, za šest mjeseci, godinu dana ili više uvijek može pronaći neki razlog zbog čega bi nešto moglo biti nepo voljno pa tako i uvođenje nove valute.

Mislim da je krajnje vrijeme da se uvede euro pošto većina ljudi već raz mišlja u eurima. Mislim da su ljudi spremni za euro. Ne vidim neku veliku prednost u odgađanju njegova uvođe nja za šest mjeseci ili godinu, dvije. Mislim da će ljudi koji podržavaju uvođenje eura reći da je pravi trenu tak, a oni koji su protiv, pokušat će naći stotinu razloga zbog čega bi to trebalo odgoditi – ističe Jelčić.

Zarada na kupcima Pitali smo ga i za zaokruživanje u vidu povisivanja cijena određenih proi zvoda koje je već sada prisutno.

U trenutku kada uvođenje eura bude zakonski regulirano i kada će se morati napraviti dvojna cijena, zakon će jasno propisati o kojem će tečaju biti riječ. Sada nitko ne brani da, primje rice cijenu od osam kuna izrazite kao jedan euro, dva eura ili tri, ali pitanje je i to će se vrlo vjerojatno dogoditi, da će se određene cijene početi zaokruživati prema gore. Ako je sada nešto sedam kuna, zaokružit će se sigurno na euro, ne na 0,92 ili slično. Upravo zbog toga je dobro da se dvojne cijene uvode četiri mejseca ranije kako bi se ljudi mogli prilagoditi. Sadašnja poskuplje nja i inflacija koja je prisutna ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europskoj uniji ipak možda doprinose trgovcima da mogu malo više ‘zamutiti vodu’ jer ljudi su i sada već izgubili dodir s time koliko nešto košta s obzirom da cijelo vrijeme nešto poskupljuje. U zadnjih šest mjeseci vidjeli smo kako

Ne vjerujem da će biti problema. Cijeli taj propis može stati na pola stranice. Što se tiče konverzije, vjerojatno će tu doći do zaokru živanja cijena zbog čega bi se mogao dogodi ti mali porast, ali ne vidim da bi to trebao veliki problem

– Ante Vlašić

je nekoliko stvari poskupilo i to nema nikakve veze s budućim uvođenjem eura, već samo s poskupljenjima i inflacijom. Cijene za koje su ljudi navi kli da su godinama iste, sad su neko liko puta skočile. Cijela priča oko eura sad će malo potencirati ta poskupljenja cijena i nekako mislim da tehnički ne bi trebalo dolaziti do poskupljenja zbog eura, ali uvijek postoje osobe, tvrtke,

uslužne djelatnosti koje će iskoristiti priliku da svoje proizvode i usluge malo poskupe. Mislim da je onda na građanima da to procijene i ocijene, tržišno nagrade ili kazne nekoga tko je na njima pokušao zaraditi novce. Mislim da se neće tolika razlika prili kom promjene eura vidjeti, primjerice, u butizi kod određenih proizvoda, ali će se moći osjetiti u raznim uslužnim

5.rujna počinje dvojno iska zivanje cijena u kunama i eurima

djelatnostima od kafića, restorana do frizera gdje će biti zaokruživanja. Ako sada plaćam šišanje 50 kuna, kad bi se to preračunalo u 6 ili 7 i pol eura, oče kujem da će možda reći ‘daj osam ili čak 10 eura’. Tu ćemo vjerojatno, kad budemo gledali poskupljenja, trebati obratiti pažnju. U butigu idete svaki dan pa znate koliko što košta, ali ako idete na šišanje jednom u dva mjeseca ili u kozmetičarke, lakše ćete primi jetiti poskupljenje. Opet je tu pitanje tržišta – jeste li spremni ostati u iste frizerke za pet eura više ili ćete tražiti nekoga tko nije toliko poskupio. Pita nje je hoće li kupci kazniti ili nagra diti one koji su htjeli zaraditi na njima puno više – naglasio je ovaj ekonomski stručnjak.

Konkretno za djelatnost ugostitelj stva čiji su djelatnici iskazali zabrinu tost oko tečaja po kojem će iskazivati dvojne cijene pitali smo predsjednika Udruge ugostitelja Dubrovnik Antu Vlašića. Ni on ne očekuje velike pro bleme prilikom uvođenja eura, ali i iskazivanja dvojnih cijena.

Ne vjerujem da će biti problema. Cijeli taj propis može stati na pola stra nice. Što se tiče konverzije, vjerojatno će tu doći do zaokruživanja cijena zbog čega bi se mogao dogoditi mali porast, ali ne vidim da bi to trebao veliki pro blem. Već dulji niz godina mi smo mogli naplaćivati u ugositeljskoj djelat nosti u eurima. Bio nam je prije veliki problem kada to nismo mogli pa bismo izgubili dio novaca, a posebno kada bi došli gosti s cruisera koji bi imali eure, a ovdje bi im ostalo tih sitnih eura koje ne bi kod nas mogli potrošiti jer im se nije dalo ići za to u mjenjačnicu. Nisu ni svi ugostitelji naplaćivali u eurima iako su mogli, mi smo ovdje zastra šeni raznim inspekcijama, tumačenja pravila i zakona nedovoljno su jasna. Jedan kolega mi je rekao da se neće s time igrati pa da mu dođe netko i da mu kaže da je promijenio po jednom tečaju umjesto po drugom, a nije regi striran kao mjenjačnica. Velika većina se iz straha od Porezne inspekcije nije upuštala u to. Mi smo paralizirani stra hom od inspekcija već 30 godina tako da mislim da bi tu trebalo malo jasnije dati smjernice. Ali, ako Porezna uprava i Ministarstvo financija daju jasne smjernice, nikakvog većeg problema ne bi trebalo biti – mišljenja je Vlašić.

Kroz naše članove ćemo odraditi tu cijelu priču da bude etički korektna. Što se tiče samog procesa, tu ne bi trebalo biti nekih prevelikih problema s obzirom da će tečaj biti unaprijed poznat i egzaktan na tri decimale – Nikolina Trojić

Sve mora biti etički korektno Sličnog je razmišljanja i predsjednica Županijske gospodarske komore Niko lina Trojić. Ona pak naglašava kako je Županijska HGK uključena u definiranja smjernica i pravilnika te da će biti uklju čeni i u potpisivanje kodeksa o etično sti transparentnog ulaska u euro, ali i dogovora da se cijene neće mijenjati i podizati.

Kroz naše članove ćemo odraditi tu cijelu priču da bude etički korektna. Što se tiče samog procesa, tu ne bi trebalo biti nekih prevelikih problema s obzi rom da će tečaj biti unaprijed poznat i egzaktan na tri decimale. Onog trena kada, primjerice, ugostitelji budu imali cijenu, jednako će kao i kada stavljaju jelovnike na hrvatskom i nekom dru gom jeziku cijenu iskazati dvojno. Moglo bi biti problema ako im se mije njaju cijene namirnica i sirovina pa da im onda stara cijena određenog jela više ‘ne drži vodu’ pa je moraju mije njati. Ali, taj dio se mijenja i u kunama pa nije vezan uz euro. Priča o prelasku na euro ne bi trebala iziskivati nika kav drugi trošak osim onog jednokrat nog koji je vezan za softversko rješenje unutar njihovih blagajni i za njihove jelovnike. Međutim, vidim da je jako puno poslovnih subjekata pa i u pan demiji prešlo na online jelovnike putem QR koda što im je jednostavnije jer na dnevnoj bazi mogu mijenjati i cijenu i jelovnike. Drugog problema ne očeku jem – govori Trojić te dodaje kako je po njezinom mišljenju osnovna briga da Vlada uspije dogovoriti sve oko situa cije ulaska u mehanizam i sustav eura po definiranom tečaju i da cijeli proces privedu kraju.

Treba uzeti u obzir da nam je cijeli

proces omela korona, inflacija i situa cija s gospodarstvom i zaduživanjem gdje smo se mi našli u nešto nepovolj nijim okolnostima u odnosu na sve ove druge zemlje koje su ulazile u eurozonu i koje su imale bolje i lagodnije uvjete.

Hrvatska se zapravo našla u najtežoj krizi za ulazak u eurozonu koja je ikad bila. Naša inflacija u kojoj se nalazimo na prosjeku je Europske unije, a morat ćemo se mjeriti s dvije zemlje koje su najbolje pa s time ipak i dosta dobro stojimo – ističe Trojić.

Podcrtava kako za poduzetnike ne bi trebalo biti problema te da je veći iza zov na Vladi da svlada tehničke detalje koji su preduvjet za ulazak u eurozonu.

Određeni se parametri moraju mje riti i ako Hrvatska zadovolji te kriterije naš kreditni rejting, stopu inflacije koja ne smije biti veća od prosječnog zbroja dvije zemlje koje po tom pitanju naj bolje stoje. Mi već sada imamo dobre pokazatelje s našom inflacijom koja je na razini europskog prosjeka. Ni s nacionalne razine ne bi trebalo biti pro blema. Jedino ostaju potrošači i pita nje kako će se trgovina, ugostiteljstvo i ostale djelatnosti ponašati po pitanju cijena. Hoće li zaokruživati cijene pa na valu dosadašnje inflacije još malo dobiti prostora te pokušati podići cijenu i na taj način kompenzirati svoje gubitke još ostaje ‘u zraku’ kao neizvjesno. Ali, opet, oni su i do sada tržišno djelovali pa znaju koja je elastičnost njihovih potro šača, odnosno do koje razine mogu ići s podizanjem cijena i koja je cijena nakon koje potrošač više neće posegnuti za proizvodom ili uslugom. I to je dvosjekli mač – ako će posegnuti za podizanjem cijena, to bi im se moglo ‘obiti’ o glavu – zaključila je Nikolina Trojić.

Vićan ruši DUSTRA-u?

Upućeni smatraju kako Pero Vićan ima svoje prste u preslagivanju unutarstranačkih snaga ove lokalne stranke. Plan je, ističu, poljuljati vjernost između u javnosti prepoznatljivih lica i DUSTRA-e, što bi dovelo do daljnjeg osipanja ‘Dustrica’

nA, u trenutku kada su Dubrovčani na izborima izabrali svoje predstav nike u Gradsko vijeće, postalo je jasno kako će na

čelu sa Željkom Ragu žem teško zadr žati stečene ‘utvrde’ iz

prethodnog mandata. Raguž je, podsje timo, dobio samo dva vijećnička man data. Kad tome pridodamo i činjenicu kako je HDZ dobio njih tek sedam, s Raguževe dvije ruke nikako nisu mogli osigurati većinu od 11 vijećnika. I tu je uskočio Pero Vićan, iako su u početku postojale naznake kako Mato Fran ković ne želi ponoviti scenarij iz svog prvog mandata, kada mu je Vićan okre nuo leđa. Iako nisu službeno potpisali postizbornu koaliciju, danas svje dočimo ‘programskoj suradnji’ u kojoj su glavni akteri HDZ, Raguž i Vićan. Međutim, svi jako dobro znaju kako Vićan uvijek ima velike apetite kad je u pitanju kontrola nad gradskim tvrtkama, ali i pročelnička mjesta. I te je svoje apetite i ovog puta pokušao što više ‘utažiti’, zadržavši neke već ranije stečene pozicije (Vodo vod i Boninovo), ali i ulaskom u nove tvrtke, upravne odjele, nad zorne odbore... Pri tome je DUSTRA, sukladno broju osvojenih mandata, izvukla deblji kraj.

Od Sanitata do pročelnika Čelnik DUSTRA-e Željko Raguž, koji je usput budi rečeno u Grad skom vijeću osnovao klub vijeć nika s bivšim gradonačelnikom Androm Vlahušićem, uspio je

GRADSKI MUZEJI I GALERIJE

Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, srijedom zatvoreno

Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9–18, srijedom zatvoreno

Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, srijedom zatvoreno

Tvrđava Revelin: 9–18, srijedom zatvoreno

ipak čvrsto zasjesti u stolicu predsjed nika Uprave Luke Dubrovnik, koju je osigurao još u prošlom mandatu. No, mic po mic, počeo je ostajati bez svojih ljudi na ključnim položajima. Tako je na ‘zlatnu koku’ među gradskim tvrtkama, Sanitat, koju je u prethodnom man datu vodio DUSTRA-in čovjek Tomislav Tabak, oko bacio sam Vićan. Smjena je obavljena pa je na čelo Sanitata iz ban karskog sektora stigla nestranačka Kla udia Barčot. No, Vićan rad te tvrtke ite kako nadzire budući da je sebi osigurao predsjedavanje Nadzornim odborom. Ova tvrtka s novcima koje zaradi od naplate parkiranja raspolaže s dovoljno sredstava za zanimljive projekte, poput rekonstrukcije place u Gružu. Tu ćemo podsjetiti kako je procijenjena cijena tog projekta, otkako je na čelu tvrtke Sanitat direktorica Klaudia Barčot, a predsjednik Nadzornog odbora Pero Vićan, porasla sa 7,5 milijuna kuna do vrtoglavih 18,5 milijuna kuna bez PDV a. O tome je pisao i DuList, a vrtoglavi porast cijene izazvao je pravu buru u javnosti. Ipak, dvije pristigle ponude bile su niže od procijenjene vrijednosti. Zanimljivo je naglasiti kako dubrovačka javnost do danas ne zna tko će obnav ljati placu. Naime, 15. ožujka završen je rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku javne nabave za izvođenje radova na rekonstrukciji tržnice Gruž u Dubrovniku. Ponude su otvorene, utvrđeno je tko se javio i s kolikom cije nom te se krenulo u postupak pregleda i ocjene dostavljenih ponuda. I sve je stalo na tome!

No nije Raguž izgubio jedino poziciju u Sanitatu. Ostao je i bez svojih ljudi u gradskim upravim odjelima. Smijenjen je, naime, s mjesta pročelnika DUSTRA in Đuro Šutalo, a njegov se dojučerašnji upravni odjel vratio pod okrilje komu nalaca. Ipak, Šutalo je u novom omjeru snaga dobio mjesto zamjenika pročel nika u Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog ure đenja i gradnje.

Vratio se turizmu i moru

S druge je pak strane Vićan i u gradske odjele uspio utaboriti svog čovjeka. I to na uštrb Raguževe kvote. Naime, Anto nela Svilarić iz redova DDS-a postala je pročelnicom odjela kojega je u prošlom mandatu vodio Ragužev čovjek Marko Miljanić. Riječ je o odjelu za turizam, gospodarstvo i more.

Za sve one koji su se možda čudili Vićanom izboru baš ovog upravnog

Tvrđava Imperijal na Srđu: 9-20 svaki dan

Dom Marina Držića: 9–20.30, ponedjeljkom zatvoreno

Umjetnička galerija Dubrovnik: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Atelijer Pulitika 9-15, ponedjeljak zatvoreno

odjela, spomenut ćemo kako je u nje govom djelokrugu rada provođenje postupka dodjele koncesijskih odobre nja na pomorskom dobru, što je, govore nam dobro upućeni, jako zanimljivo čelniku DDS-a, a tu je i sudjelovanje u izradi prostornih planova te u odluči vanju o korištenju nekretnina u gospo darske namjene. Također, u djelokrug rada pročelnice Svilarić spada primje rice i sudjelovanje u izradi prijedloga visine gradskih naknada, poreza, pri reza i rente s posebnim naglaskom i pozornošću na poslovne rezultate gos podarskih subjekata. Ne treba zabora viti kako je Vićan pod svojim okriljem imao ovaj odjel, doduše malo izmije njenog naziva, u mandatu Andra Vla hušića. Tada je poduzetništvo, more i turizma u Gradu Dubrovniku vodio profesor Milan Perić, koji je sve do rujna 2014. godine, odnosno do razlaza, bio član Vićanove stranke.

Željko Raguž, odnosno njegova stranka, uspjela je osigurati nastavak kontrole nad Vrtlarom, gdje je već dulje vrijeme direktorica Alma Majstorović. No, Vićan očito u Vrtlaru ne vidi neki svoj značajni interes.

Dio Čistoće

DUSTRA je dobila i pokoji nadzorni odbor, a bivšeg čelnika Sanitata, ista knutog člana ove lokalne stranke, Tomi slava Tabaka smjestio je kao drugog direktora u Čistoću, uz HDZ-ovog Marka Ivekovića. Uvođenje drugog direktora u tvrtku izazvalo je u javnosti veliko neza dovoljstvo. Međutim, već se neko vri jeme u političkim i javnim krugovima priča kako Tabak napušta DUSTRA-u. Dapače, spominje se i njegov prelazak u okrilje HDZ-a, čime bi Raguž ostao i bez ‘udjela’ u Čistoći. Uz Tabakov odlazak iz stranke, naveliko se spominje kako Raguža napušta i već spomenuti Šutalo.

Upućeni smatraju kako, zbog svega navedenoga, Pero Vićan ima svoje prste u preslagivanju unutarstranač kih snaga ove lokalne stranke. Plan je, ističu, poljuljati vjernost između u javnosti prepoznatljivih lica i DUSTRA e, poput Tabaka i Šutala, što bi dovelo do daljnjeg osipanja ‘Dustrica’ kojih, prema Raguževim riječima ima nešto manje od 400. I nije bitno čiju će stra načku iskaznicu ‘prigrliti’, važno je da se poljulja Raguževa stranka, a ovim bi moglo nastupiti njeno urušavanje, što Vićan očito i želi.

Nije tajna kako Vićanu čelnik Dubro vačke stranke nije na listi omiljenih

Raguž tvrdi kako prijepo ra s čelnikom

DDS-a nema. Oni iz kampa nje ostavljeni su u – kampanji

Galerija Dulčić Masle Pulitika: 9-20, ponedjeljkom zatvoreno

Prirodoslovni muzej: ponedjeljak-petak 10-17, subotom 10-14, nedjeljom zatvoreno

Svi stanovnici DNŽ ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim postavima i izložbama.

osoba. Vidjelo se to i u posljednjoj pre dizbornoj kampanji kada ga je često žestok kritizirao, a u jednom od svojih javnih nastupa nazvao ga je i političkim uhljebom.

‘Nema prijepora’

Ako je suditi po izjavama Željka Raguža, u koaliciji, ups... programskoj suradnji cvjetaju ruže.

Raguža smo, naime, pitali, ima li kontra plan na Vićanov pokušaj ruše nja DUSTRA-e.

Nemam nikakav kontra plan. To su glasine koje nemaju veze s realnosti – odgovorio nam je Željko Raguž. Napo menuo je kako je sve stabilno, bez prije pora i nepredviđenih situacija.

Kad smo ga podsjetili na Vićanove napade iz kampanje, koji su i više nego dovoljan dokaz kako mu baš i nije drag, Raguž ističe kako je ‘kampanja kampa nja’, koja je završila.

Tad smo imali određenih prije pora, no izbori su završili i svi trebamo raditi u korist Grada. I s njim i s ostalim vijećnicima imam korektnu suradnju –govori nam čelnik DUSTRA-e te potvr đuje kako programska suradnja u Grad skom vijeću – funkcionira.

Na red je došao i Tomislav Tabak, odnosno njegov odlazak iz DUSTRA-e.

Na to Raguž ističe kako je to i točna i netočna informacija.

Toma Tabaka nikad nije zanimala politika. Nema ga u strukturama stanke, nije u Glavnom odboru. Prvi dan kad je došao rekao mi je da će se učlaniti reda radi, ali da ga ne zanima ni politika niti skupovi i takve stvari. Njega stoga nikad niste mogli vidjeti da daje bilo kakve političke izjave. I danas je njegov sta tus zamrznut, jer ni prije, a ni sad nije aktivan član – objašnjava nam Raguž.

Napomenuo je kako je s Tabakom imao jako dobar odnos i prije politike, budući da su radili u istoj kompaniji.

Vićan je Ra gužu ‘iz ruku’ izbio Sanitat, ali i čelnog čovjeka u odjelu za turizam, gospodarstvo i more

Imamo dobar odnos sad, imat ćemo ga i sutra bez obzira na sve. On nikad nije bio politička osoba, niti će to biti u budućnosti bez obzira na predznak same stranke – rekao je na ovu temu Željko Raguž, čime je ipak dao naslutiti kako bi Tabak mogao promijeniti boje stranačkog dresa.

Znači li to kako DUSTRA nije izgubila svoj ‘deal’ u Čistoći, Raguž spremno odgovara:

Ne, nije. Tomo je kvalitetno obav ljao posao u Sanitatu i na jednak način može pridonijeti i samoj Čistoći –zaključuje Željko Raguž.

Koliko ćete mjesečno platiti stan u gradu, Platu, Mokošici...

JOŠ SE ČEKA U područnom uredu Dubrovnik prijavljeno je 13 osoba rase ljenih iz Ukrajine, sa statusom stranca pod privremenom zaštitom. Trenutno se, naglasili su, još uvijek čeka prvo zapo šljavanje na navedenom području.

HOĆE LI NAS EURO POKOPATI? Iskazi vanje dvojnih cijena u kunama i eurima Hrvatsku čeka od 5. rujna, a već se počelo s ‘naštimavanjem’ cijena. One se ponegdje povećavaju kako bi u trenutku uvođenja eura mogle biti zaokružene na više iznose.

Najskuplji stan na kojeg smo naišli je jednoetažni ljepotan na Batali s cijenom najma 11.289 kuna. Radi se, kako stoji u kratkom opisu, o novom namještenom stanu na petom katu u centru grada s dva garažna parkinga, liftom, pogledom na grušku luku... Uz brojne pogodnosti, ovaj stan od 120 metara četvornih nudi se i s popustom ukoliko platite 12 mjeseci unaprijed

Prošle bismo godine na ovaj datum tek tužno odmahnuli glavom. Danas, srećom, imamo sezonu u punom zamahu, a svibanj je već ‘nagazio na gas’ i uzlaznom putanjom ponavljamo statistiku proteklih godina, ali – onih predpandemijskih.

S dolaskom turista, zarotira se i cijelo naše ‘monogospodarstvo’ – turi zam. To znači da nam stiže i velik broj ljudi koji će dio svog radnog vijeka, duže ili kraće, provesti u našem gradu. Oni, a i naši sugrađani koji su podsta nari, mahom su u potrazi za (privreme nim) stambenim rješenjem. Stoga smo provjerili što se na tržištu nudi, odno sno za koliko ćete i gdje pronaći stan za najam?

Kada upišete ‘Iznajmljivanje stanova, Dubrovačko neretvanska županija’ u tražilicu Njuškala, naše najpoznatije trgovačko komunikacijske platforme, pojavljuje se tek 19 oglasa. Vrlo ‘mršava ponuda’, s obzirom na to kako smo sad već zagazili u sezonu i priljev sezon skih radnika sve je veći – bilo doma ćih, bilo sa svih krajeva svijeta.

Krenut ćemo od vrha. Najskuplji stan na kojeg smo naišli je jednoetažni lje potan na Batali s cijenom najma 11.289 kuna. Radi se, kako stoji u kratkom opisu, o novom namještenom stanu na petom katu u centru grada s dva garažna parkinga, liftom, pogledom na grušku luku... Uz brojne pogodno sti, ovaj stan od 120 metara četvornih nudi se i s popustom ukoliko platite 12 mjeseci unaprijed.

‘Samo’ dvije tisuće kuna manje, toč nije 9031 kuna ili 1200 eura izaći će vas ‘raskošni stan u srcu Dubrovnika’ od 100 ‘kvadrata’. Stan je četverosobni, u stambenoj zgradi u Gružu. Stan se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje s blagovaonicom, tri spavaće sobe, dvije kupaonice i tri balkona.

Nailazimo na još jednog rekordera,

Pretresli’ smo tek dio ponude, a i napomi njemo kako, do zaključenja ovog broja, već i od ove ‘izdvojene ponude’ dio može biti iznajmljen

onog od 62 ‘kvadrata’ i 7526 tisuća kuna mjesečno. Radi se o dvosobnom jedno etažnom stanu u Lapadu, u visokom prizemlju, potpuno namještenom.

Što dalje to manje Iako već i ptice na grani znaju da što dalje to jeftinije, odnosno u Župi dubrovačkoj, Cavtatu, Konavlima, ili pak s druge bande, Zatonu, Trstenom... možete naći jeftinije stanove, ‘škic nuli’ smo i prema Župi, točnije Platu. I tamo smo naišli na jednog ‘rekordera’ od osamdeset kvadrata i cijenom od 6021 kuna mjesečnog najma. Stan je potpuno namješten i iznajmljuje se na duži vremenski rok.

Vratimo se prema gradu. Dvosoban stan od 68 ‘kvadrata’ u Mokošici pla tit ćete 5645 kuna, a namijenjen je za četiri osobe. Isključivo je na dugoročni najam...

Stan na Pločama, od čak 120 ‘kva drata’, platit ćete 6774 kune mjesečno. Za plaćanje 12 mjeseci unaprijed odo brava se popust od deset posto, a ovaj oglas nazvan je ‘prilikom’.

Kad usporedimo s drugim oglasima, cjenovno se, a s obzirom na lokaciju – i može nazvati ‘prilikom’.

Stiže nam ‘Pogled u plavo’

Dvosoban stan od 68 ‘kvadrata’ u Mokošici platit ćete 5645 kuna, a namijenjen je za četiri osobe. Isključivo je na dugoročni najam

Tu je i stan od 59 ‘kvadrata’ i 5193 kune u Svetom Jakovu, 40 ‘kvadrata’ na Montovjerni za 4064 kune... Brojni su stanovi u najmu u Župi dubro vačkoj – od Makoša do Mlina, a pro sječna cijena najma je oko tri tisuće kuna. ‘Pretresli’ smo tek dio ponude, a i napominjemo kako, do zaključe nja ovog broja, već i od ove ‘izdvo jene ponude’ dio može biti iznajmljen. Naravno, svatko ima aposlutno pravo staviti koliku želi cijenu najma za svoju nekretninu, a u svakom slučaju, ritam sezone diktirat će i ritam cijene najma. Koliko će sve to skupa biti održivo, saznat ćemo – na kraju ljeta.

Povodom obilježavanja jubi larne 25. ekološke akcije čišće nja podmorja projekt Pogled u plavo dolazi u Grad Dubrovnik u organiza ciji Centra za ronjenje i sportove na vodi abY ss, Ekološko ronilačkog kluba Ragusa i Plave promocije. U sklopu Pogleda u plavo za sve zainteresirane građane i goste bit će organizirana besplatna probna ronjenja s punom ronilačkom opremom, u kontroliranim uvjetima i uz stručno vodstvo instruk tora ronjenja 19. svibnja 2022. od 10 do 21 sat i 20. svibnja od 10 do 18 sati na lokaciji Peskarija/Porat. Zaronom u bazen Pogleda u plavo posjetitelji će imati priliku roniti uz razgledavanje podvodne izložbe fotografija poznatog hrvatskog podvodnog fotografa, Mar jana Radovića koja se nalazi na unutar njim stranicama bazena, prikazuje lje pote hrvatskog podmorja te pridonosi stvarnom doživljaju dubine. Za ronje nje uz glazbenu podlogu pobrinulo se Hrvatsko društvo skladatelja i stručna služba Z am P koji su se sa zadovolj stvom pridružili projektu, a podršku su pružili Dubrovačko – neretvanska županija, Grad Dubrovnik, Županij ska lučka uprava, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Turistička i ugosti teljska škola – Regionalni centar kom petentnosti te Dubrovački vatrogasci. Posjetitelji Pogleda u plavo će roniti uz sigurnost i stručno vodstvo instruktora ronjenja i ronioca Državne intervencij ske postrojbe civilne zaštite Republike Hrvatske uz podršku Centra za ronje nje i sportove na vodi ab Y ss i Eko loško ronilačkog kluba Ragusa, a sve u sklopu velike jubilarne ekološke akcije

RASPISAN NATJEČAJ Traži se direktor

HTZ -a

Dubrovačkom

prijavilo se 13 još se čeka na prvo

Sukladno Zakonu o turi Stičkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, odnosno na temelju odluke Turističkog vijeća H t Z -a s posljed nje 10. sjednice, Hrvatska turistička zajednica u utorak je objavila Natječaj za izbor i imenovanje direktora/direk torice Hrvatske turističke zajednice. Natječaj će biti otvoren 30 dana, toč nije do 16. lipnja do kraja dana. Neki od uvjeta koje kandidati moraju ispunja vati uključuju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, integri rani preddiplomski i diplomski sveu čilišni studij ili specijalistički diplom ski stručni studij, traži se i najmanje pet godina radnoga iskustva na ruko vodećim poslovima u turizmu ili naj manje 10 godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima koji odgova raju stupnju stečene stručne spreme, potrebno je znanje jednog i poznava nje dodatnog stranog jezika i dr. Uz dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta, kandidati prilikom prijave na natječaj moraju priložiti i prijedlog četverogo dišnjeg programa rada Hrvatske turi stičke zajednice. Odluku o odabiru naj boljeg kandidata, odnosno imenovanje direktora na mandat od četiri godine donijet će Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice.

U područnom uredu Dubrovnik prijavljeno je 13 osoba raseljenih iz Ukrajine, sa statusom stranca pod privremenom zaštitom. Trenutno se, naglasili su, još uvijek čeka prvo zapošljavanje na navedenom području

r at u u krajini traje već skoro tri mjeseca, a brojni Ukrajinci bili su pri morani napustiti svoje domove te se zaputiti u susjedne i obližnje zemlje u potrazi za barem koliko-toliko mir nim životom. I dok su im misli zaci jelo fokusirane na njihovu domovinu, mnogi od njih pokušali su u zemljama u koje su došli pronaći novi privremeni

dom i zaposlenje. Osobe raseljene iz Ukrajine mogu kod nas raditi putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pa nas je zanimalo koliko ih je do sada preko Zavoda zaposleno, odno sno koliko je njih pokazalo interes za zaposlenjem na području Dubrovnika. Ovu smo informaciju provjeravali i kra jem ožujka kada su osobe raseljene iz

NOVE CIJENE GORIVA Utorak je donio i nove cijene goriva. Prema podacima stranice Cijene goriva.info, Eurosuper 95 skuplji je za 13 lipa, Eurodizel jeftiniji je za 45 lipa, dok je autoplin jeftiniji za tri lipe.

Foto Zvonimir Pandža

HZZ-u

KRILA OLUJE U vojarni ‘Pukovnik Mirko Vukušić’ u Zemuniku proteklog je ponedjeljka održana prezentacija programa za ovu godinu i predstavljanje dva nova člana akrobatske grupe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva ‘Krila Oluje’.

‘Krila Oluje’ u sezonu 2022. ulaze u

Ukrajinaca, prvo zaposlenje

Ukrajine tek počele pristizati na naše područje. Tada su nam iz dubrovačke podružnice Hrvatskog zavoda za zapo šljavanje odgovorili kako se u tom tre nutku u evidenciju nezaposlenih u p U Dubrovnik nije upisala ni jedna osoba koja ima status stranca pod privre menom zaštitom. Situacija se nakon mjesec i pol dana samo neznatno pro mijenila pa je tako, potvrdili su nam iz dubrovačkog H zz -a, u područnom uredu Dubrovnik prijavljeno 13 osoba raseljenih iz Ukrajine, sa statusom stranca pod privremenom zaštitom. Trenutno se, naglasili su, još uvijek čeka prvo zapošljavanje na navede nom području. Krajem ožujka provje ravali smo i koliko je poslodavaca iska zalo interes za zapošljavanjem osoba raseljenih iz Ukrajine i tada nam je istaknuto kako su tri poslodavca iz Dubrovačko-neretvanske županije za to iskazala interes. Radilo se o ugosti teljskom objektu u Dubrovniku koji traži djelatnike na pripremi hrane i osigurava smještaj te o arhitektonsko građevinskom uredu iz Dubrovnika koji traži arhitekta projektanta. Javio se bio također i poslodavac s Pelješca, koji je ponudio sezonsko zaposlenje. U proteklih mjesec i pol i tu se situacija malo ‘podebljala’.

Ugostiteljstvo, građevinska zanimanja...

Ukupno je na području područnog ureda Dubrovnik 16 poslodavaca iska zalo interes za zapošljavanjem osoba sa statusom stranca pod privremenom zaštitom. Traže se djelatnici za jed nostavna zanimanja u ugostiteljstvu,

Ukupno je na području područnog ureda Dubrovnik 16 poslodavaca iskazalo interes za zapošljavanjem osoba sa statusom stranca pod privremenom zaštitom – HZZ Dubrovnik

građevinska zanimanja, prodavači –naglasili su iz dubrovačkog H zz -a. Podsjetimo, privremenu zaštitu stra nim državljanima odobrava Ministar stvo unutarnjih poslova na vrijeme od jedne godine te se u tom razdo blju osobe pod privremenom zaštitom mogu zaposliti bez dozvole za boravak i rad, koja se mora tražiti za državljane trećih zemalja. Osobe pod privreme nom zaštitom izjednačene su s hrvat skim državljanima te ostvaruju pravo na na zdravstvenu zaštitu, školovanje, prekvalifikaciju/dokvalifikaciju, uklju čivanje na tržište rada, pravo na rad, stambeno zbrinjavanje i socijalnu skrb. Proces zapošljavanja, odnosno prijava na HzMo i Hzzo, jednak je onome kad se zapošljava hrvatski državljanin, poručili su iz Hzz-a Dubrovnik.

Krenula isplata nacionalne naknade starijim osobama

Prema trenutnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koji se mijenjaju na dnevnoj bazi, od 25. veljače do 17. svibnja 2022. godine u Republiku Hrvatsku ušlo 17.942 raseljene osobe iz Ukrajine

Dodajmo i kako je prema trenutnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a koji se mijenjaju na dnev noj bazi, od 25. veljače do 17. svibnja 2022. godine u Republiku Hrvatsku ušlo 17.942 raseljene osobe iz Ukrajine od kojih žena 8.948 (49,8 posto), muš karaca 2.738 (15,3 posto) i djece 6.256 (34,9 posto). Također, od 25. veljače Ravnateljstvo civilne zaštite mobili ziralo je 40 objekata za zbrinjavanje raseljenih osoba od čega tri prihvatna i 37 kolektivnih smještaja, jednu tvrtku za pripremu i dostavu hrane, jednu tvrtku za pranje rublja te jednu tvrtku za prijevoz. Što se tiče smještaja po Hrvatskoj, u privatnom se smještaju trenutno nalazi šest osoba raseljenih iz Ukrajine, u kolektivnom smještaju 1.745 osoba, a u pojedinačnom smje štaju 16.191 osoba.

Isplata nacIonalne naknade za sta rije osobe za travanj 2022. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama započela je proteklog utorka. Nacio nalnu naknadu za starije osobe dobit će 5889 korisnika (64,77 posto žena i 35,23 posto muškaraca), za što je osigurano 4.821.488,64 kuna iz državnog proračuna. Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državlja nin koji je navršio 65 godina života, s pre bivalištem na području RH u neprekid nom trajanju od 20 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvariva nje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju, da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalen darskoj godini po članu kućanstva mje sečno ne prelazi utvrđeni iznos nacio nalne naknade za starije osobe od 820,80 kn. Uvjet je i da osoba nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi, da mu nije priznato pravo na uslugu smje štaja prema propisima o socijalnoj skrbi i da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja. Iznimno, korisnik prava na mirovinu i korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu može ostvariti pravo na naci onalnu naknadu za starije osobe pod uvjetom da se na njegov zahtjev obu stavi isplata mirovine, odnosno utvrdi prestanak prava na zajamčenu mini malnu naknadu.

Želim da Zbirka Baltazara Bogišića bude još jedan od kulturnih centara Cavtata i Konavala

Veseli me rad s istraživačima i kontakt s posjetiteljima kojih je sve više, kao i rad na samoj Zbirci, inventarizacija, skrb oko fizičke zaštite, organiziranje radionica, izložbi i drugih događanja. Radujem se što ću kroz sve to dobro upoznati Baltazara Bogišića, velikog i značajnog znanstvenika i sakupljača

Velika Vrijednost utkana je u pro store bivšeg Kneževa dvora u Cavtatu. U ovom značajnom renesansnom kompleksu od 1958. godine smještena je Zbirka Baltazara Bogišića. Riječ je o bogatoj ostavštini pravnog povjesni čara međunarodne karijere i europskog

Zbirka je produžetak njegovog istraživačkog rada i s njime u tijesnoj vezi. Najbolje se to vidi po zapi sima pravnih običaja i poslo vica te pred metima pravne simbolike koje je skupljao gdje god je mogao

ugleda, rođenog Cavtaćanina Balta zara (Balda) Bogišića. Zbirka, koja ima veliku znanstvenu, kulturno-povije snu i umjetničku vrijednost, u sastavu je Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku (HAZU) od 1955. godine. Početkom svibnja Zbirka je dobila novu upraviteljicu, povjesničarku umjetnosti i arhivisticu specijalisticu dr. sc. Ivanu Lazarević. Time je ponovno otvorena za istraživače, nakon više od dvije godine. Lazarević nam ističe kako ju je ugodno iznenadio veliki interes te da su se istraživači već počeli najavljivati za dolazak. ‘I to me veseli, volim raditi s ljudima’, naglašava. Ugostila nas je na taraci, gdje često dođu raditi posjetite lji, znanstvenici i istraživači, ali i ona osobno. ‘Najljepši ured’, dodaje. Pret hodno smo se upoznali i s gospođom Ankicom Gluhan, službenicom koja već četrnaest godina djeluje u Zbirci i njena je vrsna poznavateljica.

Nevjerojatna i izuzetno bogata zbirka

Ivana Lazarević nam ističe kako je nova dužnost za nju veliki izazov. Osim što voli izazove, voli raznolikost i krea tivnost, i zato je sigurna da će dobro i uspješno raditi te pritom uživati.

Većina poslova koji me čekaju kom patibilna je s mojim obrazovanjem i dosadašnjim radnim iskustvima jer sam završila studij povijesti umjetno sti, radila u arhivu, a bavila sam se i znanošću. Zbirka Baltaraza Bogišića je vrlo raznolika i zadovoljna sam što ću svoja raznovrsna znanja na novom radnom mjestu moći iskoristiti i pro širiti. Svakako ću morati savladati i nove vještine, čemu se posebno vese lim i dobro upoznati Zbirku ‘iznutra’

Sjajno bi bilo kad bi se mogla urediti i koristi ti i Bogišićeva rodna kuća, koja je u nepo srednoj blizini jer bi se u njoj mogli pružiti viši standardi zaštite građe i djelomice odteretiti prostor Kneževa dvora za događanja i izložbe

jer sam dosad u nju dolazila samo kao korisnik – kazala je. Bogišić je, kako navodi Lazarević, bio velik čovjek, u cijelom svijetu poznat i cijenjen pravni i povijesni pisac i istraživač. Njegova je zbirka nevjerojatna i izuzetno bogata. Ima preko 50 tisuća predmeta. Podsjeća kako ju je, nakon Bogišićeve smrti, iz Pariza u Cavtat dopremila njegova sestra Marija Bogišić-Pohl.

Zbirka je produžetak njegovog istraživačkog rada i s njime u tijesnoj vezi. Najbolje se to vidi po zapisima pravnih običaja i poslovica te predme tima pravne simbolike koje je skupljao gdje god je mogao. Bogatstvom se oso bito ističu zbirke grafika i inkunabula, koje su među najvećima u Hrvatskoj –kazala je. Bogišić je bio član Hrvatske, tada Jugoslavenske, akademije zna nosti i umjetnosti skoro od samog nje zina početka, tako da je i, kako navodi, logično da Akademija već preko šezde set godina skrbi za njegovu ostavštinu.

Vrijednost, bogatstvo i raznolikost Bogišićeve zbirke ogleda se u novom izložbenom postavu, koji je znalački osmislila bivša dugogodišnja upravi teljica Stane Đivanović. Zahvalna sam joj na tome, kao i na pomoći koju mi pruža u upoznavanju Zbirke – naglasila je. Posebno joj je drag jedan predmet koji je Bogišiću napravio njegov djed, a koji se isto zvao Baldo.

Riječ je o maloj, oslikanoj škrinji. Sačuvao ju je i nosio svugdje sa sobom –rekla je. Zanimljivost o ovom predmetu rekla nam je gospođa Ankica Gluhan. ‘U njoj su se čuvale smokve’, istaknula je.

Baltazar Bogišić sačuvao je neke predmete, rukopise te dokumente iz vremena Dubrovačke Republike.

Budući da smo u Godini dubrovač kog statuta, posebno bih spomenula da Zbirka sadrži nekoliko prijepisa Statuta, a Bogišić je, s češkim znan stvenikom Konstantinom Jirečekom i

Piše Maria Prkut Foto Zvonimir Pandža

Zbirka Baltaraza Bogišića je vrlo raznolika i zadovoljna sam što ću svoja ra znovrsna zna nja na novom radnom mjestu moći iskoristiti i proširiti

besprijekorno pripremio prvo izdanje Statuta koje je objavljeno 1904. godine – naglasila je i dodala kako je u pripremi izložba na tu temu. Spomenula je tako đer i zanimljivu priču vezanu uz razdo blje Domovinskog rata.

Naime, lokalno stanovništvo sudje lovalo je u očuvanju zbirke – sakrili su predmete u zidovima, podovima i gustijernama. Niti jedna stvar se nije izgubila. Sve se vratilo!

Bogišićeva rodna kuća U budućem radu u Zbirci Baltazara Bogišića, kako kaže, veseli je apso lutno sve.

Veseli me rad s istraživačima i kontakt s posjetiteljima kojih je sve više. Veseli me rad na samoj Zbirci, inventarizacija, skrb oko fizičke zaštite, organiziranje radionica, izložbi i dru gih događanja. Radujem se što ću kroz sve to dobro upoznati Baltazara Bogi šića, uistinu velikog i značajnog znan stvenika i sakupljača. Njegova zbirka

doista zaslužuje punu pozornost naše javnosti, a najavljuju se opet i strani znanstvenici koji žele proučavati dije love njegove zbirke, posebno arhiv –kazala je. Htjela bi da se javnost više educira o Bogišiću.

Htjela bih postići da ova ustanova bude još jedan od kulturnih centara Cavtata i Konavala, mjesto obogaćiva nja znanja, jačanja svijesti o identitetu i bogatom kulturnom nasljeđu. Neko liko je elemenata kojima treba posve titi posebnu pažnju, a to je povećanje vidljivosti i privlačenje istraživača i posjetitelja. Preduvjet za te planove je postizanje propisanih muzeoloških, arhivskih i knjižničarskih standarda, a prostor treba učiniti atraktivnijim i pristupačnijim kako za lokalno stanov ništvo, tako i za posjetitelje Cavtata i za istraživače. Sjajno bi bilo kad bi se mogla urediti i koristiti i Bogišićeva rodna kuća, koja je u neposrednoj bli zini jer bi se u njoj mogli pružiti viši standardi zaštite građe i djelomice

RAZNOLIKOST BOGIŠIĆEVE OSTAVŠTINE

Što se sve u Zbirci nalazi?

Bogišićeva knjižnica, arhiv i muzejske zbirke, poznate su u stručnim krugo vima po brojnim rijetkim i unikatnim primjercima. U knjižnici se, između ostaloga, čuva 66 inkunabula, 164 rukopisa i 165 zemljovida. Sabrana arhiv ska građa raspoređena je u 39 tematskih skupina (poglavito pravna povijest, narodni običaji i književnost te Bogišićev osobni arhiv s velikom prepiskom od 10 092 jedinice – 1481 korespondent). Među muzejskim zbirkama ističe se visoko valorizirana cjelina stare grafike (8.185 listova iz 16.–19.st.), jedna od tri najveće takve zbirke u Hrvatskoj, potom mala, ali sadržajno dragocjena kolek cija novca i medalja iz razdoblja od antike do kraja 19. st. (2.674 primjerka). Nadasve je zanimljiva zbirka od oko 150 predmeta s pravno-simboličkim zna čenjem, jedinstvena kolekcija takvog sadržaja u zemlji. Raznolikost Bogišićeve ostavštine upotpunjuje nekoliko manjih zbirki: djela likovne i obrtne umjet nosti, oružje, arheološki nalazi, etnografski i drugi predmeti.

1958.

Knežev dvor postaje sjedištem Zbirke Baltazara Bogišića

rasteretiti prostor Kneževa dvora za događanja i izložbe – govori nam Laza rević koja na umu ima brojne ideje koje bi mogle upotpuniti rad Zbirke. To su, među ostalim – izložbe, predavanja i radionice. ‘Moram sve zapisivati’, reći će kroz smijeh. U tome joj, u budućno sti, želimo puno uspjeha!

Ivana Lazarević i Ankica Gluhan

Dubrovačke Kružice podržale Katarinu i Mariju

– uspješne konavoske poduzetnice

Kako navode članice dubrovačkog ogranka Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, izbor poduzetnica iz Konavala nije slučajan. Svaka od njih priča jednu zanimljivu priču

Marija Šapro je od prije poznata javnosti kroz zanimljive izlete šarenim

Dubrovačke k ru žice o D lu čile su, uz Svjetski dan poduzetnica, subotu provesti u Konavlima, s poduzetni cama Katarinom Novaković i Mari jom Šaprom. Sve s ciljem osnaživanja poduzetničkog duha žena u ruralnim prostorima te pružanja podrške ovim hrabrim, odlučnim i uspješnim kona voskim poduzetnicama. No, kako navode članice dubrovačkog ogranka

Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, izbor poduzetnica iz Konavala nije slu čajan. Svaka od njih priča jednu zani mljivu priču.

Mlada Konavoka Katarina Novako vić, iz prvotne ljubavi prema konjima i prirodi uviđa poslovnu priliku i mogućnost da u skoroj budućnosti unaprijedi ponudu i pustolovni sadržaj u konavoskom polju. Marija Šapro je pak sa svojom obitelji od prije poznata dubrovačkoj javnosti kroz zanimljive izlete šarenim Renaultima 4.

Obje su prolazile kroz razne životne izazove, ali ostaju živjeti na svojim domaćinstvima te šire posao i uklju čuju svoje članove obitelji u njega. Predstavljaju pravi primjer poduzet ničkog duha žena.

Inspirativni su njihovi životni putevi i priče iza kojih se kriju veliki trud i lju bav, zahvaljujući čemu su i došle do uspjeha.

U pandemiji su prvo bile heroji, pa predmet poruge. A zaboravljamo da kad-tad svima treba medicinska sestra!

smo jedni drugima na oku, znamo se i funkcioniramo... Nema velikih bari jera na relaciji djelatnici – profesori –učenici. I po tome smo posebni – kroz uvodni razgovor priča nam Marijana Kulić, ravnateljica Medicinske škole Dubrovnik. Proteklog tjedna obilježili su akcijom njihov dan, a najavljuju ih još i više. Što su nam sve osmislili, kako škola danas ‘diše’, s kojim se pro blemima susreću... Priča nam za ovaj broj DuLista.

Koliko je učenica u ovom trenutku u školi? Ustvari, učenika i učenica? Ima učenika, u manjini su, ali ih ima! Zapravo, svake godine sve ih je više. Trenutno ih je 211. Odjela je devet.

A za koji odjel vlada najveći interes? U ovom trenutku najviše imamo odjela medicinske sestre – tehničari, ove godine su nam maturanti medicinski kozmetičari, a treći razredi su fiziote rapeuti. Ostalo su sve sestre. U pravilu se svake godine upisiva jedan razred sestara i jedan razred drugog smjera. Danas je sestara znatno više.

Manjak sestara je zapravo svjetski problem. Tako smo upisali dva razreda sestara, što ćemo ponoviti i ove godine. No, trebalo bi još godinama toliko upisivati da bi se popunile potrebe koje su u ovom trenutku vidljive

Mala s M o škola p o svemu – po broju odjela, po broju učenika, samom prostoru... Velik je to problem, prven stveno organizacijski. Problem je pro vođenja nastave, prakse, vježbi, jer

smo specifična škola. Imamo velik broj vježbi, nedostaje nam i kabineta... Pro storno smo ograničeni. S druge strane, to nam je plus zato što smo nekako svi skupa kao jedna velika obitelj – svi

Razlog je jasan – deficit sestara. Da, u cijeloj županiji, državi... Manjak sestara je zapravo svjetski problem. Tako smo upisali dva razreda sestara, što ćemo ponoviti i ove godine. No, tre balo bi još godinama toliko upisivati da bi se popunile potrebe koje su u ovom trenutku vidljive. S druge strane, pone kad nam pate općeobrazovni predmeti. Gubi se satnica, norma... A mali smo da bismo upisivali i treći razred. Ipak,

Razgovarala

strukovna smo škola i postojimo da bismo stvarali kadar nužan na tržištu. Svi znamo da su posljednjih godina to – sestre.

Medicinske sestre – kada čovjek čita o njima, uvijek se javljaju dvije asocijacije – prva je da je to poziv, a ne posao, a druga da su – potplaćene. Odnosno, nesrazmjer između percepcije drugih ljudi o tom poslu i njegove stvarne vrijednosti je ogroman. Od plaće, poštivanja... Kad tad svima će nama trebati – sestra. Naišla sam nedavno na citat: ‘Postoje samo četiri vrste ljudi na svijetu – oni koji su bili njegovatelji, oni koji su sada njegovatelji, oni koji će tek biti njego vatelji i svi mi kojima će trebati njego vatelji!’ To je živa istina! E sad, zašto su ljudi čudni? Dvije godine iza nas pokazale su koliko je zdravstvo bitno i koliko su sestre bitne. One su najveći dio borbe i ‘povukle’. U početku su ih dizali kao heroje, na kraju je ispalo da se nažalost rugaju s njima. Oma lovažavaju ih. Čime su to zaslužile? Poput profesora. Danas se sve gleda kroz novac, odnosno plaće. Svi znamo koliko je prosvjeta potplaćena, stoga postaje predmet izruge mnogih... To je sličnost sestara i profesora, primje rice. Sigurno ima još primjera, ali pot plaćenost je ključni faktor za porugu. To za sobom poteže pitanje interesa za upis u školu.

Ipak, za školu i sestre napravljeno je dosta.

Velik korak u našoj Županiji! Istina, puno je napravljeno za sestre. Od sta nova u planu, subvencija za podsta narstva... U razgovoru za zaposlenim sestrama osjetim zadovoljstvo i da je napravljen korak naprijed. Sestre su važne!

Doktor će ti pomoći, ali sestre će ti olakšati?

Točno. Liječnik je taj koji će usposta viti dijagnozu, odrediti terapiju, mak simalno pomoći pacijentu. Sestra je ta koja će njegovati pacijenta, provoditi tu istu terapiju, hraniti ga, biti uz njega od prvog dana do dana izlaska iz bol nice... Tu su naravno i domovi umirov ljenika, domovi zdravlja... Na tim mje stima prvi kontakt je sestra, koja će vas sigurno dočekati s osmijehom i koja će imati strpljenja za sve nas, različite ljude. Zato to jest poziv i ovo je škola koju ne može svatko niti završiti, niti proći. Jednostavno trebate imati ljubav prema čovjeku.

...i dobar želudac.

Mi zapravo nikad ne razmišljamo što ti ljudi vide. Ne u cijelom radnom

ZAJEDNIČKA AKCIJA

U znak zahvale!

Iz Medicinske škole Dubrovnik i Turističko-ugostitelj ske škole Dubrovnik došli su na zajedničku ideju ovog Uskrsa za nama – svojevrsnu zahvalu medicinskom osoblju.

Izabrali smo Uskrs kao povod, njihovi učenici su pri premili kolače, pinice i ispengali jaja, a naši odnijeli na odjele. Iz te zahvalnosti prema svemu što čine, a povo dom Dana zdravlja, koji je zapravo dan naše škole, ali smo ga ove godine morali odgoditi na drugi važan dan – Međunarodni dan sestrinstva. Svakako, ideja je puno, nadamo se da ćemo ih što više izrealizirati – naglasila je ravnateljica Marijana Kulić.

vijeku, već samo u jednom danu. Često se povežu s pacijentima i to i njima samima zna biti teško. Prirodno je imati emocije, ne možete se skroz isključiti. Žena koja je danas, primje rice, imala 12-satnu smjenu, dolazi doma svojoj obitelji i maksimalno joj se posvećuje, emocionalno i fizički. Dakle, za biti medicinska sestra, teh ničar... Potrebno je imati puno snage. One su i psiholozi i njegovatelji, rame za plakanje – sve su! Sestra mora biti čvrsta karaktera. Zato smo tu da im olakšamo taj put.

Proteklog tjedna obilježili ste Dan sestrinstva, ‘odgođeni’ Dan škole. Imali ste mnoštvo akcija. Ustvari, često ih imate? Moram priznati da smo se iznenadili odazivom ljudi na akciju mjerenja šećera i tlaka u krvi. Prethodnih godina u zajedništvu s Crvenim križem imali bismo akciju jednom u godini. Rekli smo – a zašto ne bismo to radili kroz cijelu godinu? Pa tu smo! Iz Gradskog društva Crvenog križa su prihvatili pri jedlog, i sad je akcija svaki zadnji petak u mjesecu – ispred Sponze, u Gružu na placi i kraj DTS -a. Odaziv je bio ogro man. Uspjeli smo u našem cilju – pota knuli smo ljude na razmišljanje o nji hovom zdravlju.

Na koji način? Otkrili smo strašno velik broj ljudi s visokim i tlakom i šećerom, a nisu znali! Te dvije stvari prve reagiraju na stres. Posljedica je to našeg današnjeg načina života.

Imate i jednu akciju koja mami suze na lice.

Naše učenice na Pedijatriji će čitati – već smo krenuli s tim programom –pripovijetke malim pacijentima. Gle dat ćemo da ta akcija bude trajna. Divno je što bolnica ima sluha za akcije, nikad nas nisu odbili koliko se moglo u sklopu mjera. Suradnja s Bolnicom i

Domom zdravlja nam je zaista fanta stična. Otvorili smo se i prema domo vima umirovljenika, drugim domo vima zdravlja... Županija nas odupire u svemu, na čemu smo iznimno zahvalni. Lijepo je imati podršku sa svih strana! Naši djelatnici u školi su iznimni, kre ativni i voljni. Kao i učenici!

Postoji zanimljiva poveznica pandemije i vaše male škole.

Da, u pandemiji se pokazao velik inte res za ovom školom. Čak sam mislila da su možda uvidjeli koliki su heroji sestre i tehničari, a velik broj uče nika to mi je i potvrdio. Mada, oni su zapravo djeca, i bit će djeca do kraja petog razreda, veliki su emotivci... Ali, očvrsnu kroz praksu. Svakako, mi smo ti koji možemo od njih puno naučiti. I drže nas mlađima.

Mi zapravo nikad ne razmišljamo što ti ljudi vide. Ne u cijelom radnom vijeku, već samo u jednom danu. Često se povežu s paci jentima i to i njima samima zna biti teško. Prirodno je imati emocije, ne možete se skroz isključiti

Masline navrće već 30 godina, a one mu u zahvalnost daju i do 16 tona godišnje

Na plemki se još malo zareže sa strane, gdje ljubi koru od podloge. Pri ljubi se i dobro se zatvara voskom i trakom. Zatvori se i onaj dio gdje su listovi otkinuti, da ne bi dušili sokovi

Navrće se sad kad krenu sokovi, kad se odvaja kora. U primorskom dijelu to bude od 15. travnja do 15. svibnja. Nekako je to razdoblje uzeto kao najbolje za navrtanje. Uzima se dvogodišnja grančica, mora biti drvenasta, ne mladi izboj jer onda nema efekta prilikom navrtanja

’Ako obrađuješ tlo ispod masline moliš je da rodi, ako je uz to gnojiš zaklinješ je da rodi, ali ako je režeš tada je prisi ljavaš da rodi’.

Ova pravila maslinarstva izre ka O je Junius Modestus Columella, veliki poznavatelj agrikulture još u

prvom stoljeću nakon Krista i vrijede i dan danas. No, sve to ne znači ništa, ako maslinu nema što oprašiti. To pogotovo važi za našu najznačajniju sortu oblicu. Mnogi su se njome teško razočarali jer sav trud ne daje rezultat. Lažeš k’o maslina u cvijetu, još je jedna izreka koja dobro oslikava problem

nedostatka oprašivača. Masline su pune rese i obećavaju bogat rod, a onda kad cvijet otpadne vidimo da se nije zametlo ništa. Oblici treba dobra zima, kakve su sve rjeđe, da bi uopće dala plodne cvjetove i onda joj treba pomoć oprašivača. Umjesto pilanja do panja i sadnje drugih sorti, može se masline nacijepiti sortom koja nam treba. Navrnuti se može cijelo stablo, gdje se ispila cijelo stablo na otprilike pola metra od zemlje ili pojedinačna, čak i više grana u krošnji. Najbolje je rasporediti oprašivače ravnomjerno po masliniku kako bi u cvatnji sve imale dovoljno polena za oprašivanje. Polen

Piše/Foto Zvonimir Pandža

je inače jako sitan i može doletjeti čak i s par kilometara daljine, ali ko je blizu oltara bolje misu čuje.

Gospar Mato Čupić iz Gornjih Vataja inače je mehaničar, ali masline su mu prva i najveća ljubav. Poznaje maslinu, to mitsko drvo Mediterana, do same srži. I kada to kažemo, zaista je tako –navrće ih već trideset godina. Masline mu u zahvalnost daju, njegovih 500 lje potica, do 16 tona godišnje. Kako i neće, kad se ‘ljube’. Razlog je to bio i više nego odličan za reportažu iz čarobnih Konavala, a gospar Mato nas je doče kao s košićem alata, spreman za set brzinskih pitanja o navrtanju maslina.

Navrćem ima i trideset godina! Naučili su me pokojni Pavle Bakarić i pokojni Ivo Caput, veliki stručnjaci, doajeni maslinarstva u Županiji – kaže za početak. Od njegovih 500, svake godine je ‘u opticaju’ njih 300, rađaju bogato, kako smo već saznali. Pažljiva je i detaljna procedura do tog bogat stva, a naš sugovornik podijelit će je rado s nama.

Ovdje, u našem kraju, najviše je oblica i ona ima problema s oprašiva njem, sama sebe ne oprašuje. Ustvari, treba joj dosta vremena. Treba biti lijepo vrijeme nekoliko dana da bi ona dobila taj svoj efekat što se tiče opra šivanja, a nju najbolje oprašuju levan tinka i pendolino – kaže, a pitamo može li i divlja mastrinka? Može, ali treba više vremena od levantinke.

No dobro, kako se navrće? Sve će nam otkriti.

Mora biti drvenasta grančica

Navrće se sad kad krenu sokovi, kad se odvaja kora. U primorskom dijelu to bude od 15. travnja do 15. svibnja. Nekako je to razdoblje uzeto kao naj bolje za navrtanje. Uzima se dvogodiš nja grančica, mora biti drvenasta, ne

mladi izboj jer onda nema efekta pri likom navrtanja. To vam je onaj donji dio gdje su samo po mogućnosti dva lista, može i jedan. Ali bolje dva, da imamo i ‘rezervu’ – brižljivo nam priča i pojašnjava. Neki će reći da navrtanje maslina i ‘nije neka filozofija’, ali gos par Mato zna da je to uzajamno pošto vanje čovjeka i drveta koje je ‘izni jelo’ povijest ovog kraja. Prelazimo na metode... Radi se kosi rez – znamo, ali – što duži ili? – sve će nam pojasniti naš sugovornik.

Ne baš previše dugo, radite rez od tri – četiri centimetra i toliki mora biti otprilike onaj dio koji se zakosi na reznici, tako da cijelom površinom on tlači na taj dio izvrnute kože. Na plemki se još malo zareže sa strane, gdje ljubi koru od podloge. Priljubi se i dobro se zatvara voskom i trakom. Zatvori se i onaj dio gdje su listovi otkinuti, da ne bi dušili sokovi. Na taj način treba dosta manje vremena da bi se primilo nego onako, bez ičega –ističe nam dalje.

Nove metode, novi rezultati Matematički, odnosno brojčani odgo vor na iduće pitanje nećemo dobiti, već samo kratko: ‘Jako puno!’ Pogađate, pitali smo koliko je maslina u životu navrnuo.

I danas su puno bolji rezultati. Prije dvadeset, trideset godina ljudi nisu znali za dosta metoda, pa su masline rađale svake druge, treće godine. Danas kad su se unijeli opra šivači, rađaju svake godine. Znači, ima ljudi koji su dobri maslinari, koji sve kose, gnjoje, kopaju, režu sve i opet nema rezultata. Pazite, u stara vre mena su se masline gnjojile domaćim gnjojem.

Ono ima jako puno mikroor ganizama u odnosu na ova proizvodna, kompleksna gnjojiva prema tome su

Naučili su me pokojni Pavle Bakarić i po kojni Ivo Caput, veliki struč njaci, doajeni maslinarstva u Županiji

i te masline i prije rađale, ali dosta manje nego sada. Danas opet imate gnjojiva koja su specificirana za odre đene kulture kao što je recimo maslina i imaju puno mikroorganizama koje su maslini potrebne, koje crpi. Tako se ubrzava proces – dodat će nam. Kako nismo baš skroz neuki u masli narstvu, izvlačimo ‘asa iz rukava’. A i svako novo pojašnjenje, ideja i sazna nje dobro dođu. Pitamo valja li bor za u gnjojivo?

Ee, bor je važan mikroelement za oplodnju, ali najbolje u zemlju, prije kišnih vremena. Ne treba ga vele, zami ješajte s drugim gnjojivima. U prahu je pa ga treba direkt u zemlju, da se ne razasipa, tako ga onda maslina uzima, goni prema cvijetu, listu i grani – za kraj smo saznali i savjet i, spremni za novu sezonu maslinarstva, zahvalili ‘šaptaču maslinama’ iz Gornjih Vataja, gosparu Matu Čupiću.

‘Voštarnica’ franjevačkog samostana s najljepšim pogledom na svijetu!

Kuća u vrtu franjevačkog samostana bila je u funkciji proizvodnje svijeća sve do 27. travnja 1983. godine kada je u potpunosti izgorjela. Od tada do danas sa zidina su se vidjeli samo goli zidovi

Završena je obnova kuće iz 1925. godine smještene u vrtu franjevač kog samostana. Ona je, podsjetimo, sagrađena kao pogon za proizvod nju voštanih svijeća pa je po tome prozvana i ‘Voštarnica’. U njoj su se

svijeće proizvodile sve do kraja trav nja 1983. godine kada je kuća u požaru izgorjela. Ostali su samo goli zidovi, koji, prema riječima vikara Franjevač kog samostana fra Stipe Nosića, gotovo 40 godina narušavaju vizuru dubro vačke povijesne jezgre. Obnovljenom kućom proveo nas je upravo fra Stipe koji je naglasio kako su se u ovoj kući proizvodile svijeće koje su korištene u crkvi, ali se zapravo od toga živjelo. Ručno rađene svijeće, išle su čak do Makedonije.

Jedan od razloga zašto je ta ruše vina toliko tu stajala jest činjenica što nije bilo komunikacije za pristup kući,

odnosno ona se odvijala kroz klaustar i vrt. Budući da je objekt zaštićen, nije ga se smjelo rušiti pa sam na kapitulu provincije sv. Jeronima, kojoj pripada samostan Male braće, predložio pro gram obnove. U travnju 2019. godine zaključili smo da kuću treba obnoviti i to od novaca koje smo zaradili proda jom ulaznica u klaustar i staru ljekarnu – priča nam fra Stipe.

U projekt obnove se krenulo, navodi dalje, ne zato što malobrojnim redov nicima koji tu još žive treba dodatni prostor, nego prvenstveno zbog toga što je ruševina posjetiteljima nudila ružnu sliku o samostanu i Dubrovniku,

SOBE

POTKROVLJU

SANIRANA VRATA OD PONTE Sanacija portala na vanjskim Vratima od Ponte u staroj gradskoj jezgri uspješno je završena, nakon što se u obnovu krenulo zbog oštećenja kamene

grede na unutarnjoj strani portala koja je predstavljala opasnost za prolaznike, javili su iz Društva prijatelje dubrovačke starine.

Piše Andrea Falkoni Račić

Pandža

posebno onima koji su je gledali s grad skih zidina.

Da nije bilo dizalice...

Kod pripremnih poslova utvrđeno je kako zgrada nije bila upisana u kata star. Ishođena je građevinska dozvola, kao i svi drugi potrebni dokumenti pa su radovi započeli u siječnju 2021. –navodi dalje fra Stipe Nosić. Rekao je kako je sretna okolnost bila i ta što su od Grada Dubrovnika dobili dozvolu za korištenje gradske površine izvan zidina na koju je bila postavljena velika dizalica. Pomoću nje je, podsjetimo, dopreman građevni materijal i odvo žen otpad, a na taj je način uklonjena i stara peć, odnosno kotlovnica koja tu stoji od požara iz ‘83.

U tom je požaru cijela kuća izgor jela te su ostali samo zidovi. Sve do nedavno tu je bila i kotlovnica, koju smo tijekom ove obnove dizalicom

MARKO RAŠICA OBRANIO DOKTORSKI RAD

Poznati dubrovački odvjetnik Marko Rašica, inače doktorand na poslijediplomskom doktor skom studiju ‘Povijest Stanovništva’, obranio

8,1

milijuna kuna koštala je obnova

je na Fakultetu hrvatskih studija, doktorski rad pod naslovom ‘Dubrovačke bratovštine od 1808. do 2015.’ i stekao akademski stupanj doktora znanosti.

iznijeli – priča fra Stipe. Napomenuo je kako je s glavnim izvođačem radova, splitskom tvrt kom Spegra, uz obnovu kuće ugovo rena i prilagodba prilaza iz Ulice Cele stina Medovića gdje je nekad postojala komunikacija između samostana i vrta.

Od seminara do koncerata Nakon obnove, kuća je u prizemlju dobila uređenu dvoranu koja može služiti u različite svrhe – za predava nja, kratke seminare, manje koncerte, izložbe, razna slavlja... Fra Stipe nam je napomenuo kako je dvorana dobila ime ‘Sokol’, po poznatom glazbeniku fra Bernardinu Sokolu, ali i po barjaku društva Hrvatski sokol, koje je djelo valo u samostanu. Dvoranu stoga krasi sačuvani barjak društva iz 1905. godine.

Slično kao što je glazbenik Sokol bio proganjan i ubijen, i društvo Hrvat ski sokol je od nekoliko država koje su

U prizemlju ove kuće nalazi se dvorana ‘Sokol’ nazvana po fra Bernardinu Sokolu, ali i barjaku Hrvatskog sokola iz 1905.

se nazivale Jugoslavija, bilo zabra njeno – govori nam fra Stipe.

U potkrovlju zgrade, napravljeno je šest soba sa sanitarnim čvorovima i –najljepšim pogledom na svijetu, dodali bismo.

Sobe su prvenstveno bile zami šljene za smještaj siromašnih stude nata. Međutim, u međuvremenu je otvoren Studentski dom, koji je još uvijek nepopunjen, pa će pomoć siro mašnim studentima ići u drugoj formi – objašnjava fra Stipe Nosić. Naime, ako se, primjerice, dvorana, ali i sobe budu iznajmljivale, taj će se novac usmjeriti ka stipendiranju studenata. Napome nuo je kako franjevačka provincija sv. Jeronima već duže vremena to već i radi, odnosno stipendijama pomaže dvadesetak studenata godišnje.

Obnova koštala 8,1 milijuna kuna Inače, većina glavnih radova na objektu bila je završena do 10. svib nja 2021. godine, do kad je na prostoru Paščare i bila dizalica, a obnova je u potpunosti završena u rujnu prošle godine. Fra Stipe naglašava i kako je tehnički pregled objekta obavljen te 24. ožujka ove godine, iako je zahtjev za izdavanje uporabne dozvole predan još u listopadu 2021. Fra Stipe navodi i kako je radove obnove vodila splitska tvrtka Spegra s kooperantima, veći nom iz Dubrovnika. Projekt su izradile tvrtke AP – Projekt, Harmonik i Canosa Inženjering, a nadzor za investitora vodila je Canosa Inženjering.

Kako navodi fra Stipe Nosić, za obnovu kuće i prilagodbu prilaza utro šeno je oko 8,1 milijun kuna s PDV-om.

Županija

održivi turizam između dvije županije

Dodijeljene nagrade županijskim laureatima

Župan Dobroslavić izrazio je nadu da će ovaj događaj potaknuti zajedničko rješavanje problema koji su prepreka razvoju održivog turizma

ŽUPANIJA LokaLna završna konferen cija projekta coaSTinG PLUS u kojem, među ostalim partnerima, sudjeluje i Regionalna razvojna agencija Dubro vačko-neretvanske županije DUnea odr žana je proteklog petka u Neumu. Župan Nikola Dobroslavić zahvalio je Vladi Hercegovačko-neretvanske županije na suradnji u ovom projektu te izrazio nadu da će ovaj događaj učvrstiti surad nju te potaknuti daljnja razmišljanja i zajedničko rješavanje problema koji su prepreka razvoju održivog turizma, koji je od iznimne važnosti za obje županije.

Uloga coaSTinG PLUS-a značajna je, kako u razvitku suradnje s projektnim partnerima iz zemalja Europske unije, tako i u učvršćivanju interne suradnje unutar županije između parkova prirode, znanstvene zajednice, lokalne i županij ske vlasti te institucija na drugim razi nama – naglasio je predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenko Herceg.

Ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUnea Melanija Milić istaknula je važnost obalnog održivog turizma za Dubrovačko-neretvansku županiju koja je bila prepoznata već kroz projekt coaSTinG u koji se DUnea, kao projek tni partner, uključila još u veljači 2018. godine. Kroz projekt coaSTinG, kao rezultat kontinuiranog rada s dionicima, izrađen je ‘Poželjan plan razvoja turizma poluotoka Pelješca u kontekstu izgrad nje Pelješkog mosta’.

Kroz projekt COASTING, kao rezultat kontinuiranog rada s dionici ma, izrađen je ‘Poželjan plan razvoja turiz ma poluotoka Pelješca u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta’

Nagrada za životno djelo dodijeljena je Veselku Gabričeviću, umirovljenom generalu HV

ŽUPANIJA n a S večanoj S je D nici Županijske skupštine ove su godine izvanredno dodijeljene i zahvalnice medicinskim ustanovama za izniman doprinos u borbi protiv epidemije covi D -19. Zahvalnice su dodijeljene Općoj bolnici Dubrovnik, Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko – nere tvanske županije, Zavodu za hitnu medicinu Dubrovačko – neretvan ske županije te domovima zdravlja Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče i Vela Luka, kao i obiteljskim liječnicima te svim djelatnicima u zdravstvu. Na svečanoj sjednici uz Dan Dubrovačkoneretvanske županije dodijeljene su i nagrade ovogodišnjim laureatima. Nagrada za životno djelo dodijeljena je Veselku Gabričeviću, umirovljenom

generalu H v. Za iznimna postignuća u proteklog godini nagrada je dodi jeljena Omladinskom nogometnom klubu ‘Metković’ i Srednjoj školi ‘Ivo Padovan’ u Blatu.

Za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u svijetu nagrada je dodijeljena i Hrvat skom radiju – Radio Dubrovnik, kao i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kleinmachnow iz Njemačke za izni man doprinos ugledu i promociji D n Ž tijekom protekle godine. U ime nagra đenih laureata okupljenima se obratio dobitnik nagrade za životno djelo, umi rovljeni general H v-a Veselko Gabri čević posebno pozdravivši sve obite lji poginulih branitelja, stradalnika Domovinskog rata i sve branitelje.

UČENICI U RANJINI Privremena pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović primila je učenike 3. razreda OŠ Orebić i njihove učiteljice. Učenici su u Palači Ranjina doznali detalje o ustroju županije te pokazali zavidno znanje.

ZAVRŠNA

Grad Dubrovnik

Raspisana javna nabava za rekonstrukciju javne rasvjete

Grad Dubrovnik predmetnu investiciju financira kreditom HBOR-a s rokom otplate od sedam godina te fiksnom kamatnom stopom od 0,5 posto.

nakon provedenog postUpka jav nog savjetovanja za projekt rekon strukcije i modernizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika, pokrenut je i postupak javne nabave za izvođe nje projekta. Postupak je otvoren do 10. lipnja, do kada se prikupljaju ponude za nabavu robe, odnosno izvršenje predmetnih usluga, procijenjene na 14 milijuna kuna, a što će u konačnici doprinijeti značajnim uštedama. Pro jekt cjelovite rekonstrukcije i moder nizacije sustava javne rasvjete Grada Dubrovnika obuhvaća 3739 zastarjelih rasvjetnih tijela na širem gradskom

PROCJENA SEIZMIČKOG RIZIKA GRAĐEVINA KULTURNE BAŠTINE Seizmograf za mjerenje vibracija postavljen u zgradi gradske uprave

području. Postojeći sustav sastoji se od 46 različitih tipova energetski neučinkovitih i ekološki neprihvatlji vih svjetiljki, koje će se ovim projek tom zamijeniti visoko efikasnim led svjetiljkama. To će doprinijeti zaštiti okoliša i povećanju energetske učin kovitosti sustava javne rasvjete. Nov čana ušteda na troškovima električne energije koja će se postići ovom rekon strukcijom, u odnosu na zatečeno sta nje, veća je od dva milijuna kuna na godišnjoj razini, a dodatno će se zna čajno smanjiti i troškovi održavanja sustava.

SIGURNOST PJEŠAKA Četiri nova pješačka prijelaza u Rijeci dubrovačkoj

U sklopU znanstveno-istraživač kog projekta ‘Procjena seizmičkog rizika građevina kulturne baštine u Hrvatskoj – SeisriCHerCro’, financira nog od strane Hrvatske zaklade za zna nost, u zgradi Gradske vijećnice Grada Dubrovnika postavljen je seizmograf za kontinuirano mjerenje ambijentalnih vibracija i potencijalnih potresa. Svrha mjerenja je kontinuirano opažanje

Projekt povodi Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

dinamičkih svojstava zgrade Gradske vijećnice kako bi se uočile eventualne promjene u osnovnim frekvencijama na koje bi mogao utjecati potres ili vibracija uzrokovana ljudskom aktiv nosti te shodno tome procijenio poten cijalni rizik. Mjerenja će se obavljati do kraja projekta, koji završava u siječnju 2025. godine. Ovaj projekt naglasak stavlja na karakteristične građevine i skupine objekata kulturne baštine na potencijalno seizmički ugroženim područjima, pri čemu procjena rizika postaje strateški alat kada je nužno odrediti prioritete za slučaj obnove. Za ovo su istraživanje odabrani stara grad ska jezgra Dubrovnika, što uz zgradu gradske uprave obuhvaća crkve, samo stane, Knežev dvor, palaču Sponza i sve dubrovačke muzeje te katedrala Sv. Jakova u Šibeniku i dvorac Trakošćan. Cilj je razviti jednostavne, primjenjive metodologije i praktične postupke za procjenu seizmičkog rizika objekata kulturne baštine kako bi se, na temelju procijenjenog rizika, ojačala otpornost infrastrukture te tako smanjili poten cijalni rizici oštećenja, ekonomskih i ljudskih gubitaka.

završeni sU radovi Uređenja novih pješačkih prijelaza na nerazvrstanoj cesti kroz Rijeku dubrovačku, na četiri lokacije – u Komolcu kod benzinske postaje, u Rožatu kraj autobusne čekaonice, ispod naselja Naš dom i u Mokošici na dijelu ceste od Novog naselja prema Mokošici. Grad Dubrovnik na ovaj je način podigao razinu sigurnosti pješaka prilikom prelaska ceste u ovim gradskim naseljima.Prije iscrtavanja samih pje šačkih prijelaza bilo je potrebno izgraditi pripadajuće nogo stupe za siguran pristup prijelazima ili napraviti prilagodbe postojećeg, na nekim lokacijama izmjestiti stupove javne rasvjete te postaviti cestovnu signalizaciju. Sve sukladno izra đenom Prometnom elaboratu za označavanje pješačkih prije laza na ovoj dionici, a koji je prije realizacije upućen Policijskoj upravi na ishođenje prethodne suglasnosti.

Ukupna vrijednost označavanja predmetnih pješačkih prijelaza i svih pratećih radova iznosi oko 175.000,00 kuna.

DIANA ROKO, LICE S MALIH EKRANA NA PONOS SVOGA GRADA

Dubrovčani izvan Grada Nema kod mene velike patetike, nekog nedostajanja. Dubrovnik nosim u srcu gdje god da jesam

Prije 20 godina smo u Vilu Čingriju došle Amela Ćilić, Morana Bariče vić i ja. Šef nam je bio Vedran Benić, a isku sne kolege koji su nam poma gali savjetima bili su Sandra Lacković, Dubravka Mikulić, Andrija Jarak..

Tata je s Prijekoga pa sam prve korake napravila na Porporeli. Sjećam se lijepog djetinjstva u Gradu, ribanja s babom na Lokrumu, bježanja roditeljima po Stradunu. Prekrasne uspomene imam i s Batale. Tko kao dijete nije upao u more i smrdio po Radeljeviću nije ni bio dijete!

Brojni poznati H rt-ovci iz najljep šeg su grada na svijetu, lica su to koja cijela Hrvatska gleda i pozorno sluša. Jedna od njih naša je ovotjedna sugo vornica u rubrici ‘Dubrovčani izvan Grada’, urednica i voditeljica nepo pravljivo zaraznog osmijeha – Diana Roko. Dianin put počeo je u gradskom dopisništvu, a poslovno se nastavio na Prisavlju. Privatno, Diana je također u Zagrebu. Ipak, što joj znači Grad otkrit

će nam u recima koji slijede...

Početkom 2000-ih preselili ste se u Zagreb, ako se ne varam 2004. godine? Kada pogledate unatrag, što biste istaknuli kao ključne tre nutke rada i života u Zagrebu? U Zagreb sam došla 1997. na fakul tet pa sam mu se vratila 2004. nakon nekoliko predivnih dubrovač kih godina u kojima se radila prve

televizijske korake i učila od najboljih. Volim Zagreb jer sam u njemu doži vjela prekrasne trenutke u privatnom i poslovnom životu. Ključni trenutak sigurno je moj sin Miho, rođeni Pur ger koji sa svima ‘kajka’, a mene na tečnom dubrovačkom stoput dnevno pita: ‘A đe si mi ono stavila?’ Poslovno mi je dao raznolikost, imala sam pri liku raditi na jako puno projekata i emisija.

Razgovarala Mia Njavro Banić

Foto Diana Roko / Privatna arhiva

DUBROVČANI IZVAN GRADA Iz tjedna u tjedan donosimo priče i razgovore s našim sugrađanima koji su poslom, iz ljubavi ili zbog znatiželje, privremeno, a neki malo stalnije,

odlučili Dubrovnik zamijeniti drugim gradom ili državom. Oni poznati, a i nešto manje poznati široj javnosti, naći će se u našoj rubrici i podijeliti svoj životni put.

Život i rad na HRT -u za Vas je već dugo godina – svakodnevica. Možete li opisati jedan Vaš radni dan? Da niste novinarka, bili biste...?

Ponavljam se, ali zaista tako mislim. Ne želim mistificirati posao na HRT u, svaka redakcija ima svoje stre snije i manje stresne dane. Posljednje dvije godine su bile kao normalnih šest. Imali smo dva potresa i pan demiju, dok su drugi bili odgovorni i ostajali doma mi smo radili više nego ikad i bilo je možda teže isklju čiti se iz svega kad dođemo doma. Trenutno uređujem i vodim Regio nalni dnevnik. Kontaktiramo kolege dopisnike, s njima dogovaramo teme i onda ušminkavamo emisiju do 16 sati kad emitiramo uživo. Naša emisija je zajednički proizvod svih HRT -ovih dopisništava, da ne bi bilo da preuzi mamo zasluge onih koji se na terenu muče.

Vaš radni put počeo je u dubrovač kom dopisništvu. Vratimo se u te dane... Tko je bio u ‘klapi’ HRT -a Dubrovnik?

Prije 20 godina smo u Vilu Čingriju došle Amela Ćilić, Morana Baričević i ja. Šef nam je bio Vedran Benić, a iskusne kolege koji su nam pomagali

savjetima bili su Sandra Lacković, Dubravka Mikulić, Andrija Jarak... Puno smo radili, a onda smo s takvim radnim navikama uveselili neki druge televizijske redakcije, neki istu televi ziju – u dubrovačkom dopisništvu i u Zagrebu.

Profesorica ste hrvatskog jezika –možda je ovo nastavak prethodnog pitanja – jeste li se ikad bavili ovom profesijom ili ste odmah ‘utekli’ u novinarstvo?

Profesorica sam hrvatskog jezika i knji ževnosti. Nisam radila u školi, samo na praksi. Novinarstvom sam se zarazila rano, na fakultetu sam radila u Jutar njem listu, tako da mi više nije bilo nazad.

Jeste li ikad očekivali ovaj životni put? Što biste promijenili? Koji biste savjet dali mladim novina rima i – samoj sebi prije 20 godina? Kad si uporan i nešto jako voliš stvari se moraju posložiti dobro. Mladim novinarima bih rekla da se okušaju u novinarstvu i da dobro razmisle žele li to raditi cijeli život. Ovaj posao puno toga lijepoga da, ali i uzme. Ovo pišem nedjeljom pa mi padaju na pamet radni vikendi i blagdani, noćni i ranojutarni radni sati (smijeh).

Ne želim mistificirati posao na HRT-u, svaka redakcija ima svoje stre snije i manje stresne dane. Posljednje dvije godine su bile kao normalnih šest. Imali smo dva potresa i pandemiju, dok su drugi bili odgovorni i ostajali doma mi smo radili više nego ikad i bilo je možda teže isključiti se iz svega

Budući da se naša rubrika zove Dubrovčani izvan Grada, a Vi ste u punom smislu riječi ta osoba – fizički u Zagrebu, srcem doma, možete li nam otkriti Vaše osje ćaje prema gradu ‘izvana’, kad ga gledate ‘sa strane’?

Ja sam fizički i srcem već 16 godina u Svetoj Nedelji, gradiću blizu Zagreba u kojem baš lijepo živim. Nema kod mene velike patetike, nekog nedo stajanja. Ja Dubrovnik nosim u srcu gdje god da jesam, neizostavan je dio mene. Eto, tako bih to opisala. I ne osjećam se da sam pošla jer ću sigurno u nekoj fazi života opet živjeti u njemu. Makar u penziji s unucima. Kako je Dubrovnik česta tema kojom se bavi naša emisija pokušavam ga gledati objektivno. I dobro mi ide. Ili se tješim da je tako.

Ako se ne varam, rođeni ste na Pri jekome, u samom srcu stare grad ske jezgre. Možete li – a ovo je ono klasično pitanje – usporediti Grad nekad i sad?

Da, tata je s Prijekoga pa sam prve korake, kako su mi rekli, napravila na Porporeli. Sjećam se lijepog dje tinjstva u Gradu, ribanja s babom na Lokrumu, bježanja roditeljima po Stradunu. Prekrasne uspomene imam i s Batale. Tko kao dijete nije upao u more i smrdio po Radeljeviću nije ni bio dijete (smijeh).

Nije pošteno uspoređivati Grad nekad i sad jer su to bila druga vre mena. Nama je dan bez Straduna bio uludo potrošen, danas se mladi druže online i sigurno ne điravaju toliko. Super mi je ekipa koja je osmi slila Gradske ulične igre i tako oži vjela gradske ulice. Drago mi je da su ljudi koji žive unutar zidina glasni i da traže bolju kvalitetu života. Grad bez njih sigurno ne bi bio isti.

Mladim novinarima bih rekla da se okušaju u novinarstvu i da dobro razmisle žele li to raditi cijeli život. Ovaj po sao puno toga lijepoga da, ali i uzme. Ovo pi šem nedjeljom pa mi padaju na pamet radni vikendi i blagdani, noćni i ranojutarni radni sati

Koliko često stignete doći u Grad i koje su Vaše poste kad ste doma? Koje lokacije, događaje, ljude... Volite posjetiti?

Dolazim dvaput, triput godišnje. Za Božić i ljetne školske praznike. Onda sam Batalašica – mama, kćer, sestra, tetka. Najdraža lokacija mi je barka s kojom smo na Elafitima, dane pro vodim u druženju s Ivonom, Sonjom, Ninom, Lilom i drugim dragim Linđovcima. Nadoknađujemo pro pušteno i tako punim baterije za one zimske dane u sjeverozapadnoj Hrvat skoj kad ih nemam blizu sebe.

Ljeti volim konzumirati kulturu, pogledati dobru izložbu i predstavu na Dubrovačkim ljetnim igrama. I nakon toga, naravno, spontana dru ženja do kasno u noć. Kao pravi turisti.

REPUBLIKA HRVATSKA

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

GRAD DUBROVNIK

Na temelju čl. 5. Odluke o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (’Sl. gl. Grada Dubrovnika’ br. 15/17., 12/18.i 11/19.) i zaključka Gradonačelnika Klasa: 372–01/22–01/04, Urbroj: 2117–1-01–2.–02 od 13. svibnja 2022. godine raspisuje se

JAVNI NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnih prostora

Predmet natječaja

poslovni prostor na adresi Braće Andrijića 7, dio čest. zgr. 906 k.o. Dubrovnik

poslovni prostor na adresi Obala Stjepana

29, dio čest. zgr. 161/1 k.o. Gruž

početni iznos mjesečne

vrijeme

sadašnje

zadužnica

osiguranja

jamcem

cjelokupno trajanje zakupa

lipnja 2027. god.

2. poslovni prostor na adresi Brsalje 8, u sastav kojega ulaze nekret nine ili dijelovi nekretnina zemljišnoknjižne oznake: čest. zem. 2303/2 u površini od 40,00 m2, čest. zem. 2303/1 u površini od 41,00 m2, čest. zem. 12 u površini od 90,00 m2, čest. zem 1/2 u površini od 4 m2, čest. zgr. 11 u površini od 22,00 m2, čest. zgr. 12 u površini od 61,00 m2 sve u k.o. Dubrovnik, u naravi prostor ispod površine navedenih nekretnina, kao zasebna samostalna uporabna cjelina. U sastav poslovnog prostora ulazi i ulaz s platoa Pile, ukupne površine 19 m2, a koji se nalazi na dijelu čest.zgr. 11 i dijelu čest.zem. 2303/1 sve k.o. Dubrovnik. Izabrani ponuditelj dužan je omogućiti nesmetan prolaz skalinima

ulazu

to korisnicima

m2

početni iznos mjesečne zakupnine………….…….213,00 kn +

namjena ………………………………………...... prostor za rad udruge

vrijeme zakupa…………………………...............do 31.12.2024., odnosno do početka radova obnove zgrade

jamčevina................................................................ 799,00 kn

instrument osiguranja plaćanja............................... bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

4. poslovni prostor na adresi Ulica od Domina bb, dio čest. zgr. 1430 k.o. Dubrovnik

površine......................................................................14,82 m2

početni iznos mjesečne zakupnine…….…….2.964,00 kn + PDV

namjena …………………………………...... magazin (isključivo za skladištenje, bez obavljanja uslužnih djelatnosti)

vrijeme zakupa…….....……...............do 01.lipnja 2027. godine

osiguranja plaćanja............................... bjanko zadužnica s jamcem platcem na iznos zakupnine + PDV za cjelokupno trajanje zakupa

poslovni prostor daje se u zakup u zatečenom stanju

mjesečna zakupnina je izražena u neto iznosu bez poreza na dodanu vrijednost (PDV ).

Jamčevina se uplaćuje u korist PRORAČUNA GRADA DUBROVNIKA ,

HR 35 24070001 809800009, sa modelom HR 68, s pozivom na broj 7706 – OIB -5, ista mora biti uplaćena virmanskim nalogom ili općom uplatnicom (ne kompenzacija).

Jamčevina se vraća sudionicima natječaja čije ponude nisu prihva ćene u roku od 15 (petnaest) dana od dana okončanja natječaja, u nominalnom iznosu, radi čega molimo u ponudi obvezno navesti naziv banke i broj računa na koji se vraća jamčevina te kontakt broj telefona.

Jamčevina sudionika natječaja čija je ponuda prihvaćena zadržava se i uračunava u zakupninu.

Ukoliko odabrani ponuditelj u ostavljenom roku, bez opravda nog razloga, ne potpiše ugovor o zakupu poslovnog prostora, sma trat će se da je odustao od zaključenja ugovora o zakupu i nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

U slučaju da ponuditelj koji je ponudio najviši iznos zakupnine, a udovoljava svim uvjetima iz natječaja, odustane od svoje ponude nakon provedenog postupka otvaranja ponuda, ne izabire se drugi najpovoljniji ponuditelj, već se za predmetni prostor raspisuje novi javni natječaj, a ponuditelj nema pravo na povrat uplaćene jamčevine.

Sudionik natječaja koji bude izabran dužan je, u roku od 15 (pet naest) dana od dana primitka odluke o izboru, uplatiti razliku do tromjesečnog iznosa ponuđene zakupnine za navedeni poslovni prostor u korist PRORAČUNA GRADA DUBROVNIKA , IBAN HR 35 24070001 809800009, u protivnom smatrat će se da je odustao od zakupa i nema pravo na povrat jamčevine.

IV.

Instrument osiguranja plaćanja zakupnine tj. bjanko zadužnica/e s jamcem platcem na iznos zakupnine za cjelokupno trajanje zakupa, odabrani ponuditelj je dužan prilikom zaključenja ugo vora o zakupu instrument osiguranja dostaviti zakupodavcu.

Odabrani ponuditelj dužan je osigurati poslovni prostor od požara i drugih štetnih događaja za cjelokupno razdoblje korištenja istog te policu vinkulirati na ime Grada Dubrovnika te je predati zaku podavcu prilikom zaključenja ugovora.

V.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopit će se s ponudite ljem koji uz ispunjenje uvjeta iz natječaja ponudi najviši iznos zakupnine.

Potpisom ugovora o zakupu poslovnog prostora i primopredaj nog zapisnika, zakupnik potvrđuje da je poslovni prostor primio u zatečenom stanju i suglasan je da će prostor urediti (ako je to potrebno) o vlastitom trošku kako bi u njemu mogao obavljati ugo vorenu djelatnost.

Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklapa se kao ovršna isprava sukladno Zakonu o javnom bilježništvu (Narodne novine, broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16) te svi troškovi solemni zacije ugovora padaju na teret zakupnika.

VI .

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke osobe koje su državljani Republike Hrvatske i imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a ispunjavaju zakonom propisane uvjete za obavljanje tražene djelatnosti.

VII .

Sudionici natječaja poslovne prostore mogu razgledati dana 20. svibnja 2022. god. (petak) i to:

• poslovni prostor pod rednim brojem 1. od 08.00 do 08.15 sati

• poslovni prostor pod rednim brojem 2 od 09,00 do 09.15 sati

• poslovni prostor pod rednim brojem 3 od 10.00 do 10.15 sati

poslovni prostor pod rednim brojem 4 od 10.30 do 10.45 sati

VIII .

Poslovni prostori se daju na korištenje u zatečenom stanju.

Odabrani ponuditelj ima pravo na uređenje poslovnog prostora o svom trošku, isključivo uz prethodno pribavljenu pismenu sugla snost Grada Dubrovnika, a sve na način kako će biti utvrđeno ugo vorom o zakupu poslovnog prostora.

Zakupodavac nije odgovoran za ishođenje uvjerenja o mini malnim tehničkim uvjetima za predložene djelatnosti, ni za druga uvjerenja ili dozvole, ni za dokumentaciju koja je potrebna za ishođenje istih.

IX .

Rok za dostavu ponuda na natječaj je zaključno s danom 26. svibnja 2022. godine (četvrtak) u pisarnici Grada Dubrovnika do 12,00 sati, ili putem pošte do 24,00 sata.

Ponude se podnose na adresu GRAD DUBROVNIK , Pred Dvorom br. 1, 20000 Dubrovnik, osobno ili poštom preporučeno, u zatvore noj omotnici, s OBVEZNOM naznakom ‘PONUDA ZA DAVANJE U ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA – NE OTVARATI ’.

Ukoliko navedeno nije naznačeno na zatvorenoj omotnici, iz same ponude treba nedvojbeno proizlaziti za koji se poslovni prostor pod nosi ponuda.

X.

Pisana ponuda obvezno mora sadržavati: precizni opis djelatnosti koja će se obavljati u poslovnom pro storu, a koja mora biti dopuštena sukladno propisima te ponuditelj mora biti registriran za obavljanje iste u odgovarajućim registrima. nominalni neto iznos ponuđene zakupnine – bez PDV-a.

Na ponuđeni nominalni neto iznos mjesečne zakupnine obra čunava se PDV, temeljem Zakona o porezu na dodanu vrijednost

(Narodne novine, broj: 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20).

Ponuđena visina mjesečne zakupnine mora biti izražena u kunama u apsolutnom i nominalnom iznosu, a ne u postotku ili u opisnom iznosu u odnosu na druge ponude.

XI

Uz ponudu sudionici natječaja dužni su dostaviti:

1. dokaz o plaćenoj jamčevini – izvornik

2. upis u obrtni registar (za fizičke osobe) – ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

3. dokaz o državljanstvu Republike Hrvatske – osobna iskaznica ili domovnica (za fizičke osobe),

4. upis u sudski ili drugi registar (za pravne osobe) - ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

5. rješenje o upisu u registar (za udruge građana) – ne stariji od 30 dana od dana raspisivanja ovog Natječaja

6. uvjerenje o nepostojanju dugovanja prema Gradu Dubrovniku iz svih osnova,

7. izjavu sudionika natječaja koji žele koristiti pravo temeljem članka 132. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (‘’Narodne novine’’ broj:121/17. i 98/19.) pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da dosada nisu ostvarivali prava na temelju članka 132. naprijed navede nog Zakona, ovjerovljenu kod javnog bilježnika.

Sve naprijed navedene isprave moraju biti izvorne ili ovjerovljene kod javnog bilježnika ili u obliku elektroničkih isprava.

Članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog bra nitelja iz Domovinskog rata moraju dostaviti pravovaljanu ispravu o pripadnosti obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili nesta log hrvatskog branitelja, hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovin skog rata moraju dostaviti pravovaljanu ispravu o stupnju tjelesnog oštećenja, sve naprijed navedene isprave moraju biti izvorne ili ovjerovljene kod javnog bilježnika.

Dragovoljci iz Domovinskog rata i ostali hrvatski branitelji iz Domo vinskog rata moraju dostaviti pravovaljani dokaz o sudjelovanju u Domovinskom ratu, koji mora biti izvornik ili ovjerovljen kod javnog bilježnika.

Braniteljske socijalno-radne zadruge za obavljanje registrirane dje latnosti koje su evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-rad nih zadruga koju vodi Ministarstvo branitelja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) ili koje su korisnice poticaja Ministar stva moraju dostaviti potvrdu Ministarstva o upisu u evidenciju bra niteljskih socijalno-radnih zadruga ili potvrdu o korištenju poticaja.

Djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata moraju dostaviti izvod iz Matične knjige rođenih.

Osobe navedene u 3.,4. i 5. stavku ove točke uz ispunjenje svih natječajnih uvjeta imaju prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesi onalnu djelatnost.

Ukoliko pristignu dvije ponude s istim iznosom zakupnine, koji je ujedno i najviši ponuđeni iznos zakupnine, ponuditelji će biti pozvani da u roku od 3 (tri) dana od primitka poziva dostave nove ponude. U ovom slučaju ponuditelji će biti pozvani na dostavu novih ponuda poštom ili elektroničkom poštom na adresu dostav ljenu u ponudi.

Izbor najpovoljnijeg ponuditelja će se obaviti u skladu s Odlukom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (’Službeni glasnik Grada Dubrovnika’ broj 25/17, 12/18 i 11/19.) i zakonodavstvom Republike Hrvatske iz ove oblasti prava.

XII .

Nepravovremene i nepotpune ponude, kao ni ponude sudionika javnog natječaja koji nisu podmirili sve svoje financijske obveze prema Gradu Dubrovniku neće se razmatrati.

Neće se razmatrati ponude fizičkih osoba koje imaju registrirani obrt ili obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i pravnih osoba nad kojima je pokrenut postupak predstečaja (a nije doneseno rješe nje kojim se potvrđuje predstečajni sporazum), stečaja ili likvidacije u trenutku donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Zahtjev za izdavanje uvjerenja o nepostojanju dugovanja spram Grada Dubrovnika podnosi se u pisarnici Grada Dubrovnika, Gun dulićeva poljana 10, a neposredno se preuzima u Upravnom odjelu za proračun, financije i naplatu Grada Dubrovnika, Odsjek naplate, Ćira Carića 3 (ex. zgrada Pentagona).

XIII .

Grad Dubrovnik zadržava pravo poništiti natječaj ili dio natječaja, bez obrazloženja i snošenja bilo kakve odgovornosti spram natje catelja ili drugih osoba.

Grad Dubrovnik neće davati na korištenje osobne podatke koji su prikupljeni u naznačenu svrhu drugim primateljima, osim u sluča jevima predviđenim zakonskim propisima.

Ako se ponuditelj natječe za više oglašenih poslovnih prostora, za svaki je u obvezi dati odvojenu ponudu u posebnoj omotnici s doku mentacijom koju ponuda mora sadržavati.

Ponuda i priložena dokumentacija trajno se zadržavaju te se ne vra ćaju ponuditelju.

Nakon javnog otvaranja ponuda, svi ponuditelji imaju pravo uvida u natječajnu dokumentaciju i podnesene ponude, po prethodnoj najavi.

XIV.

Sudionici natječaja bit će pismeno obaviješteni o rezultatima natječaja.

na

TERENSKA NASTAVA Sveučilište Libertas u Dubrovniku prošlog je tjedna organiziralo terensku nastavu za svoje studente tijekom koje su posjetili Općinu Dubrovačko primorje, Hotel Admiral u Slanome te nastavili posjetu Općini Ravno i špilji Vjetrenica u Zavali.

na gradske mire

Čančare su već desetljećima stanovnice najveće zelene površine unutar zidina –fratarskog vrta kojeg vlastitim rukama obrađuju

Đardin franjevačkog samostana, u hladovini vinove loze, ‘skriva’ brojne domaće kornjače čančare, koje su već desetljećima njegove stanovnice. Unu tar ovog predivnog vrta ništa im ne fali, slade se plodovima koje franjevci s posebno pažnjom uzgajaju. Tome svakako treba dodati i ‘pogled od mili jun dolara’, pogled na gradske mire, u kojem besplatno ‘uživaju’ iz svoje perspektive.

Foto Zvonimir Pandža

Kolumne

TJEDNE MUDROSNICE

Tišina je prilika riječi neba jer ono je jamac za sve što nam treba

Duša je melem, duša je ticalo. Ona dira u područja koja su teško vidljiva našemu oku, a ipak, na ovozemaljskoj tržnici ona se nudi

Danas smo često na udaru razno raznih utjecaja koji se naziru u buci i huci. Bole nas uši i ne osjećamo se dobro. No ima i onih koji se ne slažu sa mnom – ti ljudi ne vole tišinu jer, kažu oni, tišina je dosadna i umara. Tišina je uzvišeni pojam jer u sebi nosi obrise slobode, a sloboda je pre slika ljudske potrebe koja se nazire u svakoj pori društva. Često znamo reći: ‘Slobodan sam i volim užurbani život’, ali koliko taj ‘užurbani život’ znači dodir sa samim sobom?! A tišina, slo žit ćete se sa mnom, znači dodir sa samim sobom jer u njoj smo prisni i nudimo sebi upravo onu slobodu koja ječi od punine svojega punog smisla. ‘Tišina je prilika riječi neba...’ jer nebo progovara u miru i tišini, u molitvi, a moliti se možemo samo ako je potpuna tišina. Kontemplacija je ponuđena kao primjeren odgovor ovomu užurbanom svijetu. Kontemplirati ne znači biti zagledan u Boga, nego biti pod paskom dragoga Boga. Dopustiti Bogu da nas promatra i uđe u svaku poru naše duše znači moliti, a milost je dar od samoga Boga koji nas voli i ne dopušta nikomu nepozvanomu da nas ometa. ‘Tišina je prilika riječi neba jer ono je jamac za sve što nam treba’ – kažem to jer nebo je jamac za sve ljudske želje. Nebo s pomoću tišine progovara gromolikim glasom i zadire u dubinu bitka koji je važan za naše postojanje. Kada se nala zite u buci i blizu nje, ne čujete ni vla stite riječi, a kada se nalazite u tišini, čujete vlastiti otkucaj srca koji vas tjera da ponirete u dubine koje za vas rade veliki posao. Te dubine, kako ih ja nazivam, su podsvijest koja upravlja našim udovima. Udovi su fizički čim benik, ali duša je nešto drugo, i nju se ne da prevariti. Duša je stvorena u

Često znamo reći: ‘Slobodan sam i volim užurbani život’, ali koliko taj ‘užurbani život’ znači dodir sa samim sobom?!

tišini i za tišinu. Ona je otisak Božje lju bavi i iako mnogi misle da ona ‘teži’ 21 gram, ja mislim da je ona toliko beste žinska da nije nikomu na teret. Duša je melem, duša je ticalo. Ona dira u pod ručja koja su teško vidljiva našemu oku, a ipak, na ovozemaljskoj tržnici ona se nudi. Tišina je zanos. Pitate se: ‘Kako zanos?’. To je stoga što mi pove zujemo tišinu sa statičkim momen tom koji ne napreduje, nego stagnira. Tišina i jest zanos!!! Jer sve što postoji dolazi iz neke tišine, ne one tišine koja je pasivna, nego one koja je skromno bučna i poticajna. Tišina je i pokret i mozak, jer ona je preteča svim našim micanjima, pokretima. Tišina zao bljuje nedorečenost koja je kvarljiva i beskrajna. Tišina je i rješenje za svaku goloću. Kada se kaže: ‘Moli i voli!’ misli se na ono što prethodi i na ono što upotpunjuje ljubav, a to je tišina. Tišina negira goloću. Kažu: ‘Dva puta mjeri, a jednom reži!’, a svakom djelu prethodi osvit koji je uronjen u tišinu. Ona negira zloću jer je odjek tišine jači od jauka i krika pojedinca. U tišini se donose odluke, i to odluke koje kroje naše živote. Kada želite nešto opisati i reći, potrebno je uhvatiti zraka i pro misliti, a sve to dolazi iz neke tišine.

Tišina je i svjetlost jer je svjetlost izvor, a kada je u pitanju neki izvor, onda se sve svodi na mir i začetak, a začetak ljudskog života dolazi iz neke apstrak cije koja je navedena kao tišina i mir. Ako se nađete na mjestu gdje vlada buka, a vas uhvati nekakva nelagoda, onda je prirodno da vas nešto vuče u tišinu. Tu ste svoj na svome i mislite da vladate situacijom, a ona, ma kakva bila, rješiva je samo ako se svodi na mir i izranja iz mira. Tišina je, pogodit ćete, najbolje rješenje.

O AUTORU Književnik Maro Jović dijete je Grada. Prvi igrokaz ‘Igra Mikrofona’ napisao je kao osnovnoškolac. Svestrani Dubrovčanin glu mio je u nekoliko predstava, objavio je mnoštvo zbirki pjesama, dramskih tekstova, a redatelj je i scenarist dva dokumentarna filma.

Kolumne

STAVI NA JAVNO

O AUTORU Rođen u Gradu, odrastao u Gradu, pomalo stari u Gradu. Nekad davno studirao u Zagrebu, rekreativno igrao mali nogomet, spavao do podne. Danas se diže rano, radi vježbe istezanja, poslije posla razvozi djecu na

Ljeto u gradu (bez cenzure)

dočekao sam napokon ljeto u gradu. nakon sto godina samoće i dvadeset valova korone, osjećam prvi vonj toplog mora, i onaj prustovski breskvin zreli gnjac opojnosti, sve mi se para da i ovo pomalo prolazi, da i ovi akordi bolesti moraju konačno utihnuti.

o da, tako se veselim, onom modro-plavom kinu slavici i frensis mekdormand na platnu, belviju, prezidentu, igrama, dvoru, koncertu ričarda bona (publika je ovdje vrlo seksi, čak i utorkom navečer), filmu na lopudu, džezu na mljetu, kafki na žalu, novom francuskom romanu (vido izvini, što je to ponta). ma samo želim piti na svim onim kul mjestima, u maranguna, la bodege, u mister fostera, želim osjetit puls, znoj, žamor i žudnju uzavrelog, horni straduna. doživjet atmosferu posljednjeg tanga u parizu.

dok se mučim s nogometom i mlakom pivom, vičem na livaju, kalinića, krovinovića, tako mi pozadinski fali drago ćosić d vojs (uz njega bi svako mučenje bilo lakše), kompulzivno kupujem peraje, maske, luftiće, barke na napuhavanje, ne bi li djeca bila sretna i ne bih li ih privolio na tri tjedna otoka, sve bih nešto čitao, pisao, gledao, ali s ljetom nekako sva inspiracija gasne, previše je tog oko mene golo, glatko, preplanulo, naizvolte, šeraj, lajkaj, tvitaj, guglaj, četaj, forvardiraj (šaraj malo brate).

pokušavam se ne prisjećat starih izlazaka, davno zatvorenih mjesta, dobre mjuze i optimizma, dragih ljudi kojih više nema, potiskujem, zanemarujem, zaboravljam, puštam novom normalnom da me nosi.

odjednom prestajem misliti na vratnu, lumbalnu, hipotireozu, gastritis, astigmatizam, u preši sam nekoj stalno, spremam se, parfemam, mažem ženinim kremama za tamnjenje, izlazimo vani. o bonasera, slugam vam se, kenova, adio, ajme koje su već ure, apeno sam arivo, koji famozi koncerat, baš sam arajdan, jesi kontenta, svi smo čičali, imađinaj, zakočutaj, skupi korađ i zabalaj (sve se pitam je li tako žvelto skidaš i korpić). ljubim ruke i obraze u zraku, hvatam kutove napućenih usnica, kisi, kisi, svi se smiju, svi se lažu, nitko se ne podnosi, sa svakim lijepo ma s nikim iskreno, ja ko’ i matoš, htjedoh u dubrovnik i ne odoh, ljepši je kao grad moje duše.

slobodne aktivnosti, puno šeta i premalo čita, do kasnih sati bindža TV serije. Za njega kažu da je neprilagođen, namrgođen, asocijalan, a u biti je samo oženjeni, neispavani, na trenutke kreativni muškarac u krizi srednjih godina.

kasno u noći, taksijem se vraćamo doma, tiho hodam po mom brdu, kontekstualno ogoljen, ko’ u osrednjoj burlesci, ja – prezreni sin domovine odmah palim erkondišn, i u biti stalno razmišljam čime zatvoriti ovaj (kavkavski) krug (kredom) krize srednjih godina, možda tetovažom, kupnjom motora, ponovnim pisanjem poezije, novim stomililitarskim tjeri maglerom, snimanjem podkasta, ili da bar pokušam stati na malu baru u hladnici, možda da posjetim više i taj nevjork (izravne linije potpiruju želju). dok titraju svjetla gruža u daljini, poskrivećki na glorijetu pušim muds cigarilos s filterom, zamišljam skori odmor i onu neizbježnu ljetnu spizu, panceta, pomadore, sol, lupari, pašteta, parmiđano di ređano, butelja bijelog i mineralna. na blutut slušalicama vrtim blek pumas i ijoku okoavo, sve je tako eterično, nepomično, nebitno.

ljeti više nego inače uživam u triviji, je li se zdebljala lana jurčević, zašto su prekinuli vojaž i breskvica, savršeni i stankica, jesu li se pozdravili plenki i zoka, tko je bio na otvaranju milka, što prognozira đikić na jesen, za koga se opet udala jelena veljača, žele li hrvati teslu na euru, tko je pobjednik plesa sa zvijezdama, je li pravedan trijumf ukrajine na eurosongu, (ako ne znate bar pet odgovora u ovom kvizu, vjerojatno nemate baš široko opće znanje). da, i apsolutno sve što izađe o albini i ivani mišerić.

nakon što se opet mogu čitati komentari ispod njihovih članaka (panično se bojim zmija i cenzure), opet pratim portale koji me bombardiraju self-help savjetima i pitanjima: kamo biste trebali pobjeći na romantični vikend, kako biti ponosan na sebe, i ne kriviti druge za neuspjeh, zašto biste trebali promijeniti posao, i koje fraze izbjegavati u neobaveznim razgovorima, zbog čega biste trebali početi izlaziti sa samohranim majkama, i doživjeti orgazam prije svakog odlaska na spavanje. tu sam stao, jer mi se učinilo da je nekako neprikladno, nastrano i tužno završiti večer s mislima na putene, pomamne i požudne klimakse tamo nečijih majki. konačno skidam slušalice s glave jer osjećam snažan nalet, onog prvog, mekog i najljepšeg sna, dok se vrela tišina cijedi niz ovaj moj mračni, samorazumljivo ohol i ljeti pohotan, njarnjas grad.

Piše Pavo Jančić, prof.

Kultura

Dubrovnik ima iznimnu kazališnu baštinu koju svi trebamo cijeniti i učiti o njoj

Estera cijeni mala veselja, male životne radosti. Na kraju krajeva, život je satkan od malih stvari u životu. Od dobre paste u pastičeriji, od iskrenog razgovora, toplog pogleda, osmijeha. Ona iskreno voli svoj Grad, Gradac, Stradun, Porporelu

Razgovarala

Njavro Banić

Foto

Anastazija

Lea a nastazija F L eg er m L ad o je redateljsko, a već tako dobro poznato lice. Iza nje već je velik broj predstava, djela, u kojoj njoj važnu ulogu imaju dubrovački projekti. Kako oni prošli, tako oni koji se tek kreiraju, spremaju... Jedan od njih svakako je premijera ‘Sinjorine Estere’, Dubrovčanima ite kako poznatog teksta. O cjelokupnom procesu, ali i njenoj povezanošću s Gradom, pričamo s mladom redatelji com za ovaj broj tjednika DuList.

Vjerujem kako ste, prihvaćajući režiranje ‘Sinjorine Estere’, susreli s poviješću ove predstave, njene povijesne važnosti u režiji Matka Sršena osamdesetih godina pro teklog stoljeća. Stoga, ono, prvo, ‘bazično’ pitanje glasi – koliko je Vaša adaptacija ove monokome dije različit(ij)a? Na koji način ste pristupili tekstu? Koje ste ključne točke izvukli za publiku i na koji način je ona utjecala na vas? Monodramu ‘Sinjorina Estera’ veliki redatelj, dramatičar i moj dragi pro fesor Matko Sršen napisao je 1984. godine. Već iduće godine jedna od najboljih i nagrađivanijih dubrovač kih glumica Žuži Egrenyi upravo u kazalištu Marina Držića utjelovila je Esteru koja je postala pravi legen darni dubrovački lik. Žuži je igrajući Esteru dobila mnoge nagrade i prizna nja, a predstava je imala fenomenalan odjek kod publike. Skoro je četrdeset godina prošlo od praizvedbe ovog tek sta, vrijeme je da Grad dobije svoju novu Esteru. U mom odabiru i režiji to je predivna glumica Glorija Šoletić.

‘IVO DRAŽINIĆ’ EVI ŠULIĆ Nagrada Ivo Dražinić već se šest godina dodjeljuje mladom glazbeniku koji je svojim trudom, talentom, posvećenosti glazbi i posebnom umjetničkom karizmom osvojio svjetsle pozornice, žirije i

publiku. Dobitnica ovogodišnje nagrade je Eva Šulić, koja je nakon koncerta održanog u sklopu proslave Dana Dubrovačko-neretvanske župa nije dobila plaketu i medalju.

Jedina nostalgija koju radeći na novoj predstavi vučemo iz 1984. je nostalgija prave emocije. U današnje vrijeme svuda oko nas prisutna je otuđenost i manipulira nje pravim emocijama. Ljudi se skri vaju iza ekrana, mobitela, društvenih mreža. Svi se predstavljaju u najbo ljem svjetlu, grade sliku o sebi, pre zentiraju svoju sreću, apsolutno svi su sretni, svi su izdizajnirani. ‘Svi glume. Influenca od igara.’, rekla bi Estera. ‘Nema više vjernosti i iskrenosti, samo zloća i đelozija’, iskrena emocija se osuđuje, kritizira, dolazi na pozor nicu izrugivanja. U komadu se sinjo rina Estera susreće s velikom brojem likova, suvremenih ljudi, Dubrovčana, sa svim svojim najgorim manama. Estera se u ovakvom brzom i lažnom svijetu ne snalazi. Ne poznaje pravila takvog života i međuljudskih odnosa. Ona je jednostavna, topla. Iako je već prešla zrele godine, ona je zaigrana djevojčica, iskrena, naivna, instin ktivna. Kroz život nije izgubila prave vrijednosti. Zato ju i smatraju oriđi nom, luđakom. Jesu li u ovom iskriv ljenom svijetu svi iskreni ljudi luđaci? Jesu li sudbine malih ljudi premale da se pričaju?

Ja mislim da ne.

Estera je veliko lice puno topline. Topline, tuge i samoće. Ona čeka, nada se, ufa pravoj ljubavi. Ona je predstavnica svih žena pomoraca

Imala sam čast i veliko zado voljstvo raditi s glumicom Glo rijom Šoletić. Zajedno smo stvorile sinjori nu Esteru. To je naša druga zajednička predstava. Prva su bile ‘Blizanke’, E. Kastnera, također izvedene u kazalištu Marina Držića. Glorija je glu mica iznimne emotivnosti, a rad i kreiranje sinjorine Estere s njom bilo mi je predivno emotivno i inspirativno iskustvo

koje se nadaju da će im se mornari vratiti. I čeka, čeka. Čeka je cijeli život. Snažne emocije u komadu daju suvre menost ovom tekstu. Estera cijeni mala veselja, male životne rado sti. Na kraju krajeva, život je satkan od malih stvari u životu. Od dobre paste u pastičeriji, od iskrenog raz govora, toplog pogleda, osmijeha. Ona iskreno voli svoj Grad, Gradac, Stradun, Porporelu. Sršen pišući monodramu od Grada stvara mapu Esterinih životnih uspomena. Svako mjesto, svaka klupa, svaki kamen ima povijest i svoju priču. Grad postaje lice, po njemu raj na zemlji, jer čuva uspomene i tajne ljudskih sudbina. Estera od surovosti bježi u maštu, ona možda živi u nekom boljem svi jetu od našeg, s pravim vrijednostima. Publika je pozvana na dijeljenje emo cija i iskustava. U današnjem svijetu, u kojem su ljudi pažljivi u dijeljenju istinskih emocija zato što se boje da će biti posramljeni ili postati predmet izrugivanja, ova predstava nudi nadu da je istinska emocija, bila ona pozi tivna ili negativna, mnogo važnija od bilo čega na ovome svijetu. Ova pred stava želi reći da je poželjno imati i pokazivati emocije. To znači da smo ljudi. I to znači da (u kazalištu) želimo novu emocionalnost.

Kao redateljica bogatog iskustva itekako ste svjesni velikog dijela dubrovačkih mitskih tekstova –kojega biste se voljeli prihvatiti, onako, osobno, intimno...? Dubrovnik ima iznimnu kazališnu baštinu koju svi trebamo cijeniti i učiti o njoj. Žao mi je što djela Držića i Nalješkovića nisu toliko zastu pljena u našem klasičnom srednjoš kolskom obrazovanju. Svi Britanci se ponose i diče Shakespeareom, a većina Hrvata nije pročitala niti jednog Držića. Možda kratki sadr žaj ‘Dunda Maroja’ na internetu. Po meni je to naša velika sramota. Sma tram da bi se naši veliki pisci poput Držića, Nalješkovića, Krleže, Brezo vačkog, Begovića trebali više postav ljati po kazalištima diljem Lijepe naše. Od dubrovačkih tekstova najdraži mi je ‘Grižula’ Marina Držića. Nadam se da će mi se jednom u životu ispuniti

Snažne emocije u komadu daju suvremenost ovom tekstu. Estera cijeni mala veselja, male životne radosti. Na kraju krajeva, život je satkan od malih stvari u životu. Od dobre paste u pastičeriji, od iskrenog razgovora, toplog pogleda, osmijeha

Uprava Igara pokušava svake godine dovesti što više studenata da zaigraju na Igrama, a tako će biti i ove go dine. Ove godi ne sa studen tima i nekoliko profesionalnih glumaca ja ću raditi glazbeno scensko djelo – ‘Čudesnu šumu’, tako da tu predstavu po motivima priče Sunča ne Škrinjarić mogu sva kako nazvati nastavkom dolazaka mla dih studenata u Dubrovnik

godina bila sam u takvom, sličnom projektu ‘Zabranjena vrata’, profesi onalnoj predstavi Učilišta. Upravo su ‘Zabranjena vrata’ jedan od glavnih razloga zbog kojih sam odlučila pomi sliti da ću se nekada baviti kazalištem. U ‘Junacima’ je igralo 25 dječaka, svi redom polaznici dramskog studija ZKM -a. Cilj nam je bio odabrati tekst u kojem će djeca igrati djecu, tekst koji će biti blizak ‘malim glumcima’. ‘Junaci’ su muška, napeta priča. Uvijek je dobro da djeca igraju svoje vršnjake. Morala sam izdvojiti ovaj projekt kojeg smo radili pola godine, predivno je bio gledati kako se dječaci iz probe u probu zaljubljuju u kazalište. Predstava je bila vrlo uspješna, imala je čak 76 izvedbi. Ono što me iznimno veseli je što smo zainteresirali djecu za kazalište i film. Nekolicina njih su već studenti glume, režije i produkcije.

Držimo se ipak Vaših dubrovač kim momenata. Možda najljepši je onaj ‘Odbrojavanje: na piru s Držićem i Nalješkovićem’ na Dubro vačkim ljetnim igrama. Možete li se danas osvrnuti na taj lijepi pro jekt? Mislite li da zaslužuje svojevr sni ‘nastavak’?

želja da taj veliki komad postavim na scenu, ili još bolje, u ambijent.

Možete li navesti cjelokupni autor ski tim koji je sudjelovao na kreira nju premijere?

Imala sam čast i veliko zadovoljstvo raditi s glumicom Glorijom Šoletić. Zajedno smo stvorile sinjorinu Esteru. To je naša druga zajednička predstava. Prva su bile ‘Blizanke’, E. Kastnera, također izvedene u kazalištu Marina Držića. Glorija je glumica iznimne emotivnosti, a rad i kreiranje sinjorine Estere s njom bilo mi je predivno emo tivno i inspirativno iskustvo. Veliki autorski rad na predstavi ostvario je glazbenik Borna Šercar. On podržava cijelu priču i emotivna stanja sinjo rine Estere divnom glazbom medite ranskog štiha. Glazba je dala posebnu dimenziju cijeloj predstavi. Za scenu, kostime i svjetlo zadužen je majstor izvrsnog vizuala, redatelj Paolo Tišlja rić. Oko govora i jezika pomogao nam je Maro Martinović.

Monodramu

‘Sinjorina Estera’ veliki redatelj, dramatičar i moj dragi profesor Matko Sršen napisao je 1984. godine. Već iduće godine jedna od najboljih i nagrađivanijih dubrovačkih glumica Žuži Egrenyi upravo u kazalištu Marina Držića utjelovila je Esteru

Vaša biografija, Lea, je za tako mladu redateljicu iznimna, toga je neću ovdje taksativno nabrojati, već Vas priupitati koji vam je pro jekt ostao najdraži najupečatljiviji, duboko urezan?

Od upisa na ADU neprestano radim u kazalištima. Na početku sam asisti rala iskusnijim redateljima, a od treće godine studija režiram samostalno. Već sam na Akademiji dobila priliku iskušati se u raznim žanrovima. Po prirodi sam hiperaktivna, volim raditi različite stvari i zaista ne bih voljela da me se stavi u ladicu samo jedne vrste teatra. Možda sam imala i sreće, jer sam dosad režirala drame, kome dije, mjuzikl, dječje predstave, autor ske projekte i ambijentalne predstave. Posebno mi je draga predstava ‘Junaci Pavlove ulice’, F. Molnara. Za 70. godiš njicu ZKM -a ravnateljica Snježana Abramović odlučila je napraviti pro fesionalnu predstavu Učilišta. Jako sam se razveselila jer sam i sama godi nama išla na dramsku u ZKM . Prije 10

To je bio divan projekt kojeg se rado sjećam. Ideja uprave Igara je bila da se pokrene suradnja s Akademijom dramske umjetnosti. Mladi redate lji – Hrvoje Korbar, Marina Pejno vić i ja – smo radili predstavu sa stu dentima glume, dramaturgije i plesa. Pokušali smo se dovinuti novom čita nju i pristupu dubrovačke ambijental nosti. Svi znamo kako je tekla povijest ambijentalnog teatra u Dubrovniku, a ovim projektom istraživali smo čitanje nove ambijentalnosti. Pirne drame su jako zanimljive zato što je Dubrovnik danas središte, destinacija vjenčanja, a većina Držićevih i Nalješkovićevih drama izvodilo se upravo na pirovima. Mi smo ispitivali utjecaj današnjeg Grada Dubrovnika i njegovih običaja na izvedbu i izvedbenost. Predstava je bila omnibus od tri dijela, tri razli čita rukopisa. Polazište su nam bile pirne drame Držića i Nalješkovića. Koristili smo njihove teme, motive i lica u kreaciji novog dramskog tek sta. U tome su nam pomogle drama turginje Nikolina Rafaj i Nina Bajsić. Uprava Igara pokušava svake godine dovesti što više studenata da zaigraju na Igrama, a tako će biti i ove godine. Ove godine sa studentima i nekoliko profesionalnih glumaca ja ću raditi glazbeno scensko djelo – ‘Čudesnu šumu’, tako da tu predstavu po moti vima priče Sunčane Škrinjarić mogu svakako nazvati nastavkom dolazaka mladih studenata u Dubrovnik.

Izričaj mladih slikara

Izloženi radovi pokazuju da su bogatstvo i ljepota predložaka s kojima su se učenici susreli, djelovali poticajno na realizaciju vrlo osobnih interpretacija te oslobodili njihovu kreativnost i istraživački duh

OtvO renje izl Ožbe rad Ova u če nica i učenika 2. razreda Slikarskog odjela u Š l S , nastale u suradnji s Dubrovačkim muzejima ‘Meditacija na ornamentalne forme’ održalo se ovog četvrtka u Galeriji mladih na Sli karskom odjelu Umjetničke škole (ex Zarazni odjel).

Izlagali su Lucia Maria Bagavac,

Dominik Čižek, Vito Jakobušić, Ana Kužnin, Nika Masle, Amela Mešković, Nika Pavlović, Dora Peručić, Adelisa Pezerović, Josipa Reškovac, Leona Šuljak i Petra Ujdur, a projekt slikanja formi dio je šire koncepcijske cjeline unutar koje učenici istražuju kulturnu i povijesnu baštinu dubrovačkog kraja, koja im potom služi kao inspiracija za reinterpretacije u raznim likovnim tehnikama.

Ova izložba plod je još jedne uspješne suradnje Umjetničke škole Luke Sorkočevića i Dubrovačkih muzeja. Učenici su u istraživanje ornamenata krenuli iz Etnografskog muzeja u Dubrovniku. Voditelj Etno grafskog muzeja, viši kustos Ivica Kipre, održao im je stručno predavanje

Iz UŠLS se zahvaljuju gosparu Kipri na uistinu zanimljivom i nadah nutom vodstvu kroz zbirku, koje je značajno doprinijelo uspješnoj realizaciji ovog projekta

na temu narodne ili folklorne umjet nosti kroz prizmu tradicijskih teh nika izrade i ukrašavanja, motiva i simbola te njihovog osnovnog ili skri venog značenja. Na primjerima iz zbirke predstavio im je različite stil ske i kulturne utjecaje, koji su odre dili narodnu ornamentiku i estetiku predmeta na jugu Hrvatske.

Likovno polazište projekta bilo je promatranje i analiziranje orname nata na različitim uporabnim pred metima koji se nalaze u zbirci muzeja. Fokus je bio kako na njihovom arhe tipskom značenju, tako i na linearnoj formi, obrascima ponavljanja te vido vima varijacije teme. Cilj projekta bio je da, na temelju obrađenog sadržaja, učenici osmisle vlastitu reinterpreta ciju pučke likovnosti i simbolike u teh nici tempere na papiru.

Učenici su pritom razvijali kom petenciju analitičkog promatranja i iskušali se u gradnji vlastitih uzoraka potaknutih promatranjem. Likovni problem koji su istraživali bio je kon trast boje prema boji, odnosno kontra stiranje triju primarnih, sekundarnih ili tercijarnih boja unutar forme orna menta. Kretanje kroz kromatsku skalu mogli su nadopuniti samo ne-bojama, tj. crnom i bijelom.

Autor: profesor mentor Davor Lucia nović, voditelj Galerije mladih

Trideset godina Baletne škole u Gradu – u jednoj izložbi!

U Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika otvorena je i prigodna izložba, svojevrsna retrospektiva sjećanja na tri desetljeća ove plesne umjetnosti

Tridese T je velikih g odina prošlo od početaka prvih plesnih koraka baleta u Dubrovniku, točnije Baletne škole Dubrovnik. Tim povodom, u Galeriji Dulčić-Masle-Pulitika otvo rena je i prigodna izložba, svojevrsna retrospektiva sjećanja na tri desetljeća ove plesne umjetnosti.

Postav izložbe potpisuje Ivona Šimu nović, kustosica pedagoginja Umjet ničke galerije Dubrovnik.

Podsjetimo, DuList je baš u svibnju prošle godine pisao o otvorenju sred nje baletne škole. Nakon 1998. ova škola dobila je svoj baletni odjel. A kako je bilo na otvorenju, pogledajte u našim zabilježenim trenutcima.

Postav izložbe potpisuje Ivona Šimunović, kustosica pedagoginja Umjetničke galerije Dubrovnik

Foto Zvonimir Pandža

Kako naši gimnazijalci vide Držića?

Mentorice radionice, Ivanka Lilić i Jasmina Runje čestitale su učenicima na odlično obavljenom poslu

Uoči Međunarodnog dana muzeja, svoje radove u tehnici akrila na platnu predstavilo je sedamnaest učenika

U slikovitom ambijent U vrta Gimnazije Dubrovnik ovog je pone djeljka otvorena izložba polaznika višemjesečne likovne radionice koja se održavala u sklopu zajedničkog projekta Gimnazije Dubrovnik i Doma Marina Držića ‘Držić u očima gimna zijalaca’. Uoči Međunarodnog dana muzeja, svoje radove u tehnici akrila na platnu predstavilo je sedamnaest uče nika koji su pod mentorstvom profe sorice likovne umjetnosti Ivanke Lilić i muzejske pedagoginje Doma Marina Držića, Jasmine Runje, interpretirali jednu od dviju ponuđenih tema: Lju bav u Držićevim djelima i Držićev Grad. Nazočne je najprije pozdravila ravna teljica Gimnazije Dubrovnik, Katarina Tolja te predstavila ovaj međuinsti tucionalni projekt. Potom je govorila

kustosica Doma Marina Držića, Vale rija Jurjević.

Nadamo se kako će sudjelovanje na radionici rezultirati još jednom ljubav lju, onom prema Držiću, te potaknuti učenike na dodatno čitanje i prouča vanje života i djela najvećeg hrvatskog komediografa. Štošta je o našem Vidri ostalo nepoznato, čak i misteriozno, pa uvijek postoji mogućnost novih, važ nih otkrića. Tko zna, možda se među polaznicima radionice ‘Držić u očima gimnazijalaca’ krije neki budući drži ćolog koji će iznjedriti nove spoznaje o velikom Dubrovčaninu – istaknula je. Naposljetku, mentorice radionice, Ivanka Lilić i Jasmina Runje česti tale su učenicima na odlično obavlje nom poslu i izrazile nadu u buduću uspješnu suradnju.

Foto Facebook/Dom Marina Držića

Mali oglasi

AUTOMOBILI

Prodajem auto Opel Corsa 1,4 eco benzin, 1998. godište, 156 tkm očuvan, registriran do svibnja 2023. Kontakt: 098 132 11 04

Prodajem VW Passat caravan u dobrom sta nju, s pređenih 350.000 km, registriran do 10/2022. Cijena 3000 eura. Kontakt: 098 867 493

NEKRETNINE

Prodajem trosoban stan 89 m2 na mirnoj lokaciji. Lokacija: Hladnica, stan je okre nut prema istoku i gleda na Gospino polje. Ispred zgrade se nalazi igralište i vrtić. Pre hrambena trgovina je na nekoliko metara od zgrade. Opis stana: nalazi se na drugom katu zgrade. Sastoji se od dnevnog boravka koji ima dva izlaza do prednjeg balkona, kuhinje, hodnika koji vodi do dvije sobe koje su u stanu i jednom vanjskom sobom. Ima kupaonicu s WC-om i jedan dodatni WC. Cijena 210.000 eura. Kontakt: 099 669 7379

Oglas zaprimljen do ponedjeljka u 12 sati bit će objavljen u broju od srijede. Sve informacije na telefon 020 350 670 ili na e-mail marketing@ dulist.hr

Prodaje se građevinsko zemljište 2000 m2 ravnog terena, ograđeno betonskim zidom s dva ulaza na parcelu direktno sa županijske lokalne ceste. Posje dujemo lokacijsku informaciju te je dopuštena gradnja svih vrsta namjena. Cijena je 180 eura po m2. Zemljište se nalazi u Župi dubrovačkoj u neposred noj blizini svih sadržaja. Naselje – Man daljena. Kontakt: 099 547 3439

PLOVILA

Kupujem vez na području Gruža ili Soli tuda. Postoji mogućnost zamjene za vez u Rijeci dubrovačkoj. Kontakt: 091 253 6350

USLUGE

Uređujem vrtove, đardine i okućnice. Orezivanje maslina agruma, navrtanje, polijevanje, košnja trave i slično. Kon takt: 091 614 3946

Stečajni upravitelj Stečajne mase iza GAMONT d.o.o. u stečaju, Zagreb, objavljuje

3. OGLAS

za prikupljanje pisanih ponuda za kupnju nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Dubrovniku ZGR. 3196, z.k.č.br. 1044/1, z.k.ul.br.2842, k.o. Gruž, u naravi ZGRADA, na kojem je uspostavljeno i s njim povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine 23. Etaža 66/10000 – Garaža u podrumu zgrade oznake ‘GARAŽA 35’ površine 12,75m² Procijenjena vrijednost po stalnom sudskom vještaku je 264.000,00 kn (35.040,00 €).

Nekretnina koja je predmet prodaje u ovom oglasu ne može biti prodana za iznos koji bi bio manji od 237.600,00 kn (31.535.- €).

Rok za podnošenje pisanih ponuda je 1. lipanj 2022. godine. Ponude se dostav ljaju stečajnom upravitelju na adresu: Stečajna masa iza GAMONT d.o.o. u stečaju, Vodovodna 20A, 10105 Zagreb, p.p. 8, s naznakom ‘ponuda na oglas’. Javno otvaranje ponuda predviđeno je na dan 3. lipnja 2022. godine u uredu javnog bilježnika, ako bude više od jedne ponude, a o čemu će pravovremeno biti obaviješteni svi ponuditelji.

Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje zaključno do dana 1. lipnja 2022. godine uplate jamčevinu u iznosu od 10% prodajne cijene nekretnine, a što iznosi 23.760,00 kn.

Cjeloviti tekst oglasa objavljen je na web stranicama sudačke mreže i očevid niku FINA-e.

Za sve dodatne informacije obratiti se stečajnom upravitelju na mob. 099/2185006.

NAPOMENA UREDNIŠTVA

Istinitost objavljivanja oglasa, vlasništvo nad autorskim pravima na tekstove, fotografije, design i ostala grafička rješenja koja se koriste u objavljenim oglasima u DuListu jamči naručitelj oglasa, kao i kvalitetu roba i usluga.

Svi materijali u DuListu objavljeni su u dobroj namjeri, stoga uredništvo i izdavač ne preuzima odgovornost za istinitost oglasa. Svi predani materijali moraju sadržavati ime, prezime, adresu i OIB.

UMRLI (OD 11. 5. – 18. 5. 2022.)

ANE MARINOVIĆ (1957.)

VESNA ČEROVIĆ rođ. Sršen (1940.)

NADA MARAČIĆ ud.Ivka rođ. Vla šić (1937.)

ANKA (ANE ) GLAVINIĆ ud. Josipa (1950.)

ROZA MARKOVIĆ ud. Petra rođ. Palunčić (1925.)

MATE ŠILJEG pok. Ante postolar IVKA GRLJEVIĆ ud. Ivana rođ. Jeljenić

JERONIMA LJERKA SANTINI rođ. Rubeša (1932.)

MATO KONJUH (1960.)

HUMANITARNI PRILOZI

DVA SKALINA – UDRUGA RODITELJA DJECE S POSEB

NIM POTREBAMA : u spomen na pokojnu Nedu Violić, umjesto cvijeća 400 kuna prilaže obitelj Puh; povodom smrti naše drage susjede i prijateljice Kate Đečević, 650 kuna od srca doniraju susjedi i prijatelji; u spomen na pokojnu Zdenku Pavlović, majku našeg prijatelja Nikše, umjesto cvijeća 500 kuna prilaže Marko Gardašanić; u spomen na oca našeg kolege Željka Jarka, 500 kuna pri lažu Uprava i djelatnici JLH ; u spomen na majku našeg kolege Josipa Mikulića, 500 kuna prilažu Uprava i dje latnici JLH ; u spomen na pok. majku kolegice Vesne Ribić, 400 kuna prilažu Dječji vrtići Dubrovnik; Maja Sršen donacija 100 kuna; Mila Koludrović donacija 400 kuna; Zlatko Kovač Ramiz donacija 50 kuna. Tekst za objavu molimo slati na: dva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9 do 14 sati. Mob: 095 368 9227 (ranim danom od 9 do 17 sati).

I VANI ŠVARC - POMOĆ ZA REHABILITACIJU uplata na OTP -banku br. HR 7224070003203480017: u spomen na pok. Vinka Švarc uplatili su obitelji: A. Skance, M. Čor vila i H. Gverović 500 kuna; obitelji Nikše i Martina Milo slavić 600 kuna; u spomen na oca našeg susjeda D. Švarc uplatile su obitelji: Radulović, Radonić, Gate, Zdraulić, Demonjić, Kandić, Marković i Vidojević 800 kuna; umje sto vijenca za pok. susjedu Anu Glavinić, uplatile su obi telji: Lakić, Vrtiprah, Sentić, Špilj i Dobroslavić 300 kuna. Obitelj Švarc svim srcem zahvaljuje i blagoslivlja.

D JEČJEM DOMU MASLINA D UBROVNIK darovali su: Davorka i Pero Lepeš, u spomen na pok. Zdenku Pavlović prilažu 300 kuna; Marijana i Dubravko Ogresta, u spo men na dragu tetu Nadu Maračić, umjesto cvijeća prilažu 300 kuna; Zlatko Kovač, dar djeci Doma 80 kuna. Djeca i djelatnici zahvaljuju darovateljima! Mole se darovate lji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Doma IBAN broj: HR 8223900011100019232 da dostave tekst uplate na fax: 312 218 ili na e-mail: dom.maslina@outlook.com.

20 kn

Kolumne

OKO SOKALOVO

Zaštita okoliša

Tko zna, možda ćemo se i mi u budućnosti voziti barkama po Stradunu?

OkOliš je višestrukO slOžen sustav. Uključuje u sebi sva živa bića i neživu prirodu – ljude, faunu, floru, vodu, zrak, morsko dno, atmosferu, izvore energije... U ljudskom okolišu se također isprepliću ekonomski, politički i kulturni čimbe nici. Vremenom čovjek razvija i pove ćava svoju moć. Raste industrijalizacija, razvijaju se nove tehnologije i milijun ski gradovi. Pri tome se mijenja i okoliš – zagađuje se i truje zrak, voda i zemlja. Ugrožava se zdravlje ljudi, čak i njihov opstanak na zemlji. Znanost koja prou čava odnose između živih organizama i sredine u kojoj žive, nazivamo ekologija. Na ponovno pisanje o degradaciji naše biosfere potaknuo me je sadašnji agre sivni rat u Ukrajini, posebno razaranje tvornica, zgrada i smrtno stradanje civila, osobito djece. Temeljna prava čovjeka su pravo na život i pravo na zdrav okoliš. Rat je najpogubnija i najgora ljudska djelat nost, strahovito šteti okolišu. Sjetimo se obrambenog, Domovinskog rata u nas. Sjetimo se 1991. i razaranja Dubrov nika s devastiranjem prirodne i kulturne baštine. Dubrovnik, njegova okolina, cijeli Jadran s 1200 hrvatskih otoka je naj ljepša regija u Europi. Sa Splitom i Plitvič kim jezerima uvršten je u UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine. 22. trav nja 1990. problem okoliša podignut je na svjetsku razinu. Inicijator je bio američki senator Nelson. Taj dan se obilježava kao ‘Dan planeta zemlje’. Zemlja je za sada jedini dom koji imamo. Ove godine raspravljalo se o klimatskim promjenama. Cilj – smanjiti količinu štetnih plinovi tih tvari u atmosferi. Zanimljiv podatak: 2012. u Kini je stotinu tisuća ljudi vozilo samo bicikl! U Dubrovniku je 1990. osno van ekološki klub. Osnovan je na incija tivu pok. prof. A. Benovića, ekologa i planktologa. Bio je to klub za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline. Kroz spe cijalizaciju medicine rada, detaljno sam upoznat o zdravstvenim aspektima eko logije, zato sam postavljen za predsjed nika spomenutog kluba. U sjećanju su mi ostali obilasci proizvodnih pogona tuP -a, Radeljevića, Dalmacijabilja, tvornice boja

Ljudski životi u svijetu nisu ugroženi samo ratom, već i ekološkim katastrofama

i lakova, tiskare u Gradu i Župi, zračne luke te mnoštvo različitih pogona diljem županije. A tek odlagalište krutog otpada na Grabovici! Onda je došao rat. Devasti ran okoliš pa mnogobrojna nasilja i ubi janja ljudi diljem zemlje. Općenito, ljud ski životi u svijetu nisu ugroženi samo ratom, već i ekološkim katastrofama. Nabrojat ću neke poznate i velike, koje su izazvale tisuće poginulih i uzroko vale tisuće invalida i oboljelih – trovanje živom u Minamata zaljevu (Japan), isti canje otrovnog plina metil-izocijanata u Bhopalu (Indija), eksplozija nuklearnog reaktora 1986. u Černobilu, eksplozija plina u Mexico Cityju, požar kemikalija u Švicarskoj... Uza sve to, ljudi uništavaju šume i koncentracija ugljik dioksida raste. Dolazi do fenomena staklenika i porasta temperature zraka, što dovodi do toplje nja ledenjaka i prijetećeg porasta razine mora. Tko zna, možda ćemo se i mi u budućnosti voziti barkama po Stradunu? Tu su i kisele kiše pa ozonske rupe zbog upotrebe potisnog plina klor-flor ugljika što dovodi do povećanog prodora ultra ljubičastih zraka i do porasta raka kože. Uskoro, 15. lipnja, je Svjetski dan zaštite okoliša. Program zaštite je utvrđen 1972. u Stockholmu – postoji neraskidiva veza između zagađenosti okliša i ljudskog zdravlja. Treba još spomenuti preko mjernu buku te opasne aditive u pre hrambenim namirnicama, teške metale u zraku i vodi, neionizirajuća zračenja. I onda, ne čuditi se porastu malignih i dru gih težih bolesti?

Što su u suštini uzroci ekološkim krizama? U prvom redu, nesavjesnost pojedinaca. Zatim neznanje, te osobni i grupni egoizam. Pohlepa za dobitkom i žeđ za vlašću! A prirodna bogatstva se koriste kao da su neiscrpna. Ne mislimo na potomstvo! ‘Što nam vrijedi čitav svi jet dobiti, a sama sebe izgubiti!’ Zato je nužno oblikovati ekološku svijest, izba citi pretjerani hedonizam i potrošnju! Biti skroman, umjeren! Voditi računa između ‘imati’ i ‘biti’. Odgajati mladež za ekološku odgovornost. Ključ odgoja su roditelji (obitelj) i vlast (političari).

Piše

Boris Sokal

OKO SOKALOVO Iako umirovljen, dr. Sokal ne miruje. Iz tjedna u tjedan u kolumni 'Oko Sokalovo' donosi svoje viđenje društva, odnosa među ljudima te daje filozofsko razmišljanje o politici, vjeri, smrti, bolesti...

Šapa tjedna

PRAVA GOSPOĐA

PREDSTAVITE NAM VAŠE MEZIMCE! Dragi čitatelji, ponosni ste članovi obitelji krznenih ili pernatih ljubimaca, možda čak i onih s ljuskama? Upoznajte nas s njima! Pošaljite nam njihovu fotografiju, otkrijte nam njihove simpatične

navike i odgovorite zašto su vaši dani otkad su vam u životu ispunjeniji. S nestrpljenjem iščekujemo vaše kratke priče koje nam možete dostaviti na e-mail adresu info@dulist.hr. Rado ćemo ih objaviti!

Ukoliko Beta ne prošeta, uradi dobar despet!

Beta voli puno papati i šetati. Svako jutro joj je ritual dobro pojesti i kao prava gospođa nakon jela odmoriti, zatim obavezno izaći u šetnju!

U niz U naših zanimljivih šapica ovog tjedna upoznajemo Betu. Evo što su nam o njoj napisali njeni vlasnici!

Betu volimo jer je jednostavno posebna

Ovo je Beta. Beta voli puno papati i šetati. Svako jutro joj je ritual dobro pojesti i kao prava gospođa nakon jela odmoriti, zatim obavezno izaći u šet nju! Ukoliko ne prošeta, uradi dobar despet. Betu volimo jer je jednostavno posebna – saznajemo.

Ragusa obranila naslov prvakinja Hrvatske!

Sezona je bila duga i napor na, ali smo uspjele držati kontinuitet i visoku razinu igre kroz cijelu sezonu i po meni zasluženo osvojile naslov drugi put u svojoj povijesti – Katarina Zarač

Košarkašice Raguse uspjele su u finalnoj seriji Premijer ženske lige obraniti naslov prvakinja Hrvatske. Iako su imale rezultat 2:0, Požega je uspjela izjednačiti na 2:2. Pred punom dvoranom u Požegi, Ragusa je uspjela zadržati titulu u rukama

Košar K ašice r aguse obranile su naslov prvakinja Hrvatske! U petoj, odlučujućoj utakmici finalne serije Premijer ženske lige, Ragusa je bila na gostovanju kod Plamen Požege. Iako je u dva navrata imala meč loptu u svojim rukama te rezultat 2:0, košarkašice iz Požege sustigle su ih do 2:2. Trenutak

odluke pao je stoga u Požegi gdje je nakon rezultata 54:62 pokal prvakinja podigla Ragusa!

Prema pisanju Hrvatskog košarkaš kog saveza, nakon prvog poluvremena gošće su imale 12 poena prednosti, a na ulasku u posljednju četvrtinu i 15. Požega nije uspjela odvesti utakmicu u neizvjesne vode pa su Dubrovki nje mirno stigle do novog državnog naslova. Predvodila ih je Carmen Milo glav s 22 poena, Romana Stojanović postigla ih je 13, a Iva Todorić 12.

Nakon utakmice koja je odigrana pred punim tribinama, za HKS se na sve osvrnula trenerica Raguse Cvetana Matić. Naglasila je kako su je te pune tribine vratile u njene igračke dane, kada se igralo pred punim gledalištem. Naravno, osvrnula se i na samu petu utakmicu, ali i finalnu seriju.

U ovu smo utakmicu ušli foku sirano s točnim ciljem i znali smo na koji način doći do rezultata. Išli smo čvrsto na svaku loptu i nismo dozvolili

centrima da se razmašu. U svih pet utakmica išli smo najviše na napad na njihove male igrače, ‘play makere’ i smatrali smo da su tu najtanji i tu smo tražili i prolaze – rekla je Matić te ista knula kako su u utakmicu u Požegu došli hladne glave te je opterećenje koje su imali u Dubrovniku nestalo.

Imali smo zajedništvo i dobro smo se fokusirali. Finalna serija nije bila laka, a ekipa Požege bila je dostojan protivnik – rekla je trenerica.

‘Želja nam je regionalna liga’ Osvrnula se i na planove za novu sezonu te naglasila kako imaju dobar pomladak.

Morat ćemo imati kvalitetu, nećemo s ovog ranga padati. Želja nam je da nas u Gradu podrže i da igramo barem regionalnu ligu, a bez podrške ne možemo to financijski izgurati. Da ne govorim kako bi bilo divno igrati u Europi, a imamo jedan stabilan europ ski klub, ali mislim da još nismo sazreli

za to – zaključila je za HKS Cvetana Matić.

Dan nakon pobjede Ragusa je pro slavila obranu titule u Gospinom polju, uz pjesmu i ples, uz obitelj i prijatelje – kako to samo znaju.

Duga i naporna sezona

Presretni smo što smo obranili titulu prvaka. Nije bilo nimalo lako. Ove godine je liga bila neizvjesnija. Četiri ekipe su se ravnopravno borile za osvajanje prvenstva, Medveščak, Trešnjevka, Plamen Požega i mi. Moje suigračice i ja vjerovale smo u sebe od samog početka sezone da to možemo ostvariti. Sezona je bila duga i naporna, ali smo uspjele držati kontinuitet i visoku razinu igre kroz cijelu sezonu i po meni zasluženo osvojile naslov drugi put u svojoj povijesti – rekla je za DuList kapetanica Katarina Zarač. Zanimljiva finalna serija je iza nas. Znali smo da neće biti lako, ali opet nakon odličnog starta malo smo sami sebi bili zagorčali život kad smo doma izgubili četvrtu utakmicu. Još sam pod dojmom kako smo ušli i odigrali tu petu najbitniju i najtežu utakmicu. Moram priznati, gustali smo. Mislim da smo stvarno odigrali vrhunski i zasluženo osvojili seriju te se okrunili prvakom. Po meni, prošli smo najteži put jer i u polufinalu, kasnije i u finalu nismo imali prednost domaćeg terena. I samim time što smo uspjele to okre nuti u našu korist i okruniti se prva kom, pokazali smo izrazit karakter i snagu koju ova ekipa ima i u koju smo vjerovali od samoga starta ove sezone – rekla nam je Carmen Miloglav.

PET MEDALJA ATLETIČARA Atletičari atlet skog kluba Dubrovnik osvojili su proteklog vikenda četiri zlatne i jednu srebrnu medalju. Dvostruko zlato, na 60 i 150 metara osvojila

Zadnja uta kmica završila je s 54:62 za Ragusu

je Nikol Koprivica, baš kao i Noa Antolović na 100 i 400 metara. Erik Antolović osvojio je pak srebro (4 KG – 11.46s).

Stolnotenisači ipak bez Kupa i ‘duple krune’

Libertas Marinkolor (Filip Čipin, Miho Simović, Tomislav Japec) u finalu Kupa Hrvatske izgubio je u četverosatnoj utakmici protiv STK Zagreb (Neven Juzbašić, Dragutin Šurbek i Borna Petek)

‘Pi T uri’ i Pa K ni S u o Svojili još jedan Kup Hrvatske. Libertas Marinkolor (Filip Čipin, Miho Simović, Tomislav Japec) u finalu Kupa Hrvatske izgubio

je u četverosatnoj utakmici protiv STK Zagreb (Neven Juzbašić, Dragutin Šur bek i Borna Petek).

doveo Zagrepčane do osvajanja Kupa. Konačni, ukupni rezultat bio je 2:3 za STK Zagreb.

Podsjetimo, ‘Pituri’ su nedavno treći put postali prvaci Hrvatske. U svojoj kolekciji imaju i tri naslova pobjed nika Kupa Hrvatske. Nažalost, ovaj, četvrti pokal izmaknuo im je iz ruku i nisu ponovili 2017. godinu kad su (prvi put) osvojili duplu krunu. Prvo mjesto u prvenstvu, drugo mjesto u Kupu. Bravo, Pituri!

Finalni susret pratile su i naše košarkašice. Sa zlatnim medaljama oko vrata, ‘freške’ prvakinje Hrvatske došle su dati podršku našim stolnote nisačima. U publici je bio i gradonačel nik Mato Franković.

‘Pituri’ su nedavno treći put postali prvaci Hrvatske

Prvi meč Filip Čipin izgubio je od Dragutina Šurbeka rezultatom 1:3, a u drugom, izrazito napetom meču, Miho Simović nije dobio Bornu Peteka. Rezultat je bio 2:3 za igrača Zagreba. U trećem susretu igrali su Tomislav Japec i Neven Juzbašić. Japec je uspio izboriti pobjedu rezultatom 3:2.

Na redu su bili ponovno Čipin i Petek. U ovom meču Čipin je pobijedio svog suparnika rezultatom 3:1 i tako doveo do izjednačenja u ukupnom rezultatu (2:2). U petom ogledu ‘suo čili’ su se opet Simović i Šurbek. ‘Miho, Miho’, odzvanjalo je malom dvoranom, a napetost je bila sve veća, što se oči tovalo u posljednjim trenutcima meča. Šurbek je ipak ostvario pobjedu i tako

Sezona s plasmanom među četiri najbolje momčadi!

Tri minute do kraja utakmice Mirko Hrkač podigao je rezultat Squarea na 4:2, a 50-ak sekundi do kraja ‘pao’ je i treći gol koji je postigao Gordan Duvančić

Malonogo M e taši Squarea upi S ali S u poraz u drugoj polufinalnoj utakmici 1. HM nl protiv Futsal Pule s rezultatom 4:3. Pula je tako prošla u finale 1. HM nl . Prvi zgoditak za Squ are postigao je Gordan Duvančić u tre ćoj minuti susreta, međutim, već je u sljedećoj minuti Puležanin Dean Mora vac izjednačio za 1:1. Žarko Luketin je povisio rezultat na 2:1 za Pulu, a David

MNK Square –momčad koja je ostvarila ove sezone plasman među četiri najbolje u Hrvatskoj

Mataja je postigao i treći gol za ovu momčad. Tri minute do kraja utakmice Mirko Hrkač podigao je rezultat Squ area na 4:2, a 50-ak sekundi do kraja ‘pao’ je i treći gol koji je postigao Gor dan Duvančić. Pokušao je Duvančić i zadnje tri sekunde postići zgoditak, ali lopta je pošla mimo gola te je Pula ipak prošla u povijesno finale. Utakmica se igrala za vjernu navijačicu Squarea, našu sugrađanku Doris Bender.

M n K Square završio je tako sezonu 1. HM nl među četiri najbolje momčadi.

Na temelju članka 35. stavka 2. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 152/14 ), članka 48. Zakona o lokalnoj i područnoj ( regionalnoj ) samoupravi ( “Narodne novine”, broj: 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 137/15, 123/17 i 98/19 ) i članka. 48. Statuta Grada Dubrov nika ( “Službeni glasnik Grada Dubrovnika”, broj: 2/21 ) gradonačelnik Grada Dubrovnika objavljuje

JAVNI POZIV

za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika

Članak 1.

Predmet nadmetanja je prodaja sljedećih nekretnina:

1. dio čest. zem. 1155/2 k.o. Zaton, upisane u zk. ul. 3800 k.o. Zaton, u površini od 80 m2, kako je to prikazano na prijedlogu parcelacije izrađenom od strane Ilije Margaretića, mag.ing. geod. et. geoinf. iz društva GEO GRUPA d.o.o. iz Dubrovnika od dana 4. rujna 2021. po početnoj cijeni od od 121.900,00 kn (slovima: sto dvadeset jednu tisuću i devetsto kuna ).

2. dio čest. zem. 614/14 k.o. Obuljeno, upisane u zk. ul. 230 k.o. Obuljeno, u površini od 110 m2, kako je to prikazano na geodetskom prijedlogu parcelacije izrađenom od strane društva GEO ARION d.o.o. iz Dubrovnika od 6. listopada 2021., po početnoj cijeni od 187.799,70 kn (slovima: sto osamdeset sedam tisuća sedamsto devedeset devet kuna i sedamdeset lipa).

3. dio čest. zem. 1020/4 k.o. Obuljeno, upisane u zk. ul. 201 k.o. Obuljeno, u površini od 4 m2, kako je to prikazano na geodet skoj situaciji izrađenoj od strane Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ilije Penda, dipl.ing.geod., od 24. rujna 2021., po početnoj cijeni od 6.800,00 kn (slovima: šest tisuća osam sto kuna).

Članak 2.

Osim kupoprodajne cijene kupac, odnosno kupci, snose i troš kove postupka, poreze i pristojbe te slijedeće troškove za nekret nine pod rednim brojem: 1. trošak izrade procjembenog elaborata u iznosu od 2.475,00 kuna, 2. trošak izrade procjembenog elaborata u iznosu od 2.475,00 kuna, 3. trošak izrade procjembenog elaborata u iznosu od 2.475,00 kuna.

U navedene cijene uračunat je PDV

PODNOŠENJE PONUDA

Članak 3.

Ponude i prilozi uz ponudu dostavljaju se za svaku pojedinu nekretninu u zatvorenoj omotnici.

Na prednjoj strani i poleđini omotnice potrebno je napisati redni broj pod kojim je nekretnina u oglasu navedena uz naznaku „ ZA NATJEČAJ - PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE S TOČNOM OZNAKOM NEKRETNINE - NE OTVARAJ “.

Članak 4.

Ponude se dostavljaju preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu: Grad Dubrovnik, Upravni odjel za gospo darenje imovinom, opće i pravne poslove, Pred Dvorom 1, 20 000 Dubrovnik.

Rok za podnošenje ponuda je 15 dana, računajući od prvog sli jedećeg dana nakon objave javnog natječaja na oglasnoj ploči u zgradi gradske uprave Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, pri zemlje, web stranici Grada Dubrovnika, odnosno objave javnog poziva za podnošenje ponuda za kupnju nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika u javnom glasilu.

Nepravodobne i nepotpune ponude neće se razmatrati.

Povjerenstvo za otvaranje ponuda otvara pristigle ponude na jav noj sjednici. Obavijest o mjestu i vremenu otvaranja ponuda obja vit će se na službenoj web stranici Grada Dubrovnika.

UVJETI NATJEČAJA

Članak 5.

Sve nekretnine se prodaju u zatečenom stanju “VIĐENO –KUPLJENO“.

Prostorno planski uvjeti dostupni su na mrežnoj stranici Grada Dubrovnika www.dubrovnik.hr a zemljišnoknjižni i katastarski podatci u javnim očevidnicima.

Članak 6.

U postupku javnog prikupljanja ponuda mogu sudjelovati sve fizičke osobe koje imaju državljanstvo Republike Hrvatske, držav ljanstvo država koje čine Europski gospodarski prostor te držav ljani onih država s kojim Republika Hrvatska ima ugovor o reci procitetu stjecanja nekretnina.

U postupku javnog prikupljanja ponuda mogu sudjelovati sve

pravne osobe koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili državi koja čini Europski gospodarski prostor.

Podnošenjem ponude na ovaj javni natječaj smatra se da je ponu ditelj izričito suglasan da Grad Dubrovnik može prikupljati, kori stiti i dalje obrađivati date podatke u svrhu provedbe postupka javnog prikupljanja ponuda u skladu s Općom Uredbom o zaštiti podataka (GDPR ).

Članak 7.

Ponuditelji koji sudjeluju u javnom natječaju dužni su položiti jamčevinu u iznosu od 10 % od početnog iznosa kupoprodajne cijene nekretnine za koju se natječu.

Jamčevina se uplaćuje, prije isteka roka za podnošenje pisanih ponuda na natječaj, na žiro račun Grada Dubrovnika otvoren kod OTP banke d.d., HR 3524070001809800009, model: HR 68, s pozi vom na broj: 7706- OIB -5, uz oznaku nekretnine za koju se upla ćuje jamčevina, što se smatra suglasnošću stranke za korištenje njenog OIB -a.

Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja jamčevina će se oda branom ponuditelju uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim ponuditeljima čije ponude ne bude prihvaćene uplaćena se jam čevina vraća u roku od 60 dana od dana konačnosti zaključka Gra donačelnika Grada Dubrovnika, odnosno Gradskog vijeća Grada Dubrovnika o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja bez prava na kamatu za razdoblje od njezine uplate do isplate. Ponuditelj koji je odustao od ponude gubi pravo na povrat jam čevine.

Članak 8.

Povjerenstvo za otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponudi telja otvara i razmatra ponude, utvrđuje ispunjavaju li ponuditelji sve uvjete iz javnog natječaja, sastavlja zapisnik o javnom otva ranju ponuda te utvrđuje i predlaže najpovoljnijeg ponuditelja, odnosno neprihvaćanju niti jedne ponude. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najvišu cijenu koja mora biti veća od početne cijene i izražena u kunama, a ponude dostavljene u drugoj valuti neće se razmatrati.

U slučaju da isti ponuditelj dostavi više ponuda za istu nekretninu, valjanom će se smatrati isključivo ponuda s najvećim iznosom ponuđene cijene.

U slučaju da pristignu dvije identične valjane ponude s istim izno som ponuđene kupoprodajne cijene, ponuditelji će biti pozvani da u roku od tri dana po primitku obavijesti u zatvorenoj omotnici dostave nadopunu ponude kako bi se donijela odluka o najpovolj nijem ponuditelju.

Članak 9.

Zaključak Gradonačelnika, odnosno Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za određenu nekretninu dostavit će se ostalim ponuditeljima. Izabrani ponuditelj dužan je u roku od osam ( 8 ) dana od dostave kupoprodajnog ugovora isti potpisat i dostaviti Gradu Dubrov niku. U suprotnom Grad Dubrovnik nije vezan odlukom o izboru najboljeg ponuditelja.

Kupoprodajnu cijenu je izabrani ponuditelj dužan u cijelosti upla

titi u korist Proračuna Grada Dubrovnika u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji nekret nine. Ako izabrani ponuditelj u ugovorenom roku ne uplati u cije losti kupoprodajnu cijenu, ugovor se raskida, a jamčevina se ne vraća.

Članak 10.

Grad Dubrovnik zadržava pravo da odustane od prodaje nekret nina u svako doba prije potpisivanja ugovora. U slučaju da Grad Dubrovnik odustane od prodaje nekretnine izvršiti će se povrat uplaćene jamčevine ponuditelju bez prava na kamatu za razdo blje od njezine uplate do isplate i pri tome ne snosi materijalnu ili drugu odgovornost prema ponuditeljima, niti ima obvezu obavi jestiti ih o razlozima za takav postupak.

SADRŽAJ PONUDE

Članak 11.

Ponuda mora kao obvezne elemente sadržavati naziv, odnosno ime i prezime, sjedište odnosno adresu ponuditelja, ponuđenu cijenu u nominalnom iznosu u kunama koju je kupac dužan jed nokratno platiti, redni broj pod kojim je nekretnina u oglasu nave dena.

Uz ponudu se prilaže:

1. domaće fizičke osobe prilažu presliku važeće osobne iska znice, a strane fizičke osobe presliku putovnice; 2. domaće pravne osobe prilažu izvadak iz sudskog registra, a strane pravne osobe prilažu izvatke iz domicilnog registra s ovjerenim prijevodom sudskog tumača na hrvatski jezik; 3. dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjeca nje prava vlasništva (za strane osobe); 4. dokaz o izvršenoj uplati jamčevine u iznosu od 10 % vri jednosti naznačene početne kupoprodajne cijene na račun Grada Dubrovnika otvoren kod OTP banke d.d., broj računa IBAN: HR 3524070001809800009, model HR 68, s pozivom na broj: 7706- OIB -5 , svrha doznake: jamčevina, u opisu plaćanja treba navesti oznaku nekretnine za koju se uplaćuje jamče vina, primatelj: proračun Grada Dubrovnika; 5. OIB , kontakt podatke (adresa, broj telefona, faks, e-mail adresa) te naziv banke i broj IBAN računa ponuditelja za povrat jamstva u slučaju neprihvaćanja ponude; 6. potvrdu o nepostojanju duga s osnove potraživanja Grada Dubrovnika.

Svi dokumenti koji se prilažu moraju biti u izvorniku ili ovjere noj preslici.

Članak 12.

Sve druge potrebne obavijesti mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Grada Dubrovnika, Odsjek za evidentiranje i uknjižbu gradske imovine i vrednovanje nekretnina, Zeljarica 1, 20 000 Dubrovnik, na telefon 020 351 813 sva kog radnog dana od 9 do 12 sati ili putem e-maila: gospodarenjeimovi nom@dubrovnik.hr.

GRADONAČELNIK Mato Franković

DuList IN

Ljudi razumiju što želimo. I podržavaju nas!

Mjesecima smo razmišljali i na kraju smo izabrali ‘Ape Revolution Bell’. Zašto? Zato što imamo pjesmu koja se zove ‘Ape’, kao i pjesmu ‘Revolution’, a ‘Bell’ je kao neki ‘ostatak’ od ‘Mrtvog Zvona’. To je jedino ime za koje su svi rekli: ‘Ajde dobro’. Na kraju smo promislili: ‘Ionako je to je samo ime. Naviknut ćemo se’

Mi sada pokušavamo nešto što je jako teško, a to je bend, iz potpune anonimnosti, dovesti na neku razinu. To je teško svakome. No, dugo smo u ovome. Valjda znamo koje greške ne ponavljati. Želimo sve od početka raditi kvalitetno

Toliko je T eško odluči T i se za ime benda. Mjesecima smo razmišljali i na kraju smo izabrali ‘Ape Revolution Bell’. Zašto? Zato što imamo pjesmu koja se zove ‘Ape’, kao i pjesmu ‘Revo lution’, a ‘Bell’ je kao neki ‘ostatak’ od ‘Mrtvog Zvona’. To je jedino ime za koje su svi rekli: ‘Ajde dobro’. Na kraju smo promislili: ‘Ionako je to je samo ime. Naviknut ćemo se’ – rekao je kroz smi jeh Ivan Jakić, član i gitarist ‘Ape Revo lution Bella’, novog benda na našim prostorima. Osim Jakića, bend čine vokalist Srđan Petrić, basist Robert Di Liddo i bubnjar Ivica Glunčić. Riječ je o glazbenicima i prijateljima koji su prije ‘činili’ bend Mrtvo Zvono. No, sad imaju veće planove, prvenstveno za inozemno tržište. U posljednjih mje sec dana ‘izbacili’ su dvije pjesme ‘Ape’ i ‘Smile’, a reakcije ljudi su bile pozi tivne i pune podrške. Sada se s nestr pljenjem čeka album. No, za sve žele uzeti vremena i napraviti na kvalite tan način. Također, odnedavno imaju i dvoje novih članova. To su Lucija Pećar

Piše Maria Prkut Foto Dario Bandur

Končić i Šimun Končić.

Sad nas je šest i sad smo fenome nalni. Uvježbavali smo album koji smo snimili i skontali: ‘Možemo nas četvero to izvuć’, ali bilo bi super da imamo još jednog muzičara’. Zvali smo Šimuna, on je pristao. Onda smo promislili: ‘Sad bi nam dobro došao još i ženski vokal’. Njemu supruga dobro pjeva i bilo je prirodno zvati nju. Sad je to – šesterac!

Iskustvo u SAD-u

Jakić se vratio s nama unatrag, na

ILUSTRATOR YELLOW YURI

‘Dobio je odriješene ruke’

Hrvatski ilustrator Yellow Yuri zaslužan je za ilustracije koji krase njihove spotove.

Dobio je odriješene ruke. Mi smo rekli da nam je za svaku pjesmu potrebna posebna ilustracija. Dobio je materijal, slušao ga je i ono što ga je inspiriralo – nacrtao je. Odlične su ilustracije. S njime cijeli projekt dodatno izgleda profesionalno!

početke – u vrijeme Mrtvog Zvona.

Na samim počecima radili smo materijal na hrvatskom jeziku. No, vrlo brzo smo shvatili da kao ‘Mrtvo Zvono’ ne bismo imali šanse u hrvat skom glazbenom prostoru. Iskreno, pao nam je bio moral jer smo mislili: ‘Imamo kvalitetan materijal, sve smo sami napravili, a dobili smo odbijenice’ – kazao je Jakić. Odlučili su se na novi korak. Poslali su pjesme na hrvatskom jeziku poznatom producentu Bobbyju Croftu, u Sjedinjene Američke Države.

Odgovorio nam je da mu se sviđa materijal i da bi volio raditi s nama. Tada smo odlučili: ‘Nema smisla da radimo pjesme na hrvatskom jeziku. Ako ćemo ići u Ameriku, radit ćemo ih na engleskom’. Tako je i bilo. Pošli smo u SA d i to snimili. Odlučili smo ‘preskočiti’ sve ovo ovdje – kazao je Jakić. Čak dvadeset dana proveli su u kući poznatog producenta na Floridi. I to je za njih bilo nevjerojatno iskustvo.

Jako dugo je u tome poslu i radio je s puno velikih zvijezda, od Dylana do Marleyja. No, to samo po sebi ne znači nužno da ako snimamo s njime – da nam je zagarantiran uspjeh. Ipak, puno je bolje nego da je netko tko ni s kim nije radio. Za nas je bilo nevjero jatno iskustvo poći od doma i dvadeset dana raditi samo i isključivo glazbu, po

BRAVO SVIMA! Nakon što se u travnju održalo prvo otočno kolo Modelarske lige Dubrovačkoneretvanske županije, proteklog tjedna u Centru za mlade Dubrovnik održalo se drugo,

kopneno kolo. Natjecalo se 11 ekipa iz Dubrov nika, Metkovića, Opuzena i Župe Dubrovačke. Od 22 natjecatelja, većina su bile djevojke, čak 16, što posebno veseli organizatore natjecanja.

Debitantski Dubrovkinje

Zacrtali smo cilj i gledamo kako doći do njega. Potrebno je jako puno rada. Pametnog rada. Ne želimo trošiti i rasipati energiju na bezvezne stvari. I treba nam puno sreće

15 sati dnevno. Nismo mislili o spenzi i o poslu. Samo o glazbi. To je toliko lijep način za radit’ – kad uđeš 100 posto u glazbu i ništa drugo ne postoji.

‘To je nešto što bih slušao doma’ Plan je, kako kaže, izbacivati pjesmu po pjesmu. Na albumu će ih biti uku pno deset.

Vidjet ćemo koliko će singlova biti, ali svaka će pjesma imati svoj videos pot. Prvo je izašao ‘Ape’, ‘pre-single’ koji je generalni uvod u cijeli materijal. Glavni single je ‘Smile’. Kad ‘izbacimo’ sve za što mislimo da je ‘singlično’, onda ćemo ‘izbaciti’ cijeli album. Mislim da na albumu ima nešto za sva koga. Sve to spada u sferu rocka, što je jako širok pojam. Osobno sam izašao iz svoje komforne zone s obzirom na to što sam radio s Gruhakom. Materi jal mi se, objektivno, jako sviđa. To je nešto što bih slušao doma. Čim je tako, onda sam jako zadovoljan time što radim – istaknuo je Jakić i komentirao kako su ljudi reagirali na nove pjesme.

Reakcije ljudi su takve da razu miju što hoćemo. I podržavaju nas. Mi sada zapravo pokušavamo nešto što je jako teško, a to je bend, iz potpune anonimnosti, dovesti na neku razinu.

Za nas je bilo nevjerojatno iskustvo poći od doma i dvadeset dana raditi samo i isključivo glaz bu, po 15 sati dnevno. Nismo mislili o spenzi i o poslu. To je toliko lijep način za radit’ – kad uđeš 100 posto u glazbu i ništa drugo ne postoji

To je teško svakome. No, dugo smo u ovome. Valjda znamo koje greške ne smijemo ponavljati. Želimo sve od početka raditi kvalitetno. Želimo da svaka pjesma ima spot, svoj ‘artwork’ i da imamo osobu koja se brine za društvene mreže. Da je sve kako treba – naglasio je.

Unatoč iskustvu koje dosad imamo, ovo je prvo takvo iskustvo za svih nas – da bend koji je isključivo autorski, proba izaći izvan granica Hrvatske. To sad zvuči užasno prepotentno. Ali, zacrtali smo takav cilj i gledamo kako doći do njega. Potrebno je jako puno rada. Pametnog rada. Ne želimo trošiti i ‘rasipati’ energiju na bezvezne stvari. I treba nam puno sreće!

Moj životni san se ostvario. Neka nas svi vaši i naši snovi vode u bolju stvarnost – istaknula je prilikom izlaska albuma

Dubrovkinja a riana Žustra, koja djeluje pod umjetničkim ime nom ‘Zustra’ izdala je svoj dugoočeki vani debitantski album ‘The Dream Of Reason’.

Moj životni san se ostvario. Neka

nas svi vaši i naši snovi vode u bolju stvarnost – istaknula je prilikom izla ska albuma.

Album novinarke i kantautorice koja živi i radi u Berlinu dobio je dobre kri tike njemačkih medija. Rolling Stone je

Rolling Stone je istaknuo kako se radi o ‘mračnom intelektualnom sanjarskom pop bombonu’

Debitantski album

Dubrovkinje u Berlinu

istaknuo kako se radi o ‘mračnom inte lektualnom sanjarskom pop bombonu’. Spiegel navodi kako ide stopama Flo rence Welch i PJ Harvey te kako je otkriće za međunarodni indie pop iz Njemačke. Početkom godine objavila je spot Drowned Body. Upravo Zustra potpisuje glazbu i stihove. Naslovnu pjesmu albuma ‘The Dream Of Reason’ objavila je u studenom 2020. godine.

Dubrovnik u mislima Životni ju je put odveo ka novinarstvu, a u Berlinu živi skoro desetljeće.

Prije toga sam studirala kulturne znanosti i sociologiju u Tübingenu. Završila sam dvije škole novinarstva: kao reporter u Zeitenspiegel-Reporta geschule, jednoj školi za reportaže u Reutlingenu kraj Stuttgarta, i kod Axel Springer Akademie u Berlinu, gdje sam radila kao volonter u časopisu Rolling Stone – rekla je u razgovoru za DuList prije dvije godine.

Iako daleko, Dubrovnik joj je u mislima, a jednom godišnje dolazi i u posjetu, kako je navela u razgovoru.

U Dubrovnik dolazim barem jed nom godišnje, ako uspijem i dva puta, i obično ostajem cijelo ljeto. Ne mogu ni nabrojati sve što mi nedostaje! Naj čišće i najljepše more na svijetu, miris borova, divota Lokruma, pogled na staru povijesnu jezgru, šetnja Stra dunom, gradske zidine koje čuvaju toplinu, kamenja, šuma… Mogla bih toliko toga nabrojati!

Foto Zustra, privatna arhiva

Igra, radost i smijeh!

Povodom međunarodnog dana obi telji koji se obilježava 15. svibnja, ove se nedjelje održao Festival igranja u parku na Babinom kuku. Inače, Festi val igranja održavao se za djecu i rodi telje od 13. do 15. svibnja u organiza ciji Centra Rastimo Zajedno i Saveza Društava ‘Naša Djeca’ uz potporu fon dacije The Human Safety Net i volon tera Generali osiguranja. Društva Naša Djeca u Požegi, Prelogu, Sv. Ivan Zelini, Osijeku i Dubrovniku, Obiteljski centar Dubrovnik, Dječji vrtić ‘Grigor Vitez’ u Splitu, Dječji vrtić ‘Sisak Novi’ u Sisku i Dječji vrtić Vladimira Nazora u Zagrebu pripremili su pregršt igara za djecu i roditelje. Cilj festivala je podsjetiti rodi telje na važnost zajedničke igre s dje com i potaknuti uključivanje roditelja u igru s djecom. Zajednička igra izra zito je važna za produbljivanje odnosa roditelj-dijete te skladni razvoj djetata.

Zajednička igra izrazito je važna za produbljivanje odnosa roditelj-dijete te skladni razvoj djetata

Foto

Zvonimir Pandža

Cilj festivala je podsjetiti roditelje na važnost zajedničke igre s djecom i potaknuti uključivanje roditelja u igru s djecom

‘We like to movIe it’

Otvorene su prijave za jedanaesto izdanje mađunarodnog filmskog festivala djece i mladih

OtvO rene su prijave za jedanaesto izdanje mađunarodnog filmskog festi vala djece i mladih D u ff 2022. Nakon prošlogodišnjeg jubilarnog izdanja, festival će se ove godine održati od 10. do 16. listopada, dok će natjecateljski dio trajati od 13. do 16. listopada, a sve pod sloganom ‘We like to movIe it’! Pozivamo sve mlade filmaše da svoja djela koja govore o okruženju u kojem žive, vlastitim problemima, ali i svim lijepim stvarima koje ih nadahnjuju prijave na dubrovački festival – navode u pozivu, a prijave se mogu podnijeti preko platforme FilmFreeway. Nagrade se dodjeljuju u kategorijama

animiranog, igranog, dokumentarnog filma, slobodnog žanra te ona za najbo lji tematski film – ove godine na temu slobode, uz apsolutni Grand prix festi vala i nagradu publike.

D u ff već jedanaest godina zajed ničkim snagama organiziraju Usta nova Kinematografi Dubrovnik te udruge Luža i Škola filma Šipan uz svesrdnu pomoć i podršku vrijednih volontera, ali i mladih kreativaca. Ako imate do 20 godina i bavite se filmom, videom, ili ste član filmske družine, ne razmišljajte već nam se pridružite ove godine u Dubrovniku te prove dite nezaboravna četiri filmska dana s nama – poručuju organizatori.

Klapa Kaše ovoga ljeta nastupa u pulskoj Areni

Glas je najljepši ljudski instrument, a naše klapsko pjevanje nema konkurenciju i zato je od izuzetne važnosti producirati i promovirati ovakve koncerte i njegovati hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu

OvO g OD išnja sez O na kO ncerata u Puli počinje s večeri klapskog pjevanja. Tradicionalna hrvatska vokalna glazba, koju je unesc O uvrstio na popis nema terijalne baštine Europe, 18. lipnja orit će se pulskom Arenom. Klape koje će zapjevati neke od najljepših pjesama su klapa Cambi, klapa Šufit, klapa Iskon, klapa Kaše, klapa Sveti Juraj

H r M , klapa Luka te klapa Vinčace.

Glas je najljepši ljudski instrument, a naše klapsko pjevanje nema konku renciju i zato je od izuzetne važno sti producirati i promovirati ovakve koncerte i njegovati hrvatsku nema terijalnu kulturnu baštinu – rekao je Tomislav Kašljević, producent ovog

klapskog spektakla.

Dvosatni program pod voditeljskom palicom Branka Uvodića pretvorit će pulsku Arenu u malo mediteransko mjesto, a posjetitelje odvesti na glaz beno putovanje hrvatskom glazbenom tradicijom od Dubrovnika do Pule, navode organizatori.

D u ff 2022. Nakon prošlogodišnjeg jubilarnog izdanja, festival će se ove godine održati u od 10. do 16. listopada, dok će natjecateljski dio trajati od 13. do 16. listopada

U Dubrovnik stiže slavni oskarovski par

Glumica i producentica impresivne karijere četiri je puta osvojila nagradu Oscar, koju dodjeljuje Američka aka demija filmskih umjetnosti i znanosti

i znanosti. McDormand je prošle godine postala prva glumica koja je osvojila nagradu i za glumu i za pro dukciju u istoj godini za film ‘Zemlja nomada’, a članica je prestižnog Triple Crown of Acting kluba, titule koja se dodjeljuje umjetnicima koji su osvojili nagrade Oscar, Emmy i Tony u katego rijama glume. Američki redatelj, sce narist i producent Joel Coen četiri je puta ovjenčan prestižnom nagradom Američke akademije, ali i Zlatnom pal mom u Cannesu. S bratom Ethanom već četiri desetljeća stvara nezabo ravna autorska ostvarenja, stojeći iza filmova kao što su ‘Nema zemlje za starce’, ‘Fargo’, ‘Barton Fink’, ‘Veliki Lebowski’, neizostavnim naslovima filmskih antologija.

Frances McDormand već dugo vremena smatra se jednom od najznačajnijih živućih glumica. Svojim karakternim ulogama i brojnim izvanrednim glumačkim ostvarenjima više od tri desetljeća oduševljava i kritiku i publiku. Uloge u filmovima kao što su ‘Fargo’, ‘Tri plakata izvan grada’, ‘Zemlja nomada’, ‘Spaliti nakon čitanja’ i brojne druge, stalno podižu standarde onog što smatramo glumačkom vještinom

Drugo iz Danje P onta Lo P u D festi vala u lipnju će Lopud drugi put pre tvoriti u kreativno kulturno sredi šte profesionalaca filmske industrije, mjesto susreta, razmjene ideja i uživa nja u umjetnosti. Grupa talentiranih regionalnih filmskih djelatnika nove generacije dobit će priliku upoznati se s profesionalnim i osobnim iskustvima umjetnika koji se ubrajaju u sam vrh svjetske kinematografije, višestrukih dobitnika Oscara, glumice i producen tice Frances McDormand i redatelja, producenta i scenarista Joela Coena.

Tijekom festivala, Joel Coen i Fran ces McDormand održat će zajedničke i pojedinačne radionice na kojima će govoriti o svojim karijerama, o

iskustvu zajedničkog rada te o surad nji s brojnim filmskim profesionalcima u procesu nastanka filma. Frances McDormand već dugo vremena sma tra se jednom od najznačajnijih živućih glumica. Svojim karakternim ulogama i brojnim izvanrednim glumačkim ostvarenjima više od tri desetljeća odu ševljava i kritiku i publiku. Uloge u fil movima kao što su ‘Fargo’, ‘Tri plakata izvan grada’, ‘Zemlja nomada’, ‘Spaliti nakon čitanja’ i brojne druge, stalno podižu standarde onog što smatramo glumačkom vještinom.

Ova glumica i producentica impre sivne karijere četiri je puta osvojila nagradu Oscar, koju dodjeljuje Ame rička akademija filmskih umjetnosti

Frances McDormand i Joel Coen svojim su radom i postignućima trajno obilježili i obogatili filmsku umjetnost. Svoja neprocjenjiva iskustva o kreativ nim procesima i filmu kao umjetno sti podijelit će s mladim talentima u inspirativnoj atmosferi otoka Lopuda. Uspješno prvo izdanje Ponta Lopud festivala ohrabrilo nas je da letvicu podignemo još više u svim segmen tima programiranja i organizacije ovog događaja, u koje spadaju program za mastere i mlade talente te posebno odabran izbor filmova za ljubitelje sedme umjetnosti – istaknuo je Miro Purivatra, jedan od osnivača Ponta Lopud festivala.

Ove godine program Ponta Lopuda je proširen. Uz niz susreta i razgovora s masterima za glumu i režiju, planirani su i stručni programi za snimateljice. Dvadesetak sudionika masterclassova uživat će rijetku privilegiju učenja od vrhunskih profesionalaca koji u svom poslu potpuno uživaju i uvijek su u potrazi za novom inspiracijom. U šest festivalskih dana, sudionici i publika moći će uživati i u večernjim filmskim projekcijama na jedinstvenim loka cijama pod zvijezdama, izuzetnom ambijentu tvrđave Franjevačkog samo stana Lopud 1483, i plaže r MH Lafodia

Sea Resorta. Drugi Ponta Lopud festi val održava se od 22. do 27. lipnja 2022.

Foto Frances McDormand (privatni album)

Lučić: Bilo je odlično. dogodine biti premali

Odlična atm O sfera vladala je proteklog vikenda u Čilipima. Tamo je, naime, održan prvi Volkswagen Meet Konavle u organizaciji Volkswagen Teama Konavle. Zaljubljenici u limene ljubimce ove marke ‘pohrlili’ su u Konavle iz cijele Hrvatske, a bilo je i tablica iz Njemačke, Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Ovaj susret, iako prvi, svojevrsni je nastavak uspješnog prošlogodišnjeg okupljanja ljubitelja Volkswagena na prigodnom druženju i roštilju u organizaciji ovog konavoskog ‘teama’ koji broji devet članova.

Na zimu smo imali roštilj, upozna vanje i druženje, a ovo je bio prvi susret ili ‘meet’ u našoj organizaciji. Okupilo se 400-tinjak ljudi s 90-ak automo bila. Za nas je to popriličan odaziv i jako smo zadovoljni. Svi koji su došli

Okupilo se 400-tinjak ljudi s 90-ak automobila. Za nas je to popriličan odaziv i jako smo zadovoljni. Svi koji su došli rekli su mi da je sve bilo odlično, samo da ću za idući put morati tražiti veće mjesto za održavanje ovog susreta, da će nam Čilipi biti premali - Franko Lučić

Čilipi će nam premali za ovaj susret

rekli su mi da je sve bilo odlično, samo da ću za idući put morati tražiti veće mjesto za održavanje ovog susreta, da će nam Čilipi biti premali. Bitno nam je da su sudionici zadovoljni i da svi oni ponovno dođu i dogodine. To nam je cilj. Sve je bilo vrhunski. Imali smo šank, pekli roštilj i dobro se zabavili. Većina ostalih Volkswagen klubova iz Hrvatske nas je došla podržati i to nam je super.

Nadam se da je ovo samo početak. Tek smo na početku s našim klubom i nadam se da ćemo nastaviti s ova kvim događanjima jedanput godišnje – rekao je za DuList jedan od osnivača

Nije to ‘samo’ obični Golf

Osim odlične zabave i druženja svi okupljeni imali su priliku sudjelovati i na zanimljivim natjecanjima. Birali su tako automobil koji je najviše ‘spu šten’, zatim najglasnijeg benzinca i dizelaša, ali i tri najljepša automobila, odnosno one automobile na kojima je najviše toga promijenjeno u odnosu na original.

U Crnu Goru j e otišla većina pehara. Bilo ih je 11. Dario Škegro iz Volkswagen Teama Knin nam je ‘usko čio’ kao voditelj eventa jer su nam se u zadnji tren poremetili planovi pa smo

Tek smo na početku s našim klubom i nadam se da ćemo nasta viti s ovakvim događanjima jedanput go dišnje - Franko Lučić

se morali malo drukčije organizirati i dobro je sve na kraju ispalo. Škegro je baš odradio dobar posao vodeći naš event – naglasio je Lučić.

Iako se na prvi pogled nekome tko nije upućen čini kao da je riječ ‘samo’ o običnom Golfu, Lučić objašnjava da to baš i nije tako.

To su sve obični auti koju su ‘nakr cani’ hrpom konja i slično. Netko bi mogao reći ‘pa moj tata ima isti takav automobil, što je tu posebno?’ Ali, radi se o Golfu 5 ili 6 s 300 do 500 konja i naoko se ništa specijalno ne vidi dok ne digneš haubu. Tad ti postane jasno što je netko sve promijenio na autu, koliko je truda i novaca uložio i kako ga je uredio – zaključio je Lučić.

Piše Leona Rašica Foto VW Team Konavle/Olivia Metković

Volkswagen Teama Konavle Franko Lučić.

Znojnica za teniski zglob

Danas se CDovi prodaju za kikiriki, dok reizdanja vinila dostižu astro nomske cijene, ali to je tema koja se nameće za neku drugu prigodu

hita ‘Desperado’. Izveli su tada u Splitu sve svoje stožerne pjesme, uključujući i prvi hit ‘Sultans of Swing’, a bis su otvorili s ‘Brothers in Arms’, pjesmom koja će u suvremenoj Hrvatskoj nakon Domovinskog rata postati neslužbena himna zajedništva među branitelj skom populacijom, barem onog dijela sklonog rocku. Knopfler ju je napisao kao anti-ratnu deklaraciju tijekom rata na Falklandskom otočju i teško je pronaći drugu jednako emotivnu, a nenametljivu pjesmu koja bi joj mogla konkurirati. Uslijedili su i nastupi u Ljubljani, Beogradu i Zagrebu, gdje je bend već nastupio dvije godine ranije kada su promovirali eksperimentalni dragulj ‘Love Over Gold’.

Sredinom 80-ih svi su furali i one znojnice oko zgloba kakve je na desnoj ruci nosio Knopfler i utvarali recentnu ozljedu na tenisu (jer je bilo općepoznato da gitaru ne znaju svirati)

‘Brothers in Arms t our’ britan skih rokera Dire Straits trajala je točno godinu dana, a između travnja 1985. i 1986. odvela je bend u 23 različite države i 118 gradova. Na 248 nastupa svirali su pred više od dva i pol mili juna ljudi. Istoimeni album čiji je omot krasila fotografija Resonator gitare u oblacima prodavao se kao lud te danas bilježi sveukupnu prodaju od preko 30 milijuna kopija. Od toga, 4,5 milijuna prodano je samo u Ujedinjenom Kra ljevstvu, gdje i dalje drži osmo mjesto najprodavanijih. ‘Brothers in Arms’ iznjedrio je takve mega hitove poput naslovne balade, ironične ‘Money For Nothing’ ili saksofonskog raja u ‘Your Latest Trick’. Štošta je taj album postigao u kratkom roku. Hi-tech ani mirani video za pjesmu ‘Money for Nothing’ bio je prvi video spot koji je europski mt V emitirao u eteru. Prvi je album snimljen u cijelosti digital nom tehnologijom i odigrao je prijelo mnu ulogu u popularizaciji tog medija. Compact disc kao medij bio je komer cijalno dostupan od 1982, ali su disko grafi do ovog trenutka većinom ciljali na publiku klasične glazbe. Besprije korno odsviran i snimljen, ‘Brothers in Arms’ je industriji poslužio kao glavni adut zašto bi neki ljubitelj glazbe zbog

Piše Petar Ipšić Foto facebook.com/Dire Straits (Live Aid), discogs.com (omoti)

reklamirane superiorne audio kvali tete trebao iskašljati 1.200 američkih dolara za Pioneerov ili Teacov ure đaj da bi tek onda počeo popunjavati rupe svoje kućne audioteke. Danas se CD -ovi prodaju za kikiriki, dok reizda nja vinila dostižu astronomske cijene, ali to je tema koja se nameće za neku drugu prigodu.

Imaju Dire Straits i vezu s našom brojčano malom, ali srčanom naci jom. Ne, bubnjar im nije porijeklom iz okolice Sinja, ali na jednogodiš nju svjetsku turneju s početka teksta Mark Knopfler i društvo otisnuli su se iz Hrvatske. Prvi nastup imali su na splitskim Gripama 25. travnja 1985., a uspomene danas vremešnih svjedoka još su uvijek toliko žive da neki bez imalo problema mogu detaljno evoci rati zvuk Knopflerovog Stratocastera te večeri. Oduševljena publika, zapisano je, skandirala mu je ‘Marko, Marko…’. Portal setlist.fm otkriva nam i da su ‘Portobello Belle’ s albuma ‘Commu niqué’ i ‘Six Blade Knife’ s prvijenca iz 1978. izvedene prvi i posljednji put na ovoj turneji. Potonjoj pjesmi kredibili tet coola 1995. dao je i redatelj Robert Rodriguez kada je bend iz Londona sta sao u jeku popularnosti punka i discoa uvrstio na soundtrack filmskog smash

Probama i nastupu u Splitu pret hodile su i žestoke desetodnevne pri preme u sportskoj dvorani Gospino polje. Sad probajte zamisliti da se u Dubrovniku na sličan način ukopa jedan od najvećih svjetskih rock ben dova. Ne ide? Ali zato bez problema možete predočiti na desetke i desetke medijskih objava i jednako toliko Face book liveova ispred dvorane u kojima, samo, ponekad gostuje neki upućeni sugovornik (uglavnom se prikazuju ulazna vrata). Tog proljeća 1985. godine ovaj jedanaestogodišnjak je ‘Brothers in Arms’ slušao na kaseti koju je kupio u prizemlju rK Minčeta. Ali tko nije? Sredinom 80-ih svi su furali i one znojnice oko zgloba kakve je na desnoj ruci nosio Knopfler i utvarali recentnu ozljedu na tenisu (jer je bilo općepo znato da gitaru ne znaju svirati). Ali vrlo je izvjesno da je taj klinac bio posve nesvjestan da mu u neposrednijoj bli zini gitaristički pirotehničar Marko rasteže žice svoga Strata. Unatoč toj prokletoj znojnici koju nije skidao.

Prvi gosti na novoj rivi

Sudionici regate e ngineering c hallenge Cup prvi su jedriličari koji su svoje brodove privezali za novu rivu u aci marini Dubrovnik. Riječ je naime o rivi i koja je proteklih mjeseci prošla ‘makeover’ kako bi mogla pri mati i do pet metara dulje brodove. aci marina je kroz cijelo to vrijeme bila jedno veliko gradilište, ali, una toč tome, početak sezone u marini i dolazak prvih nautičara već u ožujku protekao je iznimno ‘glatko’. Gosti su itekako razumijeli, a u isto vrijeme i dalje su na raspolaganju imali sve što im je potrebno, što je i u više navrata

u razgovorima za DuList istaknuo direktor aci marine Dubrovnik Leo Ajduković.

Radovi na rivi, doznajemo u marini, dovršeni su, život se polako u ovom ‘gradu u malom’ budi te je sve spre mno za ulazak u ‘pravu’ sezonu. Pro teklog je petka otvoren i tamošnji restoran tako da je marina u cijelosti spremna. Što se tiče regate Enginee ring Challenge Cup, u sklopu nje u aci marinu Dubrovnik uplovilo je 48 sudionika, a jedrili su od Trogira do Dubrovnika koji je bio završna točka. Jedrili su ukupno šest dana.

U sklopu Engineering Challenge Cup u ACI marinu Dubrovnik uplovilo je 48 sudionika, a jedrili su od Trogira do Dubrovnika koji je bio završna točka