Spaljene zgrade Stradanje povijesne

jezgre Dubrovnika u svibnju i lipnju 1992.

U ratnim razaranjima povijesne jezgre Grada najteže je oštećeno devet zgrada izravno pogođenih 6. prosinca 1991. zapaljivim minobacačkim projektilima od 120 mm. Izgorjele su palača Od Sigurate 1 (Palača Festivala), palača Od Sigurate 2 (Classi), palača Od Puča 11, palača Od Puča 16, palača Đorđić-Maineri, palača Martinušić, palača Sorkočević, zgrada Zlatarićeva 9, kuća Čubranovićeva 8, zgrada između Polača (Karaka) i kuća Od Rupa 7.

Ostali su samo vanjski zidovi te ponegdje stubišta i nosivi zidovi u prizemljima, dok su potpuno uništeni izvorni dijelovi interijera i inventar.

Festivalska je palača zbog svog društvenog značaja prva ušla u proces obnove, dok izgaranje palače Od Puča 16, obiteljske kuće i ateljea slikara Iva Grbića najplastičnije svjedoči o ‘izgaranju života’.

Teški topnički napadi na povijesnu jezgru Dubrovnika ponovljeni su u svibnju i lipnju 1992. godine. Između 25. svibnja i 20. lipnja ponovno su stradali brojni spomenici sakralne i profane arhitekture, među kojima i crkva sv. Vlaha, katedrala Gospe Velike, Franjevački i Dominikanski samostan, Samostan Sigurata, Samostan sv. Klare, barokno stepenište Uz Jezuite, Amerlingova fontana na Gundulićevoj poljani, palača Sponza, Lazareti, više stambenih objekata na području povijesne jezgre, zidine s tvrđavama, a oštećen je i sustav srednjovjekovne dubrovačke kanalizacije.

U ovom je razdoblju velika oštećenja pretrpio i ljetnikovac Skočibuha na Boninovu u kojemu je bila smještena dubrovačka znanstvena knjižnica s više stotina tisuća predmeta.

U požaru izazvanom višestrukim pogocima zapaljivih minobacačkih projektila 6. prosinca 1991. u potpunosti je izgorjela dvokatna barokna palača u Ulici od Sigurate 1 u kojoj je bilo i sjedište Dubrovačkih ljetnih igara, najznačajnijeg kulturnog festivala u nekadašnjoj Jugoslaviji i jednog od najpoznatijih europskih i svjetskih kulturnih festivala.

Iz goruće zgrade spašen je manji dio inventara, dok je najveći dio stilskog namještaja, umjetničkih predmeta, kao i tehničkih sredstava za rad potpuno uništen. U požaru je uništen golemi dio vrlo bogate umjetničke arhive Dubrovačkih ljetnih igara, sakupljane tijekom 43 godine djelovanja, kao i najveći dio zbirke od tridesetak tisuća fotografija.

Zbog svoje javne funkcije festivalska je palača prva odabrana za postupak obnove. Obnovu je financirala Republika Hrvatska, a donacijama su je potpomogli UNESCO, istaknuti pijanist Ivo Pogorelić preko organizacije The International Trust for Croatian Monuments iz Velike Britanije te Rotary Club — Klagenfurt iz Austrije. Obnova je trajala od 1994. do 1998. godine.