Stradanje i Dubrovnikaobnova 1991.

– 2000.

Izložbom Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.–2000. Grad Dubrovnik povodom 40. obljetnice uvrštenja dubrovačke povijesne jezgre na UNESCOov Popis svjetske kulturne baštine (1979.) i 20. obljetnice njenog uklanjanja s Popisa ugrožene svjetske baštine (1998.) predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja koje je počinila Jugoslavenska narodna armija te njegovu brzu i impresivnu obnovu.

Dubrovačko ratno stradanje stvorilo je dva presedana: UNESCO je prvi put u povijesti svog djelovanja poslao izaslanike u područje zahvaćeno ratom kako bi u suradnji s lokalnim i nacionalnim institucijama zaštitili te evidentirali, a kasnije i obnovili uništenu baštinu od svjetskog značaja, dok su presude zapovjednicima napada na Dubrovnik Jugoslavenske narodne armije pred UN-ovim Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju bile prve presude za zločin protiv kulturne baštine u nekom međunarodnom kaznenom postupku.