Katalog izložbe ''Sakralno graditeljstvo brodske Posavine''

S;t1(rRJl_L:NO (]rRJl_(J)JPELJSPVO CB1\_Q(J)S1(!E POS;tVI:JilE

IZLOZCJ3;4_

SL.J.1'rYNS'I(J <B<JI,_()lD, 2001

(])riavni arfiiv u SfavonsfisJm ffirodu

S}l1(CJUI£J.f0 (}CJUI (])JPELJSCJ'o/0 ffi(](O(])S1(r£.

POS}lo/IWE

'l()lrr'}ILOCJ IZLOZ(]3C£

POST}lo/ IZLOZ/BCE V (]Xf(OSrr'OCJij:M}l (])CJ?.i,}lo/:NOq }lCRJ(Io/}l V SL}lo/Q:N._r;;'l(O:M CJ3CJ(Q(])V

Sfavonsfj (/Jrolf, svi6anj 2001.

CIP Katalogizacija u publikaciji Gradska i sveucilisna knjiznica Osijek UDK 726(497 .5 Slavonski Brod)(091)(064) LAKIC, Zdenka Sakralno graditeljstvo brodske Posavine: katalog izlozbe I (au tor teksta i izbor izlozaka Zdenka LakicJ. - Slavonski Brad: DrZavni arhiv u Slavonskom Brodu, 2001.- 23 str., J1Jiist s tablomu bojama: ilustr. (djelomice u bojama ); 17 x 24 em ISBN 953-96156-0-7 1. lzlozba Sakralno graditeljstvo brodske Posavine (200 1; Slavonski Brad)

Sakralno graditeljstvo nekog kraja plod je aktivnog vjerskog zivota njegovih zitelja i odraz bitnih karakteristika zivota u danom vremenu. Brodsko Posavlje je podrucje koje su geografi definirali kao podrucje izmedu Oriovca na istoku, Novog Topolja na zapadu, Save na jugu i Dilj-gore na sjeveru 1, ali se Posavljem uobicajilo danas pod brodskim podrazurnijevati kraj od Berave na istoku do Orljave na zapadu. Iako se radi o uzem podrucju, prezentiranje njegovih sakralnih objekata doprinosi boljem upoznavanju opce hrvatske religiozne povijesti i osobito povijesti Katolicke crkve koja je dominantna vjerska zajednica na ovom podrucju sve od sredine 3. stoljeca pa do nasih dana. Uz vee postojece povijesne studije, prezentiranje izvorne dokumentacije iz povijesti graditeljstva sakralnih objekata, trebalo bi doprinijeti potpunijem spoznavanju njihove uloge u danom vremenu i ujedno nas pozvati da ih upoznamo.

Ni jedna nas povijesna studija ne moze tako prenijeti u proslost kao pogled na arheoloske iskopine iii na stvame gradevine koje cuvaju duh i umijece svojih graditelja jos iz tih davnih vremena.

1

RUBIC, Ivo. Slavonski i Bosanski Brod. Slavo nski Brod, 1953.str. 5-6.

Na srecu danasnjih generacija, unatoc svih ratnih razaranja i drugih brojnih nedaca: poplava, potresa, ljudske nebrige i sl., te unatoc kratkovjecnosti materijala od kojih se pretezno gradilo u ovim krajevima ( drvo i opeka ) i na podrucju brodske Posavine sacuvalo se nesto od starih sakralnih objekata nastal ih od ranog srednjeg vijeka, od doba romanike ( II. - 13. st. ), preko gotike ( 13.- 15. st.), baroka ( 16.- 18. st.) klasicizma, neoromanike, neogotike, neobaroka i neoklasicizma ( 19. i prva polovina 20. st. ) pa do suvremene arhitekture druge polovine 20 st. Dok obala Jadranskog mora obi1uje starim sakralnim spomenicima, oni su u Posavini rijetkost i tim su nam dragocjeniji i jos vise nas obvezuju na obnavljanje, cuvanje i njihovo istrazivanje.

Sakralne gradevine nisu samo spomenici graditeljstva, one su i zivo svjedocanstvo da su ovi krajevi bili dio europske kulture jos od antickih vremena i ranog krscanstva koje se na ovim prostorima ukorijenilo u vrijeme Rimskog carstva

i ubrzo obnovilo u razdoblju od 7. do 8. stoljeca 2 nakon prekida do kojega su doveli rusilacki prodori nomadskih plemena: Istocnih Gota, Huna, Avara i Slavena. Stojeci pred srednjovjekovnim, skromnim, ali skladnim sakralnim gradevinama, ostajemo zadivljeni spoznajom da su i u tim oskudnim vremenima, kada je svakodnevni zivot u ovim krajevima bio vrlo surov, ljudi nalazili u sebi duhovnu potrebu sagraditi nesto daleko cvrsce i trajnije od potleusica i drvenjara u kojima su sami zivjeli i traziti u vjerskoj zajednici i stovanju Boga nadahnuca za bolji zivot i plemeaitij e ljudske odnose. Ni novije nas gradevine ne mogu ostaviti ravnodusnima.

Jednaka nas radoznalost obuzima i kada uzmemo u ruke po:Zutjele arhivske dokumente na kojima nalazimo, pedantnom i vjestom rukom tadasnjeg arhitekte ili gradevinara, naslikan nacrt buduceg sakralnog objekta sa svim njegovim detaljima. Ne samo da su ti nacrti gotovo 2

SANJEK, Franjo. Krscanstvo na hrvatskom prostoru : Pregled reli giozne povij esti Hrvata (7 - 20 st. ) . Zagreb. 199 1..str. 7.

umjetnicka djela, kao i skice za oslikavanje oltara, svodova, stupova i drugih dijelova unutrasnjosti crkava, vee su oni i cvrsta podloga za restauriranje tih objekata i egzaktan dokument o povijesnim Cinjenicama nastanka objekata, o njihovim graditeljima i ostalim okolnostima gradnje.

Za izlozbu su pripremljene preslike dokumenata, pretezno nacrta, koji se cuvaju u arhivskim fondovima Dr:Zavnog arhiva u Slavonskom Brodu, kao i preslike starih fotografija koje cuva Muzej brodskog Posavlja.

Originali izlozenih dokumenata cuvaju se u slj edecim arhivskim fondovima: Gradsko poglavarstvo voj nog komuniteta Brod, Gradsko poglavarstvo Brod na Savi/Slavonski Brod, Kraljevska kotarska oblast Brod, Kraljevska kotarska oblast GarCin i Kraljevska kotarska oblast Oriovac.

Najstarije sakralno zdanje sacuvano na podrucju brodske Posavine je ranosrednjovjekovna, romanicka kapelica Sv. Martina u LovCicu. I ona, kao i vecina sakralnih

2

gradevina sacuvanih iz razdoblja srednjeg vijeka, smjestena je u blizini puta za kojeg se pretpostavlja da je isao od Pozege prema Dakovu preko Pleternice po hrptu Dilja i puta koji je vodio od danasnje glavne ceste kroz Posavlje prema Glogovici , Zdencima i dalje prema sjeveru. Ove su komunikacije poznate u srednjovjekovnim 3 sakralnih objekata toga izvorima. Vecina vremena sluzili sui kao utvrde.Tako je, na primjer, goticka crkva Sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu locirana tako da dominira nad strateski vaznim pozesku kotlinu.

Lokacije ulazom u srednjovjekovnih svetista ukazuju na ozivljavanje pretpovijesnih i rim skih naselja smjestenih na uzvisinama radi zastite, kako od raznih napadaca, tako i od poplava koje su bile ceste i plavile su teren brodske Posavine siroko oko Orljave, Glogovice i Mrsunje, te od Save sve do obronaka Dilja. Arheoloski nalazi upucuju da je sakralnih objekata i utvrda bilo u srednjem vijeku na ovom

podrucju mnogo ali ih je malo sacuvano do nasih dana. Njihovoj gradnji doprinosio je razvoj gospodarstva i trgovine ali i dolazak katolickog redovni stva, naJPnJe kontemplativnih redova benediktinaca i ci stercita, potom viteskog reda templara i od 13. st. nadalje prosjackih redova franjevaca i dominikanaca ciji je evandeoski ideal bilo siromastvo i sluzenje siromasmma i potrebnima. S njima iz zapadne Europe u nase krajeve prodiru graditeljski stilovi, najprije romanika, a potom gotika koja se prosirila na podrucje cijele Slavonije. Povjesnicari umjetnosti ocjenjuju da su cak i najskromnija zdanja seoskih 4 crkvica poprimila stilske karakteristike gotike.

Od mnogih sakralnih objekata koji su postojali na podrucju brodske Posavine tijekom srednjeg vijeka sacuvano ih je vrlo malo. Iz razdoblja ranog srednjeg vijeka i romanike sacuvana je kapelica Sv. Martina u Lovcicu, a iz razdoblja gotike vee spomenuta crkva Sv.

' VU KI CEV IC- Samar2ija. Diana. Sakralna goticka arhitektura u Sl avonij i, Zagr~b.

1986.str. 28.

' l >~o . str. 13.

3

Dimitrija u Brodskom Drenovcu, :Zupna crkvica Sv. Stjepana u Glogovici , crkvica Sv. Petra u Brodskim Zdencima, te kasnogoticka franjevacka, samostanska crkva Sv. Marije u Kobasu. 5 Romanicka kapelica Sv. Martina u Lovcicu smjestena je na gradistu pored sela.

Gradena je u obliku jednobrodne bazilike 6 s polukruznom apsidom. Na unutrasnjim zidovima kapelice sacuvani su ostaci ranogotickih fresaka koje su konzervirane ali cijela kapelica tek zahtijeva potpunije istrazivanje restauriranje.

Crkva Sv. Dimitrija u Brodskom Drenovcu,' od naroda nazivana Sv. Mitra, predstavlja najznacajniji sacuvani objekt iz ranog srednjeg Nastala Je, vjerojatno krajem 14. i vijeka. pocetkom 15. st. na lokaciji koja je prema arheoloskim nalazima bila naseljena vee u pretpovij es no doba. U bli zini crkve nalazil a se tvrdava cij i su tragovi vremenom unisteni, a i sama je crkva sluzila kao utvrda i bila opkoljena opkopom . I u vrijeme turske okupacije crkva je sluzila kao utvrda ali je potom razorena da bi odmah po oslobadanju bila obnovljena. Crkva se 1720. nalazila u posjedu franj evaca Bosne Srebrene 8 , bila je neko vrijeme filijalna crkva :Zupe Bucje, poslije zupe Zagrade a kasnije i sama postaje zupnom. Crkva je popravljana 1877., 1921., 1964. nakon potresa i 1971 . da bi se od

' lsto: RA DAUS. Va nj a. Sred nj ovjekov ni spomcnici Slavo nije. Zag reb. 1986. " Oblik bazilike vuce svoje korij cnc jos iz ant ike ali j e vrc mcnom prilagoden potrcbama krSCanskog obreda. Skromna kapclica u LovC iCu ne sadrZi svc tipiCnc karakt erbtike

7

razvijcnog romaniCkog crk venog gradi tclj stva: produ Zenu srednju apsidu, boCnc

brodove koj i takodcr zavrsavaju aps idama. tc po prccni brod koji se poj av io izmedu apsidc i uzd uznog broda i tlocrt u ranosrednjovj ckovne baz il ike dao obli k latinskog kriZa.

Danas

Drcno\路ac

u PoZeSko -

slavonskoj

Zupanij i

arodnc

110\

inc

br.l 0/1997 .. str.590. ' VU KICEV IC - Samar7ija. Di ana. n.dj 1986. str. 94 - 95 : GRA D ICEK.Ivan.

Povijcsna zrn ca o Brodskom Drcnovcu Brodski Drenovac u rijcci i slic i: 1230.1990 .. Brodski Drenovac. 199 1.. str. 9 - 18: SRNIC. Ves na. Crha Sv. Dim itrija u Brod, ko m Drenovc u II Brod>ki Dre novac u rijec i i slici: 1230. - 1990 .. Brodski Drcnovac. 199 1.. str. 18 - 20.

4

1983. do 1987. i ponovno 1990. pristupilo njezinoj temeljitoj restauraciji pod nadzorom Zavada za zastitu spomenika kulture iz Osijeka i Zavada za zastitu spomenika kulture Republike Hrvatske.

Prilikom obnavljanja zidova kod zadnje restauracije pronaden je izuzetno vrijedan nalaz za Slavoniju - natpis ispi san uglatom glagoljicom.

Pronadeni su ispod zbuke i zanimljivi, u kamen urezani crtezi zivotinja, ljudi, svastika, krizeva i sl. motiva sto jos nije dobilo svoje znanstveno objasnjenje.

zaduzbina Berislavica, smjestena je takoder u blizini utvrde ciji se ostaci danas jedva naziru. goticka gradevina s Crkva je jednobrodna tipicnim spustenim i ravno zavrsenim svetistem koje je odijeljeno od

q

I

lade trijumfalnim siljatim lukom. Na __ zidovima su 0 0 pronadeni ostaci fresaka, a u crkvi se nalazi i nadgrobna ploca na hrvatskom i latinskom jeziku slavonskog pjesnika Vida Dosena urnrlog 1778. 9 Pod je poplocan kamenim plocama. Predvorje, drveni tomjic otvor s juzne strane crkve naknadno su dodani. p:, ',

Kapela Sv. Petra u Brodskim Zdencima 1z 15. st. jednobrodna je goticka crkva s nizim i ravno zavrsenim svetistem. Smjestena je danas

Zupna crkva Sv. Stjepana u Glogovici sagradena, vjerojatno, izmedu 14 15.st.,

9

HORVAT, Andela. Spomenici u Hrvatskoj: lzbor spomenika arhitek ture i likovnih umjetnosti, Zagreb, 1956., str.l 2 1 - 122.

5

izvan sela na gradistu i sluzi kao grobna kapela.

1770. bila je filijalna crkva fupe Dubovik. 10

l'

11

l K ''

H

ru r

I

U srednjem su vijeku, pa cak i u vrijeme turske okupacije, postojale i fupe sa crkvama: Sv. Benedikta u Podcrkavlju 11, Sv. Mihovila u Vrhovinama, Sv. Petra u Klokoceviku kod Garcina i Sv. Nikole u Dubravniku. Ostaci ovih crkava, nazalost, nisu sacuvani.

Kasnogoticka crkva Sv. Marije u Slavonskom Kobasu po mnogim pokazateljima

째

1 KRON IKA fra nj evackog samostana u Brodu na Savi: Za pisnnik iii knji ga bi lj eski Presvetog Trojstva u Brodu u Slavo nij i. Sv. I. ( 1706. - 1787.). Slavo nski Brod.

1995 ..str. 193 .

Butu rac,Josip. Ka tolicka crk va u Slavo niji za turskoga vladanj a. Zagreb, 1970.str.2538: MA RKO VIC. Mirko. Brod : kulturn o - pov ijesna monografij a. - Sla.vonski Brod. l994 . str.98 - 99.

osnovana je kao cistercitski posjed opatije u Kutjevu. Kasnije je presla u ruke franj evaca koji su oko 1460. sagradili tu svoj samostan. Crkva im a tipicne karakteristike samostanskih crkava iako je o njezinom izvomom obliku tesko zakljucivati buduci da njezin veCi dio nije sacuvan. Crkva je, vjerojatno, bila dvoprostoma tako da je sacuvani dio samo ostatak poligonalnog svetista. Zidana je od mijesanog kamena a uglovi i potpornj aci od klesanca. Danas je dugacka 12,5 a siroka 6,92 metra.

Povjesnicari umjetnosti pretpostavljaju da 1ma ori ginalni stari toranj 12 dok je predvorj e

11

" VU KICEV IC- Samariija. D.. n.dj., str. l38.

6

nastalo 1702. kada je cijela crkva obnovljena. U unutrasnjosti crkve nije nista sacuvano iz razdoblja gotike osim siroke kustodije na juznom zidu u zakljucku. Ne samo crkva, vee i fupa je, ocito, jos 1770. bila franjevacka jer Kobas te godine kao fupu spominje Kronika franjevackog samostana s filijalama u Banovcima, Bebrini, Kutima i Novom Selu. 13 Graditeljske karakteristike ovih srednjovjekovnih zdanja detaljno je opisala Diana Vukicevie Samarzija, a kvalitetnim fotografijama publiciranim u monografiji Srednjovjekovni spomenici Slavonije zabiljezio Vanja Radaus. Sve su ove spomenute srednjovjekovne crkvice registrirane kao spomenici kulture i nalaze se pod zastitom Zavoda za zastitu spomenika kulture iz Osijeka i Zavoda za zastitu spomenika kulture Republike Hrvatske.

U vrijeme okupacije Slavonije od Turaka mnogo je puka stradalo ili odvedeno u ropstvo a

znatan dio se iselio u sjevernije krajeve. Preostalo je stanovnistvo dijelom sacuvalo svoju katolicku vjeru, a dijelom preslo na islam iii pravoslavlje zbog njihovog privilegiranog polozaja. Broj fupa i biskupija se znatno smanjio, narocito pocetkom 17. st. ali su se mnoge zupe i oddale zahvaljujuei prije svega radu franjevaca provincije Bosne Srebrene. 14 Tako se pouzdano zna da franjevci imaju svoju zupu i u Brodu vee 1623. kao i da od 1626. do 1630. udjeljuju sakrament svete potvrde tisueu i petorici potvrdenika. 15 Nakon oslobadanja Slavonije od turske vlasti dolazi do brzog obnavljanja katolickog bogosluzja i zupa i do izgradnje brojnih sakralnih objekata. Gradilo se pretezno od drveta o cemu svjedoce vjerodostojni podaci sacuvani u popisima naselja i stanovnistva koje su obavljale vojne vlasti i biskupski vizitatori. 0 izgledu tih drvenih crkava, kapelica i zvonika postoji niz opisa ali ne i 14

" hto kao bi lje, ka br. 9. >lr. 193

l'i

SANJ EK.. dj .. str.282- 292.

Buturac.J . n.dj .. ~ t r. 35 .

7

crteza ili fotografijao Vrlo cest oblik su bila tri ili cetiri drvena stupa nagnuta prema sredini koja su nosila zvo no, ili je cak zvono bilo objeseno na jedan stup 16 sto je u manjim selima zamjenjivalo crkvuo Drvene zvonike kasnije su zamijenile zidane kapelice, potom tzvo Stup - kapelice u kojima se nalazi altar zvonoo Ovakve se ili sl.

Stup kapela u Kujniku kapelice nalaze, i danas, u Radovanju, Kujniku, Brodskom Stupniku i Becicuo, 17 stara fasadna kapelica Majke Bozje u Grabovcu, Donjoj Bebrini i mnogim drugim 18 mJeStimao Zahvaljujuci popisima obavljenim 16980 i 17020, neposredno nakon oslobadanja Slavonije od 0

0

0

" TUSTA NIC, Mato. Oriovac ka zupa : i'- povijcsti i 2ivo ta .- Oriovac. l969 ..str.30.

17 TUSTANIC,M .... n.dj . str.34 .

18 BLAZE VAC, Mato-Pajkov. Donja Bebrina. Donja Bcbrina . 2000. w. 83-84.

Turaka, 19 zna se da su tada zateceni sljedeci sakralni objekti: zidana crkva Svo Nikole u Dubravniku kod Garcina, ostaci kamene crkve u Klakaru , «rezidencija» otaca franjevaca podignuta 16950 u Kopanici (danas Velika Kopanica ), kamena crkva Svo Petra apostola u Garcinu, rusevna crkva Svo Martina u Susnjevcima «Cije su kamenje Turci odnijeli u Brod, te su stanovnici podigli svetiste, dobra ga pokrili i u njemu su oci (franjevci) ddali bogosluzje, dobra pokrivena kamena crkva Svo Antuna u Podvinju, tragovi kamene crkve pokraj Grabarja, dobra pokrivena kamena crkva Svo Benedikta u Podcrkavlju, drvena kapela usred sela Dubovika, malo pokrivena i rusevna crkvica Svo Ivana Krstitelja u Sibinju u kojoj se drzalo bogosluzje, tragovi karnene crkve u Andrijevcima ( Donjim ), ostaci crkve Svo Marka, ugarskog kralja u Oriovcu , ostaci kamene crkve Svo Margarete, djevice i mucenice, porusene od Turaka, potpuno rusevno i napusteno mjesto crkve '" NASE LJA u istocnoj ll natskoj krajcm 17. i pocctkom 18. stoljeca.- Osijek. 2000.

8

Sv. Martina biskupa u Bucju, zidana crkva Sv. Jurja- vojnika i rnucenika, podignuta na brdascu, i druga, takoder zidana, srnjestena na ravnom i posvecena sv. Margareti u Odvorcima u kojima su se stalno obavljali oprosti po katolickom obredu, malo urusena crkva Sv. Dimitrija mucenika, koju su stanovnici dobra pregradili drvetom za vrsenje bogosluzja u Drenovcu i crkva Sv. Marije Magdalene pokajnice, dobra pokrivena u Sicu.

Popi s nije potpun jer ne spominje neke objekte, za koj a se pouzdano zna da su postojali. Taka se ne spominje ni grad Brad u kojem vee 1691. postoji drveni samostan franjevaca 20 iii Slavonski Kobas koji je sjediste fupe .

Neke od ovih crkava odrzale su tradiciju do nasih dana ali su tada postojeci objekti vrernenom sruseni a na njihovorn rnjestu sagradeni novi, poput crkve Sv. Antuna u Podvinju, ili su propali od zuba vrernena i napu steni a nova crkva

sagradena na novom rnjestu. Osobito je to slucaj kod sela koja su po naredbi Marije Terezije iz brdskog podrucja preseljena na nove lokacije uz glavnu cestu gdje su sagradene i nove crkve.

Tipicni primjer je crkva u Oriovcu. Danasnja crkva Sv. Emerika gradena je od 1812.- 1815. dok je stara crkva Sv. Ernerika ostala usarnljena na brdu izvan sela i postepeno je propala2 1• Pocetak 17. st., razdoblje neposredno nakon oslobadanja od Turaka, doba je katolicke restauracije i baroka u graditeljstvu.

Na podrucju brodskog Posavlja dostojno ovaj sti l prezentira Franjevacki samostan u Slavonskom Brodu graden zajedno sa zupnom crkvom Presvetog Trojstva u razdoblju od 1727.177022 . Dr. Andela Horvat napisala je za sredisnji dio samostana da je to «najreprezentativniji klaustar · samostanske arhitekture hrvatskog sjevera», a Andre MohoroviCic ocjenjuje da:

'" HOS KO. F.Emanue l. Dva franjevacka za poc inj anj a u Brodu // Zbomik radova sa znan'ivenog skupa o Slavo nskom Brodu u povodu 750. obljetni ce prvoga pisanog ;pomena imena Broda. Slavo nski Brod,2000,str. l45 .

" TUSTA NIC, M ... n. dj. str. 13- 17. " KRON IKA franj evackog samostana u Brodu na Savi ( 1706.- 1787.) sv. l. S lav.

Brod , 1995.,str.3 1

9

«Klaustar samostana s lijepom arkadom, podrzanom masivnim kamenim stupovima, jedno je od najljepsih arhitektonskih rjesenja plasticne mekane obrade baroknih forma u istocnom dijelu Hrvatske». Njegova je unutrasnjost jednako tako raskosna kao i crkveni namjestaj i posude.

Od stare, predturske fupne crkve Sv. Marka u Brodu nakon istjerivanja Turaka nije ostalo nista tako da su franjevci morali sagraditi najprije drveni samostanski objekt i drvenu crkvu.

Na osnovu sacuvanih planova tvrdave, kao i podataka iz Kronike franjevackog samostana zna se da je prvotni drveni samostan sa crkvom bio manji, uzi i smjesten jugoistocnije od danasnjeg zdanja, da je imao pet oltara, te da je sagraden 1694. a srusen 1750. Tek 1727. franjevci su postepeno poceli graditi masivni samostan sa crkvom Presvetog Troj stva od opeke i kamena koji je mogao sluziti i u obrambene svrhe na toj nemirnoj granici. Novi samostan detaljno je opisao franjevac Paskal Cvekan u svojoj knjizi

Franjevci u Brodu. 23 Obilje podataka sadrzi i Kronika franjevackog samostana u kojoj se, izmedu ostalog, opisuje da je crkva Presvetog Trojstva imala na procelju sliku Presvetog Trojstva kojaje 1827. restaurirana «a prekrasnim su bojama bile takoder obnovljene slike svetoga Franje i Dominika; sa sjeverne strane je pak bila obojena i slika Mihovila arkandela.» 24 , da je 1825. iz Pecuha nabavljen novi kameni kriz i postavljen pred samostan i dr.

Samostan je mnogo puta preuredivan i obnavljan ali je ipak zadrzao SVe SVOJe Unutrasnjost crk ve Presvetog Troj stva, s nimio Nin o VraniC. bitne lZVOrne odlike. 1968. (MBP, FKHZ 972) 23 CYEKAN, Paska l. Franjevci u Brodu: povijesno - kultumi prikaz prisutnosti i djelovanja Franjevaca u Slavonskom Brodu. prigodom 360 godina prvog zapisanog svjedocanstva o boravku Franjevaca u Brodu ( 1623 .- 1983.). Slavonski Brod. 1984.str.

54 - 129.

24 Kronika Franjevackog samostana, .. n. dj , sv. II ( 1806.- 1833.). Slavonski Brod.

1997.,str.301.

10

Njegovom cuvanju doprinosile su i svjetovne vlasti. Tako je Grad Brod 1923.g. svecano ~roslavio 200. godisnjicu utemeljenja samostana 5 kojom prilikom je osnovan odbor za proslavu koji se obratio za pomoe pri uredenju samostana Gradskom poglavarstvu u Brodu na Savi o cemu postoje sp1s1 u arhivskom fondu Gradskog poglavarstva Brod na Savi. Osamdesetih godina 20.st. zapocelo se sa sistematskom obnovom ovog dragocjenog sakralnog i kulturnog spomenickog kompleksa, te ona jos i danas traje. Tijekom Domovinskog rata samostan i crkva Presvetog Trojstva pretrpjeli su znatna osteeenja tako da se znatno poveeao obim potrebnih zahvata na sanaciji objekata.

Kao i franjevacki samostan, tako baroknom razdoblju pripada i danasnja zupna crkva Gospe od brze pomoei ( do g.1977. crkva

Sv. Stjepana Kralja) i crkva Sv. Ivana u Kobasu 26 a elemenata baroka imaju i mnoge druge crkve brodskog Posavlja.

Sve do 1754. fupu Brod vode oci franjevci.

Zupa u Brodu postojala je i u turskom razdoblju tako da je u Kronici Franjevackog samostana u Brodu na Savi zabiljezeno da je posljednji zupnik u Brodu 1662. bio otac Ivan Anie. Cim je Slavonija oslobodena, vee 1694. franjevci su uspostavili svoju rezidenciju u Brodu i vodili zupu sve do 1754? 7 Zupa Brod obuhvaeala je 1730. sela: Podvinje sa zidanom crkvom Sv. Antuna Padovanskog, Tomicu, Bukovlje i Rastusje s drvenim bogomoljama, Gornju i Donju Bebrinu, Klakar (Sv. Jakov ), Slobodnicu ( Sv. Marko ) i Malu Kanifu s oratorijima ( kapelicama), te Vrbu i RusCicu koje nisu imale sakralnih objekata. 1746. vee postoje drvene kapele: Sv. Jakova u Klakaru, Blazene Djevice Marije u Sumeeu, Sv. Grgura i '

" Driavni arhi v u Slavo nskom Brodu ( dalje : DASB ). fond (da lj e: f.) Gradsko poglava rstvo Brod na Savi (dalje: GPBn/ S ) k.63 )

6

MOHOROVICIC, Andre.Graditelj stvo u Hrvatskoj : m'hitektura i urbanizam . -

Zagreb. 1992 . ' tr.l54. " KRONIKA Franjcvackog samostana u Brodu na Savi .. n.dj. sv. l .. str.l7.125 .

11

Sv. Andrije u Kanizi, te crkva Sv. Marka u Slobodnici.

Po odluci Marije Terezije franjevci su morali predati upravu nad fupom biskupskom svecenstvu tako da 1754. vodenje fupe u Brodu preuzima biskupski svecenik Josip Znika iako jos nema crkvenog objekta. Do izgradnje fupne crkve sluzba Bozja obavljana je u kapeli sagradenoj od dasaka na brodskom trgu. Temelji zupne crkve od opeka polozeni su 1757. i na njima je do 1761. dovrsena drvena crkva posvecena Sv. Stjepanu Kralju. 28 Crkva je uz glavni oltar imala oltare Blazene Djevice Marije i Sv. Ivana Nepomuka.

Tek se prilikom vizitacije 1782. sporninje zidana crkva s drvenim zvonikom i 3 zvona, duga 12 m a siroka 5 hvati. 29 Kronika Franjevackog 30 samosta na biljezi da je 1828. zupna crkva Sv.

8 ' lsto. str.J.\9. ,. SULJAK. Andrij a. Prikljucenje Broda i nj egovc oko li ce u Dakovacku i srijcmsku

Stjepana obnovljena blagoslovljena, a u nju su preneseni i oltari iz stare crkve.

Zanimljiv je i podatak da je 1828. sagraden toranj fupne crkve ali je po nalogu Pukovnije morao biti sru sen «budu6i da je bio nagnut . prema o bzoru». 3 1 T oranJ. Je sagraden ponovno tako da su na nJ· ega podignuta zvona u Un utrasnjost crkve Gospe od brze travnju 1832. 32 pomoCi (M BP,FKHZbr49) U prvo je vrijeme poslije oslobadanja od Turaka fupa Brod pripadala Zagrebackoj biskupiji da bi 1780./1781 bila pripojena Dakovackoj ( Bosansko Srijemskoj ) biskupiji kojoj pripada sve do nasih dana. U Brodski crkveni okrug usle su u tom trenutku fupe: Brod, Samac, Kopanica, Svilaj,

bi skupiju // Zbornik rad ova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu .. . n.dj ., str.l65

- 166.

30 Kronika FranjevaCkog samostana ... n.dj. ,sv.2 .. str.3 15.

" lsto. str.32 1. '' lsto. str.36 1.

12

Garcin, Vrhovina, Podvinje, Dubovik, Sibinj i Odvorci. 33 Zupe zapadno od Sibinjske ostale su u sastavu Zagrebacke biskupije. Granice biskupija i fupa cesto su se mijenjale tako da se i granica Dakovacke i Zagrebacke biskupije vremenom pomicala iako ne bitnije. Od 19~ kada je osnovana Pozeska biskupija fupe: Bebrina, Brodski Stupnik, Dubocac, Oriovac, Nova Kapela i Slavonski Kobas usle su u njezin sastav.

Iako u fondovima Ddavnog arhiva u Slavonskom Brodu nema dokumentacije o izgradnji danasnje fupne crkve Gospe od brze pomoci postoji niz dokumenata koji govore o raznim zanimljivim deta~ima iz njezine povijesti i unutrasnjeg uredenja.3 Tako, na primjer, saznajemo da je 1832. urar Krizan izradio i montirao sat na tornju crkve, te dao garanciju za njegov rad 5 godina, iz 1844. sacuvan je detaljan popis cjelokupnog inventara crkve i procijenjena njegova vrijednost na 3935 forinti , iz 1846. postoji '' Kronika Franjevackog samostana ... n.dj.sv.l .• str.273 " DASB. J.: VKB. k 13- 16.

kornisijski zapis o izvrsenim popravcima na zupnoj crkvi i fupnom dvoru u vrijednosti od 67 su molbe fupnika upucene forinti, ceste Gradskom poglavarstvu, kao na primjer ona Franza Mertza iz 1853. da se izvrse nuzni popravci na crkvi i sl. Na skupstini «obcinskog vijeca» odrzanoj 13.07.1863. izabran je odbor iz rimokatolicke opcine «koji ce od visoke vlasti odobreno popravljanje cerkve Sv. Stjepana i nabavljanje potrebnih stvarih u sporazumljenju sa slavnim Magistratom i fupnim uredom rukovoditi i potrebite naredbe uCiniti». U odbor su izabrani: Andria Torq. Bertie, Stiepan Skalicza, Ivan Ivakovic, Ciriak Spitzmuller», te «Ivan Muravic i Josip Kuhn kao crkveni oci », 1863. traje prepiska zupnika Franje Zaveria Orsolica sa prof. Karlom Blaasom iz Venecije u vezi nabavke «posve nove ali vjesto i po pravilah visoke umjetnosti slikarske izradene slike sv. Stjepana kralja Ugarskoga u onome casu gde on prima od Sv. oca pape poslanu mu krunu iz rukuh papinskih poslanikah» za glavni oltar i pismo biskupa J. J. Strossmayera

13

kojim izvjescuje da je predao povjerenih mu 600 for. za istu sliku slikarici u Rimu. lz 1864. sacuvan je i ugovor za nabavku novih orgulja kao i njihov nacrt.

Zanimljivo je obrazlozenje koje r isti :lupnik navodi u svojoj molbi upucenoj C. Kr. Magistratu 1868. za nadogradnju dviju soba u zupskoj kuci koje bi sluzile kapelanu, mladima i za smjestaj arhiva i biblioteke, osobito Matica rodenih, vjencanih i umrlih koje je u stanu opasno ddati. Zupnik Cvjetko Latkovic 1871. moli izdavanje gradevinske dozvole i pomoc za restauraciju :lupnog stana. Molbi je prilozen troskovnik za gradnju i nacrti :lupnog dvora. Iz spisa se vidi da je 1873. crkva popravljana kao i 1875. kada su od udara groma osteceni i crkva i orgulje. Iste godine trazena su sredstva za popravak crkvene ograde koja je bila potpuno dotrajala. Osobito je znacajna inicijativa pokrenuta 1909. za gradnju nove crkve koja bi bila «dostojna grada Broda i zupe Sv.

Stjepana». U obrazlozenju se navodilo da :lupi Brod pripadaju i sela Yaros, Vrba i Ruscica, te da ima mnogo vjemika. Nova crkva nije sagradena tako da Brod jos i danas ima svoju staru baroknu crkvu koja od 1957 ., zahvaljujuci radu sestara reda Sv. Ursule njeguje poboznosti Gospi od brze pomoci tako da je 1977. odobrenjem Svete Stolice patron ove :lupe postala Gospa od brze pomo6i.

Osim zupne crkve Brod je imao u Tvrdavi zidanu kapelu Pomocnice krscana ( Sv. Ane) koja je mogla primiti 250 osoba,35 a na groblju crkvu Sv. Lovre za koju postoji sacuvan detaljan nacrt iz 1931. kadajenanjoj gradennovi toranj. 36 Biloje i vise malih sakralnih objekata od kojih cemo spomenuti samo kameni kip Sv. Florijana mucenika koji je 1813. nabavio i dovezao Stjepan Muravic, gradanin Broda. Kip je postavljen s podnozjem i potpomjem «uz kucu Antuna Perisinovica gdje je 17. kolovoza godine 1807. bio ugasen pozar koji je progutao gotovo cijelu ulicu« " SU LJ A K.A . .. n.dj ..Sir. l66 .

6 ' DAS B. f. G PSB. inv. br. 26

14

( danas Ulica Sv. Svake je Florijana ). godine k njemu vodena procesija i odrzavana propovijed. Kip je nestao poslije drugog svjetskog rata tako da se danas na istom mjestu nalazi kip Sv. Florijana koji su gradu poklonili Anica i Vlado Pokopcic. Kip je nabavljen u ljevaonici Bujan u Novom Marofu i postavljen 4.05.1994.

U neposrednoj blizini Broda, u Podvinju, vjerojato jos iz predturskog razdoblja, postojala je zidana crkva Sv. Antuna Padovanskog. Zupa Podvinje spominje se vee 1577. a iz podatka da kod popisa naselja i stanovni stva 1698. u Podvinju ÂŤPostoji dobro pokrivena kamena crkva, posvecena Sv. AntunuÂť

37

moze se zakljuciti da je postojala i u vrijeme turske okupacije iako je 1737. samo filijala franjevacke fupe u Brodu. 1754. oduzeta je kapelanija u Podvinju franjevcima 38 tako da se 1770.

Podvinje spominje kao fupa s filijalama: Rastusje, Tomica, Bukovlje i Vranovci. 39 Crkvica spominjana pocetkom 18.st. bila je unutra skrornno uredena i oko nje je bilo groblje u koje su se ukapali Brodani oc1 franjevci.

Nacrt rkt. zupne crkve Sv. Antuna u Podvinju iz 1888 g.

------------------------17

NASELJA u lstocnoj Hrvatskoj krajcm 17. i pocetkom 18. stoljeca,Osij ek,2000.str.2 14. '' Kronika Franjcvackog samostana ... n.dj . sv. I. str.l25 .( A. Su ljak u svomc clanku Prikljucenjc Broda i njegovc okol icc u Dakovack u i Srij cmsku biskup iju navodi da jc do obnav ljanja zupe Podvinje doslo 1734. II Zborn ik radova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu .... Siavonski Brod.2000.str. 165 .) lsti podatak daje i P. Cvekan .. n.dj. str. 140) " lsto: str. l93.

15

Rimokatolicki crkveni odbor u Podvinju podnio je 1886. preko Kraljevske kotarske oblasti u Brodu Visokoj kraljevskoj vladi - odjelu za bogostovlje i nastavu zamo1bu za potporu u svrhu gradnje nove fupne crkve. Ista je molbu odbila s obrazlozenjem da za tu godinu «Sredstva krajiske investicionalne zaklade» « za uzddavanje bogostovju posve6enih zgrada nisu planirana». Iste je godine ipak provedena «jeftimba» za rusenje stare crkve, a 1888. g. arhitekt Martin Pilar izradio je nacrte za gradnju i unutrasnje uredenje nove crkve. Nacrti su u potpunosti sacuvani u fondu Gradskog pog1avarstva u Brodu na Savi kao i nacrti adaptacije fupnog dvora iz 1898.

Sve sto je gradeno u doba Vojne granice bilo je pod strogim nadzorom «K.K. croat.

Slavonischen Militair. Grenz Baudirection» koja je imala tipske projekte za sakralne objekte tako da sve zupne i filijalne crkve gradene tijekom 18. i pocetka 19. st. na podrucju Vojne gran ice imaju gotovo istovjetan izgled uz neznatna individualna odstupanja. Tipican primjer je Plan (Nacrt) za

gradnju fupne crkve u Bebrini (vidi tabla 1) na kojemu se vide i planirane prilagodbe oblika zvonika vjerskim prilikama u Slavoniji. Kod svih nacrta iz pocetka 19.st. osJeca se utjecaj «srednjoevropske varijante baroknog stila 40 odmjerenih profinjenih oblika». U Cisti barokni stil A. Mohorovicic uvrstava, Franjevacki samostan u Brodu i crkve Sv. Ivana s cinktorom u Kobasu, Sv. Stjepana Kralja u Novoj Gradiski , te Sv. Marije s cinktorom u Novoj Kapeli 41 tako da one mogu sluziti kao orijentir u analizi stilskih karakteristika ostalih izgradenih crkava imaju6i pri tome u vidu Cinjenicu da su svi sakralni objekti gradeni tijekom 18. i 19. st. prilikom obnavljanja izmijenili mnoge svoje izvorne oblike.

Poslije cistog baroka pocetkom 19. st. «kronoloskim slijedom afirmira se klasicizam kao izraz dostojanstva i ljepote jednostavnosti , zatim romantika ( u kojoj se evociraju romanicke i goticke forme kao odraz stilova s pocetka nasega 40

41

MOHOROV IC IC,A ... . n.dj.str. 23. lsto. str. 154.

16

. I路

TABLA 1.

., I路

'

TABLA 1.

W'")Wrp-=

Nacrl rkl. zupne crkve u Odvorcima

iz

1895.

Nacrl rkl. :!upne crkve u ~umecu iz 1897.

Zagradu, Banovcima, Kutima, Zbjegu, Slatiniku .» 44 Broj sakralnih objekata istocno od Broda na kotaru GarCin bio je jos ve6i. Prezentiramo samo jednu od njih - crkvu Sv. Mateja apostola evandeliste (prije Sv. Petra) u Garcinu gradenu 1796. koja je zbog svoga povijesnog i graditeljskog znacaja, te unutrasnjeg uredenja stavljena pod zastitu Zavoda za zastitu spomenika

45

kulture u Osijeku. Detaljno je ovu crkvu opisao njezin fupnik Stjepan ·J je Staresina koji ocijenio da je sagradena u «terezijanskom stilu» a da se nJezma unutrasnjost postepeno mijenjala i uredivala. « Crkvica je uredena na I tradiciji baroknog ·l rezbarstva ovoga kraja, U hraStOVini, a njezin je Nacrlrkl.zupnecrkve uGarcinu nastao oko 1914. nacrt za unutarnje uredenje nacm10 kanonik Rogi6.» gotovo je svako Vee tijekom 19. st. naselje imalo neki sakralni objekt. Re6i ponesto o svakome od njih bilo bi nemogu6e. Isto tako izbor izlozenih nacrta iz dokumentacije Drzavnog arhiva " GA RC IN: sakra lno povijes ni ruri sti cki vodi c u povodu 200 o bljetni ce zupc ( 1796.-

.... DASB . f. Kr. Ko taC\ka oblasl O riovac. inv. br. 13.

1996. ), Ga rcin. l 996 .

18

u Slavonskom Brodu nije mogao imati za cilj sveobuhvatnost, vee se tezilo izloziti one nacrte koji su najpotpuniji i koji sadde bitne elemente vjerodostojnosti: sluzbenu potvrdu nadleznog graditeljskog ureda naznaku arhitekte ili graditelja, vremensku odrednicu nastanka kao i cjelovitost prikaza objekta.

Buduei da je Brod imao slikara Josipa Muraviea koji je oslikao veei broj crkava i to ne samo na brodskom, vee i na bjelovarskom46 i nekim drugim47 podrucjima, izlozene su i neke njegove skice za oslikavanje unutrasnjosti crkava u Sibinju i Slavonskom Kobasu.

6 KOZU L, Stjepan. Sakra lna umjetnost bjelovarskog kraja, Zagreb. 1999.str.

394.,397 ,694

'

Nacrti za oslikavanje glavnog olt a ra rkt. zupne crkve u Sibinju ( 1903). I rkt. zupne crkve u Slav. Kobasu (1904), rad slikara Josipa Muravica.

Veliki znacaj u vjerskom zivotu, osobito ruralnih sredina, imaju mali sakralni objekti48 poput raspela i krizeva na ulazu u selo, ili na raskrizju putova i male kapelice (poklonci) kao najrazvijemJI oblik u kojirna se odrazava tradicijska arhitektura sela. Kapelice su u obliku zidanog stupa ili s otvorenom nisom u kojoj se nalazi slika ili raspelo, ili sa zatvorenom nisom u kojoj se nalazi oltar. Ove kapelice vremenom u " ~ PAN I CEK , Zark o, Ma la sakra lana arh itektura u Slavoniji 18. 1995 .. str. 9-46.

// Etnl. Trib.,

19

mnogo mjesta prerastaju u vece objekte sa zvonikom i poprimaju oblik malih crkvica. I mali sakralni objekti se danas grade u suvr.emenorn stilu za sto je najbolji primjer nova hodocasnicka kapela Majke Bozje na Grabovcu kod Garcina.

Na izlozbi su zastupljeni i neki sakralni objekti drugih konfesija Cij e nacrte ili dokumentaciju Arhiv takoder posjeduje.

Da bi sacuvao za buducnost, Arhiv je za Kapelica u centru Bebrine SVOJU Zbirku fotografija snimio sve nove, zavrsene i nezavrsene, crkve i katehetsko pastoralne centre na podrucju grada Broda, te tako dokumentirao na ovoj izlozbi naglo ozivljavanje tradicionalnih, ali i brojnih novih oblika vjerskog zivota u gradu i okolici. Izgradnja novih i obnavljanje starih vjerskih objekata samo su najuocljiviji dokaz te pojave.

Rkt. zupna crkva Krista Kralja u Brodskom Varosu .

20

PO PIS TZLOZAKA IZ ARHIVSKJH FONDOV A DRZA VNOG ARHIV A U SLA VONSKOM BRODU

• •

•

•

•

•

•

•

Nacrt za izgradnju zupne crkve u Bebrini, ( 1821.)

(Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu (dalje: DASB), fond ( dalje: f. )Kotarska oblast Brod (dalje: KOB ). inv.br,2; Dopis koj im urar Kri zan potvrduje primitak 320 for. za izradu i montazu sara na tornju rkt. zupne crkve Sv. Stjepana u Slavonskom Brodu 1832.

DASB , f.: Gradsko poglavarstvo vojnog komuniteta Brod (dalje: VKB ),k. l 3 ); lnventar rkt. zupne crkve Sv. Stjepana u Slavonskom Brodu upucen Vojnom komunitetu Brod 1844.

(DASB , f.: VKB , k.l3; Komisijski zapisnik o sn imanju nuzn ih popravaka na zupnom domu i na zupnoj crkvi sastav ljen 1846.

(DASB , f.: VKB, k. 13 ); Dopis Imperiale regia Delegazione provincia le di Venezia upucen Yojnom komunitetu Brod 1863. u svez i nabave slike Sv. Stjepana Kralja (DASB , f.: VKB, k. l 5); Okruznica o skupstini Opcinskog vieca odrzanoj 13.sijecnja 1863. na kojoj je izabran Odbor koji ce od «visoke vlas ti » zahtijevati popravak crkve i nabavljanje potrebnih stvari ( DASB,f. : VKB , k. 16 );

• •

• •

• • • •

•

Ugovor o gradnj i novih orgulj a 1864 .

(DASB , f.: YKB, k. 15 ) Nacrt za izgradnju flijalne crkve u Zadubravlju, 1857.(DASB, f.: KOB ,k.2); Nacrt filijalne crkve u ( Brodskom ) Stupniku II. stupnicke satnije, 1864./ 1865 . (DASB,f. KOB ,k.2 ); «Nacrt jedne nove rkt. fili<llne Crkve koju obcina zeli», 1884.

Banovce so lidno sagraditi (DASB.f. KOB ,k.2 ); «Filijalna crkva u Banovcih », 1885.

(DASB,f.: KOB ,k.2.); «Crkva u Podv inju : Tloris i izmjere prizemlja»,l888., arhitekt Martin Pilar (DASB,f: Gradsko poglavarstvo Brod na Savi (da lje: GP SB) ,k.32; «Crkva u Podvinju : Procelje juzno, 1888., arhitekt Martin Pilar. (DASB,f.GPB n/S ,k.32); Nacrt procelja zupne crkve u Podvinju , 1888., arhitekt Martin Pilar (DASB,f.GPBn/S,k.32); Nacrt g lavnog o ltara crkve u Podvinju , 1889.,arhitekt Martin Pilar DASB,f.GPBn/S,k.32); «Nacrt za napravu novoga toranjskoga krova na zupnoj crkv i u Andrijevci » (Donji ), 189l.

DASB,f.:GPBn/S,k.32); «Nactt r.k. zupne crkve u Odvorcima», 1895.

(DASB,f.:KOB ,k.2);

21

• • • • • • • • • •

• •

«Pogled sprieda kat. Crkve u Oriovcu», I 895.

(DASB,f.:KOB,k.32); «Popriecni presjek r.kat. crkve u Oriovcu», 1895.

(DASB,f.: GPBn/S,k.32); « «Nacrt za sagradjenje kapele u Andrijevcih»(Gomji), 1890.( DASB,f.:KOB,k.2); Nacrt za rekonstrukciju nove kape na tornju u Sumecm>, 1897.

(DASB , f.:GPBn/S,k.32) «Nacrt za gradnju novog krova na zvoniku zupne crkve u Slobodnici», 1901.

(DASB, f.: GPBn/S, k.12 ); «Nacrt rim. kat, kapelice u Crnom Potoku», 1902.(DASB,f.: KOB ,k.2); «Tloris povrsine keramixnog taraca izvedenog u zupnoj crkvi u Sibinju, 1902.

(DASB,f.: GPBn/S, k. I 1); «Pokrajni zrtvenik :Zupne crkve u Sibinju», 1902., rad (DASB, f.: GPBn/S, k. 11); slikara Josipa Muravica «Giavni zrtvenik zupne crkve u Sibinju», 1902.,rad (DASB, f.: GPBn/S, k. 11); slikara Josipa Muravica Fotografija oltara r.k.t. z. Crkve u Bucju, rad Josipa Kaplana iz Zavoda za crkvenu umjetnost u Zagrebu, oko 1903. (DASB, f.: KOB,k.2 ); «Nacrt nakon rekonstrukcije rim . Kat. Zupne crkve u Duboccu», 1904. (DASB,f.:GPBn/S, k.12); «Nacrt za :Zupnu crkvu u Odvorci», 1904.

(DASB, f.: KOB,k. 2);

• • • • •

• • •

• • •

«Nacrt za :Zupnu crkvu u Kobasm>, 1904. , rad slikara Josipa Muravica (DASB,f.:GPBn/S,k. 12 ); «Zupna crkva u Klakaru», 1904.

(DASB, f, : GPBn/S , k: I2); «Nacrt za izvedenje ograde kod :Zupne crkve u Trnjanima», 1909.

(DASB,f.: KOB ,k.2); «Nacrt za novogradnju filija1ne crkve u Slavonskom Stupniku», 1911. (DASB,f.:KOB,k. 2); Dopis odbora za obnovu Franjevacke crkve u Brodu upucen gradskom poglavarstvu u Brodu na Savi u kolovozu I 923. (DASB, f, : GPSB,k. 63); «Nacrt za uredenje prostenjevalista kod Svete Petke», I 929. (DASB, f.GPSB, k.) ; «Nacrt za novogradnju evangelicke crkve u Brodu n/S », l929.(DASB, f.:GPSB, k.25); «Nacrt za napravu novog tornja na crkvi Sv. Lovre na r.k.groblju u Slavonskom Brodu», 1931 .

(DASB,f.: GPSB,k.26); «Nacrt r. k. :Zupne crkve u Klakaru»,s.a.

(DASB ,f.GPBn/S,k. I 2); Nacrt :Zupne crkve u Luzanima, s.a.

(DASB,f.: KOB ,k.2) ; «Uzduzni prosjek» (zupne crkve u Luzanima), s.a.

(DASB,f.: KOB,k.2);

22

• • •

• •

•

•

T1ocrt i proce1je rkt. fupne crkve u Garcinu, s.a.

(DASB, f.: KOB,k.2).

Fotografija zupne crkve Sv. Niko1e Tave1ica u U1ici Sv .

Niko1e Tave1ica na Je1asu u S1avonskom Brodu.

Snimi1a Marija Hrzenjak u ozujku 2001.; Fotografija fupne crkve Sv. Josipa radnika u Ulici Augustina Jarica 10 u Nase1ju Josipa Rimca .

Snimi1a Marija Hdenjak u ozujku 2001. ; Fotografija zupne crkve Krista Kra1ja u Brodskom Varosu, Zagrebacka ulica 336.

Snimi1a Marija Hrzenjak u ozujku 2001.; Fotografija fupne crkve Sv. Dominika Savija na Koloniji, Ninska 11.

Snimi1a Marija Hdenjak u ozujku 200 1.; Fotografija fupne crkve Uznesenja B1azene Djevice Marije u Brodskom Vinogorju, Vinogorska bb.

Snimila Marija Hdenjak u ozujku 2001.; Fotografija zupne crkve Duha Svetoga u Ma1om Parizu, Kumiciceva 16.

Snimila Marija Hrzenjak u ozujku 2001. ;

• •

• •

•

•

Fotografija zupne crkve Svete Obitelji, Branimirova 56 .

Snimila Marija Hrzenjak u ozujku 2001. ; Fotografija fupne crkve Sv. Leopolda Mandica u Ulici Leopolda Mandi!Ca 4 na tzv . Mikrorajonu.

Snimila Marija Hrzenjak u ozujku 2001 .; Fotografija privremene zupne crkve Bezgresnog Srca Marijina na Budainki , Slavonska bb.

Snimila Marija Hrzenjak u ofujku 2001. ; Fotografija Katehetsko pastoralnog centra «Vid Mihaljek» Zupe Gospe Brze Pomoci u Gundulicevoj ulici bb.

Snimila Marija Hrzenjaku ofujku 2001. ; Fotografija Marijinog Doma u Brodskom Vinogorju .

Snimila Marija Hrzenjak u ofujku 2001.

Fotografija kapelice u Bebrini .

Snimio Marinko Vukovic u travnju 2001.

23

Nakladnik: Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika: Ivan Medved, prof.

Autor teksta i izbor izlozaka: Zdenka Lakic Likovno rjesenje kataloga i izlozbe: Marija Hrzenjak Tisak: Grafik Color plus Naklada: 300 kom

'Katalog i izlozba fmancirani su sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske