DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU
K ata lo g
i z ložb e
OD K O T U R A DO B I C I K L A U SLAVONSKOM BRODU
1
Karl von Drais, 1820.
2
Laufmaschine (draisine), 1817.
Bicikl i biciklizam u svijetu
Bicikl u Hrvatskoj
Bicikl je vozilo na dva kotača koje vozač pokreće vlastitom snagom. Preteča modernog bicikla bio je célérifère iz 1790. (izumitelj Comte Mede de Sivrac), zapravo drveni lik životinje (konja, lava) na kotačima spojenima prečkom, a vozač ga je pokretao izmjeničnim odupiranjem nogu o tlo. Osoba koja se spominje kao prvi vozač bicikla je njemački barun Karl von Drais, koji je 1817. godine izumio i vozio svojevrsni drveni bicikl na guranje nazvan draisine (drezina). Dan 26. lipnja 1819. pamti se kao dan kad je patentiran prvi bicikl.
Pojava prvog bicikla u Hrvatskoj datira iz 1860. godine. S pariške Svjetske izložbe 1867. godine zagrebački trgovac Ladislav Beluš donosi velociped Michaux, parišku senzaciju, u Zagreb. U isto vrijeme i Karlovac je dobio takvu dvokolicu i to iz Pariza, a donio ju je mjesni trgovac Petar Lukšić.
Između 1850. i 1860. godine Francuz Ernest Michaux sa svojim učenikom Pierreom Lallementom razvijao je bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Taj velociped, koji su kasnije i patentirali, izložili su na Svjetskoj izložbi u Parizu 1867. otac i sin Pierre i Ernest Michaux. Starleyev model bicikla iz 1885. godine se najčešće smatra prvim modernim biciklom. Biciklizam je sportska grana koja obuhvaća različita natjecanja u vožnji biciklom za pojedince i ekipe, na cesti i trkalištu (velodrom). Prvi biciklistički klub u svijetu Véloce Club de Paris utemeljen je 1868. kada je u pariškom parku St. Cloud, na stazi dugoj 2 km, priređena prva biciklistička utrka. Najpoznatija svjetska etapna biciklistička utrka, Tour de France, prvi je put vožena 1903. Utrke Giro d’Italia (od 1909.) te Vuelta a España (od 1935.) zajedno sa Tour de France čine Grand tour. Biciklizam je bio na programu svih OI, osim onih u St. Louisu 1904. Od 1984. i žene se na OI natječu u biciklizmu.
Bicikl “Pauk”, oko 1875. (Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb)
3
Trkalište Hrvatskog biciklističkog kluba “Sokol” u Maksimiru, oko 1887.
Brod na Savi, Jelačićev trg, 1901.
Vožnja biciklom bila je već početkom 1880-ih dio prometa u Zagrebu, ali i u Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Jastrebarskom te u selu Jurketinec kraj Varaždina. Na međunarodnoj industrijskoj izložbi u Londonu 1895. godine bicikl prve zagrebačke tvornice bicikala vlasnika Ivana Dirnbachera, nazvan Croatia, dobio je prvu nagradu.
Savez hrvatskih biciklista osnovan je 14. travnja 1894. godine. Osnivači su bila tri kluba iz Zagreba te po jedan iz Karlovca, Varaždina i Siska. Prvi predsjednik Saveza bio je Franjo Solar. Savez je postojao sve do 1903. godine kada je raspušten i osnovan pod nazivom Sokolski savez. Isti je 1909. godine pripojen Hrvatskom sportskom savezu u kojem su djelovali svi tada aktivni sportovi.
Biciklizam kao najrazvijeniji sport i osnivanje biciklističkog saveza Početkom 1885. godine u Zagrebu je osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista, dvije godine kasnije i Klub biciklista hrvatskog Sokola, a sljedećih godina i više klubova u ostalim hrvatskim gradovima. O razvijenosti biciklizma kao sporta svjedoči i podatak da je 29. lipnja 1886. godine priređena prva biciklistička utrka u Zagrebu na Zrinjevcu, a prva cestovna utrka u Hrvatskoj održana je 1892. godine. Utrka je bila od Zagreba do Petrinje, a sudjelovalo je 12 vozača. 4
Nakon Prvog svjetskog rata došlo je do omasovljenja mnogih sportova pa tako i biciklizma, posebice u Zagrebu gdje je 1920. osnovan Koturaški savez Kraljevine SHS. Poslije Drugog svjetskog rata ukazala se potreba za osnivanjem raznih sportskih saveza u Hrvatskoj. U Zagrebu je 3. listopada 1948. godine održana osnivačka skupština Biciklističkog saveza Hrvatske. Prvi predsjednik saveza je bio Rudolf Fiket. Nakon osamostaljenja RH, Hrvatski biciklistički savez postaje član Međunarodne biciklističke unije 1992.
Posavska Hrvatska, br. 5 (1939.), str. 2
Utrka u čast otvorenja piste na Vijušu, 4. rujna 1927.
BICIKL NA BRODSKOM PODRUČJU Premda ne postoje sačuvani pisani tragovi o prvom biciklu u Slavonskom Brodu, o postojanju istog svjedoči umjetnička slika i razglednice. Na umjetničkoj slici autora Stjepana Kovačevića Grad Brod na Savi iz 1887., koja je dar obitelji Radosavljević Muzeju Brodskog Posavlja, biciklist na slici je na slavonskoj obali Save.
unajmiti i popraviti kod Ivana Dittricha, koji je imao radnju u Banskoj ulici.
Osim razglednica, i novinske reklame s početka 20. st. svjedoče da je bicikl ušao u širu uporabu.
Inicijativom Vjekoslava Ružića, Dušana Gašparevića i Krste Petrovića 1925. godine osnovan je Biciklistički sportski klub u Brodu na Savi u koji se ubrzo učlanilo oko 200 zainteresiranih Brođana.
Najstarija poznata razglednica s biciklima na Korzu je iz 1901. godine i čuva se u Muzeju Brodskog Posavlja. U starim brodskim novinama s početka 20. stoljeća nalazimo oglase za kotač (bicikl), žalbe na nesmotrenu vožnju biciklista po pješačkim stazama i vijesti o krađama bicikala. Saznajemo i da se bicikli, odnosno koturi, mogu kupiti,
U Brodu na Savi je 1906. godine osnovan ferijalni klub hrvatskih naprednih đaka “Marsonija”, kasnije poznat kao BŠK “Marsonija”. U klubu je 1910. godine, uz lakoatletsku, veslačku i plivačku postojala i biciklistička sekcija.
Biciklistički sportski klub je od 1927. godine, nakon osnutka motorističke sekcije, dobio naziv Moto i biciklistički sportski klub. Predsjednik kluba bio je ing. Heinz Jirasek. Iste godine je na Vijušu otvoreno trkalište te su organizirane biciklističke utrke. 5
Ivica Koprivčević - Članska iskaznica Moto i biciklističkog sportskog kluba u Brodu na Savi, 1928.
Klub je izdavao Članovnik, odnosno člansku knjižicu, u kojem pronalazimo podatke o biciklu: broj bicikla, registra, marku i tvornički broj te kad je osoba pristupila klubu. U knjižici su i podatci o uplati članarine, a na kraju je “Napomena” u kojoj su izdvojeni dijelovi pojedinih pravila kluba. Moto i biciklistički sportski klub bio je organizator međuklupskog moto natjecanja 1929. godine. Velike mototrke za državno prvenstvo Kraljevine SHS održane su 14. srpnja iste godine na uređenoj motostazi na Vijušu. Tajnik društva je u to vrijeme bio Josip Kain, no nisu nam poznati ostali članovi. 6
HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Unutrašnji odjel, inv. br. 91
Arhivsko gradivo iz 1930-ih godina svjedoči nam kako su se u to vrijeme bicikli ili dvokolice prijavljivali i registrirali baš kao i ostala vozila. Tako nalazimo mnoštvo prijava i odjava za vozila, među kojima su najbrojnije za dvokolice (bicikle), kojima su vlasnici bicikala prijavljivali korištenje istog ili prodaju i prestanak korištenja Predstojništvu gradske policije. Postojala je i evidencija registriranih bicikala, Očevidnik bicikla, u koju su se nakon prijave vlasnika upisivali bicikli. Vlasnici bicikla su morali imati i saobraćajnu knjižicu (prometnu iskaznicu) u kojoj su navedeni vrsta, tip i marka bicikla te podatci o vlasniku. Bicikl je bio sve raširenije i popularnije prijevozno sredstvo u međuratnom razdoblju, ali nema podataka o biciklističkom klubu, organiziranim manifestacijama i utrkama nakon 1929. godine.
Marija Pavlović, Florijan Vilček, Mila Luić i Tomo Velički. Željko Čeglaj donosi podatak da 1951. godine postoje dva biciklistička kluba u Slavonskom Brodu. Drugi klub bio je “Metalac”, a iste godine održana je samo kriterijska utrka u sklopu obilježavanja Dana Republike. O sve većem prometu biciklima i njihovoj sve široj uporabi govore i novine krajem 1950-ih kada nazivaju Brod gradom bicikla. To potvrđuje i podatak da je Tržna uprava grada 1958. godine otvorila četiri čuvana spremišta za bicikle. Najveće je bilo na Trgu maršala Tita (danas Korzo), na mjestu srušene palače Prve štedionice, danas “Vesna”. Drugo spremište je bilo pokraj općinskog NOO-a u Končarevoj ulici (danas Ul. Tome Skalice), treće kraj Kotarskog zavoda za socijalno osiguranje na Trgu pobjede i četvrto pokraj zgrade Narodne banke u Omladinskoj ulici (danas Ul. Petra Krešimira IV.). Ova spremišta imala su 325 staja-
Bicikl na brodskom području nakon Drugog svjetskog rata Nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine osnovano je Sportsko društvo “Crvena zvezda” u čijem sastavu je bio i biciklistički klub, koji je djelovao samo do 1952. godine. Osnivačka skupština Biciklističkog kluba “Crvena zvezda” je održana 26. siječnja 1949. godine, a članovi osnivačkog odbora bili su: Vilim Ditrih, Stjepan Benak, Mata Mirković, Velimir Macakanja, Mato Njegovan, Ivan Kus, Olga Pašti, Zvonimir Toldi, 101 brodska priča (4), 2018., str. 21 7
lišta za bicikle, a Brodski list piše kako su od velike koristi za građane koji idu na posao biciklom te kako je to dovelo i do smanjenja krađe bicikala. Te 1958. godine je u spremištima čuvano 67.425 bicikala, a sljedeće godine 96.000, od čega je prikupljeno više od milijun dinara. O ponovnom okupljanju brodskih biciklista 1961. godine svjedoči činjenica da su organizirane biciklističke utrke nakon stanke od nekoliko godina, u organizaciji “novoutemeljenog kluba na inicijativu Saveza sportova”. Utrke su održane s namjerom populariziranja i okupljanja mladih u novoosnovani klub. Brodski list 1961. godine navodi kako je kupovna moć ljudi veća, što se vidi po kupovanju cipela i bicikala, a Tvornica “Đuro Đaković” je omogućila radnicima kupnju bicikla na otplatu te je broj vlasnika bicikala povećan na 754, što je udvostručenje od 1959. Novine 1964. pišu o nevjerojatnih 100.000 bicikala koji mjesečno prođu kroz čuvano parkiralište na Korzu, što je od 1959. godine povećanje od čak 12 puta. Uslijed sve većeg broja biciklista sudionika u prometu, na sjednici Skupštine općine Slavonski Brod 1963. je donesena Odluka o saobraćaju na području grada kojom je utvrđeno što se sve smatra prometnim površinama te kako se i pod kojim uvjetima mogu koristiti. Te su godine u samo prvih 6 mjeseci podnesene 1673 prijave kršenja prometnih propisa. Najviše je bilo nediscipliniranih biciklista.
8
U povodu Dana metalca 1977. godine održane su biciklističke utrke u kojima su sudjelovale ekipe vodećih klubova iz SR Hrvatske i SR BiH. Biciklističke utrke su najavljene i praćene kao posebna atrakcija u kojoj je sudjelovalo 60 biciklista iz klubova iz Zagreba, Varaždina, Nove Gradiške i Slavonskog Broda. Pobjednici biciklističkih utrka, održanih nakon više od 20 godina u Slavonskom Brodu, primili su pehare i nagrade SOUR-a “Đuro Đaković”. Nakon tog natjecanja povećao se interes za biciklizam pa je na inicijativu sportskih entuzijasta u suradnji sa Savezom za fizičku kulturu Općine Slavonski Brod 7. studenoga 1977. osnovan biciklistički klub. Osnivači su bili Franjo Belar, Mirko Čavar, Franjo Mitrović, Antun Jira, Franjo Prpić, Robert i Alen Belar, Karlo Krajnović, Dubravko Birnbauer, Petar Aničić, Željko Danda, Vladimir Čavar i Jakša Singer. Predsjednik kluba je bio poznati biciklistički sudac Franjo Belar. Klub je okupljao natjecatelje svih uzrasta, kao i rekreativce, a odmah se prišlo i edukaciji biciklističkih djelatnika, sudaca, trenera, masera itd. Biciklisti Nove Gradiške i Slavonskog Broda inicirali su osnivanje regionalnog biciklističkog saveza te pokrenuli osnivanje klubova u Đakovu i Borovu. Tih godina Vladimir Čavar je bio najbolji biciklist, uz Dražena Mlakara i Marija Đakovića, a u mlađim kategorijama Berislav Bašić te Robert i Alen Belar. Slavonski Brod je 1978. godine bio domaćin najboljih biciklista iz 6 zemalja Europe i Azije koji su sudjelovali u 34.
Start utrke u Podvinju, 1985.
9
tradicionalnoj biciklističkoj utrci Kroz Jugoslaviju. Slavonski Brod prvi je put bio etapno mjesto utrke 1955. godine, kada se utrka odvijala u 8 etapa i bila najduža (1378 km). Od 1956. utrka nosi naziv Kroz Jugoslaviju, a kroz Slavonski Brod je prolazila 1960., 1961., 1978. i 1984. godine. Na biciklističkim utrkama u Đakovu koje su se bodovale za prvenstvo Slavonije i Baranje 1980. godine Brođanin Vladimir Čavar, stariji junior, stazu dugu 39 km odvezao je kao drugoplasirani. Pet vozača Biciklističkog kluba “Brod” je 1981. godine sudjelovalo u Varaždinu na prvenstvu Jugoslavije, a samo je Vladimir Čavar kao 16. od ukupno 63 vozača, prošao cilj. U ekipnom bodovanju, na stazi od 70 km, Brođani (Čavar, Bašić, Imrović, Golić) su bili deveti. Te godine se u Slavonskom Brodu održavala 100 km duga utrka Putevima 12. slavonske proleterske udarne brigade na kojoj su brodski juniori bili među najboljima. Najuspješniji je bio Vladimir Čavar, osvojivši 3. mjesto. Uoči 1. svibnja 1985. centrom grada vozio se biciklistički kriterij za slavonske bicikliste u pionirskoj, juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Brođani koji su postigli zapaženije rezultate bili su: mlađi junior Darko Došlić (4. mjesto), stariji juniori Milan Nišević (2. mjesto), Borislav Horvatović (3. mjesto), Damir Anić (4. mjesto) i seniori Milivoj Hucaljuk (2. mjesto) i Ante Greša (3. mjesto). Na čelu sudačkog žirija bio je Franjo Belar.
10
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 422
Iste godine održana je i biciklistička utrka u Podvinju na kojoj su se natjecali biciklisti iz Zagreba, Nove Gradiške i Slavonskog Broda, a ponovno je najbolji senior bio Hucaljuk. U cestovnoj biciklističkoj utrci kod Nove Gradiške, dugoj 53 km, sudjelovali su 1986. i brodski biciklisti. Senior Milivoj Hucaljuk završio je na drugom mjestu, junior Ivica Kolaković bio je drugi, a Tomislav Penava četvrti. U kategoriji mlađih juniora prvi je bio Goran Sučić. Savez za sportsku rekreaciju “Partizan” od 1982. godine redovito je za sve uzraste organizirao vožnje biciklom od
Korza do Migalovaca. Start je bio ispred knjižare na Korzu i vozilo se do Migalovaca gdje su se na poligonima održavale vožnje spretnosti. Nagrađivani su najmlađi i najstariji sudionik. Tradicionalna biciklijada do Migalovaca održana je i 1990. godine sa 188 sudionika. Najmlađi je bio Petar Ćorić (3,5 godine), a najstariji Giovanni Gobetti (81 godina). Tijekom Domovinskog rata rad BK “Brod” stagnira, no već 1994. klub sudjeluje u organizaciji domaćinstva etape međunarodne biciklističke utrke Kroz Hrvatsku, Vukovar-Dubrovnik duge 136 km. Ta utrka bila je najveća sportska priredba te godine u Hrvatskoj i najduža u svijetu, a vozila se dva tjedna. Grad Slavonski Brod je bio cilj druge etape koja se vozila od Đakova, a u kojoj je sudjelovalo 78 biciklista iz 20 zemalja. Na čelu Organizacijskog odbora etape je bio Franjo Belar.
HR-DASB-348 Zbirka plakata; Sport, inv. br. 322
Utrka organizirana 1994. bila je prva biciklistička utrka kroz Hrvatsku od njenog osamostaljenja te najveća sportska priredba te godine u Hrvatskoj. Započela je 13., a završila 25. rujna 1994., duljina trase je bila 1488 km sa 12 etapa. Etapna mjesta su bila: Nuštar, Vinkovci, Donji Miholjac, Đakovo, Slavonski Brod, Požega, Koprivnica, Zagreb, Karlovac, Rijeka, Rovinj, Crikvenica, Velebno, Zadar, Split, Brač, Trogir, Imotski, Metković, Dubrovnik. Sudjelovalo je 120 biciklista iz 16 zemalja: Bjelorusija, Ukrajina, Njemačka, Finska, Rusija, Egipat, Engleska, Moldavija, Latvija, Mađarska, Rumunjska, Češka, Austrija, Slovenija, Makedonija i Hrvatska.
11
Franjo Belar (1933.-2007.) Brodski biciklist koji je sudjelovao na 160 službenih biciklističkih utrka na kojima je 60 puta bio pobjednik. Najviše uspjeha ostvario je u brzinskim utrkama. Nakon natjecateljske karijere postaje vrhunski biciklistički sudac i trener, a zatim jedan od najuvaženijih biciklističkih djelatnika u Hrvatskoj. Rodio se u Novoj Gradiški 1933. u obitelji u kojoj je biciklizam bio dugogodišnja tradicija. Od 1950. bavio se biciklizmom. Prvi biciklistički klub je u Novoj Gradiški osnovan 1897., a Belarov otac Franjo bio je začetnik organiziranog biciklističkog sporta na novogradiškom području uz sinove Vladimira, Eugena, Zvonimira i Franju. Sin Franjo je još kao dijete zavolio biciklizam uz oca i braću, a majka Amalija je bila svojevrstan generator njihovih uspjeha, bodreći, okupljajući i stvarajući novčana sredstva. Za bicikl Wally koji je bio unikatan ručni rad najboljeg slovenskog stručnjaka R. Valenta, koji je napravljen od Pego cijevi iz Francuske, točno po Franjinim ergonomskim mjerama, u to vrijeme su mogli kupiti veliku kuću na dva kata. Kako u Novoj Gradiški nije bilo biciklističkog kluba 1950., Belar je nastupao za BK “Lasta” iz Sarajeva, BK “Željezničar” iz Osijeka, dok 1958. nije zajedno s ocem i braćom osnovao BK “Partizan” u Novoj Gradiški (danas je to BK “Strmac”). Franjo Belar postaje predsjednik kluba, zatim se posvećuje školovanju te je od 1958. biciklistički sudac, zatim 1960. republički, a 1963. postaje savezni sudac, tj. sudac najviše razine. Na Fakultetu tjelesne kulture u Zagrebu, na katedri Franjo Belar 1950-ih 12
za biciklizam 1961. stječe diplomu saveznog biciklističkog trenera. U Slavonski Brod sa obitelji dolazi 1965., nakon čega okuplja brodske bicikliste, no biciklistički klub je tek 1977. registriran kao Biciklistički klub “Brod”. Godinu poslije klub je dobio visoko međunarodno priznanje biciklističke asocijacije svijeta za odličnu organizaciju međunarodne biciklističke utrke Kroz Jugoslaviju. Franjo Belar je prvi Brođanin koji je 1981. od Predsjedništva SFRJ odlikovan Ordenom rada sa srebrenim vijencem, a 1990. godine izabran je za predsjednika Biciklističkog saveza Hrvatske. Nositelj je Trofeja za biciklizam i Zlatne značke Biciklističkog saveza Hrvatske, a u struci je dobitnik Zlatne plakete Udruženja samostalnih poduzetnika Hrvatske.
Brodski klubovi i udruge danas UDRUGA “SLAVONSKOBRODSKI BICIKLIST” Udruga je nastala 2009. godine. Broji 72 člana svih dobi. Od svojih početaka organiziraju Memorijalni biciklistički ultramaraton Vukovar-Dubrovnik dug 1000 km u trajanju 6 ili 7 dana. Na toj sportskoj manifestaciji, koja se održava između 2. i 10. kolovoza povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, sudjeluju biciklisti iz mnogih hrvatskih gradova: Vukovara, Donjeg Miholjca, Okučana, Nove Gradiške, Lipika, Siska, Petrinje, Sinja, Osijeka. Svake godine organiziraju i dvije gradske biciklijade I like my bike i Ko prvi magarac. Udruga organizira i humanitarnu biciklijadu Biciklisti humanisti, na kojoj skupljaju sredstva za potrebite. Sudjeluju i u projektima drugih biciklističkih udruga i klubova. BICIKLISTIČKI KLUB “FESTUNG” Klub brdskog biciklizma “Festung” osnovali su Borislav Horvatović i Tomislav Penava. Klub se 2009. priključio Slavonskoj brdskoj biciklističkoj ligi. Klub je član i Hrvatskog biciklističkog saveza, a od 2013. do 2017. su bili prvaci u Slavonskoj brdskoj biciklističkoj ligi. Organiziraju 3 utrke godišnje: Cross-country Tvrđava, Cross-country Šuma Striborova i Cross-country maraton Petnja. Osim tih utrka, već 12 godina organiziraju božićno brdsko bicikliranje do Petnje.
13
UDRUGA “LIMA” Mali Pariz - Klakar je biciklijada zvučnog imena koje asocira na poznatu utrku Pariz - Dakar. Organizator je udruga “LIMA” - Udruga marketinških aktivnosti. Biciklijada je započela 2010. godine. Posljednjih godina okuplja više od 300 sudionika. Turističkog je karaktera, a na cilju sve očekuju slavonske delicije. Udruga od 2014. godine organizira i projekt Bicikademija. Bicikademija je inovativni cikloturistički proizvod koji određene destinacije promovira kao poželjne za bicikliranje. Koncept je sličan fakultetu ili akademiji, gdje svaka osoba koja se registrira postaje Bike Student. Zadatak Bike Studenta je obilaziti biciklom ispite i kroz mobilnu aplikaciju fotografirati se na predviđenoj lokaciji, čime polažu ispit. Nakon što polože sve ispite određenog studija, dobivaju nagradu. Bicikademija na ovaj način povezuje kulturu, prirodu i turizam s aktivnim životom i zabavom, te predstavlja dodanu vrijednost turističkoj ponudi svim dionicima u području cikloturizma, a besplatna je za sve korisnike.
Memorijalni ultramaraton VukovarDubrovnik 2018. godine
14
Izvori: Brodski list Brodski tjednik Đuro Đaković Hrvatska zajednica Jutarnji list Materinska riječ Novi Brodski list Posavska Hrvatska Arhivsko gradivo: HR-DASB-348 Zbirka plakata HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Sportska društva, inv. br. 60/73 HR-DASB-6 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi; Unutrašnji odjel, inv. br. 91 Propisi: Naredbenik i cjenik za gradske daće u gradu Brodu na Savi, Brod na Savi, 1928. Literatura: Čeglaj, Željko. Brodske športske priče iz davnine, I. dio, II. dio, Slavonski Brod, 2016., 2017. Dvadesetpet godina rada Građanskog športskog kluba “Marsonija”, Brod na Savi, 1934. Hrvatska tehnička enciklopedija, I. svezak, Zagreb, 2018. Toldi Zvonimir. Brod na Savi, Slavonski Brod, 1991. Toldi, Zvonimir. 101 brodska priča, Knjiga 3., Knjiga 4., Slavonski Brod, 2015., 2018.
Nakladnik Državni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika mr. sc. Ivan Medved Autori kataloga i izložbe Katarina Aladrović-Mehandžija, prof. Joakim Čičić, mag. educ. hist. Suradnici Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Muzej Brodskog Posavlja Vera Belar Mato Blaževac Antun-Toni Bartek Željko Čeglaj Josip Kecerin Vladimir Pokopčić Zvonimir Toldi Tehnički postav izložbe Katarina Aladrović-Mehandžija, prof. Joakim Čičić, mag. educ. hist. Gordana Slanček, dipl. polit. Đurđica Jurišić Mario Tomas, mag. hist. Domagoj Zovak, prof. Đurđa Šprajc Gabrijela Orlović Božica Starčević Grafička priprema i tisak Krešendo, Osijek Naklada 150 primjeraka 15
Slavonski Brod, lipanj 2019. ISBN: 978-953-7962-09-8
9 16
789537
962098