Page 1

srro (j0f})19{ft JfSS-a ?{.fit 'B'l(Of})S1(0:M POf})'l(V.CJV. V. ft'l(:J{1o/S1(1:M 1Zo/0'1(1~

1ZLOZ/B7l '1.1 PO'I/O:D'l.l 7}'E:D'J..[7l JI'J(Jf1'1/7t 'R.._'EP'l.l'BL1'l('E J{'l?.._'l/7t'IS'l('E i 45. O'BLJ'ET'J..[1C'E ~:D7l :D'R.._Z7l'I/'J..[O(j JI'J(Jf1'1/7t 'l.1.5L7t'l/07'{,s'l(OM 'B'l?.._O:D'l.l O:D 7. S'Vi'B'J{J7t :DO 31. P'R.._OS1'J..[C7l2004. OTVO'R.._'E'J..[7l '1.1 P'R.._OSTO'R.._1J7l.M7t :D7l5'B ~:D'J..[1M :D7l'J..[OM O:D 8 - 14 57l'I1.

sravosnf:i 'Brae£ svi6anj 2004.


?{akJatfnit 'D1?t.9L7!?{'1 Jf!R...J£'17/ ru SL.9L7/09{.51(0:M 13'RP'Drzl Za nai(Uufnif@: 'Ivan :Mecfveti prof .9Lutor izfoi6e i f;gtafoga: Zcfen!@La!Qj Pripremagracfivaza izfoi6u: 'lvanf;g Cafuta, 'DragiSaJovif, SuzanaLeeekv_Zcfen!@LaZif, (jorcfana Sfaniel(_ tTefmiil<:jpostav izfoi6e: Jtnica 'Divif, f})urtficaJuriSif, Zcfenf@Latif, (jorcfana.Sfanief<:t_ 'lJurtfa Sprajc, Stri6or Uzefac Scfiwen.cfeman, :Marinkg 7/u/(_ovif rr'isa/(:_ (jrafitcofor p{us, sravonsl<:j 13roc£ ?{_atfiufa: 200 f(gm. 'lzfoi6a reafizirana uz financijsf;y ponwc :Ministarstva f(_ufture i 13rocfsf(g - posavsf;s. iupanije

~pu6{if;g

Jirvatsf;s.

Zastava jecfnog oc£ ogranaf;g J-fSS-a na nasfovnici pres{if;g je iz pu6{iacije: Stjepan 'l(acfif, Zagre6: Jirvatsl<:j povijesni muzej, 1991., str 23.


STO y01J'l9{!it JfSS-a 9{!it '13!1(01JSX.09rl P01J'iSlCJU U M?J{'lo/SX.'19rl 1Zo/Qq?J9rf!it

1ZLOZ'13.91. 'l1 POo/WU 'l]'E/IJ'J{_.91. ~7o/.91. ~'EP'll'BL'l'l\.E ~.9l.'IS'l\.E i 45. O'BLJ'ETJ{JC'£ ~'D.91. 'JY.Ri,.91.'1h{_(Xj ~'lo/.91. 'l1 SUI-VO'J{S'J(OM 'B'l(WU O'D 7. sVI'B'J{J.91. 'DO 31. P'l(OS19{.C!it 2004. OTVO'l('£9{ft 'l1 P'l(OS'JO'l(1Jlil!M5t 'D.9l.S'B ~1M 'lJ.91.9{_09t{ O'D 8 -14 ~'11.

SfavosnR.i 'Bro~ svi6anj 2004.


«Pocetak stvaranja hrvatsl~og seljacl~og, nacionalnog polueta zajednicko je djelo Stjepana Radica i njegova tri godine starijeg brata dr. Antuna Radica (1868.-1919.) Oni ce tom pokretu zajednicki zasnovati teorijsko-ideologijsl~e i ustrojstvene temelje, zamislivsi ga od samog pocetka ne samo I~ao stranacl~opoliticl~i vee i kao pucko prosvjetiteljsl~i poluet. Stoga ce se i njihove programsl~e zasade siriti u narodu I~ao nauk brace Radica. Bas po tom naul~u, tj. po svojoj prosvjetiteljsl~oj i nacionalnoj sadrzini taj ce se poluet odlil~ovati od drugih seljackih stranal~a u svijetu.» ... «Stjepan Radic postao je opcenacionalni pojam, jer je u svom dobu bio izraz povijesne svijesti hrvatskoga naroda i najizravniji tumac njegovih zivotnih interesa. Svojim idejama i programsl~im ciljevima on je odlucno utjecao na zbivanja svoga doba, ali i na razvital~ u daljoj buducnosti, oblikujuci za trajna vremena bitne znacajl~e, spoznaje i ideale duhovnog bica hrvatsl~og naroda.»

1

Tudman, Franjo, Stjepan Radic u hrvatskoj povijesti // Stjepan Radic, Govori u Hrvatskom saboru 1910., 1911., 1913., Sv.l. Zagreb, 1996.,str.12,35 .


OS:Nio/.JlXJP.~ I <Pl{VE (}()(J)JJVP, (])JP.LOo/.JlXJ)l

:NJI CPCXDCJ(VCJV 'l(MJICJUl (]31(()(]) Formalno osnivanje Hrvatske pucke seljacke stranke 22. prosinca 1904. uslijedJo je.nakon sto su vee prije toga Antun i Stjepan Radie svojim publicistickim radom, politickim istupanjima i radom u narodu probudJi njegovu pol.iticku svijest i stvorJi teorijske osnove za pokretanje hrvatskog nacionalnog pokreta koji je polazio od seljackog puka kao njegovog temelja. Iako je selo davalo m.asovnost i snagu pokretu, ku!turnu, eticku i ekonomsku samostalnost, braea Radie su nastojala razviti u svim slojevima naroda politicku svijest o potrebi .,...- Drugo izdanje. ""W'W integracije hrvatskog nacionalnog biea, o potrebi zblizavanja svih hrvatskih oporbenih stranaka zbog potrebe da se obrane ugrozeni temelji L ~ t hrvatskomu se ljaku za razg2_vor ! nauk. gospodarskog, nacionalnog, kultumog i politickog zivota naroda.

An lun Ra die je vee 0 d (, fHI.

II .

Za c,vj(J;rnj IU05

:O.II'r.n k

~.

111a.:.l~.\l!lllt

't:;;....,

1899. kao v!asnik, urednik i pisaC veCine priloga, slao U sela svoj list «Dom: List

Vlastruk r un~dnik Dr

ANTU N RADIC.

_... Ciena i'" ,.,DO MU" r.a :·t·!Lr g<•tlin. l KrL.Jr.tl Ur>~i

7.

-

--

u Zagr<bu. " ••"'"'· IS ''""'" .~~_._Luool. 4.

hrvatskomu seljaku za razgovor i naub a Stjepan Radie je, pripremajuCi osnivanje stranke, rrdrJ\di lcoJtit•voi !•flh•;.• r \ it • ft tt< ·. 1902. pokrenuo casopis «Hrvatska misao: mjesecnik za narodno gospodarstvo, knjizevnost i politiku u slavenskom i demokratskom duhu», te su tako razvijali svijest u seljastvu da je ono poseban stale2 kome je potrebna politicka stranka da bi zastupala njegove zivotne interese. U «Osnovi rada za gospodarsku, narodnu i politicku obranu Hrvatske proti madzarskoj politickoj sJi» Stjepan Radie je 1903. pisao da je prvi uvjet za obranu narodnih interesa: «da se ne trazi krivca u nijednoj osobi, u nijednoj stranci, stovise ni u jednom sustavu jer je krivnja i tu kao i svugdje na svijetu ina pojedincima, ina strankama, ina tudim Ji tudinskim vladama ina narodu samom. :"'\ f) '\


Drugi pak uvjet jest: da od uzajamnog optuzivanja ne preclu na politicku indolenciju , koja na nasJje i bezakonje slegne ramenima, i humanu sentilnentalnost, koja hoee da se brine za citavo covjecansl-vo ida radikalno izlij eci cijelo ljudsko drustvo, a ne zna sc prihvatiti prakticnog i sustavnog rada ni u svojoj najblizoj o kolini i clo m ovini .»2 Stjepan Radie je traZio kon.kretnu aktivnost u narodu sto je i sam cinio. Vee je tada iza sebe imao paljenje madzarske zastave 1895., brojna hapsenja, bio je narodni zastupnik, aktivni clan llrvatske napredne omladine i Narodnog pokreta 1903. l(aclie je zamjerao anima koji su se otuclili od narocla « govorom, cuvstvom, misljenjem i zivot om» , koji ne vjeruju u zdravu pamet narocla, «a napose seljactva». Radie je, naprotiv, tvrdio cla narod treba upoznati, od nj ega uciti, poucavati ga i braniti, tumaciti mu nove uredbe i zakone i «ul-vrditi ga u vjeri, da ovim svojim opravdanim potrebama moze zadovoljiti i bez krvi, dapace samo tako, ako n e bude o krvi govorio a po tucloj volji radio». 3 U teksh1 «Moj r.oliticki zivotopis» sam Radie je napisao da je 5. prosinca 1904. na sjednici Privremenog odbora za osnivanje stranke izabran za predsjednika, a da je 22. prosinca 1904. «oddana sjednica Privremenoga glavnoga odbora za osnutak selj acke stranke i tu je stvoren program i tumac k njemu ». Program bez tumaca izasao je dne 31. prosinca 1904. u ljedniku «l-lrvatski narod», a polovicom sijecnja 1905. izasao je u posebnoj brosuri i program i lumac, koji je tiskan u 10 tisuea komada. >f U Hrvatskoj misli iz sijecnja 1905. Radie pise o svojim nadama da ee stranki pristupiti: «Svi seljaci koji UZ zivu vjeru u Boga i UZ neopisivu svoju nevolju znaju vee i samostalno misliti o sebi i o selu, o opCini i domovini, tj. svi oni koje knjige i svijet naucise da je upravo ratar pravi gospodu1., ito ne samo na svom dvoristu i kod svog ognjista - sto su znali i nasi starci- nego ina svakom zboru i pri svakom izboru»~ Raclie je stranku zamislio kao gospodarsku, kulturnu, ustavnu i ddavnopravnu, te je za svaki od tili Ilija Ha-;tiuovic (1852 _. 1935 .) cJjeva razradio i programske osnove. Brosuru «Hrvatska pucka seljacka stranka» potpisao je v 21 clan Privremenog glavnog odbora stranke. Meclu njima se nalazi o i Ilija Martinovic iz Sumeea kod Oriovca, kasnije nastanjen u Starom Slatini.ku.6

2

Krizman Bogdan, Osnivanje Hrvatske pucke seljacke stranke ( 1904.1905) II Radovi Sveucilista u Zagrebulnstituta za hrvatsku povijest 2, Zagreb, 1972. ,str . l6 . 3 Isti, str.126-127. 4 Se{jal/(g.prosvjeta, g.III,br.6.,7.18.,1928.,str.129. 5 _Jfr!!atsl(g. misao, g.IV,.br.4, 1905,str.l72. (prema Krizman, B.,n.dj.str.I29.) 6 Krizman, B. n.dj. , str.143 Krpan, Stjepan, llija Martinovic (1852.- 1935 .)11 Brodski kalendar, Slavonski

~


Stranka se br:Ze razvijala u Podravini, okolici Siska i Zagreba, medutim, vee 25., 26. i 27. ozujka 1905. obisao je Stjepan Radic brodski kotar i odr:Zao sastanke u : Oriovcu, Bebrini, Sumecu, Kanizi, Sibinju i Drenovcu. Pod utiscima neposrednog kontakta s narodom Radic je pisao u Hrvatskom narodu 30.03.1905. kako «seljaci, ratari hrvatski, poljocljelci hrvatski sazivaju sastanke, govore, razlazu, dogovaraju se sve sami, i to u takvom redu, s tak~m razumijevanjem, da bi to tezko vjerovao, tko toga nije vidio/ U travnju 1905. sastanci su odr:Zani u brodskom i garcinskom kotaru, te u Sibinju i Podcrkavlju. U travnju 1905. nakon napada u katolickom tisku redarstvo je zaplijenJo 6 600 brosura «Hrvatska pucka seljacka stranka » s programom stranke ali je zabrana skin uta nakon sudskog prigovora Stjepana Radica i provedene rasprave na sudu. Na 4. sjednici Glavnog odbora stranke Stjepan Radic je ocijenio da je stranku priznala sva opozicija, te da stranka silno jaca i napreduje. Uoci I. glavne skupstine HPSS odr:Zane 17. i 18. rujna 1905. u Zagrebu, Radic je sam 1 '''''~' " w'" ' J"K''Lo•a odr:Zao sastanke u Kobasu i u Zivikama kod Nove Kapele. Za Du.oSelnJ.it(lS6S .. l 929·>

l ~ l ll/W

<i /'/\ J('

ZIVOT I D.JELO BRACE RADIC

,, '"'"" ""''"'' , ,, ............. , .... '"·'''"

7 8 9

navedem.1 skupstinu prijavJa su se 242 povjerenika · i 25 pristasa . Kotar Brod bio je zastupljen sa 14 povjerenika. Govore6i o brojnim sastancima stranke Radic je posebno istaknuo kao organizatore sastanaka na brodskom kotaru Iliju Martinovica, Stjepana Gombovica, Duru Sekulica i lmbru Stivica~ Na prvoj sjednici poslije glavne skupstine stranke Glavni odbor se popunio s osmoricom novih clanova od kojih su troje bJi s brodskog 9 podrucja: Duro SekuJic, lmbro Stivi6 i Ilija Martinovi6. Sva trojica su dala vrlo aktivan doprinos radu skupstine tako da su povjerenici iz Sibinja donijeli cak vise pisrnenih prijedloga ana prijedlog lmbre Stivica donesena je odluka da se povjerenici i pristase HPSS pozovu «da prednjace do brim primjerom ida se cuvaju nl:Znih psovaka i kletve i zato, sto toga nesretnoga obicaja nema kod nijednoga drugoga slavenskoga naroda, osim kod nas Hrvata i Srba. A sada se upozoruje, da se prema postojeCim propisima proti psovacima najstroze postupa, bez obzira bJi to seljaci Ji inteligencija»~o

Krizman ,B., n. dj., str.l53. Krpan , Stjepan, Zavicajnici ... , str. lsto, str.l75 )

10

lsto, str.l73.


Vrlo dobro Justrira program stranke i znacaj rada povjerenika u selima jos jedna odluka glavne skupstine: «Privremeni glavni odbor za osnivanje H.P.S.S. i nas stotina sedamdeset i cetvorica, koji smo kao povjerenici izabrani na 157 narodni.h sastanaka, a poslani smo od 1945 pristasa, sastali smo se danas dne 17. rujna 1905. u glavnom gradu Zagrebu, i prosudivsi javni Zivot hrvatskoga naroda kroz stoljeca do dana danasnjega, uvjerJi smo se, da je u hrvatskom narodu nuzdna takva politika, koja Ce ne Sarno brvatski narod ujediTliti U svoju drZaVU i osigurati to j ddavi sto vecu ddavnu samostalnost, nego i cijelomu narodu zajamciti jednaka politicka prava, sto vecu prosvjetu i sto vece blagostanje . tom uvjerenju proglasujemo, cla u dubu ovakve pucke politike osnivamo 1-Irvatsku Pucku Seljacku Strankm>. U cluhu

u

zakljucaka glavne Sku pstine Hrvatskom saboru je upucen prijedlog «da visoki sabor u prvom svom zasjedanju prihvati zakon o sveobcem tajnom izbornom pravu, to jest zakon, po kojem ce i u I-lrvatskoj svaki posteni domaCi punoljetni hrvatski ddavljanin imati pravo glasa kod opcinskih, zupanijskih i kod saborskih izbora».11 U «Spomenici osnutka Hrvatske seljacke zadmge u Sibinju i I-lrvatske pucke knjiznice godine 1904.» Mijo Juretic je opisao svoj rad na osnivanju Hrvatske pucke seljacke stranke « koja mu je prirasla srcu cim je C\.10 za njm>. On je organizirao prvi sastanak u kuCi Franje lbrisimovica u Sibinju na koji je pozvao oko 200 ljudi od kojih «mnogo ostade vjenuh pristasa H.P.S .S. tako da ih niti najzesci protivnici koji su se proti ovoj stranci jako urotJi neslomise niti pridobise nit picem nit mitom a jos manje sa strahom jer su sve moguce upotrebljavali da ovu seljacku slogu u pocetku uguse i raztepu, a sto im je ova mrzkija bila to su se ljudi vise okupljali>> .

11

Isto, str. 172-173.


Osim politi ckog orga niziranja pocetke Hrvatskog seljackog pokreta u nasim selima pratiJo je i organiziranj e 2

gospodarsko i kultumo prosvjetno putem osnivanja zadruga i hrvatskih citaonica po selima~ Taka je Mijo ]uretic u istoj Spomenici opisao kako je

Hrvatska seljacka zadruga u Sibinju osnovana 28.svibnja

1904., te da je isti dan udaren temelj i Hrvatskoj puckoj knjiZnici koja je

tek nakon

prikupljanja knjiga i stvaranja drugib uvjeta «na dan 13. svibnja 1913. «UZ pozrtvovnost» dr. Dure Basariceka, tada Kraljevskog kotarskog sudskog pristava u Brodu, svecano otvorena. Uz njegovu nazocnost otvorena je 31. svibnja 1914. i Hrvatska pucka knjiznica u Oriovcu. Tih je godina Hrvatska seljacka omladina u Sibinju pripremJa predstave

«Slava Hrvatskom

kraljevstvu » i dramu Marka MJinovica ,<A.manet» cijem izvoclenju je za Uskrs 1914. u Sibinju prisustvovao dr. Ante Radic sa suprugom . 13 Nesta vise paznje posvetJi smo ovim prvim pocecima rada HPSS-a jer se oni rijetko spominju kao i njezini prvi clanovi iako su oni odigrali pionirsku ulogu u omasovljavanju hrvatskog scljackog pokreta u selima Kotara Brad. O sim vee spomenutih, vrlo

Duro Buari~el.

rano u

stranacke aktivnosti uklju cJi su se iAndrija T ulicic iz Lovcica, Mato Mikendic iz Kanize, ]osip Soric, Ivan Caldarevic i Stjepan Gombovic iz Oriovca, Ivan Kovacevic i Stjepan Luic iz GomjihAndrijevaca, te Marko Vargasevic iz GriZica.

U bumim svjetskim zbivanjima, dinamicnim socijalnim, gospodarskim, pohtickirn i kulturnim previranjima 0 tome svjedoce vee i

tijekom svoga postojanja HSS je prosao mnoge organizaci jske, programske i kadrovske mijene.

same promijene naziva stranke. Od 1904. do 1920 . to je Hrvat ska pucka seljacka stranka, od 1920. do 1925. Hrvatska republikanska seljacka stranka, od 1925. do 1941. 1-lrvatska seljacka stranka, te ponovno od 1945 . do 1950. Hrvatska republikanska seljacka stranka. Kao Hrvatska seljacka stranka

obnovljena je 1989. a nastojanjem Drage Stipca

ujedinjena je na skupstini uj edinjenja 25.05.1991. s jos dvije stranke koj e su djelovale

na bliskim programskim

osnovama u jednu stranku, danasnji HSS. 0 povijesti stran.ke u svim navedenim razdobljima napisana je opsirna i ozbJjna znanstvena i publicisticka literatura od koje su najrelevantniji naslovi navedeni u bJjeskama.

12

13

Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu (dalje: HR-DASB ), fond (dalje: f.:) Osobni fond Juretic Mijo, inv. br. I

lsto.


Ni u izlozbenom prezentiranju rada stranke, kao ni u katalogu izlozbe, nije moguee ulaziti u ozbiljnu analizu brojnih slozenih povijesnih okolnosti u kojima je stranka djelovala i cesto cinila nuzne kompromise, vee su stranke predoceni razni dokumenti koji Justriraju sva ta zbivanja i njihove refleksije na lokalnoj razini.

0

povijesti

aJVISe pazn1e

posveeeno je konkretnim aktivnostima HSS -a u gradu Brodu i okolici, stranackom organiziranju, kao i djelovanju nerazdvojnih sastaV11ica Hrvatskog seljackog pokreta: Seljacke sloge, Gospodarske sloge, Hrvatskog radnickog saveza Hrvatske seljacke, te Hrvatske gracl:anske zastite.

Stranacf?Jiivot i iz6omi rezuftati stranRg na poaruiju f«Jtara jsreza (}3roa i gratia (}3rotfa naSavi/ Sfavonsf«Jg (}3roaa U prvom razdoblju svoga djelovanja, na parlamentarnim izborima 1910., 1911. i 1913. HPSS nije postigla znacajnije rezultate taka da je 1910 . osvojila svega po jedan mandat u Bosnjacima i Novskoj, 1911. jedan mandat u Bosnjacima dok je na izborima 1913. stranka u Slavoniji i zapadnom Srijemu ostala bez mandata~ Poslije 1919.

4

aktiVI1ost pristasa HPSS -a postaje sve zapazenija, neki opCinski odbornici zbog svojih republikanski.h nazora odbijaju 5

poloziti zakletvu~ kao npr. u Bebrini . Osim sto je javno ustao protiv nacina na koji je stvoreno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, bez odluke Hrvatskog sabora i uz majorizaciju Srbije i njezine dinastije, Radie je na izvanrednoj glaV11oj sk upstini HSS -a, oddanoj 3.02.1919. izrazio zahtjev za stvaranje 1-lrvatske kao republikanske ddave u sklopu federativno u recl:enog Kraljevstv.a SHS. Na sjednici oddanoj 8.03.1919 .istaknuo je i zahtjev da se Hrvatska ustroji kao «neutralna seljacka republika». S peticijom koju je potpisalo 157 000 istomisljenika Radie se obratio Parizu i SAD-eu pozivajuCi se na pravo naroda na samoodrecl:enje, te na pravo Hrvatske da ima posebnu hrvatsku skupstinu u skladu s povijesnom tradicijom. Rezim je odmah podu zeo represivne mjere i 26 .02 . zabranio izlazenje lista «Dom», a 25.03. 16

uhitio Stjepana Radiea i ddao ga u zat-voru sve do 17.02.1920., te ponovno od 22.03. do 28.11 .1920 . Vee prije Radiea rezim je zatvorio V ladka Maceka, }osipa Predavca i Ivu Perna ra.

Jovic; Dragi ~a, rukopis. Isto. 16 Radic, Stjepan, Moj politi ~ki zivotopis// Se lja~ka prosvjeta,g.l!L, br.6.,7. i 8.(1928.), str. l3 8.

14

15


Unatoc progona, 1920.g. stran.ka aktivno sudjeluje na opCinskim izborima. Na podrucju sela Kotara Brad, u opCini Sibinj HPSS je na opcinskim izborima osvojJa svih 18 mandata, u Brodskom Stupniku 10 od 12 mandata, Kanizi 6 od 12, u Orioveu 5 od 12, te u SvJaju 1 od 12 odbomickih mjestaL7 Na izborima za Ustavotvomu skupstinu 1920. 1-lrvatska pucka seljacka stranka imala je izvjesnog uspjeha i u gradu Brodu ali mnogo vise u selima Kotara Brad. Od 1620 glasaca { 3240 biraca) u gradu Brodu na Savi dobJa je 41 18 glas, na Kotaru Brad 7203 glasova, au eijeloj Pozeskoj zupaniji 23149 glasa. «Sa kandidatske liste Hrvatske seljacke pucke stranke izabrani su za narodne poslanike Karlo {Dragutin) Kovacevic, seljak iz Jazaviee; Jan Janecka, gospodar iz Prelosciee; Andrija T ulicic, seljak iz Lovcica i Ivan Caldarevic, seljak iz Oriovea od kandidata sa opCim uvjetima, i dr. Duro Basaricek, tajnik N arodne zastite iz Zagreba, kao kandidat s posebnim uvjetima.»19 Kandidati Stjepan Balentovic, seljak iz Garcina i Blaz Krunic, opCinski blagajnik iz Cemika nisu izabrani.» Dvojiei zastupnika iz brodskog kotara pridru:Zio se i Ilija Martinovic koji je usao u Ustavotvomu skupstinu umjesto vade stran.ke Stjepana Radica izabranog u Zagrebu koji je zadr:Zao mand~t u varazdinskoj zupaniji. T ako je «radicevski pokret» imao 3 zastupnika u Konstituanti~ Iako je dobJa tri mandata HRSS nije sudjelovala u radu Ustavotvome skupstine kako njezini zastupniei ne bi morali polo:Ziti prisegu kralju isto kao i Hrvatska stran.ka prava i Komunisticka parlija Jugoslavije. Odmah nakon izbora 1920. vodstvo HRS S-a je zapocelo intenzivan rad na sirenju organizaeija i to putem povjerljivih tzv . .P_Dvjerenickih sastanaka u privatnim kucama, alii odr:Zavanjem velikih skupStina na kojima je znalo biti prisutno i nekoli.ko tisuca pristasa. Osim lokalnih prvaka stranke na skupovima u okoliei Broda istupali sui dr. Duro Basaricek i Rudolf r:eree~ iz Zagreb_a . Slo~odni dom: je pisao u veljaci_1921., da _ie «nova ~oli,ticka or~a:uza_eija ~R~ ~ provedena gotovo vee u sVIm poreznrm opemaina {... ) tako da HRSS rma vee bl1zu 700 hsuea orgamzrranih pnstasa 1 pristasiea».21 Sirenje utjeeaja HRSS-a osjetJo se i u razlicitim oblieima otpora selj aka vlastima. Velikog odj eka imalo je otvoreno i dosljedno odbijanje da se za potrebe vojske popisu kanji i zaprezna kola o cemu je vladu u vise navrata izvjestJa I. vojna komisija za popis i zigosanje stoke pozeske pukovske okruzne komande. Otpor je zapoceo u Velikoj Kopaniei a prosirio se ina opcine SvJaj, Beravei, Klakar, a djelomicno ina Donje Andrijevee~ 2

17 Jsto; Statisticki pregled izbora narodnih poslanika za Ustavotvomu skupstinu Kraljevine Srba, Hrvata I Slovenaca izvrsenih na dan 28. novembra 1920., Beograd, 1921.( preuzeto od Jovic,D. rukopis) 19 Milusic, Anto, Izbori za Gradsko zastupstvo i za Ustavotvomu skupstinu 1920. godine u Slavonskom Brodu// Zbomik HIS,3(1965.), str. 297. 20 Jovic,D. rukopis. 21 lsto. 22 HR-HDA-78, PZV-6-14, 14743/20 .. 18


Nezadovolj ni centrahzmom koji je ozakonjen Vidovdanskim ustavom, hrvatske stranke, HRSS, Hrvatska zajednica i Hrvatska stranka prava okupJe su se u Hrvatskom bloku koji se suprotstavio podjeli zemlje na 33 oblasti sto je r.azbijalo hrvatski povijesni ddavni prostor, rnedutirn, vlada se nato nije obazirala. Novi parlamentami izbori provedeni 1923. doveli su stranku HRSS do prave pobjede u narodu. U izbomom proglasu 13 koji je jednoglasno usvojio Glavni odbor I-IRS S-a i uputio brvatskom narodu u Slobodnom domu jasno su formulirani programski cJjevi stranke. U proglasu je uz ostalo receno : «Mi smo Hrvati vee od tisucu godina stari poseban narod sa svojim hrvatskim narodnim i ddavnim imenom, sa svojom posebnom domovinom i ddavom Hrvatskom, sa svojorn hrvatskom prosvjetom, knjigom i skolom, sa svojim posebnim hrvatskim ddavnim saborom i s cielim svojim sariwstalnim pohtickim, gospodarskim i dru:Ztvenim uredjenjem i zivotom». Za Glavni odbor IIRSS-a proglas su potpisali: «Stjepan Radic, predsjednik; Dr. Vladko Macek i ]osip Predavec, podpredsjednici, Dr. Stjepan Kosulic i Dr. Juraj Krnjevic tajnici. Za glavnog nositelja lisle u Zupaniji pozeskoj odreden je Karla (Dragutin) Kovacevic, seljak i narodni zastupnik iz Jazavice kod Novske. Svuda po Hrvatskoj, pa .,. - ' tako i na brodskorn podrucju odda vale su se velike predizborne skupstine i poslije njih povjerenicki sastanci s najistaknutijirn pristasama. U istom broju Slobodnog doma, kada i proglas, objavljen je i detaljan opis velikih skupstina u Oriovcu 2. veljace, u Plelemici za kotar Brad i Pozegu 3.veljace, u Klakaru za izborni kotar Garcin 6. veljace, te 7. veljace u Svilaju na kojoj su bila zastupana i bosanska sela izbomog kotara Derventa. Na skupstine u Oriovcu i Pleternici dosao je sam predsjednik stranke Stjepan Radic s podpredsjednikom Pr.edavcem, a na skupstine u Klakaru i SvJaju dr. Macek i £odredsjednik l-Irvatske tezacke stranke u Bosni i Hercegovini Mato Spionjak. T ada, kao i ubuduce, skupstine su bile izuzetno svecano s. Rad.ic u Oriavcu organizirane, narod je na njih dolazio u nepreglednim kolonama jabaca i kola koja su bila okicena zastavama s natpisom «Vjera u Boga, i seljacka sloga», .te «ZivJa republika». Kola i kuce bJi su okiceni brvatskim zastavama i narodnim cilimima, na ulazima u sela postavljani su slavoluci, a narod je svucla odusevljeno docekiva o prvake stranke.

23

ll)

Sw6oani aom, g.XV !l, br.7(11.02. 1923.), str.l-8.


Od tisuca prisutnih gotovo treCina bile su zene i.djevojke obucene u prekrasne naroclne nosnje, a na svun skupslinama v!adala je uzorna disciplina ired. Poslije skupstina u pravilu se pjevala «Lijepa nasa». Zanimljivje podatak iz opisa skupstine u Oriovcu da se «izticao veteranski barjak organizacije HRSS-a u Kobasu, koja je najstarija u ovom kotanu>. Na navedenim skupStinama istal.~nuli su se mnogi clanovi stran.ke, kako u organiziranju skupstina i povjerenicki.h sastanaka, tako i u prilwatu celnika shanke, a mnogi su i sami istupali na skupstinama. U Slobodnom domu spomenuti su: preclsjednik mjesne organizacije HRSS-a u Novoj Kapeli Autun Lovric kod kojega je Stjepan Radic prenocio prije skupsline u Oriovcu, predsjedni.k brodske kotarske organizacije dr. Niko ikic koji je docekao I<adica u Luzanima, narodni zaslupni.k Ivan Caldarevic iz Oriovca kod kojega je preclsjednik odsjeo u Oriovcu, narodni zastupnik cica Ilija Marlinovic koji je Ol"VOrio skupstinu u Oriovcu, Stjepan Luic iz Gornjih Andrijevaca kod kojega je Radic prenoCio poslije skupstine u Oriovcu i kod kojega je oddan « pouzdani sastanak na kome je bJo preko 200 ljudi». Na putu u Pleternicu, Radica je u Grizicima pozdravio podpredsjednik mjesne organizacije Marko Vargasevic, u Pleternici ga je pozdravio predsjedni.k mjesne organizacije Josip Soric, a skupstinu je otvorio i tu sazivac bio, narodni zastupnik, Ilija Martinovic. Na islocnom dijelu Kotara Brad skupstinu je sazvao i otvorio je u Klakaru predsjednik kotarske organizacije HRSS-a dr. Niko Nikic, odvjetnik iz Broda. U pripremama za skupstinu istaknuli su se: Vinko Lemesic, Andrija Vidic, Franjo Stanic i Franjo Leovic «pristase jos od osnutka seljacke stranke» . Kod Bartola Durica u Gomjoj Bebrini i Franje Leovica u Donjoj Bebrini «oddana su dva velika pouzdana izboma sastanka», kao i «pouzdani sastanak», sutradan, u kuci An.drije Markovca u Donjim Andrijevcima «na kom je sastanku osim odbora prisustvovalo oko 200 izbornika».

Na skupstini u Svilaju koju su na sajmistu organizirali predsjednik mjesne organizacije Lovro

Keler i blagajnik organizacije Marko Doric, nakon dr. Vladka Maceka govorili su jos: narodni zasiupnik Mato Spionjak iz Bosne, te Marko Mrksic iz Bosanskog Svilaja. Dr. Duro Basaricek odriao je poslije skupstine u kuCi Antuna T rgovcevica «pouzdani sastanab.


Zakljucujuci izvjestaj sa odrianih skupova dr. Niko Nikic je u Slobodnom domu zapisao: « U svim tim selima, koja smo obisli vlada samo jedan duh ito republikanski i seljacki, teo kakvim drugim strankama ne moze biti ni govora, te je sve jednodusno za svoju H. R. S. S. i vod:u Stjepana Radica» .. lzvjdtaj Predstojnistva kr. Kotarske oblasti u Brodu n/S. od 5.veljace '19ZL· potvrcl.uje

da jc na skupstini u Oriovcu bJo izmedu

3500-4000 seljaka iz Oriovca i okolnih sela. Policijski izvjestaj zakljucen je ocjcnom: «Svi govornici u svojim govorima driali su se granica dopustene kritike ue ogrijesivsi se o postojece zakone, te je skupstina odriana bez ikakova incidenta koji (bi) ,mogao dati povoda izaslaniku za opomenu, odnosno eventualni raspust zbora~~ U ozujku je velika predizborna skupstina oddana i u Podvinju a govorili su na njoj: dr. Ante Adzija, Jure Valecic, Stjepan Klaic, 25 Ilija i Mato Marlinovic, Josip Soric, Karla Franjkovic, ]ozo Maras i Martin Kovacevic. Rezultati izbora 1923. pokazali su u Srezu ( kotaru) Brad apsolutnu pobjedu liste HRSS-a ciji je nositelj bio 26 Karla (Dragutin) Kovacevic . Od ukupno 12 641 glasa lista HRSS-a dobJa je 10 140 glasova . Uspjehu TIRSS-a 7 doprinijela i cinjenica da su za njegovu listu glasali glasaci Hrvatske zajeclnice i Hrvalske stran.ke pra va: Osim politickog rada, HRSS je razvijao brojne kcJturno prosvjetne aktivnosti tako da se po selima osnivaju drustva Seljacke sloge koja uvjdbavaju dramske programe, folklorne nastupe, provode se akcije opismenjavanja i dr.28 U politici stranke nastupJo je vrlo slozeno razdoblje u kojemu je Radic putovao u London, Bee i Moskvu nastojeCi zainteresirati mei:l:unarodnu javnost za polozaj hrvatskog naroda u Kraljevini SHS i prisJiti dvor i vladu na pregovore. Tome je osobito trebalo posluZiti prislupanje l~aclica Seljackoj internacionali. Vlacla i kralj iskorislJi su lo za diskreclitiranje stranke te su na nju 1.01.1925. primijenJi Zakon o zastiti drzave tzv. Obznanu i 6.01. uhitJi Stjepana Raclica i neke clruge clanove stranke. Pocetkom veljace kralj i vlacla raspisali su nove izbore na kojima je, unatoc svih represalija, IIRSS osvojio 67 mandata i pola mJijuna glasovi 9 Na Kotaru Brad ocl16 363 glasaca lista I-ll~SS - a ciji je nositelj ina lim izborima za Pozesku zupaniju bio je Karlo (Dragutin) Kovacevic, dobJa je 10 455 glasova~ 0 Nositelj liste u izbornom kotaru Brad I bio je Ivan Klaric seljak a zamjenikAnclrija Vidic ,seljak iz Gornje Bebrine, u izbornom kotaru Brad II nositelj liste bio je dr. Duro Basaricek iz Zagreba, a zarnjenik Josip Soric, seljak iz Oriovca. 24

n 16

17

11 19 30

HR·HDA·I37( Pr cdsjcdndtvo pokraj1nskc upravc za l-lrvatsku 1 SlavoniJu) , 6·14.1240/1923 M dkulin,lvica, Parlam cntar nll zbon u brodskom kotaru 1923 god1nc // Scrin1a slavontca,3(2003).470 Stat1stika izbora narodnih p osla ntka Kra\jev1ne Srba , Hrvata 1 Slovcnaca odrian1h 18 marta 1923, Beograd , 1924 V idi i · M iSkulin , In dj ,465 M dku lin . l n dj . str 465 Lcc!ek. Suzana. UstroJava nJ c Scljac!ke sloge u Sla\' onip . SriJCm u 1 BaranJI (1925 ·1941 ) // Scr1n1a s lav onJca,2(2002).325·353 . Pavli~eviC Dragut1n , PovijcSt Hr vatskc . Drugo , izmiJcnjeno i znatno pro~~reno tzdanJC sa 16 pOVtJCSnlh karatau bojl, Zagreb, 2000, s tr . 350 . Stat•st•ka 1zbora zaN arodnu skup~tinu 1925

In


Dr. Nikola Nikic odvjetnik iz Broda bio je kandidat na Kotan1 Pozega. Na okmgu Pozega birano je ukupno 7 zastupru.ka a od toga je HRSS dobio 5 mandata. 3 l Krajem 1925. provedeni sui gradski izbori u Brodu na Savina kojima je HSS ( stranka je promijenJa ime u srpnju 1925. zbog sporazuma s Beogradom) zajedno s Udn!Zenom opozicijom dobJa 773 glasa Ji 10 mandata dok su Nezavisni radnici dobili 5 mandata ( 376 glasova), Radikali 3 mandata ( 210 glasova), Samostalna demokratska stranka 2 mandata ( 127 glasova), Zidovi 2 mandata ( 133 glasa), Gostionicari 2 mandata ( 135 glasova), Nezavisni 32

graJani ni jedan mandat (51 glas) i Socijalisti takoder ni jedan mandat( 69 glasova).

Po podacima.Brodskib. novina to

je u konacnici znacJo da su u Gradsko zastupstvo izabrani: ÂŤ5 seljaka, 5 komunista, 3 radikala, 2 samostalna demokrata, 2 Zidova, 2 gostionicara, 1 davidovicevac, 1 klerikalac i 1 frankovacÂť. Politicka scena u gradu Brodu bJa je vrlo slozena jer su se za utjecaj borJe gotovo sve politicke stranke. HSS nije bio zadovoljan reZtJtatima izbora kao ni Udmzeno graclanstvo, te je u tisku dolazJo do meclusobruh napada osobito zbog ambicija i jednih i dmgih da daju gradonacelnika. Zbog njibovog sukobljavanja veliki zupan Osjecke oblasti raspustio je Gradsko zastupstvo i imenovao vladinog povjerenika za grad Brad dr.lvana Jagica sefa redarstvenog povjerenishra i kotarskog nacelnika. Za 3l.sijecnja 1926. raspisani su novi gradski izbori. I na njima je HSS dobio najvise, 856 glasova i 9 mandata, dok je 1sta Nezavisnih radnika dobila 459 glasova i 5 mandata, Hrvatska federalisticka seljacka stranka 257 glasova i 3 mandata, Radikalna stran.ka 264 glasa i 3 mandata, Samostah1a demokratska stranka 160 glasova i 2 mandata, Zidovi 137 glasova i 1 mandat, Socijalisticka parlija Jugoslavije 38 glasova i ni jedna mandat kao i Nezavisni graclani koji su dobJi samo 24 glasl

3

Unutar organizacije HSS-a u Brodu doslo je do podvajanja u vezi s iskljucenjem iz stranke dr. Nikica.

U vodstvu stranke je ocijenjeno da on <<Vodi svoju politikuÂť osnivajuCi svoj parlamentami klub u kojem su se uz njega s v

34

brodskog podmcja nasli i Stjepan Klaic, seljak iz Garcina i Ivan Caldarevic, seljak iz Oriovca.

11. srpnja 1926. na

sastanku kotarske organizacije HSS u prisutnosti dr. Dure Basariceka izglasano je nepovjerenje dr. Niki Nikicu, dotadasnjem predsjedru.ku kotarske organizacije. Na sljedecem sastanku 29.08.1926. u prisutnosti Ivana Pemara izabrano je novo mkovodstvo organizacije na celu s Danom Prpicem, privatnim namjestenikom kao predsjednikom, prvi podpredsjednik bio je Eugen Adelsberg, zeljeznicki namjeStenik, tajnik dr. Filip Markotic, odvjetnik, blagajnik

31

Jovic.D. rukopis

32

Q3rocfsf<! novine: Samosta[ne aemof<ratsf<! stranf<! za ol(rng Poiefl(~ g.V II, br. ?(3 .12.1925 .), str.l. Jovic.Dragisa, Politicki odnosi u Slavonskom Brodu srpanj 1925. - srpanj 1927. // Scrinia slavonica 1(2001), str. 266. lsto, str.268-269.

33 34


Stjepan Grahovac, privatni namjestenik, odbornici: Franjo Tot, radnik, }ozo Misanovic, obrtnik, Ivan Vrtaric, ddavni namjestenik, Franjo Veljaca, radnik, Niko Tomljenovic, posjednik, Torno Tomljenovic, radnik, Josip Masic, obrtnik, Josip SamardZic, sitnicar, Vinko Maratovic, privatni cinovnik, Martin Kobija, zeljeznicarski radnik, Andro Nezic, 5 obrtnik i Josip Margas, radnik: Nikicevi pristase osnovali su svoju mjesnu organizaciju na celu s Antom Berkovice'm, trgovcem i posjednikom, kao predsjednikom.36 Krajem godine nikicevci su pokrenuli i svoje glasJo-Hrvatski glas koje je izlazJo kratko do kraja ozujka 1927. Na izborima za oblasne skupstine u sijecnju 1927. nikicevci su istakmJi kao kandidata Antu Berkovica i organizirali vise predizbornih skupova u gradu i po selima. Radicevci su imali mnogo manje skupova ali su ipak dobJi daleko vise glasova.ÂŤU gradu su radicevci dobJi 517 glasova, komunisti 426, nikicevci 340, federalisti 254, te samostalci 189 glasova. U kotaru su radicevci dobJi 5829 glasova, nikicevci 511, federalisti 298, samostalci 302 glasa itd. Svih 6 zastupnickJ"l mjesta u oblasnoj skupStini osvojJi su radicevci ito jedan u gradu te 5 u kotaruP Na izborima za gradsko zastupstvo 8.svibnja 1927. nikicevci, federalisti, radikali, demokrati, Zidovi i samostalni demokrati osnovali su gracl:anski blok koji je osvojio 12 mandata (1019 glasova), HSS 5 mandata (433 glasa), Nezavisni radnici 5 mandata (383 glasa) i SDS 2 mandata (189 glasovar Ni uz ovaj broj mandata gracl:anski blok nije mogao osigurati vecinu u gradskom zastupstvu i izabrati gradonacelnika, te je gradsko zastupstvo raspusteno rjesenjem velikog zupana osjecke oblasti i gradom je nastavio upravljati komesarijat. Uspjesi HRSS-a na izborima i stvaranje Bloka narodnog sporazuma i seljacke demokracije prisJJi su vladu da potajno pocne traziti put za sporazumijevanje s Radicem dok ga je javno napadala i ddala u zatvoru .39 I Radic je ocijenio da dotadasnja taktika borbe nije dala rezuhata te je pristao na direktne pregovore s kraljem na nacelu apsolutne ravnopravnosti Srba, 1-lrvata i Slovenaca, ali je istovremeno pregovarao i s vodstvom radikalne stranke na celu s 0 Nikolom Pasicem ito posredstvom ikole Nikica i Tonija Scl~egela!' 14.07.1925. potpisan je Akt o sporazumu Narodne radikalne stranke i Hrvatske seljacke stranke, te je na osnovu toga 18. srpnja formirana radikalsko-radicevska vlada. U politici HRSS doslo je do velikog zaokreta: ÂŤHRSS priznaje jedinstvo ddave, dinastiju Karaclorcl:evica i ustav na temelju kojega postoji jed an parlament za cijelu ddavu. lako se izricito prJwaca realno ustavno stanje, istodobno se trazi i njegova revizija. Sarna pak slranka mijenja ime i od Hrvalske republikanske seljacke slranke poslaje Hrvalska seljacka stranka.41 35

Jovic ,D . Rukopis, podaci u Dom od 1.09 . 1926 . lsto, str.270 . ' lsto , str. 272 . "lsto, str.275 . 39 M atkovic , H rvoje. Povijest 1-1 rvatske seljatke stranke , Zagreb , 1999 . ,s tr . l88-189 . 40 lsto, str.l90-193 . 41 lsto , str . l92 . '

6

7

113


ÂŤRadi.kalna stranka je ocijenila da HSS predstavlja golemu vecinu hrvatskog naroda ida je njegov novi pogled 2

uklonio teskoce koje su smetale pravilnom razvoju ddaveÂť: U novoj vladi nasli su se predstavnici HSS-a: Pavle Radic kao ministar agrarne reforme, Benjamin Superina kao minis tar posta i brzojava, Nikola Ni.kic kao ministar suma i ruda i Ivan Krajac kao ministartrgovine i industrije. Od clanova HSS-a ddavni podsekretari bill su: Josip PosJovic za prosvjetu, Mirko Neudoriter za financije i]uraj Krnjevic za socijalnu politiku. Vlada je zatrazJa aboliciju Stjepana Radica ion je pusten iz zatvora. U stranci je bilo onih koji se sa odlukama vodstva nisu slagali te su se odvojJi u Hrvatski republikanski seljacki savez i u Hrvatsku federalisticku seljacku stranku, medutirn, to nije irnalo veceg utjecaja na rad stranke. Unatoc svih naslojanja Stjepana Radica dogovorena politika se nije provodJa, a i u samoj stranci je bJo podvajanja tako da je iz strane1925.

istupJo 11 narodnih

zastupnika, a 1926. jos njih 8. Dr. Niko Nikic podnio je 7.10.1926. ostavku na mjesto ministra u vladi.

43

Kada su krajem 1926. raspisani izbori za oblasne skupstine Stjepan Radic je javno na izbornim skupstinama izrazavao svoje nezadovoljstvo nesprovodenjem sporazuma kao i cjelokupnom politi.kom radi.kala, te se vraca svojim starirn programskim formulacijama. HSS je na izborirna osvojio ukupno 264 mandata od cega 59 u Osjeckoj oblasti ( od ukupno 77). Zbog prirnjene nasJja i mnogih nepravJnosti do kojih je doslo tijekom izbora Zastupnicki klub HSS-a donio je odluku o raskidu koalicije s Radi.kalnom strankom taka da u novoj vladi N ikole U zunovica vise nije bJo clanova HSS-a iako je vodstvo stranke jos na razlicite nacine trazJo suradnju sa srpskirn narodom. Ono se nije odreklo ni sudjelovanja u vlasli pulem oblasnih skupstina, osobito Zagrebacke oblasti, u kojima je HSS imao veli.ki broj zastupnika. Radic je cinio sve da prosiri pokret u Hrvatskoj alii u dn1girn krajevima Jugoslavije pod nazivom Narodna seljacka stranka. Za nove prJike Glavni odbor stranke donio je i novi PravJni.k Hrvatske seljacke stranke. Izabrano je i novo vodstvo stranke u kome se s podrucja Zupanije pozeske nasno Karla(Dragutin) Kovacevic. Konsolidacija stra1~e bJa je u lorn trenutku posebno znacajna jer su za 11. rujna 1927. zakazani novi izbori za Narodnu skupstinu. Uoci njih ponovno su celnici stranke obilazJi Hrvatsku i ddali masovne skupstine. }edna od njih odr:lana je i u Slavonskom Brodu. Od 16 352 glasa u izbornim koi.arima Brad I i Brad lllista Hrvatske seljacke stranke na celu sa }urjem Valecicem dobJa je 6513 glasova. BJo je to znacajno manje nego li na izborima 1925.

42 43

lsto, str.l98. lsto, str.211.


Rezoluciju je potpisao i Stjepan Radic u bolesnickoj postelji, a pribvatili su je i prislupJi klubu SDK i zastupnici 44 Hrvatskog bloka Ante T rumbic iAnte Pavelic, kasnije poglavnik NDH. Smrt Stjepana Radica duboko je potresla cijeli hrvatski narod, svuda su organizirani velicanstveni

Komemoracija povodom ~\llf:lP~.JI~..ÂŁ),~~:a'!C, smrti Stjepana Radica na

T rgu Bana Jela~ica 'f (orig. fotografije u MBP)

komemorativni skupovi, Seljacka prosvjeta i brojne druge novine objavljivale su opsime njegove zivotopise, izvjesca sa 45 sahrane, nekrologe, literarne priloge i sl. Na sjednici zastupnickog kluba HSS-a 13.08 .1928., na prijedlog Josipa Predavca izabran je za novog predsjednika stranke dr. Vladko Macek, do tada jedan od potpredsjednika, aktivni clan HSS-a gotovo od samog pocetka njezinog djelovanja. On je u komemorativnom govoru nakon Radiceve snuti naglasio da je program stranke nepromjenjivte ga se on i doslj edno ddao u svojim nastupima. Ra zlika je nastupJa samo u toliko sto Macek nije imao u politickom dj elovanju Radicev temperament, dinamiku i odlucnost. Iz nj egovog je karaktera proizasla tzv. politika cekanja, pustanje da se prJike razviju t e da se tek tada djeluje.

44 45

Isto, str. 257-259. Seljacka prosvjeta, Ill, br.6.,7. I 8./ 1929.


Glasovi hrvatskog naroda podijehli su se na manje stranke tako da je na brodskom podrucju N ezavisna Hrvatska seljacka stranka N ike N ikica dobJa 1784 glasa, lista Samostaln.ili demokrata Juraja Demetrovica 1006 glasova, lista N ezavisn.ili radnika Dure Salaja 592 glasa, hsta Hrvatskog bloka Stjepana Uroica 572 glasa, lista Hrvatske pucke stranke Dure Kuntarica 368 glasova, Radikalna lista Ninka Perica 937 glasova, Zemljoradnicka lista MJana Pribicevica 110 glasova, Socijaldemokratska lista Vladimira Pfajfera 74 glasa i Srpska Ljubise Olica 34 glasa. Od pocetka 1925. g. doslo je do postepenog priblizavanja Stjepana Radica i Samostalne demokratske stranke Svetozara Pribicevica u zajednickoj borbi protiv radikala i njibove politike terora i bezakonja. Na zajednickom sastanku skupstinskih zastupnika HSS-a i SDS-a. 11.11.1927. usvojena je zajednicka rezolucija i osnovana Seljacko demokratska koalicija (SDK). Ni jedna od stranaka nije se odrekla svoga programa. Povezivala ih je samo borba za demokratizaciju ddave, za ciscenje administracije od korupcije i bezakonja, za uvocl.enje pravednijeg poreznog sustava i za dosljedno postivanje Ustava. Kralj je odlucio ponuditi Raclicu 1.Jazak u vladu ali je ovaj to odbio sve dok kralj i vlada nisu pristali da u vladu udu i predstavnici SDS-a. Na svim politickim skupovima Radic i Pribicevic su od tada istupali zajeclno, vrlo ruclikalno i vrlo dosljedno istupajuci protiv velikosrpske hegemonije na tadasnjoj politickoj sceni, u pocetku na pozicijama postojeceg, Vidovdanskog ustava, ali su uskoro dosli i do zahtijeva da se ustav revidira . U svojim nastupima odlucno su otklanjali bJo kakve nasJne oblike borbe ali su zato u parlamentarnoj borbi bJi sve odlucniji: u kritici vlade, u podnosenju prijedloga i odgovaranju na istupe stranackih protivnika. Sve je to clovelo skupstinsku atmosferu do usijanja. Padale su i otvorene prijetnje ubojstvima, te kako nista nije ucinjeno da se to sprijeci doslo je do krvoprolica. Dapace, sve je islo u prJog tvrdnji da je ubojstvo hrvatskih zastupnika bJo planirano . Punisa Racic je u Narodnoj skupstini 20. lipnja 1928. na mjestu ubio Ouru Basariceka i Pavla Radica a ranio Ivana Pernara, Ivana Grandu i Stjepana Radica. T esko ranjeni Stjepan Radic umro je 8. kolovoza 1928. Zastupnici SDK donijeli su 1.08.1928. rezoluciju u kojoj su atentat osudJi kao smisljeni cin kojim se htjelo sprijeciti zakonitu borbu SDK, daljnji rad skupstine bez predstavnika HSS-a i SDS- a proglasJi su kao i dotadasnje cldavno uredenje neustavnim. Naglasena je odlucnost SDK da povecle borbu za preuredenje ddave na osnovama jednakosti i ravnopravnosti jer je akt o ujedinjenju od 1. prosinca 1918. upotrijebljen za nametanje hegemonije Srbije nad svitn ostahm zemljama.


Otl atentata do kraja godine kralj se ocito pripremao za uvodenje diktature, obavljao je konst.Jtacije s predstavnicima stranaka stvarajuCi privid da uvazava njihove prijedloge. 6 sijecnja 1929. objavio je svoj Manifest kojim se neposredno obratio narodu objasnjavajuCi da izmedu sebe i naroda uklanja posrednike buduCi da je parlamentarn.i rad i sav politicki Zivot u zernlji postao 芦smetnja plodnom radm>. Kralj je ukinuo Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i zaveo osobni apsolutizam ( diktaturu). Na celo imenovane vlade postavio je generala Petra Zivkovica. Sve politicke slranke, pa i I-ISS bJe su raspustene, 路 zabranjena su stranacka glasila, okupljanje, raspustena su nacionalna kulLurna drustva i organizacije a nad zivotom i radom bivsih celnika stranke zaveden je shag policijski nadzor. Sve opcinske gradske i kotarske uprave su raspustene i imenovane nove odane

rezin路m.'~

6

U narodu je rastao gnjev i otpor svemu sto je dolazJo iz Beograda iako je,

osobito u Cinovnickim kmgovima i kod mnogih koji su bJi egzistcncijalno vezani za ddavni aparat bJo oportunizma, poltronstva i podloznista. U dogovoru s Macekom i drugim celnicirna stranke, tajnik HSS-a Juraj Krnjevic i potpredsjednik August Kosutic otisli su u enrigraciju kako bi se uklonili progonima i S. Radi6 i V.

Ma~ek

tamo poradili na zastupanju hrvatskih interesa u medunarodnoj diplomaciji i javnosti .

Zajednickim memorandmnom u kojem su tcsko optuzivali hegemonislicku vladu i kralja u Beogradu , obratJi su se Dmstvu naroda. U meduvremenu kralj je proveo upravne reforme koje su ucvrslJc srpsku hegemoniju, podijelio je ddavu na 9 banovina i promijenio joj naziv u Kraljevina Jugoslavija U meduvremenu 21.12.1929 . uhapseno je vise pripadnika HSS-a pa i Vladko Macek koji je optuzen za pripremanje atcntala. Maceka je branJo 7 odvjetnika, te kako nije bJo dokaza puslen je. BuduCi da nije uspjela diskreditirati vodstvo stranke Vlada ju je pokusala razjediniti. Raznim sredstvim.a pridobJa je jeduog ad potpredsjednika stranke Karla Dragutina Kovacevica i jos nekoliko c:lanova. Na raspolozenje narocla to nije djelovalo, on jc i dalje bio privrzcn idejama Radica kao i sam Macek : ideji uspostave potpune ddavne i kciturno povijesne individualnostihrvatskog naroda s posebnom vladom i saborom.

46

Konjevic, Mile, 0 djelatnosti grac!anskih politickih stranaka u Slavonij i 1929. - 1941.// Zbomik HlSB, 13( 1976), 170.


u prvi tren nakon zavoclenja diktature mnogima se cinJo, pa cak i samom Maceku, da je to Sarno prijelazno razdoblje ida ce kralj provesti politicke reforme kojima ce rijesiti hrvatsko pitanje u zemlji, medutim, ubrzo je spoznao da do toga nece doCi. Kralj je to i potvrdio svim ovi.m postupcima a osobito donosenje.m tzv. oktroiranog {.nametnutog) ustava 1931.g. kojim je zaddano centralisticko ddavno ureclenje. T ada su nestale i posljednje Juzije. UslijedJi su izbori za Narodnu skupstinu s javnim glasanjem koje je HSS bojkotirao kao i SDS. Na izborima se pojavila samo lista predsjednika v!ade Petra Zivkovica. Macek je tijekom izborne kampanje obavljao razgovore s predstavnicima dmgJ, si.ranaka ali bez konkretnog dogovora. Tek u studenom 1932. na sastan.ku prvaka SDS-a doslo je do nacelne suglasnosti o su radnji oporbenib snaga radi msenja diktature. P otpisa na rezolucija nazvana je Zagrebacke punktacije i bJa je polaziste za polit.icko djelovanje

H S S-a u narednom razdoblju.

Rezolucija nije bJa namijenjena objavljivanju ali je dosla

do jaV11osli i biJa je povod za Macekovo uhicenj e, interniranje u Cajnice a potom i zatvaranje na tri godine u Srijemskoj Mitrovici. Stranacke poslove je za vrijeme

Maceko~a boravka u zatvom vodio }osip Predavec sve dok nije ubijen u srpnju

1933. Od tada glaVIJu rijec je imao.A.ntc T mmbic. 1934. ubijcn je u Francusko j kralj Aleksanclar. U mj est o maloclobnog prijestolonasljeclnika Petra vlast je preuzelo Namjesnislvo od lri clana u kojemu je knez Pavle imao kJjucnu ulogu. U mj esto vlacle

ikole Uzunovica, on je

povjerio sastavljanje nove vlacle Bogoljubu Jefticu . Macek je pusten iz zat-vora a nakon 8 godina ponovno su za 5. svibnja 1935. zakazani parlamentarni izbori. fako je izborni zakon bio izuzetno nepovoljan i onemogucavao je samostalno istupanje HSS-a, oporba je nasla naci na cla izade na izbore. Macek je prihvatio prijedlog dem okrata i zemljoradni.ka iz Srbije da bude nositelj zajednicke liste U dmzene opozicije: HSS-a, SDS-a, Demokratske stra1~e i Zemljoradnicke stranke. Iako su mu to mnogi zamjerali odluka je bila ispravna jer je o mogucJa ponovno akt.iviranje clanstva, okupljanje i manifestiranje svoje odanosti programu HSS-a. larod u Hrvatskoj postao je krajnje nestrpljiv i ogorcen postojecim stanjem. Policijski su izvjestaji puni opisa incidenala u selima brodske Posavine, skidane su table na skolama ispisane latinicom i cirJico.m, u Osnovnoj skoli u Garcinu izrezan je pecat takoder ispisan na oba pisma, ra zbij eni su prozori na stanu opCinskog nacelnika u Podcrkavlju, izmeclu mladica pristasa I ISS-a i prorezimskih stranaka Ji zandara dolazJo je d o hzickog obracunavanja i sl.


Cim je zapocela izborna promidzba sukobi su se pojacali. Osobito je u cijeloj Hrvatskoj odjeknuo masovni i krvavi sukob seljaka iz okolice Broda: Sibinja, Oriovca, Gornjih Andrijevaca, Podcrkavlja, Podvinja, Donje Vrbe, Ruscice i susjednih sela sa zandarima kojom prilikom je poginulo 15 seljaka a mnogi su pohapseni, maltretirani i sudeni. 0 navedenim je zbivanjima mnogo pisano ali nam se cini da je najprecizniji opis zbivanja koja su prethodJa sukobu, kao i zbivanja u ta dva sudbonosna dana, dao Stjepan Krpan koristeCi Spomenicu zupe Sibinjske i kazivanja jos zivih

svjedoka~ 7 Na temelju izvorne arhivske dokumentacije zbivanja je opisao dr. Dragisa Jovic 1972~

a Muzej Brodskog Posavlja organizirao je 1991. izlozbu za koju je koristena dokumentacija samog Muzeja, onovremeni tisak, fotograhje 9 iz obiteljskih albuma i sjecanja sudionika dogacl:aja i njJ路J.Ovih obitelji o cemu je snirnljena i vicleo kaseta~ Od 1935. do danas svake se godine, gotovo bez prekida, u Sibinju na razne nacine obJjezava dan sibinjskib zrtava, na mjestu pogibije podignut je spomenik kao i 1938. na groblju u Slavonskom Brodu zajednicka grobnica sa spomenikom za zrtve poginule na istocnom ulazu u grad iz pravca Donje Vrbe i RusCice. Unatoc toga sto je glasanje na izborima bJo javno ( glasaci su se usmeno izjasnjavali komisiji) Macekova lista Udruzene opozicije dobJa je na podrucju 50

71,26 % glasova . U Srezu 15 680 glasova lista dr. Maceka 51 dobJa je 11 101 glas Ji 70,80 %. Tako velika Savske banovine (kotaru) Brad od

pobjeda HSS-a n.ije mu omogucJa da dobije i vehki broj mandata. Izborni zakon je bio takav da je onaj koji je dobio u cijeloj zen.Jji vecinu automatski imao tri petine svih mandata tako da i u mjestima gdje je zastupnik dobio veCinu on nije bio zastupnik vee onaj koji je dobio neznatan broj glasova. Na nivou ddave od 303 mandata Udruzena opozicija dobila je samo njih 67. 47 48

49

Krpan , Stjepan, Narodna starina Gomji h Andrijevaca, Slavonski Brod. 1990., str.43.45. Jovic, Dragisa, Pobuna seljaka u okolici Broda februara 1935 .god .// Zbomik HlS,9(1972), 157-208 Jelic,lvan ct.al., Pobuna hrvatskog pucanstva u okolici Broda 1935., Slavonski Brod, 1991 , 1-18 str.

掳Konjevic,Milc, n.dj. 18 1.

5

51

Statistika izbora narodnih poslanika za Narodnu skupstinu Kraljcvine Jugoslavijc izvrsenih 5 maja 1935 godine,

Beograd, 193 8, str.4 7.

hn


Nakon izbora ,

20.07.1935.,

Vladko Macek je izdao clanstvu Upute za izbome organizacije 1-ISS-a. U njima

o n ocjenjuj e da su izbori na kojima je hrvatski narod sudjelovao prvi pula nakon smrti Stjepana Radica « pokazali takovu snagu hrvatskoga narocla , a naroCito seljastva u obrani svojih narodnih i covjecanskih prava, da su zadivili cio svijet i time ne samo utvrdJi postoj ece hrvatsko pitanje, n ego su ga stavili na dnevni reds tim, da punim pravom hrvatski narod sam odlucuje svojom sudbino m ». Macek ocekuje da ce se mazda stvoriti uvjeti za nove izbore te da bi clanstvo za njih bilo priprem}jeno daj e precizne upute kako organizirati mjesne, opcinske i kotarske izbome organizacije, kako oddavati sj ednice odbora i organizacija, kojih se pravila treba priddavati te tko sve maze biti clan organizacije «Pravim clanom organizacije», pisao je Macek, «maze biti svaki onaj koji je navrsio

21

I, posebno,

odbora.

godinu, aka javno na sastanku ili

samo pred predsj ednikom i jednim clanom odbora izjavi, da po svojoj dusi i svome postenju dragovoljno pristaje uz hrvatsku seljacku i covjecansku politiku HSS. » Macek je najavio posebne upute za stvaranje zenskih i omladinskih organizacija. Kraljevska banska uprava Savske banovine nakon izbora izvrsila je u gradu Brodu izmjenu gradonacelnika i cij elo g gradskog zastupstva. Umjesto Henrika DuHeka postavljen je za gradonacelnika dr. Emanuel Kovacic sto je 52

lrebalo ucvrstiti vlast na tom nemirnom podrucju o cemu je no vi gradonacelnik govorio u svom nastupnom govoru .

Izbori su razbudJi politicki i kulturni Zivot sela. Nositelj svega bio je I-ISS iako rad shanke nije formalno odobren . Postepeno stranka u selima obnavlja rad Seljacke sloge

53

i 1-lrvatskog radn.ickog saveza a razvija i nove

organizacije: Gospodarsku slogu, 1-lrvatsku seljacku zastitu i u gradovima 1-lrvatsku gracl:ansku zastitu. lstina je pisala

1936.:

Hrvatski narodni pokret ima cetiri podrucja svog djelovanja. Politicko koje vodi biv.HSS, k1.Jturno koje vodi

«Seljacka sloga», ekonomsko-Gospodarska sloga i radnicki pokret kame je na celu 1-lrv. Radnicki Savez. Ova su cisto hrvatske narodne organizacije, koje imaju veliko polje rada i jasno zacrtane programe, a svi vade jednom cilju napretku hrvatskog naroda. Biti clan ovakove organizacije, znaci aktivno sudjelovati u njenom radu, naravno u okviru svojih mogucnosti, znaCi imati duznosti i prava. Svakome pojedincu koji je radio protiv in teresa hrvatskog naroda ... ».

52 53

HR-DASB-2, inv. br.l33a.Spis br. 40/Pov./ 1935. Lecek, Suzana, n.d.j.


Clanstvo llSS-a koristJo je svaku prigodu za

Draco sugrafani ! Zahvalno&t i odavanje priznanja lijepe su v rline svako~ k ultur nog cuvjeka i na:roda, Priblt-:i.uje •e dan, u knji b'eba doci na vidjdn :<ab valnost i poiltivanje Vodi i najsavjesnijem radnlku •.a hrvnt.ke j covj.-eansk<' ide8l<'.

,.,..-a

Oluvao nas je promevanja krvi svojom tovje(anskom polittkom. stoji pred nama kao uzor neustrasivosti. dosUednosti i postenia. Svojim neumomim radom ohccaje nam ostvariti. i ono, slo svaki oJ nas u sn.:u uosi.

Zato temo oa RDDENDAN naseg Vode Dr. Vlatka Maleka okititi svoje kute dragim hrvatskim trobojnitama (U petak 19.VII. popodne i ostaviti !h na kutama do uoned.ielika)

i prisustvovati svetoi Misi zahvalnid 21.. VII. 1940. g. u nedjeliu u }~10 sati ufranievatkoi (fkVi, na koioi ie pjevati HPD...Davot".

U subot u navece 11 Y,9 sati kreie MANlFES1'AClO NA . • POVORK A od Vatrnl!'asnog duma lua.i sv. Florijana, Sirokom ulicom na J elaci~e v trg, gdje O:e se nakot• govol'a i Lijepe nase raziii. · la v rijeme povorke malimo osvijel:liti i ukrasit i prozore, n u Vinogor ju ce se paliU l<rije~ovi.

ODBOU Mlesne arvaniuuiie H. S. $. Slaf. Btod

54

lstina, 25(1936),str.2

121

okupljanje:

komemoracije

povodom

godisnjice

smrli

Stjepana Radica, rodendan brace Radic ll.lipnja, rodendan Vladka Maceka, proslava stogodisnjice hrvatske himn e, smotre drustava Seljacke sloge i sl. Na tim su proslavama istupali celnici stranke iz Zagreba i mnogi lokalni celnici. Nice veCi broj listova koji pisu s raznih pozicija ali sve u okviru hrvatskog narodnog i seljackog pokreta koji je masovnosti

zbog svoje

u sebi saddavao razlicite politicke tendencije:

Istina, Seljacka rijec, kasnije Brodska rijec i Posavska Hrvatska. Mogucnost stranackog organiziranja koju je otvorio svojim rudom H SS utjecala je i na druge hrvatske politicke grupacije poput frankovaca i nekadasnjih pristasa Hrvatske pucke stranke da ozive svoje djelovanje unutar organizacija HSS-a taka da on sve do

1941. ima karakter

pravog nacionalnog pokreta. U svome obracanju «Svim narodnim

zashtpnicima

te

predsjednicima

kotarskih, 54

opcinskih i mjesnih izbomih organizacija bivse HSS » Vladko Macek kao predsjednik i Jakov Jelasic kao tajnik daju upute kako se ponasati prema anima

za koje sumnjaju da

nisu iskreni pristase poLtike HSS-a jer: «)os uvijek ima ostatak onaga tuznog raspolozenja prema kojemu je nekada veliki dio inteligencije bio pripravan sluZiti svakomu: kapitalizmu i boljsevizmu, klerikalizmu i framazonstvu


samo ne onomu komu bi sluziti morao t.j. svom Hrvatskom seljackom narodu. Ti su ostaci doduse maleni, ali ipak ih ima. Preslabi su da nastupe otvoreno, jer znaju da bi ih onaj cas potopio val hrvatske i seljacke svijesti i opalJa munja narodnoga ogorcenja. I zato, kako se doznaje, kusaju rovariti u narodu uzevsi na sebe krivu krinku. Ali usuprot zaglusne vike: «Zivio Dr. Macek», provimju cas boljsevicki, cas klerikahu, cas fasisticki papci. Da se civakovom nesavjesnom poslu, nezdravim pojavama i ambicijama stane na put, upozomje se na sljedece ... » Slijede opsirne upute na sto sve treba obratiti pozornost prJikom prijema novih clanova, preuzimanja literature, organiziranja skupova i sl. Buduci da Stojadinoviceva vlada nije pokazivala zelju da mijenja ustav i dr:Zavni ustroj, Macek je zajedno s SDSom promijenio stav prema Beogradu i zapoceo je voditi pregovore sa srbijanskim strankama sto je dovelo SDK do sklapanja sporazuma { 8.listopada 1937.) sa Udmzenom opozicijom. Zajednicki cJj bio je stvaranje uvjeta za nesmetani stranacko-politicki Zivot i parlamentarizam da bi se tek tada moglo razgovarati o uredenju dr:Zave. Oporba je tako spremna docekala raspisivanje izbora za 11. prosinca 1938. iako je izborni zakon bio isti kao i 1935. Raspolozenje naroda prije izbora Justrira primj er ponasanja ucenika Gimnazije . Uoci samih izbora demonstrirali su oni na hodnicima Gimnazije izvikujuCi «Zivio Macek!» i «Dolje Stojadinovib> sto je ostalo zabJjezeno i 55 u dokumentaciji Gimnazije i u policijskim izvjescima. Hrvatska seljacka stranka ostvarJa je na tim izborima najveCi uspjeh u svojoj povijesti. Na nivou dr:Zave dobJa je 801333 glasa Ji 46 mandata. Na kotam Slavonski Brad dobJa je 14 436 glasova Ji 85,16

%.

dok je za vladu glasalo

samo 2485 glasaca Ji 14,66 %. Koliko je izborni zakon bio nepravedan svjedoci podatak da je listi dr. Maceka za 15 986 glasova pripadao 1 mandat dok je listi vlade 1 mandat pripadao na samo 3637 glasova.56 ObaziruCi se na takav izborni zakon l-lrvatsko narodno zastupstvo je prije odlaska u Narodnu skupstinu sazvanu za 15 .01.1939.usvojJo rezoluciju u 57

kojoj je osporJo mandattako izabrane skupstine i odlucJo da u njezinom radu nece sudjelovati. «U prihvacenoj rezoluciji okupljeni zastupnici isticu zahtjev za posebnim ddavopravni.m polozajem Hrvatske, te naglasavaju pravo na samoodredenje i hrvatsko drzavno pravo.}

8

Macek je dobio slobodne mke da poduzima sve sto je potrebno da bi se

ostvarJo pravo hrvatskog naroda na samoodredenje . Istu rezoluciju prihvatJa je i Samostalna demokratska stranka~

55

9

HR-DASB-22, inv. br.282; Jancikovic Torno, Hrvati u izborima II. prosinca 1938.,Zagreb, 1939.,str.35,37,Vidi i: Seljacki dom br.53, 15.12.1938,str. l -2. 57 Markovic, H. ,n.dj.str.388 58 lsto. 59 lsto, str.390. ~ 56


Uspjesi HSS-a na izborima, njezina odlucnost da se bori za promjenu ddavnopravnog polozaja Hrvatske, kao i vanjskopohticke prilike, utjecali su na kneza Pavla da potrazi nova rjesenja hrvatskog pitanja. Povjerio je zadacu Dragisi Cvetkovicu da pregovara s Macekom i kao rezultat tih pregovora doslo je do Sporazuma Ciji je konacni tekst usvojio i knez Pavle 26.kolovoza 1939. Istoga je dana objavljena i Uredba o Banovini Hrvatskoj u kojoj je pravno utvrJen njezin teritorij i poslovi koji su u njezinoj nadleznosti. Za bana Banovine Hrvatske irnenovan je Ivan Subasic. U centralisticki urecl:enoj ddavi Hrvatska je dobila gotovo autonomni polozaj. lpak, vodstvo HSS-a nije Sporazum drzalo konacnun rjesenjem. Ono je ocekivalo daljnji preustroj zemlje i osobito povoljnije rjesenje teritorijalnog pitanja. T ako se HSS nasla dvije godine, tijekom postojanja Banovii1.e Hrvatske, na vlasti suocena s brojniln gospodarskim, socijalniin i 60 upravniln problemima u situaciji koja je nedvosmisleno ukazivala na priblizavanje rata granicarna I Irvatske. Kotarska organizacija HSS-a Slavonski Brad oddala je sastanak svili mjesnih organizacija u Slavonskom Brodu 15.listopada 1939. na kome je oko 1500 clanova dalo punu potpom politici Vladka Maceka. Bansku vlast 61

izvijestilo je o tome odmah sutradan Predstojnistvo gradske policije. N a sastauku su torn prilikorn govorili predsjednik kotarske organizacije An tun Kovacevic iz Zbjega, narodni zastupnik dr. Filip Markotic obrazlazu6i situaciju u Banovini kao i razloge za ÂŤolpuStanja sluzbenika iz pojedinih nadleslava, koji su bJi ili prekobrojni Ji se njiliov rad i ddanje kosJo sa interesilna Hrvatskog narodaÂť. Ban je imenovao za povjerenika grad Broda Franju Marinica dok je bivsi komesar 0. 62

Mahin napustio Brod. Tijekom 1939. i 1940. u kotarskoj i graclskoj organizaciji HSS-a u Brodu doslo je do velikil1 podvajanja tako da su vise puta odlazili u Zagreb na razgovore s vodstvom stranke predsjednik kotarske organizacije Ante Kovacevic i Mato Durnendzic, Vjekoslav Smoljan, Adolf Dujrnic i dmgi. Na sjednici kotarske organizacije na kojoj su bili prisutni izaslanici 82 organizacije, od njih 92 s brodskog kotara, i izaslanik iz Zagreba Slavko Findrik, ostavku je podnio predsjednik kotarske organizacije Ante Kovacevic a raspusten je mjesni odbor stranke u Bickom selu kome je bio predsjednik Grga Mataic, ratar, inace kotarski povjerenik Gospodarske sloge. Posavska Hrvatska optuzila je za tu 63 situaciju ljevicare. Na ljevicare u organizaciji i napade na njega posebno se osvrnuo dr. Filip Markotic na glavnoj skupstilli gradske organizacije HS S-a oddanoj 3.02.1940. u prisutnosti izaslanika vodstva HS S-a dr. Zige Sola.

60

Jelic-Butic,Fikreta, Hrvatska seljacka stranka, Zagreb, 1983,str.l3-39.

~ HR-HDA-158,BH-ODZ, kut.9 6 6

63

Posavska Hrvatska, 20.01.1949. Posavska Hrvatska,20(9 .12, 1939 .),str.3.

I3


Tom pdikom izabran je gradski odbor HS S-a: predsjednik dr. Filip MarkoW~, potpredsjednik dr. Vilirn Vrkljan, tajnik Franjo Marinic, blagajnik Vatroslav D ea novic i odbornici: Franjo Prpic, dr. Josip Guncevic, lvo Kisic, Mato Dardalic, Vojko Pracny, Vatroslav Uidl, Anhm Geri!ic, Duro Opic, Andrija Barisic, Zvonko Berkovic, A.ntun T erzic, Janko Morosavljcvic, Ivan }uric, T omo Rumenovic, Ivan Petrie i Antun Campa. U Posavskoj Hrvatskoj je svoju izjavu objavio i Andrija Beletic po tpisujuCi se kao: bivsi blagajnik Kotarske organizacije HSS-a, predsjednik opcinske i mj esne organizacij e I ISS Podcrkavlje i predsjednik mjesne organizacije Grabarje, te zapovjednik III bataljuna Hrvatske seljacke zastite. On je objavio svojevolj no istupanje iz redova HSS--a <<radi neslaganja sa n ovom stranackom po1tikom» iznoseci optuzbe da <<zbog licnJ1. ambicija i motiva izazvase evo neki ]judi trvenje u redovima H.S.S. u Brodu. Podijelise se u nekakve dvij e frakcije .» 0 podvajanjima unutar organizacije svjedoci i clanak P osavske Hrvatske od 16.03.1940 pod naslovom: ,, Sastanak «cistokrvnili» pri stasa HSS.: Znacajne izjave jedne nove politicke velicine». U njemu se izvjestava sa sastanka <mezadovoljnika» IlSS-a iz Slavonskog Broda koji je oddan 6.03.1940. Na nj emu je Vj ekoslav Smoljan govorio o strajku radnika u T vornici vagona i o postavljanju Filip Mazkoti6 dr.Guncevica za ravnatelja Gimnazije a Adolf 6Dujmic, kako ga citira Posavska Hrvatska, o tome da je <<politika HS S jedno, a politika f-rankovaca dn1go» s cim se Posavska Hrvatska slozJa. Mecl-utim, ono s cim se urednishro Posavske Hrvatske nije slagalo bJa je njiliova suradnja sa Samostalnom demokratskom strankom koja da okuplja bivse cetnike kao i s pisanjem Brodske rijeci koju je ocijenJa «<rjunasko crvendackim glasJorm.U Brodskoj Rij eci je Vj ekoslav Smoljan obrazlozio je, m edutim, svoje stavove, h rrdeCi prije svega da dr. FJip Markotic ne vodi politiku dr. Vladka Maceka. Krajem ozujka 1940. vodstvo HSS-a raspu stJo je zbog tili sukoba kotarsku i mjesnu organizaciju HSS-a u Brodu. Za komesare{ kako stoji u P osavskoj Hrvatskoj) M kotarskoj organizaciji postavljeni su Franjo Kvaternik i Ivan Klaric. N a sastanku kotarske organiza ci je, oddanom 28.IIl.1940. uz sudjelovanje 53 predsjednika mjesnili organizacija , Franjo Kvat ernik je otkloni o svoje imenovanje a 47 predsjednika, od njili 53-oje, izrazJi su povjerenje odboru kotarske organizacije i izjasnJi su se protiv raspustanja kotarske organizacije.

64

65 66

Isto,5(2.03 .1940.)str.2 Isto,6(16.03 .1940.)str.2-3 . Brodska Rijec, 18.05.1940.


47 predsjednika, od njih 53-oje, izrazJi su povjerenjc odboru kotarske organizacije i izjasnJi su se

protiv

raspustanja kotarske organizacije . Oni su traZ.Ji da vodstvo iz Zagreba posalje posebnog izaslanika koji bi proveo 7

reorganizaciju organizacija~ U svibnju je zaista i dosao na Kotar Brad narodni zastupnik Torno Baburic koji je po nalogu vodstva stranke obJazio organizacije i tamo gdje su vladali sukobi raspusiao ih kao, na primjcr, u Podvinji i P odcrkavlju. lz pisanja Posavske Hrvatske i Brodske rijeci moze se zakljuciii da je svaki od tih listova bio glasJo jedne od fTakcija tako da se iz uzajamnog optuzivanja moze steCi transparentna sli.ka 0 stanju duhova tl gradu uoci ratnog sukoba. Sukobi unutar organizacije HS S-a na brodskom podntcju zavrsil i su raspustanjem Kotarske organizacije a na celo Radne grupe

od 16 clanova koju je

imenovalo Glavno tajnistvo Mjesne organizacijc dosao je

dr. Josip Guncevic i

provedena je revizija clanstva. On kao predsjednik i Vatroslav Uidl kao tajni.k raclne grupe pozvali su proglasom pristase HSS-a cla oni koji vee imaju «legitimacije» donesu ih u kancelariju u Mesicevoj br. 69 gdje su bile i prostorije Hrvatske graclanske zastite, a oni koji nemaju , a zele biti clanovi, da se osobno prijave u kancelariji «gclje ce raclni. odbor odluciti o jednima i drugim·a». U proglasu je podvuceno da «bez novib legitimacija nece biti NITKO pripusten glavnoj skupstini»~

8

U svibnju 1940. ban Subasic raspisao je opCi.nske izbore ito samo za seoske

Dr. Josip

Guncevi6

opCi.ne. lz Poruke koju je dr. Macek uputio svim naroclnim zastupnicima, te 69

predsjednicima kotarskih, opcinskih i mjesnih organizacija HSS-a

vidi se da vodstvo ovim izborima nije priclavalo

politicki znacaj, ali je ipak clalo detaljne upute o cemu sve treba vocliti racuna pri izboru. Adolf Dujmic je u clanku «Seoske opcine odraz svijesti. seljastva za svoju Banovinu» napi.sao: «lzbori su raspisani. u ratnoj psibozi, u abnormalnim vremenima. Cjelokupnim zivotom nasih sela i graclova domini.ra mi.sao rata; ona unosi zabrinutost i sva paznja se skrece 0

ocl unutarnjih na vanjsko-politicke probleme}> Samostalna lista HSS-a dobJa je na ovim izborima 425 opcina od u.kupno 625 u Banovi.J.1.i Hrvatskoj.


Brodska rijec je 25.05.1940. izvijestJa o rezultatima izbora izrazavajuCi zaljenje sto je na njima doslo do izrazaja podvajanje clanstva HSS-a, te da se u nekim mjestima djelovalo protivno politici Seljacko demokratske koahcije i sa hrvatske i sa srpske strane. SDK je, prema pisanju Brodske rijeci, pobijediJa u Trnjanima, Slavonskom Kobasu i Luzanima, a HSS u Andrijevcima, Bebrini, Beravcima, Brodskom Drenovcu, Brodskom Stupni.ku, Brodskom 71 Varosu, Garcinu, Kanizi, Klakam, Oriovcu, Podcrkavlju, Podvinju, Sibinju, Svilaju i Veli.koj Kopanici. U cijelom razdoblju Banovine Hrvatske Macek je zastupao politi.ku neutralnosti vjerujuci u izreku «Kada se veli.ki tuku, mali moraju pod stoL ali je ipak, pod pritiskom njemacke diplomacije, pristao na potpisivanje T rojnog pakta 25.03.1941. Zbog toga cina u Beogradu je doslo do puca i smjenjivanja vlade. Vlast je preuzeo general Dusan Simovic. Macek je usao u novu vladu tek nakon obecanja da ona priznaje Sporazum o Banovini Hrvatskoj. Nakon ulaska okupacijskJ~ snaga u zemlju Macek je podnio ostavku i vratio se u Zagreb dok su ban Subasic i )uraj Krnjevic otisli u emigraciju zajedno s vladom Kraljevine Jugoslavije. Prije t.Jaska u Zagreb njemacki su emisari pokusali nagovoriti Vladka Maceka da prilivati kolaboraciju i stane na celo vlade. Macek je i.o otklonio ali je pristao dati izjavu kojom je pozvao hrvatski narod da se novoj vladi «pokorava» a sve pristase IISS-a, koji su na upravnim polozajima da iskreno suraduju s novom narodnom vladom. Time je znatno pomogao celnicima organizacije Ustasa: hrvatski oslobodJacki pokret koji su se iz emigracije vratJi u zemlju da ustroje novi upravni i redarstveni aparai. Nezavisne drzave Hrvatske. Osobito im je pomogla Hrvatska seljacka i Hrvatska gradanska zastita koje su cuvale red i mir prvih dana, razomzavale vojsku i zandarmeriju Kralj~vine Jugoslavije koja se raspadala, a mnogi od njih su se ukljucJi uskoro u redarstvene te vojne postrojbe NDH. I dio clanstva HSS-a prihvatio je osnivanje DII i dolazak Ustasa na vlast, dok je dmgi dio, Ji odmah, Ji kasnije, kada su pocele masovne represalije nad Zidovima, Srbima, Romima i svima koji su pokazivali bJo kakav otpor novoj vlasti, zauzeo stav pasivnosti i cekanja kao i sam Macek. Oni koji su uspjeli prije izolacije stu pili u kontakt s Macekom dobJi su instmkcije da cekaju da vide kako ce 2

se siluacija razvijai.i ali dane suraduju ni s ustaskim pokretom ni s komunistima? Macek je dosljedno odbijao suradnju s novom vlasli le je bio zal-voren u logom Jasenovcu. Tisak NDll si.varao je dojam da ostvan1je t eznje Stjepana Radica o samostalnoj ddavi i o ddavi seljaka, donosio je vijesti o masovnom pristupanju organizacija HSS u Ustaski pokret iako su neki unutar toga pokrei.a bili protivtog procesa. 73

71 72

73

Isto,32(25.05.1940); lsto, str.69-70 .. lsto, n.dj.58-62.


Sam poglavnik dr. Ante Pavelic odlucio je iskoristiti popularnost Hrvatskog seljackog pokreta u narodu te je izdao odredbu o sazivanju Hrvatskog ddavnog sabora sa zastupnicima koji su bJi izabrani na izborima 1938.kao i sa zivuCim zastupnicima posljednjeg Hrvatskog sabora iz 1918. K tome u sabor su pozvani i: ÂŤZivuCi clanovi Vieca bivse Hrvatske stranke prava izabrani 1919., doglavnici, poglavni pobocnici i povjerenici u Glavnom ustaskom stanu 4 Hrvatskog ustaskog oslobodJackog pokreta i dva predstavnika Njemacke narodne skupine: Pozivu dr. Ante Pavelica odazvao se i narodni z-astupnik brodskog kotara dr. Filip Markotic. Ukupno se odazvalo 58 zastupnika a nije se odazvalo njib 34-ero una toe velik; ], pritisaka kojima su bi li izlozeni. Vee uoci rata, a osobito tijekom drugog svjetskog rata vodstvo HSS-a i samo clanstvo podijelJo se na tri dijela, jedan koji se priklonio U staskom pokretu, drugi koji je s vremenom poceo surachvati s N arodnooslobodJackim pokretom i treci koji je doslj edno zastupa o politiku cekanja. Prema prikazu koji je napravio dr. Zdenko Radelic medu anima prvacima HSS-a s brodskog podrucja koji su zauzeli mjesto u bijerarhiji NDH Ji potpisali pristupnicu ustaskom pokretu Ji sudjelovali u radu Sabora 1942.g nalazi se Filip Markotic ; medu anima koji su zauzimali mjesto u partizanskom pokretu Ji mu na drugi nacin pomagali nalazi se: Antun Babic Tuna, a medu anima koji su ostali dosljedno uz vodstvo HS S Jiv barem u1 5 -odredenim razdobljima zastupali njegovu politiku, Ji pak nije poznato njihova djelovanje bio je: Ivan Caldarevic Zdenko Radelic je dao u svojoj knjizi i tocne podatke o tome koji su istaknuti HSS-ovci ubijeni od okupatora, od ustasa, od komunista, Ji su umrli u zatvom poslije rata poput dr. FJipa Markotica, Ji u emigraciji zbog okupatora, ustasa Ji komunista. 76 T reba spomenuti da je od istaknutijih lokalnih prvaka H S S-a tragic no zavrsio Grga Mataic na prijekom sudu NDH, a dr. Josip Guncevic, doktor teoloskih znanosti, ravnatelj Gimnazije i posljednji predsjednik mjesne 77 organizacije HSS-a grada Broda ubijen je u predjelu sela Donji Macelj, 9 km od Krapine, u noCi od 4. na S.lipnja 1945. Neki pristase HSS-a spoznali su tijekom prvih godina rata da se njihova pasivno ddanje tumaci kao podrska ustaskim vlastima te su se nakon kapitulacije ltalije poceli priblizavati KOP-u. i sam NOP je postao tolerantniji prema pristasama HSS-a zbog potrebe cla pridobije vecinu hrvatskog stanovnistva kao i zbog potrebe da se prikaze pred zapadnim saveznicima kao demokratska opcija. Tako su se na podrucju pod nadzorom NOP-a nasli Bozidar Magovac, Franjo Gazi, Frane Fro!, Aleksandar Kobarevic, FJip Lakus, dr. Zlatan Sremec i Stanko Skare. Za vrijeme Drugog zasjedanja ZAVNOH-a u Plaskom 12.10.1943. osnovanje lzvrsni odbor H(R)SS-a. 74 75 76 77

lsto,str-63 . Radelic, Zdenko, Hrvatska seljacka stranka 1941.-1950., Zagreb, 1996. Isto,n.dj. str.211-213. Krpan, Stjepan, Zavicajnici, 1994, str. 157.

1?.7


Pokrcnut je ponovno Slobodni dam. Kasnijc jc 10 HRSS-a prosiren sa clanovima s cijelog podrucja Hrvatske. P oshj e rata glavnu aktivnost usmjerio je na osnivanje organizacija ina predizbornu promidzbu koja se odvijala u okviru Jedinstvene narodnooslobodJacke fronte. Politicke stavove vodst:va 1-IRSS-a u toj promidzbi dobra oslikava letak «Znacaj skupstine Hrvatske Repubhkanske Seljacke Stranke 16. rujna ove godu1e» kojega je potpisao predsjednik 8 lzvrsnog odbora I-IRS S-a Franjo GaZi?

16. rujna ove godine

"""""" "'"'" "" J\,,..a h\. c l'uCio.e!)dj .. tlo.c

St .. ....... Sou urn t .. d,. j u! dojtlo• od ) Jl U• drn •, n<.> o·ol,o ••· •J~ <' •lll • k .. l-,. Vim JC toduio;"II<'Oji'IU j .,..lclum n• IU aJ.up Cimu Jou.l.ao I i"£ Y..-CIIll o.c I Ill" vr o ll" Uluj 1"'"-"1"' ul.oC. Mn.l•l • bolt lu kom Y•om.-na 1n b.n o .abo••••<>, d.:t u arcu mu r l><: • •u1r ov · U•iLltlt"''" l6<"•• "" I<' ol. ui-'Utn.,, l.o•l< lo!" r•nu• Oljc u•ta vlJ•O sv<: du ni"IC'-'""' '"'"' I oku 1•

u..,,.,.,

..

~:'!: !"~. . r.~:~ :: .;;~:::" p;~~:i :~~ ·~;~~

,t,.,.

. OY& u.I•IC•"I'" u luj, • l•an oje t u S"•m •"-"l'"'"•ou• llrvat•l. e l'u ( J. ., ~ IJaCke .Sir · """"• lu tun Yojn, ilo ~"'" vet eo.! .. pu~""" • u rot·lo.uccc ut.l "l"u" h ouuv•U, a o oolulo bl• ~r upolujnl>• ut oltol! o !tiJO:j>• U• kot.l t • , n,eLtnut 1-''""ll' dutoVOITI<>I[ pted o1ednol.a. T alo: o • •rn ~ec u mlaJu1 • Yoioj tlo Lo pro a uoiYUYau ""''-'If '"' ""'"" oo u..,otol>otn • 00 0 lo. bj iiiiO jO.. Jo. UV<IIII) 110. 11CUnnl> uCotd1, o ko • uo]c u vdr .o h,u] uubo, nollo.to U>o Yli<' "'I" notl Jot .aU uoho o loll ol• La .. y,m ol..uptl•n•m•. • O• <>bUO Omm odokorn I ~ n am cn.lun, l,.,, ou •.- '"'drr .. J., p<>>I•IC lf fJthn.: ICJiri.ul..o ll ••-lou,nc 1-'•••o • I•<>J~UI. v.·\•~atOIIIn•nom ... ..... it on • mo. l. <>t<' .u "l"'dno >n•l., bill • 1n .. n •fntaC•J vn r t on\,,...,.,,,,.,,.,, ) <' pu·

:_N.. "'"''IC""

.,.,t

""'-''"' ...... ~. , .. u... ~< ....... """' ....... "''' prulo" avakc ''"1-''""''1" 1 nutiJ & nantic:lu .. .ol&••"" • •lt~•1ono ,. .. ,..,,,,., • u·

""¥

jdl n ..roll Cuo ito .c.1 ~ .. kn ra.li, drfc· 0::1 ae UHJ"Io. l><lit1 <'J.o, OI.OjJI•.Oiu ~ U J" O.

Lo je .:las•

1f UUlU

• ""''""•

r ud" •

jh•hool•• "" • ""•''

a.u.·,

du l.it!>ro ll•b•n~calr.. o m ........ ~ ... ,.Jil.

.I

••~• o;o

H>O.htt

at"

IHUt"•

1. I· nc •lnli" po~1 a 11 J>Ul•"~""'· N'"''"'''" ~~~ I" l o:tnj ~. d" ··~"· ,, ... , ...

r od nush 1 id1 1 kut~· su '""

pulrrbr,

1 zs\0 JC s u • •l.onU,.IUa •• ""''' ' 1.. ' '"1 .. ""

• 1'"1" 1 pusl1,e 1.ovn~ btl;.jtoC

,,.,_ 11 ""'"'''·

.;.upi.t"'" •·ud.u

L .....

~"'""

I

1~1.\1!

.t..upilmc ,,u , """'~ .. 11. , .. ,.~., !'.el,.otlo.o: :JH•n~e U&hJ•It: U " '';obuo"'"''>J u•j.>U· Ol<'M, ~•u uno 1n<wu• """•

~

~~~OJ J><l·

.. lo,e "" """'" "'"'"'• nero •ho luo~noa 11· • u.:Ca t.. ~ ;o bku '-' .o:~, .,lf Da.YnO I U p• oil a un.o Vrt'm<!n ot, • 1 na'~ lr omlulf ucol~l,• no•no• '••c nor<lu ""'"" No:•llflu l" '"l"lf"• •h l" fi<'M ialu 1 ono¥ naCon a , n.a lq o I"' ou 1"1•<> u. nAt" " " "'""'" loo icl1c. f\;a.•li..Cio.><'o " I"' lo!""l "' " " "''"' ... 1:.•• 1 ~ •••• alo noroU o " """' p ul olo CI< oLu ''"""· <I • ''l"•~d•tU fW"I"'""I"• I. OJc ono .I" nlfond d•u , '"If" ou poOhY"o l" " i''"" u •••••·"" f.o<W-o·lo , 0 ,,,,, pol.! l.u ~;o .d.,., puhlll.u lo. .. Looll~hlU, I.I>,CdU C~\101 IOU_. •a 0 \11111 I $\.a~un, •unu ur o .,,.,.,d 11 ou. A ua I" '"~"" P"loulo.a bol .. &l<.:lo><l. ""• arudua, d••••tc po u iiH ollt<;i<":lla, l.ujl 1 ~ P''l~ oli l<oofllj o· 0 ,.,,..]• l"'' Pa~<t olo.u 1,., 0 ""'"'" l.. u, t "" 1., 1 vou.Jo, n;o 0b.,J1o: nam '" 'Je• due<: no.nuh UO if •<hj• lt••r.lno <.tdlouo II I< S. S. ~t v<;> r ~n I"' n ~ n• ~.-. ~"I L,., ,, l.o<.~t-h atu• 1.... . ............ . .. 1, , .l! •. t." l,,,,.,,, Jot .... VOivtn l[ fl•IOIC I(U' '"'"" '" dulooc YOij<: 1 1-'""" Jl4'-'"• "'11'' u .,_,,.., • m"H>IJI, U•

.....

.,.,..,u ...

If"''"

~it:f§l~~:~~if~;\~~~·?li~;~1~:~ \f~::~.;.P~l~;::~i.;:~\i?::~: :~J1!I~

HR-DASB-412.

.

m·~~~~7::~·:~~t n~~~:~:~~ n:~:··):o.~~ prOit'" tutl., 1olc ' duonotc lurvi.:c i •••ouulc, ,.]_,r,o vi uvr~no~: utll.n oa, lr ... .,ti

l'etn au iGor pru.tlov mj~aec• .,,..,,_ .t.l u ac .,,,.,.,. 0:.-1.,).-a.,t lf '-"lrn•, lo.o~ .. ao oJo1 •1a rrv• Glo~· n• Jokup.luna t ..d ..

78

.

Znacaj skupstine Hrvatske Republikanske Seljacke Stranke

j'i:c l;!';l,~J~. '';"!:·~:: . ;,"~~"~ . . ~~;"'."::;

I. ,., tb~~:~:r~~!:·~~~~: :··~:i):':, .:: 1

IJ•tl..o nuod •• ov o jum r•dn•tlo:ou• bra· tb m pud vod ~tv o m m a r.lola Tilo o.lv aroo,

•o..~="~;"~:·,~~ .'!':.~~.~~no0 !~,"·~~

~;:iZ~t~i.~.~2:::~2t~~2.I~~~t:t ~~lFt~~!~lE~~ii:17~~~~~~~~ . n~~~~~·~".,IC :~d:'': ;::~~~J:::~~~~}t:~·:;~

l"'l'~~:,n~:c.~:.'n;•~,..,om

obitaju ov a

~:,t,~. ~~:~;,~~~~~ ,·;!~,:~ ·~~;oe~~.:Lo~:;,' .~ • h!:: ~~~~ ;;,~:P:~~p~i ~~~- eN.u•~;~~~c;:~"'.:~~i

lo e ru pttsla~c llrv.tt~ l. ~ l<••puh l rkon•lo:e Sclt•<' k ,. ~lr ftulo. .- ,~ ~vih l..r o1cv;o o l ~m~lJII, 2dJcx<>tl 001 ;;,,..,, p• do im po Ibn> starmn K .. olu·""'"" uln~a 1 u j>olul•"'" r u'u" u ~voru radu lo:r ot uvo pro$lo t.,Ako r.a~dublic . i'.atu ~ouo evu t ,.., .,.~J, ov" p~vu

.

. ;.

pou l ov ,.,,), ono h, l. o jo •u n o n1 letlo:o al eCc nu R• JoC.e •· u boAionu ov a ko 1•tlno I '" ' a ouu tn o ' " " '""" i lo.a u kal.. yo pr o uevi t:· utd)o ••1cdno ... rlotio~ora a o uboJie am a pubJ"Ii:l• . KuYtca Jc nj rhova d o k a"''"" "· • o ouda o praved n • kout• ne te oh mimu•l\i. N b l.a o <I a '"" n a d t> i onih,

~~~:c. ~~:~i_:{~~:~:~~~:"i~~ '~.:~~~ ~·:~:~:: ~~~:;~!~:.;;'~:·E~~::EJ":~: fJ~:fi d•

c...

• ~ oJia n•l.otl Vlic pnv nltlo n~ M o Jobr,. vo<io m o 1 1 n•m., a l. ulol..u

0 ,.

•~ put d lo.oG a nwraruu bb<Lh i lo: a lo. o nam

"-•o

1

tl ulat.cnjc ua!ct al ao lla ,.Siot:.u.J-

nuJ" Do uoa~ u 1\&Ja od a .

H~allk>. · ~.ljotll no. rod ~a, da to

~. ~:":~~:~:··:. ~~~~~~:~ ~:~~:::~o:·. ~~:~ :::i~·~~:t::t~~~. ~~::·,.~-~~·~~· .~:~:~'J.

.t.,.,:Uiua p.ra.,. 1 h , t.,olrtoh kaoJ>tcvoc.a !Jude vdehna .., .. nileo.l.ae•J• prov••m•

l"lo.o von• ""hlr.o u"c borbe , l c Ca I Ia· lo: vo ~· · U>J alo. upl tioi_opCeorlo, • u akor o

~""'

r;odnitlo.uno l.ra~uon hr .. bro v o jc.,. alo na louj n o n1 l"'l 1u, talo.u u •lrajn o rorloti na

;j~ffi.)J;i~f I~~~~~~~~ zatcono;

'J . S!.wo•nt:o • I lo v .. ti 1o:: d o" " " olru ·

;::::i'~~~;,~;:. .~.~-,::ii:~:·.·~~~J:~E~~~t~~ ~~~: ?:;ri;:~~~~~~:~~';1~:::£:~~;=~~::~~ 4 . !-fvo "" Juiul .S l~ v•·no J<'oin~ n~,\dn• r :,: o~p.:~d.rsl." C.]~h"•· tc m• llr-

1 ~ lob<.> dnc l-iOjc d m ca • voh ru ol oo, lo,: •• 1 ol"' lJ<: h uroli

njc:unth na· Tolo i ,.,.

Lll.

:·~~~ ~:~;~~· ~:.~~~:~~~",.;.~:~,~.J'; lluw•r- J:~~~":.S~:u;,\l,~;l~ '"K~dl:v.: :.i~~:~ b<><l• ~I" N:.~ ~~.~~~~~:~~~t~::·,·~::..,i.~:·': ' ~~· l~l! ..':::i,'i;."du 1 n • o l<.tj l fiJU n•J~ i

t:

Jo. l<' ._ n o umithli bu polololl..e t !<>· : F r anj o G a ll \,,,.j,. '-' i'·'"' ln o!o !:>!'""""• n •.rui.>\<0 C.,J,., ! or.IJ•It ., ' l 'ulj .ol..lo , 1 1 pred•t<>Jntl \ ,vr•no¥ u,J b ..,.-a H . ~ - S . S .


Od lokalni.h prvaka HSS-a na brodskom podrucju koji su se ukljucJi u izbornu promidzbu za JNOF 1945. treba spomenuti lvu Vukasinovic llijaseva. Sacuvan je nepotpisani plakat kojim Privremeni odbor HRSS-a za grad 9 Slavonski Brad poziva sve pristase HRSS-a na skupstinu 8. 11.1945? Meclu predratnim clanovima HSS-a koji su se 80 ukljucJi u izbornnu promidzbu nasao se i dr. VJim Vrklja kao clan lnicijativnog odbora JNOF-a za grad Brod. Aktivnost HRSS-a poslije rata nije dugo trajala. ÂŤSVe inicijative koje su poduzimali pojedini clanovi vodsl-va HSS-a presjekao je, radikalizacijom svoje represivne politike, sam komunisticki rezim. T ako je od pocetka 194 7. godine uhiceno vise osoba te su zai-voreni svi ugledni pripadnici HSS-a angazirani na obnavljanju stranackiJ, aktivnosti, s izuzetkom oni.h koje je stitio nji.hov meilunarodni ugled. N a sudskim su procesima Baburic, Gazi, Jancikovic, Magovac, Papa, Pavlic, Smoljan i Zunjevic osudeni na dugogodisnje zat-vorske kazne s prisJnim radom. Osim nji.h na manje razglasenim procesima Ji bez sudskog postupka zai-voreni su bJi i Andres, Bernardic, Herceg, Kosutic, Pezelj i drugi~~ Time se htjelo onemoguciti djelovanje pristasa HSS-a u cemu se i uspjelo. Bivsi clanovi HSS-a kao i oni koji su bJi pristase programa ove stranke jedinu nadu polagali su u one clanove HSS-a koji su emigriraL i u emigraciji aktivno 2 djelova1 poput dr. Vladka Maceka~ Kada je Sabor SR Hrvatske 29. rujna 1989. donio odluku o raspisivanju slobodnJ1, visestranacki.h izbora, doslo je do obnavljanja mnogi.h politicki.h stranaka te i HSS-a. U danasnjem Statutu Hrvatske seljacke stranke o tome se kaze: ÂŤSvoj legitimitet i kontinuitet Stranka temelji na Jegalnom postojanju u Hrvatskoj od 1941. godine te na neprekidnom javnom djelovanju svojeg vodst-va u izbjeglistvu do prosinca 1989. godine kada je djelovanje Stranke u Domovini obnovljeno, a 1991. godine i Sredisnji odbor iz inozemstva prenio svoj mandat na izabrano vodst-vo Stranke u Hrvatskoj 83 na ujediniteljskoj skupstini.>> '

79

HR-DASB-412. Isto. 81 Radeljic,Z.n.d.j. str.l95. 82 Mirth, Karlo, Zivot u emigraciji, Zagreb, 2003. 83 Statut Hrvatska seljacka stranka, Zagreb, 14.prosinca 2002.,str.2.

80


Se(jatk_a sfoga Nakon sto je 1929., zavodenjem diktature, onemogucen svaki rad nacionalnih drustava, prestala su djelovati i brojna, vee vrlo aktivna, drustva Seljacke sloge . N akon izvjesne liberalizacije politickog zivota nakon izbora 1935. dolazi i do vrlo brzog obnavljanja rada Seljacke sloge pod vodstvom njezinog predsjednika Rudolfa Hercega~Ciljevi rada i program Seljacke sloge najbolje su iskazani u brosuri «Sto je i sto hoce Seljacka sloga» koju je izdao Sredisnji odbor SS 1935. Brosura saddi predgovor Vladka Maceka. Osim folklornih programa i velikih smotri tradicionalnih narodnih plesova i pjesama, SS je organizirala siroku akciju op ismenjavanja sela pod geslom «Prosvjetom k sreci», prireifuje 1..3. lipnfa 1948. u ..3 sata poslife organizirala je prosvjetna predavanja i podne u Podvinfu svoju kotarsku godisnju odlaske studenata na sela sa ciljem oddavanja higijensko zdravstvenih i gospodarskih tecajeva. Organizacija je izdavala i svoja glasila Seljacka sloga i Seljacka prosvjeta ali je razvila i obimnu svih ogranaka Seljacke sloge kotara Slavonski Brod nakladnicku dj elatnost, izdala je sabrana djela Antuna Radica, program Seljacke Ogranci nastupaju u narodnim nosnjama, sa pjevanjem nasloge, Abecedarku i brojna druga izdanja rodnih i u oslobodilackoj borbi stvorenih pjesama, izvaifapotrebna za prosvjetni rad na selu. njern narodnih kola i igara te prikazivanjern oar. obicaja. Posavska Hrvatska od Pozivaiu se sve frontovske organimiie da organiziraiu dolazak na ovu smotru. 25.06.1940. izvijestila je da u Brodu ODBOR organizacija Seljacke sloge broji 150 clanova. 85

KOTARSKI PROSVJETNI SA VJET U SL. BRODU

SnOIAU

4 K

85

Lecek Suzana, n.dj . Posavska Hrvatska, II (25.06.1940)str.5.


qospodarsk.g. slOga Seljacka Rijec od 23. studenog 1935. objavila je Okruznicu o organiziranju Gospodarske sloge u kojoj su definirani njezini ciljevi i metode rada. U njoj je recen~ da je HSS razvio Gospodarsku slogu kao organizaciju ciji je cilj sprjecavanje izrabljivanja sela jer: «Nije daleko vrijeme kad ce Hrvatski seljacki narod doci do svoje politicke slobode, ali bismo svi zajedno imali od te slobode vrlo malo koristi, kad bi ta sloboda zatekla Hrvatsko seljastvo bez ekonomske organizacije.» Svaka organizacija biv. HSS trebala je izabrati jednog clana odbora koji bi bio mjesni povjerenik gospodarske «Sloge» - kulturno gospodarske i pripomocne zadruge sa ogranicenim jamstvom organizirane u Zagrebu za pruzanje pomoCi seoskim gospodarstvima osobito u nabavljanju kvalitetnog sjemena i drugi.h potrepstina uz povoljnije uvjete. Osobito je bJo znacajno pruzanje pomoCi zadrugama od koji.h su neke djelovale vrlo dugo . Na velikom kotarskom sastanku izaslanika svi.h mjesnih organizacija Kotara Brad, izaslanika Seljacke sloge, Gospodarske sloge i HRS-a od:danom u Brodu 19.03.1939. za kotarskog povjerenika Gospodarske sloge izabran je Grga Mataic iz T opolja. I Gospodarska sloga je organizirala pucke veselice za svoje clansl-vo . 0 jednoj medu najveCima u S lavonskom Brodu izvijestJa je lstina u kolovozu 1936. zamjerajuci da joj je prisustvovalo malo gradanstva a da seljacima nije bJo tesko doci i iz udaljeni.h sela. Pred oko 3000 !judi govorili su zupnik Dominko Sarcevic i narodni zastupnik Filip Markotic. N astupJi su: «Davor», tamburaski zbor sa sela, di.letantska grupa s predstavom ana kraju je odd an vatromet.


Jfrvatslij rtufnif/ij savez Iako se deklarirao kao seljacki pokret, HSS je vrlo rano poceo okupljati i hrvatsko radnistvo vodeci racuna o njegovim socijalnim potrebama. Djelovao je pod geslom:ÂťNacionalna sloboda i socijalna pravdaÂť i uz programski cJj povezivanja radnistva i seljaStva. HRS je vodio niz sindikalnih akcija za povecanje nadnica, za sklapanje povoljnijih kolektivnih ugovora kao i za poboljsanje uvjeta rada. Prvi predsjednik mu je bio Ivan Pestaj a nakon njegove smrti Alojz Pecnik. HRS je1937. poceo izdavati vlastiti list Hrvatski radnik.

Jfrvatsfta sefjal/?.g.zaJtita iJfrvatsf?.g. grcufansk_azaJtita Popuslanjem diktature i ponovnim oZivlj avanjem politickog dj elovanja HSS-a stvorene su m og ucnosti i za organiziranje aktivnosli koje su prije bile nezamislive. Od svoga clanstva, na potpuno vojnim principima HSS organizira u selima Ilrvatsku seljacku zastitu au gradovima Hrvatsku gradansku zastitu. Organizirani u rojeve, vodove, satnije i bataljune, naoruzani i odjeveni u vlastite uniforme pripadnici HSZ i HGZ stitili su svoja sela od upada zandara. Iako formalno nije bila odobrena ova je organizacija djelovala sve aktivnije i bez ozbiljnog ometanja od vlasti. 6 Prema izvje5taju Sreskog nacelstva Slavonski Brod od 25.05.1937~ u S lavonskom Brodu je za 6.lipnja 1937 . zakazana smotra Hrvatske seljacke zastite koja je uvjezbavana u gotovo svim opcinama toga sreza (kotara). Tek nakon uspostave Banovine I lrvatske vlast pravno regulira njezin status i odobrava pravila. Vrhovni zapovjednik HSZ postao je Macek, a zamjenik Kosutic.

86

Konjevic,M.n.dj.str.204


Hrvati! a 8. I olovoza o g. u 9 ati prije podne sluiice se u ovdasnjoj crkvi oo. franjevaca

sv '- n zaduinice .., za b agopokeinog Mulenika i Vodu svih Hrvata

'

Gradani i selJaci se umolJavaJu, da u â&#x20AC;˘to vecem brOJU ILVOle Jstim zadusnicama prisustvovati j da toga dana tskit svoje kuce crnim za tavama. Svi svtjesni Hrvati t pristase Njegove Velikt" ldeje pnstupice zadusnic rr a i pomoliti se za pokoj Njegove duse, a da bude sto sve aniji taj dan velike zalosti za Velikim pokojnikom tma da vlada najsavrseniji red i mir kako to dolikuje Njegovoj VelikoJ ldeji i svijesnom Hrvatskom narodu.

N i k o g a se nesrnije siliti bilo na koji nacin da izvjesi erne zastave, ako on to nije voljan .

.,SAMO NAROD, KOJI MRTVE STUJE, NA PROSLOSTI BUDU(NOST Sl SNUJE.. ! Vfera u Bog a i selfacka slog a!

Dr. Filip Markotic

Katalog izložbe ''Sto godina HSS-a na brodskom području u arhivskim izvorima''  

Autorica izložbe: Zdenka Lakić

Advertisement