Katalog izložbe ''Razvoj školstva u Brodu na Savi / Slavonskom Brodu''

IZLOZBA

RAZVOJ SKOLSTVA U BRODU NA SAVI/SLAVONSKOM BR ODU

DRZAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU 18. listopada - 3J.prosinca 2002.

DRZAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

RAZVOJ SKOLSTVA U BRODU NA SAVI ISLAVONSKOM BRODU KATALOG IZLOZBE

Postav izlozbe u zgradi Dr.lavnog arhiva u Slavonskom Brodu 18. listopada - 31. prosinca 2002.

Razvoj skolstva na podrucju grada Broda I Broda na Savi, danas Slavonskog Broda, zapocinje tek nakon oslobadanja grada ispod turske vlasti 12.10.1691. U grad se odmah vraeaju oci Franjevci i igraju kljucnu ulogu u razvijanju vjerskog zivota, graditeljstva, gospodarstva, prosvjete i kulture. 0. Augustin Jarie bio je i prvi zapovjednik grada.

Prva prosvjetiteljska nastojanja usmjerili su oci Franjevci na odgajanje i obrazovanje svojih novaka tako da u Kronici Franjevackog samostan'! nalazimo podatak da u Brodu djeluje novicijat za one koji su zavrsili obuku u latinskoj slovnici u nasickom samostanu, a zele stupiti u Franjevacki red. Vee 1710. Kronika bilje2i postojanje Visoke filozofske skole ( ucilista) na kojoj su se izmjenjivali sa svojim studentima mnogi lektori ( profesori ) filozofije. Mnogi su od njih, poput Ivana Yelikanoviea i Marijana Lanosoviea, prerasli znacaj lokalne sredine i odigrali znacajnu ulogu u kultumom zivotu Hrvatske. Skolaje djelovala do 1783.

Osim svojih novaka, oci Franjevci su poceli odmah is poucavanjem djece uglednih gradana i vojnih zapovjednika u Tvrdavi jer javnih skola jos nije bilo. 0 tome kada je tocno u gradu pocela djelovati javna pucka skola do danas jos nisu pronadeni egzaktni podaci, ali se jos od 19. st. kao izvor koriste memoarski zapisi baruna Trenka.Njegov zap is kaze da je je 1709. pohadao u Brodu pucku skolu, medutim, povjesnicar Josip Kljaie donosi podatke da je otac baruna Trenka zapovijedao Tvrdavom od 1723. do 1732.

Koristeei podatke izArhiva obitelji Brlie Nikola Kaurieje 1885. zabiljezio daje prvajavna pucka skola u Brodu izgradena 1730. I u njoj su predavali oci Franjevci jer Kronika Franjevackog samostana bilje2i da je 1758. "za ucitelja brodske m1adezi bio postavljen velecasni otac Franjo Bruner iz Bratislave", 1759. o. Adalbert Spilhofer, a 1762. Ladislav Vajai. Kasnije, osobito u vrijeme vladanja Josipa II. u puckim skolama poucavaju svjetovni ucitelji, a oci Franjevci zadrzavaju samo vjeronaucnu obuku. Tijekorn 19. st. i nju postepeno preuzimazupsko sveeenstvo.

Kronika Franjevackog samostana biljezi i postojanje Humanisticke sko le u samostanu 1769. U njoj se ucila latinska gramatika i sintaksa, ali i drugi humanisticki predmeti tako da su ucenici imali siroko obrazovanje, te su 1770. izvodili skolsku dramu na hrvatskomjeziku.

U razdoblju od 1806. do 1812. otac fra Marijan Lanosovie vodio je u Franjevackom samostanu privatnu humanisticku gimnaziju, te se moze bez sumnje tvrditi da su oci Franjevci u Brodu zacetnici ne samo osnovnog, vee i srednjeg i visokog skolstva.

Nastavljajuei tradiciju, inicijativom fra mr.sc. Domagoja Simunoviea, dr.sc. Mate Artukoviea i prof. Ivana Medveda, uz podrsku Gradskog i Zupanijskog poglavarstva Slavonskog Broda, te uz financijsku suglasnost Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske, Hrvatska franjevacka provincija sv. Cirila i Metoda u Zagrebu i Zupanija Brodsko posavska, donijele su u kolovozu 1994. Odluku o osnivanju srednje skole pod nazivom Franjevacka klasicna gimnazija i kolegij s p.o. u Slavonskom Brodu.

Sko1aje zapoce1a s radom sk.g. 1995 ./96. a 19.01.1998. svecano je uselt1a u v1astitu zgradu, obnov1Jenu S1avonsku vojamu u Tvrdavi Brod.

Otvaranjem K1asicne girn naz ije u S1avonskom Brodu produzena je tradicija rada otaca Franjevaca na obrazovanju i odgajanju hrvatske m1adezi na ovom osjetljivom granicnom podrucju Brodske i Bosanske Posavine.

0 povijestijavnog skolstva na danasnjem podrucju grada S1avonskog Broda, od predskolskog do visokoskolskog, objav1jeno je vise priloga. Drzavni arhiv u Slavons~om Brodu nastoji ovom izlozbomjavnosti prezentirati bar dio bogate origina1ne dokumentacije koja se cuva u njegovim fondovima i zbirkama, a koja je do danas nesto manje poznata.

Krono1oski pristup izlaganja cinio nam se metodoloski najopravdanijim.

1730. Izgradenaje u Brodu prva pucka, tzv.latinska, skola.

1776. Od te godine nastava se u puckoj skoli odvijala na njemackom jeziku u zgradi nedaleko zupne crkve. Skola nosi naziv Trivia1schu1 (trvija1na).

1787. ukinut je Franjevacki samostan u Brodu odlukom cara Josipa II. i u njega je, uz jos neke gradske i vojne sluzbe, smjestena pucka sko1a, trivijalka, zajedno s uCiteljima.

1806. Samostanje vracen Franjevcima. Pocele su pripreme za gradnju gradske Trivijalne skole, te su pribavljani nacrti koji se danas cuvaju u Hrvatskom drzavnom arhivu u Zagrebu.

1808. Franjevci su zabi1je2ili: "Uz kip Presvctoga Trojstva, neda1eko nase crkve postavljeni su temelji za novu normalku, buduci da su tako zeljeli gradani unatoc prosvjeda gospodina fupnika. To je mjesto, unatoc protivljenju arhidakona gospodina zupnika, potvrdio takoder knez. Sko1aje zbog voj nih gradevinskih propisa bila gradena od drveta i prijesne cigle s dvije ucionice i dva stan a za ucitelje. Skola je zavrsena I 8 10.

1820., nakon sto je Brod ponovno prog1asen C. kr. s1obodnim vojnim komunitetom, grad je dobio Glavnu skolu ( Hauptschu1e), a nesto kasmje i Visu sko1u ( Oberschu1e ). Pohada1a suje i djeca imucnijih obitelji iz oko1ice Broda: Varosi, Gomje i Donje Vrbe, Ruscice, PodvinJa, Vranovaca, Bukovlja i K1akara.

1825. uvedenaje obuka u citanju, pisanju i racunanju za djevojcice.

1829. utemeljenaje Trivijalka u Podv inju gdje je bilo sjediste satnije ( danas OS Blaza Tadijanovica, S1avonski Brod).

1834. osnovanaje Djevojacka uCiona.

1858. za Djevojacku ucionu je sa grad en a nova zgrada od cvrstog materijala.

1861. srusenaje stara pucka skola ina istom mjestu sagradena nova od cvrstog materijala.

1864. G1avna pucka sko1a iz Broda sudje1ovala je s radov1ma ucenika na velikoj ZemaljskoJ izlozbi odrzanoj u Zagrebu na kojoj je bila nagradena bakrenom "ko1ajnom" .

1871. na osnovu Propisa o nastavi u puckm ucionah Vojne krajine iz lipnja I 871. sve pucke skole ( glavne, djevojacke, trivijalne i dr.) pretvorene su u opce pucke sko1e.

2 II

1871. Odlukom C. i kr. apostolskog velicanstva i Okruznicom ratnog ministarstva br. 1944. ukinute su pukovnijske skole ( glavne iii Hauptschule) u Vojnoj kraj ini i umjesto njih osnovane su gradanske skole ( Bi.irgerschule ). U Broduje iste godine poceo s radom peti razred Gradanske skole, a narednih su godina postepeno otvarani ostali razredi sve dok sk.g. 1874./75. nije otvoren i 8. razred. Bio je to pocetak javnog, svjetovnog, srednjoskolskog obrazovanja u Slavonskom Brodu.

1871. svecano je polozen kamen temeljac za Gradansku ucionu na glavnom gradskom trgu ( danas Trg Ivane Brlic Mafuranic, zgrada Strojarskog fakulteta ).

1876. u Tvrdavi u Brodu organiziranje kadetski tecaj za privatne polaznike kojije radio do 1899.

1879. zidovski rabin Mogan pokrenuo je privatnu Trgovacku skolu u kojojje do 1892. poucavao svrsene ucenike Vise pucke skole.

1886. nakon donosenja Obrtnog zakona po odluci hrvatskog bana Khuena Hedervarya u Brodu na Savi osnovanaje Segrtska skola. Nastava se odvijala u Gradanskoj skoli, a predavali su nastavnici Gradanske i Nize pucke skole.

1887./8. A. Cuvajje pronasao podatak daje u Brodu radilo Zabaviste sa 12-ero djece kao privatni zavod.

1888. Naziv Gradanske skole promijenjenjeu Visa puckaskola.

1890. u blizini Zeljeznicke stan ice sagradenaje monumentalna zgrada Madarske nize pucke skole (Magyar 1skola) iii Zeljeznicka skola u kojoj se nastava odvijala od 1894. do 1918. kadaje ukinuta.

1892. Brod na Savi posjetio je dr. Izidor Krsnjavi i obecao dace se graditi u Brodu nova Djevojacka skola.

Iste godine pocelaje s radom Zenska strucna skola u Brodu.

1897. I 98. u Crkvenoj ulici ( danas Ulica Ivana Gundulica) sagradena je Djevojacka uciona u kojoj je danas smjestena Srednja medicinska skola.

1898. kadaje Djevojacka uciona preseljena u novu zgradu stara zgrada, na danasnjem Trgu zrtava rata, adaptiranaje za uredske prostorije Kr. kotarske oblasti. Zgrada je potpuno smsena tijekom bombardiranja grad a Broda 1945.

1908. Osnovanaje Ni2a pucka skola u Brodskom Brdu.( poslije 1945. IV. Osnovna skola, od 1955. Osmogodisnja skola, od 1962. OS "Branko Radicevic" Slavonski Brod, od 1991. OS Dure Pi lara Slavonski Brod ).

1918. Kr. zemaljska vlada, Odio za bogostovlje i nastavu izdala je Naredbu br. 4555 da se odmah otvori I. i II. razred Privremene realne gimnazije u Brodu- tipa zagrebackoga, ada ce se ostali razredi postepeno otvarati posebnim naredbama.

1919. Gimnazija mijenja naziv u Kr. realna gimnazija u Brodu.

1921. Niza pucka djevojacka skola prosirenaje u osmorazrednu.

3

1922. umjesto planirane gradnje nove zgrade, Kr. zemaljska vlada odobrilaje dogradnju 2. kata zgrade Gradanske ucione za potrebe Gimnazij e.

1922. Segrtska skola preimenovana je u Opcu zanatsku obrtnu skolu zanatsko trgovackog smJera. .

1923. Zavrsenaje gradnja Djecacke pucke ucione u Badalicevoj ulici ( danas ugao Badaliceve i Basaricekove ulice ). U njoj se odvijala nastava Djecacke pucke skole (danas OS Ivana Gorana Kovacica), Gradanske i Strucno produzne skole.

1924./25. ponovno je otvorena u Brodu na Savi Gradanska skola kako bi se smanjio pritisak ucenika na Gimnazij u.

1929. Gimnazija mijenjanazivu Drzavnarealna gimnazija u Broduna Savi.

1929. Odobrenjem Ministarstva prosvjete iz Beograda br. 43402 od 4.06.1929. otvoreno je u Brodu na Savi zabaviste i obdaniste u zgradi koju su kupile sestre Sv. Kriza iz Dakova od sreskog veterinara Ferde Svrljuge koj i se preselio u Bjelovar.

Zgradu je sagradio nadinzinjer Teofil Skopczinsky. Po kipu Bogorodice koji su sestre postavile iznad vrata, zgradu su gradani poceli nazivati "Marijin dom". Obdaniste su otvorile sestre Sv. Kriza iz Dakova na poticaj Tomislava viteza Pracnya, a financirao gaje Gradski Magistrat.

1931. sagradenaje na Budainki nova pucka skola ( danas Osnovna skola Ivane Brlic Mazuranic . ) 1934. Djevojacka skola dobilaje naziv Dr:Zavna narodna skola Katarine Zrinske u Slavonskom Brodu.

1942. Zgrada Gimnazije bilaje zauzeta od vojske, a kasnije su u njoj smjesteni ranjenici. Obuka se odr:Zavala u mjesnim kino-prostorijama, na setalistu, u dvoristu zgrade Gradskog poglavarstva i u hodniku Franjevackog samostana.

1944. nastava Gimnazije odvijala se u Brodskom Varosu u dvoristu crkve.

1944. po odluci ZAVNOH-a gradanske skole su pretvorene u nize realne gimnazije, teje 1945. ukinuta i Gradanska skola u Slavonskom Brodu .

1945. u sijecnju zgrada Marijinog do rna je znatno ostecena u bombardiranju grada, te je prekinut rad zabavista i obdanista.

Kadaje zgrada popravljena u njojje otvoren Djecji dom za ratnu sirocad i nahocad.

1945. Ministarstvo prosvjete Federalne Hrvatske donijelo je Odluku o gimnazijama i uciteljskim skolama koje ce raditi u skolskoj godini 1945 ./46 . na teritoriju Federalne Hrvatske. Po njoj je u Slavonskom Brodu odobren rad Gimnazije i Uciteljske skole. Na temelju Odluke br. 9562-III-1945 . osnovanaje UCiteljska skola u Slavonskom Brodu. Skolaje odmah dobila i svoju vje:Zbaonicu ( kasnije Vje:Zbaonica Pedagoske akademije, danas OS Vladimira Nazora) i intemat.

1945. Djecji domje krajem godine nazvan Djecji dom "Stjepan Sekulic Jucko".

4

1946. Rjesenjem Ministarstva prosvjete NRH doslo je do ukidanja privatnih djecjih domova, te je i zvanicno ukinuto Zabaviste sestara Sv. Kriza u Marijinom domu. Izvrsni odbor Gradskog NO-a S1avonski Brod zakljucio je da 15.09.1946. zapocne s radom Djecje obdaniste u prostorijama Djecjeg doma jer je Ministarstvo socija1ne po1itike odobrilo novcanu pomoc.

1946. Ministarstvo teske industrije SFRJ, Generalna direkcija savezne meta1ske industrije u Beogradu, osnova1a je Industrijsku sko1u "Duro Dakovic" saveznog znacaja. Teoretska nastava se odvija1a u barakama ispred Tvomice "Duro Dakovic", a prakticna nastava u samoj Tvomici. Intemat skole smjesten je u zgradu u kojoj se danas na1azi Brodskoposavska banka.

1947./48. Izgradenaje u Kumicicevoj ulici zgrada Industrijske skole s radionicom.

1948. Rje5enjem Ministarstva prosvjete odobreno je osnivanje Srednje tehnicke skole za strojarske tehnicare u S1avonskom Brodu.

1949. Izgradenaje nova zgrada sko1e i otvorena II. Osnovna sedmogodisnja skola ( od 1959. do 1991. nazivana Osnovna sko1a "Nada Bozic" ,danas Osnovna sko1a Antuna Mihanovica).

1949. osnovan je Muzicki tecaj u Mesicevoj u1ici br. 48 koji ce kasnije, 1954., prerasti u Nizu muzicku sko1u ( danas Osnovna g1azbena skola "Ivan Zajc") 1951./52. zapoce1aje s radom Tehnicka skola ito najprije za strojarske tehnicare, a od 1963./64. i za e1ektrotehnicare.

1952. lndustrijska skola prelazi sa saveznog na financiranje Narodnog odbora opcine S1avonski Brod.

1952. Rjesenjem Narodnog odbora gradske opcine Slavonski Brod br. 5600 prestao je s radom Dom ucenika u privredi "Mica Zigic".

1955. Od1ukom NOO-a Slavonski Brod osnovanaje Treca osmogodisnja sko1a (od 1991. OS Huge Bada1ica).

1955./56. nizi razredi Girnnazije odvojeni sui pripojeni osnovnim skolama kao njihovi nizi razredi.

1957. osnovana je Sesta osmogodisnja skola (od 1991. OS Bogoslava Su1eka).

1957./58. Od te sk. godine u sastavu Industrijske skole "Duro Dakovic" djeluju pripojena odjeljenja metalske struke Sko1e ucenika u privredi.

1957./58. otvoreno je obdaniste uz Tvomicu Duro Dakovic u jednoj obite1jskoj kuci u Harambasicevoj ulici. Ono nije bi1o samosta1na ustanova vee dio glavnog Djecjeg vrtic.

1958. Osnovna sko1a "Mata Zvonarevic" u Podvinju postaje osmogodisnja skola.

1959. Odlukom Narodnog odbora kotara S1avonski Brod osnovane su: Sko1a za medicinske sestre u Slavonskom Brodu i Po1joprivredna skola s prakticnom obukom ratarsko stocarskog i vocarsko vinogradarskog smjera.

1959. u S1avonskom Brodu pocinje raditi Nastavni centar za izvanredni studij Vise pedagoske sko1e iz Zagreba.

1960. Uciteljska sko la mijenja naziv u Uciteljska skola"Franjo Marinic". .

5

1960. Narodni odbor kotara Slavonski Brod denio je Odluku o osnivanju Srednje upravne skole u Slavonskom Brodu . Skola je u pocetku koristila dvije prostorije u zgradi Skole za medicinske sestre, a kasnije preseljava u Skolu ucenika u privredi "Rade Koncar".

1960. Narodni odbor opcine Slavonski Brod s privrednim organi zacijama: Industrija lokomotiva, mostova i strojeva "Duro Dakovic", "Elektroslavonija" i Rafinerija nafte iz Bosanskog Broda osnovali su elektrotehnicki odsjek u Tehnickoj skoli "Josip Godlar" u Slavonskom Brodu.

1961. Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod i uz potvrdu Izvrsnog vijeca Sabora SRH u Slavonskom Broduje osnovana Pedagoska akademija. Dodijeljena joj je za rad zgrada Do rna ucenika u Omladinskoj ulici br. 6 ( danas Ulica Petra Kresimira IV. ) 1961. Visoka tehnicka skola iz Zagreba u suradnji s tvomicom Duro Dakovic osnovala je Centar za izvanredni studij u Slavonskom Brodu. Nastava se odvijala u Spomen domu "Duro Salaj" (danas Kazalisno-koncertna dvorana Ivane BrlicMazuranic) .

1961. naziv Skole ucenika u privredi ( segrtske) promijenjen je u Centar za obrazovanje kadrova u zanatstvu. U zgradu Skole ucenika u privredi seli Srednja upravna skola.

1961./62. prestao je upis ucenika u Uciteljsku skolu, a upisuje se prva generacija Gimnazije pedagoskog smjera "Franjo Marinic" Odlukom Savjetaza prosvjetuNRH br. 06-1874/ 1-1961 . od 31 .05.1961.

Odlukom Narodnog odbora opcine Slavonski Brod br. 01-17026/ 1-1962. od 15.10.1962. osnovane su Metalopreradivacka skola s prakticnom obukom "Duro Dakovic" i Metalopreradivacka skola za ucenike u privredi u Slavonskom Brodu.

1963./64 . prestao se vrsiti upis ucenika u I. razred Upravne skole.

1964. Odlukom Skupstine opcine Slavonski Brod pri Poljoprivrednoj skoli u Slavonskom Brodu osnovan je strojarski i vocarski odsjek.

1964. Skupstina opcine Slavonski Brod donijela Odluku o osnivanju Gimnazije pedagoskog smjera "Franjo Marinic" u Slavonskom Brodu, te ona tek od tada djeluje stvamo kao samostalna ustanova iako su ucenici upisivani po is tom programu vee sk. g. 1961./62.

1964 . Pedagoska akademija u Slavonskom Brodu uselilaje u novu zgradu u Gundulicevoj ulici cijaje izgradnja zapocela 1963 . ( danas zgrada Strojarskog fakulteta).

1964 . novoosnovana III. Osnovna osmogodisnja skola, uselilaje u novu zgradu u Pilarevoj ulici ( danas OS Huge Badalica, u Borovskoj ulici).

6

1966. Skupstina opcme Slavonski Brod donijela je Odluku o osnivanju Srednje poljoprivredne skole u Slavonskom Brodu s tri stupnja nastave : I. stupanj koji daje opce priprcmno obrazovanje, 2.stupanj koji traje jednu godinu i daje obrazovanje kvaliticiranog radnika i 3. stupanj koji daje obrazovanje poljoprivrednog tehnicara.

1967. Skupstina opcine Slavonski Brod izmijenila je svoju Odluku iz 1966. i promijenila naziv Srednje poljoprivredne skole u Opca srednja skola s poljoprivrednim usmjerenjem Slavonski Brod.

1967. osnovana je Specijalna skola koja od 1979. nosi naziv OS "21. travanj" Slavonski Brad, a od 1991. OS Milana Amrusa, Slavonski Brod 1968. dovrsenaje gradnja novog Djecjeg vrtica "Pcelica" na Plavom polju u kojeg prelaze djeca iz Pilareve ulice. U novu zgradu preselilaje i uprava Djecjih vrtica.

1969. nakon integracije Vise tehnicke skole u Zagrebu s Fakultetom strojarstva i brodogradnje SveuCilista u Zagrebu, u Slavonskom Brodu se osniva Odjel fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveucilista u Zagrebu cime je zapoceo redovni studij strojarstva i brodogradnje u Slavonskom Brodu.

1970. temeljem Odluke Skupstine opcine Slavonski Brod Centar za obrazovanje kadrova u zanatstvu mijenja naziv u Centar za obrazovanje strucnih kadrova u privredi. Iste godine zapocelaje izgradnja nove zgrade skole u Ulici Vladimira Nazora.

1970. Specijalna osnovna skola u Ulici Nikole Zrinskoga ( danas OS MilanaAmrusa) od odjeljenja koja su vee prije radila pri osnovnim skolama i zvanicno postaje samostalna us tan ova.

1971. nakon donosenja Zakona o srednjim skolama doslo je do velikih promjena u organizaciji srednjih skola. Odlukom Skupstine opcine Gimnazija pedagoskog smjcra "Franjo Marini6" integrirana je s Gimnazijom "Zlatko Snajder". Zbog nalaza Gradevinske komisije obustavljena je nastava u zgradi Gimnazije na Trgu marsala Tita (danas Trg Ivane Brli6Mazurani6) ion a se od tada do gradnje nove5kole odvijala u tadasnjoj Omladinskoj Ulici (danas Ulici Petra Kresimira IV.).

1971. Djecji vrti6 od tada se sluzbeno naziva Djecji vrti6 Pcelica.

1971. Skupstina opcine Slavonski Brod i druge opcine Slavonije donijele su odluke o osnivanju i financiranju Vise komercijalne skole.

1972. Otvorenaje modemo opremljena kombinirana us tan ova s vrticem ijaslicama "Braco i seka" za 125-ero djece.

1972./73. pocelaje nastava u Visoj komercijalnoj skoli.

1972 ./73, Djecji vrti6 Pcelica ponovno mijenja ime u Ustanova za predskolski odgoj "Ivanka Klai6".

1973. zapocelaje gradnja nove zgrade Gimnazije ( Srednjoskolskog centra "Zlatko Snajder") u Pilarevoj ulici.

1973. Poljoprivredno tehnicka skola prerasta u Skolski poljoprivredno- prehrambeni centar.

7

1974. integrirane su Industrijsko obrtnicka i Tehnicka skola uMetalski elektrotehnicki skolski centar "Duro Dakovic" 1974. Srednjoskolski centar "Zlatko Snajder" preseljen je u novu zgradu u kojoj i dan as radi kao Gimnazija Matije Mesica.

1974. prestalaje s radom Pedagoska akademija.

1974. I 75. dovrsena je suvremena skolska zgrada za Osnovnu skolu "Ivo Lola Ribar" ( danas OS Bogoslava Suleka) u Partizanskoj ulici ( danas Aleji Miroslava Krleze ).

1975. otvorenje u jos nedovrsenoj zgradi Djecj i vrtic Stribor (tada popularno nazi van "Durin vrtic") 1975. u sve srednje skole u SRH uvedene su zajednicke programske osnove za I iII razred.

1976. Obnovljena je zgrada Djecjeg vrtica " Trnoruzica" u Gundulicevoj ulici, a poceo je raditi Djecji vrtic Kosjenka u Runjaninovoj ulici (danasAleji Miroslava Krleze ).

1977. prihvacenje idejni projektza dogradnju Obrazovnog centra "Duro Dakovic" u Kumicicevoj ulici.

1977.donesenaje Odluka Skupstine opcine Slavonski Brod o ukidanju Djecjeg centra.

1978. integriranjem Srednje medicinske skole "Radimir Kajganovic" i Srednjoskolskog centra "Zlatko Snajder" nastao je Centar za odgoj i usmjereno obrazovanje "Zlatko Snajder".Nastava za buduce medicinske djelatnike i dalje se odvijala u staroj zgradi u Gupcevoj ulici br. 24, ali je zapocela adaptacija zgrade u Gundulicevoj ulici gdje se do tada nalazila Osnovna skola "Vladimir Nazor".

1978. zapocelaje izgradnja nove zgrade Metalskog elektrotehnickog skolskog centra u Kumicicevoj ulici.

1978.179. Specijalna skola promijenila naziv u OS "21. travanj".

1979. Strojarski fakultet u okviru Sveucilista u Osijeku stekao je uvjete za samostalno izvodenje nastave za stjecanje vise strucne spreme za zvanje inzenjera strojarstva.

1980. Metal ski elektrotehnicki skolski centarusao je u sastav SOUR-a" Duro Dakovic" kao samostalni OOUR pod nazivom Tehnicki obrazovni centar "Duro Dakovic".

1981. izgradena je u Podvinju nova zgrada osnovne skole kojaje poslije 1945. nosila naziv V. Osnovna skola, od 1965. OS "Mata Zvonarevic", Podvinje. Od 1991. skola nosi naziv OS Blaza Tadijanovica, Slavonski Brod.

1981. u Bakacevoj ulici na Mikrorajonu otvorenje Djccj i VIiic- Radost.

1982. donosenjem Zakona ousmjerenom obrazovanju zapoceo je proces uvodenja brojnih novih program au srednje skole.

1984. Republicki komitet za prosvjetu, kulturu i tehnicku kulturu donio je akt o ukidanju Vise komercijalne skole u Slavonskom Brodu.

8

1986. Rjesenjem Republickog komitcta za prosvjctu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu l1 h t1tut za strojarstvo Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu ispunio je uvjetc za rad prcma odredbama Zakona o usmjerenum ohra.wvanju kao znanstveno nastavna organizacija usmjerenog obrazovanj a, tc je tako i formalno pravno postao samoswlna znanstveno nastavna ustanova za obrazovanje inzenjera i diplomiranih inzenjera.

1986 . u Podvinjuje otvoren Djccji vrtic- Maslacak.

1990. ukidaju se vcliki srcclnjosko lski centri i osnivaju ponovno samostalne srednje skole.

1991 od Tehnickog obrazovnog centra nastaju dvije samostalne skole: Tehnicka skola i Industrijska skola, a od ( c11tra za obrazovanje strucnih kadrova u privredi Obrtnicka sko la i Ekonomsko-birotehnicka skola.

1992. organizirano sklanjanje djece gradskih osnovnih skola iz grada koji je svakodnevno granatiran u sigurnqa podru.:路l路' Republike Hrvatske: Rovinj, Pulu, Rogoznicu, Primosten, Obonjan, Yodice, Savudriju i Bjelolasicu. SklonJula su 1 dJcca srednjih skola u: Nasice, Fericance, Viroviticu, Rijeku , Durdcnovac i Bizovac.

1994. Zupanijska skupstina Brodsko posavske z upanije donijelaje Zakljucak o davanju suglasnosti za osnivanje Klasi C路1lc gimnazije i kolegija intemata u Slavonskom Brodu ( danas Klasicna gimnazija fra Marijana Lanosovica) kao ustaiHl\ c sa statusom privatne srcdnjc skole s pravomjavnosti c ijije osnivac Hrvatska franjevacka provincija Sv. Cirila i Metoda.

1998. otvorenaje i posvcccna zgrada Klasicne gimnazije fra Marijana Lanosovica u adaptiranoj Slavonskoj vojami u Tvrdavi.

2002. otvorena je nova osnovna sko la u Nasclju Andrije Hebranga kao podrucna skola Osnovne skole Ivana ( ionu I Kovacica u Slavonskom Brodu.

2002. obav lj ena dogradnja Osnovnc sko le Dure Pi lara na Koloniji.

Nakladnik: Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika: Ivan Medved, prof.

Naklada: 300 komada Tisak: Grafik color plus, Slavonski Brod, 2002.

9