Katalog izložbe ''Požeška gimnazija u arhivskim vrelima''

Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjel u Pozegi

POZESKA

GIMNAZIJA

U ARHIVSKIM VRELIMA

U povodu Tjedna arhiva, 40-obljetnice Arhiva u Pozegi i 300. obljetnice Gimnazije u Pozegi

-

~

..,

Realizaciju izlozbe financijski pomoglo Gradsko poglavarstvo Pozega

Naslovna stranica: Pozeska Gimnazija krajem XIX. stoljeca

Pozeska Gimnazija je po starosti peta gimnazija u Hrvatskoj (iza Zagreba, Rijeke, Varazdina i Dubrovnika), a prva u Slavoniji. Osnovali su je isusovci nedugo iza izgona Turaka. Nakon oslobodenja od turske vlasti u Slavoniji su bile teske gospodarske, drustvene i kulturne prilike. Svu vlast je imala Dvorska komora u Becu u cije ime su zemljom upravljali visoki casnici, koji su cesto zloupotrebljavali svoj polozaj. Dvorska komoraje ubrzo pocela dijeliti i rasprodavati slavonske posjede, a novi vlasnici uglavnom postaju stranci, kojima je cilj u sto kracem vremenu izvuCi sto vise materijalne koristi.

Zbog toga povecavaju namete kmetovima i jos vise ih osiromasuju. U takvim uvjetima godine 1689. Kutjevo, bivsi posjed cistercita, dobiva zagrebacki kanonik i naslovni biskup skradinski lvanjosip Babic. Uvidjevsi u kakvom se stanju nalazi posjed, alii zbog slabog zdravlja Babic 1696. godine odlucuje posjed (oko 50 000 jutara i 35 sela) ustupiti isusovcima, uz uvjet da se brinu za duhovni i prosvjetni razvoj naroda. Kralj Leopold I. 1700. godine potvrduje ovo darivanje. I zaista, vee 1698. godine u Pozegu dolaze prva dva isusovca, a posjed Kutjevo im je bio materijalna osnova za daljnji rad. lsusovci su se odmah dali na posao i uz misijski rad potkraj 1698. otvaraju pripremni razred u kojem su ucenike ucili citanju, pisanju, osnovama latinskog jezika i osnovama vjere. U iduCim godinama se otvaraju gimnazijski razredi, pa pozeska Gimnazija postaje cetverogodisnja gramaticka skola s ovim razredima: (pripremni- dijelio se na tri dijela)- parvitae; 1. principistae; 2. grammatistae; 3. syntaxistae. Godine 1726. i 1727. dobiva vise razrede poetae i rhetores i postaje visa gimnazija. U pocetku se nastava oddavala u neuvjetnim prostorima, a 1726. je podignuta jednokatna zgrada istocno od crkve sv. Lovre (danas samostan sestara milosrdnica sv. Vinka). Osnivanjem osnovnih skola pripravni razred se vise ne dijeli nego postaje 1. razred.

U vremenu od 1761. do 1776.godine je uz Gimnaziju djelovala Academia Posegana sa studijem teologije i filozofije. To je iza zagrebacke druga po starosti isusovacka visoka simla u Hrvatskoj. Time je Pozega, sa Gimnazijom i Akademijom, bila uvrstena u grupu najznacajnijih kulturnih i prosvjetnih sredista Hrvatske, a i sire.

Nakon ukidanja isusovackog reda (1773.) pozesku Gimnaziju vode exisusovci i svjetovni svecenici, a od 1776. pavlini.lste godine se ukida Akademija, te se i Gimnazija reformira (ukida se 6. razred, a ostali se dijele na nizu gramaticku- 3 razreda i visu humanisticku- 2 razreda), veca paznja se poklanja matematici i prirodnim znanostima, a uCi se i hrvatski jezik). Kad je josip II. raspustio pavlinski red 1786. godine, pozeski pavlini su se sekularizirali i zadrzali nastavu na Gimnaziji. Kasnije medu nastavnicima nalazimo sve vise svjetovnih svecenika i svjetovnjaka. Od 1806. godine Gimnazija ponovo ima 6 razreda.

Vee od 1831. kao gimnazijske nastavnike nalazimo franjevce, koji od 1834. godine sasvim preuzimaju nastavu. Franjevci vode Gimnaziju do 1864. godine i unatoc svim poteskocama (revolucionarna zbivanja 1848/49, apsolutizam) su uspjeli ocuvati gimnazijsko obrazovanje u Pozegi. Ovdje treba napomenuti da je u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda 1848/49. hrvatski jezik umjesto latinskog postao nastavni.

1

Iz svega naprijed navedenog moze se lako zakljuCiti kakav je doprinos Gimnazije da Pozega postane "Slavonska Atena", tevazno upravno srediste Slavonije (od 1745. sjediste zupanije, od 1765. slobodni i kraljevski grad, od 1993. ponovno sjediste zupanije, od 1997. sjediste biskupije, a od 199S. sjedisteveleucilista).

Na izlozbi je predstavljen samo mali dio arhivskog blaga koje se nalazi u pozeskom Arhivu, ana istrazivacimaje da ga istraze i daju potpunu sliku zivota i rada Gimnazije.

Goran Hruska , prof.

"Osvit"- tamburaski zbor Kr. velike gimnazije Pozeg<,

4

LITERATURA:

1. Kempf,julije, Pozega, Zemljopisne biljeske iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grad a Pozege i pozeske zupanije, Pozega, 1910.

2. Valecic, Gabrijel , Povijest pozeske gimnazije, Spomen-izvjestaj Drzavne realne gimnazij e u Slav. Pozegi za skolsku godinu 1926!27., Pozega, 1927.

3. Matic, Torno , lsusovacke skole u Pozegi (1698.-1773 .), Vrela i prinosi, Sarajevo, 1935.

4. Potre bica , Filip, Tri stoljeca Pozeske gimnazije,jastrebarsko, 1994.

5. Heli, Rudolf, Sto rade arhivisti?, Slavonac- prilog Pozeskog lista od 2. XII. 1993.

6. Radonic, Tomislav, Sumarni inventar arhivskog fonda Gimnazije u Pozegi, Pozega, 1999.

M·ATRlCUl~A .'

sTuntos·o~u~ /

j, i ~ 5 •.;...;' 1·'· ·. . ';'

Matricula studiosorum (1725.-1838.)- naslovna stranica

5

Profesorski zbor pozeske gimnazije 1910. g.

Tomislav Jakie, Bauer Franjo, Kovacic Ferclo, Stavlenic Anclrija, Galic Vjekoslav, Raclovinovic Luka, Miner Gejza, Kovac Franjo, Kozar Martin, Koprinski Robert, Kuntaric Makso, Host Vjekoslav, Sarkoticjosip, (clirektor), Virag AleksanclaJ~ Blazekovic Duro, Kondrat Adolf

KATALOG KNJIGE I SPISI 1. Matricula studiosorum (1725.-1838.), Glavni imenici (1851.-1951.), Dnevnicipomocni imenici (1945. -1978.)

2. Ljetopisi Gimnazije (1776.-1946.)

3. Oglasne knjige (1866.-1978.)

4. Zaklade (1859.-1943.) i Drustvo za potporu siromasnih ucenika Gimnazije (1854.1944.)

5. Matice sposobnih- Maticne knjige radnika (1873.-1957.)

6. Sumarni inventar arhivskog fonda Gimnazija u Pozegi 7. Zapisnici sjednica Nastavnickih vijeca (1905.-1978.)

8. Zapisnici velikih matura (1874.-1978.)

9. Historiografija o Gimnaziji- pisano na temelju arhivskog gradiva Q. Kempf: Pozega; Spomen-izvjestaj Drzavne realne gimnazije u Slav. Pozegi; T. Matic: lsusovacke skole u Pozegi (1698.-1773.); F. Potrebica: Tri stoljeca Pozeske gimnazije) 10. Pro slave obljetnica Gimnazije 1927. i 1969. godine 11. Razni spisi o drustvenom zivotu Gimnazije

7

SLIKE

a) Zgrada Gimnazije: 1. lsusovacka Gimnazija (1726.-1877 .) - danas samostan sestara milosrdnica sv. Vinka 2. Zgrada Gimnazije sa zvjezdarnicom (prije Prvog svjetskog rata) 3. Zgrada Gimnazije prije dogradnje drugog kata (1939.)

4. Danasnji izgled Gimnazije b) Nastavnicki zbor: 1. 1874. godine 2. 1910. godine 3. 1926. godine 4. 1964. godine c) Neki od najznacajnijih ravnatelja: 1. Fra Kajo Agjic (1848.-1 552.)

2. Antun Mazek (1874.-1905.)

3. Makso Kuntaric (1915.-1924.)

4. Antun Petkovic (1957.-1973.) d) Ostalo: 1. Prvi maturanti Gimnazije iz 1874. godine 2. Tamburaski sastav "Osvit"

Gimnazija i crkva sv. Terezije 1917. godine

8

.

'

IZDAVAC: Ddavni arhiv - Odjel u Pozegi

ZAIZDAVACA: Goran Hruska, prof.

AUTOR TEKSTA I KATALOGA: Goran Hruska, prof.

POSTAV IZLOZBE: Goran Hruska, prof.

Mihaela Markovac, dipl. povjesnicar Marija Mikacic Ljubica Nenadovic RudolfHeli

/~~~7.-9.. il;)f~ LEKTOR: Branko Simunovic, prof.

I!'! ~

f?. . . . . . . . . . . ~

fV

• Narodne novine•, Zagreb- (91) Oznaka za narud1bu: UT-XI/11-8

110735

NAKLADA: 400 komada

IZLOZBA "POZESKA GIMNAZIJA U ARHIVSKIM VRELIMA" lzlozbena dvorana Gradskog muzeja Pozega 26. travnja- 3. svibnja 1999.

TISAK: Tiskara Pozega

..

Ljetopis Gimnazije, knjiga I. (1776.-1820.), naslovna st

1-3

"J

(t,q::; .; )JJ_'fc.'A..)

1{11/1 ,.,

-~ t -.. ' •

•

.

.

I