Page 1

Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu

GOSPODARSTVO BRODA I BRODA NA SAVI I SLAVONSKOG ' BRODA OD 17. ST. DO 1945. ARHIVSKI I DRUGI IZVORI Katalog izlozbe

Slavonski Brod, 2006.


Dr2avni arhiv u Slavonskom Brodu

,.

GOSPODARSTVO BRODA I BRODA NASAVI I SLAVONSKOG BRODA OD 17. ST. DO 1945. Arhivski i drugi izvori

Katalog izlozbe Izlozbena dvorana Ddavnog arhiva u Slavonskom Brodu 14. rujna 2006 .- 1. srpnja 2007.

Slavonski Brod, 2006.


Nakladnik: Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika: Ivan Medved, prof. Autor izlozbe i kataloga: Zdenka Lakic Racunalna priprema: Hrvoje Capo Postav izlozbe: Djelatnici Drzavnog arhiva u Slavonskom Brodu Tisak: Grafotisak Slavonski Brod Naklada: 300 kom.

Financiranje izlozbe i kataloga: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Brodsko - posavska zupanija


UVOD

Historiografski izvori Tek poslije drugog svjetskog rata hrvatska se historiografija pocela sustavnije baviti istrazivanjem tema iz gospodarske povijesti. Vecina tih istrazivanja utemeljena je na dobrom poznavanju izvomog arhivskog gradiva tako da je manje od politicke povijesti podlozna kritickoj valorizaciji u svjetlu novih drustvenih odnosa. Medutim, sve do danas tih je znanstvenih priloga malo. 1 Na podrucju Slavonije moglo bi se reCi da je gospodarska povijest grada Osijeka i sjeveroistocne Slavonije mnogo vise zastupljena u historiografiji od gospodarske povijesti brodskog Posavlja. Taj se zakljucak moze odnositi i na povijest samoga grada Broda/Broda na Savi/Slavonskog Broda. Popis relevantne historiografske literature i publiciranih dokumenata i tiska nalazi se u biljeskama kataloga. Nadamo se da ce boljem upoznavanju gospodarske povijesti i gospodarskih subjekata u proslosti grada Broda pomoei izlozbeno prezentiranje izvomog arhivskog gradiva i fotografija koje se cuvaju u Ddavnom arhivu u Slavonskom Brodu, Muzeju brodskog Posavlja i u Hrvatskom drzavnom arhivu u Zagrebu. Ono bi trebalo potaknuti i daljnja istrazi vanja. Tjekom rada na pripremi izlozbe Arhiv je prikupio veci broj fotografija i dokumenata iz obiteljskih fondova brodskih obitelji koje su nasljednice uglednih brodskih obrtnika, trgovaca i drugih gospodarstvenika. Ddavni arhiv u Slavonskom Brodu na tome im najiskrenije zahvaljuje! Prikupljene fotografije izlozene su na samoj izlozbi i snimljene na CD-u koje se nalazi u prilogu Kataloga izlozbe.

Arhivski fondovi i zbirke U Drzavnom arhivu u Slavonskom Brodu cuva se izvomo arhivsko gradivo od sredine 18. st. do danas. Za upoznavanje gospodarske povijesti grada Broda do 1945. relevantni su arhivski fondovi: ( HR-DASB-87) VOJNI KOMUNITET BROD- Slavonski Brad (1753-1881 ); 1781 /1881 : knj . 770, kut. 135; 64,5 . R; Sl. ( HR-DASB-88) CARSKO- KRALJEVSKI KOTARSKI URED BROD- Slavonski Brad (1872-1881); 1872-1881 : kut. 0,8; 0,10. Sl. I HR-DASB-2 l KRALJEVSKA KOTARSKA OBLAST U BRODU NASAVI- Slavonski Brad (1881~1918.); 1881 /1918: knj . 2, kut. 11 ,6; 1,18. Sl.

I Zivakovic - Ker:Ze Zlata, Zastupljenost tema gospodarske povijesti Slavonije, Srijema i Baranje u hrvatskoj historiografiji: s primjerima i o odnosu prema temama iz hi storij ske d ~ m og ra fij e , Zbomik Mire Kolar Dimitrijcvic: zbomik radova povodom 70 . rodendan a, Zagreb, 2003 .


( HR-DASB-1) GRADSKO POGLAVARSTVO BROD NA SAVI - Slavonski Brad (1881-1918); 1881 /1918: knj. 38, kut. 59 , svez. 4; 6,5. R; Sl. ( HR-DASB-6) GRADSKO POGLAVARSTVO SLAVONSKI BROD - Slavonski Brad (1918-1941); 1918-1941 : knj. 177, kut. 118, svez. 5; 32 ,90. Sl. ( HR-DASB-13) GRADSKO POGLAVARSTVO U BRODU NA SAVI - Slavonski Brad (1941-1945); 1941 /1945: knj . 14, kut. 8,5, svez. 28 ; 2,20. Sl. ( HR-DASB-251) OBRTNICKI ZBOR SLAVONSKI BROD- Slavonski Brad (1932-1950) ; 1932/1947: knj . 39 , kut. 39; 5,6. Sl. ( HR-DASB-196) UDRUZENJE TRGOVACA ZA GRAD I KOTAR SLAVONSKI BROD - Slavonski Brad (1931-1950); 1932/1950: knj . 28 , kut. 23 ; 3,5. Sl. ( HR-DASB-200) ZANATSKA KREDITNA ZADRUGA ZA GRAD I KOTAR SLAVONSKI BROD - Slavonski Brad (1931-1962); 1931 /1945:kut. 20 ; 1,75. Sl. ( HR-DASB-201) SRPSKA KREDITNA BANKA U SLAVONSKOM BRODU - Slavonski Brad (?-1945 .); 1900-1945: knj. 2, kut. 2; 0,30 . AP. ( HR-DASB-202) TVORNICA METALNIH PREDMETA I SPRAYA "KOVINA" D.O. - Slavonski Brad (1923-1945); 1923/1944: kut. 1; 0,10. Sl. ( HR-DASB-203) TVORNICA VAGONA, STROJEVA I MOSTOVA D.O. BROD NA SAVI - Slavonski Brad (1921-1945); 1921 /1945: 10. Sl. ( HR-DASB-204) DRUSTVO ZA INDUSTRIJU I TRGOVINU DRVETOM D.O. ZAGREB - Slavonski Brad, Beograd, Zagreb (1936-1945); 1936/1945: kut. 12; 1,2. Sl. ( HR-DASB-205) PILANA, TVORNICA FURNIRA, PARKETA I UKOCENOG DRVETA " SLAVONIJA" D.O. - Slavonski Brad (1901-1945.); 1928;1944-1945: kut. 0,5; 0,05. AP. ( HR-DASB-206) TRGOVINAZELJEZOM «VATROSLAV UIDL I SIN» SLAVONSKI BROD - Slavonski Brad (1907 .-1948 .); 1907-1948: 1.PrP. ( HR-DASB-357) SEKCIJA ZA ODRZAVANJE PRUGA SLAVONSKI BROD- Slavonski Brad (?- 1946 );1895/1946 [1947] : 0,37 . PrP. ( HR-DASB-362) VODOGRADEVNA UPRAVA SLAVONSKI BROD- Slavonski Brad (1854-1947); 1881-1947; 7. AP.

( HR-DASB-347) ZBIRKA FOTOGRAFIJA, 1930.-2006.)kom. 1120. (HR-DASB-348) ZBIRKA PLAKATA, LETAKA I SITNOG TISKA, 1918.-2003., 5.

Pretezni dio gradiva navedenih fondova arhivisticki je obraden i snabdjeven infonnativnim pomagalima sumamim inventarima, koji olaksavaju snalazenje u gradivu. Teskocu stvarajedino to sto je najstariji, te i najzanimljiviji dio grad iva, na staronjemackom jeziku, pi san u pocetku goticom, a kasnije raznim rukopisima koji su tesko citljivi tako da samo rijetki istrazivaci mogu koristiti navedeno gradivo. Slicna je situacija i s arhivskim fondovima koji se cuvaju u Hrvatskom drzavnom arhivu. U Hrvatskom drzavnom arhivu u Zagrebu vrlo znacajni za istrazivanje gospodarske povijesti grada Broda su arhivski fondovi: ( HR-HDA-430) Slavonska generalkomanda - Osijek, Petrovaradin, 1701.-1848., knj.116, kut.l61. ( HR-HDA-445) Brodska granicarska pukovnija br.7- Vinkovci, 1760.-1873.[1874.-1886.], 238 knj.,750 kut.


( HR-HDA-455) Zapovjednistvo tvrdave- Slavonski Brod, 1733 ./ 1871.,2 kut. (HR-HAD-78) Zemaljska vlada(Hrvatsko-Siavonsko-Dalmatinska zemaljska vlada) Predsjednistvo - Zagreb, 1869.-

1918.,knj.45,kut.ll48. (HR-HAD-79) Zemaljska vlada. Odjel za unutarnje poslove - Zagreb, 1869.-1921., knj.ll84, kut. 5660. ( HR-HAD-82) Zemaljska vlada. Odjel za narodno gospodarstvo - Zagreb, 1914.-1921., knj.50, kut.83. ( HR-HDA-1 37) Pokrajinska uprava za Hrvatsku i Slavoniju - Zagreb, 1922.-1924.,knj.57, kut. 374. ( HR-HDA-1 42) Savska banovina (Kraljevska banska uprava Savske banovine ) Ban i banska uprava (Kabinet bana) -Zagreb, 1930.-1939 .,knj2,kut.2. ( HR-HDA- 152) Savska banovina, Odjeljenje za trgovinu, ob11 i industriju - Zagreb, 1929.-1939.knj .67,kut.l66. ( HR-HDA- 155 ) Banovina Hrvatska, Kabinet bana - Zagreb, 1939.-1941.,7 knj.,87 kut. ( HR-HDA-2 54) Velika zupa Posavje - Slavonski Brod, 1941 ./ 1945 .,2 knj., 6 kut. Dio arhivskog gradiva Vojnog komuniteta Brod nalazi se u Muzeju brodskog Posavlja. Radi se o vrlo znacajnim izvorima za povijest gospodarstva: MBP Cehovi, obrtnicke zadruge 18.-19.st. (Cehovske privilegije i Registar obrtnika 5 knjiga, putne knjizice 35 kom., naukovni listovi 84 kom., ostalo 2 sve:lnja) MBP, Khz 263 - Popis imena gradana slobodnog vojnog komuniteta Brod na Savi za razdoblje 1820-1848. Za istrazivanje razdoblja do razvojacenja Vojne krajine 1881. svakako su vrlo znacajni i fondovi Ratnog arhiva u Becu pri Austrijskom drzavnom arhivu.


. POVIJESNI PREGLED l.Razdoblje Vojne krajine (1691.-1881.) Iz sacuvanih putopisa kao i turskih deftera 2 moze se vidjeti daje Brod vee i u razdoblju turske vlasti bio znacajno gradsko srediste i trgoviste. Imao je 1579. tri turske mahale (gradske cetvrti) sa 148 kuea ijednu krseansku sa 69 kuea. U gradu su zivjela 3 imama (glavna sveeenika u dzamiji), 2 mujezina ( niza sveeenika u dzamiji koji pozivaju na molitvu), jedan spahija ( konjanik osmanske vojske s posjedom) , 4 ser-oda (zapovjednika grada), 6 krojaca, po tri kovaca, zidara, cizmara i trgovca, po dva nedzdara (gradevinska majstora-klesar, tesar, stolar),saraca (sedlara, remenara) , svilara, pisara, mutabdzije ( tkalca platna od kozje dlake iz kojeg se izradivala konjska oprema i dr.) i halvadzije ( proizvodac iii prodavac halve poslastice od meda iii seeera, masti i oraha),te po jedan samardzija, kalajdzija ( prozvodac pokostrinenog posuda), mesar, brijac, i jedan knez krseanske mahale. Ostali su se, vjerojatno, bavili ratarskom proizvodnjom. Iz popisa prihoda od desetine i drugih dadzbina moze se vidjeti raznovrsnost kao i znacajan obim ratarske proizvodnje zitelja grada jer se desetina ubirala od: psenice, kosnica, sijena, lana, konoplje, bijelog i crvenog luka, kupusa, repe, Ieee s grahom, slanutka i boba, voea i ribe iz Save i Mrsunje; pristojba se plaeala na svinje, ubirao se porez od 4 vodenice naSa vi kao i prihod od skele s carinom naSa vi. Tijekom vremena broj zitelja se poveeavao tako da je u nedavno objavljenoj novoj interpretaciji putopisa Atanazija Jmjeviea iz 1626. zabiljezeno da se u Brodu na Sa vi tada nalazi lo 500 kuea i devet dzamija, te 40 katolickih domaeinstava ciji je zupnik bio bosanski franjevac Petar Bjelavie. Na izlazu iz mjesta vidio je staru skelu na Savi s velikim starim tomjem i 25 turskih kuea, as druge se strane rijeke nalazila utvrda s 250 turskih kuea i 20 hrvatskih domaCinstava; ondje je takoder postojao bosanski franjevac, koji je skrbio za to mjesto i okolna sela.Âť 3 0 urbanoj i gospodarskoj slici grada Broda neposredno nakon oslobadanja od turske vlasti najbolje svjedoce vojni planovi i izvjestaji sacuvani u Ratnom arhivu Austrijskog dr:Zavnog arhiva u Becu nastali u godinama nakon ulaska austrijske vojske u grad. Grad je nakon povlacenja turske vojske 1691. ostao pust, vjerojatno i spaljen, ali su osnove utica bile sacuvane kao i ostaci bedema koji su opasivali tzv. Donju brodsku varos ( podrucje od Save do danasnje ulice Kralja Petra 2 Pop is sandzaka Pozega 1579.g., Osijek, 200 l.str.l 05-107 . 3 Istvan Gyorgy T6th, Na putu kroz Slavoniju pod krinkom ( 1626 .)Putovanje dalmatinskog humanista Atanazija Jurjcvica (Georgiceo) - no\'i rukopis i nova interprctacija, Scrinia slavonica:Godisnjak podruznice za povijest Slavonije. Srijema i Baranjc Hrvatskog institura za povijcst ( dalje: Scrinia slavonica ), br.3(2003 .),strl 08.

16


Kresimira IV. na sjeveru, na zapadu do istocnog ruba danasnje Tvrdave ili polozaja Kazalisno - koncertne dvorane i na istoku do zaleda Franjevackog samostana ).Vojska je zaposjela staru tvrdavu Vukovac iii «Mali Samac» uz Mrsunju i rabotom - besplatnom radnom snagom- zitelja grada i okolnog seoskog stanovnistva obnavljala tvrdavu i barake za stanovanje vojske dok su preostali krseanski zitelji istovremeno obnavljali ili gradili nove kuee za svoje potrebe u Donjoj varosi. Srednja varos koju su nastanjivali Turci prije povlacenja, smjestena na mjestu danasnje Tvrdave, bila je posve srusena i tu se nije nista obnavljalo. Zitelji okolnih sela morali su dovoziti velike kolicine drvenih trupaca kao osnovni gradevinski materijal za obnovu stare Tvrdave, za gradnju novih kuea, te za utvrdivanje obale Save i osiguravati prehranu dosta brojne vojske ( oko 1200 vojnika posade Tvrdave), te dezurati na granicijer je prijetila stalna opasnost od novih turskih provala. Opasnost se pokazala realnom kada je 1697. Mustafa II. doista provalio preko Dunava. Kod Sente ga je docekala carska vojska na celu s marsalom princem Eugenom Savojskim i tesko porazila. Po odluci carskog dvora u Becu austrijska je vojska odmah poslije pobjede, zajedno s naoruzanim :Ziteljima iz okolice Broda, krenula 6.1 0.1697. preko Broda u Bosnu i stigla sve do Sarajeva. Medutim, nije mogla zadrzati osvojeno podrucje tako da se vee prije zime povukla nazad u Slavoniju. BojeCi se turske osvete s vojskom se iz Bosne povukao i veliki broj krseana, bosanskih Hrvata, koji su naselili Brod i okolicu Cime se broj zitelja grada i okolice znatno poveeao. Iz 1697. datira i prvi detaljni plan grada Broda i okolice kojega je prilikom pro Iaska vojske nacrtao vojni topograf Francois Nicolas Sparr de Benstorf. Na njegovom se planu Donja varos naziva «Cravat Statt» sto dosta pouzdano svjedoci da je taj dio grada jos u tursko doba bio nastanjen hrvatskim katolickim zivljem, te je sasvim razumljivo da je i novo stanovnistvo popunjavalo prazni prostor koji je ostao u tom dijelu grada nakon oslobadanja od Turaka. Augustin Jarie - franjevac kao prvi zapovjednik grada i vojske u Brodu poduzimao je sve da besplatnim radom samih gradana i :Zitelja okolice obnovi staru tvrdavu, grad i njegove utvrde. Na planu grada kojega je nacrtao vojni topograf Johann Cristoph Muller 1699. za potrebe mirovnih pregovora, podrucje Donje varosi on naziva La ville sto francuski znaci grad . Grad je sa sve tri strane, sve do Save bio utvrden bedemima i kulama, a s okolicom je bio povezan trima vratima kroz koja su vodili putovi: zapadno uz Savu u staru tvrdavu i Gomju varos, istocno u prisavska sela i sjeverno za Podvinje i Dakovo. I Span·ovi i Mtillerovi planovi vrlo su znacajni i zbog prikaza konfiguracije zemljista oko grada jer jasno pokazuju da se gradski zivalj bavio i poljodjelstvom. Obradive su se povrsine i pasnjaci prostirali na sve strane oko grada, a na Brodskom brdu je vee tada bilo vise povrsina pod vinogradima. 4 I uz veCinu kuea u samom gradu nalazili su se vrtovi, 4

Markovic Mirko, Brod: kulturno-povijesna monografija, Slavonski Brod, 1994.,table 13.i 14, te str.lll. (da lj e: Markovic,M. Brod ... )


staje sa .stokom i druge gospodarske zgrade. Unutamju urbanu strukturu grada preciznije je ucrtao ing. S. Perretta 1715. 5 Njegov plan grada potvrduje ono sto se iz Mtillerovog plana samo moglo naslutiti a to je: pravilan raspored u1ica po planu koji je zacrtan jos u doba Berislavi6a,6 omedenost grada bedemima koji se vee tada, pocetkom 18.st., na zapadu pocinju rusiti zbog izgradnje nove tvrdave, a na istoku zbog potrebe da se grad siri u tome pravcu. Polozaj grada Broda na samoj gramc1 i uz veliku vojnu tvrdavu i to u sastavu Vojne krajine, kao posve specificne upravno-pravne i vojne tvorevine, sto je trajalo sve do oslobadanja Bosne i Hercegovine od turske vlasti i njezinog stavljanja pod upravu Austro - Ugarske 1878. i razvojacenja Vojne krajine 1881., imao je presudan utjecaj na urbanisticki i, jos vise, na cjelokupni gospodarski razvoj Ing. S. de Perretta, plan grada Broda s projektom nove tvrdave iz 1715. grada. Carski izvjestitelji, poput grofa Caraffe,7 komorskog inspektora Martina Zemljaka i dr. izvjestavali su prvih godina nakon oslobadanja od Turaka, o pravoj pljacki naroda u Slavoniji od strane vojnih zapovjednika koji su samovoljno ubirali poreze i razna naturalna davanja. Martin Zemljak je izvjestavao o teskom polozaju komorskih provizora i tridesetnicara jer <<Umjesto njih javne prihode ubiru generali i komesari, ali na tako surov nacin da je u 5 lsto, tabla 15. 6 lsto str.84. 7 Mazuran lve, lzvjestaji Caraffine komisije o uredenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. , Osijek, 1989. , str.20-21 (da1je: Mazuran,I. lzvjestaji Caraffine komisije .. .)


posljednj e tri godine iz Slavonije pobjeglo vise od 500 obitelji » . . . , «vise od 240 seta i naselja lezalo je pus to i napusteno, a broj stanovnika sveo se na trecinu ukupnog broja uoci vojne na Bee 1683. Gradova gotovo i nije bilo jer su Osijek, Virov itica, Pozega i Brod imalijedva 600 [do] 800 stanovnika» .8 Prema izvjestaju Zemljaka iz 1697. u Brodu i okolnim mjestima do Sabine Grede bilo je 50 konjanika i I 012 pjesaka, a ukupno od Gradiske do Babine Grede 220 konjanika i 1526 pjesaka. 9 To je za malobrojne zitelje Slavonije bio prevelik teret tako da je carski dvor ubrzo 1698. zapoceo s popisivanjem zitelja i posjeda u Slavoniji, te i u Brodu i okolici, 10 kako bi stavio pod kontrolu naplacivanje poreza, te i ostvarivanje radnih i vojnih obveza, sto je postupno do velo do izvjesnog reda u davanjima i obvezama zitelja. Nazalost, u popisu iz 1698. podaci za sam grad Brod nisu sacu vani . Moze se samo spomenuti zanimljivu cinjenicu da su se zitelji Podvinja «potuzili jer podrucja koja su bil a od starine njihova, na silu posjeduju i koriste veci dio oranica i sjenokosa, Brodani». 11 Vojni zapovj ednici , kao i sam Eugen Savojski, predlozili su carskom dvoru da se podrucje uz granicu uredi kao zasebna vojna krajina sto je i provedeno 1702.g. Slavonija je podijeljena na Vojnu krajinu i Provicijal tzv. paoriju. Uspostavljena je stalna vojna posada od 1500 pjesaka i 950 husara dok je domace stanovnistvo proglaseno granicarima tzv. cardaklijama koji sudan i noc cuvali strazu na cardacima, kopali obrambene jarke, sjekli palisade i ugradi vali ih u obrambene utvrde i sl. Od ukupno I 00 cardaka smjestenih na podrucju od usca Bosuta u Savu do Jasenovca brodskoj tvrdav i pripadalo je sest. Zitelji grada i okolice morali su davati tjedno po 180 strazara. 12 Na zapadnom podrucju grada u blizini stare tvrdave nalazio se Varoski iii Mrsunj ski cardak na kojem su strazu drzali pripadnici Brodske satnije, na istocnoj strani grada Vijuski ili Podvinjski cardak na kojemu su strazarili pripadnici Podvinjske satnije a kasnije su ( 18 13 .i 18 14.) sagradenijos i tzv. pucki cardaci , jedan drveni ijedan zidani istocnije od Franjevackog samostana. 13 U to se vrijeme polozaj zitelja grada nije bitno razlikovao od polozaja oko lnog seoskog stanovnistva osim sto su u gradu od samih pocetaka zivjeli preteino obrtnici i trgovci , vojni casnici i sluzbenici, te pomocna radna snaga koji nisu zivjeli 8 9 I0 II 12 13

lsto str.23 .35. lsto . Mazuran lvc, Pop is nasc lja i sta nov ni stva u Sl avo niji 1698., Radov i Zavoda za znan stveni rad JA ZU u Osijcku , knj .2. Osij e k, 1988. Nase lja u lstocnoj Hrvatskoj kraj c m 17. I pocetkom 18. sto ljcca, Os ij ck, 2000, str.2 14. Markovic,M. Brod .. .. str. 11 2-11 3. Kljajic Josip. Voj nokraj iski cardac i u S lavo nsko-srijcmsko m Posavlj u u 18. I 19. sto ljccu, Pov ijesni prilozi, br. 22(200 2.),s tr. l 36.


u zadrugama niti su dobivali zemlju u leno. Pripadnost Slavonskoj Vojnoj krajini iskljucila je grad Brod, kao i cijelo granicno podrucje uz Savu, iz hrvatskog drustvenog i gospodarskog razvoja te je njegov razvoj imao sasvim specificne karakteristike. 14 Vee 1703. u vrijeme rata za nasljede Habsburske kuce protiv E. Bavarskog i 1704. u borbama protiv pobunjenih vlastelinskih kmetova u Ugarskoj ( kuruca ),slavonski, te i brodski granicari, morali su ratovati izvan Slavonije. Istovremenoje Brod 1706. poharao pozaru kojemuje izgorjelo 70 kuca, a 1707.,1708. i 1709. zadesile su ga velike pop lave te je stanovnistvo toliko osiromasilo da je zapovjednik Broda Petras trazio da se ziteljima Posavlja oproste «davanja u naravi uobicajenajos iz turskog vremena». 15 Osim vojnih obveza, raznih poreza, poplava, pozara, besplatnog rada i razne su bolesti, osobito malarija (tada cesto nazivana «zucna groznica»), usporavale razvoj grada i okolice. Bolesti ce i kasnije zbog mocvamog terena kao i zbog sirenja zaraznih bolesti s turskog podrucja, unatoc postojanja tzv. «sanitamog kordona», biti veliki problem za zitelje Broda i za vojsku koja se tu nalazila. 16 Vojni utjecaj na razvoj grada jos se vise pojacao nakon odluke Dvorskog ratnog vijeca da se u gradu Brodu na podrucju izmedu Donje i Gomje varosi zapocne s gradnjom nove velike tvrdave. To je s jedne strane utjecalo na prisilno stvaranje novih urbanistickih pravaca i na upravu grada koja je bila u rukama vojnih vlasti, ali je s druge strane prisutnost velikog broja vojske i graditelja davala zamah razvoju njegovog gospodarstva, osobito obrta, trgovine i ugostiteljstva. Ustrojeni sustav Vojne krajine iscrpljivao je ljudske i ekonomske potencijale zitelja Vojne krajine jer je gotovo sve troskove i teret izgradnje tvrdave, zastite granice i ratovanja za interese Beckog dvora sirom Europe prebacio na slavonske granicare, ali je pogodovao zaposljavanju brojnih obrtnika, trgovaca, ugostitelja, cinovnika, vojnih casnika i sl., vecinom doseljenih iz razvijenijih krajeva Carevine u grad u blizinu tvrdave. Njihova doseljavanje utjecalo je na sirenje obrta, trgovine, prometnica, ugostiteljstva, kasnije i manufaktume proizvodnj , ali i obrazovanja, kulture, urbanih navika, graditeljskih normi i sl. sto je pozitivno utjecalo na opci razvoj grada. Prvi radovi na izgradnji nove tvrdave zapoceli su 1715 . te je tada srusena zapadna strana bedema. 17 Kuce koje su se nalazile zapadno od trga tada jos postoje, ali ce one uskoro biti srusene radi zahtjeva vojnih vlasti da se 14 obljetnice 15 16 17

Kljajic Josip, Prilike u Brodskom Posavlju od 1688. do sredine 18. st. , Zbomik radova: sa Znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu u povodu ·750 . prvoga pisanog spomena imena Broda, Slavonski Brod, 2000.,str.l96 .( Zbomik radova .. .o Slavonskom Brodu ... ) Kljajic Josip, Brodska tvrdava, Slavonski Brod, 1998. str.34.-35 ( dalje. Klj aji c J. , Brodska tvrdava .. .) lsti, str.58-59. ,69 . Markovic M. Brod .. .. , tabla 15 (Plan grada Broda s projektom nove tvrdave iz 17 15. - rad in g. S Perrette.)


oko tvrdave stvori cist prostor zbog lakse obrane i slobodnog djelovanja artiljerije. Stoga na kasnijim nacrtima tih kuca ( osim gospodarskih zgrada uz Savu - solane i nesto dalje od nje - klaonice)vise nema. 18 Godine u kojima je trajala gradnja tvrdave za zitelje grada i okolice bile su izuzetno teske. Zbog nedostatka novca u carskim blagajnama najveci teret izgradnje nosilo je lokalno stanovnistvo placajuci velike ratne poreze i obavljajuci besplatno zemljane i druge fizicke poslove poput pecenja cigle, prijevoza gradevinskog materijala i dr. 19 Stoga nije cudo da se u izvorima spominju pobune radnika koji su radili na tvrdavi od kojih je prva zabiljezena 1719. 20 Tezak, uglavnom besplatan rad, slaba placenost ostalih , surovost vojnih voditelja poslova i teski uvjeti rada u mocvamom podn1cju koje je pogodovalo bolestima, uvjetovali su i teskoce pri pronalazenju majstora svih vrsta. Oni su ipak dolazili: ciglari, vapnari, zidari, paliri , tesari , stolari, kolari , kovaCi, lomioci kamena, sindrari, ali i nekvalificirani nadnicari i sluzincad kao i inzenjeri, lijecnici i drugo sanitetsko osoblje kontumaca, carinici, mjemici, oruzari, krojaci, opancari , brijaci, gostionicari, trgovci, cinovnici, i drugi. Da se grad u vrijeme izgradnje tvrdave intenzivno razvijao svjedoci cinjenica da je 1710. imao oko 30 nastanjenih kuca u Donjoj Varosi a 1760., prema prvom sacuvanom popisu u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu, 310 kuca, 229 obitelji i 1016 katolika. 21 lz 1786.g. sacuvanje popis 384 kuce u Brodu od kojihje 371 ( s procjenom njihove vrijednosti, te s imenima i zanimanjima kucevlasnika) bila predvidena za preseljenje. Taj popis dosta vjemo odrazava gospodarsku sliku gradaY Navedene su se kuce nalazile na podrucju od 600 hvati oko tvrdave, te ih je stoga ddava zeljela preseliti na pasnjak Balatin ( istocno od danasnje Ulice A. Stampara, sto takoder svjedoci o velikoj gospodarskoj i svakoj drugoj ovisnosti grada od vojnih vlasti iako je grad vee imao znacajan sloj vrlo bogatih trgovaca, obrtnika i posjednika. Dok 18 19

lsti , tabl a 19. (lzvj estaj ni i proj ektni plan o stanju izgradnje tvrdave u Brodu iz 1723. rad ing. Heissa) Matanovic Damir. Tvrd ava Brod i vojni komunitct Brod na Savi kao paradigma odnosa vojnika i civila u Yojnoj krajini Povijesni prilozi,

br.23 (2002 .),str. l 94.

20 Kljajic J. ,Brodska tvrdava ... ,str.72. 21 Zirdum Andrija, Poccci naselja i stanovni stvo brodskog i gradi skog kraja: 1698. - 1991 ., Slavonski Brod, 200 l .. str.2 82. 22 Brlic lgnjat Alojzije, II. Uspomene na stari Brod: zabilje:Zio oko godine 1838. I.A. Brlic bivsi gradjanin i trgovac brodski: izdao mu sin Dr. lg. Brlic gradjanin i odvjetnik u Brodu, Brod N.S. , 1885.,str.6-12 ., pretisak, VIJESTI: Godisnjak Muzeja brodskog Posavlja broj 7/ 1983. (dalje: Brlic I.A. Uspomene na stari Brod II ... ) Buduci da je u vrijeme pisanja Uspomena jos postojala cjelovita dokumentacija Gradskog magistrata u Brodu na Savi , koja je kasnije vecim dij elom uni stena u pozaru, Brlic iznosi , vjcroj atno, vjerodostojne podatke jer su mu oni hili dostupni .

111


se prosjecna vrijednost k:uea kretala od 25-50 forinti, dio k:uea procijenjen je cak i do 2500 forinti ( zidana k:uea pivara Gruiciea) iii 2400 forinti (zidana kuea trgovca Gjoke Fusara koji je imao jos i drvenu k:ueu na trgu vrijednu 200 for.) Na 600 forinti procijenjen je zupni dom, zidana kuea Stanka Dimoviea trgovca na 520 for., na 430 forinti zidana kuea loncara Franje Dellafena, k:uea trgovca Jakoba Gruiciea na 400 for., k:uee trgovaca Andrije Popoviea, Stipana Jariea i 路 Koste Dimoviea na 300 for., trgovca Stipana Smiljaniea na 260 for.,Jefte Ninkoviea, trgovca, Luke Kvakiea, sapunara, Johana Friedla, djece Stadlera, Nikole Mijatoviea, trgovca, Josefa Brumeza, pekara i Jove Stefanoviea, trgovca - na 250 for., Marina Mutefelije, eurcije na 240 for., zidana k:uea ciglara Ivana Kellera, ucitelja Davida Peterke, bacvara Tome Fisera, krojaca Ive Niksiea, ratara Joze Kaparoviea, latova Lovre Vinkoviea, stolara Joze Norsiea, kazandZije Stoke Jovanoviea, Stipana Smiljaniea, Joze Arvaja i Andrije Sika, kolara na 200 forinti, Mije Maricevica, ratara, Tome Duruma trgovca, Mate Weghwimera i Karla Majera, tesara na 180 for., Alekse Rakiea, kazandzije na 160 for., Mihaila Leitnera cipelara, Miroslava Jaksiea, trgovca, Petra Petroviea, trgovca, Kate udove Skarica i Johana Kemetknechta, pekara na 150 for.,Filipa Wilkena, oberkanonira na 140 for., Petra Dekanovie, ratara, udove Bencevie, kramerice, Andre Skalice krojaca, Alberta Fernera cipelara, Luke Petkoviea curcije, Josefa Krumholza krojaca i Sebastiana Golsera staklara na 120 for., Mate Petroviea sapunara na 128 for. Mihaila Leitera, cipelara i Adama Kovacevica tesara na 110 for. , Andrije Brliea trgovca dvije k:uee u vrijednosti 30 i 80 for., Ive Kaparoviea ratara, Franje Ulica krojaca, Franje Madareviea curcije, Stipe Brciea, trgovca, Ive Balo~iea, ratara, Matije Ferencica, kirurga, Jakoba Muraviea, krojaca, Lovre Filipana, ratara i Ignaca Sebastianoviea, trgovca na 100 for. Ostale su kuee procijenjene na vrijednost manju od 100 forinti. Vrijednosti k:uea jasno ukazuju na cinjenicu da su najbogatiji sloj gradana cinili trgovci njih 24 i kramara trgovaca starom robom 9, zatim afirm~rani obrtnici 114, ali, pojavila se vee i prva manufakturna proizvodnja. Bilaje to pivovara Gruiciea koji je sazidao i najvredniju zidanu k:ueu. U popisu se naglasava koje su k:uee bile zidane sto ukazuje na cinjenicu da su sve ostale jos uvijek bile drvene. Razlog tome nije bilo samo siromastvo gradana vee preporuke, a kasnije i izricita naredba vojnih vlasti izdana 1775. da se ne smiju graditi zidane kuee na prostoru izmedu tvrdave i franjevackog samostana. Ta je naredba poostrena 1783. te je za zidanje ciglom zabranjeno podrucje od 600 hvati oko tvrdave, a vee postojeee zidane javne zgrade poput stana nadkapetana na trgu ( na mjestu danasnjeg Strojarskog fakulteta ), zgrade kontumaca ( nesto zapadnije od danasnjeg mosta preko Save), solare na obali Save i kuea koje su se nalazile zapadno od Trga, porusene su. Popis vlasnika k:uea u Brodu koji je donio Brlie u Uspomenama omogueuje da se vidi koji su bili gospodarski interesi tadasnjeg gradanstva, sto su proizvodili i cime se najvise trgovalo. U Brodu

jl2


su tada radila: 23 krojaca, 20 cizmara, 17 tesara, 12 opancara, 7 curcija ( krznara ), po 3 mesara, gumbara (majstora za proizvodnju dugmadi i pletenih ukrasnih vrpci tzv. gajtana ), zidara, cipelara i sapunara, po dva remenara, ciglara, bacvara i kazandzije, po jedan staklar, ladar, uzar, bojadisar, puskar, stolar, kolar, kovac i kirurg (brijac). 23 Preostali su se bavili ratarstvom. Iako znacajno ekonomski uznapredovali, brodski gradani nisu imali gotovo nikakvog utjecaja na upravljanje gradom.U razdoblju od 1691. pa do 1747. grad je upravno pripadao Slavonskoj generalkomandi u Osijeku, kasnije u Petrovaradinu i Zagrebu, ana celu uprave grada bio je Brodski nadkapetanat s nadkapetanom. Gradani su mogli birati svoga vojvodu i mjesnog kneza, medutim, njihove su ovlasti bile vrlo ogranicene jer su za sve svoje odluke morali traziti suglasnost nadkapetana a ovaj zapovjednika tvrdave. Vojna vlast u svemu je imala odlucujucu rijec. Ni 1747. kada je Slavonska krajina podijeljena na tri pukovnije (kumpanije): gradisku, brodsku i petrovaradinsku, nije se nista bitno izmijenilo jer je grad bio direktno podvrgnut vlasti pukovnije uz neke minimalne samoupravne ovlasti ostvarivane preko varoskog kneza. Polozaj gradova u vojnoj krajini nije bio u prvo vrijeme precizno definiran kao ni cjelokupni sustav vojne krajine koji je bio neujednacen, cesto preustrojavan i gospodarski vrlo kompliciran jer je pokusavao pomiriti dvije bitno razliCite zadace krajisnika, vojnu i gospodarsku. Od krajisnika - granicara se ocekivalo da postanu profesionalni vojnici, sposobni ratovati po europskim bojisnicama i da sa svojih zemljisnih posjeda osiguraju sve svoje potrebe: prehranu, odjecu, naoruzanje i sl. Granicari su proizvodili sami gotovo sve sto im je za zivot bilo potrebno u kucnim zadrugama tako da su u grad dolazili vrlo rijetko ito u vrijeme godisnjih sajmova, da bi prodali viskove svojih poljoprivrednih proizvoda i snabdjeli se rijetkim proizvodima koje nisu sami proizvodili. Obrtnici i trgovci uglavnom su svojim proizvodima vise podmirivali potrebe vojske, vojnih casnika, gradskog Cinovnistva, zemljoposjednika, drugih obrtnika, obrtnickih pomocnika, sluzincadi i ostalih zitelja grada, a najveci dio trgovine grada odvijao se u tranziciji prema Bosni i obmuto iz Bosne ( Osmanskog carstva) prema Austriji i Ugarskoj. 24 a Becki dvor su u vrijeme vladanja Marije Terezije pocele prodirati kameralisticke i merkantilisticke ideje25 23 Brlic I.A . Uspomene na sta ri Brod ll. . ... ,str.7-ll. 2-1 Matanovic Damir, Nacela funkcioniranja unutra snjeg trzista Brodske pukovnije ( 1769.-1857.) , Povijesni prilozi, Zagreb, br.22(2002), str.98-l 0 I. 25 Temeljni cilj mcrkantilizma bio je jacanje autoriteta i moci drzave, uklanjanje fcudalnih partikularistickih struktura i jacanje centralne vlasti koja na scbe preuzima usmjcravanje organizacije gospodarskog zivota . Osobito jc jacala te:lnja za povecanjem novcanog kapitala drzave, te je stoga centralna vlast poticala razvoj obrta, manufaktura i izvoz roba. Medutim, ubrzo je dosla u sukob s teznjom obogacenog sloja za slobodom djelovanja, osobito trgovanja sto ce sc poka za ti i u sudbin i slobodni h voj nih komuniteta. Neki od njih, kao i Brod u razdob lju od 178 7. do 1820. izgubili su svoj povlasteni status, ponovno su

113


posljedica kojih je bila te:Znja za jakom centralizacijom vlasti. To je moralo dovesti i do nove reorganizacije Vojne krajine. Iako su promjene zapocele vee prije, cjelokupni novi vojni, upravni i gospodarski sustav norrniran je 1754. donosenjem akta pod nazivom Militaer Graenitz Rechten (Vojno - krajiska prava) koji je stupio na snagu u Slavoniji tek nakon 15 godina. 26 Iako se formalno pravno odnosio u pocetku samo na VaraZdinsku i Karlovacku krajinu on je utjecao i na gospodarske pravce razvoja Slavonske vojne krajine, osobito na razvoj gradova. Osnovni problem razvoja Vojne krajine bi1o je tada napustanje dotadasnjeg naturalnog gospodarstva i prijelaz na robno- novcano koje je trebalo osigurati ve6i priliv novca u osnovanu centralnu Krajisku proventnu zakladu ( Grenz-Proventen- Fond). Iz Zaklade su se trebali pokrivati svi vojni i upravni troskovi Vojne krajine. Ekonomisti - kameralisti kojima se okruzila Marija Terezija temeljili su svoju gospodarsku teoriju i praksu na ideji ÂŤda su blagostanje vladara i blazenstvo podanika nerazdvojno povezaniÂť te na ideji da rast stanovnistva vodi do povecanja njegovih potreba, sto potice sve vecu produktivnost, koja opet potice stvaranje viskova nuznih za vanjsku razmjenu. ÂŤBuduci da su prosperitet drzave i brojnost stanovnistva reciprocno povezani trebalo je voditi posebnu brigu o zaposlenosti podanika, njihovom useljavanju, opskrbi hranom i stanovanju. Bit manufakture tako nije bila u samoj proizvodnji nego i u unapredivanju cjelokupne djelatnosti. Njezina se korist ocitova1a u povecanju sredstava potrebnih za zaposljavanje i uzddavanje stanovnistva. Pridonosila je samom rastu stanovnistva, blagostanju unutar ddave, ali i njezinoj vanjskoj sigumosti i ugledm>. 27 Podrucje Vojne krajine pod direktnom upravom Beckog dvora bilo je idealno za primjenu navedenih ideja, osobito u gradovima, tako da se njihovu ulogu kao sredista razvitka obrta i trgovine nastojalo ojacati kao i cjelokupno robno - novcano tdisno gospodarstvo. Primjena nove gospodarske politike zapocela je najprije 1748. pretvorbom Petrovaradina u Slobodnu streljacku satniju koju su cinili obrtnici koji su svoju vojnu sluzbu morali obavljati besplatno, zatim su 1753. gradovi Zemun, Gradiska, Brod, Karlovci i Bu kovica proglaseni vojnim komunitetima. Time su oslobodeni vojne sluzbe ali su za uzvrat Krajiskoj blagajni morali placati godisnju kontribuciju ( porez). 23.prosinca 1754. objavljena je i Norma za unutrasnje uredenje vojnih komuniteta 28 prema kojoj je grad birao svoj gradski magistrat uz pristanak Genera1komande. Prije izbora Generalkomanda je s1a1a svog povjerenika koji bi predlagao tri kandidata potpali pod punu vlast pukovnije jer je centra Ina vlast zakljucila da od slobodnih gradova nema vel ike koristi . 26 Buczynski Alexander, Gradovi Yojne krajine, Zagreb, 1997. ,str.34. 27 lsti, str.42. 28 Matanovic Damir, Dvjesto pedeset godina grada Broda, Slavonski Brod, 2003 .str.4., 17. ; Buczynski A. , Gradovi Yojne krajine, str. 50.

114


iz redova grac!anstva za svako slobodno mjesto u gradskoj upravi 29 dok je nakon uvoc!enja funkcije gradonacelnika 1820. Generalkomanda njega direktno imenovala. Gradski magistrat sacinjavali su: gradski sudac (Stadttrichter), sindik ( Syndicus), cetiri vijecnika (Rathsmanner) te (nakon 1820.) gradonacelnik (Bi.irgermeister).30 Normom su bila utvrc!ena brojna pravila ponasanja zitelja grada. Obrtom i trgovinom mogao se baviti samo onaj tko bi dobio dozvolu, status punopravnog grac!anina mogao je steci samo onaj tko bi zivio u gradu i radio najmanje dvije godine i platio pristupnu taksu (primarinu) itd Y Ostali grac!ani cinili su tzv. kontribuente (one koji placaju porez ). Sva davanja grac!ana slijevala su se u Komunitetsku prihodovnu blagajnu ( Communitats Proventen Cassa) iz koje su se financirali razni komunalni radovi , magistratski sluzbenici, te: poljari, govedari, nocodbije, i druge potrebe. Osim strukture uprave, te poreznih i drugih financijskih obveza grac!ana, Normom su bila odrec!ena i brojna druga pravila ponasanja: higijenske mjere, pravila gradnje cije je provoc!enje nadzirala lokalna grac!evinska direkcija (Local Bau Amt), kazne za odrec!ene prekrsaje i dr. Uz brojne druge zadace gradski suci i, kasnije, gradonacelnici morali su voditi brigu i o napredovanju gospodarstva, te o tome da se grac!ani pridrzavaju svih utvrc!enih propisa sto su oni , kao vojna lica, navikla na red i disciplinu , uz pojedine izuzetke, dosta savjesno i obavljali. Uz njih su u upravi sudjelovali i gradski vijecnici birani od uglednih grac!ana, najcesce trgovaca, obrtnika i zemljoposjednika koji su, mec!utim, vrlo malo mogli utjecati na odluke suca i gradonacelnika. Osnovni cilj centralne vlasti pri osnivanju vojnih komuniteta bio je naseljavanje ovih gradova obrtnicima i trgovcima sto je trebalo potaknuti brzi gospodarski razvoj i osobito razmjenu dobara poljoprivrednog stanovnistva sa sela i obrtnika u gradovima. U tom razdoblju od 1753. do 1787. Brad je imao status vojnog komuniteta na celu s Gradskim magistratom ( K.K. Militar Comunitats Magistrat Brood ). Iako se u literaturi pod utjecajem I.A.Brlica ustalio naziv Slobodni vojni komunitet Brad u dokumentaciji za to potvrde ne nalazimo. Svuda se na dokumentima upotrebljava citirani naziv Vojni komunitet Brod taka da se on danas koristi i u novijoj povijesnoj literaturi. 32 Pridjev 29 Buczynski A.,Gradov i Vojn e krajinc . . . ,str. 50. 30 Mata novic D., isto, str.2 9. 31 Prema podacima koj e donos i dr. Matanov ic u citiranom djelu (str.25) 1784 . u komunitetu Brod bilo jc 130 obitelji s pravom gradanstva, a 1820. pravo gradanstva dobilo je 179 stanovnika. 32 lako sc u literaturi pod utjecaj em I.A. Brlica ustalio naz iv Slobodni vojni komunitet Brod u dokumentaciji za to ncma potvrde tako da noviji povjesni cari upotreblj avaju naziv Vojni komunite t Brod. Vidi : Orba n Kljajic Mica i Josip Kljajic , Statistic ki opis Brodskc pukovnije iz treceg desctljeca 19. sto ljeca, Scrini a slavonica ... ,br. 3(2003.),str.5 93. i Matanov ic Damir, Dvjesto pedeset god ina grada Broda, Slavonski Brod, 2003., str.22.

115


slobodni odrazavao je ponos Brodana sto imaju vlastiti Magistrat i sto su izuzeti od direktne vlasti Brodske granicarske pukovnije. Najznacajnije prihode Vojni komunitet Brod ostvarivao je od trgovine, a zatim od obrtnicke djelatnosti i ugostiteljstva. Razvoju trgovine prije svega je doprinosio povoljan geostrateski polozaj grada. Otok (Ada) na sredini ~v L L c/tY~ &/n-n?,(h?u/a& ~4~. Save olaksavao je prijelaz preko rijeke tako da je kroz Brod u svim povijesnim razdobljima prolazio put od juga i f~~ mora prema sjeveru i obrnuto. Stoga je od samog osnutka Vojne krajine, kao i u prijasnjim povijesnim razdobljima, u Brodu bila smjestena tvrdava s vojnom posadom koja je stitila taj prijelaz, a u razdoblju Vojne krajine i sanitrarni kontumac u kojemu su se !judi, stoka i sva trgovacka roba morali podvrgavati dezinfekciji i karanteni kako se ne bi zarazne bolesti iz Osmanskog carstva prenijele u Europu. Ta je cinjenica izuzetno povoljno utjecala na koncentraciju trgovine u Brodu. U sklopu kontumaca nalazila su se velika skladista za robu i konaCista tako da su trgovci u njemu provodili dosta vremena i ostavljali dosta novca. Trgovalo se najvise svinjama. One su neuhranjene dovozene u Slavoniju i poslije karantene prodavane na sajmovima u Dakovu, Pozegi i Osijeku, potom bi se zirovanjem dohranjivale i tada transportirale dalje u unutrasnjost Monarhije. Za ilustraciju koliCine i vrste robe kojom se trgovalo citirat cemo podatke Carla B. Hitzingera i J.A.Demiana za 1800. onako kako ih donosi dr. Matanovic : ÂŤPrema Hietzingeru je 1800. godine kroz Brod u Monarhiju uvezeno i 25 .735 grla sitne i krupne stoke kojoj je vrijednost bila oko 236.319 forinti. Taj broj se 1801. povecao na 3 7.492 grla uvezene stoke kojoj je vrijednost bila 398.738 forinti. Osim stoke, kroz Brod na Savi u Monarhiju su se uvozili i drugi proizvodi i poluproizvodi Osmanskog Carstva. Tako je 1800. godine uvezeno: 4108 komada govedih koza, 217 komada vucjih koza, 2301 komada jazavcevih koza, 40 komada divokozinih koza, 271.944 komada korpi i drugih pletenih proizvoda, 67448 ovcjih i kozjih koza, 124 komada vidrinih krzna, 3 tvorova krzna, 7 zecjih krzna, 2050 klupka dlake, ~ obuce, 287 funti predene svile, 22 funte pamuka, 584 funte pamucnog konca, 19776 funti vune, 1884 funte z fe..,plak~

.

0

~

~

1

it'

1'6_='"

/1.\IH-A'fl


776 komada lisicjih krzna, 3207 komada remenarskih proizvoda, 13 .316 komada drvenih predmeta, 7,5 funti lu1a, 148 funti duhana, 23443 funte zutog varka (auripigmenta),238 funti cmih gldginja, 114 funti sisarki, 40 funti sapuna, 420 funti rize, 416 funti luka». 33 Drugi znacajan pravac trgovinekrozBrod pro1azioje Savom od istoka premazapadu i obrnuto. Do pojaveparobroda promet se odvijao raznim ladama i teglenicama koje su vukli !judi, a poslije konji putem koji se nazivao «kopitn icom». 34 Savom se najvise prevozi1o zito izjuzne Ugarske. Za ilustraciju cemo navesti podata~ daje»l810. godine prevezeno Savom iz Zemuna preko Broda za Jasenovac i dalje Sisak 228 !ada sa 704 382 vagona zita i 12 teretnih !ada s 13 759 mtc duhana. Godine 1811. bilo je 186 !ada koje su vozile 659. 002 vagona zita i 4 lade 3987 mtc duhana.» 35 Osim zita i duhana prevozeni su i drugi poljoprivredni proizvodi , napose vino, koze, med , vosak i dr. Gradska opcinaje vrlo rano pokazala interes za uredenje, najprije mjesta za istovar roba, a potom i pristanista. Grad je naplacivao maltarinu za oddavanje puta U?: Savu (tzv. kopitnice) kojim su !judi ili konji vukli lade i uzimao nadoknadu za osiguravanje odmornih konja. Kasnije je grad ubirao i pristanisnu taksu nazivanu u pocetku bregovinom pa je sacuvan i dnevnik pristajanja brodova kao i evidencije o naplati. Posebno se nap1aciva1a lezarina za robu koja je cekala pretovar. Da to ipak nisu bili posve beznacajni prihodi govori podatak daje u zimskom razdoblju od 1. studenog 1851. do 30. travnja 1852. nap1aceno 115 fl i 12 kr. pristanisne pristojbe. 36 Ljeti je to moralo biti znatno vise. 33 Matanovic Damir, acela funk c io niranj a unutrasnj eg trzista Brodskc pukovnije ( 1769,-1 857.), Pov ij esni prilozi, Zagreb, br. 22(2002 .), str.98l 0 l. (dalj e : Matanovic D., Nacela funk cioniranja .... ) 34 Wagner Wilhe lm , Sava i Voj ni komuni tet Brod : ( 1692. -1 873.), Zbornik Hi storijskog instituta Slavo nij e i Baranj c, Sl avo nski Brod br. 15 ( 1978.)., str.1 3. Vidi i: Tkalac Krunoslav, Sava kao plo vni put u 18. i 19. sto lj ecu, Radovi Centra JAZU 2, Vinkovc i, 1973. 35 Wagner, Wilhelm, Sava i vojni komunitet Brod ( 1692-1 873 ), Zbornik HISB, Slavonski Brod, br. 15( 1978.), str. l 3. _. i sto, str. 14. 36

117


Pocetkom 19. st. Zapocela je plovidba ugarskih i austrijskih parobroda a 1844. 37 zaplovio je Savom i prvi hrvatski parobrod na relaciji Brod - Sisak, a tijekom godine i na relaciji Zemun - Sisak prevezavsi vee te godine 675 putnika i 46.409 mtc robe .38 Plovidba, pristajanje, signalizacija, polaganje ispita za plovidbu i sl. bili su regulirani raznim propisima C.kr. ministarstva rata u Becu, a koncesiju za organiziranje plovidbe dobilo j e Prvo Dunavsko Parobrodarsko drustvo u Becu, a od 1871. i Udruzeno ugarsko parobrodarsko drustvo. 39 Povoljan prometni polozaj pogodovao je ne samo razvoju trgovine vee i obrta. Da bi se obrti bolje razvijali Marija Terezija je na preporuku Dvorskog vijeea koje joj je ukazalo «kako se u recsenoj Krajini na nashu osobitu Radost Rukotvorci uzmlazajm>ali da do tada nikakove «Uredbe i sloboshtine» koje su uobicajene u drugim krajevima, zadobili nisu, izdala 1768. obrtnicima Slavonske krajine cehovske privilegije kojima su regulirana njihova prava i obveze. 40 Glavna cehovska skrinja najprije je bila smjestena u Petrovaradinu a od 1769. do 1774. u Brodu. U Brodu je 1769. unutar l>lijalne skrinje osnovan i cehovski odjel od 2 brijaca - kirurga(Tomo Guggu, Matija Ferencie), 2 zlatara ( Ivan Ostoie i Antun Borie)i jednog kipara (Franz Xaver Spatz). 41 · Postepeno su razvijani i drugi cehovski odjeli : Prvi - za krojace, kobasicare, e ebare i gumbare, Drugi za majstore koji su 37 Jelic Ivan, Josip Scrbas ic, «Sioga» - prvi hrvatski parobrod, Slavonsk i Brod, 2003. 38 lsto, str. 13. 39, HR-DASB-87, in v. br. 25. 40 MBP-Khz-26 l.Vidi i: Sercer Marija, Cehovska organi zacij a u Brodu na Savi, ZBORNJK HIS, Slavonski Brod, br.9(l972.),str.43-62.(M. Sercer se poziva i na dokument: MBP-Khz-262) (Ce h je specil> rn a staleska feudalna organi zacij a koja je okuplja la obrtnike jedne iii nekoli ko struka u ci lju reguliranja proizvodnje, prodaj e proizvoda ' , medusobnog ispomaga nja obrtnika i skolovanja mladih . Skrinj a je postojala I>zicki kao mjesto s tri kljuca za cuvanje privilegija i ostalih dokumenata vaznih za ceh kao i novca, te blagaj nickih knjiga, ali se taj naziv upotrebljavao i u prenesenom znacenju za sjediste same organizacije. lsto je i s terminom «ladi ca» pod kojim se podrazumij ava la blagaj na alii cehovski odjel.) 41 Buncic lvanka, Brodski cehovi: 1769.-1 864., Slavonski Brod,l 999,str.4.(MBP-Khz-26 1.),Vidi i: Bas i 6 lvanka, Zbirka zastava u Muzej u Brodskog Posavlj a, VIJESTI: Godisnj ak Muzej a Brodskog Posavlj a br. 7 - 1983 .str. 6 1-74 + 8 tabli .

11 8


upotrebljavali drvo u proizvodnji( stolari, bacvari, kolari, tesari , ali i uzari, ribari, staklari, mesari i pletaci c arapa ), Treci za obrtnike koji su obraaivali kozu (kozari, cizmari, postolari, stavitelji,), Cetvrti - za obrtnike koji su neposredno iii posredno radili s vatrom (kovaci, bravari, loncari, bojadisari, sapunari, pekari, licitari, brijaCi, limari, puskari, mlinari, sesirdzije, urari. i cesljari), Peti za preradivace krzna (krznari, remenari) i Sesti za opancare. 42 Svaki je cehovski odjel imao svoju skrinju, pecat, zastavu, svoga starjesinu ( cehmestra) i njegovog zamjenika. Njihove privilegije precizno su del>nirale cjelokupni zivot pripadnika ceha: majstora, njihovih naucnika ( segrta) i pomocnika ( ka!I>, djetica), primanje naucnika na izucavanje zanata, uvjete oslobadanja kall>, polaganja majstorskog ispita i stjecanja statusa majstora, ko~trolu kvalitete i cijene proizvoda, sudjelovanje na cehovskim kvartalnim, a kasnije mjesecnim skupstinama, odnose s vojnim vlastima ( cehovskim skupstinama morao je biti nazocan komesar imenovan od vojnih vlasti ), ponasanje obrtnika na skupstinama i u drugim prilikama, sudjelovanje na misama nedjeljom i blagdanima, sudjelovanje u procesijama i drugim svecanostima, odijevanje, ponasanju kall> na obveznim putovanjima prije polaganja majstorskog ispita i priddavanje brojnih drugih cudorednih obicaja poput umjerenog trosenja na jelo i pice, izbjegavanje nerada, preotimanja kali>, krsenja zabrane sastajanja, brige o bolesnim pripadnicima ceha, sudjelovanja na sahranama pripadnika ceha i sl. Za sve slucajeve krsenja navedenih propisa bile su predvidene novcane globe pa cak i tjelesne kazne. Vee od samih pocetaka cehovskog organiziranja nisu svi obrtnici potpadali pod obvezu udruzivanja. Tkalci, suknari i carapari bili su izuzeti jer su se bavili zanatima koji su bili bitni za snabdijevanje cjelokupnog stanovnistva. I kasnije su tzv. policajni obrti: brijaci, ljekamici, mesari, mlinari, pekari, zidari, tesari , krojaCi, postolari, opancari, cizmari i dr. koji su brinuli 0 primamim potrebama zitelja podlijegali vecoj kontroli i ogranicavanju cijena dok su tzv. trgovacki obrti poput kovaca, nozara, loncara, gumbara, sesirdzija, kozara, kolara i sl. imali vecu slobodu u fonniranju cijena svojih proizvoda ovisno o ponudi. 43 42 43

Sercer M. , n.dj .,str.53 . Buncic I. n.dj.

119


Cehovski oblik udruzivanja bio je prisutan sve do 1860. kada je donesen Obrtni red po kojemu su cehovi ukinuti da bi do 1"864. bilo uvedeno zadruzno organiziranje obrtnika. Te je godine donesen Statut obrtnicke zadruge brodskog komuniteta po kome su obrtnici grupirani u 4 udruzenja.ÂŤ u prvo su pripadali krojaci , krznari i cebari , u drugo drvodjelski radnici, uzari, ribari, torbari, mesari, proizvodaci suhomesnate robe, kobasicari, zidari, staklari, knjigove:Ze, brusaCi, licioci, apotekari i ovlasteni krcmari. U trece udruzenje ubrajali su se postolari , cizmari, opancari , remenari i kozari, au cetvrto svi oni koji rade s vatrom, tj. oni koji su dosada pripadali cetvrtom cehovskom odjelu. Âť44 Zadruge su igrale slicnu ulogu kao i cehovi osim sto su obrti podijeljeni na slobodne i dozvoljene ili koncesionirane. Slobodnim obrtima pripadali su tkalci, zlatari, kolari, kozari i loncari koji su vodili obrt bez ogranicenja po zakonima trzista, dok su dozvoljenim obrtima pripadali zidari, gradevinari , tesari, klesari , ladari i dimnjacari kojima je broj ogranicavan prema potrebama mjesta, a cijene proizvoda i njihovih usluga bile su odredene (limitirane).45 Kao zivot obrtnika tako je i sve ostalo u zivotu grada bilo odredeno strogim propisima. Osim Nonne donesene 1754. zivot grada bio je pravr:w utemeljen ina komunitetskim regulativima izdanim 1787. i 1794.,46 te Opcim gradanskim zakonikom iz 1811. 47 Josip II., nasljednik Marije Terezije, tijekom svojih putovanja po Hrvatskoj i Slavonskoj krajini 1768.,1775.,1783.,1786., i 1788. uoCio je nedovoljnu razvijenost obrtnicke djelatnosti , nedostatak roba za kupnju i novca. 48 Odlucio je provesti temeljitu reformu Vojne krajine i vojnih komuniteta. Kod provodenja reformi dosao je do izrazaja utjecaj fiziokrata koji su poljoprivredu smatrali glavnom gran om drzavne ekonomije jer da jedino ona ostvaruje visak vrijednosti dok su obrt i trgovinu smatrali neproduktivnim granama. Pod njihovim utjecajem Josip Ilje uvea 1787. kantonski sustav u kojemu su pukovnije postale Ciste vojne jedinice a uvedeni su kantoni, okruzi , kotari i satnije kao upravne jedinice. Na celu kantona bio je potpukovnik ili bojnik, na celu okruga satnik, na celu kotara satnik-porucnik, a satnije porucnik, potporucnik iii zastavnik. 49 Od novog sustava se ocekivalo da ce poljoprivredna djelatnost bolje napredovati pod neposrednom brigom kantonskih upravitelja ada ce vojni casnici vise paznje posveCivati vojnoj obuci 44 45 46 47 48 49

Sercer M. , n.dj. str.56. lsto, str.55. Buczynski A. , Gradovi Yojnc krajinc . . .. knj.l. ,str.221. lsto, str.222. Buczynski A., Gradovi Yojne krajine .... , knj.l. , str.66-67. lsto .. ,str. 71 .

120


krajisnika. 50 Vojni komuniteti stavljeni su pod kriticku prosudbu i zadrzani su samo oni koji su mogli osiguravati sredstva za pokrivanje njihovih obveza prema Krajiskoj proventnoj zakladi i za odrzavanje vlastite uprave. Unatoc misljenja fiziokrata car Josip I1 nije se zalagao za njihova bezuvjetno ukidanje, nego ih je gledao «kao svrhovito sredstvo da tamo privuce trgovce i obrtnike, da krajisnicima osigura produ njihovih proizvoda te nabavu njihovih potrebstina, da unapreduje radinost i blagostanje, ( . .. )ada uzrok njihovih nedostataka ne vidi u njihovom postojanju nego u njihovom nesavrsenom uredenju». 51 Nakon tocnog upoznavanja s financijskim stanjem vojnih komuniteta car je donio odluku o ukidanju nekih od njih, medu njima i Broda, i njihovom pripajanju pukovnijama. Nad preostalim vojnim komunitetima zaveden je cvrsci nadzor drzavne vlasti a kantonska uprava je dobila zadatak da ukinutim komunitetima objasni kako oni i dalje mogu nesmetano obavljati trgovinu i obrte te dace u tome uzivati zastitu Generalkomande. 52 Gradani Broda zestoko su prosvjedovali zbog toga sto grad prestaje biti komunitetom ali ih je vojnicko povjerenstvo, prema zapisima I.A. Brlica, uvjerilo da su prihodi grada premali za pokrivanje svih troskova magistratske uprave i davanja pausala za vojnu kasu. Brlic u svojim Uspomenama na stari Brod donosi podatke o tome da je godisnji prihod grada iznosio 5091 forintu i 21 novCic i to: « a)od obrta 1-3 for. ,odjutra zemlje 10 nvc ., bezkucnici 6 nvc. , zitelji od glave 2 for, 2129 for. 51 nvc. ' b) od arenda, krcmarenja, 2357 for. , c) od pivare, 100 for. , d) za sjecenje pecenog mesa, 76 for., e) ribolov, 21 for. , f) mesarenje, 75 for. , g) mlinovi , 12 for. , h) arenda za turski han [svratiste ], 170 for. , Slucajni prihodi:, a) preterivanje marve preko Save, I 00 for. , b) pijacarina, 50 for. , skupa 5091 for. 21 nvc. « «Od toga su prihoda Brodjani morali kantonskoj proventi ustupiti arende od tvrdje i od kontumaca, prihod od pivare i za prevoz marve, tako da bi im po tomu godisnj i prihod jedva iznasao 4000 for.» 53 Vojnicko je Povjerenstvo uvjerilo Brodane da je u nj ihovom interesu ukidanje komuniteta te su se oni s tim pomirili , medutim , ubrzo su se, kako pise Brlic, pokajali, jer im je Povjerenstvo zatajilo «da ce po novih zakonih biti veCi porez, dace jedan majstor morati placati umjesto kao do tadajedan, dva najvise tri forinta poreza od sad obrtnickog poreza 6 do 12 for. kramar i trgovac umjesto 5 do 10 for; da ce placati odsad 12 do 46 for. Zato su se Brodani zacudili kad vidise, da su vee prve godine po razriesenju magistrata porezi skoro duplo poskocili umjesto da su porez ponizili, 50 51 52 53

lsto. str. 70-7 I . lsto, str. 74. lsto, str. 75. Brli c lgnjat Alojzije. Uspomenc na stari Brad . . .. , str.IS .

121


kao sto imje obecavano ... ». 54 Brlic u svojim Uspomenama na stari Brod II donosi i podatke o primanjima gradskih sluzbenika( ukupno 926 for.) uoci ·ukidanja komuniteta tako da zajedno sa spomenutim prihodima grada, poreznim obvezama obrtnika i trgovaca , vrijednoscu i brojem kuca, cijenama pojedinih proizvoda i usluga daje vrlo plasticnu sliku gospodarskih prilika u gradu. Sudac je godisnje primao 50 for., tri senatora svaki po 25 for., sindik 250 for. , dva gradska kaplara svaki po 35 for., dudar za dudove 25 for., ucitelj 168 for., uciteljski pomocnik 108 for., gradski kirurg 150 for. , zivoder 30 for. Cijena jedne funte lojanih svijeca kretala se od 12 do 16 nvc., funta uzeta 24 nvc.,»knjiga papira» 10 nvc., hvat drva 3 for.i 30 nvc., hrastove grede 2 for., iznajmljivanje stana za uciteljskog pomocnika placalo se 2 for., a kuce za ucitelja 20 for. , za prenosenje pisma na konju od Broda do Vinkovaca placalo se 1 for. i 40 nvc. itd. 55 Prilikom predaje grada pod vlast Pukovnije popisana je i sva nepokretna imovina grada koja se sastojala od : 1)jednog krila magistarske kuce ( Gradskog poglavarstva) na Trgu koje jos nije bilo sruseno a imalo je tri sobe, komoru, kuhinju od dasaka, stalu za krave od dasaka, tavan i otvorenu kolnicu,2 .) zupnog stana od drveta sa osam soba, komorom, kuhinjom od dasaka, stalom za krave od dasaka i tavanom 3.) drvenog «turskog hana»(konacista, op.a.) koji je imao: tri sobe, kuhinju, 18 bakalnica ( trgovina namirnicama tzv. sitnicarijom, op.a.) ( strazaru, konjusnicu s 18 konja, koji je sluzio za stan «kordunskom» oficiru, strazarima i turskim trgovcima, 4.) zidane mesare s ducanom za sjecenje mesa, klaonicom i malom sobom, 5.) drvene uCione s jednom sobom i 6.) stana zivodera (strvodera, danas higijenska sluzba op.a.) koji se sastojao odjedne sobe, kuhinje i otvorene kolnice. 56 Brlic, takoaer, navodi da su tada u Brodu bile: tri «krcme» u Srednjoj ulici ( danas Ulica A. Strarcevica ), tri u Podvinjskoj i tri u Savskoj ulici te jedna gostiona na Trgu i sve su one gradu placale arendu ( zakup, op.a.). U vrijeme predaje grada pod upravu Brodske pukovnije gradje imao «384 kuce, ziteljah muzkih 792, zenskih 864, zajedno 1656 stanovnikah u 389 obiteljih, od kojih bijase katolika 1567; pravoslavnih 89; magistratska provenenkasa sa 6950 for.38 novc.predanaje kantonskoj proventkasi, a kasa gradske bolnice sa 4941 for. 13 Y2 nove. Predanaje bolnickoj kasi u Vinkovce ... ». 57 Posjedi Broaana iznosili su 3477 jutara i 1207 kvadratnih hvati polja, caira i vinograda. 5 x 54 55 56 57

lsto . lsto str. 15 lsto, str.17. lsto, str.16.

58

Isto.

122


0 istaknutoj ulozi Broda kao trgovackog sredista svjedoci cinjenica da je Brod u to vrijeme imao cak cetiri odobrena godisnja sajma. Trgovalo se mnogo i s «Bosnjacima koje su prosto Turcima nazivali», kaze Brlic, te se trgovina odvijala preko granice i u vrijeme ratnih napetosti. Kao sredstvo placanja sluzili su: « banke ( banko zetel), cieli souverain d,ori po 13 forinti 20 novcica; polu souverain d,ori po 6 forinti 40 nvc. , kremicki dukati po 4 for.20nvc. , buger taliri po 2 for. l6 nvc., krunski (Kronen) taliri po 2 for.4 nvc. i 2 for. 3 nvc., ordinar taliri 2 for., pol talira 1 for., cetvrt talira 30 nvc. , dvadesetice ( cvancige ), marjas, desetice, sedmice, grosi i bakren novac.» 59 0 tome da je novcarstvo vee u usponu svjedoce podaci o uzimanju novca u zajam od imucnijih obrtnickih obitelji uz kamate od po 5 %., 60 a tijekom 19. st. i samaje gradska blagajna davala novae na posudbu uz kamate. Iako je ostao bez povlastenog statusa vojnog komuniteta grad je, prema Brlicu, «osloboden od vojnictva jer su mu stanovnici bili trgovci, obrtnici i kiridjijasi i jer nije imao mnogobrojne obitelji t.j. nisu zivili u zadrugah.» K tome « Vrhovna vojnicka oblast u Becu uzimala je iz ovih krajina mladice, pa ih na svoj trosak u Bee dala zanat uciti ; tako se narocito spominje, da su na taj nacin iz hrvatske vojnicke krajine na trosak proventfonda izucili zanat u Becu, Ioncar Franjo Delafen, sapunar Luka Kvakic i bravar Matija Marinic, pa ih je erar za majstorske alate koje im je kupio, svejednako zaduzene drzao.» 6 1 Prvu dvojicu spomenutih nalazimo 1786. medu posjednicima vecih kuca u Brodu, F.Dellafen zidane od 430 for. a L.Kvakic poluzidane od 250 for. Polozaj zitelja grada Broda postao je mnogo tezi nakon potpadanja pod zapovjednistvo Brodske pukovnije sa sjedistem u Vinkovcima jer su oni za svaku sitnicu morali putovati u Vinkovce, a osobito poslije 1800. kada su potpali pod zapovjednistvo Podvinjske satnije. «Nijedan gradanin nije smio vise imat nego tri jutra zemlje, a sto je vise bilo to su smieli posiednici samo dozivotno uzivati, a poslie njihove smrti valjalo je ovaj visak medu krajisnike razdieliti ; Brodani nisu smieli zemlje kupovati niti u zakup uzimati - al se je ipak kroz 13 godinah t.j. do ponovljenja komuniteta, nekako taj zakon obilazio.» 62 Gradani brodski pokusavali su u vise navrata vratiti status vojnog komuniteta ali im to nije polazilo za rukom. Tek kada su uruCili molbu osobno caru Franji II. prilikom njegovog putovanja kroz Brod u listopadu 1817. molba je povoljno rijesena. Ukazom Dvorskog ratnog savjeta br. 5616 od 31. prosinca 1819. i naredbom Generalkomande u 59 60 61 62

lsto. lsto. lsto. lsto, str.l9 .

123


~~-

~

v::.. /

,P /

e.t~/rf

Petrovaradinu od 21. sijecnja 1820. Brod je ponovno dobio status Carskog kraljevskog vojnog komuniteta s pravom osnivanja vlastitog Gradskog poglavarstva ( K.K. MiliUir Communitats Magistrat). 63 Da bi stekao to pravo grad je morao, navodi Brlic ispuniti sljedece uvjete. l )da Brod plati pukovnijskoj proventenkasi godisnji pausal od 6000 for. ; 2) u vreme rata ima Brod na svoj trosak brodskoj pukovniji 6 momakah staviti, bez da je obvezan gardu ddati i tvrdju posiest; 3) osim poreza propisanog u krajini imao je Brod za uzdrzavanje magistrata porezati kuce sa 2000 for. ; 4) ako Brodjani ove uvjete neizpune, gube samostalnost a za vreme od tri godine danah stoj i im prosto pod pukovnijsku komandu povratiti se. Âť64 Cinjenica da su Brodani mogli ispuniti ove uvjete svjedoci da su oni u meduvremenu financijski ojacali ali je upravljanje gradom bilo u vrlo jadnom stanju. 0 tome svjedoci Brlicev opis gradskog inventara u vrijeme osnivanja novog Gradskog magistrata 1820. g. Po njegovim podacima u posjedu grada bila je: ÂŤ 1 stara gradska kuca sa 2 male sobe,jednom strazarnicom, kuhinjom i restom ; krov kuce nalik na reseto; 2 trpeze obje sa sest noguh; 2 stare stolice sa 4 noge; niti tintarnice niti papira; vatrogasne spreme sve raznesene, a iz vatrogasnih kablova nacinili si strazari opanke; sve skupa s kucom vredilo je 20 for. Zato je morao novi komunitet sve nabaviti, kucu popraviti, stolove, stolice, klupe i t.d. kupiti ; nate spreme potroseno je 2176 for.30 nvc. , sto su Brodjani dobrovoljno u tu svrhu skupili.Âť65 Sve do 1835. gradski senatori su svoje nagrade za obavljanje duznosti poklanjali gradu tako da je iz tih sredstava kupljena: kuca za sudnicu, stan sindika, kuca za magistrat, te pokucstvo za Magistrat i razni potrosni materijal. 66

63 Drzavni a rhiv u Slavonskom Brodu, fond: Vojni komunitct Brod, sig. HR-DASB-87 , in v. br. 18,. Spis br. P/ 12 12-1 863 . ( dalje: HR-DAS B-87 ). Orginal pri vilcgija nije sacuvan, ali se u arhivskom fondu Vojnog komunitcta Brod nala zi spi s broj 12 12/ 1869. koji citira navedeni ukaz. 64 lsto str. 20 . 65 lsto, str.21 . 66 lsto.

124


Najstarija gruntovna ( zemljisna ) knjiga grada Broda sacuvana u arhivskom fondu Vojnog komuniteta Brod biljdi stanje kucevlasnika poslije 1802. Upisana su 343 posjednika zemlje koji su ujedno bili i kucevlasnici dok je obitelji nastanjenih u gradu moralo biti znatno visejer postoje zasebne gruntovne knjige s evidencijom zemljoposjednika bez svojih kuca a bilo je i zitelja samo s kucom bez zemljisnog posjeda ili bez vlastite kuce. 67 Statisticki opis Brodske pukovnije iz treceg desetljeca 19. st. sacuvan u Kartografskoj zbirci ratnog arhiva u Becu daje o samom vojnom komunitetu Brod vrlo malo podataka ali dovoljno da bi se shvatilo kako je njegova uloga i tada bila prvenstveno trgovacka. Spominje se da je imao solni ured iz kojeg je sol ponekad prodavana i na osmanskom podrucje, da je na sajmistu tzv. skeli imao umjesto skele male cinkle i karablje za prijevoz preko Save a da se trgovalo rogatom stokom , kopitarima, svinjama, rakijom, zitaricama, prehrambenim proizvodima, kozom i pamukom iz Turske, a katkad i drvom za lozenje. 68 Iako bi se moglo pretpostaviti da su gradani grada Broda dosta koristi imali i od podmirivanja potreba brojne vojne posade tvrdave i trgovanja s vojskom i vojnim casnicima to nije tako . Zivot tvrdave bio je tako organiziran da je ona imala vlastito snabdijevanje, na primjer, pecenje kruha, nabavu brasna i mesa iz unutrasnjosti Monarhije i sl. Brodani su jedino otkuplj ivali pravo na kosnju trave, brijanje i sisanje, te odrzavanje metalnih predmeta za koje su se poslove morali natjecati na licitacijama. Da su cijene koje je nudila vojska bile vrlo niske svjedoci Cinjenica da se mnogo puta nije nitko javio na licitaciji ili bi kasnije odustao. Navedeni odnos gradana Vojnog komuniteta Brod i tvrdave istrazio je dr. D. Matanovic i zakljucio da je jedina konstanta u tom odnosu ÂŤ odredeno pokazivanje moci zapovjednistva tvrdave u odredenju velicine esplanadnog podrucja oko tvrdave i stalna obveza stanovnika komuniteta da pripomazu izgradnju i odrzavanje tvrdave.Âť 69 Zivot grada izmedu 1862. i 1871. bio je ustrojen prema pravnoj normi pod nazivom Opcinski zakon, gradski red i zemaljski opCinski red, objavljenoj u Becu l.svibnja 1862. 70 Upravu Komuniteta cinio je u to vrijeme Gradski magistrat kao opcinska uprava i Opcinsko vijece kao predstavnicko tijelo opcine. Tematika izlozbe ne dopusta da se detaljnije analizira ustroj gradske uprave vee je zanimljivo tek spomenuti da su pasivno biracko pravo za izbor 67 HR-DASB-87, inv. br. 583-586. Orban Kljajic Mica i Josip Kljaj ic, Statisticki opis Brodske puko vnij e iz treceg desetljeca 19. stoljeca, Scrinia slavonica:Godisnjak podruzni ce za 68 povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za pov ijest ( dalj e: Scrinia slavonca ... ), br.3 (2003 .), str. 597 . 69 Matanovic Damir, Tvrdava Brad i voj ni komunitet Brad na Savi kao paradi gma odnosa vojnika i civila u Yojn oj krajini , Po vijcsn i prilozi, Zagreb, 2002.str.20 I. 70 Buczynski A. Gradovi Voj ne krajine . . . ,k nj. l. str.1 86.

125


opCinskih vijecnika imali : <<Umirovljeni casnici, drzavni cinovnici, vojno osoblje i casnici koji su napustili vojnu sluzbu, zadrzavajuci cin, gradani, pocasni gradani, te clanovi opcine koji su barem jednu godinu imali nekretnine na podrucju opcine, samostalno zaposlenje iii prihode od imovine, za koju su placali najmanje 5 for. poreza godisnje. Biracko pravo uzivale su i one osobe koje su bile vlasnici iii dozivotni korisnici nekretnina na podrucju opcine, kao i osobe s vlastitim poduzecima koja su se nalazila u opcini , zbog kojih su tamo placali poreze iii kojima se sjediste poslovanja nalazilo u opCini. Pravo glasa nisu imale zene, siromasi koji su dobivali potporu, zlocinci pa cak i samo osumnjiceni , te osobe pod starateljstvom.Âť 71 Aktivno biracko pravo, t.j . pravo da budu birani za opCinske vijecnike imali su samo ÂŤmuskarci u dobi od najmanje 30 godina, koji su slobodno raspolagali vlastitom imovinom, i vee tri godine za redom placali neposredni porez. Od izbora su osim osoba bez prava glasa, bili iskljuceni djelatni i umirovljeni vojnici , vojni sluzbenici , dr:Zavni cinovnici, te djelatni i placeni opcinski sluzbenici i sluznici.Âť 72 Osobe s birackim pravom bile su podijeljene, ovisno o visini poreza koji su placale, u tri razreda, od kojih je svaki razred imao svoj biracki popis i birao po trecinu vijecnika. lzabrani kandidati su morali prihvatiti duznost iii bi u protivnom placali opcini 200 for. globe radi nadoknade troskova. Mandat vijecnika trajao je sest god ina ali se svake trece godine raspustala polovica vijecnika i birali su se novi radi osiguravanja kontinuiteta rada Vijeca. Za ilustraciju izbomog sustava koji je polazio prvenstveno od imovinskog stanja gradanina i ustroja gradske uprave donosimo faksimil biljeske nastale nakon provedenih 71 72

lsto, str. 187. Is to str.l87.

126


izbora za Opcinsko vijece grada Broda 10. i 11. listopada 1864. 73 Opcinsko je vijece biralo nekoliko svojih clanova u Magistrat kao svoje zastupnike. OpCinski vijecnici i zastupnici u Magistratu obavljali su svoju duznost potpuno besplatno. Gradsko vijece u navedenom razdoblju imalo je zajedno s magistratom «savjetodavno i izvrsno pravo na koristenje, otudenje itd. opcinske imovine, racunovodstvo komuniteta, vezano uz prihode, rashode, place sluzbenika, stvaranje samostalnih opcinskih, sirotinjskih, bolnickih i drugih zaklada, davanje u zakup, zajmove. Vijece je osim toga imalo pravo, u dogovoru s magistratom, postavljati sposobne muskarce koji su uzivali javno povjerenje za provjeravanje predracuna i racuna neovisne opcinske imovine, · za pomaganje magistratu provjerenog ispitivanja komunitetskog proventa, za kontrolu opcinskih ustanova, za izvodenje odredenih ( pothvata, za ispitivanje djelotvomosti zadaca koje su bile povjerene ' ><! ~f'1",;m/t _l..--;vijecu.»74 Buduci da se velika vecina unutrasnjih opcinskih i javnih poslova odvijala samo uz suglasnost Gradskog vijeca njegovi zapisnici, kao i tzv. referati, predstavljaju vrlo bitan izvor za ~',7~.. _./. ~ '~'"' '1/"""" istrazivanje gospodarske povijesti grada. Radi efikasnijeg rjesavanja ;-,-,:;,,_,./, /'"//>'•';:-" ' ;.,v.""";;/; predmeta Opcinsko je vijece biralo svoje odbore od 4-6 clanova /( d'tNV y;w'M•? I ,fit// <.f,,;;,r,r-cyf'¥. t'/t"t'.l~'~'~" . d ~ .. koji su se sastajali svakih osam dana a po potrebi i cesce i rjesavali ~-··.-t; ;,_. /t'r/,·"'"' /,r L-'f' 7-rY-'!1-'l' ~'t'"~;~,.,.... ,.:.y""''-'·"'/.;1' ,("'r.to•,'('npitanja koja su im povjerena. Postojala su tri stalna odbora: politicko lt,;rfrolt';/'" ,rf/h ,y;.~(."""/,' '.!!'"'"'-;Yi",.t'/ uT 1 ;,. - upravni , gospodarski i pravosudni. Ovom prilikom nas posebno ..?'~!.z/.•• l!f.J,.. rA•d'u/,-j'/1' /"u/t'c .-..7 . t ,~~'ttr;~., , . , ""/ / ..tdr,. ,;.t"/,' , ;rr .rY1.fi.-,;,h;._,.: , /~~r'lN, /?c,-//rr ..~l'f" zanima rad Gospodarskog odbora. U arhivskom fondu Vojni /<' ,-,',/,t('c//0./,',l' ,~ffo·ff· -?tf/ JC' ,/. '" komunitet Brod sacuvani su zapisnici toga Odbora iz razdoblja ,-/1'"",/;- u.4"ry'.n7"" rr/r?rl"'-1-<-r /t'/Y/Nt'/~ 1862.-1881. 75 kao i brojni referati o raznim predmetima/ 6 te spisi

-J""'

/l

,/r"<f'

l

/

/"'7"''~

c:Y.rlt'U<' ·

....

1

N/,i-yutr

/""

.

73 74 75 76 uvcziva ni

_.K, t / d

/17('

,r'd/,'

//fv

U('t'/t't'

r)/

//(I

£'

i' YV('

_

HR-DASB-87 , inv. br. 19. Buczynski A. , Gradovi Yojne krajinc . . . , knj.l. , str.J88. HR-DASB-87, inv. br. 19. Rcfcrat ima su sc naziva li pismcni izvjcstaji odbora koji su se slali C.kr. zcma lj skom vojnom zapovjcdn istvu na rcviziju a po povratku su ccs to u knjigc.

127


iz razdobUa 1814. - 1887.77 Clanovi Gospodarskog odbora u navedenom razdoblju bili su: Jakov D 'Elia, Janko Marac, Stjepan Skalica, Andrija Torqat Brlic i Joco Popovic kojega je cesce zamjenjivao lvo (lvsa) Muravic. Iz navedenih zapisnika saznajemo poraznu cinjenicu da je gradski proracun 1862.g. iznosio samo 2437 forinti i 75 «xr» (krajcara). 78 Dio dokumentacije Vojnog komuniteta Brod odnosi se na opcu gospodarsku politiku i gospodarske prilike u Vojnoj krajini ( razna cirkulama pisma, obavijesti, naredbe)ali mnogo vise govori o gospodarstvu na gradskom podrucju. Osobito su brojni spisi o obrtima i obrtnickim cehovima ( zahtjevi i odobrenja, iii odbijenice, za izdavanje obrtnica, evidencije obrtnika i njihovih naucnika i pomocnika, prijave zbog krsenja obrtnickih i taksenih propisa, rjesavanje molbi za priznanje majstorskih prava uz prethodno misljenje obrtnickog ceha, upute za sudjelovanja na izlozbama u Mtinchenu 1854., Zagrebu 1864., Becu 1866. i 1873., Parizu 1867., razne obavijesti, naputci , dopisi i sl.) o trgovini ( o trgovanju s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i drugim zemljama, o trgovackim sporovima, rjesavanju molbi za otvaranje trgovackih radnji i dr.), o ugostiteljstvu (izdavanje dozvola za tocenje alkoholnih pica osobno iii u zakupu, za ostale ugostiteljske poslove, ubiranje pristojbi za navedene poslove, razne evidencije medu kojima i popis gostionica na podrucju opCine Brod ), rudarstvu (razna korespondencija, odobrenja za eksploataciju i sl.), radu Ureda za cijene ( evidencije kretanja cijena prehrambenih proizvoda, limitiranje cijena i izmjene cijena na zahtjev obrtnika i trgovaca), o statistickim podacima (o stanovnistvu, imovini, radnoj sposobnosti, cijenama i sl.) i dr. Znacajan broj spisa i knjiga odnosi se na financijsko poslovanje Gradskog magistrata, osobito Uprave poreza: 79 provodenje financijskih odluka Gradskog vijeca, evidencije izravnih i neizravnih poreza, zem1jarine, o kupoprodajama opCinskih nekretnina, davanju u zakup i ubiranju zakupnine, uplate i isplate na racun dr:Zavnih zajmova, evidencije placa opcinskih sluzbenika, realizacija sudskih naloga i dr. Unutar financijske dokumentacije nalaze se i spisi o osnivanju prve "Stedione Brod" «Broder Sparkasse» kao prve novcarske ustanove. Brodskaje stedionica konstituirana 4.kolovoza 1871. kojom prilikom je za predsjednika izabran g. Joco Popovic, podpredsjednika Mihajlo Tassovac, za upravitelje: Skender Radosavljevic, Josip Feric, M. Guttmann i Jozo Filipovic, a odbomici su bili: Stevo Popovic, Jak[ob] Bauer, Ant[un] Heintz! , Kosta Pachani, Jos[ip] Kuhn, Mile Lackovic, Ant[un] Muravic, Franjo Prebeg, Dragut[in] Ninkovic, Franjo Holujevic , Mladen

77 78 79

HR-DASB-87, in v. br. 8 1 - 94. HR-DASB-87,inv.br. l9. HR-DASB-87 , inv. br. 222-281 (knj.) i 55-73 (k ut. ).

128


Mihajlovic, Jos[ip] Selak,Ant[un] Bauer mi. i C. Spitzmliller.80 Sacuvan je Statut napisan u o:Zujku a potvrden u Zagrebu 2 L.07.187l.i popis 60 dionicara s ukupnim ulogom od 25 000 f. Najveci ulog od 2000 f. data je Katarina Sajatovic rodena Brlic, a po 1000 f. ulozili su Johann Poppovic, Jacob Bauer i Al eksander Petrovic. U tu kategoriju dokumentacije spadaju i spisi o crkvenim misnim zakladama kojih je 186 L. bilo 6: Johana Lipljanica, Johana Pavica, Bibiana Ozegica, Anne Ballosic, Petra Rothala i Katarine Poldrugac, i zakladama zavjestanih zupnoj crkvi Svetog Stjepana, kao, na primj er, zakladi rkt. :Zupnika Laurenca Olive koju je on ostavio prij e smrti opcini u iznosu od 2748 f. , zakladi Matije Magdica u korist brodske sirotinje, o ostalim polozima i legatima, o bolnickom fondu , o polozima obveznica i privatnog kapitala, o drzavnim zajmovima i sl. Buduci da su se gradani jos uvijek u velikom broju bavili ratarstvom, iii sami, iii su kao zemljoposjednici davali zemlju na obradu najamnicima, fond sadrii i veliki broj spisa o ratarstvu ( obradi zemlje, sjetvi, zetvi , stanju usjeva i povrtlarstva, sudjelovanju na gospodarskim izlozbama i sl. , ), vinogradarstvu ( naputci nadleznih vlasti , izvjestaji o stanju vinograda i sl.), sumarstvu ( propisi 0 zastiti i cuvanju suma, koristenju drva za ogrjev, zakupu prava na pobiranje siske i zira i sl.) , stocarstvu ( svinjogojstvu, konjogojstvu, propisima o drianju bikova, o marvinskim sajmovima i dr.) , pcelarstvu ( naputci i izvjestaji), svilarstvu (naputci o gajenju svilene 80

Isto, inv. br. 70.

129


bube,

postupku s cahurama i sl.). D Za upoznavanje s cjelokupnim gospodarskim uvjetima poslovanja tijekom 19. st. znacajni su i podaci o ddavnim monopolima i nadzoru nad proizvodnjom i prodajom piva, nad proizvodnjom U Brodu na Savi. rakije i drugih alkoholnih pica, na sadnju, otkup i fran~a Jo!i~a Ulila ~r. o KM !r~1~e aKve. prodaju duhana, na trgovinu solju, na naplacivanje maltarine na erarskim (drzavnim ) cestama i P. n. mostovnim prijelazima, nad bazdarenjem utega i lls\obOd)Ujem SC <I"<Otltl rntn)ll lnojlh CiJCOJCnlh m"\lcrip o .>sla'ngco p n Op• onsl'" no n>0Jll drugih mjera, nad radom carinamice i dr. KAZANDZIJSKU RADIONU Jos uvijek najcvrsci temelj gospodarstva je U iSlOj lzrOdjUjem o svogd o imam not sklndiStll gOIOVIh koznna rakmskih 110)110\'IJC i 11B.m'l'.'nt1C !.;onsln.JkCiJC. kao 1 snh ostolih pr!!dmctn, kojc l1 struku kn:mdttjsktl 7.as,jct3Jt.: Obrtnicka prOiZVOdnja i trgovina. Stare rokmskc kozo11c proopro,·ljam po sadonJim nov"n f"'"''"';olnom oc!ccdono1a. Poprn\'ljl\ln prsl.:nlicc (Spnzc) Ui:. garnnciju, S\'C pn UIT\jtTCnlm h:upujcm Stan Proizvodnj a ( «varenj e») i prodaj a alkoholnih hnkor. mc>~ng. knlaj, rem), nlni10, cinkplch. svc P" 11aj\-l;tln ,]""' -'ienn·n,o ;-.:, uJto•.' ohnV\jOm orz· ,,,, pica i duhana bila je oduvijek vrlo rentabilna tako ;;u ros'"'""J"" Dimitrije PopoYi(·. kazaudzija. da i u Brodu krajem 18. st. nalazimo obitelj pivara ~ Gruicica, kao posjednika najskuplje zidane kuce. Zatim se pivom bavio Georg Popovic ciji su dnevni zapisi o placenom porezu sacuvani iz 1856. Proizvodnja i prodaja ovih proizvoda predstavljalaje drzavni monopol, te je podlijegala strogom nadzoru, a cijene su bile maksimirane. Brojni propisi i naputci vlasti o proizvodnji i prodaji sacuvani su u arhivskim fondovima: Vojni komunitet Brod, Gradsko poglavarstvo Brod na Savi i Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod. 81 Prvi sacuvani naputak 0 mjerama opreza kod proizvodnje piva sacuvan je iz 1833. a Magistrat Vojnog komuniteta Brod primio ga je od Generalkomande iz Petrovaradina. Veci broj spisa odnosi se na izvjestaje o trosarini na pivo, tocenju piva i sl. God. 1865. Gradsko pog1avarstvo Broda raspitivalo se da li sui u drugim gradovima maksimirane cijene piva, te se u odgovoru Gradskog magistrata Osijeka objasnjava «da gradu Osieku pripada polag osloboditeljne diplome od god. 1809. regalno pravo izkljuCivog varenja piva u okrugu gradskom, koje grad sada tako izvrsava, daje obzirom na obrtnicki red od 20.prosinca 1859. svakom slobodno na dobivenu koncesiju pivo variti no da imade za svaki akov piva u ime pristojbe I f 20 kr gradsku blagajnu ili doticnom najamniku placati isto tako da je i uvoz svakomu slobodan uz 0

Kazandiiiska radion11

Dimitrije Popovica,

b:~krenih

pcrono~pornc

I ,,._, '

81

CiJ~.?n4ma.

,0,

rr-

HR-DASB-87, inv. br. 71,

130


placanje napomenute pristojbe, docim limitacija za pivo ne obstoji.» 82 Medu prve manufaktume prozvodnje spadale sui pecare. Generalkomanda, a kasnije C.kr. glavno zapovjednictvo u Zagrebu kao krajiska zemaljska upravna oblast, svojim su okruznicama svake godine utvrdivali uvjete proizvodnje i prodaje monopolnih p~oizvoda. Tako iz Okruznice o pecenju rakije u godini 1874. saznajemo da su krajiski zitelji bili oslobodeni placanja poreza za pecenje rakije za vlastitu porabu ali da su morali prijaviti se «doticnomu odjelu carinarske i porezne straze najkasnje do 10. kolovoza t.g. u svrhu da im se doticna (dozvola op.a.) podieliti uzmogne» , vode odjela iii postaje bile su duzne da «najdulje do konca mjeseca rujna t.g. podnesu izkaz, navedsi u njem obcinu po obcinu uz oznaku broja strankah, komovne mnozine i rakijske kolicine, sto se bez poreza izpeci izvoli».83 Dokumentacija iz razdoblja 1847.-1868. sadrzi popise onih koji su u gradu Brodu imali prijavljene pecarske kazane( 1847. njih 22-oje a 1853 . 37-ero ), evidencije zaliha rakije kod pojedinih proizvodaca, zabiljeske o nadzoru nad pogonima koji su radili na obrtnicki nacin , propise o naplati trosarine kao i o oporezivanju raznih sirovina, postupcima protiv raznih prekrsitelja i dr. 84 Godine 1873 u Brodu su djelovale: jedna pivovara, dvije ciglane i dvije pecare. 85 Polozaj i ustroj grada Broda ponovno se bitnije izmijenio 1871. kada je donesen Zakon o ustrojnih uredbah gradskih i seoskih obcinah u vojnoj Krajini kojim dotadasnje «vojno-krajiske opcine Petrinja, Kostajnica, Belovar, Ivanic - tvrdjava, Brod, Zemun, Karlovac, Petrovaradin, Pancevo i Bielacrkva, pustajuc dosadasnje nazive, podizu se na «gradove»». Uz ovaj zakon izdanje i novi gradski red dokje dotadanji gradski i seoski red stavljenizvan snage. 86 A. Buczynski objasnjava da suprema prijasnjem Zakonu «vojni komuniteti predstavljali gradove, ali prema onom sto je u ovom clanku izreceno vojni komuniteti , odnosno vojne opcine nisu jednaki gradovima, nego imaju nizi status od njih.» 87 Ove nove zakonske odredbe znacile su izvjesnu demokratizaciju upravljanja gradomjer je od tada Gradsko poglavarstvo ( magistrat) postalo odgovomo Gradskom vijecu koje je do tada bilo samo savjetodavno tijelo. Od tada se «Djelovanje gradskoga poglavarstva proteze ( ... ) na izvrsivanje valjano stvorenih zakljucakah gradskoga vieca i na posredovanje 82 83 84 85 86 87

Isto. HR-DASB-87, in v. br. 7 1. lsto. Kovacevic Ivan. Radnicki pokret u Slavonskom Brodu 1873 .-1914., Slavonski Brod 1976, str 36. (dalje: Kovacev ic L n. dj.) lsto,str.l90 . Isto, str.1 90.- 191 .

131


poslovanja medju njim i oblastmiÂť.88 Iako je to znacilo izvjesno oslobadanje od potpune vojne kontrole gradska ., z B do ja uprava je jos uvijek podlijegala kontroli Generalkomande. Tako je, na primjer, Gradsko vijece odlucivalo o opcinskoj imovini , njezinoj prodaji , zalaganju, podjeli davanja u zakup i sl. ali samo do 5000 for. ito samo unutar granica godi snjeg proracuna. Za sve troskove koji bi prelazili planirani iznos morala se traziti privola Glavnog zapovjednictva.89 Upravnom osamostaljivanju grada uvelike je doprinosila ekonomska snaga njegovog gradanstva, osobito obrtnika (koj ih je po Registru obrtnika iz 1877. bi lo 223 ) i trgovaca ( kojih je po Registru trgovaca iz 1878 . bilo 78 .)90 Medutim, Brod se tek tih godina, nakon izgradnje zeljeznice i mosta za Bosnu, pocinje doista intenzivnije gospodarski razvijati jer izlazi iz dj elomicne prometne izo liranosti ( obzirom na dotadasnju izgradnju zeljeznica u Austro-Ugarskoj monarhiji) i prestaj e biti pograni cno, prvenstveno voj no uporiste. 1878. otvorena je pruga Dalj - Brod ali je gospodarstvo grada Broda na Sav i pretrpj elo znatnu stetu jer je pruga normalnog kolosjeka zavrsavala u Bosanskom Brodu tako da se cjelokupni pretovar robe na vago ne uskotrac ne bosanske pruge odvijao tamo. 0 navedenom poletu gospodarstva svjedoci najbolje nagli porast broj a zite lj a. Dok j e grad Brod 1869 . imao 3380 zitelja, 1910.taj broj se popeo na 9142 .91 Broj obrtnika i trgovaca, kao i njihova ekonom ska moe, znacaj no su porasli. Svoje interese zastupali su putem Trgovacko - obrtnicke komore u Sisku do 1876., a kasnij e putem Trgovacko obrtnicke komore u Osijeku . Brodske je obrtnike 1881 . u Obrtni ckom odjelu Komore zastupao Mato Piskori c, a trgovce u 88 lsto. 89 lsto, str. 192. 90 MBP - Khz-br. 1248( Reg istar Obrtnika i trgovaca . Vidi CD u pril ogu Kata loga.) 91 Karaman Igor, Razv itak industrij skc pri vrede, prometa i novca rstva u Slavoniji u doba nagodbcnog sustava ( !868.-!918.), Privreda i drustvo Hrvatske u 19 . st. , Zagreb, 1972 ., str.l 8 l. Vidi i: Karaman l. Pozega u srcu Slavo nije studije iz gospodarske i d ru stvcne povijcsti XV III -XX st.), Jastrcbarsko. ! 997.,poglav lje 6.U loga posavske Voj ne krajine u gos podarsko m razv itku S lavo nije od revo lucijc 1848./ 1849. do razvojacenja.

J32


Trgovackom odjeluAieksa Radosavljevic. 9 ~ Medutim , u to vrijeme, do 1881. ,tj. do razvojacenja Vojne krajine i njezinog potpunog upravno-politickog sjedinjenja s civilnom Hrvatskom , razjedinjenost upravnog i gospodarskog prostora Slavonije, kao i cijele Hrvatske, usporavala je njezin gospodarski razvoj. Jos nema velikog kapitala koji bi ulagao u ve lika manufaktuma i industrijska poduzeca vee se prve male manufakture bave preradom zitarica u vodenicama i prvim pamim mlinovima, te proizvodnjom piva, rakije i vina kao i buradi koja je bila potrebna za tu proizvodnju. Proizvodilo se vrlo malo za izvoz, a najvise za potrebe:Ziteljagrada i bl izeokolice. Unatoc tome grad je tih godina osloboden vojnih stega, poceo vidljivo napredovati. Osobito se to osjecalo po graditeljskoj aktivnosti jer nicu prve katnice koncentrirane oko Malog i Velikog trga koji sad dobivaju zajednicki naziv Jelacic platz. 93 Gradevinsku djelatnost pratio je i razvitak graditeljskog poduzetnistva kao i razvitak ciglana. Nakon malih ciglana majstora ciglara naseljenih u Mucvanjskom sokaku, pojavljuju se velike, poput Toffolinijeve, osnovane 1875. i, nesto kasnije, Marac - Cviiceve, osnovane 1894. Ciglana Toffolini proizvodila je 1875. 400 000 kom. cigli . 92 93

Trgovacko-ob11nicka Kom ora za Slavoniju: u prvih pcdeset god ina njcnoga opstanka 1853.- 1903., I dio, Osijek, 1904., strana II 0. Schwendcmann Uzelac Stribor, Glavni gradski trg u Brodu. Slavonski Brod, 2005.

133


2. Razdoblje od 1881. do 1918. Uklanjanje granice te uspostavljanje rnostovne i zeljeznicke prometne veze s Bosnom otvorili su daleko vece mogucnosti za razvoj trgovine, ugostiteljstva i manufaktumo-industrijske proizvodnje. Bosna je bila neiscrpan izvor sirovina, osobito drveta i ugljena, te su velike tvrtke, poput tvrtke Morpurgo i Parento, kasnije S. Eichorn, preko Broda izvozile drvo na tdiste sirom Austro - Ugarske. U Brodu su imali velika skladista, te su gradu placali ldarinu. Blizina jeftine sirovine iz Bosne, te iz slavonskih suma bila je uskoro, pocetkom 20. st., poticaj stranom kapitalu da osnuje u Brodu na Savi i dvije velike tvomice: 1904. Slavoniju kao tvomicu pokucstva i kasnije rezaonicu i Slavex (ÂŤSalavonische Exploatation). Razvoju drvne industrije pogodovala je i blizina Ral> nerije nafte u Bosanskom Brodu. Tijekom cijelog 19. st., te jos i pocetkom 20 st., do pojave vecih industrijskih poduzeca, kicmu gospodarstva cini ipak sitna obrtnicka i kasnije manufaktuma proizvodnja, bazirana na preradi ratarskih proizvoda: zitarica u miinovima i voca u pecarama. Obzirom na bogatstvo sirovina onaje imala dobre mogucnosti i vjerojatno bi napredovala mnogo vise da je Brod imao bolju prometnu povezanost s ostalim dijelovima Monarhije. U svome dopisu Hrvatskoj dvorskoj kancelariji u Becu Viroviticka se zupanija zalila 1862., ocjenjujuci da i siromasne pokrajine uz dobre prometnice mogu postati bogate, ada nasa domovina ÂŤ Po svojoj plodnosti i po svojim proizvodima takrna se sa prvim zemljama austrijanske ddave, a po svojim prometnim obciiima spada medu posliednje. Ceste su joj tako zloceste, da je obzimu po nekoliko miesecih skoro svaki promet nemogucan; najglavnije ceste, kao sto su iz Osieka u Zagreb, iz Osieka u Brod - savez Dravom i Savom iz Osieka u Vukovar - savez medu Dravom i Dunavom - samo su miestimice gotove.Âť 94 UkazujuCi na potrebu prometnog povezivanja Broda s ostatkam zemlje Brodska opCina se, nakon rasprave na Gradskom vijecu, 1862. obracala Hrvatskom banu Sokcevicu, 95 medutim, bez rezultata. Tek 22.studenog 1878. Brodje dobio zeljeznicki spoj s Daljem i Vinkovcima i 1879. izgradnjom mosta is Bosanskim Brodom tako daje u narednorn razdoblju njegov prometni znacaj ponovno porastao. Od 3.398 zitelja u gradu Brodu 1871. broj je narastao do 1890. vee na 4938, a 1900 cak na 6539.God. 1890. poljoprivredorn se bavi lo 870 iii 17,62% zitelja, zanatima i industrijom 1768 iii 35,78 %, prometom 1030 iii 20,85 %, 94 95

Stulli Bernard, Prijedlozi i projekti zeljeznickih pruga u Hrvatskoj 1825.-1863 ., Zagreb, 1975.,str.134 . Stulli , B. n.dj. str.l85-189.

134


nadnicara i kucne sluzincadi bilo je 283 iii 5, 73 %i ostalim zanimanjima se bavilo 987 iii 20,01 %. 96 U to je vrijeme u Brodu djelovala jedna pivovara koja je proizvodila 1300 hl piva, ali je 1894. obustavila proizvodnju. God. 1880. osnovan je i veliki paromlin «Merkadic i Tasovac» cija se proizvodnja kretala do 50 000 mtc taka da je bio jedina tvrtka iz Broda koja je o·svojila priznanje ( «Pocastnu diplomu za brasno») na Gospodarsko - sumarskoj te gospodarsko - obrtnoj izlozbi u Osijeku 1889. U Brodu (1896.) imaju svoja skladista velike drvno- industrijske tvrtke: «Morpurgo i Parente)>, te Gafneki iz Trsta, S. Wolfner iz Budimpeste i A. Berger iz Zagreba. God. 1898. djeluju pi lane S.Miiller i Riecko dionicko drustvo, a 1899. osnovana je «Pama pilana za izradu liesa»d.d., kasnije nazvana «Slaveks»d.d. u vlasnistvu austrijskog i madarskog kapitala sto je bio pocetak prave industrijske proizvodnje. Od ostalih proizvodnih poduzeca u to vrijeme (1896.) u Brodu djeluje: jedna tvomica za preradu voca, dvije ciglane, dvije pecare (S.Koppa i C. A. Pachanya), jedna pivovara (Scheinera), a 1898. tvomica soda vade (F.Kruseca), pecara D. Radosavljevica i pilana S. Miillera a pivovara Scheinera dolazi u vlasnistvo brace Dombovi6. 97 Medu znacajnije tvrtke toga vremena moze se ubrojiti i t.iskara i knjigoveznica Hinka Schulmana. Vecina brodskih gradanskih obitelji imala je vinograde u Brodskom brdu koje su im obradivali vinciliri taka da su proizvodili i znacajne viskove vina. Da bi ga mogli plasirati na trziste osnovali su 1900. Udrugu brodskih vinogradara koja se oslanjala u poslovanju na najjacu u Brodu Hrvatsku eskomptnu i mjenjacnu banku. Razdoblje od 1881. do 1910. vecina povjesnicara ocjenjuje zlatnim dobom razvoja grada. Bogatstvo njegovih trgoyaca, ugostitelja i obrtnika dolazi do izrazaja u podizanju prekrasnih palaca u centru oko glavnog gradskog trga, 98 ali 96 Kovacevic Ivan, Radnicki pokret u Slavonskom Brodu 1873.-1914., Slavonski Brod,1976., str.36(podaci prema M. Zoricic, Ziteljstvo Kralj. Hrv. i Slav. po zvanju i zanimanju , Rad JAZU,knj.CXXV,std 79) 97 Kovacevic I. n.dj.str.33. 98 Schwendwmann Uzelac Stribor, Glavni gradski trg u Brodu, Slavonski Brod, 2005.

135


BRODSKA

Osnovana god. 1926. StarCe\>\Ceva ul. 67 lnle rurb. telefon 13

I

INOGRADIRSKA ZADRUGA Preporuillie za Boiit i Novu Godinu svoie garantirano iisto i naravno vi no

RIZLING, SKADARKU I RUZICU

I.

~

Prodaia vina i bermeta vrii se u kolifinama od 5 lilara na viie sa do- ) stavom u kuiu. )-

(UENE ·UMJERENE!

i.kljuCivi proi:r.vod Clanova 1adruge.

Naroiito preporuiuie svoi

pravi na groidiu ..Muska! Hamburg" pravtieni

BERMEl (Pelin kov ad

tada vee i u tzv. Sirokoj ulici (danas Ulica Kralja P. Kresimira IV.) Pocetkom 20. st. polako stagniraju ugledne brodske tvrtke poput mlina i pivare David Dombovits i sinovi. Nakon smrti sina Martina 1908. i velikog pozara u pivovari , Tvrtka Dombovic se uglavnom bavila trgovanjem zemljistem, ali je ipak na kratko obnovila proizvodnju 1928. Kada je ponovno pretrpjela pozar, napusta proizvodnju a zgrade pivare sluze kao skladiste Sarajevske pivare. 99 God . 1910. izgoriojei veliki paromlin tvrtke Merkadic koji se nalazio na mjestu danasnje «Vatrenke», C.A. Pachani prepustio je svoju pecaru Sandoru Krausu i Kolomanu Bencevicu, a nakon stecaja tvrtke Aleksandra Radosavljevica,

njegovu trgovinu zeljezom preuzimaju Hanza i Furtinger. Bile su to manufaktume tvrtke koje propadaju, u vecini slucajeva, zbog prodora jeftinije industrijske robe tako da se i brodski gospodarstvenici pocinju povezivati sa stranim kapitalom i osnivaju se velika industrijska poduzeca poput pilane «Slavex», U njoj dotadasnji samostalni poduzetnik Sandor Adler (1913.) preuzima mjesto upravnika pilane. Pocetkom stoljeca(l.studenog 1904.) pocmJe raditi i «Slavonija» drustvo na dionice za industriju drva.( «Holzindustrie Actien Geselschaft») kao veliko industrijsko poduzece koje je ubrzo, zbog krize u drvnoj industriji , moralo prosiriti djelatnost na proizvodnju namjestaja, 99

Brodska tribuna br. 50/ 193 I.


fumira i parketa. »Slavonijm> d.d. osnovao je veCinorn krupni strani kapital: Geselschaftskasse Zagreb - Brod, Prva hrvatska stedionica - Zagreb, Oesterreichische Creditanstalt Wr. Bankverein - Bee i Ungarische Allgemeine Creditbank - Budirnpesta. 100 Akcijski kapital tvtike 1912.g. dosegnuo je 600 000 kruna. Nice i veCi broj sitnih industrijskih poduzeca koja su cesto mijenjala vlasnike a neka i propadala, ali je gospodarski gradanstvo jacalo tako da 1907. Brod ima 17 raznih novcarskih zavoda: 4 banke, 2 stedionice i 11 zadruga s 2 280 307,56 kruna kapitala. 101 Najjaca u Brodu na Savi je Hrvatska eskomptna i rnjenjacna banka d.d. ali u njoj znatan udio ima Austro - ugarska banka iz Beca i Ustredni banka ceskyh sporitelen iz Praga 102 , zatim Srpska kreditna bank:a d.d. 103 kojaje osnovana Brodsko stedno i pripomocno drustvo kao zadruga u Brodu n. S. 1904.,Komercijalna banka d.d. osnovana 1906. s najveCirn uloz;ima zidovskog kapitala, Podruznica Prve hrvatske stedionice u Brodu na Sa vi , 104 te zadruge: Brodsko stedno i pripomocno drustvo kao zadruga u Brodu n.S. , 105 Stedna i pripomocna zadruga u Brodu nasega zavoda zakazana je za 11. veljace 1912. u 3 sata poslije podne na Sav , 106 Brodska stedionica, 107 i·dr. u zavodskim prosto rijama, a u pomanjkan ju prostora obdrzavati ce se u Prvi svjetski rat zaustavio je dvorani »Kasine«. za neko vrijeme napredak gospodarstva zbog Ako ko ji clan pomutn jo m nij e dobio poziv, ovime se pozivlje. nedostatka radne snage koja je mobilizirana, poremecenih trgovackih veza, limitiranih Ravnatelj stvo. cijena, humanitamih djelovanja na polju zbrinjavanja izbjeglica iz Bosne, ranjenih bolesnih i.sl.

Glavna skupstina

100 I0 I 102 103 104 I 05 I 06 107

Kovacevic 1. , n.dj . str. l3 3. lsto.str.1 35. lsto. Posavska Hrvatska br. 50/ 19 17. lsto br. 7/ 19 12 . Posavska Hrvatska br.6119 12. Posavska hrvatska br. 48/1894. lsto, br. 7/ 1897.

137


3. Razdoblje od 1919. do 1941. Uz vee prij e razvijene obrte pocetkom 20. st., razvijaju se i novi poput radnji za popravljanje dinamo strojeva, elektromotora, elektricnih svjetiljki i sl. (Karl Pittamitz) 108 God. 1900.osnovanaj e proizvodnja sapunaA. Barca, kasnije Dure Barca, na bazi iskoristavanja bogate sirovinske baze iz okolnih klaonica s godisnjom proizvodnjom od 4000-5000 kg sapuna. Kojaje radila do 1930., Josip Adler je razvio 1912.g. tvornicu pjenice ( kvasca) i lastila 109 kojaje dobila zlatnu nagradu u Parizu, 1921. Teufel je podigao tvornicu suhomesnate robe koja je, medutim, ubrzo propala zbog konkurencUe Gavrilovica, nasuprot zeljeznicke stanice radio je: zvijezda mlin au Strossmayerovoj ulici , Janje mlin, na Vijusu je izgraden veliki ribnjak itd. Djeluje Zanatska kreditna zadruga za grad i srez brodski u Slav. Brodu, Centralna banka za trgovinu, obrt i industriju d.d . Zagreb: Podruznica: Brod n.S. 110 i dr. Pocetkom 20. st. Nestaju neki stari obrti a nastaju novi . Razvojem prometnih veza i vece slobode trgovanja manufakturni i industrijski proizvodi potiskuju obrtnicki rucni rad (agresivno reklamiranje Batine obuce putem brodskog tiska najbolje to ilustrira). Veci broj trgovaca kupuje na veliko i posreduje u trgovini osobito ratarskih proizvoda. Tako «Agenturni komisionalni» posao ima tvrtka Medic & Zmiric koja je kupovala i prodavala «zivotne namirnice» i I 08 109 II 0

Posavska Hrvatska br. 1/ 19 12. Rubie lvo, S lavonski i Bosa nski Brod: Studija o ekonomsko-geografskoj strukturi grada i okoline, Slavonski Brod. 1953, str 40 Posavska Hrvatska br. 1/ 19 12 .. Brodske nov in e br. 35/ 1924.

138


utemetJ.

g. 19oo.

~rva Hmn~Ka utematJ. g. 19oo.

tvornira Kvma uHrono na ~avi. Z ;~

l:!agdar.e molim narucbe

sto prije

,_- obaviti. , . .

P. n. Cast mije objaviti da sam svoju

TVORNICU KVASCA sa najn ovijim teh nickim pomocnim strojevima uredio. te da proizvadjam samo cist ~piritni i plvski lc1esJc bez ikalcovih s!ranih dodataka. Uslijed naredbe bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 2. studenoga 1911. zabranJuje sc najstrozije prodavati mje~anu pjenlcu (kvasac) pod glot>om oc1 500 kruna i zntvorom od I' <lana, te doz voljcno jedi no cl stu ~plritnu pjcnicu (kvasac) I clst pivskl kva s, bez primjese u promet stavl j ati pocamsi od 20. sljecnJ a 1912. Nudjam Vam moj najbolji priznati 1-a zajamctno

cisti spiritni kvasac po I K 12 til, 1-a zajamceni pivski kvasac po 72 filira po k ilogramu. Kod narucbe od 4 klgr. dalje franleo po~ Iarina.

I Ill 112 113 114 liS 116 I I7 11 8 119

Pivski kvasac se samo u promct slavlja u r.lmskim mje.secima i to poeam

I

rakiju i posredovala u svim trgovackim poslovima, 111 Tvrtka Ljubicic i Weinzler prodavala je i kupovala na veliko i malo ÂŤsve vrsti zemaljskih proizvoda, 112 tvrtka C.A. Pachani i sin nasljednik d.d. bavila se proizvodnjom i trgovinom na veliko rakije i vina 11 3 kao i Ante Berkovi6 114 i S. Kop koji je nabavio za pecaru nove stroj eve iz Ceske, ina veliko otkupljivao kom, tvrtka Dombovic i sinovi ima veliki mlin i pivovaru na uglu danasnje Ulice A. Stampara i Ulice J.J .Strossmayera. Najvecu proizvodnju i prodaju raznih vina imala je ipak Brodska vinogradarska zadruga u koju su bili udruzeni manji proizvodaci. 115 U Brodu je radilo i veliko Slavonsko trgovacko drustvo ugljena Kaufmann i drugovi koje je trgovalo ugljenom, 11 6 Tvrtka Ivanic i Vujic proizvodila je i prodavala rublje, te ostalu konfekciju, 117 Rudolf Baric proizvodio je glinene peci i stednjake, 11 8 I t.d. Nakon zavrsetka Prvog svjetskog rata zbog pritiska na strance vlasnici nekih velikih poduzeca kao sto su Slavonija d.d. , Slavex d.d. , ÂŤTvrtka Ugljen i koksÂť i nekih banaka, prenose sjediste svojih tvrtki u Zagreb iako je proizvodnja ostala u Brodu. Veliki broj njih (188 obitelji) prognano je iz Brodajer nisu mogli steci zavicajnost 119 tako da je grad ostao bez dijela afirmiranih gospodarstvenika. U Zagreb preseljava i Hrvatska eskomptna i mjenicna banka koja mijenja naziv

Posavska Hrvatska br. 2, 1919. lsto, br.l / 1920. lsto. br. 34/ 1920. lsto. br.l / 1919 i br. 2/ 19 120. , Brodske novine br. 6/ 1929. Brodske novosti br. 6/ 1929 . lsto br.l/19 19. Brodske novosti br. I 7I 192 I . Brodske novosti br. 6/ 1929. Brodske novine br.l/ 1919.

139


~=r.,.y=== =======~==·::::::::::::::::::::::::::::::::~:::=::::::::::::::::~===== ~

R U 0 0 L p BA R I C

9

u Centralna eskomptna i mjenjacna banka dok u Brodu zadrzava

samo podruznicu . Brodski gospodarstvenici, osobito oni slabiji , U '1 nisu vise u nJ·o i mogli dizati povolJ·ne kredite i nove su im se p E c A Tl 1l J 110 t, I___:_ ~ nRoo "" sAvi auNouucEvA •2 ;, mogucnosti otvorile tek osnivanjem Zanatlijske banke 1929. 1 1 1 , flREPor~ul:A 5,-01 [ ~KLAor:>TE ::: Osiromasenju obrtnika, prema pisanju Brodskih novina , osobito 1 1 '!il -,-,-~1 GJ.J);J:NIIIPEC I URA%N1Mil0 ::: , , , ; ''>'", sriLovrMA. :: je doprinijela financijska politika vlasti koja je nametnula prireze 1 -~--[ j_ i PRELI%IMAM I%GI~i\m<ru tl od 119 %, kasnije cak 500%, a opcinske zaklade, propale tijekom tl i ~TI:f)!\JAKA SA 01\ICNI~I 11.1 I' A· :1 ••t' ~• , .. rata, pretvorene su u ratni zaJ· am tako da se gradski proracun nasao !1\NS PI.OLICM1A. OI'Li\Tll " i~ i+ zrDo\·A KuP,,o:-;,, I ~u:s:-;rc,\. :J u velikim dugovima. Da bi se saniralo stanje 1920.g. uvodi se POPI?AVAK STARIII PECI I ST!c· 'l 111 J _ ; D!\JAKA. KAO , sVE u Tu sT. b progresivni porez, porez na promet i potrosarina. Yelikosrpska fl - • iluKu zAswcAiiJ.:.'i~ PO§:.O\T. ii politika, centralizacija drzave i sve vece gusenje gradanskih tl• """"..,"'"~~o~--·-J ·:. SVC NJ\VI!DP.Nl! POSLOVL t~ , orlA\"LI\}1 u% ~'"'~''zr: cur:Nr.. sloboda utj·ecali su nepovoiJ·no, kako na politicku i nacionalnu, t: . ~ "::::::::::::::::::.::::::::::::::::::::::::::::::::::-:::::::-:::::::::::::::::::::::::::::::::::::.::::::::::-::::::::::::::::::::.:::::::::::::::::::::::::::::• tako i na gospodarsku situaciju. U tom prvom razdoblju poslije Prvog svjetskog rata, do gospodarske krize 1929., obrtnici , koji su jos uvijek bili temelj gospodarstva grada, slabe, a jacaju velika industrijska poduzeca: Slavonija d.d. , Slavex d.d. i tek osnovane Tvornica eternita Ludviga Haceka i, osobito, Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Prema pisanju Brodskih novi na iz 1921. 122 Slavonija d.d. tada zaposljava 850 radnika, u njezinim se pogonima skoluje 40 ucenika preko Hrva tskog Radise, tvornicaje vee raspolagala modernim strojevima za proizvodnju parketa te gaje izvozila u Englesku , Francusku, Spanjolsku, Belgiju i njihove kolonije. Tvornica je imala i svoje pilane u Dugom Selu i Draganicu, a u Becu je proizvodila furnir. God . 1921 . osni vase Prva j ugos Ia venska tvornica vagona, strojeva i mostova. Presudn u u logu u nj ezi nom osn ivanj u imalaje Prva hrvatska stedionica d.d. i njezini dionicari Brodani , osobito Aleksandar Ehennann, nadravnatelj Slavonije d.d. , 123 zatim tvrtke : «Bothe i Ehrman» tvornica pokucstva d.d. u Zagrebu, «Arbon> jugoslavensko d.d . za industriju

'l

b

!

120 12 1 122 123

1J

I

g;

1:1

Kolar Mira, Gospodarski zivo t Broda od 1900 do 1941 ., Zborn ik radova sa Znanstvcnog skupa u Slavonskom Brodu u povodu 750. obljetnice prvoga pi sanog spomcna imcna Broda, Slavonski Brod, 2000.,str. 271. Brodskc novine br. 25 . 29,40/1920. Brodske novine br. 45/ 192 1. «Duro Dakovib>idustrij a sin skih vozila. industrij skih i encrgc tskih postrojenja i celi cnih konstrukcij a. Slavonski Brod, 1971.( dalj e: Duro

140


drva u Zagrebu, Jugoslavenska banka d.d. ( prije Hrvatska zemaljska banka d.d. s centralom u Osijeku i podruznicom u Brodu), Srpsko akcionarsko drustvo ugljena preko Milana Kaufmanna koji je vodio Slavonsko trgovacko drustvo za ugljen u Zagrebu, Tvomica za strojeve i zeljeznicku opremu iz Kistalca kraj Peste, koja je cijela prenesena u Brod a njezin upravitelj Andrija Kiraly postao je direktor tvomice u Brodu, Slavonija d.d. s direktorom Maxom Weinerom, «Danice « d.d. za kemijske proizvode iz Bosanskog Broda, i drugi. Iz faksimila popisa Ravnateljstva i Nadzomog odbora koji se nalazi u Izvjestaju Prve jugoslavenske Tvomice vagona, strojeva i mostova d.d. za upravnu godinu 1922. takoder se moze vidjeti da iz navedenih tvrtki dolaze clanovi uprave jer su oni bili predstavnici vlasnika ulozenog kapitala. 124 Temeljna glavnica tvomice od 50 000 000 kruna bilaje osigurana, te se odmah pristupilo izgradnji tvomice na zemljistu koje je Gradsko poglavarstvo grada Broda svojom odlukom od 4.ozujka 1921.» besplatno ustupilo u posjed i vlasnictvo spomenutoj tvomici» 125 U Pravilima ( Statutu) tvomice koja su odobrena 3.05.1923. dionicka glavnica je povecana na 160 000 000 kruna ili 40 000 000 dinara. U & 5. navedena je svrha drustva: a)gradnja i popravak vagona i Jokomotiva te zeljeznih i mostovnih konstrukcija, nadalje fabrikacija strojeva i · svakovrsnog saobracajnog oruzja i opreme, podizanje i tjeranje industrije, koja je u savezu sa svim navedenim proizvodima: b )preuzimanje izgradnje i opreme zeljeznica, pogon zeljeznica pod vlastitom upravom ili zajedno s drugima; c) osnivanje industrijalnih poduzeca, upravljanje s ovim bilo samostalno, bilo pak zajedno s drugima; d) gradnja kuca na vlastiti i na tudi racun i e) tjeranje svih ovih poslova koji su nabrojeni pod a-d kojima se mogu ovi od a-d nabrojeni poslovi potpomoci» Dakovic ... )str.3 8-3 9. 124 HR-DASB-203 , inv. br. 28a. I 25 lsto, in v. br. 28, spi s br. I 870/18. 03 . I 921.

141


Tvornica je sklopila s drzavom relativno povoljne ugovore tako da je mjesecno proizvodila oko 300 vagona i popravljala oko 200 vagona iako je imala kapacitet za popravak i vise od 400 vagona, mec!utim , ddava je kasnila s isplatama, a 1924. u ljeto drzava nije ni obnovila ugovor. Unatoc tih nepovoljnih uvjeta Tvomica je iste godine poslovala s 5 652 000 dobiti. 126 Poslovodstvo je zakljucilo da mora raditi na modernizaciji proizvodnje , te je zapocelo raditi na projektiranju novih cetveroosovinskih vagona za transport drvenog ugljena. Uz povecanje temeljnog kapitala u suradnji s tvomicom Krupp iz Essena, prelazi na gradnju raznih zeljeznih konstrukcija i na lijevanje zeljeza, uspjesno je dobila veliki posao na izgradnji mosta na Tisi kod Titela i druge poslove. Vee 1925. nastupila je privredna kriza u Kraljevini SHS tako da je cijelo prvo polugodiste tvornica bila bez posla. Takve su situacije bile dosta ceste tako da je na primjer 1931. Tvornica zaposljavala svega 332 radnika. Cijelo mec!uratno razdoblje karakterizira vrlo promjenlji va zaposlenost, te i vrlo razlicite bilance dohotka, zaposlenosti i placanja radnika sto se odrazavalo i na opce politicko i gospodarsko stanje u gradu buduci da je Tvomica zaposljavala izmec!u 1814 radnika, na primjer, u sijecnju 1939. i 1637 u listopadu 1940. 127 Iz Izvjestaja Tvornice vagona za 1937.jasno se vidi daje odnos s drzavnom zeljeznicom bio vrlo los jer je ona, prema pisanju tiska, posjedovala oko 45 000 vagona koji su djelomicno preko 40 godina stari i otprilike 2000 lokomotiva koje su stare prosjecno 23 godine, a ipak od tvornice je tek pred kraj 193 7. g. naruceno samo 10 lokomotiva. Priblizavanjem drugog svjetskog rata situacija se pogorsavala tako da je Tvornica 1939. poslovala s gubitkom nesto vecim od 12 milijuna dinara. Tijekom 1940 i 1941. Stedionica Banovine Hrvatske otkupilaje vecinu dionica Tvornice vagona od inozemne grupe Cis Atlantic corporation New York te su tako hrvatski poduzetnici preuzeli uprav1janje tvomicom. Tridesetih godina 20. st. ponovno se u gradskom zivotu osjeca polet malih obrtnika koji otvaraju sve raznovrsnije usluzne i proizvodne djelatnosti. Tako je 1930. osnovana tvrtka ÂŤTigam za proizvodnju cetaka i tako se dobra razvila da je izvozila svoje proizvode u Austriju i Italiju. 128 Prema Registru obrtnika iz 1932. 129 u gradu Brodu na Savi bi1o je 350 obrtnika. Neki od njih su do 1941. obrt otkazali, ali vecina ihje radila sve do 1945. Od 1932. do 1945. bi1i su upisani u Registar obrtnika:l automehanicar (Muller Dragutin, 8 bacvara ( Eksle Ivan, Predmerski Andrija, Eksle Rudolf, Cecez Dorc!e, Bernvald Ivan, Hofman Alojz i Pracni Vojko), 3 bojadisara ( Etinger Josip, Adler Mavro i Taradi Blaz 126 127 128 129

lsto, lzvjes taj Tvornicc vago na , strojeva i mostova za 1924.g. Duro Dakovic ... , str.84. Rubie lvo, Slavonski i Bosa nski Brod, Slavonski Brod, 1953. HR- DASB- 6, inv br 88. Nazi vi obrta i imena obrtnika zabiljc:Zeni su onako kako su upi sani u Registar.

142


koji je uz to kemijski cistio robu), jedna «bozadzijska i seceraska radnja (Dordevic Mihajlo), 10 bravarskih radnji(Ditrih Josip, Novakovic Rade, Hecimovic Karlo) od kojih su neke imale prijavljenu i mehanicarsku radnju, te instalaciju plina, vodovoda i elektrike (Dittrich Ivan,Zvonko i Vilim,te Henc Rudolf), neke bravarsko- strojarski obrt ( Sikinger Andrija i Samlaic Maks), a neke bravarsko- elektricarski obrt (Ditrih Ivan) ili bravarsko - mehanicarski ( Verzak Josip), 24 brijacke radnje ( Rogic Petar,Gersic Antun, Santi Stjepan, Dragicevic Petar, Valdec Josip, Smit Adam, Til Franciska, Andric Mato, Ambrus Ignac, Tominac Rudolf, Rapanic Antun, Kolaric Petar, Pokopcic Pero, Markovac Mihajlo, Korpas Andrija, Svarc Mijo, Simic Adam, Himbele Josip, Zecevic Josip, Sakoman Pero, Salaj Duro, Andric Eduard, Stakovic Duro, Nunkovic Stjepan, Barac Luka, Andric Rudolf, Fembah Stjepan i Fajerbah Katica), 3 brijacko vlasuljarske radnje ( Hes Ljudevit, Majksner Ivan i Frajhaut Josip), te 1 brijacnica i cesljaonica (Milberg Elizabeta), 1 cesljarski obrt ( Mank Antun stariji), 2 brusacka obrta ( Sporer Zvonimir- «Prva brodska brusiona» i Smit Adam), 5 carapara ( Hardi Janko, Cupec Duro, Peto Ivan, Valter Mijo, Mustac Josip koji je imao i proizvoclnju pletene robe od prediva), 1 draguljarski, zlatarski i rezbarski obrt a od 1938. i urarski i opticarski ( Svendeman Dragutin), 1 elektrotehnicka i mehanicarska radnj a (Marhofer-OrozovicAntun), 5 fotografskih iii «svj etloslikarskih» obrta ( Vrgov Velimir, Heht Herman s Heht Davidom, Juratovic Marija, Bauer Marija rodena Smolic i Dimitrijevic · Pavle ), 3 tapetarske obrtnicke radnje ( Vajs Dezider, Zakosek LJ. udevit s Horvat Rudolfom i Gruber Albert koiiJ. e imao slikarski, PRVA BRoosKA ELEKTRJtNA .BRusJoNA ' TRGOVJNA J PINO-CELltNE ROBE licilacki i pismoslikarski obrt ), 1 frizerski i manikirerski obrt ZVONKO SPORER, BROD NA SAVI ( Fajerbah Katica ), 1 radnja za «gladenje ·( glacanje) i TRUMBI~evA uLJCA BROJ t. «kemicko»ciScenje rublja» ( Kraskovic Ana) , 1 parna praona Britvlce Ia brljanle lA marbom tETJRI KECA, pOzna!c su i njiho\'"a s glacanjem i kemijskim ciscenjem ( Filagic Mijo i Kain 1e trrameta naJbotJa. :za omdoecn;c uti nitc pohu•. Stjepan), 3 graditeljska obrta ( Cviic Josip, Simic Duro - s proizvodnjom cementne robe i Philips Krsto kao majstor zidar ), 1 radnja za izradu pokrivaca i jorgana ( Vajs Katica i Vajs d".. ki ( F bl J · ) 1 f • ( . ) 1k Eve1lila , azan ZlJS Obrt au OSlp , ke arski obrt Hohenberger Slavoljub), 4 kitnicarske radnje ( Terek Kamila, · · ' Kat1ca · ), 1 Rukavma Anka, B res 1auer M'tea 1· Tom1'Janovtc klesarski obrt ( Holub Ladislav i Sarac Duro), 2 klobucarske

:

I

· Imam s!alno na sbladlltu SVE VRSTI NOZEVA buhinhhih, mcsarsbih 1 •ln~darsl:lh od naj.:!uvenljilo svjdsbih lirmi. hao i osial i sAv BRIJAtKI PRmoR

uz

veoMA uMJERENE cn eNE.

KIJobt'anl w popra•lla)u najaolidnij" 1 1-7

143


J:

radnje ( Prpic Marko i Prpic Franjo, te Pokas Franjo), 2 _ , Nadgrobnt knjigotiskarska obrta ( Pecvarac Josip , Buk Vilim i Babic Antun) , 2 '1 i Kriievi ·m knjigovezacka obrta ( Sikora ~~ it. gruni.lo, 8j$ll!!!ili8 mrnm ort~ u· ~ 111jrlnog knBedfik i Zidek Franjo ), 5 kolarskih mcnn, ok \'iri 70 gro"ovc, 1 radnji ( Grozdanovic Spasoje, l k iundhu i ~ flro h niC'II 111 Tolmacevic Nenad), Fuks Leopold, 1 ci)<"llC 1 II n i ~kc17.VIl<1Jn: I Kopeti Antun i Balic Mato), 1 ' I~ obrt ( Spicer Josip ), 4 =~ .... korparski kovacko - potkivacka obrta ( S,\ U J\ C i JIOJ;U n !· 1 Dorner Marko , Benic Antun , Fuks gradj evno poduzcce, Brod n. S., 1 Tn1mbi\:c •a ul. 19. Teldon hr. 96. !( I!! Leopold i Perkovic Antun), 3 1 t0~-3 kovacka obrta ( Perackovic Pavo, Veric Stjepan i Kutuzovic Andrija) , 1 kovinoljevacki obrt ( Samlaic Maks) , 47 krojaca sto zenskih, sto muskih ( Tosaj Torno, Dapcevic Josip, Krivdic Luka, Sak Stjepan, Kirhofer Stjepan i Fajerbah Pavao, Pasti Mijo, Sikinger Antun, Jakovljeva Pelagija, Tabukov Jakov, Pasaric Milan , Kretonic Duro, Brkic Josip, Filak Marija, Kelemenic Mijo, Feldhofer Tomislav, Dopelhamer Adam, Juratovic Franjo, Najhard Josip, Sekulic Franjo, Gorsic Mijo, Sedlakovic Stjepan, Gerard Franjo, Klicko Ivan,Labas Josip, Masa Mara, Vilagos Josip i Eduard, Puhan Franjo, Sulc Adolf, Panic Petar, Cizmek Franjo, Knofing Levi , Pticar Josip, Armbrust Anka, Hajster-Mautner Vera, Kuner Josip, Gerstner Amalija, Super Paula, Sor Jeni, Bokulic Ruzica, Bilik udova i Velie Beta, Zaskin Mihael , Boros

· ~=--

Spomenici

~

1

1

1

1

I' .

o -----~======o========== == c

II 11

II II

II

Na znanje!

11

O d ijela kao i kaputi svih vrsta po najnovij r m sistemu

ll II

III ADAM MODA lII II

izraduje se kod mene u originalu. Licno sam prigodom

ll

II II ll II ll11

skole koje diktiraju modu u svim centrima moderno g svijeta . Snabdjeo sam se pozitivnim strucnim znanjem , da mogu pruziti svojim cij . musteriiama sto vecu garanciju za prvorazredno oblacenje.

II ll II II II11

ll moga boravka u Parizu i Miinchenu pohadao krojacke ll

i!

11

IIQ

SavJes . tan k.roJat . - se uvue ·- k bnne . da svoJim . tii. m~sterijama za mali novat omoguii i pruii sve uvJete velegrad.obla(enja. To ie i moja deviza.

l

II 11

llQ

ll

Drzim veliku kolekciju Engl. sukna, II uz niske cijene. II II II II Driim uvijek sve vrste novosti za odijeva nje , II H ll

veliki izbor zurnala svih nacija , a narocito II francuskih i engleskih, te zurnale za s e s ire i II 11 cipele, odnosno sve sto u z odij elo pripada. 11

II

l!

II

Preporuca se

JOSIP DAB(EVI( II

II DIPLOMIRANI KROJACKI MODNI SALON If

I

ll

KraiJa Aleksandra ullca

P============~============o

144


Ana, Rogic Blaz, Boner Torno, GrinesAntun, Rozic Marija, Benak Stjepan, Slabak Vi lim i Sabljak Ivan )4 krovopokrivaca ( Pezelj Stjepan, Tekic Martin, Celner Ivan, Brkic Torno), 5 krznara ( Kempfner Ludvig, Novoselovic Torno, Belan Marko, Deanovic Ivan i Asperger Mato), 3 licitara ( Horvatic Mijo, Molnar Josip i Hrvojevic Josip), 1 licitarski i slasticarki obrt ( Gasparac Andrija ) 1 licitarski i voskarski obrt ( Matesa Aleksandar ), 2 licilacka i pismoslikarska obrt (Gruber Albert ml. i Frank Filip), 6 limarskih obrtnika ( Meiksner Adam, Kramer Josip, Kon Adam, Marusic Stjepan, Vanicek Veceslav i Rife! Josip), 2 limarska obrtnika koji su radili i instalacije vodnih postrojenja (Majek Adami Lermajer Josip), 1loncarski ( Vorina Josip), 21oncara -pecara ( Jozic Matija i Kliskovic Mato), 1 mehanicar - elektroinstalater (Super Ljudevit i Pfefer Josip i Franjo), 6 mesara ( Siposi6 Ivan, Miklican Mirko,Pihler Stjepan, Link Pero, Perin Pero i Wachtler Ivan), 10 mesara- kobasicara ( Celner Hinko, Vitas Antun, Kolumbo Ivica, Karanov Radovan, Markovac Blaz, Fehervari Karlo, Karanov Mito, Hrvojevic Josip, Radinic Andrija i Markovic Josip), 2 mlinarska obrta ( Janje Ivan i Pracni Stjepan s Laub Elizabetom), 2 modna salona za zenske haljine i bijelo rublje ( Horkic Elizabeta i Pal Sarlota), 2 obucara ( Koco Luftija i Krsmanovic Vojin), 10 opancara ( Mikic Adam, Vrtaric Luka, Martinasevic Filip, Bezic Ivan, Kasapovic Mijo, Kopic Alojz i Dzemic Marijan zajedno, Herceg Ferdo, Pokopes Luka s Pokopec Lukom ml.i Cimermanovic Miroslav ), 2 papucarsko - postolarska obrta ( Stankovic Jozo i Milic Zarko), 14 pekarskih obrtnika ( Miladinovic Izailo, Oresic Josip, Leskusek Franjo, Oreskovic Stevan, Kisegi Stjepan, Kutuzovic Ivan, Stambolija Simo, Smit Duro, Veric ~~~~'.A:;:j[}..TAJl"'~~A~~-II.:;:C"~f \:)~@;t;;;;:§)P.J Andrija, Madic Duro, Zemec Franjo, Kisegi Ivan, Dozlic ~ Ahmed i Boskovic Bosiljka ), 1 pletacka radnja za TAOOVI:-!A, OOST10NA I ~LIN ~ pravljenje seljackih rekla i strikerskjh carapa, te ~; pocni (Bukvic Marko i Zutic Ivan), 40 postolarskih Preporu~am ae svojlm mu~terljama kno I ostnllma koJi ~~ obrta ( Bajer Ferdo, Jugurcic Marija, Teodorovic Sandor, se nlsu · jo~ uvjerill o mojim nlskim cijenama I vrlo ~ solidnoj posluzi. - Svojom . dugogcdisnjom praksom 0 Frajt Josip, Vucijevic Antun, Kosanovic Jefto, Alkovic ~ · uspio sam svoje poduzece potpuno usavrsiti te mogu ~ Antun, Milaosmanovic Cazim, Borcilo SaCir, · svakoga zadovoljiti. · t;gJ Greguricevic Franjo, Margetic Antun, Jelenic Josip, Doterman Pavica, Smitl Daniel, Mihajlovic Ferdo, Prutki Dragutln Jenj~,. Podcrkevlje §j (UieTfteiJeno ISSO crodlne) ~ Jaroslav, Flas Stjepan, Kopic Alojz i Dezmic Marijan zajedno, Knezevic Franjo, Lenc Josip, Laslo Ivan, Pihac ~~~~~~~f~~~~~~~~ @[~

,,)AN) E,j'

145


I. . . .;.

Janko, Eljubovic Ivan, Rutko Nikola, Bohunicki Mijo, Gasparac ..~ Koloman, Gorupic Marija, Puskaric Nikola, Bohunicki Pazite na naslov! · Kupujte I moje sk laDominik, Dermanovic Milan, Kolesar Misko, Zivkov Svetozar, darujte dille bez · vljednosti Smolic Josip, Cupic Josip, Gavric Stjepan, JozefCak Stjepan, DRAGULJAR, URAR, obveze na a ne trice I kupnju I OPTICAR I REZBAR Hofman Leopold , David Antun, Koranic Josip , i Kormos Josip ), 2 obrta za pravljenje cementne robe ( Holub Ladislav i Musicki Petar koji je proizvodio i umjetni kamen), 1 obrt proizvodnje i prodaje limunade i malinovca (VajsAleksandar), 1 radio tehnicarski i elektricarski obrt (Akerman Franjo), 1 Jelacicev trg br. 28 ,. remenarski i torbarski obrt (Pospisil Mato), 5 remenarskih Odlikovan :datnom kolajnom god. 1906·. (Wiener Werkstadtcr Aus•tellung}, u Parizu zlatnom kolajnom, a u obrta ( Zlaman Josip , Maricevic Marko, Spanic Vinko, Saka Londono •a Grand Prix. - OSNOVANO GOD. 1896 . Iva i Kovacevic Pavo ), 1 sitarski obrt ( Stano Ivan) , 4 Preporucam mojc bogato snobdjeveno sklad il;te . • Vel iki slasticarska obrta ( Mraz Antun, Cvarkovic Ruzica, Srecec izbor najmodernijeg briljantnog n a kit a , zlatn e I arebrena robe i osobito ogroman lzbor kina· Ivan, Halilovic Naziv , te Hajdarevic Duro koji je proizvodio i sre b r ene robe I jedaceg pribora, kristalne buze, alvu, limunadu i sl.), 8 sobo i pismoslikara ( DavCik robe (Biel Krista!) , te mramorne-bronz stva ri. Grga i BojCic Ivan, Geiser Ivan , Balgair Duro, Mardesic Josip, lmadcm die pnih sntova u zlatu, sre bru i n iklu, svib sustava, te z idnih satova. Svc vrst i Majksner Pavle, Sel Jakob, Hefter Moric i Eres Ivan) 2 opticke robe, kao ocale u doublin ·kos tima , staklarska obrta s brusenjem stakla i graviranjem, te nikle ne i sa ~ Auto -patent" staklima za mo. toriste . Razne thermometre, barome tre i va izradom ogledala uz trgovinu staklom ( Fiser Teodor i Fiser ge za alkobol, rakiju i vino. Franjo, Petrovecki Vladimir) i 1 staklarski obrt s prodajom Ku~ ~ ! e m ! ~e. ~! e ~!u! e ~ :?: ! e. ~~ stakla, porculana i okvira (Sikinger Petar), 26 stolarskih - - - 1 srcbro za nove stvarl. - - obrtnika ( Kreger Ivan stariji i mi. , Loncarevic Stjepan, Mihajlovic Franjo, Hofman Hinko zajedno s Virkes Franjom, HP.vjerojatno NaJprlkla· Mali Leopold, Piha Ferdo, Zakosek Ljudevit s Horvat dnlji nlske Rudolfom, Zahert Franjo, Jelencic Duro, Hauer Andrija, daroyi I ci jene I BelosevicViktor, Kaper Gerson , Vrgovic ( od 1941. Vrgov) Uros, Zagar Jakob, Sidon Ignac, Dajc Josip, Simek Duro, Klajn

I

-.

"'~

DRAGUTIN · SCHWENDEMANN

146


Ivan i JakovacAntun, Sekler Ivan zajedno sa Spoljari6 Ignacom, Gertner Ignac, Franke Franjo i Dragutin stolarija s pogrebnim zavodom, Vajs Dezider stolarija i prodaja pokucstva, Hricak Petar- strojna stolarija za gradnju i pokucstvo kao i Grisek Ivan), 4 tesarska obrta ( Blajh Hinko, Klicper Ivan, Valter Jakob i Karakas Andrija), 1 tiskarski, knjigovezarski i pecatorezacki zanat (Schulman Katarina), 2 tokarske radnje ( Muzler Ferdinand i Drajsajtl Franjo), 1 turpijaski obrt ( Megli6 Josip), 5 urara ( Schwendeman Franjo, Bognar Mijo, Durlen Alberts prodajom zlatne i srebme robe, satova i optickih sprava, Horvat Josip s prodajom zlatnih i srebrenih predmeta "'~.._._....,...,....,...,..,..,,;.~ ... ...,.,.~......... m i Gotlib Emestina s draguljarskim i opticarskim obrtom), 4 uzarska obrtnika ( Svehla f v R T L A R ! Gizela, Belan Ivan, Svehla Veceslav i Cop Mato ), 1 vrtlarski obrt (Biro Josip), 11 zidarskih ~ JOSIP BIRO :~ obrtnika ( Pletikosi6 Stjepan, Bader Jakob, Perl Franjo, Gasler Ivan i Duro, Legrad Karlo, ~· srRossrJ.AYERovA uL. :_t Holub Ladislav sa Sarac Durom, Bozani6 Lazo s Vukeli6 Matom,Fekete Mato, Lang Mato } ., •• ,;. p. "· rn~•"'''" koji je UZ zidarski obrt radio na podizanju grobnica i Spomenika od umjetnog kamena i :~,';:"~·s.~: ~:~~~:~;: betona, Musicki Petar koji je imao i graaevinski obrt i Majksner Josip koji je imao i ~~ ~~u~~e"~;;~::;~il~~ ! rt . k d ' ) r~ ; velikocviJeln•tlh c h r ,_ ;i: grauevms 0 po uzece . s. n t. m. uz najnlie ?"

i

r ~-

4. Razdoblje od 1941. do 1945.

i

cl)ene.

228 3 -1 ;~

' ·

)to

1~. ..."' ~

,;::.

t ~~

~

~

~

Tvomica vagona bila je znatno ostecena prilikom bombardiranja 11.04.1941. ali ~ , ~ 1 je ubrzo nastavila proizvodnju kao i vecina drugih poduzeca. Uskoro nakon proglasenja, ~ . . . ·= ~ DH je zakonskom odredbom iz naziva tvomice izbacila jugoslavensko ime, te je od tada ~-.'HH'I"A''f:r.:r..:-_..:,:..,.'"'""""~ sluzbeni naziv Tvomica vagona, strojeva i mostova d.d . Proizvodnja Tvomice bila je vrlo zanimljiva i jemackoj, i vojsci NDH, te je u svibnju 1941. upravu nad Tvomicom preuzeo povjerenik vlade Junus Mehmedagi6. Tvomica se ukljucila u popravak ratom porusenih prometnica i prometnih sredstava, te je osobito nakon pregovora s Hrvatskom dr:Zavnom zeljeznicom ostvarila kontinuitet poslovanja. Mjesecno je popravljala oko 100 teretnih vagona i po dvije lokomotive, a bilaje ukljucena i u vaaenje i popravak rijecnih brodova. Za Tvomicu su veliki interes pokazivale mnoge njemacke i austrijske tvrtke, ali je tijekom 1942. Tvomica stupila u direktne aranzmane s njemackom vojskom i pocela direktno za nju proizvoditi. 130 Ministarstvo oruzanih snaga NOH cak je izdalo naredbu 130

Isto, str.Il3.

147


da se radnici ne pozivaju na vojnu obvezu dok ih ne bude zaposleno 3250 koliko je bilo potrebno za ispunjavanje svih preuzetih obveza prema njemackoj vojsci. Poslovanje Tvomice znatno su ometala teska saveznicka bombardiranja tijekom 1944. i pocetkom 1945. tako da je u tom razdoblju ponekad bilo odsutno cak 64% radnika. Zbog potrebe osiguranja prehrane cijene su bile strogo limitirane, a prodaja namimica racionirana. Svi vojno sposobni muskarci mobilizirani su, a neki su otisli u rat dobrovoljno tako da proizvodnja znatno stagnira u svim granama djelatnosti. Kada su 1944. pocela bombardiranja veliki dio zitelja se iz grada iselio u seta tako da je zivot u gradu smanJen na mmnnum.

OBTNICKE I DRUGE GOSPODARSKE I STRUKOVNE UDRUGE Nakon ukidanja cehova koji su bili prve zanatske organizacije koje su stitile interese obrtnika proslo je neko vrijeme dok su se oni prilagodili novom vremenu i poceli osnivati nove udruge. Najprije su to bile manje udruge vezane za pojedine grane djelatnosti a tek nakon donosenja obrtnih zakona iz 1872. i 1884. kojimaje uvedena sloboda obrtovanja, dolazi do ozbiljnijeg organiziranja obrtnika. Tek 1908. manje obrtnicke udruge ujedinjuju se u Savez hrvatskih obrtnika sa sjedistem u Zagrebu. Savez je poveo borbu protiv nelegalnog bavljenja obrtom, organizirao je strucna putovanja u inozemstvo i strucne tecajeve za pojedine grane djelatnosti, osnovao je ÂŤSredisnju pomocnicuÂť- blagajnu za medusobno pomaganje u slucaju bolesti i smrti i sl. Od samog pocetka Savez se zalagao za osnivanje obrtnickih zadruga koje su imale za cilj nabavu kapitala, otvaranje kredita, nabavu sirovina i plasiranje zanatskih proizvoda na triiste. Savez je odigrao znacajnu ulogu u financijskom pomaganju obrtnika, osobito putem osnovane Zanatske bank:e Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca. Savez je od pocetka bio protiv zajednickih komora za trgovine, industriju i novcarstvo te je trazio osnivanje separatnih komora za pojedine grane djelatnosti. God. 1928. Savezje imao 27 strukovnih sekcija. 131 U Sredisnjem upravnom odboru Saveza hrvatskih obrtnika u razdoblju od 1908. do 1928. iz Broda na Savi, kao vanjski clanovi, bili su David Frank, Josip Bozicevic i Josip Kuhner. Zacasni clanovi Saveza bili su: Josip Yilagoskrojac, Andrija Hauer - stolar, David Frank - soboslikar, Josip Kuhner - krojac, Sandor Holujevic - brijac i Emanuel Vilcek- dimnjacar. 131 Savez hrvatskih obrtnika 1908. - 1933:Spomenspis povodom dvadesetpeto-godisnjice njegovog opstank:a, Zagreb, 1933.

148


Mjesna organizacija Saveza hrvatskih obrtnika osnovana je 1909. Prvi joj je predsjednik bio Josip Bozicevic, kolar a poslije njega do 1945. bili su: Josip Vilagos, krojac, Josip Kuhner, krojac, Fabijan Gorupic, postolar, Ivan Exle, bacvar i Dragutin Schwedeman, zlatar i draguljar. Brodski obrtnici, ne samo da su bili izvanredno organizirani u svojim strukovnim udrugama, oni su dali nemjerljiv doprinos cjelokupnom kulturnom, sportskom i politickom zivotu grada. U Brodu je djelovao veliki broj razlicitih strukovnih udruga. Od obrtnickih udruga, osim vee spomenutih, izmedu dva svjetska rata najpoznatije su: Drustvo vinogradara i vocara u Brodu, Udruzenje zanatlija za grad i srez Slavonski Brod, Udruzenje trgovaca za srez i grad Slavonski Brod Udruzenje trgovaca i industrijalaca, Udruzenje gostionicara, svratistara, konobara i krcmara "Merkur" trgovacko drustvo, Hrvatski radisa i dr. Sve struke bile su organizirane kroz sindikate.

149


Zacasni clanovi Saveza hrvatskih obrtnika iz Broda na Savi I Slavonskog Broda

Hauer Andrija, stolar

Vi lagos Josip, krojac

Vi leek Emanuel, dimnjacar

Holujevic Sandor, brijac

I 50


..,.. ,..._".~"'''

'

• .,.

/,...1\,JC' ta.O r\~ ~

/

Katalog izložbe ''Gospodarstvo Broda / Broda na Savi / Slavonskoga Broda od 17. st. do 1945.'''  

Autorica izložbe: Zdenka Lakić

Advertisement