Katalog izložbe ''310. obljetnica Gimnazije u Požegi 1699.-2009.''

,· I • J •

.

$'7."

,, ,..... .

'L ("""•' .. , .t'r. ,

~~

/

,, .

t • ···;" t'~~·

~·,

r -,::·,' "'

M"ATRICULA STUDIOSORU.

,

~7~5

-

I&Jt .

Matricula studiosoru 1725.-1837./38.

DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 129.

•/ N /

.?4-f .

-f/A

/E#I'y'd/ /tt ' .

l'bn'1('"/j,/l / , ÂŁ/b?pt7 ~

~

'/

lz povijesti poieske Gimnazije Gimnazija u Pozegi jedna je od najstarijih gimnazija (peta) u Republici Hrvatskoj. Osnovali su je isusovci 1699. godine, kao prvi gramaticki razred (infima gramatices classis), u koji se upisalo vise od trideset ucenika iz svih drustvenih slojeva. Tijekom prvih dvadeset i pet godina pozeska je Gimnazija gramaticka skola koja ima cetiri razreda: parvistae, principstae, gramatistae i syntaxistae.

Bila je to u stvari niza gimnazija (latinska skola) s pripremnim razredom i tri gimnazijska razreda.

Godine 1726. postaje viSa gimnazija, jer je osnovana humaniora. Otvara se i cetvrti razred, poetae, a vee iduce godine peti razred, rhetores . Takva podjela trajala je sve do 1757., a otada do 1773 ., do ukinuca isusovackog reda, prvi razred se dijelio, jer su postojale osnovne skole u kojima se stjecalo predznanje. No, podijela na razrede nije se mijenjala od 1727. do 1761. , kada se uvodi logika s metafizikom .

Gimnazija dobiva svoj potpuni oblik 1726., kada je iskljucivo gramaticka skola pretvorena u potpunu gimnaziju .

U pozeskoj Gimnaziji proucavala se crkvena kultura i Matricula studiosoru ( 1725.) filozofija, te je 1735. godine skola osnovala knjiznicu, zajedno popis profesora i ucenika sa citaonicom, u kojoj su ucenici mogli uciti. u posljednjim godinama isusovacke skole u nizim razredima ucila se i matematika, a nastavni jezik bio je latinski.

Od 1726. godine moze se pratiti broj ucenika svih razreda i profesora koji su ih poducavali prema Matriculi studiosorum, u kojoj su navedena imena svih ucenika po razredima od 1725. do 1837./38. godine, a koja se cuva u Ddavnom arhivu Odjelu u Pozegi u arhivskom fondu Gimnazija Pozega. Utjecaj skole, u to vrijeme, na pozesku sredinu bio je znacajan i raznovrstan.

U kultumom zivotu grada Gimnazija je bila zariste muziciranja, vjerskog ucenja i obreda, te kazalisnih predstava, drama i komedija vjerskog i drugog saddaja.

Djelovanje Gimnazije bilo je osobito snazno sedamdesetih godina 18. stoljeca, kadaje 1761. godine osnovana Akademija za studij filozofije i moraine teologije , nazvana Academia Posegana. Godine 1761. dodana je visoj ill potpunoj gimnaziji filozofija, a 1763. i teologija. Tako je uz sestorazrednu gimnaziju, od 1761. do 1776. postojala Akademija s ftlozofskim i teoloskim fakultetom, a svaki je fakultet imao po dva tecaja.

Time je Pozega svrstana u red sveucilisnih gradova u kome je Akademija djelovala punih 16 godina. Nastava se odvijala u zgradi Gimnazije. Prve godine Akademija je imala 19 slusaca, Matricula studiosoru ( 1761.) a kasnije od 25 do 40. Tijekom sesnaest godina djelovanja popis profesora i studenata

3 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 3 10. oblj etni ca Gimnaz ije u Pozeg i (1699.-2 00 9.)

Akademije, pozeska Gimnazija imala je potpunu gramaticku skolu, humaniora , filozofiju i moralnu teologiju. Uz zagrebacku Akademiju bila je tada jedina isusovacka visa skola u Hrvatskoj.

Nakon sto je ukinut isusovacki red, od 1773. do 1864., Girnnazijom su uprav1jali pavlini, ekspavlini, svjetovni svecenici i franjevci. Godine 1777. uvedena je nova naucna osnova, nova podjela na razrede i novi nazivi. Gimnazija se dijelila na nifu gramatikalnu (tri razreda) i visu humanisticku (dva razreda) .

Nakon ukidanja pav linskog reda (1786.) pavlini su se sekularizirali , pa su se zadrzali kao profesori sve do 1834. , kada su skolu preuzeli franjevci. Godine 1806., Gimnazija je ponovo imala cetiri ni:la razreda, te posta1a sestorazredna skola, a takva je ostala do 1852. godine.

U tom razdoblju vise se pozomosti posvecivalo prirodnim znanostima. Uredene su zbirke za biologiju i fiziku, a uz latinski vise se njegovao i hrvatski jezik. Nastojanja su bila usmjerena na unapredenje nastave .

Skolske godine Historia memorabilia in Gymnasio 1848 / 49. uveden je Posegano exhibens 1776.-1820., hrvatski jezik kao knjiga 1., naslovna stranica nastavni umjesto latin skog, da bi za Bachova apsolutizma (185 1.-1 860.) nastavni jezik bio njemacki.

Godine 1852. skola postaje ni:la gimnazija sa cetiri razreda (ukinuti su peti i sesti razred). Kao cetverorazredna skola djeluje osamnaest godina (1852.-1870.) . Za to vrijeme uvedeno je nekoliko nov ih predmeta: krasopis, crtanje, glazba.

Svjetovnjaci su preuzeli upravu skolom 1864. godine , a u skol. godini 1870/71. dobili su odobrenje da postupno svake godine, uvedu po jedan visi razred.

Tako je Gimnazija u skol. god. 1873174. imala osam razreda, a odrzan je i prvi is pit z reI o s t i. Tad a j e Historia memorabilia - Ljetopis poieske direktorom Girnnazije postao Gimnazije 1776.-1820., knjiga I. Antun Mazek, koji je njome upravlj ao 31 godinu (1874.-1905 .) i znatno je pridonio njezinu razvoju . Na javno djelovanje skole potkraj 19. i pocetkom 20 . st. snazno je utj ecao gradanski sloj Pozege. Ucenici i profesori su prostavljali su se madarizaciji i vodili su borbu protiv AustroUgarske. U vrijeme Prvoga svjetskoga rata bila su raspustena dacka Liber secundus historiae regii drustva, au zgradi Girnnazije je potkraj 1914. bila smjestena vojna majoris Gymnasii Posegani bolnica.

1820.-1852., naslovna stranica

310. obljetnica Gimnazije u Pozegi (1699.-2009.)

4

~rl'~ (

r/ N /

~4-( . .-(;,( t"fol'<"-:t'/ V,,o , ÂŁ ',;

/('4.177 /

/1'#/~d,

/1( ' .

/

Organizacijska struktura gimnazije nije se mijenjala od 1874. do 1925., kada je bila humanisticka gimnazija, u kojoj su se grcki i latinski jezik morali polagati na maturi. Osim tih predmeta predavani su: nauk vjere (od treceg razreda dalje), povijest, zemljopis, matematika, prirodopis, fizika, kemija, biologija (u sedmom i osmom razredu), a gimnastika od pocetka 20. stoljeca. Fakultativno su se ucili predmeti: francuski, talijanski i grcki jezik, crtanje, pjevanje i stenografija.

Godine 1925. nova naucna osnova omogucila je pretvaranje pozeske Gimnazije u realnu . U nizim razredima nisu se uCili grcki i latinski jezik, a od zivih se jezika ucio francuski od drugog razreda, umjesto njemackogjezika, a uvodi se dodatna nastav crtanja i gimnastike.

Godine 1939. doslo je do prosirenja skolskog prostora nadogradnjom drugog kata postojece girnnazijske zgrade. Razvoj i djelovanje skole od 1941. do 1945. mozemo podijeliti u dva r~zdobl~~; ustrojstvo skolskog sustava u NDH i rad partizanske girnnaziJe. Nakon Drugog svjetskog rata novi ustroj v1asti uvodi Protocollum expeditorum testimonior socijalisticki odgoj i obrazovanje. lz ranijeg programa uklonjeno scholasticorum dominico Krishmayer je sve sto nije bilo u Prov. Cap. R. Gymn. Posegane sk1adu s komunistickim Directore, 1833./34.-1848., naslovna stranica nazorom na svijet.

Gimnazija je do skolske godine 1955/56. bila osmorazredna i ucenici su na kraju skolovanja polagali zavrsni ispit, maturu, a tada prelazi u cetverorazrednu, kakva je i danas, takoder sa zavrsnim ispitom. u skol. godini 1945/46. uvedeno je polaganje nizeg ispita (mala matura) nakon cetiri razreda, a skol. god .

194 7/48 . nakon tri razreda, da bi 1950/51. taj ispit bio ukinut.

Godine 1959. mijenja se struktura girnnazije i obuhvaca nastavu, proizvodni rad i slobodne aktivnosti. U drugom razredu provodi se bifurkacija s dva smjera, drustveno-jezicni i matematicko-prirodoslovni , radi prilagodavanja nastave drustvenim potrebama, a 1968. godine preslo se na jedinstveni program za girnnazije opceg smjera.

Skolske godine 1975176. pocela se provodiiti nova reforma usmjerenog obrazovanja drugog stupnja u SR Hrvatskoj . Osniva se Opca srednja sko1a koja ima jedinstven program i plan za sve srednje skole u SR Hrvatskoj , a time se provodi radikalna promjena srednjeg obrazovanja, posebno u gimnaziji. Pozeska gimnazija bila je 1975. godine od , reformatora" proglasena pre:Zivjelom, konzervativnom i otrcanom koja drustvu ne moze ponuditi vise nista.

Girnnazijuje tada polazi1o 733 ucenika rasporedeno u 21 odjel.

Raspolagala je vlastitom zgradom i fiskultumom dvoranom u Kajo Agjic Pleternicanin, franjevac, direktor pozeske Gimnazije kojoj su maturirale sve generacije pozeskih gimnazijalaca. ( 1848. - 1852.) pozeske srednje skole nasilno su ukljucene u Centar za usmjereno 5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 310. obljetnica Gimnazije u Pozegi (1699 .-2009 .)

I

BIBLIOTEKA POSEGANA

Tri stoljeca Filip Pozeske Potrebica gimnazije

BIBLIOTEKA POSEGANA

ZBORNIK Filip Potrebica (ur.)

m.ut,tH路nih. strucnih i knj1ir' no-umjetnickih radma bh~ih ucenika i profc~ora poidkc (,mlllal.ljt:

I. knjiga

1路3::: :::. - 1999.

310 . obljetnica Gimnazije u Pozegi (1699. -2009 )

obrazovanje s brojnim zanimanjima u kojem je 1979. god. bilo 3 357 ucenika rasporedenih u 106 odje la. Nastava se odvijala u vise zgrada, koje su jedna od druge bile znatno uda1j ene , sto je stvara lo brojne teskoce. asilnim ukljucivanjem Girnnazije u Centar za usmjereno obrazovanje bio je uo cljiv pad kvalitete u odgoju i obrazovanju i nazadovanje u svakom pogledu. U Centru je programski najslabije bilo prisutno ranije gimnazijsko obrazovanje, koje se jav1jalo samo u segmentima kulturo1oskog i matematicko-informatickog usmjerenja.

Hrvatski sabor je 1990. godine donio Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog ustrojstva u Republici Hrvatskoj. Od 1. ozujka 1992. godine zapocela je s radom pozeska Gimnazija u vlastitoj zgradi na Trgu sv. Terezije.

Pozeskoj Gimnaziji vracen je raniji sjaj , uk1opivsi se u suvre meni moderni sustav odgoja i obrazovanja.

Tijekom 1999. godine obiljezena je 300. obljetnica Gimnazije u Pozegi sa 36 raznih manifestacija, od predavanja uvazenih strucnjaka do sjednice Predsjednistva HAZU, odrzane prvi put u njezinoj povijesti izvan Zagreba, a zapocela je izgradnja nove zgrade.

Danas ginmazija ima opci i prirodoslovno-matematicki smjer. Ranij e stecen ugled potvrduje uspjehom svojih maturanata na sveuCi lisnim razredbenim ispitima, uspjehom na studijima, te ucenickim postignucima na drzavnim i medunarodnim natjecanjima i smotrama. Za uspjesan rad Gimnazija je dobila niz priznanja od kojih su znacajnija: Kolektivna nagrada Grada Pozege u 1999. godini, ministrovo Priznanje u povodu Dana ucitelja za 2000. godinu, Povelja Republike Hrvatske, koju je dodijelio Predsjednik Republike Hrvatske za 2000. godinu.

Pozega bi bez Ginmazije, u protekla tri stoljeca, bila siromasna. S Gimnazijom je postala srediste prosvjetnog i ku1turnog zivota istocne Hrvatske, osobito u 18. i 19. sto1j ecu. Znatno je pridonij e1a u 18. st. da grad Pozega postane sjediste obnov1jene Pozeske :Zupanije (1745 .), a Pozega bude proglasena slobodnim i kra1jevskim gradom ( 1765 .), kao sveuci lisni grad sa dva fakulteta u okviru Academiae Poseganae. godina pridonijela razvoju kulture, znanosti , umjetnosti , gospodarskom razvoju, te nacionalnom budenju. U pozeskoj Gimnaziji stjecali su znanja ucenici od Budimpeste do Dubrovnika, a za istocnu Hrvatsku bi1a je i ostala vazan odgojno-obrazovni zavod.

Medu dj elatnim nacelima koja odreduju strategiju danasnjeg dje1ovanja pozeske Ginmazije isticu se povijesnost i inovativnost.

6

Arhivsko gradivo Gimnazije u Poiegi Arhivsko gradivo fonda Gimnazija u Pozegi preuzeto je u Dr:Zavni arhiv u Slavonskom Brodu Odjel u Pozegi u vise navrata (1976. , 1984. , 1991., 1994., 1997.). Sacuvano je u kolicini od 40 tekucih metara, za razdoblje od 1725. do 1978. godine .

Posebnu vrijednost Cine knjige s vise od 1500 svezaka raznih naslova, a napose zapisnici (Protocolli) od 1776.-1946. godine . Medu najznacajnije knjige treba istaknuti Matriculu studiosoru 1725.-1837/38., u rukopisu, na latinskomjeziku, u kojoj su zapisani ucenici i profesori Girnnazije. lzuzetno znacenje predstavljaju skolski ljetopisi, Historia memorabilia 1776.-1946. u cetiri knjige.

Maticne knjige zaposlenih (Matice sposobnih) vode se od 1873 . godine.

Arhivsko gradivo (do 1848.god.) je mikrosnimljeno. U Arhivu se cuvaju Dnevnici rada s prirucnim imenicima od 1905. do 1978. godine, au Oglasnim knjigama (1866.-1978.) nalazimo razne obavijesti iz zivota i rada skole.

Sacuvani su spisi: opci (1776.-1976.), povjerljivi (1927.1969.), zapisnici (1801.-1845.), personalni spisi (1933.-1972 .), inventari zbirki (1869 .-1962 .), spisi zaklada (1858 .-1943 .), platne liste , pravilnici i razni drugi.

Tomislav Radoni6, prof.

Prvi maturanti poieske Gimnazije, sk. godine 1873./74.

7

- - - - 310 . oblj et nica Gimnazij e u Pozegi (1699.- 2009 .)

Popis izloienog arhivskog gradiva 1. Matricula studiosoru 1725.-1837./38., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 129.

2. Historia memorabilia in Gymnasio Posegano exhibens 1776.-1820., DASB-PZ-112, f.

Gimnazija,inv. br. 144.

3. Liber secundus historiae regii majoris Gymnasii Posegani 1820.-1852., DASB-PZ-112, f.

Gimnazija, inv. br. 145.

4. Ljetopis Kr. nize Gimnazije pozeske 1852./53.-1864./65., DASB-PZ-112, f.Gimnazija, inv. br. 146.

5. lmenici Kr. sestorazredne gimnazij,~ u Pozegi 1838./39.-1850./51., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 148.

6. Protocollum GX,mnasii Posegiensis 1776.1791., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 34.

7. ProtocoUum expeditorum testimonior scholasticorum dominico Krishmayer Prov. Cap. R. Gymn. Pos~ane Directore, 1833./34.-1848., DASB-PZ-112, f.

Zgrada isusovacke gimnazije u Poiegi Gimnazija, inv. br. 39.

8. Adversaria Intimatoru!Jl ab anno 1834.-1852. ab Inc. Sup. Studiorum Directione Regia emanatorum, DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1420.

9. Glavni imenici kr. visje gimnazije u Pozegi 1873./74., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br.

163.

10. Matica sposobnih br. 1, 1873.-1923., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 125 11. Zapisnik ispita zrelosti 1874.-1908., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 62 12. Glavni zapisnici za ispite zrelosti 1908.-1921., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 63.

13. Glavni imenici (privatno polaganje) 1934.-1941., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 243.

14. Popis posudenih knjiga profesorske i ucenicke knjiznice 1894.-1925., DASB-PZ-112, f.

Gimnazija, inv. br. 137.

15. Peic Matko, Seljacka buna, seminarska vjdba oddana 16. svibnja 1940., Seminar~ki radovi ucenika i ucenica VII. razreda Dd. realne gimnazije u Pozegi 1939./40., DASB-PZ-112, f.

Gimnazija, inv. br. 116.

16. Zapisnik o uglednim predavanjima 1939.-1941., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 114.

17. Knjiga U!emeljitelja Drustva za potporu siromasnih ucenika Kr. Gimnazije 1874.-1943., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1421.

18. Osobni iskaz Franje Bauera od 12.lipnja 1913., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1475.

19. Zapisnik Uciteljskog zbora 1845., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 66.

20. Zapisnik Uciteljskog zbora 1851., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 66.

21. Zapisnik Uciteljskog zbora 1877., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 66.

310 . obljetnica Gimnazije u Pozegi (1699 .-2009 .)

8

22. Oglas o sv. misi i procesiji na Tijelovo 19. lipnja 1867.,0glasnica 1866./67., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br.1332.

23. Odobrenje Pravilnika Drustva za potporu siromasnih ucenika na kralj. gimnaziji poze5koj, 30. studenoga 1873., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1421.

24. Zaklada dr. Mihajla pl. Reinera, 1933.-1941., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1549.

25. Zaklada Matije Zubanovca, 1859.-1943., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1549.

26. Geografsko-povijesna zbirka, 25. ozujka 1874., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1547.

27. Popis zbirke iz flzike (optika i astronomija), 1869.-1928., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1547.

28. Dopis Zemaljske skolske oblasti od 9. svibnja 1853. godine upucen Pozeskoj gimnaziji kojim se odobrava upotreba skolskih citanki, izmedu ostalih i ilirske slovnice Vjekoslava Babukica, DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1469.

29. Profesorska prisega od 3. rujna 1911. godine, DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1474.

30. Gimnazijska svjedodzba Franje Cirakija, 14. veljace 1863., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1470.

31. Popis nabvavljenih knjiga i drugih sredstava za knjiZnicu Pozeske gimnazije 1851./52.-1852./53.

DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1469.

32. Dopis fra Kaje Agjica, direktora Pozeske gimnazije Magistratu grada Pozege, 3. kolovoza 1850., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1469.

33. Dopis fra Kaje ~gjica, direktora Pozeske gimnazije Magistratu grada Pozege, 26. sijecnja 1849., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1469.

34. Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada, odio za bogostovlje i nastavu poziva u dopisu _ravnateljstvo kr. velike gimnazije u Pozegi da revidira ,maticu uciteljskog osoblja", DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1476.

35. Marija Antos Kuntaric, Regesta korespondencije upucena Miroslavu Kraljevicu vlasniku tiskare u Pozegi 1861.-1865. godine, Poseban otisak iz ,Pozeskog zbornika" br. Ill, Slav.

Pozega, 1970.

36. Nacrt za nadogradnju II. kata i dvorane Pozeske gimnazije 1937. godine, DASB-PZ-112, f.

Gimnazija, inv. br. 1555.

37. Proslave gimnazijskih obljetnica 38. lmenovanje clanova koordinacijskog odbora i orijentacijski program obiljezavanja 300. obljetnice Gimnazije u Pozegi, Skupstina opcine Slavonska Pozega, studeni 1990.

39. Maturalne zadace 1935.-1971., DASB-PZ-112, f. Gimnazija, inv. br. 1548.

40. Kempf Julije, Pozega, Zemljopisne biljeske iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Pozege i pozeske zupanije, Pozega, 1910.

41. Valecic Gabrijel, Povijest pozeske gimnazije, Spomen izvjestaj Ddavne realne gimnazije u Slav. Pozegi za skolsku godinu 1926./27., Slav. Pozega., 1927.

42. Potrebica Filip, Tri stoljeca Pozeske gimnazije, ,Naklada Slap", Jastrebarsko, 1994.

43. Potrebica Filip, KnjiZnica Pozeske gimnazije, Povijest knjiznica Pozeske kotline, ,Naklada Slap", Jastrebarsko, 1995., 115-144.

9

3 10. obljetnica Gimnazij e u Pozegi (1699 .-2009.)

44. Potrebica Filip, Revolucionarna gibanja u Pozeskoj gimnaziji 1848.-1849., cetvrti znanstveni skup Slavonije i Baranje, Osijek-JAZU-Zavod za znanstveni rad Osijek, 1984., 178-188.

45. Potrebica Filip, Gimnazija, Pozega 1227.-1977., Slav. Pozega, 1977., 448-453.

46. Kempf Branimir, Profesor Oton Kucera na radu u pozeskoj Gimnaziji od 1886.-1892., Almanah Gimnazije u Pozegi, Pozega, 1970., 113-116.

47. Petkovic Autun, Pedeset i pet tisuca ucenika Pozeske gimnazije, Almanah Gimnazije u Pozegi, Pozega, 1970., 11-20.

48. Buturac Lojzo, Svecenici skolovani u pozeskoj Gimnaziji i odgajani u pozeskoj Kolegiji (1835.-1946.), Zlatna dolina- godisnjak Pozestine 5, Pozega, 1999., 207-221.

49. Godisnji izvjestaj Gimnazije u Slav. Pozegi, skol. god. 1963.-64.

50. Godisnji izvjestaj Gimnazije u Slav. Pozegi, skol. god. 1969.-70.

51. Heli Rudolf, Sto rade arhivisti?, Slavonac- prilog Pozeskog lista od 2. prosinca 1993., 1-4.

52. Radonic Tomislav, Sumarni inventar arhivskog fonda Gimnazije u Pozegi (1725.-1978.), Zlatna dolina- godisnjak Pozestine 4, Pozega, 1998., 199-219.

53. Bucic Pavao, Proslava 300. obljetnice Gimnazije u Pozegi, Zlatna dolina- godisnjak Pozestine 5, Pozega, 1999., 231- 242.

54. Zbornik znanstvenih, strucnih i kulturno-umjetnickih radova bivsih ucenika i profesora pozeske Gimnazije: o njezinoj 300. godisnjici (1699.-1999.) knjiga I-II (Glavni urednik Filip Potrebica), Biblioteka Posegana, knj. 8, Gimnazija Pozega, ,Naklada Slap", 2003.

55. Usposta';:a novoutemeljene Pozeske biskupije i redenje prvoga pozeskoga biskupa msgr.

Antuna Skvorcevica 27.rujna 1997., fotografija.

56. Posjeta pozeskog biskupa msgr.dr. Antuna Skvorcevica Poze5koj gimnaziji, 6. ozujka 1998., fotografija.

57. Polaganje temeljnog kamena nove gimnazijske zgrade 20. srpnja 1999., fotografija.

58. Posjeta predsjednika Sabora RH akademika Vlatka Pavletica Pozeskoj Gimnaziji 17. srpnja 1999. godine, fotografija.

59. Predavanje dr.sc. Agneze Szabo u Gimnaziji 23. studenoga 1999. godine, fotografija.

60. lzvanredna sjednica Predsjednistva HAZU u Pozegi i posjeta akademika Pozeskoj gimnaziji, 23. listopada 1999., fotografija.

61. Posjeta predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesica Gimnaziji, 1. lipnja 2000., fotografij a.

62. Posjeta ministra znanosti, obrazovanja i sporta RH dr.sc. Dragana Primorca pozeskoj Gimnaziji, 11. svibnja 2004., fotografija.

63. lzlozba ,Pozeska gimnazija u arhivskim vrelima", u povodu Tjedna arhiva, 40. obljetnice Arhiva u Pozegi i 300. obljetnice Gimnazije u Pozegi, 26.travnja- 3. svibnja 1999., katalog izlozbe.

64. lzlozba o djelatnosti Pozeske gimnazije ,Tri stoljeca za trece tisucljece", 16.listopada- 10. studenoga 1999., katalog izlozbe.

65. Gimnazijska sjecanja, narastaj maturanata 1956. godine, Pozega, 15. lipnja 1996.

66. Maturanti Poze5ke gimnazije skol. god. 1947./48., Pozega, 1999.

3 10. obljetnica Gimnaz ije u Pozegi (1699. -2009 .)

Nakladnik: Dr:Zavni arhiv Odjel u Pozegi dasb-arhiv-pz@po.t-com.hr Za nakladnika: Tomislav Radonic , prof.

Autor izlozbe i kataloga: Tomislav Radonic, prof.

Goran Hruska, prof.

Postav izlozbe: Goran Hruska, prof.

Ljubica Kubiv Marija Mikacic Tomislav Radonic , prof.

Tehnicki urednik: Marija Mikacic Graficka priprema i tisak: Mislav Bosnjak mislav.bosnjak@gmail.com Naklada 400 komada

Medunarodni dan arhiva 9. lipan) 2009.

~1/\u ····· ········ .....

4 ~

fV

Kg

GA . .... J .......................

Narodne novine d.d., Zagreb- (151) Oznaka za narudzbu: UT-XV11 · 8

110735

ffi .Ju::J

Financiranje izlozbe i kataloga: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Tri stoljeca Filip Pozeske Potrebica gimnazije

ZBORNIK Filip Potrebica (ur.)

znanstvenih, strufnih 1 kJiilievno-un\ielnifkih radova bidih ufenika i profesora poidke Gimnazije

I. knjlga

300

Filip Potrebica (ur.)

znan.stvenih, strufnih i kJiilievno-un\ielnifkih rado\-a biv ih uhnika i profesora poldke Gimnazije

II. knjlga