Page 1


Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu - Odjelu ovoj Gradiski & Grad ki muzej ova Gradiska

1

olnice u Novoj Gradiski

Izlozbena dvorana Gradskog muzeja Nova Gradiska

Slavonski Brod, 2006.


bolnice u Novoj Gradiski

H

2

rvatska se u 18. st. dijelila

Prvi elementi organizirane

na dva ostro ogranicena

zdravstvene zastite u slavonski

upravna podrucja: Vojnu krajinu

su Provincijal usli osnivanjem

i Civilnu Hrvatsku. Primama

Sanitamog kordona pocetkom 18.

zadaca vojnickog uredenja

stoljeca. Zbog najviseg drzavnog

pogranicnih krajeva prema

in teresa Sanitami kordon je bio

Osmanlijskom Carstvu bila

stalno nadgledan od beckih vlasti,

je obrana drzave, a druga je

pa su kroz njegovo djelovanje

svrha Vojne krajine bila obrana

u Slavoniju poceli dolaziti prvi

drzave od epidemija, narocito

doktori medicine.

kuge , koja je iz prostora pod

Dolaskom Marije Terezije na

osmanlijskom vlascu neprestano

vlast 1740. godine, doslo je do

upadala u zemlju .

niza promjena u Vojnoj krajini,

Zbog rasirene malarije, brojnih

pa je tako i Nova Gradiska

mocvara i vjerovanja u teoriju

nastala u sklopu reorganizacije

mijazmi, Slavonija je u

Slavonske vojne krajine koja

Habsburskoj Monarhiji smatrana

je tada podijeljena na Brodsku,

vrlo nezdravom regijom,

Gradisku i Petrovaradinsku

izlozenom stalnoj opasnosti

pukovniju.

od epidemija. Slavonija je bila

Svaka krajiska pukovnijaje

pogranicna regija u susjedstvu

imala svoj stop, odnosno glavno

osmanskih krajeva Bosne i

mjesto s krajiskim uredima gdje

Srbije u kojima su stalno izbijale

je stanovao pukovnik sa stabnim

epidemije kuge, u ono vrijeme

casnicima. Kako je isprva stabno

najopasnije zarazne bolesti. Osim

mjesto za Gradisku pukovniju

ovih prirodnih i geografskih

trebalo biti u Gradiski na Savi

negativnosti Slavoniju je pratio i

prema kojoj je pukovnija i

glas zaostale zemlje bez ikakvih

dobila ime, ubrzo se odustalo

zdravstvenih ustanova i s velikim

od toga zbog nepovo ljnog

manjkom medicinskog osoblja.

polozaja Gradiske. Stoga se


godina bolnice u Novoj 1748. godine pristupilo izgradnji

su: boginje (kozice i ospice),

novoga stabnog mjesta koje je

malarija, difterija, dizenterija,

nazvano Friedrichdolfpo prvom

kuga i tifus. lako su se

pukovniku Gradiske pukovnije.

navedene bolesti najvjerojatnije

Medutim, granicarima je bilo

pojavljivale i u Slavoniji o njima

tesko izgovarati to ime i nazivaju

gotovo da i nema zapisa sto je

ga Nova Gradiska.

posljedica nedostatka skolovanog

Spomenuta pukovnija je

lijecnickog osoblja, pa se

ozakonjena 1. studenog 1750.

rasirenost vecine zaraznih bolesti

g., a stab puka sastojao se

iz tog doba ne moze utvrditi.

od pukovnika B. Schmidta,

Knjizevna nastojanja medicinske

potpukovnika Becka, cetnika

struke u Slavoniji su bila

H. Ljubibratica i ostalih casnika

neznatna, ako ih je uopce i

te, za nas posebno zanimljivog,

bilo. Jedina knjiga u kojoj ima

ljekara (Feldscher) Andrije Rotha

opomena iz medicinske struke je

s dva pomocnika. Dakle, prema

Relkovicev Sath路 u kojem pisac

dosada poznatim podacima, tu

upucuje Citatelja da treba koristiti

nailazimo na prvog zdravstvenog

lijecnika, a ne babu vracaru.

radnika u Gradiskoj pukovniji-

Takoder sadrzi i stavke protiv

vojnog ranamika (Feldscher).

lokanja rakije te one za potrebu

Nizak stupanj razvoja medicinske

zidanja i uredenje kuca.

znanosti u 18. stoljecu cesto je

Velika

ostavljao lijecnike bespomocnima

je pocetkom 18. st. zahvatila

pred brojnim bolestima od

Habsbursku Monarhiju natjerala

kojih je umiralo tadasnje

je becki dvor da osnuje jedno

stanovnistvo. Najveci uzrocnik

zdravstveno vijece na drzavnoj

visoke smrtnosti u Europi do

razini koje je trebalo savjetovati

kraja 18.st. bile su epidemije

kralja u borbi protiv sirenja

zaraznih bolesti. Najpoznatije

epidemije. To je vijece ubrzo

zarazne bolesti u to doba bile

prozvano Dvorsko zdravstveno

epidemij~

kuge koja

. 3


godina bolnice u Novoj Gradiski vijece i postalo je sredisnja

Chyrurgi). Meautim, u Slavoniji

institucija zdravstvene politikc

su i ti brijaci obavljali ranarnicke

beckog Dvora.

poslove, pa su se s vremenom

Podrucje Gradiske pukovnije

specijalizirali za niiu kirurgiju.

takoaer nije bilo posteaeno

Jedan od najveCih problema

epidemija zaraznih bolesti, kao ni

zdravstvene zastite tijekom 18.

drugih nedaca pa su u nekoliko

st. bio je nedostatak skolovanih

navrata tim prostorom harale

prima1ja, sto je znatno utjecalo na

kuga, kolera i glad. Presudan utjecaj na razvoj medicinske djelatnosti u Gradiskoj pukovniji (kao i nastanku grada Nove Gradiske) imalaje vojna vlast u Krajini koja je 1846. godine, za potrebe te pukovnije, osnova1a vojnu bolnicu u Novoj Gradiski. Bolnicka zgrada je podignuta

4

na uzvisini koja se spominje

mmtalitet rodilja i novrodencadi.

kao Malcansko brdo, a

Za razliku od vojnih ranarnika i

kasnije Jabukovac, a u njoj

brijaca koji su morali segrtovati

su sluzili spomenuti ranarnici

i poloziti majstorski ispit,

(Feldscher) koji su vecinom

babice nisu sve do pocetka 18.

bili stranci (Maaari i Nijemci).

stoljeca imale nikakvu edukaciju,

Ti su ranarnici u voj sci imali

osim iskustvenog ucenja od

priliku dobra nauciti svoj zanat

drugih babica. Nedostatak cak i

i podlijegali su odreaenoj

minimalne obrazovanosti babica

kontroli svoga rada, pa su bili

uzrokovao je smrt mnogih rodilja

mnogo prihvatljiviji od lokalnih

i novoroaencadi, a umjesto u

brijaca (od 1768.g. nazivanima

pravcu strucne edukacije primalje


godina bolnice u Novoj

ra

su u mnogim slucajevima za

prvi diplomirani civilni lijecnik.

uspjesan porod koristile i razlicite

Po ukinucu Vojne laajine bolnicu

magijske rituale,sto je cesto

je preuzela Zemaljska vlada

imalo podrsku kod samih rodilja i

Kraljevine Hrvatske i Slavonije,

njihove rodbine.

a od 1.4.1898.g. upravljanje je

Godine 1772. iz Becaje

predano Pozeskoj zupanij i te

poslana prva primalja (babica)

se bolnica otada zvala Opca i

koja je prebivala u

javna iupanijska bolnica u Novo)

ovoj

Gradiski. Aleksandar Nikolajevic je u bolnici radio do 1896. g. kada ga je naslijedio dr. Kosta Mladenovic, prvi specijalizirani kirurg koji je funkciju ravnatelja obavljao, uz krace prekide, sve do 1927. godine. U tom su vremenu, pod njegovim strucnim nadzorom, Gradi ski , a dvorskom odlukom

prakticirali mnogi lijecnici od

od 18.11.1818 , biloje ostro

kojih se po vaznosti za kasniji

zabranjeno zvati seoske zene da

razvoj zdravstva

pomazu pri porodima. Godine

izdvajaju Andrija Stampar i

1859. satnicke primalje su

Maksimilijan Benkovic.

preimenovane u opcinske s

Po zavrsetku studija Stampar

odredenom godisnjom placom, a

je radio kao opcinski lijecnik

od 1873. g. uvedene su kotarske

u Novoj Gradiski od 1913.

primalje. Iste je godine na mjesto

do 1917 .g. Zavrsetkom l.

lijecnika opce prakse i ravnatelja

svjetskog rata preuzeo je funkciju

bolnice u Novoj Gradiski dosao

savjetnika Povjerenistva za

dr. Aleksandar Nikolajevic kao

socijalnu skrb u Zagrebu i

poseb~o

5


olnice u Novoj Gradiski

6

odmah je zapoceo borbu

1960-ih i 1970-ih adaptiran

za novu osnovu uredenja

i formirane su tri ordinacije

javnog zdravstva. Sa samo 33

opce medicine i previjaliste te

godine (l919.g.) izabranje za

stomatoloska sluzba s takoder tri

nacelnika higijenskog odjeljenja

ordinacije.

u Ministarstvu zdravlja.

1927. godine u neposrednoj

lstovremeno je u Beograd za

blizini Doma zdravlja podignuta

inspektora i organizatora bolnica

je zgrada prve skolske poliklinike

u istom ministarstvu pozvan

u Novoj Gradiski. Razmisljanja

i dr. Mladenovic, medutim

o izgradnji sanatorija za djecju

Mladenovic se nakon dvije

tuberkulozu u okolici Nove

godine iz obiteljskih razloga

Gradiske postojala su jos Prvog

vraca u Novu Gradisku na istu

svjetskog rata, da bi tek u svibnju

funkciju koju je obavljao i prije

1929. g. sanatorij za djecju

odlaska, ali je i dalje nastavio

tuberkulozu na Strmcu (djecja

suradivati sa Stamparom.

bolnica Strmac) dobio svoje prve

Godine 1920. studij medicine

bolesnike.

je zavrsio i dr. Maksimilijan

Od 1922. do 1929. godine

Benkovic koji je nakon povratka

bolnica u Novoj Gradiski nosi1a

u Gradisku radios Mladenovicem

je naziv Ob!asna bo!nica u

kao sekundami lijecnik i asistent.

Novo} Gradiski, a imala je 17

1924. g. ispred stare bolnice je

djelatnika. 1929. g. umro je

podignut Dom narodnog zdravlja.

dr. Mladenovic.U bolnici ga

Prvi ravnatelj Doma bio je

nasljeduje specijalizirani kirurg

Maksimilijan Benkovic koji je

dr. Sime Novosel koji je svojim

svestrano razvijao izvanbolnicku

radom stekao zapazenu reputaciju

sluzbu. Godine 1950. Dom

kao operater, dijagnosticar i

zdravlja se preselio iz bolnickog

organizator kirurske sluzbe. Od

kruga u konfiscirani samostan

1930. do 1941. godine bolnica je

sestara sv. Vinka koji je tijekom

imala naziv Banovinska bo!nica


godina bolnice u Novoj

radiski

u Novo) Gradiski, a 1939. g.

je trahom. Lijecnici su obilazili

broj osob1ja se povecao na 37

sela i pregledavali oboljele.

zaposlenih. Dr. Novosel je uspio

Sanitetsko vozilo prozvano

dobiti pristanak i financijska

je /etecom ambulantom, a

sredstva za prosirenje stare

1925. g. u Novoj Gradiski je

bolnice koje je tijekom 1932. g. i

osnovan Driavni ambulatorij

dovrseno.

za trahom. Osim navedenog,

U svim nastojanjima za

medu djecom i odraslima je bilo

unapredenjem i organizacijom

puno oboljelih od tuberkoloze.

javnog zdravstva u Novoj

Lijecenjem i prevencijom

Gradiski presudnu su ulogu imali

bavili su se svi lijecnici, a svim

lijecnici entuzijasti: Mladenovic,

navedenim akcijama u provedbi

Stampar, Benkovic i Novosel koji

zastite i lijecenja oboljelih

su u periodu od 1924. do 1932. g.

rukovodio je ondasnji ravnatelj

podigli tri zdravstvene ustanove,

Doma narodnog zdravlja dr.

jednu dogradili i temeljito

Maksimilijan Benkovic koji

modemizirali.

je imao vrijedne i strucne

U iducem desetljecu zdravstvena

suradnike dr. Nikolu Nikolica

sluzba se sve vise razvijala

, dr. Josipa Sokolica te dr.

prema suvremenim dostignucima

Ivana Vidakovica koji je 1929.

u Hrvatskoj. Osnovna zadaca

g. dosao na staz u bolnicu,a

zdravstvene zastite bilaje

zatim u Dom zdravlja. U isto

prevencija i borba protiv zaraznih

vrijeme je u Novu Gradisku

bolesti. Puno se truda ulagalo

dosao dr. Iso Neumann. Bio

u lijecenje malarije cija su

je lijecnik okruzne blagajne

izvorista bila mocvama podrucja

te svojim radom stekao veliki

oko Save kao posljedica cestih

ugled medu pucanstvom grada i

izlijevanja i poplava. Druga

okolice. Godine 1934. diplomirao

zarazna bolest koja je harala

je i najgradiskiji lijecnik dr.

novogradiskim podrucjem bio

Branko Tomic. Citav radni

7


vijek je proveo u Domu zdravlja,

u to je vrijeme radio u vrlo

u pocetku kao lijecnik opce

teskim uvjctima ponajvise zbog

prakse, a nakon specijalizacije u

pomanjkanja lijccnika, sve

antituberkuloznom dispanzeru.

dok nisu pocele dolaziti prve

u to vrijeme u skolskoj

generacije poslijeratnih mladih

poliklinici radi i dr. Josip

stazista.

FaliSevac, novogradiski zet i

Godine 1949. u bolnicu je dosla

kasnije sveucilisni profesor na

specijalistkinja za tuberkulozu

lnfektivnoj klinici u Zagrebu.

pluca dr. Slava Dedoevic-Skebe,

Godine 1938. umire

supruga kirurga i ravnatelja

Maksimilijan Benkovic, a iduce

dr. Jakova Dedoevica. Ona je

godine dr. Sime Novosel napusta

preuzela lijecenje tuberkuloznih

ovu Gradisku.

8

bolesnika od dr. Tomica koji je

Od 1941. do 1945 . g. bolnica nosi

tada otisao u Dom zdravlja gdje

naziv Driavna bolnica u Novo}

je organizirao antiturbekulozni

Gradiski, a krajem 1943. g.

odjel, dok je dr. Dedoevic-Skebe

imalaje 44 zaposlenih. U vrijeme

radila u staroj bolnici sve do

Drugog svjetskog rata bolnicko

1956.g. dok nije dovrsena zgrada

osobUe se mijenjalo, nedostajalo

nove bolnice. lzgradnjom novih

je lijekova i zavojnog materijala ,

bolnickih kapaciteta stvoreni su

dok je priljev ranjenika bio

uvjeti za daljnji razvoj zdravstva

visok. Krajem rata bolnicaje

u Novoj Gradiski.

dobila naziv i namjenu kao

1956. godine u prvi odvojeni

Vojna bolnica u Novoj Gradiski,

specijalisticki odjel pod

na celu koje je bila dr. Miriam

vodstvom dr. Dedoevica

(Mirjana) Hafner - lvekovic.

smjesteni su tuberkulozni

Godine 1947. iz zarobljenistva

bolesnici . lste godine je dosao dr.

se vratio dr. Jakov Dedoevic,

Vladimir Pahor koji je osnovao

predratni asistent i sekundarni

prvi odvojeni intemisticki odjel,

lijecnik dr. Novosela. Medutim,

a inicijativom ravnatelja dr.


godina bolnice u Novoj Jakova Dedoevica osnovana Je

dok se 1972. g. otvorio i kabinet

podruznica Zbora Iijecnika

za fizikalnu terapiju koji je vodila

Hrvatske u Novoj Gradiski.

med . sestra Zlata Ivcic.

lduce, 1957. g. u novogradisku

Citoloski laboratorij je otvoren

bolnicu dosli su prof. Milan

1973. godine pod vodstvom dr.

Misic kao prvi stmcni sef

Salcic-Halbauer, dok kabinet

laboratorija te dr. Mladen Sikic

za transfuziju krvi samostalno

koji je vodio kirursku sluzbu od

radi od 1975. g. na celu sa dr.

1960. do 1980. g.

Mirjanom Polja-Purgaric.

Godine 1959. dr. Branko

Cetiri godine kasnije dr. Vesna

Zivkovic form ira ginekoloski

Podnar-Capan formirala je prvu

odjel.

ocnu ambulantu.

1960. g. stvara se Zdravstveni

Odvojeni uroloski laboratorij

centar (kasnije Medicinski

fonniran je 1988. godine na celu

centar) cime se u cijelosti

s dr. Ivanom Sagovcem.

promijenio ustroj zdravstvene

Dakle, do kraja 80-tih godina

sluzbe, a njegov prvi ravnatelj je

20. st. osnovano je sedam

bio dr. Radoslav Capeta.

specijalistickih odjela, jedna

Prvi RTG kabinet osnovao je dr.

ambulanta, tri kabineta, dva

Zorislav Slovic 1964. godine, a

laboratorija i dogradena je jedna

novoizgradeni djecji odjel pod

zgrada za djecji odjel.

vodstvom dr. Nede Dambas-

Tijekom Domovinskog rata

Seatovic otvoren je 1966.

Nova Gradiska je bila na prvoj

godine.

crti obrane Zapadne Slavonije

Iste je godine otvoren Odjel za

pod gotovo svakodnevnim

infektivne bolesti koji je vodila

granatiranjem. U takvom

dr. Marija Jurisic.

okruzenju osoblje novogradiske

euro-psihijatrijski odjel

bolnice je nesebicno pruzalo

pod vodstvom dr. Jovana

pomoc i zastitu brojnim

Bamburaca, osnovan je 1970.g.,

vojnim i civilnim bolesnicima i

9


ranjenicima te dalo svoj obol u ratu. Od 1991. do 1995. godine u bolnici je zbrinuto 2124 ranjenika. Tijekom tog razdoblja ravnatelji bolnice bili su dr. Zeljko

Purgaric i dr. Igor Ferencina. Godine 1994. fonnalno je prestao po tojati Medicinski centar (osnovan 1960.) koji je tada podijeljen na Opcu bolnicu Nova

Gradiska i Dom zdravlja d1: Andrija Stampar. Prema podacima za 2005. godinu Opca bolnica u Novoj Gradiski imala je 369 zaposlenih.

10


godina bolnice u Novoj

ra

•

I

Popis ravnatelja 1846.-1873. Ravnatelj stvo

1970.-1973. Radoslav dr. Capeta

1873.-1894. Aleksandar dr. Nikolajevic

1973.-1976. Jovan dr. Karavidic

1894.-1927. Kosta dr. Mladenovic

1976.-1985. Ivan dr. Povh

1927.-1939. Simun dr. Novosel

1985.-1989. Dragutin dr. Pticek

1940.-1941. Josip dr. Vodehnal

1989.-1991. Ivan dr. Povh

1941.-1944. lvo dr. Mlinaric

1991.-1993. Zeljko dr. Purgaric

] 944.-1945.

1993.-2001.

Borivoj dr. Vyroubal

Igor dr. Ferencina

1945.-1947. Miriam dr. lvekovic

2001.-2005. Zoran dr. Jukic

1947.-1960. Jakov dr. Dedoevic

2005.lgor dr. Ferencina

1960.-1965. Radoslav dr. Capeta 1966.-1970. Jakov dr. Dedoevic 11


AKLADNIK: Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu ZA NAKLADNIKA: Ivan Medved. prof. AUTORI IZLOZBE I KATALOGA: Hrvoje Capo i Danijela Juranovic POSTAV IZLOZBE: Djclatniei Drzavnog arhiva u Slavonskom Brodu Gradiski i Gradskog muzeja Nova Gradiska

Odjela u Novoj

TISAK: Grafotisak Slavonski Brod AKLADA: 200 kom.

Financiranje izlozbe i kataloga: Ministarstvo kulture Rcpublikc lln路atskc Brodsko - posav ka zupanija


Katalog izložbe ''160 godina bolnice u Novoj Gradiški''  

Katalog izložbe Muzeja Nova Gradiška i Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Autori izložbe: Danijela Juranović i Hrvoje Čapo.

Advertisement