Katalog izložbe ''Franjevački samostan i HPD 'Davor' u glazbenom životu Broda''

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Katalog izložbe

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi/Slavonskog a Broda

Izložba je otvorena od 16. svibnja 2011. do 9. siječnja 2012.

Slavonski Brod, svibanj 2011.

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU Augusta Cesarca 1

Autori izložbe i kataloga: Gordana Slanček Ivan Medved

Fotografije: Fototeka DASB Fototeka Muzeja Brodskog Posavlja Pismohrana HPD „Davor“ Pismohrana KKD „IBM“ Fototeka Danijele Božičević Fototeka Ivane Drača Fototeka Zvonimira Toldija

Katalog je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Slavonskoga Broda

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

3

UVOD

„Glazba daje dušu svemiru, krila umu, let mašti, šarm i veselje životu.“ (Platon) „Iza dugih opažanja o biti muzike, preporučujem vam uživanje ove umjetnosti iznad svega. Nijedna umjetnost ne djeluje na čovjeka tako neposredno i tako duboko kao ova, jer baš ona omogućuje da se spozna…bit svijeta. Slušanje velike, pune i lijepe muzike je kupelj duha: ona ispire sve nečisto, sitničavo i zlo, i svakoga uzdiže do najvišega duševnog stupnja koji dopušta njegova priroda: i dok sluša veliku muziku svatko jasno osjeća, koliko je u cjelini vrijedan ili štoviše, koliko bi mogao vrijediti.“ (Arthur Schopenhauer)

Svjesni koliko se glazba i glazbeni život u Brodu utkao u kulturnu povijest Broda odlučili smo postaviti ovu izložbu, povod koje je 140. godišnjica Hrvatskog pjevačkog društva (HPD) „Davor“, istodobno i započeti ciklus izložbi o povijesti glazbe u Brodu (nakon ove slijede izložba o tamburašima, harmonikašima, zboru–koji su djelovali u okviru „Radničkog sveučilišta Đure Salaja“, rock glazbi u Brodu, KKD-u, Glazbenoj školi…).

U Brodu je puno toga kulturno značajnog započelo s ocima franjevcima, tako i glazbeni život. Pošto je crkvena glazba bitna sastavnica gotovo svih vjerskih obreda, pa i šire, logično smo i započeli ovu izložbu s ocima franjevcima institucionalno kao prvim promotorima glazbenog života u Brodu. Nakon njih u tome kontekstu slijedi HPD „Davor“.

Crkva

Presvetog Trojstva, franjevci i HPD „Davor“ su u mnogočemu međusobno isprepleteni u glazbenom životu Broda od osnutka „Davora“ 1871. pa do današnjih dana, uz napomenu da je ova suradnja bila naprasno prekinuta ukidanjem „Davora“ 1948. godine, pa opet zaživjela nakon obnove „Davora“ 1991. godine i traje do danas…

Ova

izložba je samo jedan dio prezentiranja bogate kulturne prošlosti kako Franjevačkog samostana tako i HPD „Davora“. Ona je i potvrda da je Brod, zahvaljujući, između ostalih čimbenika, ocima franjevcima i „davorašima“, upisan u svekoliku povijest glazbenog života Slavonskog Broda, Slavonije i Hrvatske.

Autori

4

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

FRANJEVAČKI SAMOSTAN - DIO BRODSKE GLAZBENE BAŠTINE Da je glazbeni život u Franjevačkom samostanu bio uistinu bogat i prepoznatljiv, poglavito u 18., 19. i 20. stoljeću, svjedoči nam bogata Glazbena zbirka koja je sastavni dio Arhiva Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu. Nju je sistematizirao i sredio Ladislav Šaban, ponešto u tome je sudjelovao i fra Vatroslav Frkin.

Zbirka je osobita po 98 tzv. rijetkosti (Rara); 232 bibliotečne jedinice crkvene glazbe; 253 jedinice svjetovne glazbe; 36 jedinica knjiga (udžbenici, glazbene zbirke, djela o glazbi-pretežno kao ostavština franjevačkog skladatelja fra Kamila Kolba); jedna kutija s nekoliko predmeta HPD „Davor“-traka sa zastave, trobojnice sa lovor vijenaca, nekoliko notnih zapisa.

Cjelokupnu Glazbenu zbirku je Klaustar Franjevačkog samostana u Sl. Brodu (Fototeka DASB) nemoguće fizički predstaviti na ovoj izložbi. Uz konzultacije i suglasnošću današnjeg gvardijana Franjevačkog samostana oca Sebastijana Golenića izložen je samo dio te bogate zbirke.

Oci franjevci, kao uostalom i svi drugi crkveni redovi, odnosno svećenstvo, veliku pažnju su posvećivali i posvećuju njegovanju glazbe u novicijatu i kasnije studentima filozofije i teologije. Franjevci-svećenici učili su obvezno tzv. koralno pjevanjejednoglasno-kako zbog svečanih svetih misa tako i zbog dijelova službene redovničke molitve–breviara. Uz to se posebna skrb posvećivala i zbornom pjevanju. 1 Nema nažalost puno povijesnih vrela o samome Zboru koji je djelovao pri Franjevačkom samostanu u Brodu i koji ima svoj povijesni kontinuitet do današnjih dana. Promatrano u ovome vremenskom razdoblju može se konstatirati da su organisti-orguljaši bili uglavnom i zborovođe ovoga Zbora. Neke su zborovođe Zbora Franjevačkog samostana bili i zborovođe „Davora“ i obrnuto (kao npr. Franjo Pokaz, Danijela Božičević…).

Poznato nam je i to da su mnogi pjevači „Davora“ bili i pjevači u Zboru, 2 kasnije i pjevači Zbora pri RKUD-u „Đuro Salaj“ Inicijativom fra mr. sc. Egidija Bibera osnovan je 1993. godine muški komorni zbor pri Franjevačkom samostanu, pod voditeljskom „palicom“ Antuna Matoševića, prof. Od početka svoga djelovanja ovaj Zbor je njegovao duhovne i svjetovne skladbe raznih autora europske i hrvatske zborske glazbene baštine. Pored toga u svoj program su uvrštavali i crnačku duhovnu glazbu, kao i skladbe folklornog sadržaja iz Slavonije,

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

5

Podravine i Dalmacije. Nisu pri tome zapostavljane i domoljubne skladbe temeljene na tekstovima poznatih hrvatskih pjesnika.

Od osnutka Zbor je sa svojim programom sudjelovao na raznim koncertima, akademijama, predstavljanju knjiga i otvorenjima likovnih i ostalih izložbi. Osim u Brodu zbor je nastupao u brojnim hrvatskim gradovima: Iloku, Vinkovcima, Đakovu, Našicama, Novoj Gradiški, Valpovu, Varaždinu, više puta u Zagrebu, Požegi, Čako vcu, Gospiću, Rijeci, Skradinu, Starom Gradu na Hvaru i u gradu Hvaru. Uz to koncentrirao je i u inozemstvu: Kloch/Graz i Bad Radkersburg u Austriji, Baji i Hercegsantoru u Mađarskoj, Pragu. Za svoje uspješno djelovanje Zbor je 2008. godine dobio na svečanoj sjednici Gradskog vijeća gradsko priznanje Štit Berislavića.

Pored toga Franjevački samostan u Slavonskom Brodu je organizirao samostalno, ili u suradnji s gradskim kulturnim ustanovama, u crkvi Presvetog Trojstva, klaustru ili blagovaonici povremeno koncerte tamo još od dvadesetih godina 20. st.3 pa do današnjih dana. Osobito su bili prepoznatljivi koncerti zadnjih triju godina koji su se odvijali pod motom „Obnovimo orgulje Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu“.

Izvor: HR-DASB-348, Zbirka plakata

Izvor: Pismohrana KKD ''IBM''

6

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

ORGULJE U FRANJEVAČKOM SAMOSTANU Crkvena glazba bez orgulja je u mnogočemu nedorečena. Toga su bili svjesni i oci franjevci u Brodskom samostanu. Na temelju sačuvanih povijesnih izvora, a uz pomoć i literature, može se konstatirati da se povijest orgulja kao „kraljice“ crkvene glazbe u Fr. samostanu u Brodu može kronološki pratiti od 18. st. do današnjih dana. To je posebno imalo naglasak u franjevačkim samostanima gdje je djelovao studij filozofije ( u brodskom Fr. samostanu bio je to provincijski studij filozofije 1720.-1783.!), teologije i kuća novicijata (u brodskom Fr. samostanu djelovala je kuća novicijata 1712.-1720.).

Već u staroj, drvenoj samostanskoj crkvi postojale su orgulje 1736. godine. 4 Nakon sagrađenoga novog Samostana kroničar prvi put spominje orgulje 29. svibnja 1767. godine kada je na blagdan Presvetoga Trojstva došao na misu Josip II., prijestolonasljednik, sa svojom pratnjom. Tom prigodom je pjevana Missa cum organo (Misa uz pratnju orgulja!)…

Orgulje u Franjevačkom samostanu u Sl. Brodu (Izvor: Fototeka DASB)

Prvi orguljaš u Franjevačkom samostanu se spominje 1771. godine – klerik Cecilijan Okkcl, a nakon njega brat Kuzma Vučka, orguljaš i sakristan 1773. godine. Za povijest glazbe u Franj. samostanu u Slavonskom Brodu značajna je 1777. godina kada su „po zapovijedi oca Blaža Tadijanovića rijekom Savom iz samostanske rezidencije u Čuntiću dovezene u Brod orgulje za „.upotrebu u brodskoj crkvi Presvetoga Trojstva. Ove orgulje je za tri dana sam provincijal fra Blaž Tadijanović u siječnju 1778. postavio i ugradio na sredini kora. Na blagdan Obraćenja Sv. Pavla (25.I) ove su prvi put svirale kod Mise koju je spomenuti provincijal s asistencijom pjevao.“

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

7

Te orgulje su imale 8 registratora pedal, a 11. srpnja 1836. franjevci su prodali ove orgulje župnoj crkvi Sv. Stjepana Kralja. Tadašnji provincijal fra Marijan Jaić (Brođanin po rođenju) je smatrao da samostanskoj crkvi u Brodu trebaju veće orgulje. Prije toga je produljen i kor 1835. „O. Marijan Jaić kao provincijal nabavio je iz crkve predgrađa Taban u Budimu za 200 fl orgulje, koje su imale 6 registartora… O. Marijan Jaić je bratu franjevcu Ignaciju Lehneru povjerio posao da uz pomoć dva brata franjevca stolara fra Fridolina Wagnera i fra Simona Frimmel da za brodsku samostansku crkvu izradi nove veće orgulje.5 Ove novosagrađene orgulje imaju 24 registra, a „U nedjelju 2. rujna 1838. nove su orgulje pod Misom u 9 sati prvi put svirale, a na njima je svirao fra Ignacije Lehner, njihov graditelj.“ 6 Ove orgulje i danas sviraju u Franjevačkoj crkvi, a zanimljivo je da je 3. listopada 1929. godine održan koncert u Crkvi Presvetog Trojstva na kojemu su nastupali Franjo Dugan i pjevačko društvo „Martić“ iz Bosanskog Broda.

Fra Marijan Jaić

Dolaskom o. Sebastijana Golenića prije tri godine i uz podršku prof. Hrvoja Špicera krenulo se u akciju obnove ovih orgulja. Nakon popravka svečana kolaudacija je bila 11. srpnja 2010. godine.

Izbor iz bogate glazbene zbirke Franjevačkog samostana u Sl. Brodu

8

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Orguljaši u 18. stoljeću 1771. 1773. 1775. 1776. - 1778.

1779. 1780. 1782. - 1787.

fra Cecilijan Okckl, org. kao student filozofije. fra Kuzma Vutschka, org. brat-nesvećenik. fra Melkior Gramazv, direktor kora, nesvećenik, po zanimanju klesar. fra Edvard Miedl, org, instructor studentum, bio je brat pomoćnik. fra Vid Matis, klerik, org. fra Leopold Vogh, klerik, org. fra Edvard Miedl, org.

1806. 1807. 1809. 1811. 1812. 1814. 1816. - 1821.

1821. - 1823.

1823. - 1826.

1826. 1827. 1828. - 1830.

1830. 1831. - 1832.

1833. - 1835.

1835. - 1836.

1837. -

fra Ignacije Lehner, brat pomoćnik, org. fra Dionizije Talzon, klerik, org. fra Ignacije Lehner, stolar i org. o. Cecilijan Svoboda, org. o. Cecilijan Svoboda, org. et instructor in cancu et org. o. Cecilijan Svoboda, org. et instr. in cant. et org. o. Cecilijan Svoboda, org. fra Mihael Merković, org. brat-pomoćnik. o. Fortunat Fridrich, org. fra Ivan Marketić org., brat-pomoćnik.

Remigije Matković org. fra Edvard Miedl, org. o. Anđeo Kimpek, org. instr. cler. in cantu et organo o. Remigije Matković, org. inst. cler. in cantu et organo o. Narcis Hutović, org. instr. cler. in cantu et organo o. Anđeo Kimpek, org. o. Paškal Kostroschić, org. inst. cler. in cantu et organo o. Paškal Kostroschić, org. inst. cler. in cantu et organo fra Ignacije Lehner, organifex et org. fra Fridolin Wagner, are. et org. o. Paškal Kostroschić, org. inst. cler. in cantu et organo

1838. 1839. 1840. - 1842.

1843. - 1845.

1846. 1847. - 1862.

1863. - 1866.

1867. - 1875.

1876. - 1885.

1886. - 1890.

1891. 1892. - 1894.

1894. - 1897.

fra Ignacije Lehner, organifex et org. o. Paškal Kostroschić, org. inst. cler. in cantu et org.

Emerik Jarosh, org. o. Paškal Kostroschić, org. inst. cler. in cantu et organo o. Emerik Jarosh, org. o. Ivan Bohath, org. fra Konrad Veszeli, org. brat-pomoćnik. o. Ivan Bohath, org. o. Firmo Pletikapić, org. o. Kalasancije Zottner, org. o. Solan Matković, org. o. Peregrin Letić, org. o. Emilije Simić, org. o. Teofil Bošnjak, org.7

Orguljaši u 19. stoljeću

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

9

Orguljaši u 20. stoljeću 1897. 1921. - 1924 1924. - 1926.

1926. - 1928.

1928. - 1930.

1930. 1941. - 1952.

1952. - 1958.

1958. - 1969.

1969. - 1973.

1973. - 1975.

1975 .- 1981.

1981. - 1987.

1987. - 1999.

1999 – 2007.

2007. - 2008.

2008. - 2010.

2010. -

o. Teofil Bošnjak nastavio od Filip Oštir sakristan i organista,.; o. Marcelin Gluhak Franjo Pokaz, student teologije i orguljaš Stjepan Petrović, gradski činovnik i dobrovoljni organista o. Augustin Šlibar, Stjepan Petrović, o. Narcissus Fertalj i o. Polikarp Pehnec; o. Kamilo Kolb; o. Polikarp Pehnec. s. Milada Gardijaš s. Serafina Funarić, s. Alemka Marija Štefanko i s. Veronika Domorad s. Jasenka Čutek? (Ćutuk?) s. Marija Bajić s. Krunoslava Velikanović s. Agnezija Juretić s. Deodata Kočonda s. Snježana Kmet s. Vincencija Slišković 8

Prvi direktor kora i orguljaš u staroj drvenoj samostanskoj crkvi zabilježen je 1734., a zvao se o. Marko iz Sibinja. Nakon ponovnog dolaska u Brod 1806. kroz cijelo 19. stoljeće možemo u potpunosti slijediti orguljaše u samostanskoj crkvi Presvetoga Trojstva. Do sredine 20. st. nije dovoljno ažuriran popis orguljaša, pa ih samo navodimo, a za neke i godine za koje je to razvidno iz Kronike Fr. Samostana. Dana 15. svibnja 1961. godine u Franjevački samostan stigle su tri časne sestre sv. Križa iz Đakova. Otada one postupno preuzimaju i orguljašku službu, a preuzet će i vođenje mješovitog zbora sve do 2007. godine, od kada su svirale samo na misama nedjeljom, osim mise u 10 sati, kao i svaki dan i blagdan.

10

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

ZNAČAJNIJI BRODSKI FRANJEVCI U POVIJESTI GLAZBE BRODA NA SAVI/SLAVONSKOG BRODA Prvi franjevac koji je ostavio duboki trag u povijesti glazbe u Franjevačkom samostanu u Brodu je bio o. Kuzma Wutschka – brat-nesvećenik. Značajan je po tome što je kao novak-orguljaš prepisao za potrebe bogoslužja dio sačuvanih crkvenih skladbi iz 18. stoljeća, kao i podosta misa i prigodnih crkvenih skladbi. S pravom se može smatrati utemeljiteljem Glazbene zbirke u Franjevačkom samostanu.

Wutschka je prvi upozorio na značajnog franjevca o. Cristhophora Kellerera (1742.1790.) čije je dvije skladbe (R-49 i 50 – Ariae duae za glas i za dva glasa i orgulje oko 1767.9) Wutschka prepisao, pohranjene su u Glazbenoj zbirci Franj. samostana. Ladislav Šaban pretpostavlja da je K. Kellerer doista autor ovih skladbi.

U Glazbenoj zbirci pohranjen je i mali gudački kvartet (divertimento) u dionicama (R60) kao i jedan orfetorij (R-38)-sačuvan samo jedan list, autor kojih je Karlo Kellerer.

Dana 30. rujna 2006. (pra!) izveden je apostrofirani gudački kvartet u Franjev. samostanu, izvođači Zagrebački gudački kvartet!10 O. Firmus (Firmo) Pletikapić je bio ne samo orguljaš u Franj. samostanu 1867.-1875. nego i prvi zborovođa HPD „Davor“, nezaobilazni čimbenik u osnivanju HPD „Davor“.

Prve se zborovođe pamte!11 Na izložbi predstavljamo posebno dva franjevca, jednog rođenoga u Brodu – oca Marijana Jaića (1795.-1858.), i o.

Kamila Kolba-rođenog Okučanca, koji je 1952.-1958. djelovao u brodskom Fr. samostanu. Svaki je na svoj način ostavio duboke tragove kako u Glazbenoj zbirci Franjev. samostana, tako i svojim posrednim i neposrednim učincima u svekolikoj povijesti Franjev. samostana u Kamilo Kolb Slavonskom Brodu, s naglaskom na glazbenom području!

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

11

HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO „DAVOR“ Počeci rada Sredinom 18. stoljeća u građanskom društvu rodila se ideja o osnivanju svjetovnih pjevačkih zborova. U Europi se javljaju amaterska pjevačka društva koja kasnije postaju profesionalna. Ta društva su snažno djelovala na glazbenu i kulturnu edukaciju stanovništva. U 19. stoljeću se počela buditi nacionalna svijest koja se iskazivala i kroz glazbena okupljanja. U vrijeme narodnog preporoda u Hrvatskoj se javljaju pjevačka društva koja kroz budnice i davorije pridonose jačanju ideje o nacionalnoj pripadnosti.

Jedno od prvih društava u Hrvatskoj je „Društvo karlovačkih pjevača“ utemeljeno 1859. godine. Deset godina kasnije 1869. javlja se Prvo hrvatsko društvo „Zora“. U Zagrebu se 1862. godine utemeljuje Hrvatsko pjevačko društvo „Kolo“ koje je i jedan od osnivača Hrvatskog pjevačkog saveza, osnovanog 1875. godine.12 Krajem šezdesetih godina u Brodu na Savi javlja se želja za osnutkom pjevačkog društva „Davor“. U Franjevačkom se samostanu okupila grupa Brođana koji su tada bili na školovanju u Beču i Pragu. To su bili studenti Hugo Badalić i Josip Baumeister, a oko njih su se skupili brodski franjevci i ugledni Brođani: Ignjat Brlić, Zefir Marac, Tomo Latković, Stjepan pl. Horvat, Đuro Koprivčević, Ivan Malbek, Gašo Kaparović, koji su potaknuli osnutak Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ tj. muškog pjevačkog zbora . „Davor“ se pojavio iz političke potrebe, ali zasigurno i zbog manjka oblika organiziranih kulturnih događaja u Brodu na Savi. Bilo je i ostalo najomiljenije društvo Brođana koji su ga rado podržavali i pomagali jer Davoraši nikad nisu iznevjerili svoje geslo: „Budimo pjesmom rodu svome svijesti“.13 O prvim godinama rada Društva pronađeno je malo podataka. U Državnom arhivu u fondu HR-DASB-87, inv. br. 106 postoje spisi iz kojih se može vidjeti da je Društvo osnovano još 1 86 4. go d i n e . S pis i s e o dn o s e na korespondenciju između Društva i Gradskog Poglavarstva i Gradskog Poglavarstva i C. kr.

Zemaljskog glavnog zapovjedništva u Zagrebu.

Društvo je podnosilo svoje prijave i molbe na hrvatskom jeziku, no primalo je rješenja na njemačkom jeziku.14 Prva Pravila „Davora“ su predložena i potvrđena u lipnju 1871. godine, a smatra se da je tada i osnovan „Davor“. Pravila su u Zagrebu odobrena 5. kolovoza 1871. godine.

Naslovnica Pravila iz 1871.

(Izvor: Muzej Brodskog Posavlja)

U prvom članu Pravila stoji: „Društvo se imenuje Davor i bavi se pjevanjem slavjanskih pjesamah i širenjem narodne glasbe.“ U početku „Davor“ je formiran kao muški zbor, kasnije kao mješoviti, a od 1924. i kao ženski. 15 Prvi predsjednik društva bio je Stevo

12

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Bogdanović, a prvi zborovođa, ujedno orguljaš, franjevac Firmus Pletikapić, rodom Iločanin.

Poznato je da „Davor“ 19. lipnja 1872. moli Gradsko poglavarstvo jednu od prostorija Gradske učione za održavanje pjevačkih vježbi i sjednica, a krajem godine održao je u prostorijama narodne čitaonice dva koncerta uz pratnju mjesne glazbe. 16 Na glavnoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1873. godine, izabran je novi predsjednik Stjepan Muravić. Podaci o radu Društva tijekom 1870-tih i 1880-tih vrlo su oskudni, ali iz kasnijih prigodnih govora predsjednika i godišnjih izvješća tajnika vidljivo je da „Davor“ kontinuirano radi, a značajne zasluge za to zasigurno pripadaju zborovođi Josipu Zittenbautu koji uvježbava Društvo 80-tih godina 19. stoljeća. Predsjednik Društva 90-tih godina je kotarski sudac Šafarić, a zbor od 1887. uvježbava Dragutin Hruza.

Na glavnoj godišnjoj skupštini 15. lipnja 1893. izabran je novi odbor „Davora“, predsjednik Dobroslav Brlić i potpredsjednik Zefir Marac. Obzirom da je društvo brojno (106 članova), a da prilikom organiziranja zabava mora tražiti i plaćati glazbu, Marac je predložio osnivanje tamburaškog sastava što se čini 1894. godine. Iste godine „Davor“ postaje član Saveza hrvatskih pjevačkih društava. U listopadu te godine potvrđena su nova izmjenjena Pravila s novim geslom „Bud’mo pjesmom rodu svijest“.

HPD „Davor“ 1891. (Izvor: Muzej Brodskog Posavlja)

Početkom 1896. godine, nakon što se Hruza godinu prije zahvalio na zborovodstvu, a privremeni zborovođa bio kapelnik vojničke glazbe Heller, izabran je novi stalni zborovođa, Otokar Krčmar iz Mitrovice. Iste godine, 16. kolovoza, za vrijeme društvenog predsjednika Vatroslava Brlića, održana je svečana proslava 25. godišnjice postojanja Društva i posveta nove društvene zastave. Kako je na svilenoj, zlatom izvezenoj zastavi bio našiven hrvatski grb upravne vlasti ju nisu dozvolile. Iako je na hrvatski grb

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

13

naknadno izvezena kruna sv. Stjepana, vlasti su unatoč tome ostale kod svoje zabrane. Sa zastave su, stoga, skinuli hrvatski grb, a na njegovo mjesto ušili obični glazbeni amblem: gusle i gudala i godinu posvete barjaka 1896. Umjetnički izvezeni hrvatski grb s naknadno uvezenom krunom sv. Stjepana poklonio je „Davor“ kumi barjaka, gospođi Ivani Brlić–Mažuranić. Posveta je barjaka obavljena kod objeda u kući obitelji Brlić od strane biskupa Strossmayera.

August Harambašić zamoljen je da sastavi društvenu koračnicu koju je uglazbio Vilhar, a Hugo Badalić prigodnu pjesmu za posvetu društvene zastave. Izvedbama na proslavi je dirigirao skladatelj i dirigent Nikola Faller: Oj davori, mili rode, Jedan mu je u svih nas, Raduj nam se slavni Brod, To je tvoje djece glas!

Brodskog trsa kap nam godi, Svaki brat je gost nam zvan.

Pjesme tamo Popjevamo, Vesela nam žarka ćud Svemu dobru maran trud.

S Pribudovca gledat milo U Bosnu je dalek vid, Kojim nas je razstavilo, Porušen je mržnje zid.

Glas na Savi, Glas to pravi, Jasna pjesma glas je taj.

Složan nam je koračaj Glogovica, Mrsunja je Opasala, Sava nas; Hladna voda na sve kraje Gradu nam je srebren pas.

Bog to svoje Opaso je, Bratske sloge to je znak, Njom je samo Brod nam jak.

Pribudovac vinom rodi, Jesenski nam ovdje stan,

Zastava HPD „Davor“ obnovljena 1936.

(Izvor: Muzej Brodskog Posavlja i HRDASB-341, Osobni fond Tomislav Pracny)

Brod je ona Sad već spona, Trud je k braći prvi most, Nama i njim na radost.

Oj davori, pjesme njego, Davore nam pjesme goj, Svojštinom se glas razliego Svuda svome draži svoj Nas i Bosne Nek se kosne, Što no pjeva složni Brod, Živio nam dom i rod!

Krajem 19. st. „Davor“ je na vrhuncu svoje popularnosti. Gotovo niti jedna svečanost u Brodu nije prošla, a da „Davor“ nije u njoj sudjelovao. Pjevali su tijekom crkvenih obreda za Uskrs, Tijelova, Duhova, Florijanovova i Božića, a na blagdan Svi sveti nadgrobnice na groblju. „Davoraši“ su organizirali tradicionalne zabave: pokladne zabave, Katarinsku, Silvestarsku, sudjelovali u dobrotvornim akcijama i brojnim manifestacijama (npr.: otvaranje Hrvatskog doma 1925. godine, 1000 godina hrvatskog kraljevstva, 200.-godišnjica brodskog franjevačkog samostana).

14

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Izvor: Arhiv Franjevačkog samostana u Sl. Brodu

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

15

Jedna od manifestacija je „Spomen večer Zrinsko-Frankopanska“.17 Veličanje Zrinskog i Frankopana kao protivnika Austrije bio je dio učenja Stranke prava i prilika za rodoljubne zdravice, govore i pjesme. Možda najpoznatija tradicionalna manifestacija starih Brođana bila je „Sveto Ivanjska proslava“. Na čelu proslave stajao je „Davor“ koji je svojim sredstvima improvizirao „Serenadu na srebropjenoj Savi“. U to vrijeme zabavni život Brođana odvijao se u mnogim svratištima. Najčuvenija od svih bila su hoteli „Kasina“, „Žuta kuća“ i „Crvena kuća“, te dvorana Cviić u k ojima je na brojnim zabavama također nastupao „Davor“. Društvo je nastupalo i izvan Broda, na pjevačkim svečanostima Hrvatskog pjevačkog Saveza i smotrama Saveza pjevačke župe „Novak“. „Davoraši“ su održali koncerte u Bosanskom Brodu, Đakovu, Koprivnici, Karlovcu, Križevcima, Mostaru, Novoj Gradiški, Osijeku, Sisku, Subotici, Travniku, Tuzli, Varaždinu, Vinkovcima i Zagrebu.18

Kavana Cviić (Fototeka Z. Toldi)

U siječnju 1897. godine, u dvorani Cviić održana je glavna godišnja skupština na kojoj su jednoglasno izabrani: novi predsjednik Dobroslav Brlić, potpredsjednik Zefir Marac, tajnik Angelo D’ Elia i blagajnik Ante Markotić.

Tijekom godina smanjila se aktivnost „Davora“, a 1898. godine zabave i koncerti su slabo posjećeni, a članstvo se počelo osipati. Razlog krize je u zborovođi kojemu je početkom 1899. otkazana služba, a privremeno vodstvo „Davora“ opet preuzima Heller, bivši vojnički kapelan. On u ljeto odlazi iz Broda, a na mjesto zborovođe izabran je Josip Hruza.

Početkom 20. st. društveni zborovođa je Brođanin Josip Stano, student violoncella na bečkom konzervatoriju. Pavle Borevković, dugogodišnji tamburaški zborovođa, založio se i za nabavku odjela za tamburaše. Kako Stano nastavlja studij i u rujnu 1901. odlazi iz Broda, a u međuvremenu su riješeni nesporazumi s Krčmarom, on ponovno preuzima zborovodstvo. „Davor“ je tada brojao 47 izvršujućih članova (8 u tamburaškom zboru), 85 pomažućih i 7 začasnih ( Vatroslav Brlić, Ivan Zajc, J.J. Strossmayer, Ivan vitez Trnski – pukovnik u Zagrebu, Petar Premuda–vijećnik banskog stola, Zefir Marac–gradonačelnik Broda, Ivan Kaparović). Društveni utemeljitelji su: Vladimir Prebeg–odvjetnik u Đakovu, grof Dragutin Khuen Hedervary i dr. Nikola Jurković–veliki župan u Požegi.

16

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Godine 1902. Ivanu Kaparoviću je kao najstarijem „Davorašu“ za 26–godišnje članstvo uručen zlatni počasni znak, te Ivanu Deanoviću za 10–godišnje članstvo. Iste godine vatrogasci su nakon izgradnje vatrogasnog doma jednu prostoriju iznajmili „Davoru“ te je time Društvo konačno riješilo problem prostorija za vježbanje i sjednice.

U ovoj godini je priređeno šest zabava, između kojih treba istaknuti i zabavu u povodu imendana Ivane Brlić Mažuranić prigodom kojeg je održan i vatromet na Savi.

Sljedećih godina „Davor“ je prisutan u svim društvenim događajima u gradu. Društvo je nabavilo glasovir, bisernicu, brač I, II, III i berde, a članovima su se počele izdavati iskaznice.

U prosincu 1906. godine održana je svečana proslava 35-godišnjice djelovanja „Davora“ na kojoj su se okupila sljedeća društva: „Preradović“ iz Đakova, „Vijenac“ iz Požege, „Graničar“ iz Nove Gradiške, „Relković“ iz Vinkovaca. Povodom obljetnice „Davor“ je izdao i prigodnu razglednicu.

Godišnja skupština 1907. godine je značajna po tome što je na mjesto dugogodišnjeg predsjednika Vatroslava Brlića izabran novi predsjednik Rudolf Heintzel. Bivši predsjednik je postao počasni predsjednik društva.

Nakon smjene predsjednika društvo je stagniralo. Zborovođa Krčmar se morao oprostiti od daljnjeg rada zbog bolesti što je predstavljalo novi veliki problem za Društvo. Sve do 1910. godine Društvo je djelovalo samozatajno uz poneki koncert. Tada u upravi dolazi do smjene i predsjedničko mjesto zauzima Šandor Lorschy, a privremeno zborovodstvo Josip Sneky. Nakon nekoliko zabava, odlično organizirana pjevačka i tamburaška večer 5. veljače Raspored uskrsne zabave 1911. (Izvor: HR-DASB-1, kut. 179) 1911. godine je dokaz da se stanje u društvu popravlja. Novi zborovođa je bio Emil Sulke, a društvo je sačinjavalo 44 izvršujuća i 105 podupirućih članova. Krajem godine ponovno dolazi do smjene zborovođe.

To mjesto preuzima vlč. Felix Gretschel kojeg na sljedećoj godišnjoj skupštini biraju za predsjednika. Nakon toga se na raspisan natječaj za zborovođu javilo 17 kandidata, a izabran je Josip Bervar. Početkom Prvog svjetskog rata prekinuta su sva djelovanja Društva pa je tako „Davorova" knjiga zapisnika ostala neispisana od 21. srpnja 1914. godine do 30.

19 siječnja 1919.

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

17

HPD „Davor “ od 1919. do 1948. godine Ponovno okupljanje društva je 1919. godine s novim predsjednikom Slavkom Kolakom. Prvi poslijeratni nastup HPD „Davor“ je bio 30. travnja 1919. godine na obilježavanju obljetnice smrti hrvatskih velikana i mučenika Zrinskih i Frankopana.

Tijekom 1920. godine u Društvo su primljena 23 nova člana. Problem stalnog zborovođe postoji i u 1921. godini, u godini u kojoj je trebao biti obilježen veliki jubilej, 50 godina društva „Davor“. U nedostatku sredstava, proslava je odgođena do daljnjeg. Neredovitost članova i oskudica su doveli do ostavke predsjednika Kolaka. „Davoraši“ unatoč problemima, na čelu sa zborovođom Sulkeom održavaju svečani koncert u prostorijama netom uređenog „Centrala“ u vlasništvu Aleksandra Menovića. 20 Na glavnoj skupštini 29. siječnja 1922. godine za predsjednika je izabran Ante Markotić. Iste godine „Davor“ je tražio i dobio od Gradskog poglavarstva zemljište za gradnju društvenog doma na Jelačićevom trgu, preko puta Crvene kuće. Organizira zabave (pokladna zabava u „Centralu“), koncerte, a pjeva i u Franjevačkom samostanu. U 1923. godini „Davoru“ raste popularnost što pokazuju pohvalne kritike njegovih nastupa. U hotelu „Central“ priređuje tradicionalnu pokladnu redutu s plesom i maskama.

Riješen je i problem stalnog zborovođe. Josip Fulgosi iz Livna primljen je na natječaj i stupa u službu 11. prosinca 1923. godine.

On je u navedenoj godini sastavio ženski pjevački zbor od 18 članica: Zorica Arić, Marija Andrašević, Zlata Schwartz, Zlata Bartolić, Ankica Vilagoš, Mara Svinjarević, Zlata Pandak, Ljuba Petrić, Cica Fiter, Julija i Valerija Iuvernici, Ivana Nunković, Marija Knežević, Milka Ivičević i Marija Zaraide. Na godišnjoj skupštini 23. ožujka 1924. godine izabran je novi predsjednik, Franjo Rudolf.

Društvo je tada brojilo 46 izvršujućih članova, 200 podupirućih, 8 začasnih i 7 utemeljitelja. Građani mu rado novčano pomažu i „Davor“ se konačno izvukao iz krize.

Napredak je potvrđen poloviOtvorenje Hrvatskog doma 1925. (Izvor: HR-DASB-6) com godine, kada je na proslavi obljetnice „Lipe" u Osijeku 8. i 9. lipnja, muški zbor „Davora" za izvedbu „Scherzando" primio priznanje. Sljedeće priznanje muškom zboru je za izvedbu „Dunja" u Travniku 8. rujna povodom proslave „Vlašića".

18

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Sljedećih godina nižu se uspjesi Društva. Na svečanosti otvorenja Hrvatskog doma 7. i 8. rujna 1925. godine HPD „Davor“ jedan je od glavnih nositelja programa. Od djela koja su izvodili treba istaknuti: „Doma kras“, „Hrvatski dom“, „Noć na moru“ i „Spak“. Zapažen uspjeh postiže „Davor“ 25. listopada 1925. u Zagrebu na natjecanju Saveznih pjevačkih društava priređenom u slavu 1000 godina hrvatskog kraljevstva i 50. godišnjice Hrvatskog pjevačkog saveza. Tom je prilikom Rudolf Matz, generalni tajnik Saveza izjavio da je „Davor“ na dobrom putu, ali da mu još nedostaje umjetničke rutine i nekoliko dobrih pjevača. U dvorani Hrvatskog doma u Mesićevoj ulici na Nikolinje 6. prosinca „Davor“ je priredio svoj prvi koncert u tom prostoru, izvodeći kompozicije s kojima je nastupao na pjevačkim smotrama u Varaždinu, Koprivnici i Zagrebu.

Iste godine u Brodu se utemeljuje „Hrvatska pjevačka župa Novak“. Članovi su bili „Davor“ iz Broda na Savi, „Vijenac“ iz Požege, „Graničar“ iz Nove Gradiške , „Tomislav“ iz Cernika, „Posavec“ iz Bosanske Gradiške, „Zrinski“ iz Dervente, „Martić“ iz Bosanskog Broda, „Zvonimir“ iz Pleternice, „Relković“ iz Vinkovaca, „Tomislav“ iz Županje te društvo iz Vrbanje. 21 Na glavnoj skupštini 7. ožujka 1926. godine objavljena su nova Pravila koja su usmjerila društvo sa domoljubnog na stručno polje. Te godine je odlučeno i da se svake godine priređuje Hrvatski pjevački dan, posvećen hrvatskoj pjesmi i hrvatskom pjevačkom pokretu. HPD „Davor“ je od 1926. do 1928. godine vodio predsjednik Franjo Rudolf, trgovac iz Broda, a zborovođa je još od početka rujna 1923. godine do 1928. godine Josip Fulgosi, prof. pjevanja na gimnaziji. Pod njegovim ravnanjem društvo je uspješno nastupalo tijekom 1925. i 1926. godine na proslavama drugih društava: Graničara, Vile u Varaždinu, Rodoljuba u Koprivnici gdje je polučilo tolike uspjehe te se ubrojilo među najuspješnije zborove.

Davorov zbor brojio je u početku srpnja 1926. godine 32 muških i 20 ženskih glasova. 22 Društvo je radilo s muškim i mješovitim zborom. U Društvu su bili i sljedeći članovi: 13 začasnih, 1 dobrotvor, 14 utemeljitelja i 171 potpornih. Za začasne članove izabrani su: presvijetli gospodin Antun Akšamović, biskup đakovački, Milan Kaufman, veletrgovac iz Broda, Ante Markotić, trgovac iz Broda i Nikola Faller, ravnatelj opere iz Zagreba. Za članove dobrotvore: Nikola Nikić, odvjetnik iz Broda, za utemeljitelje mons. Svetozar Ritting i dr. Lovro Radičević iz Zagreba, Milan Kaufman, Makao Bosnić i Tomo Latković iz Broda.

Godine 1926. i 1927. bogate su nastupima: 4. srpnja 1926. godine sudjelovao je muški zbor "Davora" kod otkrića spomenika kralju Tomislavu u Sibinju, 8. rujna muški je zbor pjevao kod otkrića spomen ploče Matiji Mesiću, 17. rujna mješoviti je zbor pjevao prigodom proslave 700 godina sv. Franje, a dva dana poslije muški zbor je uveličao Sv. misu. U studenom , na blagdan Svi sveti 1926. godine pjevao je muški zbor dvije tužaljke na groblju, a 7. studenog 1926. na proslavi otkrića spomenika biskupu Strossmayeru, zastupao je društvo predsjednik Franjo Rudolf i odbornik Stjepan Petrović, položivši u ime društva vijenac. Društvo je ispratilo na vječni počinak članove pok. Vilka Baumeistera i Ivana Kušića i otpjevalo tužaljke, a na Božić je muški zbor pjevao misu.

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

19

Sljedeće godine, 26. veljače, organiziran je pokladni koncert sa muškim i mješovitim zborom, a 1. ožujka 1927. održana je pokladna reduta. U travnju su sudjelovali na misionarskoj procesiji te pjevali Sv. misu, na Uskrs je muški zbor također pjevao Sv. misu. Na glavnoj skupštini Društva 27. svibnja 1927. godine izabran je ponovno za predsjednika Franjo Rudolf. Na Tijelovo iste godine Društvo je nastupilo sa muškim i mješovitim zborom. Na odborskoj sjednici 11. kolovoza 1927. godine primljena je ostavka predsjednika Franje Rudolfa. Društvo je dalje vodio potpredsjednik Fabijan Gorupić sve do redovite glavne skupštine. Pok. Stjepan Horvat iz Broda Davoru je ostavio 10 komada dionica I. hrvatske štedionice koje su deponirane na blagajni iste banke. Na istoj odborskoj sjednici primljena je ostavka društvenog blagajnika Stjepana Parcena. Na odborskoj je sjednici odlučeno da tu dužnost preuzme tajnik Ivica Križetić, a tajništvo Ivica Heister. Nedugo iza toga zahvaljuje se Ivica Križetić pa blagajnu preuzima I. Heister.

Na izvanrednoj glavnoj skupštini 30. listopada 1927. godine određeno je da se vlasništvo 1/3 Hrvatskog doma ustupa Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Brodu zbog financijskih problema. Vokalni koncert Društvo je održalo 5. studenog 1927. godine.23 HPD „Davor“ je nastupilo na proslavi Obrtničkog dana 1927. godine, 1. studenog otpjevalo je dvije tužaljke na groblju, a 17. prosinca 1927. priredilo je društvo svoj vokalni koncert u Bosanskom Brodu sa istim programom kao i 5. studenog 1927. u Slavonskom Brodu. Na Božić te godine te 1. siječnja 1928. godine pjevao je muški zbor misu u Franjevačkoj crkvi u Brodu na Savi.

Društvo je ispunilo program svetosavske zabave 27. siječnja 1928. godine sa ovim pjesmama: Canić: „Bila jednom ruža jedna“, Milčić: „Dude belo“, Krstić: „Legoh da spavam“, Zajc: „Slijepac Marko“. U veljači 1928. godine uži muški zbor sudjelovao je sa nekoliko rodoljubnih pjesama n a p r v o m koncertu h r v a t s k o g P j e va č k o g d r u š t v a „Filipović“ u Velikoj Kopanici, a nakon toga je priredilo uspjelu pokladnu redutu na zadnji dan poklada. Na dan glavne skupštine 18. ožujka 1928. godine izabran je za predsjednika Raspored koncerta, 1928. (Izvor: HR-DASB-6, Fond društva Đuro Šarić. Tada je društvo Gradsko poglavarstvo, kut. 180) brojilo 31 muških i 12 ženskih pjevača. Nastupima na priredbama i proslavama drugih društava društvo gubi mnogo vremena tako nije u stanju prirediti vlastiti koncert čime bi se društvena blagajna popunila. Muški zbor Društva priredio je podoknicu društvenom predsjedniku Šariću, a

20

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

isto i potpredsjedniku Sinovčiću uoči njihovih imendana. Brojni nastupi se nastavljaju tijekom 1928. godine. U travnju 1928. godine „Davor“je sudjelovao u povorci kod proslave Zrinskog i Frankopana otpjevavši misu u Franjevačkoj crkvi te dvije pjesme n a glavnom trgu u času svečanog govora, a zatim je na dan Sv. Florijana cijeli zbor sudjelovao kod vatrogasne proslave.

U proljeće 1928. počele su pripreme za proslavu 50. godišnjice opstanka hrvatskog pjevačkog društva „Sklad" u Bakru na koju se zbog zločina u Narodnoj Skupštini nije otišlo.

Povodom 10. godišnjice smrti pokojnog Vilka Novaka, zaslužnog hrvatskog glazbenika HPD „Davor" priredilo je vokalni koncert 9. lipnja 1928. godine. Muški zbor izveo na tom koncertu isključivo Novakove kompozicije. Prije početka koncerta društveni predsjednik M. Sinovčić održao je kratko predavanje o životu i radu pokojnog Novaka. Izvedbom pjesama slušatelji su bili zadovoljni, a posjet je u toliko zadovoljio da nije bilo deficita.

Davorov odbor se pobrinuo da hrvatsko pjevačko društvo „Vijenac" iz Slavonske Požege 24 izvede u Brodu vrlo uspjelu operetu „Lutka" 22. travnja 1928. godine.

Sa sahrane Stjepana Radića 1928., prvi barjaktar Aladar Exle (Izvor: Muzej Brodskog Posavlja)

HPD „Davor“ je nastupio kod svečane proslave Tijelova 1928. godine s muškim i mješovitim zborom, a muški zbor je sudjelovao na svečanim zadušnicama za pok. narodne poslanike Pavla Radića i dr. Đuru Basaričeka te kod svečane mise i komemoracije za pokojnog vođu hrvatskog naroda Stjepana Radića. Prigodom posvete naraštajske zastave Hrvatskog Sokola u Brodu Društvo je sudjelovao te darovalo zlatni čavao, a 15. kolovoza radi pauzu zbog vrućine i sezone berbe vinograda.

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

21

Zbog nemarnog polaženja pjevačkih pokusa do daljnjeg je raspušten mješoviti zbor čime dolazi do ponovne društvene krize. Za takvo stanje najveću odgovornost snosi zborovođa Fulgosi. U Društvu je prisutan nered, a u gradu su čak kružile glasine kako bi „Davor“ trebao prestati s radom. Zbog takve situacije sazvana je 4. prosinca izvanredna godišnja skupština. Provedena je stroga reorganizacija, izmijenjen je upravni odbor.

Veliki duhovni koncert „Davora“ u crkvi Sv. Trojstva 3. lipnja 1934. (Izvor: Fototeka Ivane Drača)

Odlučeno je da se učini sve kako bi se prevladala kriza. Imenuje se dodatni zborovođa. To je Franjo Horvat, koji će probati uz Fulgosija poboljšati kvalitetu nastupa i uvesti više reda. Zbog nediscipline i neodgovornosti članova, cijeli odbor daje ostavku, te se saziva izvanredna skupština 26. studenog 1929.godine.

Izborom Tomislava Pracnya za predsjednika Društva 1930. uvodi se više reda i discipline u radu sa savjesnim pjevačima. Fulgosiju je uručena ostavka. Novo izabrani zborovođa bio je Josip Rudolf, učitelj glazbe i apsolvent glazbene škole u Pragu. Godine 1931. „Davor“ se učlanjuje u novoosnovanu zadrugu „Sklad“ koja je izdavala glazbene kompozicije nezavisnih autora. Te godine „Davor“ ne gostuje izvan grada, no pravi nekoliko uspjelih koncerata i tradicionalnih zabava: Pokladnu, Katarinsku, Ivanjsku večer na Savi. Također su prisustvovali proslavi obljetnice smrti Zrinskog i Frankopana.

Pjevao je „Davor“ i na misi zadušnici za Stjepana Radića 8. kolovoza te priredio koncert koji je polučio i materijalni uspjeh. Rudolfu je na kraju godine uručen otkaz jer nije priložio svoje klasifikacije, a početkom 1933. godine na mjesto zborovođe primljen je Zvonimir Stopić, nastavnik glazbe na brodskoj realnoj gimnaziji.

Novi zborovođa je ubrzo dokazao svoju stručnost organizacijom pokladne redute pod nazivom „Cvijetna reduta“. Za tu prigodu tiskan je plakat na kojem je pisalo:“Tko si želi dušu sretnu na REDUTU žuri cvjetnu, što ju Davor priređuje. Nek se na sve strane čuje.

Bit će pjesme i veselja, bit će plesa, pusti želja. Fina glazba kad zagudi, sve dok zora ne zarudi. Stani brate, pa se čudi, što ti „Davor“ svega nudi.“ Priznanje zborovođi i svim „Davorašima“ odao je i Rudof Matz, tajnik Hrvatskog pjevačkog saveza, koji je bio na svečanoj sjednici odbora 11. siječnja 1934. godine. Gotovo sva gradska društva su zvala „Davoraše“ da pjesmom uveličaju njihove programe. 25

22

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

HPD „Davor“ u vrijeme 64. godišnjice (1935. godine) imalo je 55 izvršujućih članova (mješoviti zbor), a uzdržavalo se članarinom podupirujućih članova i godišnjom potporom grada. Pjevačkim zborom ravnao je zborovođa Zvonimir Stopić. Dana 5. siječnja 1936. godine bio je organiziran u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu koncert na koje je bilo pozvano HPD „Davor“ iz Slavonskog Broda. U Zagreb je stigla i zastava koju je posvetio biskup Strossmayer i koja je simbolički predstavljala „Davorov“ rad na kulturnoj obrani i podizanju hrvatske svijesti. Nastup je bio bogat glazbenim materijalom i instrumentima, te narodnim slavonskim nošnjama tako da su Zagrepčani dobro upoznali glazbeno blago Slavonije.

Godine pred II. svjetski rat bile su vrlo uspješne. Na poziv društva „Trebević“ 1937. godine „Davor“ je gostovao u Sarajevu pred 20-tak tisuća Hrvata. Posjetili su nadbiskupa Josipa Stadlera te održali duhovni koncert u katedrali. U veljači 1937. godine društvo je organiziralo tradicionalnu pokladnu zabavu „Večer u Starom Brodu“. Na zidovima dvorane Kasine gdje se i održavala zabava visila su i tri portreta zaslužnih „Davoraša“ i građana: Ignjata Alojza Brlića, Steve Bogdanovića i Jakoba D’ Elie. Bile su tu i slike starog Broda sa savskom obalom, Mihajlovičeve kuće i brodskog vatrogasnog tornja. Tomislav Pracny je održao pozdravni govor na tom prvorazrednom događaju kojeg su se Brođani još dugo rado sjećali. Iste godine „Davor“ sudjeluje na II. festivalu Hrvatskog pjevačkog saveza 5. i 6. lipnja u Zagrebu. Uspješno su nastupili s mješovitim zborom koji je izveo kompoziciju „Ta se livada“ i „Pjesme iz Slavonskog Broda“.

Pokladna zabava „Večer u Starom Brodu“ 1937. (Izvor: Fototeka Ivane Drača)

Godine 1939. Društvo broji 80 izvršujućih i 180 podupirućih članova, ali predsjednik Pracny nije zadovoljan. Članstvo se odlučilo angažirati i prikupiti još više podupirućih članova. Sljedeća godina bila je za „Davor“ puna aktivnosti: pokladna zabava nazvana „Zagorsko proštenje“ opereta u jednom činu. „Davor“ također sudjeluje u tužnom obilježavanju pogibije hrvatskih seljaka u Sibinju i Vrbi s pjesmom „Hrvatom“, proslavi Papinskog dana uz pjesmu „Kristu Bogu“. Svečanim koncertom 16. siječnja 1941. godine u Hrvatskom domu obilježio je „Davor“ 70. godišnjicu postojanja. U pročelju dvorane bio je postavljen hrvatski grb, ispod njega pjevački znak lira i godine 1871-1941. Svečanost

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

23

je počela govorom predsjednika Pracnya koji je naveo aktivnosti Društva u dugogodišnjem postojanju, ističući nesebičnost i požrtvovnost u radu.

Zbog rata je i „Davor“ počeo nailaziti na teškoće i probleme. Članova je bilo sve manje, a prostorije u Hrvatskom domu zauzela je njemačka vojska. Na sjednici odbora, 3. listopada 1941. godine novo izabrani zborovođa je Franjo Pokaz, profesor glazbe, a Stopić je po dužnosti premješten u Osijek. U dvorani kina Hrvatski dom održan je 18. prosinca koncert čiji prihod je namjenjen u korist „Zimske pomoći." Na programu su bila djela: Vilhara, Lisinskog, Zajeca, Canića, Krnica, Brkanovića, Lhotke, Matza, Ocvirka i Majera, a publika je bila brojna. Na izvanrednoj skupštini održanoj polovinom 1942. godine pod predsjedanjem predsjednika Josipa Gunčevića, zaključeno je da se po selima brodskog kotara održe koncerti u svrhu duhovnog zbližavanja grad i sela.

Krajem prosinca 1942. godine Pokaz podnosi ostavku, a novi društveni zborovođa postaje natporučnik Stjepan Matejić, kapelnik domobranske glazbe.

Sopranistica Zora Exle, 1944. (Kostim iz operete „Matek i Janica“ - Izvor: Z. Toldi)

Rad HPD „Davor “ od 1945. do 1948. godine Poslije rata Društvo je imalo malobrojno članstvo jer su mnogi izgubili živote ili promijenili mjesto boravka. Upravni odbor ostao je bez predsjednika, potpredsjednika i više članova, a na skupnom sastanku u lipnju 1945. godine Aladar Exle izabran je za predsjednika. Malobrojni okupljeni članovi nastavili su sa vježbama.

Dana 3. studenog 1945. godine na priredbi koju je organizirala Narodna fronta došlo do političkog incidenta jer je „Davor“ na početku otpjevao himnu "Lijepa naša". Tajnik Narodne fronte je smatrao da su došla vremena u kojima prvo treba otpjevati "Hej Slaveni" te je zahtijevao da se spusti zavjesa, ali to je učinjeno tek pri kraju himne. Taj je događaj utjecao na daljnju budućnost Društva.

24

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Dana 17. ožujka 1946. održana je godišnja skupština „Davora“ na kojoj je za predsjednika izabran Mata Zvonarević, potpredsjednika Aladar Exle, a tajnika Srećko Dujanić. U Društvu je tada: 40 pjevača (7 soprana, 8 altova, 12 tenora, 13 baritona i basova). Najstarije brodsko društvo, „Davor“, je izbačeno iz Hrvatskog doma te je u godini obilježavanja 75. godišnjice završilo u dvorišnoj zgradi stručne škole. Društvo nije održalo ni svečanu proslavu jer nije našlo primjerene prostorije.

Društvena angažiranost i kvaliteta rada opada, slab je odaziv na pjevačke pokuse, loše su izvedbe kompozicija i slabi nastupi. Puno je toga ukazivalo da se Društvo nalazi u nemilosti komunističke vlasti. Dana 17. veljače 1947. godine napisano je zadnje zapisničko izvješće tajnika. Nakon toga je održano još nekoliko koncerata, a zadnji je bio u Novoj Gradiški 20. ožujka 1948. godine. Žalosno je što je najstarije brodsko društvo nakon nebrojeno zabava, manifestacija, priredbi, kulturnih događaja, crkvenih svečanosti, prestalo te godine sa radom.26

HPD „Davor “ 1971./1991.-2011.

Ogranak Matice Hrvatske je u svibnju 1971. godine bio inicijator osnivanja novog kulturno-umjetničkog društva „Davor“ koje je trebalo nastaviti tradiciju slavnog Društva. Osnivačka skupština održana je u Slavonskom Brodu 24. listopada 1971. godine, uz prisustvo više od 150 kulturnih i društvenih radnika slavonskobrodske komune i brojnih članova bivšeg „Davora“. Za ovu prigodu iz Muzeja je bila posuđena društvena zastava iz 1896. godine. Na skupštini su bili prisutni Mladen Poštenjak, predsjednik Upravnog odbora Ogranka Matice Hrvatske, koji je i otvorio skupštinu, Davorin Perković, Neda Brlić, Nedjeljko Veselinović, tada predsjednik RKUD -a „Đuro Đaković“, Miroslav Žilih, predstavnik Limene glazbe, Aladar Exle i drugi. Na skupštini su pročitana pozdravna pisma i telegrami od akademika Dragutina Tadijanovića, književnika Dubravka Jelčića, telegrami Ogranka Matice Hrvatske iz Đakova i Osijeka te članova RKUD „Kristal" iz Županje. Za predsjednika je izabran profesor Ivica Fratrić, za zamjenike predsjednika inž. Tugomir Marin i odvjetnik Mladen Poštenjak, a za tajnike Davorin Perković i Slavko Mirković. Počasni članovi Upravnog odbora bili su Dragutin Tadijanović, Dubravko Jelčić, Zdravko Tomac, Ljiljana Molnar – Talajić i Zora Eksle. Društvu je iste godine zabranjen rad kao što je to učinjeno i 1948. godine.27 U jeku Domovinskog rata na inicijativu mr. Josipa Jerkovića, Muzeja Brodskog Posavlja, Fonda za kulturu i Sekretarijata društvenih djelatnosti Općine Slavonski Brod počinje se HPD „Davor“ ponovno sastajati. Prvi je susret bio 14. listopada 1991. godine u dvorani Društva „Naša djeca“. Dirigent i voditelj bio je mr. Josip Jerković. Obavijest o početku rada „Davora“ upućena je građanima preko Radio-stanice Brod, a nekim pjevačima poslani su pismeni pozivi. Probe su održavane više puta tjedno ukoliko su to dozvoljavale zračne uzbune.

Skupilo se od 25 do 45 pjevača i formirao se mješoviti zbor. 28 Prvi „Davorov“ nastup bio je u crkvi Presvetog Trojstva na blagdan Svih Svetih 1. studenog 1991. iza večernje mise.

Program je bio posvećen svim poginulim u ratu, a skupljen je i dobrovoljni prilog.

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

25

Pjevačko društvo „Davor“ pjevalo je 26. prosinca 1991. u crkvi Presvetog Trojstva na Sv. misi, 27. prosinca 1991. u Domu umirovljenika na sastanku hrvatskih radnika iz inozemstva s predsjednikom Općine Slavonski Brod, te 29. prosinca 1991. na misi u crkvi Sv. Obitelji. Broj pjevača se kretao oko 30-40, koji su uvježbavali 20-tak kompozicija za javne nastupe. Vrlo dobra je bila i propaganda o „Davoru“. Muzej Brodskog Posavlja tiskao je kratak propagandni materijal o „Davoru“ koji se dijelio publici prigodom nastupa. Radio-Brod je imao emisiju o Društvu 29. studenog 1991. godine, a o nastupima Društva pisalo se u „Brodskom listu“ i „Večernjem listu“. Glavni je cilj HPD „Davor“ bio dobiti što više dobrih pjevača i ponovno uspostaviti vezu između Društva i Brođana.

Kako je HPD „Davor“ uspješno gostovao u Omišu 1992. godine, pozvani su i 30. srpnja 1993. godine da nastupe na 27. Festivalu dalmatinskih klapa. Klape su bile gosti grada Zagreba 13. studenog 1993. godine u koncertnoj dvorani „Vatroslav Lisinski“. U listopadu 1993. zbor počinje intenzivno raditi sa gotovo potpuno izmijenjenim članstvom. Probe se održavaju dva puta tjedno u dvorani Društva „Naša djeca“ do polovice prosinca kada društvo dobiva prostor za probe u Domu umirovljenika u Ulici kraljice Jelene. Članovi zbora su srednjoškolci, prosvjetni djelatnici, profesori Glazbene škole, službenici.

Sredinom siječnja 1994. godine zbor nastupa na svečanosti obilježavanja druge obljetnice osnivanja 157. brigade HV održanoj u Hrvatskom domu. Isti mjesec 1994. godine nastupa u Domu kulture u Novoj Gradiški. U veljači iste godine je održana obnoviteljska skupština na kojoj su usvojena nova Pravila i geslo „Pjesmom za dom“ te je izabran predsjednik Pero Martinović.

Zborovođa je i dalje Josip Jerković koji je tom prigodom dao cjeloviti povijesni prikaz rada HPD „Davor“ i istaknuo važnost koju je imalo i koju bi trebalo imati kao dio građanske, kulturne i hrvatske tradicije u životu grada Broda. Tijekom 1994. godine sudjeluju na raznim programima i obilježavanjima, među kojima je potrebno istaknuti nastup 6. svibnja na II. festivalu tamburaške domoljubne pjesme održane u dvorani Gimnazije „Matija Mesić“ te dva dana poslije na 20. smotri pjevačkih zborova Slavonije i Baranje na kojoj je sudjelovalo 10 zborova sa oko 500 pjevača. Tog ljeta sudjeluju i na 27. susretima hrvatskih pjevačkih zborova održanim u Našicama, a 26. lipnja održavaju zajedno sa Akademskim zborom Sveučilišta „J.J. Strossmayer" iz Osijeka koncert. HPD „Davor" i Akademski zbor nastupali su na Đakovačkim ve z ov i m a u đ a kova č ko j katedrali prigodom proslave 50. obljetnice ređenja i 20. o b l j e t n i c e b i s ku p ova n j a biskupa Ćirila Kosa 9. srpnja 1994. godine. U listopadu je Nastup na Đakovačkim vezovima 1994. (Pismohrana HPD „Davor“) „Davor" jedan od glavnih sudionika svečanosti obilježavanja 750. obljetnice prvog spomena imena Broda održane u Hrvatskom domu.

26

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Prilikom obilježavanja 70 godina izgradnje Hrvatskog doma 1995. godine Grad je obnovio i uredio prostorije u koje je ponovno vratio korisnike za koje je Dom i sagrađen: HPD „Davor“, Hrvatsku ženu i Maticu hrvatsku. Sudjelovali su i na natjecanju hrvatskih pjevačkih zborova u Zadru i na drugim manifestacijama.

U siječnju 1996. godine je obnovljen rad ženskog pjevačkog zbora pod nazivom Ženski komorni zbor HPD „Davor“. Zbor je sačinjen od 20-ak članica i kroz svoje nastupe je obradio 50-ak partitura iz različitih glazbenih stilova, različitih težina i ugođaja, dok je zastupljenost domaćih i stranih skladatelja podjednaka. Zbog svoje specifičnosti (komornost zborskog zvuka) zbor je nastupao na različitim prigodama: prigodom otvorenja izložbi, promocija knjiga, obilježavanja značajnih datuma. Posebno treba istaknuti uspješnu suradnju sa KLD „Berislavić“; Muzej Brodskog Posavja, Matica Hrvatska, Gradska knjižnica, te ostalim Udrugama čije je djelovanje vezano uz kulturna događanja.10 Iste je godine pokrenut rad dječjeg zbora koji okuplja djecu uzrasta od 4 do 10 godina.

Dani HPD „Davor" su pokrenuti 1997. godine, a društvo je i nositelj obnovljenih Ivanjskih svečanosti (15. svibnja) uoči Dana grada.Te godine su nastupali na brojnim izložbama, predstavljanjima knjiga te na večeri zborske glazbe u svibnju u KKD „Ivana Brlić Mažuranić", a u Franjevačkom samostanu su 27. prosinca održali božićni koncert.

Dječji zbor (Fototeka HPD „Davor“) Uspješni nastupi se nastavljaju tijekom sljedeće dvije godine, a osobito se ističe sudjelovanje mješovitog zbora HPD „Davor" na Državnoj smotri zborova u Novom Vinodolskom 1999. godine.

Godine 2000. HPD „Davor“je imao tri zbora: mješoviti pod ravnanjem Mirte Grubišić, ženski komorni zbor pod ravnanjem Danijele Božičević i dječji zbor pod ravnanjem Gorane Jagarinec.

Izvanredna skupština Društva održana je 5. listopada 2000. godine na kojoj su izabrana nova tijela uprave i usvojena pravila jer je Društvo bilo najmanje pet godina bez uprave odnosno Društvom su upravljali pojedinci prema svojim pravilima. Na održanoj skupštini za predsjednika Društva je izabran Vladimir Obertlik. Cjelovečernji koncert uz sudjelovanje Maria Penzara je održan 25. studenog 2000. godine u Franjevačkom samostanu, a dan poslije Božića i božićni koncert .

Slijedeće 2001. godine HPD „Davor" je obilježio 130. godina postojanja. Tada je održana svečana skupština Društva i smotra pjevačkih zborova. Za tu prigodu napravljena je i izložba o povijesti Društva čija je autorica bila Suzana Bilić-Vardić.

Pismohrana HPD „Davor“

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

27

Na svečanoj skupštini 31. svibnja 2001. u Hrvatskom domu dodijeljene su povelje i priznanja zaslužnim članovima i podupirateljima zbornog pjevanja u Brodu.

Na smotri zborova koja je održana 2. lipnja 2001. u Kazališno koncertnoj dvorani „Ivana Brlić Mažuranić“ sudjelovalo je osam zborova s nešto više od 300 pjevača iz Našica, Gradiške, Požege. Siska, Virovitice, Cernika i Broda. Upravu društva te godine činili su: Ivka Sučić, Ana Rudec, Zdravko Ljubišić, Antun Karlović, Slavko Strizić i Drago Vujčić, Etelka Valenta. Josip Jerković je bio umjetnički voditelj „Davorovih“ zborova, Mirta Grubišić vodila je mješoviti zbor, Danijela Božičević ženski, a Gorana Jagarinec dječji. Povjerenik Vlade za grad Brod uručio je svečaru i gradsko priznanje za doprinos od trajne vrijednosti za promicanje zavičajnog zbornog pjevanja.

Društvo i dalje redovito priređuje božićne koncerte u crkvi Presvetog Trojstva te organizira godišnji koncert 16. studenog 2003. godine. Iste godine ženski zbor nastupa u Slavonskom Kobašu te dobiva zahvalnicu za iskazanu humanost od Društva Crvenog križa.

U Sisku na obilježavanju 130. obljetnice Hrvatskog pjevačkog saveza sudjeluje 2005. godine zajedno sa još 4 pjevačka društva. Te godine nastupa i na 23. smotri tamburaških sastava Brodsko-posavske županije, te u programu sjećanja na 306 poginule djece u Domovinskom ratu. „Davor“ je 2006. godine svečano proslavio 135. godišnjicu u Galeriji Ružić na kojoj je posvećena i nova zastava (treća po redu). Kum je bio mr. art. Josip Jerković. Godinu poslije ističe se gostovanje u katedrali u Đakovu gdje „Davor“ predvodi liturgijsko pjevanje i održava koncert.

Na Trećem međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova „Musica szcara“ u Bratislavi, održanom od 22. do 25. svibnja 2008. godine, ženski komorni zbor HPD „Davor“ osvojio je broncu. To je bio prvi nastup „Davoraša“ na međunarodnom zbornom natjecanju. Akciji koju pokreće Franjevački samostan za obnovu vrijednih orgulja iz crkve Presvetog Trojstva, izgrađenih 1838. godine, HPD „Davor“ se svojim nastupima

„Davor“ u Bratislavi 2008. godine (Izvor: Fototeka Danijela Božičević)

28

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

pridružuje 2009. godine.

Tijekom 2010. godine sudjelovali su na mnogim nastupima i koncertima.

Važno je istaknuti uspjeh na dvama natjecanjima, srebrnu plaketu („Srebrni lipin cvijet") u kategoriji klasične zborne glazbe „Ženski komorni zbor" na Međunarodnom natjecanju zborova u Petrinji te također srebrnu plaketu na 20. međunarodnom natjecanju pjevačkih zborova u Pragu, gdje su nastupili u konkurenciji 40 zborova i 14 zemalja.

U rujnu iste godine izabran je novi „Davor” u Pragu 2010. godine predsjednik Društva Robert Wachtler.

(Izvor: Fototeka Danijela Božičević) Ove 2011. godine HPD „Davor" slavi 140 godina postojanja koje je, unatoč poteškoćama u radu i zabranama, obilježeno velikim entuzijazmom, trudom i brojnim uspješnim nastupima.

Predsjednici HPD „Davor“

Zborovođe:

Stevo Bogdanović Stjepan Muravić M. Šafranić Dobroslav Brlić Vatroslav Brlić Zefir Marac Rudolf Heintzel Aleksandar - Šandor Lorschy Felix Gretschel Slavko Kolak Ante Markotić Josip Hanza Josip Gunčević Miroslav Stjepanić Franjo Rudolf Đuro Šarac Tomislav Pracny Miroslav Stjepanić Josip Gunčević Aladar Exle Mata Zvonarević Ivica Fratrić(1971./72.)

Dragan Marčinko (1994.-) Vladimir Obertlik (2000.-) Slavica Delač (2006.-2010.)

Robert Wachtler (2010.-)

FirmusPletikapić Josip Zittenbaut Franjo Rudolf Dragutin Hruza Heller Josip Stano Otokar Krčmar Mato Beraković Felix Gretschel Franjo Novak Josip Bervar Josip Sneky Emil Sulk Alfons Andrašec Juraj Korenić Hipolit Horvat Josip Fulgosi Zvonko Brlić Josip Rulf Zvonimir Stopić Franjo Pokaz Stjepan Matejić Josip Jerković (1991.-1994.)

Helena Heller Mirta Grubišić Gorana Jagarinec Danijela Božičević

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Pismohrana HPD „Davor”

29

30

Franjevački samostan i HPD „Davor“ u glazbenom životu Broda na Savi / Slavonskoga Broda

Bilješke 1

U kontekstu zadatosti njegovanja i čuvanja glazbene baštine i bro dski Franjevački samostan je promicatelj i čuvar katoličke liturgijske glazbe. Sukladno tome vodio je i vodi računa da, po preporuci saborske Konstitucije o svetoj liturgiji: „ liturgijski čin poprima plemenitiji oblik kad se obavlja pjevanjem…neka neprestano napreduju pjevački zborovi…neka se biskupi i ostali pastiri duša brinu da sva zajednica vjernika…može vršiti djelatnu službu, koja se vrši pjevanjem…“ 2 Članica ovoga Zbora je bila i proslavljena operna pjevačica Ljiljana Molnar -Talajić, istodobno i Zbora pri Župi svetog Ilije u Bosanskom Brodu, prije odlaska na studij u Sarajevo!

3 Prvi koncert je održan, prema Kronici Franj. samostana u Slavonskom Brodu 3. listopada 1929. godine, što ne znači da ih nije bilo i prije! Ovaj koncert je organiziran za obnovu orgulja! Sukladno zapisima, odnosno sačuvanim izvorima, možemo kontinuirano pratiti organiziranje koncerata u Franjevačkom samostanu od 80-tih godina 20. st.

4 U Kronici Fr. samostana iz 1736. objavljen je prijepis Običajnika, a što je prvi objavio fra Paškal Cvekan u svojoj monografiji Franjevci u Brodu po kojemu: „tako za Veliki četvrtak piše 'da orgulje prestaju kod Slave i sve ostalo se pjeva (cessat etiam organum ganum et Gloria )“ 5 Paškal Cvekan, Franjevci u Brodu, Slavonski Brod ¸1984, 119 str.

6 Isto 7 Popis je preuzet iz monografije, Paškal Cvekan, Franjevci u Brodu, Slavonski Brod 1984., str.167.-168.)

8 Ovaj necjeloviti popis (20.st.) je nastao na temelju Arhiva Milosrdnih sestara Sv. Križa u Đakovu i rukopisa Kronike Franjevačkog samostana u Sl. Brodu 1933-1991.

9 Više o Kristoforu Kellereru vidi u: Hrvatski franjevački biografski leksikon, Leksigrafski zavod „Miroslav Krleža“ i Vijeće Franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Zagreb 2010., str. 292.

10 U Posavskoj hrvatskoj br. 40., od 6. 10. 2006. objavljeno je da je 30. rujna te godine (pra)izveden ovaj gudački kvartet u Franjevačkom samostanu, kojeg je koncentrirao Zagrebački gudački kvartet. Vjerojatno je greškom apostrofirano da je skladatelj ovoga maloga gudačkog kvarteta Rudolf Kellerer? Nije Rudolf nego Karlo Kellerer!! Vidi više u Sumarnom inventaru Arhiva Franjevačkog samostana u Slavonskom Brodu (neobjavljen rukopis!- čuva se u Franjevačkom samostanu u Slav. Brodu i u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu). Karlo Kellerer nije nikada svršio svoju franjevačku službu u Brodu, uostalom kao i njegov stariji brat Kristofor! Braća Kristofor i Karlo Kellerer se spominju u ovoj izložbi jer su neke njihove glazbe dio Glazbene zbirke u Franjev. Samostanu u Slav. Brodu.

11 Ističemo da je zborovođa HPD ”Davor” bio i franjevac o. Alfons Andrašec (neki ga istraživači spominju kao Alfonzije što je netočno!) u vrijeme dok je Dragutin Tadijanović stanovao u Franjevačkom samostanu u Slavonskom Brodu, a koji je Tadiji pok lonio flautu zaintrigiravši ga barem malo više za glazbu!

12 Ivan Weber, Hrvatsko pjevačko društvo „Davor”, maturalni rad iz povijesti, 2000.

13 Ivanka Bunčić, Hrvatsko pjevačko društvo „Davor”, Vijesti–Godišnjak Muzeja Brodskog Posavlja br. 8, (1994.), str. 47-71 14 Sumarni inventar Vojnog komuniteta Brod, str. 35 15 Josip Jerković, „Pregled glazbe u Brodu od 1871. do 1994. godine“, Zbornik radova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu, (2000.), str. 437-440 16 Fond: HR-DASB-87, inv. br. 106 17 Ivana Đurinac, Povijesni pregled Posavske Hrvatske (kulturno-zabavni život u Brodu na Savi krajem 19. stoljeća), maturalni rad, 1993.

18 J. Jerković, HPD „Davor“, Fragment iz feljtona (Novi Brodski list br. 103, 11.11. 1992.)

19 Katalog izložbe Iz života i rada HPD „Davor“ , Slavonski Brod 2001, 20 Ivan Weber, Hrvatsko pjevačko društvo „Davor“, maturalni rad iz povijesti, 2000.

21 Ivanka Bunčić, Hrvatsko pjevačko društvo „ Davor“, Vijesti–Godišnjak Muzeja Brodskog Posavlja br. 8, (1994.), str. 47-71 22 Izvještaj o radu HPD „Davor“ od 1926.-1928., (Izvori: HR – DASB – 6; f. Gradsko Poglavarstvo Slavonski Brod, inv. br. 74 ) 23 Isto 24 Isto 25 Ivanka Bunčić, Hrvatsko pjevačko društvo „Davor“, Vijesti–Godišnjak Muzeja Brodskog Posavlja br. 8, (1994.), str. 47-71 26 Isto 27 Slavko Mirković, „Izvješće s Obnavljačke skupštine HPD „Davor“, Brodski list 29. 10. 1971.

28 Izvješće o radu za 1991. godinu, Pismohrana HPD „Davor“

Izvori 1. HR-DASB-1, Gradsko poglavarstvo Brod na Savi, inv. br. 179 2. HR-DASB-6, Gradsko Poglavarstvo Slavonski Brod, inv. br. 74 3. HR-DASB-87, Vojni komunitet Brod, inv. br. 106 4. HR-DASB-328, HPD ''Davor'' 5. HR-DASB-341, Osobni fond Tomislav Pracny 6. HR-DASB-348, Zbirka plakata 7. Kronika Franjevačkog samostana u Brodu na Savi (Sl. Brod, 1995.)

8. Pismohrana HPD ''Davor'' 9. Kronika Franjevačkog samostana od 1933. - 1991., u rukopisu

Literatura 1. Paškal Cvekan, Franjevci u Brodu (Slavonski Brod ¸1984.)

2. Hrvatski franjevački biografski leksikon (Zagreb, 2010.)

3. Hrvatski biografski leksikon (Zagreb, 1983.)

4. Ivanka Bunčić, Hrvatsko pjevačko društvo "Davor'', Vijesti–Godišnjak Muzeja Brodskog Posavlja br. 8 (1994.)

5. Slavko Mirković, Izvješće s Obnavljačke skupštine HPD „Davor“, Brodski list 29. 10.

1971.

6. Josip Jerković, "Pregled glazbe u Brodu od 1871. do 1994. godine", Zbornik radova sa znanstvenog skupa o Slavonskom Brodu (2000.), 7. Ivana Đurinac, Povijesni pregled Posavske Hrvatske (kulturno-zabavni život u Brodu na Savi krajem 19. stoljeća), maturalni rad, 1993.

8. Ivan Weber, Hrvatsko pjevačko društvo "Davor", maturalni rad iz povijesti, 2000.

9. Katalog izložbe Iz života i rada HPD ''Davor'', Slavonski Brod 2001.

Nakladnik DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Za nakladnika: Ivan Medved Lektor: Katarina Aladrović Grafička priprema kataloga i računalna priprema izložaka: Domagoj Zovak

Tehnički postav izložaka: Đurđa Šprajc Postav izložbe: Katarina Aladrović Anica Divić Đurđica Jurišić Ivan Medved Gabrijela Orlović Gordana Slanček, Đurđa Šprajc

Tisak: Tiskara ''Best'', Slavonski Brod

ISBN 978-953-96156-6-4 Naklada: 400 komada