Page 1


DRZAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

BROD I SAVA

IZLOZBA

Slavonski Brod, svibanj prosinac 2003.


~ i. K1_

Jd.va..

JL

Q..

'J'J..fi£_va._-.,.

].

~

v o

4

s tL a...

£d.L.tt.

. ·:-.53£_

y

t

0

~r.

f..._cJv.,~._

r

Dio pjcsme koju je napisao i posvetio Ignjatu Alojziju Brlicu Adam G01janski 1841. na staroj ikavici kojom je u to vrijeme govorio narod Broda i okolice. I DASB, Zbirka dopunskih preslika arhivskoga gradiva iz raznih obiteljskih arhiva i raznih ustanova Repub1ike Hrvatske, f.: HR-DASB-354, lnv. br. 40, sn. br. 603-610 Original u: Arhiv obite1ji Brlic. inv. br.:58, svdnjic br. 20

4.


UVOD Ovom izlozbom zelimo podsjetiti na zivot UZ rijeku Savu u proslosti koristeci prije svega izvomu dokumentaciju koju posjeduje Ddavni arhiv u Slavonskom Brodu kao i bogatu zbirku fotografija ing. Tomislava Krpana kome najsrdacnije zahvaljujemo. Rijeka je kroz povijest bitno utjecala na polozaj grada, na pravce njegovog gospodarskog razvoja i u velikoj mjeri na svakodnevni zivot gradana. Izlozba i katalog mogu, nazalost, samo povrsno naznaciti neke od aspekata zivota uz rijeku. Dokumentom i fotografijom ukazuje se na: topografsko odredenje polozaja grada na obali rijeke, arheoloske dokaze o kontinuitetu naseljavanja uz rijeku, znacaj rijeke kao prometnice u zivotu grada kroz povijest, borbu gradana s rijekom kako bi se zaustavila stalna erozija obale, zastitu nizih predjela od poplava, gospodarsko koriStenje rijeke za plovidbu, iskoristavanje vode u razne gospodarske namjene, au ranijim razdobljima, dok jos nije bilo vodovoda, i dok je voda bila cista, za svakodnevne zivotne potrebe gradana: pranje, kupanje, polijevanje prasnjavih ulica i sl. te za odvodnju otpadnih voda grada. Zivot uz rijeku Savu i sa rijekom oduvijek je bio bitno obiljdje zivota Brodana. Njezina ljepota i snaga ih je nadahnjivala za umjetnicka djela, koristili su je za promet i ribarenje, za sportske aktivnosti, uz nju su se odmarali, setali, zaljubljivali, pijuckali pica u gostionicama na njezinim obalama i sl., ali su se i plasili njezine «velike vode» poslije naglog topljenja snijega iii dugotrajnih kisa. Danas rijeku Savu malo gospodarski iskoristavamo, malo se u njoj kupamo, a poplava se ne bojimo sve dok nas neugodno ne iznenade. Najvise koristimo rijeku da bismo joj bezbrizno predali sve nase otpadne vode ne misleci mnogo na posljedice. Grad kao da se odmaknuo od rijeke. Stoga, ponovno pogledajmo tu «Riku slavonsku», njezina svitanja i sutone, vratimo zivost na njezine obale i zivot u njezine vode!

5.


Rijeka Sava, u anticko doba nazivana Savus i stovana kao bozanstvo kome su se prinosile htve, svojim je tokom stvorila geofizicke uvjete koji su predodredili podrucje Slavonskog Broda za nastanjivanje. Dokazano je postojanje naselja u kontinuitetu od pretpovijesnih vremena preko rimskog razdoblja Marsonije ( po najnovijim spoznajama arheologije Marsunije ), srednjovjekovnog razdoblja tvrdave Vukovac i grada Broda, postturskog Broda kao slobodnog vojnog komuniteta u Vojnoj granici ( krajini ), Broda na Savi pa sve do danasnjeg Slavonskog Broda. Nakon sto su se u paleogenu uzdigli lanci planina duz desne i lijeve obale danasnje Save i nakon sto je presahlo Panonsko more, ostale su jezerske akumulacije koje su postepeno nestajale ostavljajuci danas dobra vidljive abrazicne terase po obodima kotline. U samoj kotlini stvorena je naplavljena ravnica kroz koju je svoje korito urezala rijeka Sava. U dugim geoloskim razdobljima ona je rnijenjala tok i korito kao i njezine pritoke. Na podrucju Brodskog Posavlja pritoke Save: Or!java, Mrsunja i stara Glogovica zapadno od Broda, a Bid istocno od Broda, svojim su naplavinama stvorile terasu izdignutu iznad okolnog terena na visini od oko 100 m uz obronke Dilja, a oko 95 - 90 m uz rijeku Savu. Istovremeno je naplavljivanjem materijala s juga rijeka stvorila otok, nazivan od turskih vremena Ada. Na toj terasi koju vade nisu plavile i nasuprot atoka koji je olaksavao prijelaz preko rijeke, smjestio se grad Brad. Jos pocetkom 19. st. nakon obilnijih kiSa pritoke Save plavile su svojim bujicama velika podrucja oko grada taka da je Brodsko Posavlje pretezni dio godine slicilo velikom jezeru koje je sezalo sve do obronaka Dilja. Nakon povlacenja vade ostajala su velika mocvarna podrucja nepogodna za ratarsku proizvodnju. Prometnice u ravnici veci su dio godine bile prekrivene debelim blatom sto je otezavalo komuniciranje taka da su naselja uz Savu komunicirala medusobno camcima. Kopnene komunikacije isle su podnozjem Dilja. Stari povijesni grb grada Broda s rijekom, mocvarom, capljom i ribom slikovito je odrazavao bitne osobine zivota na ovom podrucju u 19. st kada je nastao. Danas na mocvare podsjecaju jos samo barske i mocvarne oaze kao ornitoloski rezervati stavljeni pod zastitu. Stvaranje tih mocvarnih podrucja bilo je uvjetovano postojanjem depresije paralelne s rijekom Savom koja je 2 - 3 m niza od savske obale. Tim niskim terenom tece, paralelno s rijekom

6.


~ n - •~· ~--~ ..~·~

...

l'.-....

...

<.(,.;_.. _.

Projekt lateralnog kanala za isusivanje Jelas polja iz 1887.


c'~'-tc~yCt~~1-i 11 ~C'04" ~ z

1 '

1,,. L. 1\ ..~.

.

~ ~~~ ~+Vt' 1"""~_.,; ~·

1\'cx;.Jf '( ,~

--:::::-- - .....

~ ----- ·~

} : 7~01' (1

, - ..- -- ~ ~ J

--_.ojl ....

~

O,_!J-,/

,_

"'- /

~

H

.,

-- ..

\

~ / " ' \ .>r<" lo /

·1

,j

/ J It "/ >'(Ht- ~ •

I

~..,.'~~-"'

,, ....~ ..

l '

Osnova za reguliranje vodotokova Bid polja iz 1889.


Savom Mrsunja zapadno, a Bid istocno od Broda. Pretpostavlja se da bi rijeka Sava svojim nanosima vee zasula i poravnala ove depresije da to nije sprijecio covjek gradnjom nasipa. Interveniranje covjeka u prostor i reguliranje vodotokova na podrucju grada Broda i blize okolice imali su za posljedicu stalno urbanisticko sirenje grada i privodenje ratarskim kulturama ovog velikog podrucja sto je doprinijelo brzom mijenjanju stila zivota i samog pejzaza. Dokumenti koji govore o tim intervencijama u prostor najzastupljeniji su na izlozbi. Koliko je sudbina grada Broda, Broda na Sa vi, danas Slavonskog Broda vezana uz rijeku Savu svjedoci vee samo njegovo ime. Brad je u hrvatskom jeziku naziv za plieak, gaz, prijelaz rijeke, ali i opei pojam za sva veea plovila kojima se brodi ( plovi ), kojima se prevoze putnici i najraznovrsniji tereti, ribari, ratuje, istrazuje, na kojima se odmara i bavi sportovima, kojima se povezuju !judi dviju obala da bi trgovali, putovali iii se samo druzili. Brodsko je podrucje oduvijek bilo idealno za nastanjivanje. Na ovom podrucju blisko se dodiruju, danas vinorodni, a prije sumoviti, obronci Dilj gore, plodne zaravni zastieene od poplava koje se blago spustaju prema naplavljenim ravnicama uz rijeku Savu i sama rijeka kao bogati izvor ribe za prehranu i kao idealan plovni put, osobito u davna vremena dok nije bilo zeljeznica ni cvrstih cesta. Brojni arheoloski lokaliteti s bogatim nalazima svjedoce da je podrucje Broda i blize okolice bilo centar naseljavanja vee od mladeg kamenog doba pa sve do nasih dana.' Dok su zitelji iz razdoblja tzv. starcevacke kulture vise naseljavali poviSene dijelove ravnice zastieene od poplava, zitelji eneolitika vise su boravili uz rijeku Savu. 2 Na podrucju grada zabiljezeni su brojni arheoloski lokaliteti. Jedan od njih je i Galovo ( bivsa Ciglana) na sjeveroistocnom dijelu grada koji dokazuje da je tu vee oko 5700. - 5300. g.pr. Kr. u doba ranog neolitika bilo veliko naselje starcevacke kulture, dobra organizirano sa zemunicama poluukopanim u zemlju, s razvijenim gospodarskim i duhovnim

1

Lozuk,J. Arheoloska topografija Brodskog Posavlja. Arheoloska istrazivanja u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju (Znanstveni skup, Slavonski Brod, 1988.,Zagreb, 1993,str. 31-37. 2 Isto, str. 32-33.

9.


zivotom o cemu svjedoce pronadeni unikatni zrtvenici i idoli, oruda za lov i ribolov, ostaci bavljenja stocarstvom i zemljoradnjom, te tkanjem. 3 0 kontinuitetu zivota na ovom prostoru svjedoce i nesto mladi nalazi tzv. sopotske kulture, tipicne samo za podrucje Slavonije, stare oko 6000 g., badenske kulture iz neolitika, kostolacke i dr. kultura. Broncano doba je posebno dobro zastuplft;no nalazima na podrucju grada i okolice iz razdoblja 1230.- 1100.g.pr.Kr. 4 Razvijena prerada bronce bila je moguca zbog blizine Bosne i dobre povezanosti s njom jer se tamo nalaze bogata nalazista potrebnih ruda. Arheoloski nalazi upucuju na gustu naseljenost uz rijeku Savu gdje su kuce gradene u obliku sojenica, od drveta i blata a pronadene udice i drugi predmeti potrebni za ribolov svjedoce da je Sava bila vazan izvor prehrane. Sam grad kao urbana cjelina nema dokazanog kontinuiteta iz predrimskog vremena iako postoje pretpostavke da su prvu utvrdu na njegovom podrucju na uscu Mrsunje u Savu sagradili vee Kelti u 4. st. pr. Kr. koji su bili vjesti graditelji bedema od paljene zemlje tzv. oppiduma. 5 Krajem 1. st. pr. Kr. u Panoniju prodiru Rimljani i nakon sto je definitivno pokoravaju pocetkom l.st. n.e. Savu intenzivno koriste kao plovni put kojim prevoze svoje trupe i gradevinski materijal za izgradnju kopnenih prometnica. Apijen spominje da je Oktavijan naredio gradnju brodova na Savi kako bi ih koristio za daljnja osvajanja na istoku. Brodove su Rimljani nabavljali i od saveznika tako da su naSa vi imali cijelu flotu koja je odigrala kljucnu ulogu u pohodima na Dacane u vrijeme Trajana. 6 Najintenzivniji promet Savom odvijao se izmedu najznacajnijih luka Sisciae i Sirmiuma, medutim, i manja pristanista na tome putu, poput Marsunije, svakako su imala veliku

3

Minichreiter,K. Zrtvenici i idoli starcevackog naselja na Galovu u Slavonskom Brodu. Prilozi Instituta arheologije u Zagrebu, 19(2002.)str.ll-30. 4 Miskiv,J. Broncanodobna ostava iz Slavonskog Broda- Livadiceva ulica.Vijesti MBP, 5-6( 1982.),str.l67-170. 5 Lozuk,J. Prapovijesno razdoblje u Brodu i okolici. Brod i okolica, Vinkovci, 1998.,str.l2. 6 Zaninovic,M. Classis flavia Panonica. Arheoloska istrazivanja u Slavonskom Brodu i Brodskom Posavlju ( Znanstveni skup, Slavonski Brod, 1998.), Zagreb, 1993.,str.56. 10.


ulogu. To tim vise sto je kod Marsunije, prema podacima s Peutingeroye karte, prelazio Savu i jedan od kopnenih putova koji je vodio prema Mursi i Cibalama. 7 Panonska i mezijska flota dobile su za Augusta visoki naziv Classus prima Flavia Augusta i cuvale su provinciju u vrijeme kada je Augustus Primus odveo kopnenu vojsku u ltaliju. 8 Flotu su sacinjavale teglenice ili slepovi, bireme i trireme, odnosno liburne sto je bio zaje<;lnicki naziv za sve Jade koje su slicile onima na moru. Sava je sacuvala u svojim pjescanim nanosima brojne ostatke rimskog vremena te ih se pronalazi danas prilikom vadenja pijeska i sljunka. Tako je 1975. pronaden dio svecane opreme rimskog ratnika- stitnik za donji dio noge ( knernida 路) sto je jedan od umjetnicki najvrjednijih arheoloskih nalaza. 9 Na isti nacin pronadena je i rimska vojnicka diploma iz 71 g. n.e. koja za grad Brod ima veliko dokumentarno znacenje jer se na njoj nalazi izvorni zapis rimskog naziva grada Broda Marsvnnia ( Marsunija). Diplomu je car Vespazijan dodijelio centurionu Likaju, sinu Birse iz Marsunije -- veteranu mizenske flote. Veterani su cesto slani u Panoniju da bi ojacali rijecni promet na njezinom podrucju. 10 Rimski naziv grada Marsunije sacuvan je sve do danas u nazivu rjecice Mrsunje na cijem je uscu bila smjestena utvrda. 芦Da Brod nije bio samo usputna i postanska postaja, nego veci grad zidan opekom i zbukom od zivoga kreca, govore nalazi i rezultati arheoloskih istrazivanja (uglavnom zastitnih) u posljednjih 40-tak godina>>. 11 Ostaci rimske utvrde pronadeni su prilikom uredenja savske obale iza mosta 50-tih godina, 1961. prilikom izgradnje danasnje KazaliSno - koncertne dvorane Ivana Brli6- Mazurani6, 1971. g. prilikom izgradnje prometnice kroz Klasiju i uz obalu Save, 1989. u Starcevicevoj ulici, 1997. na Radicevoj obali, te i prilikom najnovijih istrazivanja provedenih tijekom radova na preuredenju glavnog gradskog ttga Ivane Brli6- Mazurani6 u jesen 2002. i proljece 2003 .g 12 7

Markavic,M. Brad: kulturna povijesna managrafija, Slavanski Brad, 1994. table. Zaninavi c,M. N.dj., str.56. 9 Miskiv,J. Rimska daba. Brocl i nkolica, Vinkovci, I 998.,str.l3-l7. 8

10

Ista, stl' . ...

11

Isto. Lazuk,J. Danas tocnije znarna sta rripada kojaj kulturi. I'asavska hrvatska, 11 .04.2003., str.l8.

12

11.


Krajem 4. st.n.e. u Panoniju pocmJU prodirati plemena zapadnih Gota, Huna, Ostrogota, Gepida, Langobarda, te konacno Avara i Slavena kada najvise stradavaju naselja uz rimske prometnice. Hrvatski doseljenici su stoga zatekli samo rusevine na mjestu bivse rimske utvrde na uscu Mrsunje i nazvali ih Stari grad. Po misljenju Mirka Markovica u doba Kraljevine Hrvatske u 10. st. u Starom gradu na Savi nalazila se utvrda koja je cuvala skelski prijelaz preko Save. 13 Istu ulogu ona je zadrzala i nakon ulaska Hrvatske u sastav Kraljevine Ugarske. Tada je ovim putem tekao intenzivan promet prema Usori, Bosni i dalje prema jugu. U srednjovjekovnim se ispravama grad spominje kao Stari Grad iii madarski Ovar i u vlasnistvu je mocne plemicke obitelji Berislavica Grabarskih. Benedikt Berislavic je staru utvrdu dao srusiti kada je zaprijetila opasnost od prodora Turaka u Slavoniju i 1475. sagradio novu utvrdu s kulama na dva ugla i bedemom na trecem. Uokolo je bio jarak koji se punio vodom iz Mrsunje i Glogovice. Iza tvrdave nalazilo se naselje na mocvarnom, potpuno nepovoljnom terenu za nastanjivanje, tako da M. Markovic pretpostavlja da je ono postojalo upravo zato da bi oddavalo prijelaz preko rijeke bitan za povezivanje Slavonije s Bosnom i samu tvrdavu. U vrijeme Benedikta Berislavica prvi puta se spominje ime Brod kao mjesto u kojem on posjeduje kucu uz Savu i od tada se to ime redovito pojavljuje a naselje razvija zahvaljujuci Berislavicima. Kada se u povelji iz 1470. potvrduju posjedi BerislaviCima Grabarskim lvanu,. Nikoli i Martinu oni su vee bogati plemiCi koji su imali posjede i u Bosanskoj Posavini. Ugled i bogatstva Berislavica, te prenosenje u Brod cjelokupne uprave njihovih imanja utjecali su na ubrzan i planski razvoj grada u 15. i pocetkom 16. st. lako je i Kobas koristen kao prijelaz u Bosnu, sigurno je i Brod imao u srednjem vijeku veliku ulogu u oddavanju veza s Bosnom. Postoji mnogo dokaza o tome da je Brod i u vrijeme turske okupacije bio znacajno srediste, te da je sacuvana i koristena postojeca utvrda na uscu Mrsunje. Utvrda je postojala i na otoku Adi kao i na bosanskoj strani obale. Zatekla ih je austrijska vojska Eugena Savojskog kada je krenula u Bosnu 1697. i kada ihje njegov topograf ucrtao na svoje karte. Austrijski izvori nazivali su zatecenu tvrdavu

13

Markovic,M.,n.dj., str. 62.

12.


na uscu Mrsunje Mali iii Stari Samac i oddavali su je u funkciji sve do 1715. kada se pocela graditi nova tvrdava. 14 Unatoc uspostave Vojne granice pocetkom 18.st. plovidba, kao i trgovina Savom, koja je u prvo vrijeme zarnrla, ubrzo je uspostavljena. Zivot je bio jaci od politickih i vojnih prilika tako da se trgovina i promet odvijaju ali uz prolaz putnika i robe kroz karantenu zbog sprecavanja sirenja zaraznih bolesti koje su na istoku bile rnnogo cesca pojava. Uspostavljena je na granici sanitarna karantena tzv. Kontumac, najprije na bosanskoj strani u vrijeme dok je po odredbama Pozarevackog mira iz 1718. granica bila odmaknuta od obale Save, a od 1747. u staroj tvrdavi na uscu Mrsunje gdje je bio i strazarski cardak. Oct 1780. karantena je u novim zgradama sagradenim za Kontumac kod skele koju su oddavali Turci istocno od Franjevackog samostana, 15 u blizini druge strazarnice ( Wacht hauss ) iii cardaka kako su je nazivali granicari. Strazarnica i skela jasno se vide na planovima Tvrdave i grada iz 1780., 1785. i 1847. 16 Obim trgovine s Turskom stalno je rastao, osobito stokom, solju, kozama i sl. proizvodima tako da je i uloga Broda kao pogranicnog mjesta bila sve veca. Roba se iskrcavala na nasip koji se takoder vidi na planovima, na trg Rastellplatz gdje je preuzimana. Razvoju trgovine i podizanju znacaja grada doprinosilo je i osnivanje drzavnih ureda: tridesetnickog 1704., te financijskog i solarskog 1718. Izgradnja Tvrdave takoder je pozitivno utjecala na doseljavanje brojnih obrtnika, trgovaca i ugostitelja sto je utjecalo i na sve veci interes turske strane za proizvode iz Broda te su se trgovina i promet Savom sve bde razvijali.

14

Kljajic,J. Slavonski Brod- obrambeni sustavi kroz stoljeca. Histria Antigua, 7(2001.), str. 230. Wagner,W. Sava i Vojni komunitet Brod (1692-1873). Zbomik HIS, 15(1978.),str. 29-30. 16 Markovic,M. n. dj. , tabla br. 26 ( iza str. 142.), tabla br. 40 i 47 ( prije str.205.) 15

13.


( / /"/

fi..

/n

/.

/-

./

}

Poprecni presijek obaloutvrde u Brodu na dionici V-0 iz 1878.


/

..

+r

A,;-,, r., /

Lokacijski plan istocnog dijela Broda gdje postojecu stazu treba prosiriti a obalu utvrditi iz 1856.


IZGRADNJA OBALOUTVRDE Kako se grad razvijao sve je vise obracao pozomost i na zastitu svoje obale od rijeke. Korito Save kroz Brodsku Posavinu meandrira cineci mnogo okuka i dubokih usjeka u obalu. Na sjevemoj strani jednog od tih meandara smjesten je i grad Brod. Matica rijeke talozi sljunak i pijesak na sredini korita oko otoka Ade, a sjevemu obalu na kojoj se smjestio grad u proslosti je voda upomo odnosila. Arheolozi pretpostavljaju da je rijeka odnijela cijele dijelove grada, osobito juzni dio rimske Marsunije. Nakon oslobadanja grada ispod turske vlasti i izgradnje Tvrdave pocetkom 18.st. zapoceli sui radovi na utvrdivanju obale kako bi se zaustavila njezina erozija. Svi su se radovi odvijali pod upravom Gradevinskog odsjeka Brodske pukovnije i Generalkomande uz obimno iskoristavanje besplatne radne snage granicara. Tek kasnije, kada Brod od 1753. postaje slobodni vojni komunitet on dobiva svoga gradskog inzenjera i Komisiju za regulaciju Save iako vojne vlasti i dalje nadziru sve gradevinske poduhvate. U navedenoj Komisiji su radili i izabrani clanovi Gradskog vijeca tako da su donekle mogli utjecati na donosenje odluka. Na «Troskovniku za uspostavu od nepogode znatno 17 ostecene obale» u listopadu 1853. potpisani su vijecnici: Wegheimer, Badalic, MUller i Malinaric. Prema zapisu Kronike Franjevackog samostana u Brodu na Savi 1810. provedeni su veliki radovi na zastiti Brodske Posavine, Tvrdave i samog grada od poplava. Prema Kronici: « Nasip se od sela Doline u Gradiskoj krajini protezao prema savskoj obali od sela Ruscice u Brodskoj krajini rjecicom Mrsunjom iznad Tvrdave i Glogovicom. Glogovica je pak od gornjega mlina iznad pivovare uz groblje sprovedena u Savu preko samostanske livade imenom Aleksinke, od koje je za oblikovanje rijecnoga korita oduzeto nekoliko rali zemlje. Mjesto nje, slavna je Krajina pridodala spomenutoj livadi isto toliko rali od polja Vijus, a cijelu je livadu okruzila opkopom i opasala kolcima. Svaki je dan bilo 4.000 radnika iz svih dijelova Krajine.»

17

DASB, HR-DASB-87 (VKB), inv. br. 21. 16.


IZGRADNJA OBALOUTVRDE Kako se grad razvijao sve je vise obracao pozornost i na zastitu svoje obale od rijeke. Korito Save kroz Brodsku Posavinu meandrira cineci mnogo okuka i dubokih usjeka u obalu. Na sjevernoj strani jednog od tih meandara smjesten je i grad Brod. Matica rijeke talozi sljunak i pijesak na sredini korita oko otoka Ade, a sjevernu obalu na kojoj se smjestio grad u proslosti je voda uporno odnosila. Arheolozi pretpostavljaju da je rijeka odnijela cijele dijelove grada, osobito juzni dio rimske Marsunije. Nakon oslobadanja grada ispod turske vlasti i izgradnje Tvrdave pocetkom 18.st. zapoceli sui radovi na utvrdivanju obale kako bi se zaustavila njezina erozija. Svi su se radovi odvijali pod upravom Gradevinskog odsjeka Brodske pukovnije i Generalkomande uz obimno iskoristavanje besplatne radne snage granicara. Tek kasnije, kada Brod od 1753. postaje slobodni vojni komunitet on dobiva svoga gradskog inzenjera i Komisiju za regulaciju Save iako vojne vlasti i dalje nadziru sve gradevinske poduhvate. U navedenoj Kornisiji su radili i izabrani clanovi Gradskog vijeca tako da su donekle mogli utjecati na donosenje odluka. Na «Troskovniku za uspostavu od nepogode znatno 17 ostecene obale» u listopadu 1853. potpisani su vijecnici: Wegheimer, Badalic, MUller i Malinari6. Prema zapisu Kronike Franjevackog samostana u Brodu na Savi 1810. provedeni su veliki radovi na zastiti Brodske Posavine, Tvrdave i samog grada od poplava. Prema Kronici: « Nasip se od sela Doline u GradiSkoj krajini protezao prema savskoj obali od sela Ruscice u Brodskoj krajini rjecicom Mrsunjom iznad Tvrdave i Glogovicom. Glogovica je pak od gornjega mlina iznad pivovare uz groblje sprovedena u Savu preko samostanske livade imenom Aleksinke, od koje je za oblikovanje rijecnoga korita oduzeto nekoliko rali zernlje. Mjesto nje, slavna je Krajina pridodala spomenutoj livadi isto toliko rali od polja Vijus, a cijelu je livadu okruzila opkopom i opasala kolcima. Svaki je dan bilo 4.000 radnika iz svih dijelova Krajine. »

17

DASB, HR-DASB-87 (VKB), inv. br. 21.

16.


lste godine «Na Mrsunji , ciji tijek nije bio skrenut, postavljene su ustave i mostovi, neki izgradeni , a neki samo poviseni».1x Zbog vaznosti radova na utvrdivanju obale u Brodu djeluje Upraviteljstvo gradnje obaloutvrde koje ima svoga kr. inzenjera Ferdinanda Bitzana kojega je kasnije zamijenio kr. inzenjer Armin Kraus, a potom ing. Kovacic. U 19. st. radovi se ne izvode vise kulukom vee ih izvode poduzetnici koj i su se javljal ina licitaciju i dobival i posao pod precizno definiranim uvjetima. Svi su se poduzetnici morali strogo priddavati «Obcenitih gradevnih uvjeta>~ 9 uz ,, ·~ .r·-"-'· ~ ~ ~-·,. koje su obicno bili jos definirani i dodatni posebni gradevni uvjeti. Prilikom 0 otvaranja ponuda iii tzv. «Iiebe» primjenjivali su se «Licbeni uvjeti»~. lzbor ._. ,,....,N.Io /J., ....... _., 7'.... izvodaca radova potvrdivala je Generalkomanda, kasnije Banska vlast Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u Zagrebu. Izabrani izvodac morao je uplatiti odredeni polog i placano mu je obrocno, ovisno o izvrsenim radovima. Polog se vracao nakon obavljenih svih radova. Posao na ucvrscivanju savske 1 t.~. -;.:.:::••••:.-·:;·~....~;~:~.:~~~:_ obale 1866. dobio je poduzetnik JosefKiihn ; a projektje pod br. 9032. potvrdila ·7;:& -~l:. /_!':,.:::.~,.. ' /;-,~- /-·- Zemaljska Generalkomanda u Zagrebu. --~;.~_:_;::;-: Cijela obala Save od ustave na uscu Mrsunje do skele iza Franjevackog ~·· :.:- -; - ·" ... -,.-:·-· ·'· samostana bilaje podijeljena na odjeljke (profile) numerirane od I XII tako da se •"'- --,o<.-·-•..:.:--:~-:.-• • . .. ""?-·'*·-· na precizno izradenim nacrtima uvijek lako odredivalo mjesto nakojemje trebalo ·:· -:· ·-. -,7-_........._.,.,: .- ..?- intervenirati. Na nacrtima se detaljno vidi i cjelokupna tehnologija izvodenja --.;r-/' --· · ...--,...--'- ~ -:.. ..:..... «kamenoslage» od temelja do vrha obale. ~..,. ..../- - · ..... . --· ~ Osim utvrdivanja obale od urusavanja izgradivala se i oddavala i cesta e-/.../:f':;-- 7 -·~--'H-.--- '"" v;.,~···:.;:.uz Savu osobito zbog njezine uloge u vuci !ada, najprije ljudskom, a kasnije konjskom snagom. Put se stoga nazivao Kopitnicom. Da bi se put prosirio morale ,.#,-/4· ~'· .,/. ~---.. -~ su biti srusene neke gospodarske zgrade Franjevackog samostana i neke kuce a t·" ~"!'~ ~4. 'f· ~ 1870. utvrden je novi pravac izgradnje kuca. Ubuduce su se svi kod gradnje morali pridrzavati pravca koji je povucen od istocnog ugla tadasnje gostionice L ,~,.__ ~f;J', -.~k .,...,...; !::.... .c.._. ' Angela D 'Elia «Kod lade» do istocnog ugla kucista g. Mutavelie iza Sv. Ivana. ~A'M'- 4 ;;;/. /.l,?'r Onima koji su zbog novog pravca ladarskog

-

--

,~,..,

H .....

-· -···bl'

... •••

·r. . . ._

__ ;_:,·.

... _

,;"'--.,.,-·-'

-

~L,..

- ·

•-- ;•

- - - - " '· -

....

,....-L-

• J.

1 "

Zapisnik Gradskog vijeca od 23.07.1870. DASB , f:VKB , k. 2 1

Kronika Franjcvackog samostana u Brodu na Savi ( 1806-1833), Sv.Il., Slavonski Brod, 1997 .,str. ll3 . 1 " lsto, inv. br. 22, Obrnac 17 G.O.i.z. 1 " lsto, Obrazac 18 G.O. 21 lsto, lnv. br. 2 1.

17.


0

路.1 k

I

,, h

ru

:~a.

/

(


puta u «Savskom sokaku» morali odstupiti dio posjeda obeeana je odsteta. 22 Za reguliranje savske obale Gradski je Magistrat odlucio 1872. zatraziti pomoe, te je izradio elaborat u kojem je predlagao da se sredstva osiguraju prodajom suma Petrovaradinske i Brodske pukovnije. Za put uz Savu od ustave na Mrsunji kamen su dovozili bez naknade zitelji sela uz Savu. Taka su se zitelji Kanize obvezali dovesti po 2 funte kamena na svakih 200 dusa, a zitelji Kuta, Bebrine, Banovaca, Sumeea i Dubocca na 2700 dusa 13,5 funti kamena. Medutim, kada je grad 1872. zatrazio da sudjeluju i u zidanju ceste sela su uputila zalbe C.kr. Kotarskom uredu i trazila da radove izvede sam grad. 23 Nakon ucvrseivanja obale u centru grada nastavljeni su radovi i na sirem podrucju grada gdje je teren vee bio nesto nizi taka da je voda plavila znatne povrsine, te je trebalo graditi nasipe. Taka je 1877. jedno Povjerenstvo po nalogu C.Kr. Glavnog zapovjednistva ( Upravni odjel-unutarnji br. 6218 ) 14.04.1877., nakon zakljucka Gradskog vijeea, izaslo na teren i utvrdilo da bi trebalo izgraditi nasip od Kontumackog nasipa do izljeva ( nove ) Glogovice u Savu kod Popovieeve ciglane u duzini od 50 hvati iii lOOm, kako bi se zastitio pasnjak Yijus od plavljenja bar za vrijeme nizih vodostaja Save dok bi kod veeih i dalje bio plavljen. Predlozeno je, takoder, da se napravi jedan odvod koji bi se zatvarao kod veeeg vodostaja, a otvarao kod nizeg, kako bi se ispustile povrsinske vade koje bi se zadrzale iza nasipa. Zanimljivo je da je Povjerenstvo uocilo da je tu vee i prije postojao nekakav nasip ali da su ga mjestani preorali te da vise nije u funkciji. 24 Do velikih osteeenja obaloutvrde doslo je nakon visokog vodostaja 1882. ito izmedu profila I - V7, teje Ban Kraljevinah Hrvatske-Slavonije i Dalmacije izdao 10.02.1882. pod br. 153. nalog da se izvide u Brodu izmedu profila I i Parobrodarske postaje uzroci «sleganja i plazenja» nasipa, te da se predloze nuzne mjere za saniranje steta. Kr. ing. Podzupanije dakovacke Armin Kraus i ing. Upraviteljstva gradnje obaloutvrde u Brodu Ferdo Bitzan, u prisutnosti Upraviteljstva gradnje, potpisali su 21.02. 1882. opsiran izvjestaj o stanju obaloutvrde. Uocili su velike pukotine i prodore

22 23 24

Isto. Isto, inv,. br. 20. DASB, VKB, k.21.

19.


vade te su predlozili zume mjere. 25 Do sijecnja 1884. obavljeni su znacajni radovi na utvrdivanju obale na kraju kojih je inspekciju obavio nadinzinir Mijat Maurovic. Kao materijal kojim se gradila i popravljala obaloutvrda koristen je kamen iz «kamenika» na Motajici a sljunak je koristen iz Ukrine. Upraviteljstvo gradnje obaloutvrde raspolagalo je s dvije lade u erarskom (ddavnom) vlasnistvu za prijevoz materijala. Prema publiciranom izvjestaju Gradevnog odsjeka Kraljevske Hrvatsko-SlavonskoDalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu 26 na obaloutvrdama kod Broda u razdoblju od 1878. do 1880. izvedeno je 1700 m obaloutvrde u vrijednosti od 265 076 forinti. U razdoblju od 1886. do 1890. na troskove redovnog oddavanja rijeke Save i «savskih vodogradevinah u samoupravi» u gradevnom kotaru brodskom utroseno je 320 forinti iz zemaljskog budzeta. Osim vade nasipe su ostecivali i vlasnici raznih plovila zabijajuci kolje i sl. za vezivanje plovila, kao i gradevinski poduzetnici koji su istovarivali gradevinski materijal na rampu nasipa. Stoga je 1883. Gradsko poglavarstvo izdalo naredbu kojom je zabranilo zabijanje kazuka ( stupica ) za zavezivanje !ada. Zainteresirani gradani Merkadic, FiSer i dr. podnijeli su tada zahtjev Gradskom poglavarstvu da zamoli Kralj. zemaljsku vladu da postavi jos nekoliko vezova pocevsi od Parobrodarske agencije pa do Franjevackog samostana kao i da ispod samog taraca po cijeloj duzini obaloutvrde udare dva reda jakih pilota i na njih postave jake zeljezne karike za koje bi se moglo pri srednjoj i maloj vodi privezivati lade i camce, te da se od Parobrodarske agencije do mosta postave jaki nasloni kako je to vlada vee izvela u Mitrovici ( Srijemskoj) _2 7 1903. izgraden je obrambeni nasip uz rijeku Savu u duzini od 4,4 km za zastitu pasnjaka «Veliki Vijus» na trosak gradske opcine u vrijednosti od 10 000 k. Time se zastitilo 400 jutara zemljista. 28

25 26

27 28

Isto, k. 21. Zemaljske vodogradevine u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju 1874.-1889.,Zagreb,l89l-, str.6 DASB, f.:GPBn/S, inv. br. 55a. Isto.

20.


1908. g. pov1sen je nasip do Kobasa te je Kr. Kotarska oblast zatrazila od Gradskog poglavarstva u Brodu n/S da i ono povisi nasip od savskog mosta do mrsunjske ustave i da tom prilikom popravi i put koji je bio u vrlo losem stanju. 29 Organizacija obrane od velike vode rijeke Save regulirana je 1924. Statutom kojega je odobrio Ministar Poljoprivrede i voda. 30 Iz Statuta se vidi da je podrucje rijeke Save potpadalo tada pod Hidrotehnicki odjeljak u Brodu n/S koji je skrbio o zastiti od poplava na podrucju u duzini od 230 km, od Jaruga na savskom 316.km. do Lonje na 546. savskom km. Ovo podrucje bilo je podijeljeno na tri «obranbena rajona» prema upravnim kotarima od kojih je svaki cinio zasebnu cjelinu: 1.) Brod, 2.) Nova Gradiska i 3.) Novska. Po cl. 3. «Obranbenu sluzbu u obranbenom rajonu kotara Brod u kojem postoje veliki zimski obranbeni nasipi vrsi kotarska oblast u Brodu, a sa tehnicke strane sam odjeljak po svojim organima, prema rasporedu, koji se u clanu 9-14 iznosi. U podrucju obranbenog rajona Brod, su direktno uz Savu sljedece upravne opcine; Beravci, Svilaj, Klakar, Trnjani, Grad Brod na Savi , Brodski Yaros, Kaniza, Bebrina, Kobas i Luzani, dok su osim ovih interesovane jos i sljedece upravne opcine: Velika Kopanica, Andrijevci, Garcin, Sibinj, Brodski Stupnik i Oriovac, koje se potonje takoder obranbenoj duznosti kod poplave prema & 145 Zakona o vodnom pravu privuci u slucaju vel ike pogibelji imaju.» .... » Po. Odredbama cl. 12. «Obranbena sluzba u sektoru Grad Brod, rajona Brod, ima da pod nadzorom gradskog Gradevnog ureda vodi samostalno obranbenu sluzbu u podrucju grada Broda n/S, a osobito da pazi na ljetni savski nasip na Vijusu.» Danasnjem gradskom podrucju Brod pripadalo je usee Mrsunje te se na podrucju Broda nalazilo i sjediste Obranbene sluzbe sektora Mrsunjska Ustava - Kaniska rampa, rajona Brod. Na celu toga Odjeljka bio je Izaslanik Hidrotehnickog odjeljka u Brodu sa sijelom na Mrsunjskoj ustavi, koji je bio duzan organizirati i provoditi obranu sa tehnicke strane. Osobitu je paznju morao posvetiti samoj Mrsunjskoj ustavi. On je bio duzan pratiti i vodostaj Save i izvjescivati o njemu. 1930. Hidrotehnicki odjeljak je iz Broda preseljen u Slavonsku Pozegu kao Tehnicki odjeljak pri Sreskom nacelstvu Slav. Pozega. On je iste godine zbog zurnih potreba putem licitacije i 29

30

Isto. Isto.

21.


neposredne pogodbe povjerio Tomislavu Kru§cu brodovlasniku, kao najpovoljnijem ponuda~u. da utovari, preveze i istovari 1030 kubi~nih metara kamena, Ivanu Severevoeu iz Osijeka da ugradi kamen i izvede zemljoradnje na obaloutvrdi u Brodu na Savi. 31 lzgraden je «kamenomet» koji je §titio dio obale na tzv. Malam Viju§u. Medutim, i ostalaje obala bila vee u opasnosti od uru§avanja. Stoga je Gradsko na~elstvo 1931. trdilo stru~ni «izvid» od Kr. Banske uprave Savske banovine i Tehni~kog odjeljka pri Sreskom na~elstvu Slav. Polege. Izvid je obavila Komisija 11.06.1931. i tad a je utvrdeno da: «1) Lijeva konklavna obala rijeke Save ispod Slav. Broda nalazi se vee dulji niz godina u postepenom ru§enju. Za uklanjanje ovih ru§evina i da se zapre~i daljnje §irenje istih izveden je u godini 1930. jedan dio obalo-tvrde u duljini 115 metara, a u ovoj godini predvidena je takova u duljini 125 m. Prva navedena obaloutvrda u glavnom se nalazi u dobrom stanju samo je na dva mjesta o§teeen obalni tarac usljed podvimih voda, koji su se u ja~oj mjeri pokazali nakon zadnjih osobito velikih voda pro§le zime i ovoga proljeea. 2.) Neosigurani dio obale u duljini od cca 3200 m. nalazi se mjestimice u ja~em, a mjestimice u slabljem obru§avan, te se pokazuje potreba, da se zapo~ete obalo-tvrdnje radnje ~im prije nastave i kompletiraju takovim radnjama, koje ee po moguenosti zaprije~iti daljnje razomo djelovanje podvimih voda.» Komisija je predlozila da se detaljno snimi teren i da se radovi na sanaciji provedu na isti na~in na koji su i prije izvodeni, kamenom s Motajice, osim §to je predlozeno dodatno da se «U pokosima obala projektiraju i ugrade potrebite drenaze za koncentriranje i odvodnje podjednih voda i da se pokosi samih obala po moguenosti izvedu sa §to blazim nagibom.». Komisija je k tome uzela u obzir postojanje u meduvremenu sagradenih ribnjaka te je predlozila: «5). Stari obranbeni nasip grada Broda postao je usljed izvedenja novih nasipa uz ribnjake sporedni nasip, te bi se na onim mjestima na kojima bi se isti morao maknuti radi skartiranja obala imao spojiti sa novim ribnja~arskim nasipom uz shodno poja~anje istog». 31

DASB, f.: Lucko poglavarstvo Slavonski Brod, k. l.

22 .


-

..

'r

/

}2 .

Fotografija "Jelaske cuprije" snimljena prilikom poplave 1932. U pozadini se vidi Madarska skola. Original u vlasnistvu ing. T. K.rpana


.......-

~

__ .....-

...........~路路":.~路

--~

Lokac ijski nacrt za izgradnju ribnjaka na pasnjaku Yijus. iz 1930.


. Vee 19.06.1932. Gradsko nacelstvo je poslalo i dodatni opis zbivanja u svome telegramu Kr. Banskoj upravi Savske banovine u kome se izvjeseuje: «Odronjavanje Savske obale u Brodu silno napreduje. Kod profila 2+20 obrusilo se preko polovicu Savskog obrambenog nasipa. Moli se hitno poceti sa utvrdivanjem jer ee se nasip dalje rapidno rusiti.» 32 Najvisi vodostaj Save i najveea poplava do 2. svjetskog rata zabiljezena je u Brodu na Savi 1932.g. Prema tehnickom opisu inzenjera Gradskog nacelstva upueenog Kr. Banskoj upraviTehnickom odjeljenju u Zagrebu 15.08.1932. «Najvisa voda dosad zabiljezena bila je u proljeee o.g. te je dosegla kotu 90,454 nad morem. Poplavila je cestu oko Save od Samostana do Savskog nasipa na M. Vijusu u duljini od 700 m tako daje bio na tom dijelu onemogueen pjesacki i kolni saobracaj.» 33 Medutim, 1932.g. nije bio poplavljen samo Vijus vee i zapadni dio grada oko korita stare Glogovice i lateralnog kanala u Brodskom Varosu kao i dio Tvrdave o cemu svjedoce sacuvane fotografije. Stoga je inz. Tehnickog Odjela u SI. Pozegi predlozio da se izgradi na gore spomenutom djelu nasip koji bi zastitio grad od poplave, a gradski inzenjer Rudolf Sykora je prijedlog dopunio zahtjevom da se sagradi i pumpa koja bi pumpala oborinske vode koje dolaze s brda kanalima kroz Ribarski trg, Florijanovu i Pivarsku ulicu. U protivnom, buduei da je kanalizacija cijeloga grada spojena sa Savom, za vrijeme visokog vodostaja voda se vraea iz Save kanalom i resetkama na ulice i u dvorista koja leze nize od velike vode. Tehnicko odjeljenje Kr. Banske uprave slozilo se s tim miS!jenjem a ponudilo je i alternativno rjesenje izgradnje zajednickog kanala koji bi odvodio vode s ovih dijelova grada u Savu «do mjesta gdje bi i najveei vodostaji u Savi omogueili nesmetano oticanje unutrasnjih voda u Savu». Vjerojatno pouceno stetama od poplave tijekom 1932. Gradsko poglavarstvo obavilo je krajem 1932. znacajne radove na utvrdivanju savske obale u koje je utroseno na teret gradske opeine i ribnjacarstva 146.699 dinara. Od 1941. do 1945. o poslovima zastite od poplava skrb vodi Vodogradevna uprava. I poslije 2. svjetskog rata vodila se stalna skrb o uredenju savske obale i odrzavanju obaloutvrde. Skrbio je o 32 33

DASB,g: GPBn/S, k. 55a. DASB, f.GPBn!S, k.55a.

25 .


tome najprije Hidrotehnicki odsjek pri Oblasnom NOO-u za Slavoniju i Vodogradevna uprava u Brodu do 1947. a potom Direkcija za regulacione i melioracione radove na slivu Save ( tzv. Direkcija za Savu) koja kasnije cesto mijenja nazive i organizacionu strukturu. Zastita savske obale izvodila se zajedno s uredenjem keja kao najljepseg dijela grada. Pritom se cesto mijenjalo urbanisticke planove. Jedan od najpotpunijih je Odluka o urbanistickom rjesenju centra i priobalnog pojasa uz r:ijeku Savu za Slavonski Brad iz 1966. 34 Danas o reguliranju vodoka i zastiti od poplave u Slavonskom Brodu skrbe Hrvatske vade Zagreb- Vodno - gospodarska ispostava na vodnom podrucju sliva Save, slivno podrucje Brodska Posavina, Slavonski Brad. Na obali Save do nedavno su se uglavnom vidjeli Posavljaci iz Bosanske Posavine kako nostalgicno promatraju svoje kuce preko rijeke. Rat je sve ostale udaljio od Save. Danas je kej vee obnovljen poslije ratnih razaranja, kupaliste je uredeno, zavesla i poneki kajakas, vikendasi i ribici podigli su svoje naselje na vodi, proradili su kafici na obali i setaci, a osobito rnladeZ, danas se polako vracaju na obalu rijeke. Kada bismo jos uspjeli na rijeku vratiti gospodarske sadrzaje i plovidbu pod nadzorom Kapetanije pristanista i na nacin kako nam to prezentira Lucka uprava u svojim planovima, te procistiti njezine vade, rijeka bi opet postala arterija koja napaja srce Broda na Savi/ Slavonskog Broda.

34

Sluzbeni vjesnik opcine Slavonski Brod: br.l/1963.,br. 311963.,br.4/ 1966, br.l0/1967.,br.5/l969.,br,5/1982.,br.911985. i br. 911987.

26.


Nakladnik: Ddavni arhiv u Slavonskom Brodu Za nakladnika: Ivan Medved, prof. Autor kataloga i izlozbe: Zdenka Lakic Fotografije snimila: Marija Hdenjak Tehnicka priprema izlozbe: Anica Divic, Marija Hrzenjak, Durdica Jurisic, Zdenka Lakic, Ivan Medved, Durda Sprajc i Marinko Vukovic Naklada: 300 kom. Izlozba je ostvarena financijskim sredstvima Ministarstva kulture RH Tisak: Grafik Color plus, Slavonski Brad


Katalog izložbe ''Brod i Sava''  

Autorica: Zdenka Lakić

Advertisement