Katalog izložbe: "50 godina Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (1959.-2009.)"

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU

Katalog izložbe

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959.-2009.

Povodom 50. godišnjice rada Izložba je otvorena od 16. ožujka do 31. prosinca 2009. radnim danom od 8 do 14 sati.

U Slavonskom Brodu, ožujak 2009.

DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU Augusta Cesarca 1

Autori kataloga: Gordana Slanček dipl. polit.

Ivan Medved, prof.

Fotografije: Fototeka DASB-a

Grafičko oblikovanje: Stipo Mijić - Grafotisak

Katalog je financiran sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Grada Slavonskog Broda i Županije Brodsko-posavske

Copyright © Državni arhiv u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod 2009.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

OD POČETAKA ARHIVSKE SLUŽBE DO DANAS NA PODRUČJU DJELOVANJA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU Prve tragove arhivske službe na području djelovanja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu (Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji) nalazimo već 1305. godine kada je požeški Kaptol kao «locus credibilis» («vjerodostojno mjesto») za izdavanje isprava imao u sakristiji škrinju za isprave.

Nakon što je zajednički Ugarsko-hrvatski sabor donio 1764./1765. Odredbu o uvađanju i popisivanju arhiva svih «vjerodostojnih mjesta», te arhiva županija i gradova, a potom, nakon akcije koju je nastavilo Hrvatsko kraljevsko vijeće s ciljem sređivanja pitanja sistematiziranja i ispravnog čuvanja županijskih, gradskih i kaptolskih arhiva, i Požeška županija se ažurno uključuje u skrb za svoju pismohranu.

Po zapisu Julija Kempfa (1864-1934.), požeškog prosvjetno-kulturnog i društvenog djelatnika, doznajemo da ga je Zemaljski arhiv u Zagrebu 1902. imenovao za svog povjerenika.

Upravitelj Kraljevskog Zemaljskog arhiva dr.

Ivan Bojničić povjerio je 1908. godine sređivanje požeškog županijskog arhiva 18. i 19. stoljeća (do 1850.) Juliju Kempfu što je ovaj i učinio do 1910. godine.

Inicijativom Julija Kempfa osnovan je 1924. godine Kulturno-historijski muzej u Požegi u koji je pohranjen i dio arhivske građe Požege i Požeštine. Pod nadzorom Emilija Laszovskog, upravitelja Kraljevskog Državnog arhiva u Za-

grebu, arhivska građa Požeške županije pohranjena je 1927. u Kraljevskom Državnom arhivu gdje se i danas nalazi (danas je to Hrvatski državni arhiv).

Prve pisane tragove o organiziranoj skrbi za arhivsku građu u «civilnom» Brodu nalazimo u Statutu grada o uređenju gradske uprave izdanog 1883. U njegovom 52. članku ističe se da: «Manipulaciju pisarsku ravna gradski perovođa, on vodi ujedno i registraturu, te je ravnatelj gradskih pisarnah i ujedno gradski arkivar.»

Osnivanjem Gradskog muzeja u Brodu 1934. u njega se pohranjuje i najveći dio arhivske građe Broda i okolice. Zbog nagomilane dokumentacije, te neadekvatnog čuvanja arhivske građe i potrebe za njenim sistematskim prikupljanjem 1957. je inicirano osnivanje Arhiva u Slavonskom Brodu, a sukladno planu stvaranja nove mreže Arhiva u Hrvatskoj. Arhivski savjet Hrvatske je pozitivno odgovorio na ovu inicijativu.

Inicijativu za osnivanjem Arhiva pokrenuo je 1957. prof. Zdravko Krnić na sastanku Odbora za podizanje spomenika revolucije u Kamenskom i Muzeja narodne revolucije Slavonije u Sl. Brodu koja je od strane Odbora tada i prihvaćena. Zatim je prof. Krnić na jednom sastanku u Saboru SR Hrvatske predložio1 da se najprije osnuje Arhiv i da on bude nosilac prikupljanja arhivske građe za otvaranje postava Muzeja narodne revolucije. Tada je i pripremana nova mreža arhiva u Hrvatskoj, pa je Arhivski savjet Hrvatske pozitivno odgovorio na ovu inicijativu.

Državni arhiv u Slavonskom Brodu osnovan je Odlukom Narodnog odbora kotara Slavonski Brod na svom sedmom zasjedanju, na IX. Sjednici Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača, održanoj 16. ožujka 1959. godine.2 1 Referat u povodu 30- godišnjice rada HASB; Referat na svečanoj sjenici Zbora radnika 17.11. 1989. ; HR-DASB359, dosje fonda 2 Na osnovu člana 2. Općeg zakona o državnim arhivima (Sl. list FNRJ broj 12/50.) u vezi raspisa Savjeta za kulturu i nauku NRH broj 1907-1957., od 27. svibnja. 1957. i u vezi članka 4. Zakona o nadležnosti narodnih odbora općine i kotara i njihovih organa (Sl. list FNRJ broj 52/57.) i člana 24.i 56. Zakona o NOK-u, te člana 26. toč. 9 Statuta NOK-a.

3

4

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

Arhiv je počeo s radom u travnju 1959. pod nazivom Historijski arhiv u Slavonskom Brodu. Naziv je dobiven na osnovu dopisa Savjeta za kulturu i nauku NRH da se na prijedlog Arhivskog savjeta Hrvatske uvedu nazivi za Republički arhiv–Državni arhiv, i to onaj u Zagrebu, a za sve ostale regionalne arhive predložen je naziv Historijski arhiv u___ .

U članku Bernarda Stullija koji je bio objavljen u časopisu Arhivist br. 9 iskazano je mišljenje da bi na teritoriju NR Hrvatske trebalo postojati: • Jedan centralni državni arhiv u Zagrebu – za građu republičkog značaja, tj. Građu koja po svom značenju prelazi lokalne i uže regionalne okvire, • Regionalni arhivi za pojedina područja – za građu regionalnog i lokalnog značenja, • Specijalni arhivi – za sabiranje građe jedne određene vrste (npr. Arhiv za historiju radničkog pokreta), • Zatvoreni historijski arhivi, koji već postoje za uža područja, imaju samo stariju građu i ne bi primali novu građu (npr. Stari mjesni arhivi u Hvaru i Samoboru).

U Arhivu je 14. listopada 1959. održan sa-

Odluka o osnivanju Arhiva u Slavonskom Brodu (16. ožujak 1959.)

stanak predstavnika kotareva Sl. Brod, Slavonska Požega i Nova Gradiška sa ciljem proširenja djelovanja Arhiva i na područje kotareva Sl. Požega i Nova Gradiška .

Nakon toga, Narodni odbor kotara Sl. Brod donosi na odvojenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača održanim 26. prosinca 1959. Odluku o pročišćenom tekstu o osnivanju Historijskog arhiva Slav. Brod. U članku 1. Odluke stoji: «Osniva se Historijski arhiv sa sjedištem u Sl. Brodu kao zajednička budžetska ustanova Narodnih odbora kotareva Sl. Požega, Nova Gradiška i Sl. Brod.» U članku 2. Odluke piše: «Sjedište Historijskog arhiva je u Sl. Brodu sa ispostavama u Sl. Požegi i Novoj Gradiški za područje tih kotareva.»

Povodom prijedloga Narodnog odbora kotara Slavonski Brod broj 243/59 od 18. prosinca 1959., Narodni odbor kotara Nova Gradiška, na 19. sjednici Kotarskog vijeća i 22. sjednici Vijeća proizvođača od 1. ožujka 1960. donio je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 28. prosinca 1959. o osnivanju Historijskog arhiva u Sl. Brodu. Dana je suglasnost na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 26. prosinca 1959. o osnivanju zajedničkog Historijskog arhiva sa sjedištem u Sl. Brodu. Odobren je i Statut Historijskog arhiva u Sl. Brodu te Odluka o sistematizaciji radnih mjesta i Odluka o okvirima položajnih plaća. Narodni odbor kotara Nova Gradiška osigurao je iz budžetska sredstva za 1960. osobne i materijalne rashode za jednog službenika prosvjetnonaučne struke, koji je obavljao dužnost voditelja Ispostave i poslove Historijskog arhiva na području kotara Nova Gradiška.

Narodni odbor Kotara Slavonska Požega na IX. Sjednici Kotarskog vijeća i na X. sjednici Vijeća proizvođača koje su održane 10. lipnja 1960. – temeljem čl. 14, 24, 56, i 84 Zakona o narodnim odborima kotara (N.N. br. 34/1952)donio je Zaključak o davanju suglasnosti na Odluku Narodnog odbora kotara Sl. Brod od 26. prosinca 1959. o osnivanju Historijskog arhiva sa sjedištem u Sl. Brodu, kao zajedničke budžetske ustanove NO-a kotareva Slavonska Požega, Nova Gradiška i Sl. Brod. Odobren je i Statut Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu te Odluka o sistematizaciji radnih mjesta i Odluka o okvirima položajnih plaća, čime je određeno da službenika Ispostave Arhiva u Sl. Požegi postavlja i visinu položajne plaće za njega određuje Narodni odbor kotara Slavonska Požega.

Narodni odbor kotara Slavonska Požega osigurao je iz budžetskih sredstava za 1960. osobne i materijalne rashode za jednog službenika prosvjetno-naučne struke, koji je obavljao dužnost

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. voditelja Ispostave i poslove Historijskog arhiva na području kotara Slavonska Požega.

Tijekom 1960. izbijali su stalni sukobi s NOK Slavonska Požega oko financiranja ustanove. NOK Slavonska Požega dopisom br. 8./1960. od 11. listopada 1960. g. odbio je da svoj udio u financiranju Historijskog arhiva u Slavonskom Brodu prenese u budžet Historijskog arhiva i odlučio je da ispostavu u Požegi financira sam budžet NOK Slavonska Požega.3 To je značilo da NOK Sl. Požega praktično nije htio dati nikakva financijska sredstva za rad Historijskog arhiva u Sl. Brodu. Međutim, u stručnom pogledu tražili su da im Historijski arhiv u Slavonskom Brodu osigurava stručnu pomoć i suradnju.

Zbog toga se Historijski arhiv obratio Savjetu za kulturu NRH da riješi ovaj problem. Rješenja nije bilo tako da je Odlukom NOK-a Slavonska Požega arhivski sabirni centar u Slavonskoj Požegi postao samostalan i od 1. svibnja 1961. do 31. prosinca 1966. djeluje kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi.4 U 1966. upućen je prijedlog od strane Sabora SR Hrvatske na raspravu u općine, a vezan za formiranje nove mreže arhivskih ustanova u SR Hrvatskoj. Po tom prijedlogu naš Arhiv je 3 Historijski arhiv u Slavonskom Brodu je reagirao na dopis br. 8 /1960. i uputio dopis Narodnom odboru kotara u kojem naglašava da je njihova odluka o odvojenom financiranju štetna za funkcioniranje Historijskog arhiva, zbog toga što je suprotan načelima i strukturi na kojima su zasnovani Historijski arhivi u Hrvatskoj. Kada bi to isto učinili i kotarevi Slavonski Brod i Nova Gradiška onda Historijski arhiv, kao ustanova, ne bi imao nikakva financijska sredstva, a to znači da ako ne raspolaže budžetskim sredstvima nije ustanova, nego dobrovoljna organizacija koja ovisi za svaki svoj postupak i akciju o nekom drugom. Historijski arhiv u Sl. Brodu je zajednička ustanova NOK Nova Gradiška, Sl. Požega i Sl. Brod. Odluku o tome donijeli su NO svih kotara na osnovu prijedloga Arhivskog savjeta NR Hrvatske.

Arhivski savjet NR Hrvatske donio je odluku o organizaciji arhivske službe u Hrvatskoj. Tom odlukom teritorij Hrvatske podijeljen je na 13 područja, odnosno regija. Svaka od tih regija može imati samo jedan Historijski arhiv. Jedan od njih je i Historijski arhiv sa sjedištem u Sl. Brodu koji je odgovoran za izgradnju i usavršavanje arhivske službe na području ova tri kotara. Historijski arhiv u Sl. Brodu na osnovu odluke savjeta NRH dužan je u Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški osnovati svoje sabiralište gradiva. Sabirališta nisu samostalne ustanove, ona nisu isto što i arhiv, već su ona njegovi organi. Sav rad na području arhivske službe na ova tri kotara organizira Historijski arhiv. On planira rad u cjelini, a to znači i Sabirališta. Iz toga proizlazi da je odgovoran za stanje i razvitak ove službe na sva tri kotara. Međutim sekretar Kotarskog komiteta SK, rukovoditelj Ispostave i tajnik NOK-a nisu imali razumijevanja za ovaj problem 4 Urudžbeni spis br. 368/1960. ; fond: HR-DASB- 359; inv. br.: 4

trebao vršiti arhivsku službu na području općina Sl. Požega, Nova Gradiška, Pakrac, Daruvar, Novska, Sl. Brod, Županja i Vinkovci. Sabor nije usvojio tu novu mrežu, ali ju spominjemo zbog

Odluka o pripojenju Historijskog arhiva Sl. Požega Historijskom arhivu Slavonski Brod, 3. 11. 1966.

toga što je na osnovu nje Skupština općine Pakrac tražila pripajanje Arhivu u Sl. Brodu. Suglasnost je dao Sabor i naš Arhiv od 1. siječnja 1967. godine obavlja arhivsku službu na tom području.

Ukidanjem kotareva pravo osnivača Arhiva je 1963. preneseno na bivšu SO Slavonski Brod, a bivše SO Slavonska Požega, Nova Gradiška i Pakrac su bile njegovi suosnivači. Rješenjem Skupštine općine Slavonska Požega s nadnevkom od 17. prosinca 1966. ukinut je Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi i pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu kao njegov arhivski sabirni centar. Na zahtjev SO Pakrac i uz suglasnost Sabora SR Hrvatske Historijski arhiv u Slavonskom Brodu je svoju teritorijalnu nadležnost proširio 01. srpnja 1967. i na bivšu SO Pakrac koja je do tada bila u nadležnosti Historijskog arhiva u Bjelovaru. Prema tome, od.

1. siječnja 1967. područje djelovanja Arhiva su općine: Slavonska Požega, Pakrac, Nova Gradiš-

5

6

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. ka i Slavonski Brod. U Slavonskoj Požegi i Novoj Gradiški postoje odjeli Arhiva, jer su ispostave 1978. dobile status Odjela.

Nakon uspostave Republike Hrvatske pravo i dužnost osnivača Arhiva obavlja Ministarstvo kulture RH u okviru ovlasti Vlade od 27. svibnja 1994. Teritorijalnim preustrojem Republike Hrvatske 1992. godine područje djelovanja Arhiva proteže se na Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju. Sukladno Naputku Ministarstva kulture RH od 21. siječnja 1993., a u «sklopu provedbe Obvezatnog naputka o usklađivanju statuta ustanova kulture s odredbama uredbi Vlade Republike Hrvatske od 4. kolovoza 1992. izvršena je promjena naziva Historijski arhiv u Slavonskom Brodu u Povijesni arhiv

u Slavonskom Brodu». U skladu sa Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima (N.N.105/1997.) promijenjen je naziv Povijesni arhiv u Slavonskom Brodu u Državni arhiv u Slavonskom Brodu.

Današnju unutarnju strukturu Arhiva čini 6 Odjela: 1. Odjel za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva; 2. Odjel zaštite, obrade i korištenja arhivskog gradiva unutar Arhiva; 3. Odjel općih poslova; 4. Dokumentarno-informatički odjel; 5. Odjel u Novoj Gradiški; 6. Odjel u Požegi.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

POČETCI RADA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU Kada je Historijski arhiv počeo sa radom poglavarstvo u Brodu na Savi, NOO-a Sl. Brod od 1959. u njemu je prvotno bilo zaposleno 6 oso- 1945-1950., Okružni NOO Sl. Brod, Zanatska koba i to tri profesora, dva studenta i jedan učitelj. mora, Građanske škole, OPZ „Podvinje“, Radnički Od lipnja 1959. u Arhiv dolazi na posao i jedan dom u Sl. Brodu i Gimnazija „Zlatko Šnajder“.

Radilo se i na arhivističkom nastavnik, a od 1. rujna 1960. sređivanju gradiva iz NOR-a, u Arhivu je počeo raditi još jete su zbog toga posjećivana dan profesor. Od ukupno desesva sela u kotaru. Gradivo koje tero zaposlenika, njih šestero se odnosilo na temu Radnički radi u Slav. Brodu, a po dvoje pokret i NOB sakupljalo se u u Novoj Gradiški i Slavonskoj Zagrebu, Beogradu, Osijeku i Požegi. drugim mjestima izvan kotara Na samom početku rada Sl. Brod. Do 1960. prikupljeno bilo je potrebno osigurati je 100.000 raznih dokumenaosnovne uvjete rada, tj. prota, izrađena je i regesta i jestor i sredstva za rad u Arhivu. dan dio gradiva nalazio se u U zgradi Arhiva u Starčevićevoj mikro-filmovima (oko 40.000 8 postojale su tri sobe, jedna dokumenata). Do 1960. Arhiv za stručnu knjižnicu, jedna za se pretplatio na sve stručne foto-laboratorij, jedna za čitapublikacije i časopise koji su nje mikrofilmova i dvije veće Dokumator izlazili u Jugoslaviji. prostorije za spremište gradiNakon 20 godina djelovanja Arhiv je naprava. Sve te prostorije su bile opskrbljene potrebnim inventarom koji je većinom bio nov. Arhiv vio 210.000 negativa i 380.000 pozitiva u cije posjedovao aparat za kopiranje, magnetofon lju zaštite najvrednijeg arhivskog gradiva koje se čuva u Arhivu. Za svaki dokument izrađivao i mikročitač.

Nakon što su bili stvoreni uvjeti za rad, prišlo se rješavanju najvažnijih problema, tj. evidentiranju gradiva koje posjeduje registratura (pismohrana). Ovaj posao je preuzet od NOK-a, ali počeo se konkretno obavljati tek nakon sastanka Arhivskog savjeta Hrvatske, koji je bio krajem 1959.

Dana 25. srpnja 1961. upućen je dopis Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu od strane Državnog arhiva u Zagrebu i potpisan od tadašnjeg direktora Bernarda Stulli, u kojem se daju upute gdje i na koji način treba prikupljati arhivsko gradivo. Podaci o arhivskom gradivu koje se nalazi u kulturnim i znanstvenim ustanovama (muzej, biblioteka, institut i sl.) na području NR Hrvatske prikupljani su 1959. kroz anketni upitnik, a Muzej Brodskog Posavlja u Sl. Brodu je gradivo koje je tada imao u pohrani iskazao u Anketnom formularu 2. Dana 1. lipnja 1961. Historijski arhiv u Sl. Brodu je preuzeo gradivo. Na osnovu evidencije tražio je Arhiv od ustanova i poduzeća da obavijeste Arhiv u kakvom se stanju i uvjetima nalazi gradivo koje posjeduju i kada bi izvršili primopredaju istog.

Tako su na samom početku rada Historijskog Anketni formular 2. arhiva bili primljeni sljedeći fondovi: Općinsko

7

8

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. se jedan negativ i dvije pozitiv kopije. Što se Požega i Muzeja Požeške koltine. Odjel u Slav. tiče količine gradiva stanje nakon 20 godina Požegi dobio je i Rujansko priznanje od Skupje bilo sljedeće: 278 fondova i 6 zbirki arhiv- štine općine u povodu 10. godišnjice rada i Diplomu u povodu 750. skog gradiva ili 1.816 godišnjice Požege. dužnih metara graNakon 30 godidiva (od toga u Slav. na djelovanja Arhiv je Brodu 78 fondova i napravio 350.000 nejedna zbirka sa 893 gativa i 630.000 pozid/m). U Slav. Požegi tiva u cilju zaštite najbilo je 159 fondova i vrednijeg arhivskog 5 zbirki sa 559 d/m. gradiva koje se čuva gradiva, u Novoj Grau Arhivu. Za svaki dodiški nalazilo se 46 kument izrađuje se fondova sa 364 d/m jedan negativ i dvije arhivskog gradiva. Za pozitiv kopije. Stanje 259 fondova koji su količine gradiva je arhivistički obrađeMikrofilmovi nakon 30 godina bilo: ni i sređeni izrađena 295 fondova i 7 zbirki arsu naučno-informativna pomagala. U okviru proslave 750 godišnjice hivskog gradiva ili 2.406 dužnih metara gradiva Požege 1977. Odjel u Slavonskoj Požegi bio je (od toga u Slav. Brodu 95 fondova i 2 zbirke sa jedan od suorganizatora Simpozija o radničkom 1.150 d/m). U Odjelu Slav. Požegi 145 fondova i 6 zbirki sa 763 d/m gradiva sa područja općine pokretu u Požeškoj kotlini.

Zajedno sa Muzejom Požeške kotline izdana Sl. Požega i Pakrac, a u Odjelu Novoj Gradiški su dva broja «Vjesnika» Historijskog arhiva Sl. 53 fondova sa 493 d/m arhivskog gradiva.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

SMJEŠTAJNI PROSTORI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU Sjedište Arhiva Slavonski Brod U početku svog djelovanja sjedište Arhiva nalazilo se u ulici A. Starčevića na br. 8. Uskoro su se iz Arhiva razvile još dvije ustanove: Centar za istraživanje radničkog i NOP i Muzej za

sana u Registar nepokretnih spomenika kulture RO Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku pod reg. brojem 733 i na isti se primjenjuju sve odredbe Zakona o zaštiti spomenika kulture. Granica područja zaštićenih spomenika obuhvaća kat. čestica br. 2535.

Zgrada je izgrađena 1910. u duhu secesije i ima svojstvo spomenika kulture iz razloga

Ulica Augusta Cesarca 1

Ulica Ante Starčevića 8

radnički i NOP na području Slavonije. Istu zgradu su koristile sve tri ustanove tako da ona postaje pretijesna za Arhiv i njegovo sve obimnije gradivo. Skupština općine Slavonski Brod 1973. dodijelila je Arhivu na uporabu zgradu u ulici A. Cesarca 1, u kojoj se Arhiv i danas nalazi, te se iako ni danas nema dovoljno spremišnog prostora, nalazi u relativno zadovoljavajućim uvjetima. U početku Arhiv nije dobio cijelu zgradu na korištenje jer je ta zgrada bila u vlasništvu Školske poliklinike. U drugoj polovini zgrade nalazile su se dvije rajonske ambulante i Školska zubna ambulanta. Spremište je u početku ostalo u Starčevićevoj ulici, a preselilo tek 1979., pošto su ispražnjene prostorije u prizemlju.

Zgrada Državnog arhiva u Sl. Brodu smještena u ulici A. Cesarca br. 1 proglašena je 12. siječnja 1989. spomenikom kulture1, te je upi1 Na temelju Rješenja Komisije Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku (imenovana je rješe-

što definira urbanistički prostor i arhitektonsku genezu ulice. Umjetnička obrada fasadnog plašta i štuko-dekorativne aplikacije na fasadi govore o visokom umjetničkom nivou graditelja. Svojom veličinom i izgledom zgrada je primjerena ambijentu svog okruženja. Posjeduje sve atribute arhitektonsko-umjetničkog oblikovanja secesijskog, stilskog određenja, dekorativno plastičnu obradu fasade i štuko-ukrasa i umjetnički rađenu stolariju visokog zanatskog likovnog kvaliteta. Po svom izgledu ide u red kvalitetne secesijske arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj. Zbog gore navedenog i predočene dokumentacije doneseno je rješenje o registraciji i upisu objekta u knjigu Registra spomenika kulture „IV“kategorije.

Financijskom pomoći brojnih poduzeća i radnih organizacija2 uvodeno je centralno grijanje u zgradu Arhiva. SOUR «Jasinje» i drugi SOUR–i pomogli su materijalnim sredstvima za nabavu opreme i uređenje prostorija Arhiva.

Godine 2001. Arhiv započinje sa adaptiranjem jednog dijela potkrovlja, a 2002. završilo se sa građevinskim radovima i prostor je svečano otvoren za javnost prigodnom izložbom. njem br. 03-325/2-88. BZ/OJ od 12. siječnja 1989. ), 2 SOUR-a «Đuro Đaković» i RO vrelouljnih kotlova, Medicinski centar, «Croatia» Radna zajednica Sl. Brod, «Ferimport» Radna jedinica Sl. Brod, RO «Unires», RO «Vodovod» i SIZ kulture općine Sl. Brod

9

10

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. ka do 2008. djeluje u neodgovarajućim prostornim uvjetima: vlažnim, bez grijanja i ventilacije, bez vatrodojavnih sustava i sl. U Odjelu Nova Gradiška radi troje djelatnika i skrbi o 208 fondova i zbirki sa 641,6 d/m arhivskog gradiva.

U dužem vremenskom razdoblju, od 1959.

Svečano otvorenje dvorane u potkrovlju, 18. listopad 2002.

Drugi dio potkrovlja adaptiran je 2007. da bi 2008. bio otvoren za javnost prigodnom izložbom 90 godina Gimnazije „Matija Mesić“ u Slavonskom Brodu.

Nova izložbena dvorana u potkrovlju

U sjedištu ustanove u Sl. Brodu nalazi se trenutno 410 arhivskih fondova i zbirki. Spremište arhivskog gradiva zauzima 271,16 m2 i potpuno je popunjeno s 1593,58 d/m arhivskog gradiva.

do 1985. Odjel u Novoj Gradiški bio je smješten u zgradi «starog suda». Kada je započela sanacija navedene zgrade morao je preseliti, te je arhivsko gradivo smješteno, dijelom u svlačionice Industrijsko–obrtničke škole (oko 902 m), a dijelom u podrumske prostorije Gimnazije.

Zbog uvođenja centralnog grijanja u Gimnaziji arhivsko gradivo je preseljeno u dvorišnu zgradu Zavoda za zapošljavanje (36 m ²).

Godine 1993. arhivsko gradivo je bilo na četiri lokacije: u zgradi bivše općine, Tehničkoj i Obrtničkoj školi, Zavodu za zapošljavanje i dječjem vrtiću.

Tako je danas Odjel u Novoj Gradiški smješten na tri lokacije: ured se nalazi u zgradi na Trgu kralja Tomislava 1, jedno je spremište u podrumskim prostorijama u Gajevoj ulici br.

2-4, a drugo je smješteno u prostorijama bivše

Smještajni prostori Odjela u Novoj Gradiški Odmah, prilikom osnivanja Arhiva u Slavonskom Brodu 1959. osnovan je i Sabirni centar u Novoj Gradiški kao njegova organizacijska jedinica. On je bio smješten u staroj baroknoj zgradi sagrađenoj u doba Vojne krajine u kojoj je prije toga bio smješten Kotarski sud.

Od 1977. Sabirni centar nosi naziv Odjel u Novoj Gradiški i ima mnogo veću samostalnost u obavljanju osnovne djelatnosti. Od svog osnut-

zgrade društveno političkih organizacija u ulici Zrinskih 3. Ova dva spremišta imaju zajedno 346 m2 i potpuno su neprikladna za čuvanje arhivskog gradiva.

U Odjelu Nova Gradiška dostupno je korisni-

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. cima arhivsko gradivo s područja grada Nova Gradiška i općina: Cernik, Davor, Dragalić, Gornji Bogićevci, Nova Kapela, Okučani, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo i Vrbje.

Primopredaja je izvršena 4. travnja 2008. između Ministarstva obrane RH i Ministarstva kulture. Sada slijedi faza adaptacije tog prostora za potrebe Državnog arhiva - Odjela Nova Gradiška i preseljenje arhivskog gradiva i uredskog inventara kako bi djelatnici Odjela napokon obavljali svoju djelatnost u adekvatnijim uvjetima nego do sada.

Smještajni prostori Odjela u Požegi Godine 1959. je osnovan sabirni centar (ispostava) Historijskog arhiva Slavonski Brod u Požegi. Osnovan je odlukom NOK-a Slavonska Požega od 26. prosinca 1959. godine. Arhiv u Slavonskoj Požegi, od 18. travnja 1961. do 17.

Godine 2007. u Odjelu Nova Gradiška uspješno je rješen prostor za rad i smještaj arhivskog gradiva. Na temelju točke III. Odluke o davanju ovlaštenja Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske do određenog iznosa, odnosno za obavljanje određenih poslova vezanih uz imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske (NN,

21/2004). Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, dana 29. listopada 2007. donio je Odluku3 da se Ministarstvu kulture za potrebe Državnog arhiva Sl. Brod–Odjel Nova Gradiška, dodjeljuje na korištenje objekt bivšeg restorana u vojarni „Slavonski graničari“ u Novoj Gradiški, ukupne bruto razvijene površine 1.106,02 m² i parkirališni prostor oko zgrade cca 1600 m².

3

Klasa: 940-06/03-02/806; Ur. broj: 536-07

prosinca 1966. g., odlukom NOK-a Slavonska Požega, radi kao Historijski arhiv u Slavonskoj Požegi. Nakon toga je odlukom Skupštine općine Slavonska Požega pripojen Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu, a kao posebno odjeljenje proširujući svoju nadležnost od 1. si-

11

12

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. ječnja 1967. i na područje općine Pakrac.

U početku djelovanja Arhiva u Požegi za radni i spremišni prostor koristili su se sljedeći prostori: mala vijećnica tadašnjeg NOK-a Slavonska Požega (kasnije zgrada Skupštine općine Slavonska Požega, a od 1993. palača Požeško-slavonske županije - 52,11 m2), u Županijskoj ulici 7 i spremište (85 m2) u zgradi tadašnjeg Đačkog doma, nekadašnjoj Požeškoj Kolegiji (danas palača Požeške biskupije ), na Trgu Sv. Trojstva 18.

Početkom 1960.-ih radni prostor Odjela Arhiva u Požegi (120 m2) nalazio se u prizemlju zgrade bivšeg Magistrata u Požegi (danas zgrada Poglavarstva Grada Požege i gradske uprave), a spremišni prostor (162,91 m2) na drugom katu zgrade Požeške Kolegije.

Skupština općine Slavonska Požega dodijelila je Odjelu Arhiva u zakup, na neodređeno vrijeme, 23. veljače 1990. godine radne prostorije na prvom katu Požeške Kolegije ( 122,82 m2 ), na Trgu Sv. Trojstva 18, a spremišni prostor na drugom i trećem katu (325,82 m2).

Kada je 20. listopada 1994. godine Zagrebač-

ka nadbiskupija preuzela u posjed zgradu Požeške Kolegije od županije Požeško-slavonske i Grada Požege, Arhiv je, uz dopuštenje kardinala dr. Franje Kuharića i uz odobrenje Nadbiskupije Zagrebačke i dalje besplatno koristio radni prostor u prizemlju Požeške Kolegije (182,13 m2) i spremišni prostor na drugom katu (529,58 m2).

Osnivanjem Požeške biskupije, Odjel Arhiva u Požegi je odlukom Poglavarstva Požeško-slavonske županije i Poglavarstva Grada Požege, u kolovozu 1997. godine, iseljen iz nekadašnje Požeške Kolegije i smješten u zgradu nekadašnjeg Sudbenog stola u Požegi (radni prostor i dio spremišta - 190 m2 ), u ulici Matije Gupca 6, a drugi dio spremišta u Stanici za tehnički pregled vozila ‘’Herz’’ (240 m2), a za koji je Pogla-

varstvo Grada Požege plaćalo najamninu.

Krajem 2002. godine, odlukom Poglavarstva Grada Požege Odjel Arhiva u Požegi dobio je na korištenje zgradu Dječjeg vrtića (225 m2) u Županijskoj ulici 13, u koju je preseljen uredski i radni prostor, te dio spremišta, dok se još uvijek koristi spremište (110 m2), u ulici Matije Gupca 6.

U Odjelu Požega dostupno je korisnicima arhivsko gradivo s područja gradova: Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega, te općina: Brestovac, Čaglin, Kaptol, Kutjevo i Velika. Na tome području Odjel u Požegi vrši i nadzor nad 140 stvaratelja i 135 imatelja arhivskoga gradiva.

Odjel u Požegi ima 345 arhivskih fondova i zbirki s 1000 d/m arhivskog gradiva , smještenoga u zgradi s 225 m2 sa 780 d/m polica.

Drugo manje spremište od 110 m2 s 320 d/m polica nema odgovarajuće uvjete za čuvanje arhivskoga gradiva.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

OSNIVANJE MUZEJA RADNIČKOG I NARODNO-OSLOBODILAČKOG POKRETA Koordinacioni odbor Saveza boraca NOR Slavonije u Našicama donio je odluku da se u Slavonskom Brodu osnuje Muzej radničkog i Narodno-oslobodilačkog pokreta za Slavoniju. Historijskom arhivu u Sl. Brodu povjeren je zadatak osnivanja Muzeja. Zbog toga je Historijski arhiv uputio molbu Narodnom odboru kotara da donese odluku o osnivanju Muzeja.

Narodni odbor kotara Slavonski Brod na odvojenim sjednicama Kotarskog vijeća i Vijeća proizvođača održanog dana 20. ožujka 1961. u Sl. Brodu donio je Odluku o osnivanju Muzeja radničkog i narodno oslobodilačkog pokreta za Slavoniju u Sl. Brodu.1 Gradnja Muzeja je završena u srpnju 1961. i službeno je otvoren 27. srpnja 1961. Historijski arhiv u Slavonskom Brodu i Muzej NOR za Slavoniju u Slavonskom Brodu pokrenuli su izdavačku djelatnost i objavili su sljedeće publikacije: Zbornik članaka iz historije radničkog pokreta i NOR-a i Zbornik dokumenata iz rad. pokreta i NOR-a. One su bile čisto znanstvenog karaktera i izlazile su periodično. Tako se pružila prilika svim građanima, koji su se bavili proučavanjem historije radničkog pokreta i NOR-a na području Slavonije, da objavljuju svoje radove u tim zbornicima.2 Suosnivači Muzeja su bili svi kotarevi Slavonije: Našice, Osijek, Virovitica, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Slavonski Brod i svi su osiguravanjem dotacija u budžet Muzeja osiguravali financiranje ustanove. Pravo nadzora imali su Savjet NOK Virovitica, Osijek, Našice, Vinkovci, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Savjet za kulturu NRH.

1 2 4

HR-DASB- 359; inv. br. 5 Urudžbeni spis br. 280/1960. ; HR-DASB- 359, inv. br.:

13

14

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

OSNIVANJE CENTRA ZA IZUČAVANJE RADNIČKOG I NARODNO-OSLOBODILAČKOG POKRETA SLAVONIJE Dana 9. veljače 1961. Odbor za proslavu 20godišnjice ustanka za Slavoniju odlučio je da se u Sl. Brodu, osim Muzeja radničko i Narodnooslobodilačkog pokreta, osnuje i Centar za izučavanje radničkog i Narodno-oslobodilačkog pokreta Slavonije. Historijskom arhivu u Slavonskom Brodu bio je povjeren zadatak osnivanja Centra koji je svoj prijedlog uputio Narodnom odboru kotara, a koji je trebao donijeti konačnu odluku o osnivanju Centra.

Centar za izučavanje radničkog i narodnooslobodilačkog pokreta zamišljen je kao znanstveno-istraživačka ustanova sa samostalnim financiranjem, odnosno kao zajednička ustano-

va svih kotareva Slavonije. Potrebna sredstva za njen rad osigurana su od svih kotareva Slavonije i Izvršno vijeće NRH dodjeljivao je sredstva u budžet Centra. Centar je imao svoj organ društvenog upravljanja u vidu savjeta ustanove.

Osim ovog organa imao je i Stručni savjet. Radom ustanove rukovodio je upravitelj koji je za svoj rad odgovarao Savjetu Centra. Neposredni nadzor nad radom ustanove imao je Savjet za kulturu NOK Slavonski Brod na čijem se terenu nalazila ustanova, a pravo nadzora imale su također Savjet NOK Virovitica, Osijek, Našice, Vinkovci, Daruvar, Sl. Požega, Nova Gradiška i Savjet za kulturu NRH

STRUČNI RAD ARHIVA Zaštita arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva Državni arhiv u Slavonskom Brodu je dio arhivske mreže Republike Hrvatske koju čini 19 samostalnih arhivskih ustanova1. One svoju djelatnost i funkcije provode na temelju Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojega je usvojio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske 19. rujna 1997. (NN 105/1997).

Nadzor nad arhivskim gradivom u nastajanju jedan je od temeljnih preduvjeta čuvanja arhivskog gradiva sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima. Poradi zaštite gradiva trajne vrijednosti, djelatnici Odjela za zaštitu arhiv1 Karta, objavljena u Pregledu arhivskih fondova RH 2006., prikazuje samo 14 samostalnih arhivskih ustanova jer je nakon 2006., , formirano još 5 arhivskih ustanova

skog i registraturnog gradiva izvan Arhiva vrše nadzor nad čuvanjem gradiva u pismohranama na području nadležnosti pojedinog arhiva. Pregledi, odnosno nadzor, nad načinom odlaganja i čuvanja gradiva u pismohranama pridonosi očuvanju arhivskog gradiva. Budući da gradivo nije iste povijesno-kulturne, niti operativne vrijednosti, ono se tijekom svog nastanka pomno i sukladno zakonskim propisima odabire. Odabi-

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. ranje gradiva se vrši na dvije osnovne razine. Iz registraturnog gradiva, odnosno cjeline gradiva, sukladno zakonskim propisima i stručnom mišljenju arhivskih djelatnika odabire se gradivo trajne vrijednosti. Gradivo trajne vrijednosti se naziva arhivsko s intencijom preuzimanja istog u nadležni arhiv. Arhivsko gradivo se definira trajnim zbog svoje povijesne, kulturne, znanstvene vrijednosti ili poradi ostvarivanja prava stanovništva kroz takve dokumente. Namjera je ovog Odjela učiniti sve što mu nalaže Zakon da se potencijalno vrijedno gradivo nakon trideset godina nađe u arhivu i zbrine na propisan način kao vrijedan dokaz povijesti određenog prostora i vremena.

Zadaća Odjela sukladno Zakonu je: • • • • • • • •

•

provoditi mjere zaštite arhivskoga gradiva izvan arhiva i briga o sigurnosti gradiva, obavljati stručni nadzor nad čuvanjem i odabiranjem arhivskoga gradiva koje se nalazi izvan arhiva i određivati mjere njegove zaštite, provodti neposredan nadzor nad radom arhiva i drugih imatelja arhivskoga gradiva izvan sustava državnih arhiva, preuzimati javno arhivsko gradivo, prikupljajti privatno arhivsko gradivo otkupom, poklonom ili pohranom, davati podatke, izvatke iz dokumenata i ovjerovljene prijepise na zahtjev korisnika, izrađivati i objavljivati obavijesna pomagala za operacionalizaciju vođenja pismohrane, surađivati međusobno i s drugim ustanovama kulture, znanstvenim i srodnim ustanovama dokumentacijske i informacijske službe radi unapređenja arhivske djelatnosti i znanstvenoga rada u području arhivistike, pomoćnih povijesnih i informacijskih znanosti, obavljaju i druge poslove određene Zakonom i drugim propisima.

Državni arhiv daje upute imateljima pri izradi Pravilnika o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva i posebnih popisa gradiva s rokovima čuvanja, a na osnovu Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva (NN 90/02), čiji je sastavni dio Orijentacijski popis gradiva ograničenih rokova čuvanja i Orijentacijski popis gradiva trajne vrijednosti. Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva i Poseban popis gradiva s rokovima čuvanja, obvezno se dostavlja nadležnom arhivu na suglasnost i ne mogu se primjenjivati prije nego što nadležni arhiv izda suglasnost za njihovo korištenje. Na temelju Posebnog popisa gradiva s rokovima čuvanja, imatelji izrađuju prijedlog svog popisa gradiva za izlučivanje i šalju ga nadležnom arhivu, koji na njega izdaje

pozitivno ili negativno rješenje.

Arhiv sudjeluje u radu i zbrinjavanju gradiva kod likvidacija i stečajeva, ali zbog ograničenog prostora Arhiv može preuzeti samo najnužnije interventne količine dok se ovaj postupak ne regulira u potpunosti zakonskim propisima.

Za vrijeme Domovinskog rata djelatnici Odjela za zaštitu arhivskog i registraturnog gradiva izvan Arhiva obišli su 1992. najznačajnije registrature na području Pakraca i Lipika, a 1995.g. u Okučanima da utvrde u kakvom je stanju registraturno gradivo nakon ratnih operacija. U periodu od 1990-1994. u arhiv je preuzet 131 fond s ukupno 656,58 d/m gradiva.

Na području Brodsko-posavske županije Arhiv obavlja nadzor nad 314 evidentiranih i kategoriziranih stvaratelja i 314 imatelja registraturnoga i arhivskog gradiva u količini od 11.127 d/m koje nije preuzeto u arhiv. Na području Požeško-slavonske županije nadzor nad 140 stvaratelja i 135 imatelja arhivskog i registraturnog gradiva s ukupno 4.490 d/m gradiva vrši Odjel u Požegi.

Temeljem odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima kao i Kaznenog zakona arhivi su obvezni podnositi prekršajne i kaznene prijave protiv imatelja, koji ne poštuje odredbe Zakona, odnosno oštećuju, neovlašteno iznose iz zemlje ili uništavaju arhivsko gradivo.

Zaštita, obrađivanje i korištenje arhivskog gradiva unutar arhiva Odjel zaštite, obrade i korištenja arhivskog gradiva unutar arhiva djelomično sudjeluje i u radu Odjela zaštite arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva, osobito tijekom postup-

15

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

16

ka valorizacije dokumentacije. Navedenim se postupkom osigurava, na području na koje se po Statutu proteže djelatnost Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, odabir svih zapisa koji imaju trajnu znanstvenu ili drugu dokumentacijsku vrijednost bez obzira na kojem mediju ili tvarnom nosaču bili zabilježeni. Samo se takvo gradivo, relevantno za povijesna, kulturološka, sociološka, gospodarska i druga znanstvena istraživanja, ili za ostvarivanje prava građana kao fizičkih ili pravnih subjekata, preuzima u Arhiv. Odabir registraturnog gradiva obavlja Stručna komisija za odabiranje i izlučivanje gradiva kod imatelja gradiva pri Državnom arhivu u Slavonskom Brodu. Odjel sudjeluje i u izradi naputaka i preporuka u svezi s radom na zaštiti, klasificiranju, odlaganju ili otpisivanju gradiva u pismohranama, kako kod imatelja gradiva, tako i u samom Arhivu.

Kada su dokumenti preuzeti u Arhiv i zavedeni u evidencije Arhiva tada skrb o njima, o njihovom čuvanju, obradi i korištenju, postaje trajna i bitna zadaća Odjela obrade, zaštite i korištenja arhivskog gradiva unutar arhiva.

Sadržaji i metode rada ovog Odjela proizlaze iz odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima usvojenog od Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske 19. rujna 1997., osobito njegovih članaka 43. i 44., te Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Državnog arhiva u Slavonskom Brodu donesenih od strane ravnatelja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu 26. veljače 1998., te Etičkog kodeksa arhivista kojeg je usvojilo Međunarodno arhivsko vijeće na XIII. Međunarodnom arhivskom kongresu održanom u Pekingu 1996.

U Arhivima se prikupljaju, zaštićuju, stručno sređuju i daju na korištenje: povelje, isprave, spisi, pomoćne uredske i poslovne knjige, karte, nacrti, crteži, plakati, tiskovnice, slikopisi, pokretne slike, zvučni zapisi, mikrooblici, strojnočitljivi zapisi, datoteke i drugi dokumenti nastali djelovanjem pravnih ili fizičkih osoba u obavljanju njihove djelatnosti, a od trajnog su značenja za kulturu, povijest i druge znanosti ili za ostvarivanje osobnih prava građana i drugih subjekata.

Najvažniji poslovi Odjela: •

• •

obavlja fotografiranja i mikrofilmiranja arhivskog gradiva, te restauratorskih i konzervatorskih poslova u vezi sa arhivskim gradivom; pružanje podatka, izvadaka dokumenata na zahtjev državnih organa, ustanova, građanskopravnih osoba i pojedinaca; odabiranje, preuzimanje, sređivanje, čuvanje

• •

•

i proučavanje arhivskog gradiva, te daje gradivo na korištenje; pripremanje i održavanje povremenih izložbi koje se odnose na prošlost područja na kojem Arhiv obavlja svoju djelatnost; objavljivanje vlastitih publikacija i stručnoznanstvenih izdanja o arhivskom gradivu i povijesti područja na kojem Arhiv obavlja svoju djelatnost; promicanje arhivske struke suradnjom sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, te sa školama i drugim pravnim osobama i zainteresiranim pojedincima;

Pri sređivanju arhivskog gradiva djelatnici Odjela pridržavaju se dosljedno svih bitnih arhivističkih načela, a osobito načela provenijencije i prvobitnog reda, te time čuvaju integritet zapisa, kao i povijesni, pravni i administrativni kontekst u kojem su dokumenti nastajali. U skladu sa stručnim spoznajama o zaštiti gradiva, a u granicama danih financijskih i smještajnih mogućnosti, djelatnici nastoje ostvariti što bolje tehničke i druge uvjete čuvanja dokumenata. Izradom obavijesnih pomagala, sumarnih i analitičkih inventara, kataloga zbirki i računalnih baza podataka, nastoje, što je više moguće, pružiti pomoć korisnicima, kao i drugim arhivistima, kako bi oni što brže i jednostavnije došli do provjerenih podataka o povijesnom kontekstu u kojem su dokumenti nastajali, o bitnim činjenicama iz povijesti stvaratelja fonda kao i do konkretnih pokazatelja o tome koje sve dokumente fondovi i zbirke sadrže.

Odjel daje korisnicima gradivo u čitaonici pod uvjetima koji su regulirani Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Slavonskom Brodu i Pravilnikom o korištenju arhivskog i knjižničnog gradiva. U članku 1. Pravilnika kaže se da “Pravo na rad u čitaonici ima svaki građanin Hrvatske”, a čitaonica je otvorena svakim radnim danom, osim subote od 8 - 14 sati. Svaki korisnik ispunjava prijavnicu koja vrijedi cijelu kalendarsku godinu ukoliko se radi o istoj temi istraživanja. Za svaku nova temu ispunjava se nova prijavnica. Prema članku 21. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima “Javno arhivsko gradivo u pravilu je dostupno za korištenje 30 godina nakon nastanka” osim ako nije već kod stvaranja bilo namijenjeno javnosti ili ako je to odobrio stvaratelj. Tek nakon 50 godina dostupno je gradivo “koje sadrži podatke što se odnose na obranu, međunarodne odnose i na poslove nacionalne sigurnosti, uključujući one za održavanje reda i mira, te na gospodarske in-

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. terese države, a čijim bi objavljivanjem nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalne interes Republike Hrvatske”. U pravilu se na korištenje ne daje nesređeno i oštećeno gradivo osim uz iznimno odobrenje ravnatelja i to samo onda “ako su poduzete sve mjere da se očuva cjelovitost arhivskog gradiva i ako se korištenjem takvog gradiva ne dovodi u pitanje izvršenje godišnjeg plana rada Arhiva”.

Korisnici kojima je potreban neki osobni dokument, ili dokument vezan za ostvarivanje prava iz radnog odnosa, za njihovu imovinu i sl. podnose također pismeni zahtjev na obrascu koji je prilagođen vrsti zahtijeva. Dokument im se izdaje uz odobrenje ravnatelja u vremenu koje je neophodno za pronalaženje dokumenta i za izradu izvoda, prijepisa ili ovjerene kopije. Osobito se pri izdavanju dokumenata vodi briga o zaštiti osobnih podataka građana, te dokument može dobiti samo korisnik za sebe, ili za osobu koja mu je dale punomoć.

Prema odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima “Javno arhivsko gradivo koje se odnosi na osobne podatke (matice, liječnička dokumentacija, osobni dosjei, sudski, porezni, financijski i sl.) dostupno je za korištenje 70 godina nakon svoga nastanka, odnosno 100 godina od rođenja osobe na koju se odnosi.”

Državni arhiv u Slavonskom Brodu ima i Odjele u Požegi i Novoj Gradiški. Oni obavljaju navedene poslove na svome području dok Odjel u Slavonskom Brodu koordinira djelatnost.

Državni arhiv u Slavonskom Brodu također skrbi i za privatno arhivsko gradivu na svome području. Budući da se u Slavonskom Brodu nalazi Arhiv obitelji Brlić koji je od neprocjenjive vrijednosti za povijest i kulturu, ne samo grada Broda, već i cijele Hrvatske, Arhiv još od 1967. vrši nadzor i nad privatnim gradivom navedenog obiteljskog arhiva. Tada se, na

osnovi zaključka Arhivskog savjeta Hrvatske, pristupilo popisivanju najznačajnijeg dijela dokumentacije Arhiva obitelji Brlić, tzv. skupine III. Na tome je radio, kasnije i magistrirao, arhivist Mladen Stanković. Navedeni je popis publiciran 1974.2 Kasnije je popisana i II skupina gradiva čiji popis je zajedno s uvodnim tekstom mr. Mladena Stankovića publiciran 1987. godine.

Na zahtjev Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske odobrilo je 1997. inicijativna novčana sredstva za zaštitno mikrofilmiranje gradiva Arhiva obitelji Brlić. Odlučeno je da se mikrofilmiranje povjeri Središnjem laboratoriju za fotografiju, mikrografiju i reprografiju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu kao najiskusnijoj i tehnički najopremljenijoj instituciji za navedenu vrstu poslova. U ime vlasnice Arhiva obitelji Brlić, gđe Gilde Ružić, dr. sc.

Mato Artuković obavijestio je Državni arhiv u Slavonskom Brodu da može pristupiti mikrofilmiranju arhivske građe.3 Već 12. prosinca 1997. Državni arhiv u Sl. Brodu obratio se Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu sa zamolbom da preuzme gradivo na mikrofilmiranje odmah početkom 1998. što je odobreno.

Napravljeno je ukupno 20.379 matičnih negativa snimaka u 32 mikrofilmska svitka ili role.

Pored matičnih negativa izrađena je jedna kopija negativa II. Generacije (1280 m), te dvije kopije diapozitiva (2560 m). Jedan primjerak diapozitiva nalazi se u Državnom arhivu u Slavonskom Brodu, a ostali u Hrvatskom državnom arhivu koji posjeduje mikročitače tako da je prvi, mi2 Cijela Zbirka Brlić (Knjižnica i Arhiv ) registrirana je 1975. g. kao spomenik kulture u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Osijek pod br. 176 Rješenjem br.

UP prvostepeni 03-163/75 od 23.XII.1975.

3 Dana 16. Prosinca 1997. Državni arhiv u Slavonskom Brodu preuzeo je, po ovlaštenju skrbnika mr. sc. Mate Artukovića, Arhiv obitelji Brlić u 8 velikih kartonskih kutija radi pripreme gradiva za mikrofilmiranje. Naknadno, 5. svibnja 1998. Državni arhiv u Slavonskom Brodu preuzeo je još dva svežnja dokumenata Andrije Torkvata Brlića mlađeg (orginalna numeracija V i XIII) od gospođice Mirte Špoljarić. Do 25. svibnja 1998. Državni arhiv u Slavonskom Brodu predao je Središnjem laboratoriju za fotografiju, mikrografiju i reprografiju ukupno 41 arhivsku kutiju gradiva. Taj dio gradiva je mikrofilmiran i vraćen u Sl. Brod, ali ne u Državni arhiv već Hrvatskom institutu za povijest Zagreb – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u Slavonskom Brodu čiji je ravnatelj, ujedno i skrbnik Arhiva obitelji Brlić, dr.sc. Mato Artuković. U rujnu 1998. navedenoj ustanovi predan je i preostali dio gradiva Arhiva obitelji Brlić kojemu tek predstoji mikrofilmiranje. Do 7. srpnja 1999. mikrofilmirana je i vraćena u Slavonski Brod 41 arhivska kutija gradiva Arhiva obitelji Brlić.

17

18

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. krofilmirani dio gradiva Arhiva obitelji Brlić, dostupan javnosti. Gradivo je nakon sređivanja ulagano u nove arhivske kutije koje su dobile svoju numeraciju, ali je unutar novih kutija sačuvana stara numeracija, kao i stare kartonske kutije i oznake kutija ili svežanja, koje su svuda unesene i u novi inventarni popis. Kao rezultat navedenog rada nastao je popis gradiva po svežnjićima i inventarnim jedinicama.

je predao sve knjige i časopise koje je primio na čuvanje od Gradske knjižnice.

Neke elementarne sadržaje predviđene za rad Dokumentarno-informatičkog odjela danas ostvaruju djelatnici Odjela zaštite, obrade i ko-

NEKI OD GLAVNIH ZAKONSKIH PROPISA: Zakon o arhivskome gradivu i arhivima (105/1997.), Pravilnik o korištenju arhivskog gradiva (67/99), Pravilnik o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (NN 63/04), Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog gradiva izvan arhiva (NN 106/07), Pravilnik o evidencijama u arhivima, Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o evidencijama u arhivima (NN 106/07), Pravilnik o predaji arhivskoga gradiva arhivima, Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva, Uredba o uredskom poslovanju (38/1987.), Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom poslovanju (49/1987.), Kategorizacija stvaratelja u nadležnosti HD , ISAD(G)–Opća međunarodna norma za opis arhivskog gradiva (2001.), ISAAR(CPF)–Međunarodna norma arhivističkog normiranog zapisa za pravne, fizičke osobe i obitelji (2006.), Zaštita osobnih podataka i dostupnost informacijama.

Dokumentarno -informatički odjel Savjet za kulturu Narodnog odbora općine Sl. Brod na svojoj sjednici od 11. studenog 1959. donio je odluku o formiranju Naučne knjižnice, koja će preuzeti sve stručne i naučne knjige kao i sva ostala starija izdanja, koja se nalaze u fondovima raznih knjižnica, škola i drugih ustanova, poduzeća itd. Muzej Brodskog Posavlja predao je sve knjige iz knjižnice koje su mu povjerene na čuvanje i koje se nalaze u sastavu Muzeja , a zadržao je samo one, koje dolaze u obzir za stručnu priručnu knjižnicu Muzeja. Isti

rištenja arhivskog gradiva. Dio poslova koji se uspijevaju obaviti na razini je priručne knjižnice koja služi prvenstveno arhivskim djelatnicima u njihovom stručnom radu, ali i korisnicima arhivskog gradiva: znanstvenicima, studentima, učenicima osnovnih i srednjih škola, publicistima i dr.

Knjižnica i čitaonica smještene su u dvije zasebne prostorije (66,94 m2) koje su opremljene adekvatnim namještajem, računalom i mikročitačem. Knjižnično je gradivo dosljedno razdvojeno od arhivskog. Knjige su upisane u Inventar knjiga, a časopisi i novine imaju privremenu evidenciju na karticama. Knjige nabavljane tijekom posljednjih pet godina kontinuirano se tehnički i stručno obrađuju.

Knjižnica ima 5758 knjige i oko 2000 primjeraka neknjižnog gradiva. U Odjelu Nova Gradiška do sada je prikupljeno 413 knjiga koje su upisane u Inventar knjiga. U Odjelu u Požegi do sada je upisano 4000 knjiga u Inventar knjiga. Fond knjižnice nastajao je tijekom postojanja Arhiva, manje smišljenom nabavom, a više donacijama, razmjenom na osnovu rijetke izdavačke djelatnosti Arhiva i preuzimanjem od stvaratelja arhivskog gradiva koji su prestali djelovati, ili im predane publikacije nisu više bile potrebne.

Stoga, iako knjižica ima relativno dosta knjiga, nedostaje relevantne literature kao što su to enciklopedije, leksikoni, bibliografije, zbornici zakona i drugih službenih propisa, statističkih izviješća i sl., nedostaje historiografske literature iz povijesti uprave, pravosuđa, školstva, gospodarstva i drugih područja djelatnosti iz kojih Arhiv posjeduje arhivsko gradivo.

Rad knjižnice i čitaonice reguliran je Pravil-

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009. nikom o radu čitaonice Državnog arhiva u Slavonskom Brodu koji je uvijek dostupan korisnicima knjižničnog i arhivskog gradiva u čitaonici Arhiva. Pravilnik uređuje uvjete i način pristupa arhivskom i knjižničnom gradivu. Uporabu arhivskog i knjižničnog gradiva odobrava ravnatelj Arhiva.

Arhivsko se gradivo, u pravilu, daje na korištenje 48 sati nakon podnošenja zahtijeva, a knjige iz knjižnice i znanstveno-obavijesna pomagala o arhivskim fondovima istoga dana. Korisnici koji nisu iz Slavonskog Broda mogu dobiti arhivsko i knjižnično gradivo na korištenje istog dana po pismenom odobrenju ravnatelja Arhiva. Korisnik može istovremeno koristiti najviše 5 arhivskih jedinica ako to iziskuje znanstvena metoda rada.

Arhivsko gradivo dostupno je javnosti ukoliko za njegovo korištenje ne postoje ograničenja. Ono nastalo poslije 15. svibnja 1945. daje se na korištenje samo po odobrenju ravnatelja Arhiva. U slučaju Odbijanja zahtjeva z akorištenje arhivskoga gradiva donosi se rješenje. Žalba na rješenje podnosi se Ministarstvu kulture (Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, čl.25).

Daljnji razvoj specijalne arhivske knjižnice kao dokumentarno -informatičkog centra Arhiva, nužan je za potpuno ostvarivanje svih funkcija Arhiva. Zapošljavanjem stručnog djelatnika, diplomiranog knjižničara, osiguralo bi se postepeno dovođenje djelatnosti knjižnice na razinu

koju propisuje Hrvatski standard za specijalne knjižnice usvojen na 2. sjednici Savjeta za knjižnice Hrvatske, održanoj 10. studenog 1992. i publiciranim u Glasniku Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske br. 5 od 15. lipnja 1993. Po definiciji navedenog dokumenta specijalna knjižnica je stručna organizacijska jedinica u sklopu neke institucije, u ovom slučaju kulturne ustanove. Njezina djelatnost obuhvaća: izgradnju fondova, njihovu organizaciju u fizičkom i informacijskom smislu, čuvanje i zaštitu, te pružanje informacijsko - referalnih usluga i usluga opskrbe dokumentima.

Osim što bi doprinosio dobroj informiranosti arhivskih djelatnika stručni diplomirani knjižničar bi se svojim poznavanjem međunarodnih normi za obradu svih nekonvencionalnih oblika gradiva mogao uključiti u obradu arhivskih zbirki tiskopisa, fotodokumenata, karata i audiovizuelnog gradiva. Poznavanjem normi za opremanje tiskanih publikacija mogao bi sudjelovati u pripremi arhivskog gradiva i stručnih radova djelatnika Arhiva za publiciranje.

Neophodnost razvijanja dokumentarno informatičkog odjela osjeća se još više ako se uzme u obzir činjenica da i Odjeli u Požegi i Novoj Gradiški imaju znatan fond knjižničnog gradiva koje se također stručno ne obrađuje.

Navedeni bi djelatnik mogao pomagati pri sređivanju knjižnica i u tim odjelima.

19

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

20

KULTURNO – PROSVJETNA DJELATNOST ARHIVA Osim čuvanja i evidentiranja pisane kulturne baštine, Arhiv organiziranjem brojnih programa to nasljeđe prezentira javnosti. Arhiv svojim bogatim aktivnostima postaje stjecište novih praktičnih znanja i učenja: organiziranjem predavanja, izložbi, radionica, stručnim obilascima, Tjednom arhiva i drugim aktivnostima.

•

• • •

Izložbe Kako bi se izvorni arhivski zapisi predstavili javnosti organiziraju se izložbe s namjerom približavanja arhivske baštine posjetitelju. Arhiv organizira svake godine izložbe koje su tematske, povodom određenih obljetnica ili proslava.

Kako je jedna od uloga arhiva objavljivanje i prezentacija izvornoga arhivskog gradiva izložbe su prigoda da se brojni dokumenti, fotografije, plakati, pečati, grbovi, grafike, zemljovidi prezentiraju javnosti s ciljem upoznavanja kulturne i povijesne baštine, identiteta, te temeljnih vrijednosti sredine kojoj pripadamo. Do sada su bile organizirane sljedeće izložbe (katalozi izložbi):

•

•

•

•

HELI Rudolf, Aleksandar Tajkov u radničkom i komunističkom pokretu; izložba dokumenata Slavonska Požega: Historijski arhiv Slavonski Brod, 1977. ; 1 (20) str. ilustr.: 20,5 x 20 cm.

HRŽENJAK Marija, Fotografija; katalog izložbe, 1981. ;Sl. Brod; 4 str., ilustr., 23 x 16 cm.

HELI Rudolf, Franjo Ciraki 1847-1912., život i djelo; (Slavonska Požega, 1987. (katalog izložbe), 12 str.; ilustr. 23,5 x 17 cm.

ZORC Mario - Zdenka LAKIĆ, Povjesni arhiv Slavonski Brod 1959.-1994. g.; katalog izložbe, 1994., 4 str., ilustr., 21 x 15 cm.

HRUŠKA Goran - Rudolf HELI, Dani Franje pl.

Cirakija u povodu 150. obljetnice rođenja gradonačelnika i pjesnika Franje pl. Ciraki; pod pokroviteljstvom Gradskog Poglavarstva grada Požege, 1997., str 5:ilustr.; 21 x 14,5 cm.

LAKIĆ Zdenka, Graditeljstvo u Brodu na Savi/ Slavonski Brod: u dokumentima Državnog arhiva u SI. Brodu; (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 1999. g.)(2) 25 str.: ilustr. ; 16,5 x 23,5 ,str.

VALENTIĆ Feliks, Povjesnica Nove Gradiške 1748.-1998. katalog izložbe.-Nova Gradiška:Gradsko Poglavarstvo, 1998. ; 28 str., ilustr.; 21 x 15 cm.

VALENTIĆ Feliks, 80 godina novogradiške gimnazije; katalog izložbe (Nova Gradiška; 1999.g.), 4 str., ilustr.; 24 x 16 cm.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

• •

•

•

•

• • •

•

• • • • • • • •

HRUŠKA Goran, Požeška gimnazija u arhivskim vrelima; katalog izložbe – (Požega, 1999.), str. 8; ilustr. 24,5 x 19,5 cm.

HRUŠKA Goran - Zdenka LAKIĆ - Feliks VALENTIĆ, Retrospektiva XX. stoljeća u dokumentima Državnog arhiva u SI. Brodu; katalog izložbe (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2000.), (2) 5-77 (1) str. ilustr. 29, 5 x 20, 5 cm LAKIĆ Zdenka, Sakralno graditeljstvo brodske Posavine ; katalog izložbe (SI. Brod : Državni arhiv u SI. Brodu, 2001.) , 23 str. Ilustr..; 17x24 cm HRUŠKA Goran, Obitelj Turković i Kutjevo ; katalog izložbe (Požega: Državni arhiv u SI. Brodu - Odjel u Požegi, 2001.), 8 str. ilustr.; 24, 5 x 20 cm.

Razvoj školstva u Brodu na Savi/Slavonski Brod ; katalog izložbe (Slav. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2002.), (2) 1 - 9 str. ; ilustr.

17 x 24 cm HRUŠKA Goran, Požega u drugoj polovici 19. i u drugoj polovici 20.st., urbanistički pogled ; 2002., 4 str. Ilustr. 25 x 16,5 cm LAKIĆ Zdenka, Brod i Sava; katalog izložbe (SI. Brod: Državni arhiv u SI. Brodu, 2003.), (2) 5-25 (1) str.; ilustr.: 17 x 23, 5 cm LAKIĆ Zdenka, Sto godina HSS-a na brodskom području u arhivskim izvorima ; katalog izložbe (SI. Brod, 2004.) -(1) 1-33 str. ; ilustr..; 17x23 cm.

MEDVED Ivan, Hrvatsko dobrotvorno gospojinsko društvo u Brodu na Savi 1895. – 1941. ; katalog izložbe (Slavonski Brod, 2005.), str.10.: ilustr. ; 21 x 30 cm. ČAPO Hrvoje - Danijela JURANOVIĆ, 160. godina bolnice u Novoj Gradiški ; 2006. str. 11: ilustr. ;24,5 x 17 cm.

HRUŠKA Goran, 120 godina Poljoprivredne škole Požega ; 2006., str. 8; ilustr.; 24,5 x 21 cm.

LAKIĆ Zdenka, Gospodarstvo Broda/Brod na Savi/ Slavonski Brod od 17. st. do 1945.g.; 2006., str. 51 :ilustr. 24 x 16,5 cm.

RADONIĆ Tomislav, Iz ostavštine Gradonačelnika Požege Franje Cirakija; 2007., str.6; ilustr.; 21 x 30 cm LAKIĆ Zdenka, Gospodarstvo Sl. Broda od 1945.-1990.g.; , 2007., str. 60; ilustr.; 24 x 16,5 cm.

SPAJIĆ Marina i Milan KOVAČIĆ, Nova Gradiška na starim razglednicama, 2008., 23 str.; ilustr. ; 22,5 x 20 cm.

MEDVED Ivan, 90 godina Gimnazije “Matija Mesić; 2008., 30 str.; ilustr.; 29,5 x 21 cm.

RADONIĆ Tomislav, Život i djelo dr. Josipa Buturca (1905.-1993.); 2008., 8 str.; ilustr.; 26 x 21 cm.

Predstavljanje knjiga i stručna predavanja: • • • • • •

PERIĆ Rako, Kroz mnoge nam je nevolje 2004., str. 330 PECIĆ, Mile, Zakopani dnevnik ,2004. g., str., str. 202; fotog.

Predavanje Prof. dr. Tomislava Vuka,o.f.m. „Biblija i arheologija u Svetoj Zemlji“, 2005.

REM Vladimir , Tragom brodske pisane riječi,2006., str. 133: ilustr.

STRIŽIĆ Ivan, Žrtvoslov Slunjskoga kotara, 2006. g., str. 598; ilust. ŠČRBAŠIĆ Josip, Mjestopisi Brodskog Posavlja, 2008., 204 str.; ilustr.

Publikacije kojima je arhiv izdavač i suizdavač Kroz izdanja Državnog arhiva u Slavonskom Brodu može se upoznati izvorno arhivsko gradivo, neposredno i putem obavijesnih pomagala, putem svojih publikacija Arhiv želi biti posrednik između širokog kruga korisnika, javne uprave te sustava znanosti i kulture.

Publikacije kojima je Arhiv izdavač: •

• •

LJUBLJANOVIĆ Srećko, Radnički pokret u Požeškoj kotlini 1873.- 1920., Knj. I (Slavonska Požega: Historijski arhiv, 1961.), (6) 7-228 str. + 7 tabli, (2) str. ilustr.

JURČIĆ Stjepan, Elektrika u Slavonskoj Požegi 1912.-1962., Požega: Historijski arhiv Slavonska Požega, 1963., 189 str.: ilustr.

STANKOVIĆ Mladen, (STO) 100 godina humanog i patriotskog rada (Dobrovoljno vatrogasno društvo), (Slavonski Brod: Historijski arhiv Slavonski Brod, 1972.), (8) 9 - 104 str.:

21

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

22 •

• •

ilustr.

GRAĐA ZA HISTORIJU NOP U SLAVONIJI 1941. godina: (Slavonski Brod; Historijski arhiv u Slavonskom Brodu, I962.), Knjiga L, 534 + (3) STANKOVIĆ Mladen, Obiteljski arhiv Brlić, skupina III,; (Slavonski Brod; Historijski arhiv u SI. Brodu, 1974.), str. 100 STANKOVIĆ Mladen, Arhiv obitelji Brlić; (Slavonski Brod, 1987.), str.111.

•

• •

Izdanja Državnog arhiva u Sl. Brodu kojima je Arhiv suizdavač:

•

Matica hrvatska, Ogranak Slavonski Brod, Franjevački samostan SI. Brod, Povijesni arhiv SI Brod, 1995.), SI. Brod, 1995., (4) VXIX, I- 356 str. + 9 tabli; KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu na Savi II (1806. - 1833.); (Slavonski Brod, 1997.), (4) V-XL, 1 - 453 str. + 9 tabli: Ilustr.; 24x17 cm (953 - 96122 -6-8) KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu na Savi III (1834.-1878.);( SI. Brod, 1998.), (4) VXLVIII, 1- 485 str + 7 tabli: ilustr.; 24x17 cm KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu na Savi IV (1879. - 1932.); (Sl. Brod, 2003.), I452 str. +9 tabli.; 24x17 cm.

MESIĆ Matija, Hrvati na izmaku srednjeg vijeka; Izabrane rasprave (SI. Brod”: Hrvatski institut za povijest - Odjel zapovijest Slavonije, Srijema i Baranje, Matica Hrvatska - Ogranak SI. Brod, Povijesni arhiv SI. Brod, 1996.), (4) 5-431 str..: 24 x 16,5cm

Serijske publikacije: • •

VJESNIK Historijskog arhiva SI. Požega i Muzeja Požeske kotline; Sl. Požega, Ibr. 1 (1962.) str., 1- 101.

VJESNIK Historijskog arhiva SI. Požega i Muzeja Požeske kotline: Sl. Požega, 11, br. 1 (2) (1963.)

Savjetovanja arhivista

•

KRONIKA Franjevačkog samostana u Brodu na Savi I (1706. - 1787.)-knjiga I ; (SI. Brod:

Jedan od oblika promicanja arhivske djelatnosti svakako je i okupljanje arhivskih djelatnika i drugih osoba zainteresiranih za arhivsku djelatnost i unapređenje arhivistike i arhivske službe kroz Hrvatsko arhivističko duštvo. Djelatnosti Društva su: razvijanje svijesti o arhivskom gradivu kao spomeničkom blagu i popularizacija arhivske djelatnosti, promicanje i zaštita interesa struke, unapređenje stručnog rada, standarda i postupaka na području arhivistike i srodnih disciplina, poticanje i pomaganje obrazovanja i stručnog usavršavanja na području arhivistike i srodnih disciplina, organiziranje stručnih i znanstvenih skupova, izložbi i drugih oblika stručnog djelovanja, objavljivanje stručnih i drugih publikacija, suradnja sa srodnim društvima i organizacijama.

Društvo arhivskih radnika NR Hrvatske osnovano je 7. studenoga 1954. godine u zgradi Državnog arhiva u Zagrebu, na Jezuitskom trgu 4/I. 1962. godine, na godišnjoj skupštini u Sisku, Društvo mijenja pravila i naziv u Društvo arhivista NR Hrvatske1. Na savjetovanju u 1

Literatura i izvori:

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

Karlovcu 1977. usvojen je novi statut i novi naziv Savez društava arhivskih radnika Hrvatske. Godine 1992., 23. prosinca., Savez mijenja naziv u Hrvatsko arhivsko društvo. Na izvanrednoj skupštini održanoj 24. rujna 1993. u Rijeci, usvojen je novi statut, a ubrzo je usvojen i novi naziv Hrvatsko arhivističko društvo4.

Prvo Savjetovanje u Slavonskom Brodu održano je 1959.

Historijski arhiv u Sl. Brodu dobio je od uprave Državnog arhiva u Zagrebu obavijest da se pripremi za savjetovanje i skupštinu arhivskih radnika NR Hrvatske, koje se treba održati u studenom 1959. u Slavonskom Brodu. Predsjedništvo upravnog odbora Društva arhivskih radnika NRH na sjednici od 8. rujna 1959. zaključilo je da se glavna tema, sa referatima i diskusijom, odnosi na regionalne Heđbeli, Živana. 45. obljetnica Hrvatskog arhivističkog društva. Arhivski vjesnik, 42(1999), str. 321-348 Zakon o udrugama, Narodne novine br. 88/2001

arhive i njihove zadatke.

Bio je podnesen i izvještaj o rezultatima akcije na evidencijama registratura (referat Bačić S.).

Osim radnog dijela savjetovanja priređeno je još par prigodnih predavanja za širu javnost. U sklopu programa savjetovanja organiziran je i obilazak muzeja, tvornice „Đuro Đaković“ sa njihovom registraturom itd. Godine 1960. direktor Historijskog arhiva u Sl. Brodu sudjelovao je na IV. Međunarodnom kongresu arhivista u Švedskoj (15.-26. kolovoza 1960.).

Drugo Savjetovanje i godišnja skupština saveza društva arhivskih radnika Hrvatske u Slavonskom Brodu održana je od 23. do 25. listopada 1985. Članovi Društva iz tada Historijskog arhiva (danas Državni arhiv u Slav. Brodu) sudjeluju redovno na svim Savjetovanjima koje je organiziralo Društvo arhivskih radnika od 1959. do danas. Također su sudjelovali i na dva Kongresa hrvatskih arhivista (2001. i 2005.)

23

24

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

ARHIV U DOMOVINSKOM RATU Najteže razdoblje u proteklih 50 godina Arhiv je imao u Domovinskom ratu, a osobito od kraja veljače do 7. listopada 1992. Već ujesen 1991., sukladno Naputcima Ministarstva kulture i prosvjete RH, Izvršnog vijeća i Kriznog štaba SO Slavonski Brod, poduzimane su mjere zaštite zgrade Arhiva i arhivske građe.

Djelatnik Arhiva Ivan Medved je imenovan za «Šefa odsjeka za kulturu, tehničku kulturu i šport» SO Slavonski Brod i povjerenikom za zaštitu spomenika kulture, a u cilju koordiniranja svih neophodnih mjera zaštite pokretnih kulturnih dobara i spomenika kulture zbog ratne ugroženosti. Istodobno su i neki drugi stručni djelatnici Arhiva bili ovlašteni poduzimati mjere zaštite kulturnih dobara sukladno izdanim im službenim iskaznicama. Dio najvrjednije arhivske građe je odvezen u Državni arhiv u Varaždin, a jedan dio u Odjel Arhiva u Požegu.

Cijelo vrijeme najveće ratne opasnosti, tijekom perioda od svibnja do 7. listopada 1992., Arhiv je svakodnevno obavljao svoju djelatnost u cilju zaštite zgrade i arhivske građe, ali i glede realiziranja svih pojedinačnih zahtjeva građana ne samo Broda nego i sa svih područja koje svojom djelatnošću «pokriva» Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Vrijedno spomena je i to da je Arhiv i svekolika brodska kultura imala tada više nego korektnu suradnju s HV (ZNG) čiji su predstavnici i konkretno bili oružana zaštita izmještanju pokretnih kulturnih dobara iz Slavonskog Broda (time i arhivske građe) u

pokretna kulturna dobra jer «nije to baš tako alarmantno», odnosno «valjda i ti agresori znaju kako postupati s kulturnim dobrima u ratnim uvjetima» (ti djelatnici su naivno mislili da HAŠKA KONVENCIJA za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba obvezuje i srbočetnič-

studenom i prosincu 1991. god. i kasnije, a njihov pripadnik je bio angažiran i kao vozač koji je odvozio ova kulturna dobra.

Treba napomenuti i to da su neki kulturni djelatnici brodskih kulturnih ustanova (bilo ih je i u našem Arhivu!) u studenome 1991. smatrali da je apsurdno izmještati izvan Broda

ke agresore ili su mislili nešto drugo …? – non coment! -OP. Ivan Medved).

Zgrada Arhiva je izravno pogođena 18. kolovoza 1992., a prije i poslije su oko nje pali desetci srbočetničkih granata koje su teško oštetile zgradu Arhiva, nasreću ne i preostalu, u raznim predjelima zgrade razmještenu, arhivsku građu.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

Odmah nakon 7. listopada 1992. Arhiv je inici- rektan pogodak granate u krov i bila dodatno rao sve neophodne mjere saniranja oštećene teško oštećena prilikom rušenja mosta na Savi. zgrade Arhiva u Brodu, cijeneći i činjenicu da je «Popis arhivske građe obitelji Brlić spremljene u Zgrada DASB-a i spomenik kulture, istodobno skladu s Uputama o spašavanju kulturnih dobazaštićujući time i arhivsku građu koja je i više ra u izvanrednim prilikama» ovjeren je pečatom nego samo spomenik kulture-ona je povijesno Muzeja Brodskog Posavlja i potpisima „Odgopamćenje jednoga naroda.

Procijenjena ratna šteta na zgradi iznosila je oko 30.000 DM. Dosada su na zgradi arhiva promijenjene sve staklene površine, stolarija, podovi, otvor na zgradi nastao granatiranjem i krovište u cijelosti, fasada na zgradi, potkrovlje za izložbeni prostor. Pri tome je Arhivu najveću podršku i konkretnu pomoć dalo Ministarstvo kulture RH. Krov zgrade je obnovljen, a fasada restaurirana tijekom 1996.g.

O svim radovima na zgradi Arhiva u Slavonskom Brodu od 1992. do 2007./08. više je bilo riječi u vorne osobe za čuvanje građe“ dr. Ivana Jelića okviru smještajnih prostora Arhiva. I Vanjska i „Prisutne“ Verice Vukelić. Iz popisa je vidljislužba Arhiva je profesionalno obavljala svoj vo da je „Arhivska građa popisana i spremljeposao tijekom Domovinskog rata 1991-1995., a na u prisutnosti: «predstavnika Sekretarijata ratni putopisi pokojnih Rude Helija i Maria Zor- društvenih djelatnosti SO Sl. Brod Vere Vukelić, predstavnika Gradske knjižnice Vesne Crnković ca dijelom to potvrđuju…

Način spašavanja arhivske građe u ratnoj – Nosić i stručnih suradnika Muzeja Zvonimra Toldija, Krunoslava Martinaugrozi je bilo i njezino pojaca, Ivanke Cafuta i Ivanke čano preuzimanje, o čemu Bunčić.» svjedoči činjenica da je Arhiv Arhiv obitelji Brlić nau razdoblju 1990-1994. na lazio se u Čakovcu sve do jepodručju Brodsko–posavske seni 1997. kada je vraćen u županije preuzeo 131 arhivSlavonski Brod, ali ne više u ski fond, odnosno ukupno kuću Brlićevih na Trgu I. Br656,58 dužnih metara arhivlić – Mažuranić, već u kuću ske građe, bez obzira na tau Ulici J. Kozarca 4a koja je dašnje spremišne prostorne vlasništvo gđe. Gilde Ružić. kapacitete…

U njenom su vlasništvu takoKrajem 1991., nakon pada đer Knjižnica i Arhiv obitelji Vukovara, djelatnici kulturBrlić. Sravnjivanje preuzetog nih institucija i Sekretarijat gradiva s popisom nastadruštvenih djelatnosti Skuplim pri njegovu izmještanju štine općine Slavonski Brod, obavili su 5. prosinca 1997.: organizirali su pakiranje i prof. J. Lozuk, dr. I. Jelić, prof. popisivanje arhivske građe iz I. Cafuta, prof. Z. Toldi, prof. I. Zbirke Brlić, te njezin prijeMedved, dr. Dobroslav Brlić i voz na privremenu pohranu trojica učenika Industrijske i čuvanje u Muzej MeđimurPismohrana u Okučanima škole. Utvrdili su da je u Slaja u Čakovcu. Koliko je to bio pravovremen potez pokazalo se 1992. kada je vonskom Brodu vraćeno sveukupno gradivo kuća Brlićevih, kao i mnoge u gradu, dobila di- koje je odvezeno u Čakovec.

25

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

26

RAVNATELJI I ZAPOSLENICI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU Prvi direktor tada Historijskog arhiva u Sl. Brodu bio je Zdravko Krnić (1959. -1962. g.).

Na njegovo mjesto dolazi Gojko Drača (1962.

– 1991.). On 1991. odlazi na mjesto voditelja Odjela za zaštitu, obradu i korištenje arhivskog gradiva unutar arhiva, a na mjesto direktora dolazi mr. sc. Mladen Stanković (1991. – 1992.) kojeg zamjenjuje Ivan Medved od 1992. do danas.

Mladen Stanković je završio poslijediplomski studij iz arhivistike, a na osnovu svog stručnog i publicističkog rada dobio je i najviše arhivsko zvanje – arhivski savjetnik. Da su se djelatnici Arhiva afirmirali stručnim radom dokaz je što su birani u odbore i sekcije Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske i Društva arhivskih radnika Jugoslavije, a Gojko Drača, bivši direktor ove ustanove, bio je i predsjednik Saveza društva arhivskih radnika Hrvatske.

U Arhivu je nakon 20 godina djelovanja bilo zaposleno 14 radnika, od toga u Sl. Brodu 3 s visokom, 1 sa višom, 3 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom spremom. U Odjelu Sl. Požega 2 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom spremom (na pola radnog vremena) i u Odjelu Nova Gradiška 1 sa višom, 1 sa srednjom i 1 sa nižom stručnom

Zdravko Krnić 1959.-1962.

Gojko Drača 1962.-1991.

spremom (na pola radnog vremena). U Arhivu je nakon 30 godina djelovanja bilo zaposleno 17 radnika. U Sl. Brodu 10, u Odjelu Sl. Požega 4 i u Odjelu Nova Gradiška 3 zaposlenika.

Na samom početku Arhiv je počeo raditi sa 5 djelatnika, što znači da je za 30 godina povećao broj za 12 djelatnika. Ovaj broj zaposlenika je i danas nakon 50 godina djelovanja. U Arhivu u Slav. Brodu trenutno je zaposleno 10 djelatnika i to 5 djelatnika sa VSS, 5 djelatnika sa SSS. Na poslovima i radnim zadacima (arhivistike) arhivske struke radi: 1 arhivist (ravnatelj ), 1 arhivist specijalist (voditelj Odjela za obradu, zaštitu i korištenje arhivskog gradiva), 1 arhivist ( voditelj Vanjske službe), 1 arhivist, 1 arhivistica – vježbenik, 2 arhivske tehničarke ,1 zaposlenik u administraciji i 1 zaposlenik u knjigovodstvu i 1 spremačica.

U Odjelu Nova Gradiška zaposlen je arhivist (voditelj Odjela), arhivska tehničarka i spremačica. U Odjelu u Požegi ukupno je 4 zaposlenika: jedan arhivist (voditelj Odjela), jedan arhivist specijalist (voditelj Vanjske službe), arhivska tehničarka i spremačica

Mladen Stanković 1991.-1992.

Ivan Medved 1992.-

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

ZAPOSLENICI DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959.-2009.

Redni broj

Prezime i ime

Zanimanje

Vrijeme rada u arhivu

1.

Aladrović Katarina

arhivistica vježbenica

2008.-

2.

Aleksić Zlata

spremačica

1981 - 1981.

3.

mr. sc. Artuković Mato

arhivist

1993.- 1995.

4.

Begović Ešefa, prof.

arhivistica

1984.- 1989.

5.

Bekić Anka

spremačica

1975. - 1976.

6.

Bekić rođ. Ivić Snježana

spremačica

1992. - 1993.

7.

Čalić Josip

arhivist

1962. - 1964., 1970. – 1980.

8.

Čapo Hrvoje, prof.

arhivist specijalist

2003. - 2007.

9

Čatlaić Mirko

arhivski tehničar

1967. - 1996.

10.

Delić Magdalena

spremačica

1973. - 1992.

11.

Divić rođ. Kovačević Anica

arhivska tehničarka

1980. -

12.

Drača Dragoljub

viši arhivski tehničar

1969. - 1991.

13.

Drača Gojko, prof.

arhivist, ravnatelj

1962. - 1992.

14.

Dragojlović Miluna

arhivska tehničarka

1964. - 1983.

15.

Đaniš Aleksandar

računovođa

1961. - 1979.

16.

Galetović Ankica

spremačica

1987. - 1987.

17.

Galić Marica

spremačica

1995. - 1996.

18.

Goleš Olga

spremačica

1982. - 1991.

19.

Heli Rudolf

viši arhivski tehničar

1967. - 1997.

20.

Hruška Goran, prof.

arhivist specijalist

1997. -

21.

Hrženjak Marija

viša arhivska tehničarka

1975. - 2005.

22.

Ibrišimović Krešimir, prof.

arhivist

2006. -

23.

Ivanović Snježana

spremačica

1986. - 1986.

24.

Ivković Marija

arhivska tehničarka

1983. - 1987.

25.

Jurišić Đurđica

arhivska tehničarka

1983. -

26.

Kaminski Martin, prof.

arhivist

1959. - 1961.

27.

Koling Milka

spremačica

1962. / 1963.

28.

Konjević Vladimir, prof.

arhivist

1962. / 1963.

29.

Kovačić Milan, prof.

arhivist

2006. -

30.

Krnić Zdravko, prof.

ravnatelj

1959. - 1962.

31.

Kučan rođ. Ruškan Nada

spremačica

1987. -

32.

Kukura Stjepan

arhivski tehničar

1987. -1988.

33.

mr. sc. Lakić Zdenka,

viša arhivistica

1994. -2007.

34.

Lavrenčić Gorana

pravnica

1986. - 1987.

35.

Lešić Roza, prof.

arhivistica

1962. - 1962.

36.

Maksimović Radmila

arhivska tehničarka

1987. -

37.

Markovac Mihaela , prof.

arhivistica

1998. - 2001.

38.

Medved Ivan, prof

arhivist, ravnatelj

1990. -

39.

Mijuković Dušanka

arhivska tehničarka

1964. - 1965.

27

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

28 40.

Mikačić Marija

arhivska tehničarka

1997. -

41.

Miletić Anđelka

voditeljica računovodstva

2001. -

42.

Mirković Veljko

vozač

1960. - 1962.

43.

Mličević rođ. Bartološ Jelena

poslovna tajnica

1962. - 1990.

44.

Nenadović rođ. Kubiv Ljubica

spremačica

1991. -

45.

Opačak Ankica

spremačica

1988. -1988.

46.

Oršolić Elizabeta

spremačica

1996. - 1997.

47.

Petković Ankica,

spremačica

1959. - 1963.

48.

Pokopčić rođ. Picha Ana

arhivska tehničarka

1959. - 1983.

49.

Popović Tomislav

arhivski tehničar

1966. - 1969.

50.

Prpić Milan, prof.

arhivist

1962. - 1962.

51.

Radonić Tomislav, prof.

arhivist

1987. - 1997., 2006. -

52.

Rakić Rada

voditeljica računovodstva

1984. - 2000.

53.

Serdar Soka

spremačica

1977. - 1978.

54.

Slanček rođ. Čengić Gordana

arhivistica specijalistica

1997. -

55.

Smoljan Davor

dipl. pravnik

1995. - 1997.

56.

mr. sc. Stanković Mladen

arhivski savjetnik, ravnatelj

1964. - 1992.

57.

Starčević Božica

poslovna tajnica

1990.-

58.

Stašić Predrag, prof.

arhivist

1960. - 1961.

59.

Svetlin-Rokoš Ljiljana

arhivska tehničarka

1959. - 1962.

60.

Šprajc Đurđa

spremačica

1992.-

61.

Tomašić Josip

arhivski tehničar

1960. - 1962.

62.

Tomljanović Cvjetko, prof.

arhivist

1961. - 1962., 1965. - 1965

63.

Valentić Feliks

viši arhivski tehničar

1993. - 2004.

64.

Vuković Marinko prof.

arhivist specijalist

1999. - 2005.

65.

Zorc Mario, prof.

arhivist

1980. - 1998.

66.

Zovak Domagoj, prof.

arhivist

2007. -

67.

Živanović Ljubica

spremačica

1974. - 1975., 1981. - 1982.

68.

Žugaj Vjekoslav

viši arhivski tehničar

1992. - 1992.

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

ZNAČAJNIJE GRADIVO U DRŽAVNOM ARHIVU U SLAVONSKOM BRODU Arhiv skrbi za gradivo koje se odnosi na razdoblje od 1724. do 2005. Najstariji su fondovi iz područja uprave i pravosuđa koje najčešće koriste povjesničari i drugi znanstvenici, publicisti, studenti i drugi korisnici. Uz njih postoji veliki broj arhivskih fondova iz oblasti školstva, kulture, zdravstva, gospodarstva, bankarstva i drugih djelatnosti. Uz arhivske fondove, Arhiv čuva i više zbirki gradiva od kojih su za istraživače i građane najznačajnije zbirke matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih. Najstarije matične knjige odnose se na Matičnu knjigu krštenih rkt. župe Sv. Ilije Velika Kopanica 1725.1745.1 i Matična knjiga umrlih rkt. župe Sv. Ilije Velika Kopanica 1733.-1771.2 Iz arhivskih fondova koji se odnose na školstvo najznačajnije su Spomenice osnovnih škola, a na ovoj izložbi kao eksponat smo izložili Spomenicu za pučku učionu u Varošu 1869.-1988. godine.3 Da bi se dobio bolji uvid u našu djelatnost izložili smo samo jedan dio knjiga i nacrta koji su bili na restauriranju i konzerviranju u Središnjem laboratoriju za konzervaciju i restauraciju arhivskog gradiva u Hrvatskom državnom arhivu. Htjeli smo tim putem obavijestiti širu javnost o tome kako arhiv skrbi za oštećeno gradivo i ukazati na značaj čuvanja izvornog gradiva za buduće generacije koje dolaze. To su sljedeće knjige i nacrti: 1.Zemljišna knjiga ( posjednici zemlje i kućevlasnici u Brodu) 1802.-1806.

(HR- DASB- 87 Vojni komunitet Brod, inv. br.

583) 2.Nacrt za rekonstrukciju nove kape na tornju crkve u Šumeću (HR- DASB- 6 Gradsko poglavarstvo Sl. Brod, kut. 30/32, br.2) 3.Nacrt za župnu crkvu u Odvorcima 1904.; slikar Josip Muravić (HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu n/S., kut.2, br. 9) 4.Nacrt za župnu crkvu u Odvorcima 1904. ( HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu n/S., kut.2, br. 9) 5.Pokrajni žrtvenik župne crkve u Sibinju (slikar JosipMuravić, 1903. HR-DSAB-6, Gradsko poglavarstvo Sl. Brod, kut. 11/12, br. 1) 1 Iz fonda Zbirka Matičnih knjiga i parica Matičnih knjiga rimokatoličkih župa Brodsko-posavske županije (HRDASB- 343, inv. br. 86) 2 Isto. ( HR-DASB- 343 , inv. br. 94) 3 HR- DASB- 157 OŠ „Đuro Đaković“ Brodski Varoš, Slav. Brod, inv. br. 3

Nacrt za crkvu u Odvorcima 1895.

(HR- DASB- 2 Kraljevska kotarska oblast u Brodu na Savi, kut. 2, br. 9) 6.Plan za poravak župne crkve u Dubočcu 1861.

(HR- DASB- 90 Carskokraljevski kotarski ured u Oriovcu, kut. 13/70) 7.Knjiga referata, 1826.

(HR- DASB- 87 Vojni komunitet Brod, inv. br.

19)

Osim ovih fondova izložili smo i dio gradiva koje se odnosi na 18., 19. i početak 20. st. grada Sl. Broda (do 1934. g. Broda na Savi), grada Požege i grada Nova Gradiška.

1.Statut grada Broda 1883.

(HR-DASB-1, Gradsko Poglavarstvo Brod na Savi) 2.Našastar o zgradama 1931.-1946.

(HR-DASB-6, Gradsko Poglavarstvo Slavonski Brod) 3.Zavičajnici, knjiga 1, 1934.

(HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo Sl. Brod) 4.Iskaz naziva ulica na području grada Broda n/S. (HR-DASB-13, Gradsko poglavarstvo: Period okupacije, kut. 137a/ 153) 5.Zapisnici Gradskog zastupstva, proglašenje grada Broda od 16. 03. 1934.

(HR-DASB-6, Gradsko poglavarstvo, kut.

158) 6.Dionica 1928.

29

30

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

(HR- DASB- 203, Tvornica vagona, strojeva i mostova d.d. Brod na Savi, Slavonski Brod, inv. br. 43) 7.Andrija Brlić i Ivan Popović-isplaćeno 50 forinti za putne troškove zbog sudjelovanja na sjednici Hrvatskog sabora 1861.

(HR-DASB- 87, Vojni komunitet Brod, inv. br.

18) 8.VI knjiga zapisnika sjednica Gradskog zastupstva 1887.- 1893.

(HR- DASB- 1 Gradsko poglavarstvo Brod na Savi , kut. 160) 9.Glavni katalog Privremene realne gimnazije u Slav. Brodu šk.god. 1917/1918.

(HR-DASB- 94, Gimnazija „Matija Mesić“ u Sl. Brodu, inv.br. 50) 10. Našastar(popis) o zemljištu 1934.

(HR- DASB- 6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod) 11. Posveta Hrvatskog doma (HR- DASB- 6, Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, kut. 59) 12. Popis odbornika Hrvatskog gospojinskog dobrotvornog društvu u Brodu čiji je član bila i I. B. Mažuranić, Spis od 7.2. 1918.

13. (HR- DASB- 6 Gradsko poglavarstvo Slavonski Brod, kut. 59)

Izložili smo i dio gradiva koje se čuva u Odjelu u Požegi, a zanimljivo je po svom sadržaju:

1.Matricula studiosoru 1725.-1837./38. (Matična knjiga Gimnazije Požega) (HR-DASB- PŽ- 112, Gimnazija Slav. Požega, inv. br. 30/129)

2.Zapisnik ceha remenara Požege, 31. prosinca 1822. godine.

(HR-DASB-PŽ-255 Ćurčijsko – remenarski ceh Požega, inv.br. 6) 3.Zapisnik Skupštine Požeške županije iz 1790. godine (HR-DASB-PŽ-1, Požeška županija-Comitatus Poseganus,1745.-1848., inv. br. 2 4.Zapisnik Skupštine Požeške županije iz 1790. godine (HR-DASB-PŽ-1, Požeška županija-Comitatus Poseganus, 1745.-1848., inv. br. 10) 5.Historia memorabilia in Giymnasio Posegano exhibens 1776.-1820. (Ljetopis Gimnazije Požega) (HR-DASB-PŽ-112 Gimnazija Slav.Požega, inv. br. 35/144) 6.Građani Požege mole kralja da ih zaštiti od generala Hrabowskog i da potvrdi zahtjeve koji ostaje vjeran Josipu Jelačiću (HR-DASB-PŽ-2 Poglavarstvo kraljevskog i slobodnog grada Požege 1765.-1848., kut.

194, br. 1287/2)

Izložili smo i nekoliko dokumenata gradivo koji se čuvaju u Odjelu u Novoj Gradiški, a također su zanimljivi po svom sadržaju: 1.

2.

Zapisnik kaznenih prijava 1875.

(HR- DASB - NG- 38, inv. br. 247) Zapisnik uhapšenika 1875.

(HR- DASB- NG- 38 Kraljevski kotarski sud u Novoj Gradiški, inv. br. 231)

Državni arhiv u Slavonskom Brodu i Odjeli u Požegi i Novoj Gradiški skrbe ne samo o javnom već i privatnom arhivskom gradivu na svome području. Osim Arhiva obitelji Brlić na ovoj izložbi smo kao eksponat izložili i dio Obiteljskog fonda Turković–Kutjevo (HR-DASB-PŽ279), originalni likovni rad gđe. Gilde Turković iz zbirke Oglavlje i originalni likovni rad gđe.

Gilde Turković, sorta Gamay.

Osim obiteljskih arhivskih fondova izložen je i dio osobnog fonda Franje Cirakija (HR-DASB-281). Ovdje je izložena bilježnica br. 13, sa bilješkama od 1. ožujka do 3. rujna 1910.g. bivšeg gradonačelnika Požege Franje Cirakija, u kojoj hvali knjigu, Zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i Požeške županije“, koju je napisao i poklonio je Julije Kemf.

U Knjizi Bilješke i Zapisnici Franje Cirakija objavljeni su tekstovi iz šesnaest bilježnica s dnevničkim bilješkama, odnosno, tekstova iz pet knjiga zapisnika Franje pl. Cirakija. Riječ je o iscrpnom kritičkom radu na temelju njegove rukopisne ostavštine.

Također zanimljiva i po svom sadržaju i obliku je i Diploma Josipa Buturca s Pontificia

50 GODINA DRŽAVNOG ARHIVA U SLAVONSKOM BRODU 1959. - 2009.

Vniversitas Gregoriana u Rimu 1936. ,(HRDASB- PŽ- 290), Osobni fond Josipa Buturca 1921.-1995., kut.1, br.5 Cjelokupan popis arhivskih fondova može se pronaći u katalogu, koji je nastao prilikom postavljenja izložbe «Retrospektiva XX. stoljeća u dokumentima Državnog arhiva u Sl. Brodu » autora Gorana Hruške, Zdenke Lakić i Feliksa Valentića. U katalogu su prezentirani i značajniji dokumenti koji se čuvaju u našem arhivu i odjelima, a prikazani su kronološkim redom. Osim ovog kataloga informacije o našim fondovima i zbirkama mogu se pronaći i u Pregledu arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, svezak 1, Zagreb 2006.

Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, a koju čini 959 arhivskih fondova i zbirki i 3231,73 dužna metra gradiva, proglašeno je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 26. srpnja 2004. kulturnim dobrom u smislu članka 8. stavka 1., alineja 3 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Od jeseni 2008. godine informacije o radu Državnog arhiva u Sl. Brodu mogu se pronaći i na internet stranicama na adresi http://www.dasb.hr/.

31

Nakladnik: DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOM BRODU Za nakladnika: Ivan Medved, prof.

Grafička priprema: Stipo Mijić – Grafotisak Domagoj Zovak, prof.

Računalna priprema izložaka: Domagoj Zovak, prof.

Postav izložbe: Gordana Slanček dipl. polit.

Ivan Medved, prof.

Domagoj Zovak, prof. Đurđica Jurišić Đurđa Šprajc Katarina Aladrović, prof.

Anica Divić Tomislav Radonić, prof.

Radmila Maksimović Tisak: Grafotisak, Slavonski Brod Naklada 400 komada

CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagreb UDK ???????

SLANČEK, Gordana i MEDVED, Ivan 50 godina Državnog arhiva u Slavonskom Brodu Slavonski Brod: Državni arhiv u Slavonskom Brodu, 2009. - ? str. : ilustr. (pretežno u bojama); 30 cm. (katalog izložbe) ISBN 953-96156-4-X