__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

, ..... ~J\,, •• ,......,

0 0

"-~ r·~ ~l.lWIHU.

en

z

0

<

11)>

I

en

I

.

.t ··--

~

()

-- -

-....-

0. . . .

ra~un

ll

--

...

~-,:a~l.'.li{.

I• kOJlmu se vutttlo

~ •'··' 0

c :D c: C/)c

0

z

C/)

)>

G)

-t :IJ. 0

< )>

0

.

r.

-----....... ····~~,..

lTlaz1mo u JE'dnu od

-~- ~- ----·

z. ~

0 < 0 . I C- I

:D

c 0 m

~~~.:~e

rw .....

__

rr1.-...,.~~-

-

...:a

-

--- .

1J.Jt>n

..... .,., r~ ""''W'W"l . "-....

.........

~ri:iv••"'•/

,...... -

-

...

...,.,

,

sve~·~

.


DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUSTVO USLAVONSKOM BRODU

GODINA

HUMANOG I PATRIOTSKOG RADA

Slav. Brad, 1972.


PRIREDIO HISTORIJSKI ARHIV, SLAV. BROD, STARCEVICEVA broj 8

Napisao: prof. MLADEN STANKOVIC, arhivist

'

I

-

IZDAVAC: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUSTVO SLAVONSKI BROD


' '

;

â&#x20AC;˘

Predsjednik Republike Josip Broz Tito


Predsjednik Skupstine opcine i pokrovitelj proslave 100-goclisnjice DVD Slav. Brod Borevkovic inz. Ivan


Kada je 17. travnja 1872. godine u prostorijama Gradske citaonice (Kasina) osnovano Dobrovoljno vatrogasno drustvo u Slavonskom Brodu, nitko nije ni slutio od kolikog je to znacaja za nas grad. Cilj Drustva je bio da pruzi pomoc svima koji su ugrozeni pozarom i poplavom, a da bi to postiglo, moralo je odgajati pojedince koji ce posjedovati posebne kvalitete: visok stupanj humanosti i solidarnosti, pronicljivost duha i gipkost tijela, sposobnost za podnasanje napora, koja cesto granici s herojskim podvizima itd. Sve ove osobine posjedovali su i posjeduju brodski vatrogasci, zbog cega su cijenjeni i voljeni. Nas grad je ponosan sto je medu prvima u zemlji osnovao Vatrogasno drustvo, svega 26 godina poslije prvog vatrogasnog drustva u svijetu. Istini za volju treba naglasiti da je Gradski magistrat jos 1834. g. donio ÂťVatrogasni redÂŤ, a 1867. osnovana je vatroobrambena ceta, sto dokazuje da je i prije osnivanja zvanicnog Drustva postojao u nasem gradu organizirani vatrogasni rad na sprecavanju pozara. Trubu, zvono i top je zamijenila sirena, a bure s vodom u konjskoj sprezi automobil i suvremena oprema, ali su ciljevi Drustva i nasa ljubav prema njemu ostali isti. U ime svih gradana grada nom vatrogasnom drustvu veliki i zelim mnogo novih uspjeha u drugog stoljeca njegove humane i

Broda i svoje osobno, cestitam Dobrovoljjubilej - 100-godisnjicu postojanja i rada daljnjem radu na pocetku nastupajuceg patriotske djelatnosti.

Predsjednik Skupstine opcine Slavonski Brod i pokrovitelj proslave 100-godisnjice DVD Slavonski Brod Borevkovic inz. Ivan


PREDGOVOR Proslo je punilz 100 godina kako je osnovan.o Dobrovoljrzo vatrogasno drustvo u Slav. Brodu. Nas grad je ponosan sto je nepunih 30 godina poslije stvaranja prvog vatrogasnog drustva u svijetu, osnovao svoje Drustvo, 1netlu prvinta u nasoj zenzlji. lstina organizirana vatrogasna jedinica postojala je vee 1867, kada je Gradski rnagistrat za vrije1ne nacelnikovanja Antuna Kolasa, ustrojio vatroobranzbenu cetu i nabavio, za ono vrijeme, najmoderniju vatrogasnu strcaljku. Ova vatrogasna fonnacija nije intala karakter drustva, jer se sastojala od svega cetiri pandura, ali je u neku ruku njegova najava, jer je nedugo nakon roga Drustvo i osnovano. Na pocetku glavna je briga bila da se Drustvo filzancijski ojaca i da se nabave najpotrebnije sprave. U narednim godinanza svojega rada, pored nastojanja da se nabave nove sprave i odrze stare, Drustvo radi na onzasovljavanju i zastiti svojih clanova. Zahvaljujuci stabilizaciji, odnosno organizacionoj i financijskoj sret!eHosti je izgraden l/at rogasni donz i vjetbaci toranj. Kasnije, Drustvo prolazi kroz I svjetski rat, dozivljavajuci teske gubitke, i period stare Jugoslavije, kada je cak u dva navrata i raspusteno. Dolazi i II svjctski rat, period okupacije, Drustvo zivi latentninz zivotonz, i s obziro1n na djelatnost tesko se 1noze kazati da i postoji. Za vrijenze narodHooslobodilacke borbe i tlanovi DVD Slav. Brad svojinz aktivniln ucestvovanje111 i ponzaganjenz borbe pridonijeli su oslobodenju svoje donzovine, a neki su u toj borbi i dali svoje zivote. U svonz stogodisnjenz radu Drustvo je ostvarilo niz vrijednih uspjeha. Kro: cijclo to vrijenze ono je spasavalo narodnu i privatnu i1novinu od pozara i drugilz nesreca. Svojinz interve12cijanza i akcija1na 1n11ogo puta je uspijevcllo sprijeciti veli ke nzaterijalne gubit ke zt gradu Brodu i okolici. Drustvo je u Sl'01n egzistiranju prolazilo kroz razne poteskoce i zapreke, doZidjavalo unutrasnje potrese i trzavice, ali se unatoc svenzu odrzalo pobijedila je velika ljubav prenza svojenz Drustvu i vatrogastvu. uopce. Danas u slobodnoj socijalistickoj zenzlji i vatrogastvo ilna siroke nzogucnosti za s\¡oj rad u int eresu zajednice i S1'akog grada11i11a nase zenzlje, da u periodu nzinze izgradnje boljeg zivota nasilz radnilz ljudi CllVa i brani njiJZOV!l i11101'i11u, i zato je staro geslo Vat ru gasi - brata spasi!  aktuelnije nego ikacla dosada. 9


IZ HISTORIJE ORADA BRODA Na teritoriju grada Broda nalazitno prcthistorij~kih predmeta, po cen1u zakljucujcmo da jc lamo u pradavno doba po~tojalo nckakvo n1jesto u k01ne su stanovali Panonci. Brodu je veliku vaznost davao mali otocic na Savi (u tursko doba nazvan Ada), preko koga jc izgradcn n1ost iz Sla\·onskog u Busanski Brod. Ovaj jc otocic olaksavao prijdaz prcko rijekc Save, zbog ccgn se vee U predrin1sko doba raz\ilO pron1etno n1jc~to, koje SC n1ozda vee tada Z\alo Marsonija, kako su ga kasnije nazivali i Rimljani. Od prethistorije do turskih vren1cna uz Adu jc bio brod kojim ~e prevozilo prcko Save. Kasnije su Turci iskoristili Adu kao podlogu na kojoj su izgradili lagani 1nos t. Dakle, mali otocic na Sa vi st vorio jc preduvjetc za podizanje novog nasdja, koje je po ixnenu plovnog prijevoznog sredstva dobilo naziv Brod. 2 Kada se polovicom 6. stoljeca u Posavini nastanise Hrvati, nisu uniStili rimskc gradove i scla, tako je i Brod i dalje cgzistirao kao znatno proInetno mjesto. Ono je u toku srcdnjcg vijcka spaclalo pod zupaniju u Pozcgi. U Brodu jc bilo tada i srediSte vehkog in1anja, ciji jc 'lasnik bio 1470. Duro Bckezi.3 Grad se spon1injc prvi puta 1244. godinc kao zen1ljisni posjcd srednjovjekovnc fcuclalne porodice Berisla,·ic i nosi naziv »Villa Broid«. U XV i pocetkon1 XVI stoljeca Brod jc glavni grad Posavinc. U njcn1u je izgradena tvrdava Vukovac, koja je trcbala branili prijclaz prcko Save. Isprcd tvrdav~ , ciji tragovi danas viSe nc postoje, postupno sc razYijalo na~clje. U njemu s~ nalazilo skladiste za hranu i oruzjc, solana i zgrada za zapovjcdnistvo savske rijecne plovidbc. Godinc 1563. Brod pacla u turske rukc i ostaje u njihovim rukama do 1661. godine. I u tursko doba Brod jc igrao znacajnu ulogu u prometnom i vojnickom pogledu. U vrijen1c ratova za oslobodcnje Slavonije (1683-1699), grad jc zbog povoljnog stratcskog polozaja, bio popriste vclikih borbi i osvajan u d\·a na\'rata- 1688. i 1691. godinc. Od tada pa do 1918. nalazi sc pod Austrijom.• U razdoblju Vojnc krajine postoje, uglavnon1, tri perioda, vezana za kljucne datume \·aznc i za povijcst Broda i »slobodnc vojnicke opCine Brod«. Prvi period u razdoblju 1751-1787, buduci da je Brod 1751. postao »slobodna Yojnicka opCina«, koja jc bila izuzeta ispod vlasti pukovnijskog za1

1 Dr Rudolf Hon•at: :.Brod na Savi u proslosti i sadasnjosti Broda, Brod na Sad, 1927. 2 Spon1t.:nica o 85-godisnjem radu DVD Slavonski Brod, 1872 3 Dr R. Horvat, isto. 4 »Spomcnica«, bto.

Iz historije grada 1957, str. 7-8.

11


povjednika i podredcna neposredno Gencral-komandi u Osijeku, dok su Brodani oslobodcni vojnicke duznosti kako bi se bcz smctnje bavili obrtom i trgovinom. Oni su oslobodeni od svih drzavnih i vlastclinskih rabota, a za ukonacivanjc vojske i pretpregu vojne robe dobijali su naplatu. Brodani su slobodno birali i svoj Magistrat,5 koji jc sudio po austrijskim a ne po vojnickin1 zakonima. U ime otkupa svih vojnickih duznosti placali su Brodani 2.000 forinti u vojnu blagajnu. Brad jc 26. lipnja 1787. predan na upravu Vojnoj krajini i postao sjcdistem pn·og bataljona brodske pukovnijc. Ipak su Brodani i nadalje oslobodcni obavczne vojne duznosti. Tada jc Brod imao 1.656 stanovnika, od toga 792 muskarca i 864 zene. Obzirom na vjcrsku pripadnost bilo je u Brodu 1.567 rkt. i 89 pravoslavnih stanovnika.6 U okviru granicnog datuma prvog pcrioda trcbalo bi spomenuti 1700. g., kada su u Becu poceli raditi projekt za utvrdivanje austrijske mede na jugu carevine. Car Karla VI je 1718. g., na prijedlog princa Eugena Savojskog, izdao naredbu da se u Brodu umjesto dotadasnje utvrde Vukovac podignc no\'a tvrdava. S projektom se odmah pocelo, a nacrti su radeni cetiri godinc. Gradnja je pocela 1722. g. te s manjim prekidima trajala do 1741, kada jc svecano predana vojsci na upotrebu. Osnovni i centralni dio tvrdave je cctverokut. Unutar cetverokuta je podignuta velika kasarna s kazematima, oficirskim paviljonima, stabnim zgradama, bolnicom i drugim ekonomskim gradevinama. Postojala su i cetiri bastiona povczana s kazematima. Ispred bastiona bili su jarci s vodom, u kojima je preko cijele godine bilo \'Ode. Posebnim prokopom se pustala voda u te jarkc. 7 Brodska tvrdava je izrait primjcr Vaubanova sistema. Ona je 140 godina prkosila neprijatelju sa suprotne obale Save i kada je Austrija spremala okupaciju Bosne i Hercegovine 1878. godine, tvrdava je bila oslonac za proctor. Njezino razaranje je zapocelo 1905. godine. Gradnja tvrdave je zahtijevala za duze vrijeme mnogo novaca i privukla je veliki broj domacih i stranih radnika, obrtnika i trgovaca. Tada i u Brad dolazi znatan broj ljudi, Talijana i Francuza, raznih struka, u prvom redu zidara. Drugi period traje 1787 - 1819, kada je Dvorsko ratno vijece S\' )jim otpisom od 31. prosinca 1819, pod brojem 5616, ponovo proglasilo Brad C. k. slobodnom vojnickom opCinom.8 Ovome je prethodio posjet cara Franje I Brodu 23. lipnja 1817. Brodani su cara tada i zamolili da njihova mjesto opet ucini slobodnom opCinom. Vee 1820. Brodani su ponovo birali svoj Magistrat. U vezi s ovim dogadajem »casti« su trajale puna tri dana, tc sc uz pjesmu i zabavu ispilo »more« brodskog vina.' Razdobljc treceg perioda traje 1819 - 1871, kada je carskom Odlukom od 8. VI 1871. uredena civilna uprava Vojne krajine, tj. kada je C. k. \'Ojna opcina Brod dobila naziv Gradsko poglavarstvo.'0 5 Prvi podaci o izborima pronadcni su u spisima fonda Gradskog poglavarst\'a, Historijski arhiv Brod, (u daljem tekstu HAB). 6 Podaci o broju stanovnistva, HAB, Gradsko poglavarst\ o (u daljcm tckstu G. p.), spis br. 733/1870. 7 Dr lvo Rubie: »Slavonski i Bosanski Brod, studija o ckonomsko-geografskoj strukturi grada i okoline«, Slavonski Brod, 1953. 8 Iz spisa fonda G. p. 1212/1863, HAD, jc \'idl jivo da je Opcina Brod. najviSom Odlukom od 14. XII 1819, prema reskriptu Dvorskog ratnog savjeta od 31. XII 1819. br. 5616. dignuta na status C. kr. slobodne krajiskc opcinc. 9 Dr Rudolf Horvat: »Hrvatska proslost<c , knjiga I, Zagreb, 1940. 10 H.\B, spis iz fonda G. p. br. 1937/ 1871.

12


U okviru navedenog perioda treba napon1enuti Osnovni zakon od 7. V 1850, kojim je naglaseno da je Vojna krajina ncdjeljivi dio austrijske monarhije. Primjenjuje se sistem opCina, koji je naknadno ureden 1862. g., kada je donesen Zakon o opCinama. 11 I unutar brodskog Magistrata raste raspolozenje za ukidanje granice. Tako su vijccnici Stjcpan Leovic, Ivan Paravic i Dimovic podnijeli caru, pu· tern Glavnog zapovjednistva u Zagrebu, predstavku, kojom mole ukidanje granice. Predstavka im je vracena s obrazlozenjem da je treba slati putem Magistrata. 12 Sjedinjenje jc dozvolio car S\'Ojom Odlukom od 15. srpnja 1881. godine. Tako je i grad Brod 1. kolovoza 1881. dosao pod vlast Zemaljske vlade u Zagrebu. Iz Broda je 29. srpnja 1878. general Josip barun Filipovic presao prcko Save u Bosnu da ovu zemlju okupira za Austro-Ugarsku po odredbi Berlinskog kongresa; a kada je krajem XIX st. Austrija radi vlastitih interesa sagradila zeljeznicu i podigla zeljeznicki most preko Save, sluieci se Adorn kao podlogom (kao i Turci), znatno je oslabio promet na Savi ,osobito od Broda do Siska, ali je zato Brod postao znacajno pretovarno srediste, narocito za pretovarnu robu koju je Austrija izvlacila iz nasih krajeva. Ako bismo htjeli prikazati historijat razvitka Slavonskog Broda od XVIII stoljeca, onda bismo mogli reci da je Brod iz doba Vojne krajine do prve polovice XIX st. predstavljao znacajn vojni centar. U prvom periodu tog razdoblja njegove najznacajnije institucije sacinjavali su vojni objekti (tvrdava, karaule i dr.) s posadama koje su u njemu boravile. Gradanski dio naselja u XVIII st. razvija se relativno sporo. Tek krajem tog i pocetkom XIX st. taj razvitak se ubrzao. U tom periodu Brod se postupno pretvara iz vojnog u obrtnicko-trgovacki centar. Proces izgradnje industrije zapocinje 90-tih godina proslog stoljeca, a samim tim Brod kao dotadasnje obrtnicko-trgovacko naselje poprima sve vise obiljezja jednog industrijskog centra, koji u toku XX st., uoci II svjetskog rata, postaje jedan od najznacajnijih u zemlji. Razvitku Broda kao grada znatno je pridonio njegov geografsko-strateski polozaj. Radi toga on je bio i vazno prometno cvoriSte: cestovno, zeljeznicko i rijecno.13 Krajcm XIX st. u Brodu jos ne postoje moderni radnicki pokret, ali to ne znaci da nije bilo ni naprednih socijalistickih ideja i ljudi koji su ih sirili. Jedan od nosilaca tih ideja bio je Milos Krpan, koji je upoznao socijalisticku nauku jos 80-tih godina proslog stoljeca. On i jos nekolicina drugih su putem razgovora, predavanja i sastanaka upoznavali narod s nepravdama kapitalistickog drustva, sa socijalistickom naukom, a narocito su posvecivali paznju i vodili brigu oko kulturno-prosvjetnog uzdizanja naroda!4 Kroz minulih 47 godina (1894 - 1941), od dana kada su u Brodu osnovane prve radnicke organizacije pa do kraja postojanja kapitalisticke Jugoslavije, borba neprijatelja protiv radnickog pokreta u Brodu bila je raznovrsna: od lazi i kleveta, propagande, preko ubacivanja spijuna u radnicke organizacije do otvorenog policijskog terora. Medutim, u najtezem polozaju 11 Dr l\•an Beuc - Povijest institucija driavne vlasti u Hrvatskoj (1527 - 1945), Zagreb, 1969. 12 HAB, spis iz fonda G. p. br. 1459/1871. 13 Mr. Zdravko Krnic, Pregled historije radnickog pokreta drvodjelaca, Slavonski Brod, 1956, str. 7, 8. i 10. 14 Isto.

13


bio jc radnicki pokret u vrijeme okupacije od 1941. do 1945. godine. Poglavnik i vlada tzv. NDH pocinju izdavati mnoge zakonske odredbe. Neke od njih su se odnosile i na radniStvo, njegove organizacije, i radnicki pokret uopce. Neposrcdan znacaj imalc su, na primjer, odredbe o raspustanju i zabrani rada naprednih oganizacija radnicke klase, o proglasenju Hrvatskog radnickog saveza jedinom radnickom organizacijom u NDH, o uvodenju radnickih povjerenika u tvornice i poduzeca, o formiranju ustaskih organizacija i sl. Mcdutim, nisu samo zakonske odrcdbe utjecale na razvitak radnickog pokreta. Izgradcn je poseban rezim kao sastavni dio okupacionog sistema, koji se manifcstirao kroz policijsku i tajnu sluzbu, zatvorc i koncentracionc logore. Unatoc svcmu otpor prcma neprijatelju rastao je iz dana u dan, sto je dovclo i do sirenja narodnooslobodilacke borbc u gradu i kotaru, a i sire u Slavoniji, Hrvatskoj i cijeloj Jugoslaviji. 15 Za vrijeme II svjetskog rata, zbog bombardiranja avijacije, Slav. Brod je bio veCim dijclom porusen. Od ukupnog bro,ia stan1benih zgrada (2.500) bilo je potpuno sruseno 475 (19%), a osteceno 1.576 ili 63%. Poslije oslobodenja pristupilo se obnovi porusenog grada. Obno\"ljena su i porusena neka industrijska poduzeca, podignute i popravljenc mnoge javne zgrade i hoteli, sagradeni novi blokovi stambenih zgrada itd. StanovniStvo biljezi stalan porast. God. 1780. Brod je imao 1.574 stanovnika, 1870 - 3.380, 1900- 7.310, 1941 - 14.062, 1956 - 25.000, a sada broji preko 40.000 stanovnika.1b Uporedo s razvitkom privrede, razvijao se i zivot na kulturno-prosvjetnom podrucju. Sada u Brodu djeluju Muzej brodskog Posavlja, Muzej radnickog i NOP Slavonije i Baranje, Historijski institut Slavonije, Historijski arhiv, Pcdagoska akademija, odjcli Strojarskog i Ekonomskog fakulteta tc konacno Spomcn-dom »Duro Salaj«, u kojcm je Radnicko svcuciliste preuzelo na sebc organizaciju mnogih priredaba i izvedbi najviseg kulturnog dometa, sto cc svakako utjecati na uzdizanje opceg kulturnog nivoa stanovnika naseg grada.

15 Monografija »Duro Dakovic« Slavonski Brod, 1971, str. 373-378. 16 Kovacevic - Stasic: »Slavonski Brod i Bosanski Brod, str. 9. i 10, Slavonski Brod, 1956«

14


POJA VA VATROGASTV A U SVIJETU I KOD NAS Vatra je veliki prijatelj i neprijatelj covjcka. Od san1og pronalaska vatre datira covjekova borba s njom i teznja da tog neprijatelja pokori svojoj volji. Uspjeh u tome O\'isio je o stupnju civilizacije, odnosno covj<.'ko\·a razvoja. On i danas ovisi o raz\'oju tchnikc i kulturc. U najstarija vren1ena ljudi su vatru smatrali nadprirodnom silom, jcr je snaga vatre plasila covjcka. On jc prcma njoj bio ncmocan, a prinosi joj i zrtve u razliCitim formama. Vrcmenom je covjck spoznao da \'Oda gasi vatru, zbog ccga ona u njcgovim rukama postaje jaca prirodna sila od vatre: a nizen1 stupnju raz, oja. co,·icku jt: trcbalo veoma mnogo vrcmcna dok jc spoznao pravu bit i raznc bJagodeti vatrc kao prirodne pojavc. Samitn tim kad je covjek uspio zapaliti, a zatim, prema s\·ojim potrebama, i kontrolirati .vatru, zakoracio jc na znatno visu stcpenicu svog tchnickog i drust\'cnog razvoJa. S vremenom se covjek naucio vrlo sirokoj primjcni vatre, da se njomc grije i stiti od hladnog vremena, ukusnijc priprcma hranu, tc da tehnicki upotrebljava vatru u proccsu rada, pa i da sc pomocu njc brani i ratuje. Tako je covjek, u vezi s vatrom, dosao u zivotnu dilcmu: vatra kao snazan pomagac i prijatelj, ali pod efikasnom kontrolom, ill \ atra kao neprijatelj, koji unistava n1aterijalna dobra, prirodu, pa i ljudske zivote. Zato se, u cpohalnom svom razvoju, covjek istodobno uci obojen1u: svestrano se sluzi vatrom, ali se i organizira u borbi protiv vatrene stihije, protiv pozara, poplava, vclikog ne\'remena, potrcsa iii vulkana. Pozar je unckoliko jos gori od svih clemcntarnih nepogoda, jer se na industrijskom stupnju tehnickog razvoja ja\'lia sve cesce, upravo svakodnevno, kao »nuzno zlo« u suvremcnom razvoju. Osim toga, pozari zauzimaju svc viSe katastrofalne razn1jere upravo zbo~ goleme primjenc lakozapaljivih 1 eksplozivnih materija i materijala, kao i zbog sve slozcnijih i osjetljivijih kcmijskih i ostalih procesa u industrijskoj proizvodnoj tchnologiji." Dug je bio put do prvih uspjcsnih pronalazaka za gasenjc vatre. Beron iz Alcksandrije je u III stoljecu prije nase ere konstruirao spravu kojom s1..! moglo pomocu pritiska izbacivati vodu u zcljenom pravcu. To je bio presudan momenat za razvoj vatrogastva. Medutim, u zcmljama starog vijeka vatrogastvo se nijc jace razvilo, iako vee neki staroegipatski papirusi govore o 17 •1865 - 1965. DVD Sisak«, str. 19-20. Sisak, 1965. 18 Vatrogasni kalcndar, str. 129-130, Zagreb, 1971.

15


gasenju pozara. Tek u Rimu vatrogastvo nalazi realnu primjenu. Nairne, rimske kuce su bile od lakosagorivog materijala: u njima jc stanovala sirotinja, tako da je to bio uzrok cestih pozara, koji su ugrozavali i imovinu bogatih. Zbog toga je robovlasnicki Rim imao organiziranu vojsku za borbu protiv pozara. Spasavanje stanovnika i imovine pribavilo je ovim ljudima veliki ugled. Za vladavine cara Augusta posjedovao je Rim, uz nekoliko privatnih vatrogasnih jedinica, koje su izdrzavali sami patriciji, jos sluzbenu vatrogasnu vojsku u jaCini od 7.000 vatrogasaca, podijeljenih u 7 bataljona. Ovi su bataljoni imali vlastite kasarne i vatrogasne sprave, a na celu im je bio vatrogasni starjesina. Svaki bataljon imao je svog strcara i trubaca, a kao sprave za gasenje vatre sluzili su sifoni (slicni danasnjim rucnim strcaljkama), kabliCi, ljestve, stapovi, metle itd. Iz ovog je vidljivo da su stari Rimljani prije 2000 godina koristili sprave slicne onima koje mi danas koristimo za potrebe kucnog vatrogastva, dok sifoni predstavljaju osnov vatrogasne strcaljke. Kao prvi pronalazac vatrogasne strcaljke spominje se mehanicar Ctesibius iz Aleksandrije 350 god. prije nase ere, a zatim ju je usavrsio pomenuti Heron iz Aleksandrije. Prema tome na pocetku nase ere imamo dobro uredene vatrogasne jedinice i suvremene vatrogasne strcaljke u pocetnoj fazi razvoja. U skladu s razvitkom kulture ocekivao se i razvitak vatrogastva, no U路 slijed nastale velike seobe naroda 375. n. e. kao i propasti Rimskog carstva, doslo je do propasti vatrogastva, koje je prestalo postojati sve do XIII st. Izgradnjom sve veeih naselja, s gusto sabijenim i bez reda razmjeste路 nim nastambama, koje su uz to bile gradene pretezno od drveta ,a najcesee pokrivane slamom, brzo su rasle i pozarne opasnosti i mnozio se broj velikih pozara. Tako su pojedini gradovi izgorjeli do temelja i po nekoliko puta slijedeCih godina: Rim 27, 36, 54, 64 (cuvcni pozar za vladavine cara Nerona), 80. i 192. godine, London 798. i 982. g., Venecija 1106, Regensburg 1152. itd. Ove katastrofe ubrzale su mjere zastitc od vatre. Tako je grad Bee dobio pozarno-policijski red vee pocetkom XIII stoljeea, a sto godina kasnije takve su propise imali i drugi gradovi. Medu veee pozare u novom vijeku treba zabiljeziti one koji su unistili citave gradove: 1624. Oslo i London, 1700. Edinburg, 1728. Kopenhagen, 1751. Stockholm, te godine 1750, 1756, 1782. i 1784. Carigrad.19 Kroz duzi vremenski period, zahvaljujuei mnogobrojnim ratovima i seobama naroda, stare strcaljke pale su u zaborav. Godine 1518. izradio je augsburski zlatar Anton Platner vatrogasnu strcaljku, koja je prethodnik danasnjih rucnih strcaljki. Do danas se sa sigurnoscu ne zna da li je Platner zaista stvarni izumitelj strcaljke ili je ovu na temelju Ctesibiusove i Heronove ideje usavrsio. Niirnberski kovac Johan Hautsch je 1655. g. izradio novu vatrogasnu strcaljku, cija je glavna karakteristika da se ne stavlja u pogon pomoeu tlacila, vee pomoeu dvije horizontalne poluge, koje su se vukle naprijed i nazad. aglasiti da je ova strcaljka imala i zracnjak. ' I

------;;--

1

> SIAVONSKI ~OD

men-knjiga DVD Osijek, Gomji grad, str. 9. i 10, Osijek, 1962. g.

19 ~

:r


Preokret u vatrogasnoj tchnici nastajc u 1672, kada jc nizozemski slikar Jan van dcr Heyden konstruirao strcaljku s pokretnim tlacnim ciljevima. Njihova primjena jc omogucila da se voda dovedc blize zaristu vatre, tc da se gasenje mozc uspjesno obavljati prcko ljestava i drugim putovima.10 Pored Njcmacke i Nizozcmske, Francuska je takoder nastojala da usavrsi vatrogastvo. Vee jc 1254. g. hila provodena pocetna mreza gradskih nocobdija. God. 1524. Pariz jc prvi od grado\·a bio razdijeljen na pozarne rajo· ne s kakvom- takvom vatrogasnom sluzbom, a godinc 1716 glumac i kasnije industrijalac Dumourricr - Duperrier organizira prvu pravu sluzbcnu vatrogasnu jedinicu. Kasnije je Napoleon za zastitu grada Pariza od pozara osnovao narocitu vojnicku pukovniju pod nazivom »Sapcurs Pompicrs«.21 Ta pukovnija postoji i danas, i u njoj mnogi dobrovoljni vatrogasci sluze sYoj kadrovski rok. Svjetski pocctak suvrcmcnog vatrogastva vczan jc za god. 1846. u Njemackoj. Tada sc po idcjama Karla MeLla osniva prvo dobro organizirano do· brovoljno vatrogasno drustvo u Njemacko1n gradicu Durlachu. Pr\·enstvo bi zapravo trebao pripasti takodcr njcmackon1 mjestu Mcissenu, gdjc je takvo drustvo bilo osnovano pet godina ranijc, tj. 1841, ali to nije u dovoljnoj mjeri bilo poznato siroj javnosti, pa jc Durlachu ostalo prvenstvo i slava u S\"jCtskoj povijesti \·atrogastva, a firma »Mctz« razvijala sc u solidnog proiz\·oda· ca vatrogasnih sprava i strojcva. Vatrozastita jc dobila organiziranu n1asovnu bazu u narodu, kakvu do tada nijc mogla ni zamisliti. Nasuprot zatvorenoj i privilcgiranoj cehoYskoj organizaciji, krcnulo se na slobodnoj i dobrovoljnoj osnovi pod den1okrat skom parolom - Svi za jednoga, svaki za svc! Ta nova sveljudska idcja brzo sc siri i prihvaca i izvan granica Njemacke: u Nizozemskoj, Francuskoj, Italiji i Engleskoj, a uskoro i u Austriji i Hrvatskoj. Sigurno jc da sc nc radi samo o novoj i suvremcnoj inicijativi i organizaciji koju je s odusevljcnjem prihvatilo gradansko drustvo, vee i, zahvaljujuCi industrijskom raz\itku. savrsenijim i cfikasnijim vatrogasnin1 srcdstvima: parne i motorne Strcaljke i sisaljke, cijevi i druga suvremenija vatrogasna pomagala i srcdstYa gasenja, pa sve do sadasnjih najsuYremcnijih kola za kemijsko gasenje i najkompliciranijih pozara. I vise nasih gradova cesto su stradali od pozara. Tako jc u toku 1529. g. za vrijetne borbe Kaptola i Grica spaljena Duga ulica, a od groma se je 1624. zapalila Zagrebacka katedrala. Polovica Zagreba je uniStena pozarom od 29. ozujka 1645. g.,a Gornji gTad je ponovo tesko stradao 1674. godine. Katastrofalnih raz1njera bio jc i pozar u Dubrovniku, kojeg je 1667. g. zadesio potres, a p ozar j e zatim 20-tak dana harao nastradalim gradom.2l Narocito su stradali gradovi u sjevernom dijelu zemlje. Varazdin je gorio nekoliko puta. Palili su ga Tatari (1242) i Turci (1479), a najvise jc stradao l7i6. g., kada je vatra gorjela cetiri dana. Kao Varazdin stradali su od pozara i drugi nasi gradovi: Beograd, Sarajevo, Slavonska Pozega, Nova GradiSka, Slavonski Brod i mnogi drugi. 20 l s to. 21 »Sto godina \at rogastva u ,.ovoj 22 Isto, str. 22.

G rad i ~ k i«,

s tr. 25,

. GradiSka, 1971.

17 •


U Brodu je veliki pozar od 6. ozujka 1872. g. dircktno utjecao da sc 17. travnja 1872. godine osnujc Dobrovoljno vatrogasno drustvo. Prvo dobrovoljno vatrogasno drustvo u nasoj zemlji osnovano jc 17. lipnja 1864. u Varazdinu pod nazivom Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor. Nije daklc proslo ni 20 godina, »kad jc Yatrogasnu luc osnivaca Karla Metza iz Njemackc k nama prenio u Varazdin turpijski pomocnik Oton Mayer«. Vee kod osnivanja Drustvo je imalo 156 izvrsujucih clano\·a, koliko u nekim drugim gradovi1na nije bilo ni za slijedcCih SO godina. Idcja osnivanja dobrovoljnih vatrogasnih drustava pocela sc iz Varazdina naglo siriti, tako redom osnh·aju svojc organizacije slijedeci gradoYi i scla u Hrvatskoj: 1865- Sisak, 1868- Otocac, 1869 - Ludbrcg, 1870 - Zagreb - Mcdvcscak, 1871 - Karlovac i Nova Gradiska, 1872 Slav. Brod, Dakovo, Hrzenica, Okucani, Osijck - Gornji grad, Podravska Slatina i Semcljci, 1873 - Bjclovar, Ilok i Ogulin, 1874 - Koprivnica, Krizevci, Slav. itd .21 Poi.ega ..... Da bi osnovana vatrogasna drustva n1ogla 1ncdusobno izmjcnjivati s tecena iskustva i sto bolje suraai\·ati i unapredivati \·atrogast\·o, osnovana je 2. svibnja 1876. Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajcdnica. Kao uspon1cnu na ovaj dan I kongres Savcza DVD N R Hn·atskc proglasio jc 2. svibanj 1952. g. za Dan vatrogast\·a. Zajcdnica jc razvijala organizacionu i propagandnu djclatnost pod ruko\·odstvom dvojicc najzasluinijih: Dure Dezclica i Mirka Kolarica starijeg. Veza s clanst\•om odrzavana jc preko mjcsccnog organa »Vatrogasnog vjesnika« i niz drugih publikacija i edicija. , Do I svjctskog rata Zajednica je okupljala 119 dobrovoljnih vatrogasnih drustava, dok jc izvan nje bilo 61 drustvo. U periodu izmedu dva rata tnrci:a jc znatno prosirena, tako da je pred II svjetski rat postojalo 1.056 drusta,·a. Danasnjc nasc socijalisticko vatrogastvo razvija sc u okvirin1a prvog Zakona o dobrovoljnim vatrogasnim drustvin1a u NR Hrvatskoj od 22. V 1948. Istc godine jc osnovan i Vatrogasni savcz Hrvatskc, dok jc Vatrogasni savcz Jugoslavije osnovan 1951. g. Do godinc 1952. (kada jc 17. V odrzan I kongres Savcza dobrovoljnih vatrogasnih drustava llrvatskc), tnrci.a ovih drustava narasla jc na 1.452 DVD sa 42.151 opcrativnim clanom i 270 IDVD koji su uclanjeni u 65 kotarskih podsavcza, a ovi u Republicki savcz. Medunarodna afirmacija nascg vatrogastva provodi sc u okviru Meuunarodnog tchnickog kotniteta za preventivnu zastitu i gasenje pozara (Comite technique internationalc de pn.:\.: cntion ct cl' extincition du feu) - CTIF sa sjedistem u Parizu. Od 1960. g., CTIF svake trecc godinc odrzava svoj kongrcs u drugoj cvropskoj zen1lji, gdjc sc odri:ava i mcdunarodno natjccanje. Pored sudjclovanja na kon~t·csi ma CTJ F-a i njcgovim mec..tunarodnim natjecanjin1a, nasc vatrogastvo odri:ava stalnc ,·cze i surauuje s nacionalnim \'atrogasnim forumima: Austrije, Belgije, Cchoslovacke, Francuske, ltalije, Madarskc i td."4 7

23 Vatrogasni kalcndar, n. dj., str. 136. 24 Isto, str. 138. i 139.

18


PRVI POCECl VATROGl\SNOG RADA U SLAV. BRODU ( 1834-1872) Grad Brod je u svojoj proslo ti imao nekoliko velikih pozara koji su hili katastrofalnih razm jera. TanH! jc po~odovalo sto su tada kucc bile gradene od slavonske hra tovine, a bile su pokritc slamo1n iii dascicama. Osim toga su prcobuceni turski spijuni cesto prelazili Savu i podtnetali pozare. To su cinili u namjcri da gradane dcmoraliziraju i tako olaksaju upadanjc turskim vojnicima u grad.25 Podaci o pozarima su vrJo oskudni, narocito za stariji period. Zna sc da jc 1813. g. izgorjcla cijcb uliL·a, tadanji »\1ucYanj«. a postoji i prilican broj dokumenata o pozarin1a u Brodu od 1834. pa nadaljc. Tako stno, listajuci te dokumentc .. usreli s<:· s tnnogim podacima koji za historiju brodskog vatrogastva puno znace, buduCi da jc rijec o aktivnosti prijc osnivanja Brodskog vatrogasnog drustva. Tako se u spisu br. 522 iz 1834. g.17 govori da jc 1\lagistrat donio odluku da propise >>Vatrogasni red«, tc o tome obavjestava vijecnike, policiju, kontumaciju (karantcnu) i komandu tvrdavc, moleCi potvrdu za organiziranjc zastite od pozara. Iz 1836. postoje podaci o vatri kod uzara Antona Bohma, a iz 1842. propis u vezi drYenih dimnjaka, tj. nareduje sc da se dimnjaci moraju praviti od nczapaljivog materijala. Iz istc godine u spisu br. 575 govori se o kainjavanju limarskc udo\ ice Katarinc Muller u iznosu od 8 forinti zbog neopreznosti koja je du\ ela do pozara te o odbijanju njezine zalbe u vczi s kaznom. U I 843. f!. cajkisticki kraj iski bataljon obavjescuje Magistrat o vatrogasnom stanju za kojc sc ovaj zanimao. Godine 1844. Solara se intl:re~ira kod Magistrata za smjcstaj strcaljk0 koju kani nabaviti. Podaci iz 1845. ~· su uglavnon1 preventi\nog karaktera: prcgled pcCi za pcccnjc kruha u dvoristima, insistiranjc na redovnom ciscenju dimnjaka, propis o postupku s lakot~paljivi1n 1naterijalima itd. U slijedccoj, 1846. g. opisan je pozar kod Admna Jankovica i postupak u vezi s nj irn, i to u spisu br. 175. 25 »Spomcnica«, n. dj., str. 13. 26 Ulicu u kojoj sc rodio pjesnik Branko Radiccvic stari Brodani i danas zo\·u Muc\'anj. Vlasnik gostionice Mato Alasic jc bio poznat po nadimku MOCA, a njcmacki oficiri su njego\'o \'ino zvali »Moca-Wcin«, od ccga jc nastalo Mucvanj - V. Rem •Tragom proslosti Broda«, str. 14. 27 Q\•aj spis kao i oni koje ccmo kasnijc na,·csti za period Vojnc krajinc, nalaz sc u HAB, fond G. p., kutija br. 26.

19


U 1847. g. opisan je pozar u kuci krojaca Josefa Wagendorfcra, kojom prilikom je bio povrijeden Mato NoYakovic. U istoj godini ponovo je aktuelan propis u vezi s izgradnjom dimnjaka. Policija izvjestava Magistrat da je 25. IV 1849. u skoli »Grabrik« izbio pozar koji je ugasen. U spisu br. 279. iz 1854. g. nadlezni referent izvjcscuje Magistrat o stanju u pogledu dimnjaka: broj propisnih, drvenih kuca bez dimnjaka, vlasnika kojima dimnjacar cisti dimnjake, koji sami ciste, te predlaze mjcre koje bi trebalo poduzeti da se stanje popravi. Postoji cijeli dosje o vatrogasnim rekvizitima za period (1842 - 1855) s odgovarajucom prepiskom, izvjcstajima policijc o poduzetim pregledima i ispitivanju ispravnosti sprava, kao i o prijedlozima sprava kojc bi trebalo ponovo nabaviti. U 1856. g. registriran je pozar na kuci Tome Skalice. Iz 1857. je predmct o narudzbi vatrogasnih sprava sa slikama i opisom istih od strane tvornicc iz Beca. Opisana je narocito kolna strcaljka. Iz 1858. je spis br. 521, u kojem je registriran pozar na kuCi Viktorijc Biegel. U 1859. g. bilo je nekoliko pozara: 3. III dimnjak u gostionici Hencevic, 5. VI kod apotekara Kvirina Valentovica, 16. VI na kuci Franje Baumeistera i 11. IX na magistratskoj zgradi, koji je bio sirih razmjera. On je, izmedu ostalog unistio cijelo kroviste magistratske zgrade i gotovo sve okolne zgrade. Vatra je unistila i sve spisc koji su sc nalazili u arhivu Gradskog pogla\·arstva. Tako su propale sluzbcne vijesti i zapisi iz kojih se mogla sastaviti povijest grada Broda. Srecom ostadose u obitelji Brlic biljcskc, sto ih je 1838. g. pribiljezio tadasnji uglcdni brodski trgovac lgnacije Alojzijc Brlic, koji bijase 20 godina mjesni skolski nadzornik. Brlic je iz brodskog arhh·a pobiljezio sve sto mu se cinilo vaznim za poznavanje proslosti njegova rodnog mjcsta. Ove je biljeske 1885. upotrijebio Nikola Kauric kod pisanja povijcsti brodskih skola. Ostatak tih biljezaka izdao jc dr Ignjat Brlic, sin Alojzijev, u cctiri sveska pod nazivom »Uspomcnc na stari Brod {. Ove su »Uspomcne« jos i danas najbolji izvor za povijcst grada Broda. Istina nesto arhivske grade je i ostalo, pojcdinci su se s njom sluzili, iako ona, zbog nesrcdenosti, nije bila pristupacna javnosti.2' Zbog ucestalosti pozara Gradsko poglavarstvo u Brodu, na svojoj sjcdnici od 13. travnja 1859, potvrdujc »Red trnjcnja«, po kojem se n1ora »rodivsa se vatra gasiti«. Svakom jc vijecniku, obrtniku i trgovcu bilo tocno odreaeno sto treba da radi u slucaju izbijanja pozara. Zna se i koji gradani lTIOraju ici po koju strcaljku, a u gradu je tada bilo 5 velikih strcaljki, jedna mala i jcdna rucna strcaljka. Odrcdeno jc poimcnicno koji su gradani duzni dati konjsku spregu. Kada sc vatra pojavi, tesari imaju doci sa sjekirmna, i kukan1a, a zidari s lopatama i motikatna. Prvon1 pekarskom odjclu narecluj e se da pri javljaju pozara spasava ljudske zi\Ote i imovinu, te da »sirotinju pogorelacku« sklanja na sigurno mjc';,tO. Za nemarnc i ncodgovornc predviCiene su kazne. »Ako bi tko ncbriga bio, i k pozaru bcz dostatnog uzroka nebi do~ao, ili ono sto mu je ovdje narcdeno nebi strogo i tocno izvrsio, ili se nebi posla 28 U navcdenom djclu dr h ·o Rubie spominje arhivsku gradu Gradskog pogla'fan;t\'a, koja sc tnda nala:dln u Muzeju grada Broda.

20


prihvatio, on ce biti kaznjcn globom od 5 - 25 forinti nove vrednosti ,iii zatvorom od 3 - 14 danah.« 29 Osim toga iz »Reda« doznajcmo da jc u Brodu postojala Solara i kontumacija (karantena), a i one su imale svoju strcaljku. Zbog ucestalih pozara Gradski magistrat u Brodu izdao je 1867. g. odredbu o duznostima i drzanju gradana u slucaju pozara, kao i o mjerama za sprecavanje sirenja pozara, koja glasi: 1. Kada koji gradanin zapazi negdjc vatru iii pozar, duzan je bjezati gradskim ulicama i sokacima i vikati jangija (vatra- turski). 2. Zvonari u crkvama moraju zvoniti na sva zvona u jednu stranu. 3. Svaki odrasli gradanin ili zena mora trcati na mjesto pozara savedrom vode od svoj e kuce. 4. Nitko ne smije zabranjivati uzimanje vode iz bunara za gasenje pozara. 5. Od danas na dalje, ponovo se nareduje gradskim bokterima (nocobdijama), da obilazeci gradom s vecera vicu: »Gospodari i gospodarice! Vrata zaklenite, pse vezite, macke od banka (ognjiSta) tjerajtc, da ne izbije jangija.« Unatoc ovih mjera opreza i »Reda trnjenja«, pozari su sve ucestaliji, a donasali su stanovnistvu velike stete, tako da su mnogi ostali sasvim osiromaseni. Gradani su vee tada pomiSljali da se osnuje vatrogasno drustvo, ali su ncdostajala potrebna materijalna sredstva i organizaciono iskustvo. Medutim, ipak se moralo nesto uciniti, te je 1867. godine Gradski magistrat, za vrijcme nacelnikovanja Antuna Kotasa, ustrojio vatroobrambenu cetu i nabavio, za ono vrijeme, najmoderniju vatrogasnu strcaljku, koja je mogla crpjeti vodu iz bunara i bacati je na udaljenost od 20 metara. Vatrogasna ceta sastojala se od cetiri gradska pandura pod rukovodstvom brodskog kovaca Martina Pilara. Ostali gradani su se morali u slucaju pozara podvrgavati tom zapovjednistvu. Bez obzira na sve, pozari ne jenjavaju, tako 5. svibnja 1870. g. Antun i Veronika Murovic podnose policiji izvjestaj o steti u iznosu 5.400 forinti, nastaloj od pozara. Stetu od pozara istog dana prijavila je i Franciska Sojat, a ona je iznosila 6.500 forinti. Pozar se ponovo pojavio 16. svibnja 1870. g. u »Srednjoj ulici« (Starceviceva), a nekolicini gradana je unistena imovina u vrijednosti 16.657 forinti. Iste godinc, 25. X, pozar je zahvatio kucu majora Mihajla Hasa.1 Policijski ured podnosi 14. II 1872. sluibeni izvjestaj, u kojem javlja da je tesaru Franji Baumeisteru izgorjela jedna drvena zgrada. Izvjestaj je napisan njemackim jezikom, a Gradski magistrat na poledini akta odgovara policiji da je izvjestaj primio na znanje i da je po jednim dukatom nagradio Matu Moguta i Iliju Glumca, koji su se narocito istakli u gasenju pozara. Dakle, niti vatrogasna ceta nije hila u stanju sprijeciti nastajanje novih pozara, koji su nanosili gradanima sve vece stete. Rad takvog vatrogasnog drustva koje je osnovano naredbom i ciji clanovi rade »pod moras«, nije tako uspjesan i efikasan kao rad dobrovoljnog vatrogasnog drustva cije clanove pokrecu na rad ideje covjekoljublja i samopozrtvovanja. Iz izvjestaja koji je Gradski vojni magistrat (Gradska opCina) uputio Zemaljskoj vojnoj komandi u Zagrebu 1. svibnja 1872. vidljivo je da je uzasan v

29

~Red

trenjcnja« od 13. travnja 1859, spis br. IV -

1859.

21


pozar opustosio grad 6. ozujka. Od pozara jc stradalo 23 gradana i gradanke, a steta je iznosila 96.540 forinti, sto je za ono vrijeme predstavljalo veliku vrijednost. Odmah poslije tog pozara, 7. ozujka je odrzan sastanak u kuCi Joze Bencevica, na kojem je bilo prisutno 10 gradana. Oni su zakljucili da prijeka potreba nalaze osnivanje vatrogasnog drustva. Na prijcdlog Joce Popoviea,

Vasilj Bratelj osnivac Drustva i dugogodisnji tajnik

koji je rukovodio sastankom, prisutni su proglaseni Privrcmenim odborom, te je za predsjednika imenovan Adolf Muller, a za tajnika Vasilj Bratelj. 22


I pored nerodnih godina 693 gradana dalo je dobrovoljni prilog za drustvo u iznosu 787 forinti. Poslije ovoga Privremeni odbor upucuje poziv gradanima 11. travnja 1872, preko Gradskog poglavarstva, koje je zamoljeno da ga uobicajenim putem razglasi. U pozivu se govori o osnivanju vatrogasnog drustva i apelira na gradane da to drustvo pomogne. Gradani se obavjestavaju o mjestu i vremenu upisa u drustvo te da ce se glavna skupstina odrzati 17. travnja 1872. godine u prostorijama Gradske citaonice (Kasina). Ta skupstina je toga dana i odrzana, i prema tome 17. travanj 1872. g. je dan osnivanja Dobrovoljnog vatrogasnog drustva u Slav. Brodu.30 Poslije odrzane skupstine novoizabrani Odbor salje 29. travnja Gradskarn poglavarstvu dopis u kome ga moli da Gradsko vijece odobri pravila Drustva, te da ih proslijedi Zemaljskom vojnom zapovjedniStvu u Zagrebu na potvrdu. Ujedno se napominje da je glavna skupstina izabrala Adolfa Miillera za zapovjednika Drustva, Franju Prebega zapovjednikovim zamjenikom, Mladena Mihajlovica blagajnikom, a Vasu Bratelja tajnikom Drustva.

30 Izvjesce odborovo Citano 19. XII 1874. na glavnoj skupstini Vatrogasnog drustva brodskoga, Zagreb, 1875.

23


DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUsTVO U SLAV. BRODU (1872-1882) Odmah nakon osnivanja, Drustvo je pokazalo aktivnost na svim poljima. Tako vee 25. svibnja salje njegov Odbor Gradskom poglavarstvu molbu za nabavak najpotrebnijih sprava za potrebe Drustva. Naveden je i popis potrebnih sprava, medu kojima i strcaljke »Metz«, sto u novcu iznosi 1.778 forinti. Ujedno Odbor moli Gradsko poglavarstvo da mu »izvoli uruciti imenik u ovom gradu zivueih tesarah i zidara, koji su vee prema svom zanatu primorani stupiti u clanstvo vatrogasnog drustva.« Na kraju molbe je napisano: »Molee jos jedanput za sve, sto je ovdje navedeno cast je podpisanom odboru objaviti slavnomu gradskom poglavarstvu, da je isto do danas subskribicijom osigurao druZtvu dobrovoljnih prinesakah u iznosu od f. 637, koji ee imati sluiiti kao fundacija: a) za upravu druitva b) za podporu clanovah, koji bi u vatri na cern postradali c) za nabavu oprave siromasnijih clanova druitva.« 31 Tek 10. rujna 1873. Zemaljsko vojno zapovjedniStvo iz Zagreba potvrdilo je Pravila i Poslovnik Dobrovoljnog vatrogasnog drustva. U Pravilima sve je regulirano: primanje u clanstvo, sastav odbora drustva, sud casti, kazne, upravljanje imovinom drustva, sazivanje glavne skupstine, pitanje penjaca, trubaca i clanova koji rukuju strcaljkom, znak vatrogasnog drustva i vatrogasne uniforme. U Poslovniku se govori tko moze i kakav treba biti vatrogasac, sto treba raditi kada cuje poziv na vatru, kako se treba vladati i sto ne smije Ciniti pri gasenju pozara. Da bi imali bolji uvid u Pravila i Poslovnik Drustva, citirat eemo nekoliko clanova. Pravila se zovu Pravila dobrovoljnog vatrogasnog druztva »grada Broda«, a § 1. poglavlja »Clanovi« glasi: Vatrogasno se druztvo sastoji od clanovah svoje volje unj pristupivsih

a

OVl SU:

a) Izvrsavajuei b) Podupiruei. 31 HAB, fond G. p. spis hr. 1484/1872.

24


PodupiruCim clanom jest onaj, koji se pravno obveze, da ce svake godine, bilo na jedanput, bilo na rokove, placati u \'atrogasnu blagajnu cetiri forinte. § 3. poglavlja »Primanje u druitvo« glasi:

Tko hoce, da stupi u druitvo vatrogasno, mora da je navrsio 18 godinu, da je neporocna znacaja i stanovnik grada Broda. § 6. istog poglavlja:

Proti tomu, ako se tko ne primi u druztvo neima nikakova priziva. Ima li se koji clan iz dru:ltva izkljuciti, o tome odlucuje pocastni sud (Ehrengericht), a proti njegovoj odluci neima uztuka. § 8. poglavlja »Osoblje vatrogasnoga druztva<<:

Na celu vatrogasnoga dru:ltva stoji njegov zapovjednik, koji upravlja ukupnim druztvom. Kad je on u izvrsivanju svoje duznosti zapriecen, zastupa ga njegov zamjenik. Uza zapovjednika stoje dva pobocnika (adutanta), od kojih je jedan dru.Ztveni blagajnik, a drugi biljeznik. Ostali su clanovi druztveni diele ovako prema vrsti svoje sluzbe: a) cetiri povjerenika za sprave; b) cetiri povjerenika za predprege; c) jedan lijecnik; d) jedan zastavnik sa svojim zamjenikom; e) dva trubca; f) odiel veracah (uzpinjacah), trgacah sa svojim glavarom; g) odie! strcacah sa svojim vodom, ka kojim se broji dovoljan broj cievnikah; h) odie! za nabavu vode sa svojim upravljacem; i) odiel sigurnosti sa svojim upravljacem. § 19. poglavlja »Glavna skupstina«:

. Redovita glavna skupstina saztva se svake godine koncem mjeseca pros1nca. !made li pako va:lnih razlogah, iii ako to zahtieva petnaest clanovah, moze zapovjednik druztva sazvati izvanrednu glavnu skupstinu. § 1. Poslovnika glasi:

Svaki clan vatrogasnog druztva mora u svojoj sluzbi kano vatrogasac biti tocan, te se pokoravati zapovjedniku ili u njegovu odsucu, njegovomu zamjeniku ili ostalim castnikom, kad su u vatrogasnoj sluzbi; jerbo se samo na ovakav nacin dade uzdrzavati valjana uprava i slozno djelovanje na obcu korist. § 3. Poslovnika glasi:

Bez narocite zapovjedi nesmije nijedan clan dru:ltva na svoju ruku nista zapocimati. Iznimka se dopusta samo ondje, gdje bi oklievanje bilo opasno.

25


§ 15. Poslovnika glasi:

Trubci imadu, cim se pozar pojavi, signalom alarmirati sve clanove a za tim umah poci na mjesto, gdje gori i javiti se zapovjedniku na raspolaganje.32 Kao sto vidimo potvrda o osnutku Drustva nije odmah uslijedila. Molbe su u nekoliko navrata upuCivane dok Drustvo, kako smo vee kazali, nije dobilo konacno trazenu potvrdu od Zcmaljskog vojnog zapovjednistva iz Zagreba. CLANOVI OSNIVACI DRUSTVA Jozo pl. Filipovic Mihael Tasovac Mavro Gutmann C. A. Pachani Vasilj Bratelj Franjo Prebeg Adolf Muller Josip Selak Torno Leikner D. N. Dimovic Samostan 00. Franjevaca Cvjetko Latkovic, zupnik Ilija PeriSic Lovro Radicevic Antun Heintzel Cirjak Spitzmiler I. N. Popovic Stevo Popovic Josip Kuhn Mato Kerdic J ozo Bencevic Franjo Holujevic Duro Varga Franjo Hrzenjak Karlo Plihta Laura Kuhn Josip Feric Mato Kudeljka Fabijan Karasic Jakob Hrzenjak

Stjepan Matic Ivan Feric star. Antun Lackovic J oco Popovic Josip Herdnji Dragutin Veselski Stipan Muravic Toso Dimovic star. Karla Reimann Josip Kuhn I. N. Feric Eduard Lanke Josip Leitlinger Mavro Baum Alojzije Markotic Jakob Bauer Mato Loncarevic Franjo Marice\·ic Mihajlo Raisz Dr G. Musicki Marija Kuhn Mile Lackovic Stevo Brodaric J elisava Neudin Klara Sabolovic J ulij a Hegel Julisava Zvirk Stjepan Sterl Konstantin Stankovic Demetar Kosic

32 Pravila i Poslovnik dobrovoljnog vatrogasnog druitva »grada Broda«, Zagreb.

1874.

26


Mihael Gabclic J elisava Radinic Alojzije ~1ilakovic Antun Maricevic Vinko Vcldccki J osip Lorschi Mato LatkoYic Ma to Baumeister Dr Ignatz Brlic Jakob Heinn Angel D' Elija General Sajatovic Aleksandar Petrovic Jakob D' Elija, gr. nac.

Mato Fabijanovic Josip Adamec Antun Fridrich, major Bokala Ferdo Ekl R. L. Merkadic Antun Mladenovic Zulija Sokolova Ferdo Reisinger Adam Simic Mijo Kovacevic Karlo Lorsch Antun Mlinaric, zupnik Stevo Cimermanovic

I van Maricevic Ivan Vukovic Ana Kucanic Antun Petkovic

Josip Baumeister Franjo Rethl Josip Fabijan V. Peharac.

Od prYe glavne godisnje skupstine do druge, tj. od 17. travnja 1872. do 10. vcljace 1873. godine, glavna briga Odbora bila jc da se Drustvo financijski ojaca, da se poveca broj iZ\TSUjucih i podupirajuCih cJanova, te da se organizira tccaj >>veraca«, koji je u tadasnjoj konstelaciji prilika bio najpotrebniji. Znajuci da samo oni clanovi mogu s uspjehom raditi u Drustvu koji su »Smiona srca i gipka tijcla«, a imajuci za uzor i druga drustva, Odbor organizira za svoje clanove tecaj tjelovjezbe, koji je u kratkom razdoblju svojega rada pokazao dobn:! rczultatc. Odbor 1873. imenujc za prvog pocasnog clana Drustva porucnika Golubovica, :koji je bez nagr a de duze vrc1nen~L pouca\ ao 'erace. Drustvo se bori da sc rcaliziraju srcdstva iz budzeta Gradske opCine osigurana namjenski za njegovu djelatnost, kao i za srcdst,·a steccna pokloninla. Konccm 1873. g. u drustYcnu blagajnu je uslo 440 forinti od poklona gradskih ceho,·a, dok je od strane Gradskog \·ijeca Drust\·u doznaceno 300 forinti. Za 1874. g. bilo jc gradskim proracunom osigurano 360 forinti. Kroz cijelu 1874. g. Drustvo vodi upornu borbu s Gradskom opcinom da nabavi potrebne vatrogasne sprave, u prvom rcdu »Mctzovu« strcaljku. U vezi s tim su dopisi od 5, 10. i 14. veljace, 15. rujna i 28. listopada. Drust\•o je svoje zahtjevc najkonciznije i najpreciznije formuliralo u dopisu br. 1361 od 11 .svibnja 1874, gdjc se, izmedu ostalog, kaze da Drustvu treba odmah dati 400 forinti, sto su poklonili cehovi, da Drustvo takodcr treba dobiti 600 forinti sto je votiralo Gradsko vijcce; da sc treba pobrinuti za popravkc vrata u staji gdje sc cuvaju spravc vatrogasnc, te da sc Drustvu in\·entamo prcdaju. 27


Istc godine, 25. svibnja, Zcmaljsko vojno zapovjednistvo u Zagrebu donosi odluku da Vatrogasnom drustvu dodijcli pomoc u iznosu 300 forinti. I u poglcdu naziva Drustva doslo jc do ncslaganja s gradskom upravom koja u sluzbcnoj prcpisci naziya Drust\·o »Gradsko vatrogasno drust\·o«, nasto Odbor Drustva ostro reagira u S\Om dopisu od 16. srpnja 1874. g. gdje kaze: - Ujcdno umoljavamo, ncka bi slavno poglavarstvo uznastojati izvoljclo, da sc dopisi, upravljeni na druzt\;o vatrogasno nestilizuju na »gradsko vatrogasno drustvo«, jerbo toga u nas ncima. Nase je druztvo dobilo \'isju potvrdu na ime »dobrovoljnoga brodskoga vatrogasnoga druztva« i !>amo tnu taj naslov pristoji. U istom sc dopisu osuduic i potcjeniYacki odnos prema Vatrogasnom drustvu, sto narocito dolazi do izrazaja u sluzbenim dopisima Gradskog poglavarstva: - lsto tako nemore drustvo vatrogasno, propustiti a da odlucno ncodbijc od scbe onaj naCin, koji naprama istom rabe sluzbeni dopisi gradskoga poglavarstva, nazivajuc dopise i molbe nase »Erlassom«. Druztvo vatrogasno nije predmetom za ironije niti je icim ovlasteno izdavati »Erlass-c«.!J Zato sc slavno Gradsko poglavarstvo ovim uljudno umoljava, da za volju svoga ugleda u sluzbenih rijesavanjih nasih podnesaka izvoli od takova obicaja pisanja naprama nam odustati. U pogledu naziva Drustva postoji izvjcsna neujednacenost. U Pravilima, koja su 10. rujna 1873. pot\Tdena, Drustvo se naziva Dobrovoljno vatrogasno drustvo »grada Broda«, u tiskani1n nazivima Dobrovoljno vatrogasno drustvo u Brodu, dok na zigu stoji Vatrogasno drustvo u Brodu Slavoniji. Nije rijcdak slucaj da se u istom dopisu nalazc obadva naziva - u pocetku i njcmacki Broder freiwillige Feuerwehr, analogno ovome Brodsko vatrogasno drustvo. Godinc 1887. mijenja se ime Drustva, prema Pravilima Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, iz Brodsko vatrogasno drustvo u DVD u Brodu. U dopisu od 27. srpnja 1874. spominje sc pozar od 22. srpnja, koji je takoclcr bio jaceg intenziteta i trazi od Gradskog poglavarstva zaostala svota od 920 forinti, pomoc Redarstvenog ureda, da se bubnjem oglasi da svi posjednici kuca nabave ljestve, kablove, kade i gasilice i da se odstrani lakozapaljivi materijal te da se izda nalog kako je svatko osobno odgovoran u slucaju pozara, odnosno duzan pomoci vatrogascima. 19. listopada 1874. g. vatra je zahvatila kucu Mate Baumeistera, koja je izgorjela do temelja, a unistene su i svc zalihc hrane. U \'ezi s tim Vatrogasno drustvo uputilo je 20. listopada dopis Poglavarstvu, u kome se napominje da je potrebno stvoriti stabilno drustvo s dovoljnim brojem sprava uz obilatu pomoc svih gradana. Da bi se pri tom poslu odrzavao red, Upravni odbor Vatrogasnog drustva predlaze da sc na zajednickom sastanku predstavnika opCine i policije izaberu ljudi koji bi pazili na red pri gascnju pozara. I na kraju se ukazuje na pojavu koja izaziva prezir cestitih gradana: - Jostc SC je i drugi zalostni pojav OV0ll1 prigodom U nasem gradu dogodio, koji sc s nijednoga pogleda neda odobriti. Mislimo naime plesnu zabavu otoga vecera u kasini, koja je zabava uzprkos nesrece u gradu sve do jutra trajala. Iz izkustva znamo, da se u drugih mjestih svaka privatna iii javna zabava odmah prekida, cim se uvidi kakva pogibelj, koja bi mogla v

33 Narcdbe, raspise.

28


obcenu dobru naskoditi. Za oto molimo ovim slavno poglavarstvo joste i to, da izvoli u korist obcine ravnateljstvu kasine naloziti, da slicne zabave odmah prekine, cim bi obcenito dobro u pogibelji se nahodece zahtjevalo, da mu pomognu slozne ruke svih obCinarah. Prethodno, 1. i 11. kolovoza, Dobrovoljno vatrogasno drustvo trazi od Gradskog poglavarstva policijski zapisnik od 28. srpnja, u kome su kritizirani neki vatrogasci, odnosno oklevetani da su primili novae za gasenje pozara od vlasnika zapaljenih kuca. Medutim, vatrogasci nisu nikada dobili pomenuti zapisnik. Izgleda da su bila po srijedi razmimoilazenja na politickoj osnovi. Brodom, koji je jos uvijek u sastavu Vojne krajine, upravljalo se direktno iz Beca. Korespodencija Gradskog poglavarstva i Policijske uprave vodi se na njemackom jeziku, dok Dobrovoljno vatrogasno drustvo od svog postanka sve pismene podneske piSe hrvatskim jezikom. Iz njihovog sadrzaja je vidljivo da ljudi iz Vatrogasnog drustva cesto ne mogu naCi zajednicki jezik s onima iz uprave, jer nisu politicki na istim pozicijama. Treba spomenuti i pozar od 20. studenog iste godine, jer su vatrogascima pomagali gradani i vojnici, sto bi ucinili i stanovnici Bosanskog Broda, da nisu od strane carinskih slu:Zbenika bili sprijeceni. Mnogima je nepoznato da je clan Dobrovoljnog vatrogasnog drustva u Brodu bio i poznati ilirac Bogoslav Sulek.~ Postoji njegov izvjestaj od 3. prosinca 1874. g., u kojem on daje podatke o kucama kojima prijeti izravna opasnost od pozara. On daje i prijedlog odredenih preventivnih mjera. U izvjestaju je zastupljena i komponenta ironije, naime Sulek spominje i to kako kucna pomocnica Beta Stengl iz Nasica zivi u konkubinatu s Antunom Petkovicem te mu prijeti da ce mu zapaliti kucu, ako je on od sebe otjera. Na ovaj se nacin Vatrogasno drustvo ustvari ruga Gradskom poglavarstvu, ismijava ga, jer od njega trazi da u ovom slucaju ureduje. Treca glavna skupstina od 4. veljace 1874. znaci ustvari prckrctnicu nabolje. Nairne, poslije pot\Tde Pravila i Statuta brojz clanova se naglo povecao, tako da je pocctkom 1874. Drustvo imalo 114 izvrsujuCih i 10 podupiruj uCih clanova.3" Potreba za vatrogasnim spravama je ponovo aktuelna. U tom smislu je pokrenuta i sabirna akcija da bi se nabavile najpotrebnije sprave, u prvom redu »Metzova« strcaljka. Ovom akcijom sakupljcno jc 1.411 forinti. Ponovo je porastao ugled Drustva, tako da se broj izvrsujuCih clanova povccao do kraja 1874. za 60. Radom u obucavanju clanova rukovodio je kapetan Drustva Ferdinand Jergic, te jc UZ pomoc clana Milana Musickog osposobio nove vatrogasce. Te godinc jc i ustrojena ceta cuvara i ceta trgaca. Konacno i Gradsko poglavarstvo pristaje da snosi polovicu troskova za nabavka strcaljke »Metz«. 34 Bogoslav Sulek (1816 - 1895), publicist i prirodoslovac, roden u Slovackoj, a 1838. dosao u Slavonski Brod svome bratu vojnom lijecniku. God. 1841. prikljucio se ilirskom pokrctu. Autor ie poznatih d iela, l<ao npr. »Sta namjeravaju Iliri«, clanka »Srbi i Hn:ati~ (1856), u kojem je pridonio osvjetljavanju problematike hrvatsko-srpskih odnosa; uredivao je »Branisla\'.c i izdao ))Jugoslavcnski imenik bilja« itd. 35 »Spomenica«, n. dj. str. 19.

29


Na godisnjoj skupstini, 19. prosinca 1874, Dobrovoljnog vatrogasnog drustva izabrana je nova uprava za 1875. godinu: zapovjednik Adolf Muller, podzapovjednik Milan Musicki, blagajnik Stevo Popovic i tajnik Vasilj Bratelj. Vatrogasni ples s tombolom odrzan je u »Kasini« 9. sijecnja 1875. godine. lstc godine, 4. svibnja, posvecena je vatrogasna zastava. Tkaninu je poklonio Mile Lackovic, natpis na zastavi nacinio Mavro Kuten, ucitelj, a vezivo je ruko1n izradila Mara Kraljevic, uciteljica. Zastavi je kumovala Fanika Brlic, a posvecenju su prisustvovala drustva iz Osijeka, Nove Gradiske i Pozege. Zastavu je posvctio dakovacki biskup Josip Juraj Strossmayer. U skladu s tim odrzana jc drustvena svecanost, bakljada i banket u Crvenoj kuCi 6 , vatrogasne vjezbe i zabava u Gradskoj pivari, jednom rjecju sve s~ pretvorilo u pravo narodno veselje. Zbog velikih troskova u vezi sa svecanostima, uskrsle su i materijalne poteskoce, tako da je Drustvo bilo primorano podiCi zajam. Dobrovoljno vatrogasno drustvo, 26. studenog, intervenira po drugi put trazeCi da se pokrije dio staje gdje su smjestene vatrogasne spra\'e. U spisu br. 4151 od 13. prosinca 1875. Drustvo tra.Zi od Gradskog poglavarstva 24 forinta i 50 novCica, jcr jc tu svotu isplatilo seljacima koji su 3. i 4. lipnja pomogli vatrogascima u gasenju pozara i odstranjivanju izgorjelog materijala. Nadalje se trazi 200 forinti iz gradskog budzeta sto Drustvu nije isplaceno, a pripada vatrogasnoj blagajni ,kao i 100 forinti, koje su preko cehovske blagajne poklonili Drustvu nasljednici Franje Baumeistera Kuhn Josip, Franjo Rothel, Karl Royman i Marija Kosic. U niz nesporazuma s Gradskim poglavarstvom spada i onaj u vezi s posudbom na revers gimnastickih sprava Gradanskoj skoli u Brodu, sto takoder, 4. VI 1876, Gradsko poglavarstvo nije dopustilo. Zbog opasnosti od prijelaza Turaka preko Save, koji prijete da ce navaliti na Brod, Drustvo uvodi 7. srpnja iste godine nocnu patrolu od 2 casnika i 8 momaka.37 Disciplina se nije zanemarivala ni u pocetnoj fazi razvoja Drustva, 26. listopada 1876. na raport je izvedeno 7 vatrogasaca, od toga su cetvoro iskljuceni iz Drustva zbog ncvrsenja duznosti. Glavna skupstina je 27. prosinca odala priznanje za neumoran i pozrtvovan rad na polju vatrogastva Milanu Musickom i Stevi Popovicu. Na odborskoj sjednici 9. sijecnja 1877. zakljuceno je da Drustvo ustanovi stalne premije za one koji prvi s konjima dodu na pozariste. Budici da vee Gradsko poglavarstvo placa 5 forinti onomu koji prvi sa strcaljkom dodc na pozariSte, Odbor pristaje na to da Vatrogasno drustvo plati drugim kolima cetiri, a treCima i cetvrtima dva forinta. Odluceno je i da se iz blagajnc izdvoji 150 forinti u Fond (Zakladu) za pomoc postradalim i unesrccenim od gasenja pozara, s tim sto u taj Fond ulaze i svi pokloni . .r\a istoj sjednici zakljuceno je da se odrzi vatrogasni ples u korist Fonda za postradale vatrogasce. Taj je pies i odrzan i donio je drustvenoj blagajni 25 forinti. Posebna zadU.Zenja dobili su oni koji su radili kod tonlbole i »aranzeri« plesa, koji su imali zadatak da primaju dame na plesu. · 36 Tako se zvala velika ugostiteljska radnja, koja je bila smjc5tnca s desne ::;tranc danasnjc Gimnazije, isto. 37 Zapisnik odborske sjednice od 7. srpnja 1876. godine. 38 Knjiga zapisnika Brodskog vatrogasnog drustva 1876 - 1883.

30


BuduCi da je penjacki toranj za vjezbanje i susenje cijevi bio neophodno potreban, to se na sjednici Odbora od 11. ozujka 1877. g. zakljucilo da se is ti pocne gradi ti. Na osnovi pregleda kuca u gradu, Gradsko poglavarstvo donosi »Gasni red« i odluku da se u kucama A. Radosavljevica i Konjevic Kate ne sn1ije loziti vatra dok ne naprave sigurnije dimnjake, a trgovac Muravic mora na svom podrumu napraviti zeljezna vrata, jer u podrumu drzi znatne koliCine petroleja. Suradnju prigodom gasenja pozara s gradskim strazarima i odstranjenje nepotrebne publike zeli zapovjednistvo Vatrogasnog drustva, o cemu obavjestava Gradsko poglavarstvo 30. listopada 1877. godine. C. kr. glavno zapovjedniStvo u Zagrebu zamjera Gradskom poglavarstYu, odnosno nacelniku sto nije na vrijeme obavijesteno o velikom pozaru u Brodu od 29. XI 1877. g. Prilozena je i zahvala zapovjedniku tvrdave te 1nudiru u Bosanskom Brodu na ukazanoj pomoCi, iako ova posljednja nije stigla, jcr gradane Bos. Broda nije propustila carinska straza.39 Poznato je da se vatra oglasavala zvonjenjem. Poduzimaju se koraci kod nadlcznih da sc zvoni jace i brze sto jc intcnzitet pozara jaci ,a slabije kada pozar jenjava. 4 ' Glan1a godisnja skupstina odrzana je 27. XII 1877, a »Visoku vladu« jc zastupao kotarski predstojnik iz Garcina Pajic. Na skupstini je, izmedu ostalog, zakljuceno da se uvedu stalne premije u vezi reda dolazenja na pozariSte kao i da se stvori drustvena zaklada za one koji su u drustvenoj sluzbi nastradali. Istice se potreba uvodenja nocnih straia, kao i mogucnosti da bi se kod gasenja vatre moglo prisiliti »gledaoce« da pon1ognu. U toku 1877. g. bilo je 6 pozara. 26. I 1878. nabavljene su prve uniforme. Za clanovc iz cviliha, a za dobosare paradne uniforme od sukna. Iz ove godine interesantno je spomenuti najavu zabavc na dan sv. Florijana u Pivari (Grabrik) . Svecanosti su pocele u 3 sata poslije podnc, sto je s 3 hica iz topa najavljeno, dajuCi cijeloj svecanosti odredenu spektakularnost.<1 Te je godine Drustvo imalo 105 izvrsujuCih i 109 podupirajuCih clanova. Izvanrcdna glavna sjednica od 23. ozujka 1879. raspravljala je »O zalosnon1 stanju drustva«. Nairne, neki clanovi svoju duznost nemarno vrse, zbog cega je zakljucno da se za tjedan dana ponovo zakaze glavna skupstina, te da se svaki ncopravdani izostanak tretira kao napustanje Drustva. Da situacija nije bila ruzicasta, potvrduje izvanredna glavna skupstina od 30. ozujka 1879, na kojoj je zapovjednik Adolf MUller apelirao za bolju slogu medu clanovima, kako se Drustvo ne bi raspalo. Zatim je pozvao clanoYe da kod pozara revnosno sudjeluju te da odsada svaki svoj vatrogasni znak sa sobom nosi. Oni koji to ne budu cinili, bit ce kaznjeni globom ocl 10 novcica. Na upit vojne postaje iz Bos. Broda 9. sijecnja 1880, da li bi Vatrogasno drustvo iz Slav. Broda htjelo prigodom pozara u njihovom mjestu prui:iti pomoc, odgovoreno je pozitivno s tim da OpCina Bos. Brod odredi 39 HAB, fond G. p., spis br. 343 od 9. XII 1877. 40 HAB, fond G. p., spis br. 4318 od 19. XII 1877. 41 Knjiga zapisnika Brodskog vatrogasnog drustva 1876 -

1883.

31


gochsnji pausal kao pripomoc, tc da svaki put snosi troskove zaprcge i n :tgradc 11udiina. ...... . Istog datun1a obavijcstcno je Drush·o da ce u buduce svakoj sjednici kao kr. povjcrcnik gradonacclnik grada prisustvovati. Iz izvjcstaja tajnika na godisnjoj skupstini (3. I 1881) vidljivo je da Drust\-O ima dobre strojeve, ali se ipak vjezbe ne odrzavaju rcdovito, jcr mnogi clanOYi ne dolazc .. U 1800. g. Drustvo kupujc za 1210 forinti vatrogasnu strcaljku »Jergic,:. Ove jc godine bilo izvrsujuCih clanova 99, cuvara 25, a podupirajucih clanova 100, dok je 1881. izvrsujuCih clanova bilo 129. Pojave nediscipline kod pozara u zacetku su suzbijane. Tako su dva clana napustila pozar prije ncgo sto jc ugasen, zbog cega su pred »pocastni sud« pozvani i kaznjcni (28 . I 1882). U cast dolaska Josipa Jurja Strossmayera u Brod 3. svibnja 1882, organizirana je svecana bakljada. U srpnju 1882. godine ponovo spor izmedu Gradskog poglavarsh·a i Vatrogasnog drustva. Ovaj put je po srijedi uvreda: dva gradska zastupnika na javnoj sjednici nazvala su vatrogascc slugama OpCine, jer je Drustvo od strane Gradskog poglavarstva dobivalo 300 forinti godiSnje. Zapovjednist\o jc podnijelo ostavku i sazvalo izvanrednu skupstinu, koja je od strane Grad· skog poglavarstva zabranjena. Mcdutim, Drustvo se zali Kr. zemaljskoj yladi u Zagrebu pod prijetnjom potpune obustave rada. Konacno je Drust\·o dobile zadovoljstinu; svoji1n dopisom br. 5319 od 12. X 1882. g. Gradsko puglavarstvo se izvinilo. Dobrovoljno vatrogasno drustvo u Slav. Brodu skuplja dobrovoljnc priloge u hrani i novcu za uncsrecenc od pozara u Hrv. Dubici, gdje je 9. srpnja 1882. od pozara unistcno 96 kuca i 196 gospodarskih zgrada ,a oko 600 ljudi je ostalo bcz icega!2 U 1882, 13. XI, izabrana je kon1isija koja jc prcglcdala koliko i gdic ima bunara tc kolike kolicinc "ode sadrze - takoder jc zadatak komisi :\! bio da prcglcda in1ali svaki kuccvlasnik propisane »lagvc s vodom, dotitnc Incrclcvine i rucne kabljice« . Istog datun1a je zakljuceno da se zamoli Gradsko poglavarstvo »da pospjesi gasni red«. Povodom smrti Katarinc Sajatovic, udovc gcnerala i tetke drustvenog clana dr Ignjata Brlica, ovaj je poklonio Drustvu 50 forinti, s tim da taj novae pripadnc Zakladi za potporu vatrogasaca postradalih od pozara. U 1882. je vee zakljuceno da se u oYaj Fond odvoji 50°·o od prihoda s Yatrogasnih zabava. U istoj godini izdajc Drustvo s\oj kalendar, s popisom ccta, rasporl" · don1 vjczbi po danin1a, kao i popis invcntara. Tc godinc Drust\·o broji 134 izvrsujuca tlana, od toga 10 casnika i 124 \'atrogasca, a imalo je i 7 strcaljki. Iz svcga sc nan1ccc zakljucak da su prvih 10 godina postojanja Dobrovo1jnog vatrogasnog drustYa u Sla\'. Brodu bile \Tlo tcske, i samo zahvalju· juCi upornosti clanova, upravc i s\·iju kojima jc lezalo na srcu ovo Drustvo, uspjdo sc savladati svc poteskoce i egzistirati. Vatrogasno drustvo jc in1alo slc.~bu opremu, a nabavljanje istc bilo jc mukotrpno i dugocasno - S\ c na relaciji odnosa s Gradski1n poglavarstvon1, kojc nije in1alo pra\ og razun1ijcvanja za rad o" og Drust va. Pojedini ustupd 42 HAB, fond G. p. spisi b. b. od

32

~.

srpnja 1882.


od stranc ovog foruma cinjeni su nakon moljakanja, dugc prepiske, pritiska javnog mnijcnja iii zaista neposrednih potreba. U ton1 smislu i materijalna pomoc je bila minimalna, tako da je Drustvo trazilo izvore prihoda i na drugin1 stranama: dajuCi priredbe, sYecane pleso\路c i zabave, koje su cesto bile i politicki obojene. U Drustvu nikad nijc bilo nacionalne netrpeljivosti ,tako da se vee od prvih dana osim Hrvata, i u upravi i clanstvu, nalaze i Srbi kao i pripadnici narodnosti. Za 10 godina svog postojanja, brodski vatrogasci su gasili 29 pozara. Dobrom organizacijom, uzornom disciplinom, humanim odnosom prerna ljudima, bez obzira na njihovo uvjerenje, nacionalnu i vjersku pripadnost, stckli su postovanje i ljubav svojih sugradana, sto je bilo odlucujuca moralna komponcnta da bi se istrajalo do kraja. Za uspjesno funkcioniranje Drustva u pnim godinama njegova postojanja najvise zasluga je imao Vasilj Bratelj, osnivac i dugogodiSnji tajnik.

33


DJELATNOST SE NASTAVLJ AJ ALI I POTESKOCE (1883-1904) KoristeCi dosadasnju praksu, kronoloski cemo nizati dogadajc iz ovog razdoblja, osvrcuci sc na najvaznije i po mnogo ccmu i najintercsantnije. Pocet cerno s 23. veljacc 1883. g., kada su na odborskoj sjednici jasno precizirane duinosti Drustva kod pogrcba njcgovih clanova. Podpomazuci cJanovi prate se do »kriza« bez glazbc, iZ\rsujuCi clanovi do groba ,dok clanovc zenskog spola Drus tvo ne pra ti. Drustvo prcuzima dotadasnju Gradsku glazbu 28. II 1883, a 1 . ozujka je zavrsena gradnja drvenog tornja za vjczbu i strazarc. Odbijeno je sudjclovanjc na bakljadi u cast izbora zastupnika dr Pilara 21. IV 1883, a obrazlozeno to politickom demonstracijom, koja bi mogla izazyati razdor u Drustvu, koje ima plcn1cnite ciljcve. Na odborskoj sjednici od 17. svibnja 1884. g. donijcto je nekoliko odluka: da Drustvo pristupi Hrvatsko-slavonskoj vatrogasnoj zajednici u Zagrebu, s ulogom od 20 forinti, da se posalje brzojavna tcstitka Dobrovoljnom vatrogasnom drustvu u Varazdinu prigodom proslave 20-godisnjicc, te da s~ popravc »Metzova« i »Knaustova« strcaljka, a da se na strcaljku »Jergic« stavi svjctiljka. Na sjednici Upravnog odbora, 6. IX 1884, usvojcn jc prijcdlog dr Franje Gudruma da sc osnuje Zaklada za potporu u sluzbi nastradalih vatrogasaca. Iz nje bi se namirivali lijecnicki i ljekarski troskovi kao i pruzala novcana potpora bolesnin1 vatrogascima i njihovim obitelJima. To bi sc realiziralo sakupljanjcm dobrovoljnih priloga.41 U toku 1884. g. bile je nekoliko burnih dogadaja u vezi s konstituiranjcm Odbora. Kada je predsjednik Drustva Josip Filipovic podnio ostavku, saz,·ana jc 12. vclj~cc gla,·na skupstina, na kojoj jc u\·aicna njegova ostavk3 i konstituiran no\ i Odbor. Za no,·og predsjednika izabran je Ivan Baumeister, za zapo,jcdnika Antun Mirkovic, za podzapovjednika Vujo Fridrich, za blagajnika Antun Petrovic, dok je tajnik ostao isti. Kada jc radi odlaska iz Breda novoizabrani predsjcdnik dao osta\ku, sazvana jc 15. studcnog ponovno glavna sh.upstina, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo: zapovjcdnik Vujo Fridrich, zmnjenik zapovjedn1ka Petvajdic, tajnik Eugen Srepel i blagajnik Stcvo Maulbeck. Mcdutim, Gradsko poglavarstvo ovaj izbor nije 43 Vatrogasna knjiga, zapisnici sa sjednica Odbora i glavnih skupstina za period 1784 - 1920.

34


potvrdilo, zbog cega je 27. prosinca sazyana nova skupstina, kojoj je prisustvovao i oblasni povjerenik Purgaric. Ponovo jc za predsjednika izabran Josip Filipovic. Iz s\·cga ovoga je vidljivo da Gradsko poglavarstvo nastoji sprijeciti da u Odbor Vatrogasnog drust\·a udu njcmu nepocudna lica. Ove godinc Drustvo sc reorganizira, tako da u njemu postoji penjacki, strcarski, vodarski i cuvarski odjcl. Na odborskoj sjednici od 9. sijccnja 1885. zakljuceno je da trubaCi trebaju staviti table na kucu, kako bi ih se prigodom pozara moglo lakse pronaCi i obavijestiti. Na sjcdnici 19. II usvojen je zakljucak da izvrsujuci clanovi placaju nabavku kabanica na otplatu, dok je 22. VIII zakljuceno da sc penjaci osiguraju u slucaju nesrece na 1.000 forinti, a jednom forintom na dan u slucaju bolesti. Od 1. studcnog 1884. do 31. prosinca 1885. g. vatrogasci su sudjelovali na gasenju 10 pozara. Dva puta su intcrvenirali i u Bosanskom Brodu, od cega je narocito bio opasan pozar 28. rujna 1885, jer je zaprijetio da bi mogao uzeti katastrofalne razmjere. Delegati Drustva sudjeluju 8. rujna 1885. na proslavi 70-godisnjic:.! zivota Josipa Jurja Strossmayera. U istoj godini uvada se oslovljavanje sa »brat«, umjesto dotadasnjeg »Sudrug«. Treba napomenuti da jc u toku 1885. odrzano 6 odborskih sjednica, 3 vatrogasne priredbe s plcsom i t01nbolom, te da je gradska uprava dala Drust\'u subvcnciju od 300 forinti. Na sjednici Odbora 6. veljace 1886. Ivan Pilar podnosi prijcdlog da Vatrogasno drustvo ne prisustvuje nikakviin crkenim svecanostima ni procesijama, osim na dan sv. Florijana. On jc svoj prijedlog obrazlozio s tim da Vatrogasno drustvo ne postoji da pravi parade vee da stiti !jude i njihovu imovinu od pozara. U godisnjcm izvjestaju s glavne skupstinc, odrzane 27. prosinca 1886, navodi se da su vatrogasci u toku godine samo jcdanput sudjelovali u gasenju pozara, i to u vinogradu vlasnice Muravic. Osim ovoga bilo je jos nekoliko pozara koji su pogaseni »bez uzbune«.44 U toku godine Drustvo je prisustvovalo i svecanostima na Florijanovo i Bogojavljenje. Krajen1 godine u blagajni Drustva bilo jc 1.456 forinti i 97 novcica. Na odborskoj sjcdnici 9. II 1887. odobrena je pomoc Gradskoj glazbi u iznosu 100 forinti pod odredenim uvjetima. Cctiri clana glazbe vrsila bi sluzbu drustvenih trubaca (hornisti), koji bi sazivali clanove na sabiranj~, vjezbe i \·atru, a morali bi i sve signalc pozna\'ati. Ukoliko ovi clanovi ne bi svojc duznosti uredno izvrsavali, Drustvo bi potporu uskratilo. Prihvaccn je poziv iz Nove GradiSke da prcdstavnici Brodskog vatrogasnog drustva sudjeluju u posveti drustvene zastave u Novoj GradiSki, sto je i ostvareno 19. srpnja, kada su u No\u Gradisku otisla 22 clana Drust\'a na cclu s predsjcdnikom. Od 4 pozara u 1887, najveCi je bio onaj od 14. srpnja u Tkalackoj skoli, na cijcm gasenju su ucestvovali svi clanovi Drustva. Vatra sc pojavila nocu, a oskudica u vodi je bila velika ,tako da se pozar, i pored svih napora va44

·Spomcnica«, n. dj. str. 24.

35


trogasaca, nije mogao ugasiti i zgrada je izgorjela do temclja. Voda pcnjaca Emanuel Vilcck bio je centralna figura ovog dogadaja, koji jc iz goruce zgrade spasio jcdnu djevojku, a kasnije se i sam morao lijeciti u Bccu, tj. »traziti pomoc svojoj sakatoj ruci«. Na godiSnjoj skupstini se pohvaljuju podupirajuCi clanovi koji ncsebicno pomazu vatrogascima u radu. Ponovo je pomenut slucaj Vilcck i odobrena mu pripomoc od 15 forinti. I penjacu Ivanu Ivancevicu odobrena je pomoc od 10 forinti, jer je i on prilikom vatre u Tkalackoj skoli teze ozliiedcn, tako da jc viSe dana Iezao bolcstan, bez sredstava za zivot. u godisnjem izvjestaju za 1887. spominjc se pohvala izvrsujuccm clan u Frankeu za pozrtvovan rad i ncsebicno zalagan j e. Drustvcna zabava, koja je odrzana 1. veljace 1888, bila je primjer dobre organizacijc i raspodjele poslova; sve se znalo: tko ce biti glavni aranzer, tko ce se brinuti za tombolu, tc tko ce dekorirati dvoranu itd. Na odborskoj sjednici od 3. ozujka 1888. zakljuceno je da clanovi Vatrogasnog drustva treba da idu u sprovod i podupirajucim clano\'ima, bez obzira na spol, do »kriza«, a izvrsujuCim do groblja. Hrabro i odvazno drzanje vatrogasaca pohvalio je zapovjednik na sjednici 4. kolovoza, a pohvaljeni su zbog revnosnog i marljivog polazenja vjezbi Franjo Trkolja i tajnik ~vehla (27. XII). Koncem 1888. g., upravu su sacinjavali: nadzapovjednik August Radinic, zapovjednik Vujo Friedrich, blagajnik Slavoljub Maulbeck, tajnik Josip ~vehla, lijecnik Franjo Gundrum; zapovjednici strcaljki: ~repel Eugen, Ivan Pilar, Josip Wrumens, dobavljac vode Vaso Sreckovic i barjaktar Stjepan Jancikovic.45 U rujnu 1889. clanovi Drustva prisustvuju bakljadi, prilikom Strossmayerovog dolaska u Brod. Na glavnoj godiSnjoj skupstini, 30. XII, DVD46 Brod pozdravljcn je blagajnicki izvjcstaj, jer je bio pozitivan izvan ocekivanja. Na skupstini je zakljuceno da Drustvo u buduce nece prisustvovati tjelovskoj procesiji »radi vojnistva«. I konacno aplauz za Gradsko poglavarstvo, koje je doznacilo Drustvu 300 forinti. Ove je godine postignut i sporazum izmedu DVD i »Davora« da dijeh.! troskove oko uzdrzavanja glazbc. Od 1889. pa nadaljc na svim vatrogasnitn zabavama nastupa i pjevacko drustvo »Davor«.47 U toku 1890. DVD je slalo svojc delegate na proslavu posvete zastave u Osijek i Petrinju. Iste godine uvode se signali za pozare i vje:lbe: po danu sa zastavama, a po noci cn·cnim svjetiljkama na tornju. Brod je tada bio podijeljcn na vatrogasna podrucja, pa je broj zastava iii S\'jetiljki oznacavao podrucj~ pozara.48 Zemaljska vlada javlja svojim dopisom od 30. travnja DVD da ce se u Zagrebu odrzati tccaj za vatrogascc; s tim u vezi zamoljeno je Gradsko zastupstvo »da blagoizvoli podijeliti primjernu potporu« clanovima DVD koji 45 46· 47 48.

36

Vatrogasna knjiga, zapisnici 1784 - 1920. Dobrovoljno \·atrogasno drust\'O Brod. »Spomcnica«, str. 26. Isto.


sc budu za tecaj prijavili. Mcdutim, Gradska skupstina je u dva navrala odbila ovu rnolbu, o cernu sc na odborskoj sjednici 25. srpnja raspravljalo. Na istoj sjcdnici je zakljuceno da se proda »Knaustova« strcaljka za 300 forinti DVD u Novoj Kapcli. Zarnoljcno je Gradsko poglavarstvo da sluzbenirn putern naredi imaocima kola i buradi da u slucaju vatre moraju na mjesto pozara doci, a to 6.! Drustvo posebnim nagradama stimulirati (5. VI 1891). Na istoj sjcdnici raspravljalo se o doceku Josipa Jurja Strossmaycra, koji ponovno posjecuje Brod. Osnutkom DVD u Brodu, osnivala su se dobrovoljna vatrogasna drustva i na podrucju brodskog kotara, tako je 4. V 1891. osnovano DVD u Oriovcu. a prisustvovali su i delegati iz Slav. Broda. Jos dva dogadaja u ovoj godini su vrijedna paznje. Na osnivanju Sveslavenskog vatrogasnog saveza u Pragu prisustvovali su i izaslanici DVD Brod. Delegati Drustva prisustvovali su na proslavi 20-godiSnjice postojanja DVD u Zagrebu, o cemu je donesen zakljucak na sjednici 22. VIII 1891. godine. Kada je 1892. g. umro dr. Vatroslav (Ignjat) Brlic, clan utemeljitelj DVD Brod i suprug kume drustvene zastave, na njegov grob je polozen vijenac s natpisom: »Brodsko vatrogasno drustvo svome utemeljiteljnom clanu i odlicnom prijatelju« (9. IV). Iste godine, 13. svibnja, je odluceno da se zbog nemarnog polazenja vjczbi 7 clanova iskljuce iz Drustva, a 7 ih je opomenuto. Sest clanova Odbora bilo je na doceku pakrackog episkopa Mirona Nikolica, koji je prigodom svog boravka u Brodu prilozio Drustvu 50 forinti i upisao se za clana utemeljitelja, sto je iz zapisnika odborske sjednice oct 13. kolovoza 1892. g. vidljivo. Na ovoj sjednici je zakljuceno i da 20 clanova prisustvuje posveti zastave DVD Dakovo kao i da se drustveni novae ulozi u Stednu pripomocnu zadrugu, a da »Zaklade« u Brodskoj stedionici ostanu. Za drustvenog lijecnika izabran je 13. I 1893. g. dr Adolf MUller. Drustvo sudjeluje na svecanosti posvete zastave u Vinkovcima, o cernn je donescn zakljucak 16. V 1893. g. lste godine, 20. lipnja, zakljuceno je da sudjeluje 5 clanova na proslavi 25-godisnjice DVD Sisak, a brzojavno je pozdravljena 20-godisnjica DVD Bjelovar. Umjesto vijenca na odar svojega clana uterneljitelja, gradskog nacelnika Aleksandra Radosavljevica, Odbor je odlucio, 22. rujna 1893, da prilozi 15 forinti u Fond za osnivanje Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nakon odlaska dr Adolfa Mlillera iz Broda, za drustvenog lijecnika je izabran dr Brlic Dobroslav, zamjenik gradskog fizika u Brodu. U 1894. godini Gradsko poglavarstvo nije htjelo potvrditi izabranu upravu Drustva, koje prijeti da ce obustaviti osnovnu djelatnost ukoliko Gradsko poglavarstvo ostane pri svome stavu.49 Te godine broji Drustvo 78 izvrsujuCih i 100 podupirajuCih clanova. Na glavnoj skupstini 19. sijecnja 1895. zakljuceno je da se pjevackon1 drustvu »Davor« dodijeli potpora u iznosu od 200 forinti. Drustvo je preko s\·ojih dclegata prisustvovalo i proslavi posvete »Davorove« zastave. Na kraju 1895. DVD broji 78 izvrsujuCih i 102 podupirajuca clana. 49 Isto.

37


U 1896. nema nekih posebnih dogadaja. Drustvo \TSi osnovnu djclatnosl. Pomenut se moze proslava posvete zastavc DVD u Velikoj Gorici, kojoj su prisustvovala i 3 clana DVD Slav. Brod. U 1897. godini uvedena su odlikovanja za istrajan rad i zasluge, i to pismcna pohvala nakon 10 godina, broncana nakon 15 i srebrna nakon 25 godina rada. Ovc kolajne su narucivane vee u 1898. g. i vjerovatno dijeljcne. Na glavnoj skupstini odrzanoj 20. I 1898. odluccno je da se nabave nova radna odijela za izvrsujuee clanovc ,a na odborskoj sjednici 24. III zakljuceno je da se proslavi 25-godisnjica osnivanja DVD i fiksiran je 20. i 21. kolovoz kao datum proslave. Iz zapisnika kasnijih odborskih sjednica ne vidi sc da li je ta proslava odrzana. U istoj godini DVD nabavlja kacigc za izvrsujuee clanove i za goto\ novae strcaljku >>Smekal« u iznosu 1.550 forinti. U 1899. imamo pojavu san1ovoljnog napustanja Drustva. To su ucinili 28. VI Iv. Svehla i Rudolf Vilcck, koji su sc ispisali iz Drustva. Natjccaj za gradnju Vatrogasnog don1a raspisan jc1899. g. a licitaciona rasprava odrzana je 18. VII 1899, na kojoj su usvojene najpovoljnije ponude Antuna Stantzela i Dinka Colussija Njihova jamcevina je urucena drustvcnom tajniku, dok je ostalim natjccateljima jamccvina povraeena, sto su svojim potpisom potvrdili.S<l Na odborskoj sjednici od 12. kolovoza izabran je i tekst, koji cc sc kao »spomenica« staviti u kamen - temeljac noYc zgrade. lspred teksta nalazi sc moto: »Vatru pogasi, brata spasi, Brat je mio, koje vjerc bio.« Za gradnju Doma Drustvo jc podiglo zajam od Zemaljske hipotekarne bankc u Zagrebu u iznosu 2.000 forinti, od Brodske stedionice 4.000 forin! i, a od Slavonskog drustva za izradu lijcsa (drvcta) Drustvo je dobilo 200 kruna. Na1njestaj za Dom i 60 kruna poklanja novoosnovana Hrvatska citaonica, a on se gradi uz cijenu od 14.000 forinti. Kolaudacija zgrade izvrsena je 6. srpnja, a 9. srpnja 1900. Drust\·o je usclilo u svo j Dom. Odbor Drustva iznajmljuje jcdnu sobu u Domu »Davoru«, a drugu Srpskom pjevackom drustvu. Posebnu zahvalnost izrazava Odbor zapovjedniku Augustu Radinieu, kao samoprijegornom radniku na polju vatrogastva i dugogodisnjem zapcr Yjcdniku. Drustvo odaje javnu zahvalu i priznanje i starom Odboru, sa za· povjednikom Radinieem i tajnikom Vujom Fridrichom na celu, za rad oko i£gradnjc Vatrogasnog doma. Dom jc bio potpuno dovrscn 1902. godine. Vee sama cinjenica da je DVD bilo u stanju izgraditi vlastiti Dom, pokazuje da se radi o dobra organiziranom drustvu s velikim brojem aktivnih clanova, od kojih su veeina bili napredni i progresivni. Ne treba zaboraviti da je Vatrogasni dom u onu vrijc1nc bio na glasu kao jcdan od najljcpsih u Hrvatskoj. Godine 1901, 19. sijecnja, brisani su ncki clanovi Drustva, zbog toga stc1 nisu udovoljavali svojim duznostima. Na glavnoj skupstini DVD od 20. I usvojcn je prijedlog da kazaliSnim i drugim predstavmna, gdje postoji opasnost od pozara, prisust\·uju po dva va trogasca. 50 Vatrogasna knjiga, zapisnici 1784 -

38

1920.


Vatrogasci DVD iz Slav. Broda gasili su 10. IV pozar u Bas. Brodu, te jc od susjcdnc gradske opCine na in1c odstctc zatrazeno 50 kruna. Na glavnoj goclisnjoj skupstini odrzanoj 26. sijecnja 1902. zakljuccno je da se 禄odstupajuCi<< nadvojvoda (nadzapovjcdnik) August Radinic izaberc

Vatrogasni donz -

graden 1899-1902, kada je potpzmo dovrsen

za pocasnog prcclsjednika a na njcgovo n1jcsto je izabran Vujo Fridrich, za podzapo\jednika Antun Radice\路ic, za tajnika Antun Kosic (zamjenik Stjcpan Rothel), a za blagajnika Adolf Kisic. 3. tra,路nja 1902. D\ D je zakljucilo da se gradi zeljczni pcnjacki toranj tc u vezi s titn pocclo prcgovore s nckin1 tvrtkmna. Gradnja je zavrscna 1904. godinc uz cijenu 3.300 kruna i 35 filira, a zcmljistc jc za gradnju tor路 nja poklonila Gradska opcina. 39


Oko gradnje tornja kruzile su razne price. U jednoj od njih govori se da su zene vatrogasaca zahtijevale od Gradskog poglavarstva da ukloni nocni lokal, koji se nalazio u blizini tornja, iii da se toranj gradi na drugom Injestu, jer inace nece dozvoliti pohadanje vjezbi svojim muzevima. Protest je bio uvazen, a nocni lokal premjesten u Pivarsku ulicu. Poslije toga su vatrogasce, mozda ne bez razloga, nazivali papucarima. 51 Na odborskoj sjednici 1. srpnja 1902. citaju se Pravila Zajednice hrvatskih vatrogasnih drustava. Na istoj sjednici Drustvo je obavijesteno da je Osiguravajuce drustvo »Croatia« poklonilo DVD 50 kruna te da ce Gradsko poglavarstvo nabaviti par konja za vatrogasne svrhe. Drustvo je obavijesteno i o jednom poklonu. Manda Bobinac poklanja Drustvu 30 kruna na ime zahvale zbog uspjesnog gasenja pozara na njezinoj kuCi. I na kraju, Drustvo salje svoje delegate na proslavu 30-godisnjice DVD u Karlovcu. Od dogadaja iz 1903, spomenut cemo neke. Predlozeno je Gradsko111 poglavarstvu da prilikom pobiranja pristojbi naplati u korist DVD dvje krune, ukoliko se radi o vatrogasnom dezurstvu na nekoj priredbi (25. 1). Brodska stedionica obavijestila je 6. ozujka Drustvo da mu poklanja 100 kruna kao godisnji poklon. Na sjednici od 13. srpnja usvojen je prijedlog da se izvrsujuci clanovi osiguraju protiv nezgode pri gasenju pozara do svote 1.000 kruna. U 1903. izgorio je do temelja veliki mlin »Stara vatrenka« u Zrinjskoj ulici. Pozar je izbio i na zgradi Samostana. Zbog nekorektnog ponasan ja dva vatrogasca su iskljucena iz Drustva, dok je voda penjaca Ivan Pavcic poh\·aljen za dugogodisnji nesebicni rad. Godine 1904. DVD preuzima penjacki toranj, koji je montiran na Ribljem trgu. 0 izboru mjesta vodene su dugotrajne diskusije. U ovom poglavlju prikazan je rad DVD u Brodu u doba Khuenovog rezima (1883 - 1903), koji koristi do krajnjih granica sve za Hrvatsku nepovoljne elemente Hrvatsko - ugarske nagodbe kako bi ucvrstio potpuno privrednu ovisnost Hrvatske o madarskim vladajuCim klasama. Zapravo vee sam Khuenov dolazak bio je kaznena ekspedicija koja je imala obuzdati Nezavisnu narodnu stranku i Stranku prava kao protagoniste protumadarske politike u Hrvatskoj i dovesti ulogu saborske opozicije u suglasnost s interesima madarske drzavne ideje. Na temelju svog odredenog i jasnog programa madarizacije, on je, izmedu ostalog, nastojao da pretvori slavonsku regionalnu svijest u posebnu nacionalnu svijest,~ 2 da raspiri nacionalnu mrznju izmedu hrvatske i srpsk~ burzoazije. Khuenovo cinovniStvo i sama burzoazija pokusavaju taj sukob unijet1 i medu sire slo j eve naroda. Zbog neznatnih mogucnosti ekonomskog razvoja, koje JOJ daje Khuen, a i pod dojmom djelatnosti hrvatskih sovinista, srpska burzoazija podupire Khuenov rezim i dualizam u njihovu nastojanju da uniste snag~ koje teze ujedinjenju Hrvatske i Dalmacije, iako bi se ovim ujedinjcnjem 51 »Spomcnica«, str. 28. i 29. 52 Enciklopedija Jugoslavijc, Zagreb, 1962, knjiga 5, str. 244.

40


sh·orilo jedinstveno trziste, a time podigla ekonomska snaga ne samo hr\'atske nego i srpske burzoazije. Treba istaci da je srpsko selo za vrijeme Khuenovog rezima jednako bijedno i zapusteno kao i hrvatsko, a nemiri protiv Khuenovih organa cesti su upravo u srpskim selima.53 iznajmljuje se i jedna prostorija Srpskom pjevackom drustvu. Godinama isDVD u Brodu nije pomagalo tudinsku Khuenovu politiku. U njegovim redovima su pored Hrvata i Srbi, a brodski vatrogasci pored Strossmayera docekuju i srpskog episkopa Mirona Nikolica. U Vatrogasnom domu pored prostorije iznajmljene Hrvatskom pjevackom drustvu »Davor<<, iznajmljuje se i jedna prostorija Srpskom pjevackom drustvu. Godinama staknute funkcije u Drustvu vrse Mladen Mihajlovic i Milan Musicki, koji je bio i potpredsjednik »Davora«. Dakle, sukob hrvatske i srpske burzoazije nije zahvatio sire slojeve naroda. Prema nepotpunim podacima, od 1882. do 1904. godine, DVD je gasilo 42 pozara, od toga 17 vecih i 25 manjih. Nekoliko puta je ucestvovalo i na gasenju pozara u Bosanskom Brodu. Zbog dobre uvjezbanosti clanova i za ono vrijeme modernih sprava, rezultati u gasenju pozara nisu izostali. Svake godine priredivane su zabave i plesovi, sto je donosilo dvostruku korist: materijalnu i moralnu. Drustvo se populariziralo medu gradanima, a vatrogasne su zabave ocuvale tradiciju do danas. Jos jedan vid djelatnosti je takoder sacuvao tradiciju: ucestvovanje na proslavama posvete zastava i godiSnjicama pojedinih drustava, sto je pridonijelo i pridonosi zblizavanju vatrogasaca, izmjeni iskustava i manifestaciji njihove plemenite ideje. U svrhu neke vrste rekapitulacije, dat cemo pregled najzasluznijih ljudi i broja clanstva navedenog razdoblja: Josip pl. Filipovic, nadzapovjednik (1884-1885) Eugen Srepel, nadzapovjednik (1886-1887) Dr Fran Gundrum, nadzapovjednik (1888) August Radinic, nadzapovjednik (1889-1901) Vujo Fridrich, nadzapovjednik (1902-1904). Broj izvrsujucih i podupirajucih clanova kretao se po godinama: 1885. 1886. 1887. 1888. 1891. 1894. 1898.

izvrsujucih clanova 97' a podupirajucih 93 izvrsujuCih clanova 58, a podupirajuCih 89 izvrsujuCih clanova 61, a podupirajucih 95 izvrsujuCih clanova 69, a podupirajucih 101 izvrsujuCih clanova 75, a podupirajuCih 98 izvrsujuCih clanova 81, a podupirajucih 105 izvrsujucih clanova 84, a podupirajuCih 109.

Prvi sacuvani popis izvrsujucih clanova potjece iz 1885. godine. Ukupno je bilo 66 izvrsujuCih clanova i 38 cuvara. 53 Dr Mirjana Gorss: »19. stoljece, Povijcst za III r. gimnazije, Zagreb, 1967.« str. 306.

41


Evo kako glasi pop is u cijclosti: UPRAVA VATROGASNF cETE Nadzapovjcdnik: Srepcl Eugcn Zapovjednik: Fridrich Vujo DrustYeni lijccnik: Dr Fran Gundrun1 Blagajnik: Maulbeck Slavo Tajnik: Pctvajdic Lovro

Voda penjaca: Vilcek Emanuel Vode strcnra: Baumacstcr Ivan Pilar l\'an Wrurncnz Josip S\·chla Jo~ip

Vodonosni voda: Srcckovic \!aso Upravitclj sprcmista: DamjanceviC Ante. IZVRSUJUCI CLANOVI

Nadzapovjcdnik: Srepcl Eugen Zapo' jcJnik: Fridrich Vujo Lijccnik: Dr Fran Gundrun1 Barjaktar: Jancikovic Stjcpan S tab~ki trubljar: Stankovic Pcro.

PENJACK/ ODJEL Vilcck Emanuel, voda Hubicki Josip, podvodnik Stanno Franz, rekvizitni upravljac Morton Karl Sin1ic Mato Gliickselig ~1ogut Ignjat, trubac Hrzcnjak ToJno Heinz Jcsip. I cETA STRCARA

Baumeister Ivan Brcic Andrija, upravljac Galovic Fabijan, pok. Rudolf Georg, trubac AdamoYic Toso JankoYic Sljepan

42

K\•orda Franjo Kocian Mato Loncarevic Ante Konstrovic Drae:utin ..... Krusac Kirchofcr Duro Cop Alojz Prekrajski Pero Mliccvic mladi.

II cETA STRCARA

Pilar Ivan, voda Sudic Antun, upravljac Latkovic Ton1o Cadcy Franz, trubac Muravic Ante Ninkovic Georcr Nunkovic Fabijan Scheibel Franjo ~


Dejanovic Valentin Tiefcnbach J osip Kisic Mijo. III CETA STRCARA

\Vrumenz Josip, voda Franke Franjo, upravljac Wagendorfer Josip Steiner Michael Lerch Silnon Dotterman Josef. UPRAVA CIJEVINA

TRGACI

Eppcl Anton Kramer J ochann l\1licevic Anton K,路arda Duro, pok. Spcchel Josip Fulta Vcnzel Cadcy Eugcn Durasin Mato, pok. Hofflnan Ferdo Winzian Pcro. CUVARI

Popovic Mihalj Svehla Josip, voda Bencevic Koloman Mariccvic Simo Merkadic Isak Stanojcic Pero Radosavljevic Karlo Bauer Ernest. Singer Adolf Filipovic Alcksa HIDROFOR Bclovitic Alcksander Kocic Anton, upravJjac Cany Johann Fabijan Josip RUCNE STRCALJKE Hrzcnjak Franjc Lcovic Stefan Till Georg Mihaj lovic Mladen Raisz Mihalj VODONOSNI ODJEL Tasovac Mijo Srcckovic Vaso, voda Mcrkadic Solomun Leitlinger Anton Popovic I. N. Korparic Karlo Bcnavic Tonca Markotic Stipan Stegmann Anselm \Vciss l\1akso. Pachany Kosta Henzel Antun POVJERENICI PRETPREGA Engel Fcrdo Brlic dr Ignjat LatkoYic Ante Furst J. I. Baumaister Mato Filipovic Josip Losch Karlo. Bauer Antun J~hn Franc BUBNJAR Latkovic Mato Orsic Stjcpan. Schunck Rudolf U popiSU je naYCdeno jos 97 podupirajuCih clanova.

43


KRIZE, PROSLAVE I ZASTOJI U RADU ( 1905 -1918) Odborska sjednica od 9. ozujka 1905. bila je bogata po svom sadrzaju. Sjednici je prisustvovao i tajnik Zajednice iz Zagreba Mirko Kolaric, koji je zamoljen da u ljetnoj sezoni uvjezba Drustvo, odnosno upozna clanove Drustva s najnovijim dostignucima u vatrogastvu. Izabran je i odbor za promjenu nacrta Pravila, koja nisu vise odgovarala duhu vremena. Zakljuceno je da se uputi predstavka Gradskom zastupstvu da se nocno zabaviSte s Ribljeg trga premjesti na drugo mjesto. Jednoglasno je usvojen i prijedlog da se nabave nove ljestve »rastegace« u duljini od 14 metara, trodjelne. Na komemorativnoj sjednici povodom smrti hrvatskog velikana J. J. Strossmayera, koji je svojevremeno posvetio drustvenu zastavu, zakljuceno je da se posalje delegacija od 8 clanova, koji ce prisustvovati pokopu. U 1905. izbija i kriza u Drustvu, tako da je 21. svibnja odrzana izvanredna skupstina. Iz zapisnika s ove skupstine ne vidi se pravi uzrok krizc. U ime nadvojvode (nadzapovjednika) Antuna Radicevica, zapovjednik Ant'.! Kosic izjavljuje da nadzapovjednik nece viSe da sudjeluje u radu Drustva, a nece nista da zna niti o drustvenim stvarima. Nakon ovoga skupstina ponovo bira za nadzapovjednika Augusta Radinica, senatora, koga je deputacija od 4 clana obavijestila 0 izboru, poslije cega je on prihvatio cast. Kada je izvrsena primopredaja, ustanovljeno je, da u spremistu mnogih stvari nije bilo, a neke su bile u neispravnom stanju, sto je vidljivo iz zapisnika o preuzirnanju zgradc od 3. lipnja. Jedno je sigurno, doslo je do razilazenja izmedu nadzapovjednika Antuna Radiccvica i nekih clanova. To razilazenje iSlo je i do nepovjerenja. Danas je tesko kazati u cemu jc sustina spora. Gledati retrospektivno na dogadaje prije 70 godina nije tako tesko, ali jc mnogo teze donositi zakljucke na temelju vrlo oskudnih podataka, koji proizlaze iz jcdnog zapisnika. Medutim, bez obzira na krize, od kojih nitko nije imun, vee se na sjed· nici 25. svibnja raspravlja o tekucim problemima: nabavci cijevi, ljestava, tkanina i ostalih potreba, a ponovo je pokrenuto i premjestanje nocnog zabaviSta u blizini tornja, dok se na sjednici 30. rujna razmiSlja o narudzbt . sprave za spasavanJe. Eto takav je zivot: »Svc tece, svc se mijenja - Panta rhei«. Drustvo je od strane Hrvatskog sokola dobilo poziv 31. VII 1906. da njego\ i clanovi prisustvuju doccku sokolasa Srba i Bugara. Medutim, Od44


bor je donio zakljucak da Drustvo zali sto ne maze doceku prisustvovati, jer se ono sastoji skoro iskljucivo od obrtnika, kojima je nocni mir neophodno potreban poslije napornog dnevnog rada. Dalje se kaze kako s obzirom na svrhu Drustva, svaki vatrogasac gubi mnogo dana, a da mu nije niti program doceka saopcen. Mora se priznati da svi ovi razlozi ne zvuce adviSe uvjerljivo. lstog dana dobijen je poziv od Vatrogasne zajednice iz Zagreba za ucestvovanje na skupstini 8. i 9. rujna 1906. godine. U istoj godini Drustvo je dobilo 4.000 kruna poslije smrti svog clana Hardya od njegove rodbine, na cemu se 8. XI zahvalilo. Godine 1907. »Davor« pokrece akciju za osnivanje gradskog orkestra i obraca se Dobrovoljnom \'atrogasnom drustvu za pomoc. Ono obecajc dati 500 kruna u cetiri jednake rate, uvjetujuCi to slijedeCim: da glazba besplatno sudjcluje kod svecanosti proslavc sv. Florijana, u povorci i na veselici, kod sprovoda izvrsujuCih i podupirajuCih clanova, na proslavi nadzapovjednikovog in1endana i prigodom vatrogasnog plesa. Odbor ponovo zakljucuje da se naruce »rastegace«, cija bi cijena iznosila 1.380 kruna. Firma Kolsch trazi predujam od 500 kruna, pa je 4. Vll zakljuceno da se predujam posalje, a narudzba pozuri. Istog datuma zakljuceno je da se za siromasne clanove osigurnina placa iz drustvene blagajne, dok ce ju ostali sami placati. U 1907. zabiljezeno je jos nekoliko podataka. S firmom H. A. Schulte iz Dortmunda izbio je manji spor u vezi ispravnostj zeljeznog tornja; clanovi u velikom broju prisustvuju posveti zastave u Novoj Kapeli, a odrzan je i prvi vatrogasni casnicki tecaj pod vodstvom Mirka Kolarica, tajnika Vatrogasne zajednice. Povodom smrti nadzapovjednika Vatrogasne zajednice u Zagrebu Dure Dezelica, DVD prilaze u Zakladu Dure Dezelica 2.000 kruna, a u znak korote nije odrzan ni uobicajeni vatrogasni pies 2. veljace. DVD-u u Oprisavcima, osnovanom 1906, poklonjene su stare kacige (12. III), a obavljeno licenje tornja i cijele zgrade, te napisan natpis »Vatrogasni dom« (23. IV). U znak vjecne zahvalnosti zbog ostavstine poklonjene DVD odluceno je 13. VII, da se nacini slika Ivana Hardyja i pohrani u dvorani. Od dogadaja u 1908. treba napomenuti da je izgraden rezervoar za vodu, te kao posebno priznanje DVD, da je 11. listopada 1908. Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica odrzala u Brodu svoju godisnju skupstinu. DVD je od.lucio 14. I 1909. da se August Radinic i Vujo Fridrich slikaju u kacigama te da im se slike postave u vatrogasnoj dvorani, kao osnivaca Vatrogasnog doma, ustrajnih i marljivih zapovjednika. Interesantan je prijedlog Marka Prpica od 8. II 1909. da DVD dobije S\'Oje medalje. Pomaganje seoskih drustava se nastavlja, taka da je 16. XI zakljuceno da se DVD u Drenovcima daju neki vatrogasni rekviziti. Uoci godiSnje skupstine, 24. II 1910, nadzapovjednik Radinic moli da ga se vise ne bira, jer vee 20 godina vrsi tu sluzbu, ali Odbor »posto intcres drustva zahtijeva« ne uvazava njegovu molbu.54 54 Vatrogasna knjiga, zapisnici 1784 -

1920.

45


Na sjcdnici 7. XII Upravni odbor DVD osudio je infamni napadaj »Materinske rijcti« na vatrogascc u vezi s pozarom paromlina, koji jc bio vlasnistvo Mcrkadica i drugova. Nadzapovjednik je dao iscrpno obrazloz~­ njc o samom pozaru i njegovin1 posljcdicama. Kao odgovor na ovaj napadaj, Drustvo daje izjavu, koja je stan1pana u »Posavskoj Hrvatskoj « i »Hrvatskom pravu«. Na glavnoj godisnjoj skupstini odrzanoj 26. III 1911, nadzapovjednik August Radinic izjavljuje da se iz obiteljskih razloga ncce vise kandidirati za Upravni odbor.

Upravni odbor Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, koji je 11. X 1908. odrzao svoju godisnju skupstinu u .B rodu

U isto vrijeme se zahvaljuje i na duinosti tajnika Torno Hrzenjak. Skupstina usvaja njihove ostavkc i zakljucuje da se u znak zahvalnosti uljcne slike Augusta Radinica i Vuje Fridricha postavc u vatrogasnoj dvorani za »vjecnu uspomenu«, a Radinic je izabran za dozivotnog pocasnog predsjednika Drustva. Bivsi nadzapovjednik se zahvalio na ukazanim pocastin1a, apelirajuCi na slogu u Drustvu i na korektnc odnose, bez obzira na vjeru i narodnost. Na skupstini sc bira i novi Upravni odbor u sastavu: Dragutin zuga 1, nadzapovjednik, Ante Kosic, zapovjednik, Dragan Baric, tajnik i Adoh Kisic, blagajnik. Na sjcdnici DVD, 28. X, zakljuceno je da sc clanove osigura protiv nczgode kod osiguravajuceg drustva »Elementaria« u Becu, s tim da sc polica ispostavi na hrn1tskom jeziku, a da se iskaz potvrden od strane zapovjcdnist\'a prilozi polici.

46


Na koncu ove godine bilo je 85 izvrsujuCih clanova. Godina 1912. je prilicno bogata dogadajima u zivotu i radu Drustva. Na odborskoj sjednici 12. travnja zakljuceno je da se Mladenu Mihajlovicu izda umjcsto nagrade pismcna priznanica, s obrazlozenjem da DV 0 ne moze dodijeliti nagradu. Kada je nabavljen penjacki toranj od jedne austrijske tvornice, ova, ne drzeCi se ugovora, povisuje cijenu kostanja i DVD preda tu stvar sudu. Parnica se vodila od 1908. do 1912. godine. Pri tome je dobra zaradio advokat Drustva dr Elegovic, i konacno 9. XI doslo je do nagodbe

Penjacki odjel 1912. godine

Na sjednici od 5. srpnja saslusan je izvjestaj izaslanika Ante Kosica, u kome sc kaze da se medalje vatrogasnih slava ne smiju nositi. Za vatrogasce koji su aktivni 25 godina »njegovo vclicanstvo podjeljuje medalje(<, ali Drustvo mora vladi uputiti molbu. Medalje za 10, 15 i 20 godina aktivnosti Drustvo ce nnrucivati od Zajednice. Zapovjednici vatrogasnih drustava ne smiju Yise nositi vrpcu u narodnoj boji nego crvcne vrpcc s natpison1 >>Pomoz Bog«.~' Drustvo se na \'eliko priprema da proslavi 40-godiSnjicu svog postojanJa ,pa jc 29. travnja izabran i Odbor za proslavu, a 21. srpnja sklopljcn je ugo,·or s Miroslavo1n pl. Hrzic iz Zagreba o izradi vatrogasnc zastave uz pausalnu svotu od 1.400 kruna. Godinc 1913. zapravo je 40-godisnjica od poLvrde drustvenih Pravila, jcr znamo da je Drustvo osnovano 1872. godine. U 1912. odrzan je vatrogasni Kongrcs u Brodu, na komc su usvo jena jcdinstYena Pravila za cijelu Hrvatsku. 55 Isto.

47


Proslava 40-godisnjice

DVD Slav. Brod proslavio je 40-godiSnjicu svoga rada i posvctu drustvene zastave 12, 13. i 14. srpnja 1913. g. Grad je imao svecani izglcd, a na svakom koraku se osjecalo praznicno raspolozenje. Gosti su stizali sa sviju strana, a korporativno su ih docekiva!I brodski vatrogasci. Delegati su dosli iz Bjclovara, Bosanskog Broda, Brckog, Cernika, Gline, Golubinaca, I>akova, Karlovca, Lekenika, Maglaja, Nijemaca, Nove Gradiske, Novske, Ogulina, Oprisavaca, Oriovca, Osijeka (Gornji, Donji i Novi grad), Pletcrnice, Sarajeva, Siska, Slav. Pozege, Sunje, Tuzlc, Zen1cc, Valpova, Varazdina, Vinkovaca, Virovitice, Okucana i 2upanje. Proslavi je prisustvovalo oko 400 vatrogasaca iz Hrvatske, Slavonije i Bosne, a vatrogasna drustva iz Nove GradiSkc, Siska i Vinkovaca dosla su sa svojim glazbama, sto je uvelicalo proslavu. Svecanost je pocela navecer bakljadom i serenadom kumi zastave Ani Fridrich. Mnostvo svijeta se okupilo ispred kuminog doma. U 8,45 sati stigla je pred kuminu kucu svecana povorka, a osim domaCih vatrogasaca i gostiju hili su prisutni i clanovj Hrvatskog pjevackog drustva »Davor«. U ime DVD kumu je pozdravio nadzapovjednik 2ugaj, istaknuvsi osobite zasluge kuminog supruga Vuje Fridricha za Drustvo. Zahvalivsi se na pozdravu, kuma je istakla plemenitost i humanost DVD kao i svoju odluku da se ubuduce posveti napretku Drustva. Nakon ovoga odrzan je sastanak u »Kasini«, na kojem je takoder vladala svecana atmosfera. Svecanost posvete zastave izvrsena je drugog dana u 9 sati, a prisutni su bili kotarski predsjednik A. Micic i gradski nacelnik Stjepan Bencevic s Gradskim zastupstvom te sva brodska drustva i delegacija brodskog garnizona. Zastavu je posvetio zupnik Ante Leskovac. Podijeljena su i svecana odlikovanja, koja su 1913. povodom 80-godisnjice cara Franje Josipa I bila osnovana. Kolajnu za 25 godina vatrogasnog rada dobili su: Josip Svehla, Andrija Kucic, Stjepan Jancikovic, Ante Damjancevic, Ivan Pilar, Torno Latkovic, Franjo Franke, Antun Kosic, Torno Hrzenjak, Toso Adamovic, Venzel Folta, Ivan C:ulek i Gusta Frankovic. Zlatnom kolajnom za 20 godina rada odlikovani su. Andrija Busic, August Radinic, Stjepan Feric, Ivan NovakoYic, MiloS Milosevic, Luka Miletic, Josip Hartl , Stjepan Vukelic, Franjo Berka i svi koji su dobili kolajnu za 25 godina rada. Za 15 godina rada dobili su Srebrnu kolajnu: Marko Prpic, Gaso Pokopcic, Franjo Graf, Ivan sifler i Franjo Pokas st.; dok su Bakrenu kolajnu za 10 godina rada dobili: Nikola Atlic, Gojko Loncarevic, Josip Ditrich i Adolt Kisic. Svecanim defileom isprcd kume zastave zavrsen je sluzbeni dio proslave. Nakon toga je odrzan banket u dvorani »Kasina«, a navecer je prireden svecani pies, koji je otvorio nadzapovjednik s kumom. Treceg dana odrzana jc uspjela javna vjezba, a zatim se islo u Bos. Brod, i to je bio kraj ove uspjele proslave.56 56 »Spomenica<c, n. dj. str. 33. i 34.

48


Osim proslave 40-godiSnjice koja je u 1913. g. hila centralni dogadaj, spomenut cemo jos nekoliko dogadaja. Tako je 17. III uvazena molha DVD iz Bos. Broda da njegovi clanovi mogu vjezhati zajedno s clanovima iz Slav. Broda, a u slucaju potrehe »vjezhatelj« iz Slav. Broda moze odrzavati vjezhe u Bos. Brodu. Drustvo kupuje 13. V rucnu strcaljku »Rosenhauer«, a 19. V nahavlja »Spomen-knjigu« s okvirom od crvenog harsuna sa zlatnim rezom, u koju ce se osnutak Drustva upisati. U ovoj godini se prijavilo 110 novih podupirajuCih clanova, a Bartol Maricevic prijavio se za utemeljiteljnog clana i polozio 100 kruna. Ne treha zahoraviti i neke darove pojedinaca. Tako je Stjepan pl. Horvat (17. VII) darovao Drustvu jednu dionicu viroviticke stedionice u vrijednosti od 100 kruna, s tim da se kamate upotrijehe za nastradale vatrogasce. Osim navedenog, Stevo Lukic je darovao 30, a Nehman 5 kruna. Od redarstva se trazi (takoder 17. VII) da se u huduce prigodom pozara posalje sva raspoloziva »momcad«, koja hi pravila red kod pozara. Osim toga zatrazeno je da se za vrijeme pozara i promet ohustavi.

Vatrogasci u povorci .1913. godine DVD u Brodskom Varosu poklonjene su stare kacige i nesto opremc (5. VIII). Iz zakljucaka sa sjednice od 19. rujna vidljivo je da je vee tada u Brodu postojala Z.enska strucna skola, kojoj Drustvo ustupa jednu prostoriju u svojem Domu uz cijenu od 25 kruna mjesecno. Godine 1914, 17. III, predlozeni su za Zlatnu kolajnu, nakon 20 godina sluzhovanja, Marko Prpic i Gaso Pokopcic, a hivsem hlagajniku Adolfu Kisicu urucena je »zapisnicka zahvala« za dugogodisnju revnosnu sluzbu.

49


Izbijanje I svjetskog rata, odrazilo sc i na rad Drustva, jer su mnogi clanovi zahvaceni opcom mobilizacijom. Tako je vee na pocetku rata mobilizirano 7 clanova Odbora i 27 izvrsvajuCih. Iako je djelovalo u prepolovljcnom sastavu, Drustvo se drzalo na okupu. uspjesno djelujuCi u slucaju potrebe.

Prpic Marko dugogodisnji predsjednik Drustva

Pocetkom 1914. Drustvo je imalo 71 izvrsujuceg clana, od cega su u toku rata umrli: Josip Svehla, Stjepan Jancikovic, Daniel Ifan, Andrija Brcic, Daniel Dosen, Toso Adamovic, Franjo Stanno, Gusta Frankovic, Stjepan Vukelic, Ivan stefan, Luka Miletic, Ivan Mesic, Ivan sifler, Doko Loncarevic 1 David Spoljaric.

so


Na bojistu su pali: Josip Sterz, Antun Bacic, te Sandor Cadej.57 Vee iz sjednickih zapisnika osjeca se ratna psihoza, tako je na odborskoj sjcdnici 11. III 1915. donesen zakljucak da se odgada na neizvjesno vrijcme odrzavanja glavne skupstine, jcr se dvije trecine clanova nalazi u ratu. Inacc u cijcloj godini odrzane su cetiri odborske sjcdnice, a na jed路 noj od njih (29. IV) zakljuceno je da sc podvornikovoj zeni, zbog velike skupocc, povisi mjesecna placa za 10 kruna, dok ne dobije drzavnu potporu, jer joj se suprug nalazi u ratu.

U toku 1916. g. odrzane su takoder 4. odborske sjednice, na kojima su sc trctirala pitanja u vczi s golom egzistencijom Drustva. U 1917, 4. VIII, podnesen je izvjcstaj o pozaru u kuci Josipa Hanze, a u kojcm je receno da je Hanza dao nekim vatrogascima novcanu naknadu u iznosu 272 krune za upropastenu obucu i odjecu pri gasenju pozara. Iste godine, 17. studenog, izrazeno je brzojavno saucesce prilikom smrti predsjednika Vatrogasne zajednice Maruzzija.

u

toku godine odrzane su takoder cetiri odborske sjednice.

Na odborskoj sjcdnici od 20. travnja 1918. zakljuceno je da se od 禄njegova velicanstva芦 trazc odlikovanja za neke clanove, i to za 25-godisnji rad Kolajnu za zasluge trebali su dobiti Berka Franjo, Hartl Josip i Malosevic Milos, za 20-godisnji rad Pozlacenu kolajnu: Prpic Marko, Pokopcic Gaso, Graf Franjo, Pokas Franjo st.; za 15-godisnji rad Srebrnu kolajnu Feliks Dener, za 10-godisnji rad Bakrcnu kolajnu: Vilcek Emanuel, Holujcvic Sandor, Vrtaric Luka, Vagotovac Franjo, Till Stjepan, Loncarevic Stjepan, Pupavac NikoIa, Hr\'ojcvic Josip, Dcanovic Ivan, Pihac Janko, Dotterman Flora, za 5-godiSnjc sluzbovanje Zlatnu vrpcu: Filak Antun, Sprach Konrad, Golub Josip, Franke Dragutin, Lang Franjo i Hochenberger Slavko. Medutim, Austro-Ugarska je propala, i tako odlikovanja nisu bila podijeljena. 18. VII 1918. godine u Drustvo je primit 21 clan ispod 18 godina. Tako da DVD s pomladenim snagama nastavlja svojim radom. Iako je u toku 1918. odrzano 7 odborskih sjednica, zapisnici su, kao i svih odborskih sjednica u toku rata, vrlo kratki i oskudni. Za sve cetiri ratne godine odrzane su svega dvije godiSnje skupstinc. Sve u svemu, rat nije postedio ni DVD u Brodu, osjetio se gubitak u ljudst\ u, snage su bile prorijedene. Medutim, prestankom rata rad u Drust\路u ponovo ozivljava, dolaze novi, mladi ljudi da nastave tamo gdje se uslijed rat nih prilika stalo, tj. da se bore protiv stalnog neprijatelja !judi, protlv vatrc, novim i savrsenijim sredstvima.

' 57 Isto, str. 36.

11


DVD IZMEDU DVA RAT A ( l 9] 9 - 1941) Pocetkon1 XX stoljeca u Slav. Brodu je bilo uposleno prilicno radnika. Oni se organiziraju u Socijaldemokratsku stranku i prilaze radnickom sindikalnom pok.retu. U periodu socijaldemokracije brodski radnici se organiziraju politicki i sindikalno pa vode borbu za svoja prava. Iz tog vremena posebno se isticu akcije: strajk brodskih drvodjelaca 1904, veliki generalni strajk 1907, radikalni istup brodskih socijalista iste godine u vodstvu Socijaldemokratske stranke Hrvatske i Slavonije, demonstracije protiv bana Cuvaja 1908, strajkod 1912. i 1913, izgradnja Radnickog doma 1912, te mnogi sastanci, mitinzi, proslave 1. maja itd.58 lzbijanjem I svjetskog rata 28. VIII 1914. doslo je do raspustanja partijskih i sindikalnih organizacija u Brodu, a i u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji. Medutim, kada je slo1n Austro-Ugarske bio ocigledan, u 1917. dolazi do obnavljanja radnickih, sindikalnih i politickih organiz~cija u Hrvatskoj. Na taj nacin je bila obnovljena i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, koja je 1914. bila raspustena. Razloga za ovakav »demokratski« postupak bilo je odrzavanje u Stockholmu, 1917. godine, konferencijc socijaldemokratskih stranaka, pa se Austro-Ugarska nadala da ce s ovim postupkom pospjcsiti klimu za zakljucenje mira.59 Godine 1919. doslo je do ujedinjenja socijalistickih stranaka Srbijc, Bosne i Hercegovine, Hrvatske (lijevo krilo) u jedinstvenu Radnicku partiju komunista Jugoslavije. Kongres ujedinjenja odrzan je u Beogradu, a godinu dana kasnije, tj. 1920. odrzan je Vukovarski kongres, na kojem je donesen Program i Statut Partije. Socijalisticka radnicka partija komunista Jugoslavije bila je ustvarj Komunisticka partija Jugoslavije. Nesto poslije partijskog Kongresa, odrzan je i sindikalni Kongres ujedinjenja, na kome je izabrano centralno sindikalno rukovodstvo pod nazi\·onl Centralno radnicko sindikalno vijece Jugoslavije (CRSVJ). Ova jedinstvena sindikalna organizacija obuhvatila je sindikalne organizacije Srbij e, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. I pored represalija vlasti nazvane Bijeli teror, nije se mogao izmijeniti odnos politickih snaga i pogorsati politicko stanje u Brodu i okolici. Izbori 58 Dragutin Bogdanic: »Kronologija klasnog revolucionarnog sindikalnog pokreta u Slavonskom Brodu 1894 - 1940«, Slavonski Brod, 1970. !59 Mr. Zdravko Krnic, n. dj. , str. 38. i 39.

52


za gradske zastupnike i za narodne poslanike, odrzani 14. IV 1920. g., pokazali su kako je veliki utjecaj komunista u narodu.60 U samom Brodu komunisti su dobili vecinu za Gradsko zastupstvo, pa je za nacelnika gradske uprave bio izabran Stevo Bublic, kandidat KPJ 6'. Od 24 zastupnika za Gradsko vijece KPJ je dobila 15 mandata, dok su graaanskc partije (Hrvatska zajednica, Demokratska stranka i Pucka stranka) dobile ukupno 9 mandata. Iako to nije iz zapisnika odborskih sjednica i sjednica glavnih skupstina vidljivo, sigurno je da su revolucionarna gibanja imala utjecaja na rad i ponasanje DVD u Brodu. Godine 1919. glavna godiSnja skupstina DVD odrzana je 11. svibnja, a izvjestaj o radu Drustva u toku rata je podnio tajnik Sandor Olujevic. Izabran je i novi Odbor, u koji su birani: za nadzapovjednika Ante Kosic, za zapovjednika Jozo Hrvojevic, za podzapovjednika Marko Prpic, za tajnika Sandor Holujevic, za blagajnika Karlo Ulrich; u Nadzorni odbor su usli Mladen Mihajlovic i Franjo Graf, vjezbatelj je bio Rupert Rebernik, voda penjaca Pepa Lang, a zamjenik Antun Filak, voda strcara Karlo Franke, a zamjenik Ivsa Deanovic, barjaktar Ivsa Novakovic; upravitelj gasilane Ante Damjancevic, a zamjenik Emanuel Vilcek, lijecnik dr Emanuel Kovacic i zdravstvenik Stjepan Till. Na slijedecoj sjednici, 16. svibnja, Odbor je zakljucio da se raspise licitacija za popravak Vatrogasnog doma i penjackog tornja. Za njihov popravak, odnosno za bravarske, zidarske i krovopokrivacke radove naplaceno je 2.805 kruna. Broj izvrsujuCih clanova Drustva znatno se smanjio za vrijeme rata te poslije rata postupno raste: u godini 1919. iznosi 47 clanova, 1920-54, 1921-58, 1922-59, 1923-62, 1924-69, 1925-71, 1926-75, 1927-79, 1928-83, 1929-85 i 1930-89 clanova. Sredinom 1919. godine (28. VIII) Drustvo je imalo 22 clana utemeljitelja i 189 podupirajucih clanova. Zabave za vrijeme rata nisu odrzavane, tako da su u 1919. odrzane dvije, koje su u svakom pogledu uspjele. Na glavnoj godiSnjoj skupstini odrzanoj 7. ozujka 1920. godine, ponovo je biran Upravni odbor na celu s Antunom Kosicem, a zakljuceno je da se Ivsa Deanovic, koji je vrseci vatrogasnu duznost postao invalid, proglasi pocasnim clanom. Na odborskoj sjednici od 11. ozujka donijet je zakljucak da u buduce DVD ne prisustvuje nikakvim svecanostima, osim na sv. Florijana. »Sarno onda mora Drustvo izaCi ako bi doslo Njegovo Velicanstvo«. Iste godine, 4. travnja, umro je nadzapovjednik Antun Kosic. Drustvo je na odar polozilo vijenac s natpisom: »Svom vrlom zapovjedniku Dobrovoljno vatrogasno drustvo.« 60 Isto, str. 44. i 45. 61 Stevo Bublic, nacelnik Gradskog poglavarstva u vremenu od. 9. V 1920. do 24. X 1924. godine. Radi se o krojackom radniku, jednom od najistaknutijih !judi u radnickom pokretu prije I svjetskog rata. Za gradskog nacelnika je izabran kada je SRPJ u Slavonskom Brodu pobijedila na izborima za Gradsko zastupstvo. Iste je godine (1920) zbog doceka regenta Aleksandra isljucen iz clanstva KPJ - HAB, spis iz fonda G. p. br. 3370/ 1926. od 1. X 1926. g.

53


U ovoj godini, 19. VI, dobijcn je poziv od DVD iz Ljubljane u vezi s proslavom 50-godiSnjice, a i imenovani su za penjacke rojnike Stjepan Nunkovic i Josip Supanc, za strcarske rojnike A. Doppelhamer i Andrija Ga-· sparac. BuduCi da DVD nije imalo svoju glazbu, bilo je prisiljeno da posu duje glazbu od drugih drustava. Tako se u toku godine pregovaralo sa Sindikalnim vijecem da se za zabavu, koja se trebala odrzati 5. rujna, osigura glazba, dok neke instrumente od bivse Vatrogasne glazbe Odbor poklanja Radnickom kulturno-prosvjetnom drustvu. Odbor isplacuje iz svoje blagajne 1.000 kruna Radnickoj glazbi, sto je svirala na vatrogasnoj zabavi. Ugovorom od 17. rujna 1920. izmedu DVD u Brodu s jedne i bivse Radnicke glazbe s druge strane formirana je Glazba DVD u Brodu n/S. Drustva je dalo u fond 7.500 kruna i obavezalo se da ce u roku od 3 mjeseca nabaviti glazbi uniformu - bluzu i kapu. Glazba ima duznost svirati na svim javnim mjestima, osim u nocnim zabavgtima, te davati javne koncerte, plesove, drustvene zabave i manife· stacije. Obavezno je svirati na sprovodu izvrsujucim clanovima i clanovima radnicke organizacije. Sa zabava u Radnickom domu, na kojima glazba bude ucestvovala, polovica prihoda ide u korist Radnickog doma, a polovica u glazbeni fond DVD-a. Kao odstetu za sviranje na zabavama, svaki glazbenik ce dobiti dvije vecere, burence piva i u gotovom 40 kruna.62 Odbor vodi pregovore sa Stevom Bublicem, gradskim nacelnikom, o poviSenju financijske potpore koju Gradsko poglavarstvo daje Drustvu, o cemu se raspravljalo na odborskoj sjednici 7. rujna 1920. godine. Ustanovljena je i nagrada namijenjena gradskim kocijasima koji u slucaju vatre prvi dodu na odrediste, i to prva nagrada 30, a druga 20 kruna. Godine 1921, 14. III, donesen je zakljucak da se bez poziva mora iCi u pomoc ukoliko se vatra pojavi u Bos. Brodu ili u bilo kojem selu na siren1 gradskom podrucju. Gledajuci sa stanovista danasnjice, pomalo disonantno zvuci zakljucak donijet 21. srpnja da se priredi »podoknica« kumi drustvene zastave Ani Fridrich. Delegati Drustva ucestvovali su na proslavi 50-godisnjice DVD u Zagrebu u rujnu mjesecu. Na licitaciji za liCilacke radove na vatrogasnoj zgradi i tornju, 10. rujna, prihvacena je ponuda Dragutina Hermana na svotu od 9.880 kruna. Osim navedenog, pocetkom 1921. godine, DVD je odrzalo zabavu u hotelu »Central«, au korist izbjeglica iz Istre. Pri gasenju pozara u pilani »Slaveks« dva vatrogasca (Mitrovic i Kahan) zadobili su opekotine, tako da su 8 dana proveli u bolnici. U ovoj godini Drustvo je imalo 75 izvrsujucih, 22 utemeljujuca, 198 podupirajucih i 3 pocasna clana. DVD nastoji i motorizirati strcaljke, kupuje moderne vatrogasne sprave: dva motora za pogon strcaljki, »Metz«-strcaljku, koja crpi 2.000 litara vode u minuti, uz cijenu 25.000 kruna itd.63 I na koncu, nakon ostavke Holujevica, za tajnika je izabran Dragutin Franke (26. VIII). v

62 Zapisnici DVD-a od 10. IV 1920 63 »Spomenica«, n. dj., str. 38.

54

14. IV 1929.


U 1922. godini uspjcsno jc pogascn pozar u Rafineriji »Standard« u

Bos. Brodu. Iste godine DVD kupujc prvi automobil i preraduje ga u auto-strcaljku. Odbor se obraca Gradskom pogla\'arstvu za pomoc kako bi kod Prvc hn atske stcdionicc isplatio dug u iznosu od 50.000 kruna. U jednom drugom dopisu zamoljcna je gradska uprava da povrati Drust~'u ~~mljiste, uzeto jos 1918, da bi sc na njemu izgradio magazin za apronzaciJU. U toku godine dato je 6 priredbi, od kojih dvije u Radnickon1 domu, a jcdna u Bos. Brodu. Centralni dogadaj u 1923. godini jc proslava 50-godisnjice Drustva.

Dobrovoljno vatrogasno drustvo 1923. godine Da bi proslava sto bolje uspjela, Odbor jc sazvao na zajcdnicki sasta· nak prcdstavnike Hrvatskog, Srpskog i Zidovskog gospojinskog drustva, te Sokola, RadiSc, Napretka, Hrvatskog pjcvackog drustva »Davor«, Srpskog pjeyackog drustYa, Hrv. »orla« i Saveza hrYatskih obrtnika. Proslava je dobra uspjela, a odrzana je 28, 29. i 30. lipnja 1923. godinc. Pokrovitclj proslave bio jc biskup Antun Aksamovic, koga je zastupao gospodin pl. Hrzic, zapovjednik DVD Dakovo. Biskup Aksamovic je darovao Drustvu 5.000 dinara. Proslavi su prisustvovala dobrovoljna vatrogasna drustva iz Bjelovara, Dakova, h·ankova, Karlovca, Nasica, Nove GradiSke, Nove Kapele, Novog Sela, Novske, Osijcka (Donji grad), Vinkovaca i Zemuna, dok su n1noga drustva uputila brzojavne cestitke. 55


Podoknica kumi zastave Ani Fridrich odrzana je 28. lipnja navecer, a poslijc toga sastanak svih drustava u basci hotela »Central«. Budnica, upoznavanje dclegata i gostiju, zatim ophod kroz grad i mimohod pred uzvanicima bili su 29. lipnja ujutro. U vezi s proslavom predlozena su za odlikovanje tri clana Drustva, koji su kroz svih 50 godina bili clanovi: Ante Damjancevic, Stjepan Horvat i Ivan Pilar; kasnije (12. VII) je prijedlog prosiren s Tomicom Latkovicem, dakle na cetiri clana. Svecani banket odrzan je u hotelu »Central«, a poslije podne pucka svecanost pred Vatrogasnim domom. 30. lipnja ujutro odrzana je uspjela javna vjezba na zgradi Gimnazije. Poslije vjezbe organiziran je izlet u Bos. Brod i prireden zajutrak u svratiStu » Kolodvor«. Osim proslave 50-godisnjice, centralnog dogadaja u 1923. godini, vrijedno je spomenuti i neke druge dagadaje, manje spektakularne, ali takoder vafne za historiju DVD.

Docek prve auto-strcaljke 1923. godine Na sjednici od 23. I nije usvojena ostavka tajnika Damjancevica, a 18. II izabrano je novo zapovjednistvo u sastavu: Prpic Marko, nadzapovjednik, Hrvojevic Josip, zapovjednik, Franke Karlo, podzapovjednik, Dragutin Damjancevic, tajnik, Urlich Karlo, blagajnik itd. 18. veljace postaje pocasnim clanom DVD Rupert Rebernik, koji je dugo vremena vjezbao izvrsujuce clanove. Martin Gersic, u znak zahvalnosti, daruje Drustvu 1.000 dinara, jer su mu vatrogasci spasili kucu od unistenja. 56


Pokopu bivseg zapovjednika i pocasnog clana Vuje Fridricha prisustvovali su svi clanovi Drustva s glazbom, a umjesto vijenca na odar poklonjeno je 250 dinara Dobrovoljnom gospojinskom drustvu za siromasnu djecu. Proslavama 50-godisnjica dobrovoljnih drustava u Bjelovaru i Novoj Gradiski prisustvovali su i delegati brodskog Drustva. U toku 1923. bilo je 16 vjezbi, a svega 3 pozara. Na odborskoj sjednici od 2. sijecnja 1924. zakljuceno je da se vodi strcara Slavoljubu Hochbergeru uruci pismena zahvala od strane Drustva za njcgov pozrtvovan rad i zalaganje. Urucena je i predstavka sefu Kr. redarstva da se u gradu Brodu kao i drugim mjestima prilikom odrzavanja kino-predstava, kazalisnih i cirkuskih predstava i javnih skupstina postavj vatrogasna straza, sto je bilo i dozvoljeno. 18. ozujka je zakljuceno da se otkaze svim glazbenicima; 2. lipnja jc otkazano kapelniku drustvene glazbe, a 14. srpnja drustvenom zborovodi. U 1924. godini Drustvo je nabavilo dvokolnu motornu strcaljku, 2 auto· mobila i 1 kamion. Te godine je izgorjela tvornica metalnih proizvoda u Trenkovoj ulici i napokon proslavljena je 25-godiSnjica podizanja Vatrogasnog doma te s tim u vezi uprilicena i pucka svecanost. Na vlastitu molbu stavljen je zapovjednik Josip Hrvojevic u rezervu 5. I 1925, sto je ucinjeno i s vodom strcara Misom Horvaticem (12. II). U ovoj godini nabavljeno je za izvrsujuce clanove 40 pari koznih uniformi i 40 pari cizama, a nabavljena je i elektricna sirena te montirana na toranj Vatrogasnog doma. Bilo je 13 pozara, od toga veCih razmjera bio je pozar mlina i pivare. Kakav je bio ucinak vatrogasaca, najbolje ilustrira cinjenica da je vlasnik Aladar Dombovic nagradio Drustvo s 12.000 dinara, a zahvaljujuci zastupniku Osiguravajuceg drustva »Sava« Askiji Merkadicu, Drustvo je na ime nagrade dobilo jos 4.000 dinara. Drustvo je u svom sastavu imalo soferski odjel od 7 clanova. Zakljuccima sjednica 11. i 12. VI 1926. iskljuceno je iz Drustva 6 cianova radi nedolicnog ponasanja. Te godine je prodana strcaljka »Jergic-< novoosnovanom DVD u Sibinju. Na sjednici 4. III 1927. DVD je obavijesteno o oporuci svog prvog barjaktara Stjepana pl. Horvata, koji je Drustvu ostavio 20 dionica Prvc hrvatske stedionice u Zagrebu. Zakljuceno je da se korporativno prisustvuje sahrani ovog vrlog covjeka. . .., 25. . , srpnja je primljena na znanje i uvazena ostavka tajnika DamJaDCCVlCa.

U toku godine kupljena su dva automobila: jedan teretni auto, koji jc preraden u vatrogasni tank, i jedan autobus. U vezi s transakcijom oko Hrvatskog doma formiran je posebni odbor, koji ce Drustvu dati izvjestaj. Ove godine se ponovo osniva glazba, ali se ponovo i raspusta polo\ icom 1929. godine. lzvanredna glavna skupstina od 4. III 1928. odobrava kupovinu Hrvatskog doma i ovlascuje Upravni odbor da podigne hipotekarni zajam. 57


1. IV iste godinc izabran je novi Odbor Drustva: Marko Prpic, predsjcdnik, Josip Hrvojcvic, zapovjednik, Dragutin Franke, podzapovjednik, or Henrich Duffek, tajnik Karlo Ulrich, blagajnik itd.

DVD ima ambicije i na sircm planu. Tako je od Gradskog poglavarstva zatrazeno da se DVD odobri da 1nozc ograditi prostor za kupanje na Poloju i podiCi kabine. To jc vidljivo iz zapisnika odborske sjednice od 22. tr~n nja koji jc prvi zapisnik (na koji smo naiSli) sa zigom: »Dobro\·oljno yatrogasno drust\'o u Brodu n /S.«

Vozna nzotonza strcaljka

Prve nzotorne strcaljke 1923. g.

Auto-strcaljka

Mnogima je nepoznato da jc DVD odrzavalo vlastitu autobusnu liniju za Poloj i Brodsko vinogorje. Besplatan prijevoz na Poloj imale su porodice sofcra, dok su ga svi ostali clanovi placali.t4 Na odborskoj sjcdnici od 20. X predsjednik Prpic je obavijcstio clanstYo o smrti Ane Fridrich, kume zastave. Odbor jc, izmedu ostalog, zakljucio da DVD izda smrtovnicu i polozi vijenac s vrpcom na kojoj ce biti natpis: »Dobro\oljno vatrogasno drustvo nezaboravnoj kumi«. Nadalje je zakljuccno da se pokojnica na groblje \·ozi na lafetu te da sc na sprovod pismeno pozove cjelokupno clanstvo uz sudjelovanje Vatrogasnc glazbe. Drustvo nije in1uno od sukoba. Na prijedlog casnog suda iz Drustva su iskljucena tri clana, medu njima i drustveni tajnik, i to tajnim glasanjcm na odborskoj sjednici od 11. XII 1928. godine. Sigurno je da u svcmu ovomu, kako ccmo kasnijc Yidjeti, ima i politickog prizvuka a i licne netrpelji· vosti i neslaganja. 64 Knjiga zapisnika DVD-a od 10. IV 1920 -

58

14. IV 1929.


U traYnju 1928. g. vatrogasci su gasili cetiri pozara. U magacinu kuce Griinhut izbila je velika vatra, a u njenom gasenju pomagali su vojska i skauti. Pozar je izbio 5. rujna na brodskom kolodvoru, kada su se zapalila dnl vagona sijena, a u istoj godini izgorjela je i gostionica ÂťLisacÂŤ (ugao Savske obale i Titovog trga). Na odborskoj sjednici 15. sijecnja 1929. g. zakljuceno je da se pomogne na osnivanju samostalnog vatrogasnog drustva u Bos. Brodu. Zahtjev da se sazove izvanredna glavna skupstina, upucen od strane dr Dufeka i drugova, odbijen je s motivacijom da doticni nisu uopce clanovi DVD, na sjednici 15. II 1929. godine. Iz zapisnika od 25. lipnja 1929. g. evidentno je koliko je Drustvo dobilo poziYa za razlicite proslave i manifestacije. Tako DVD Zagreb poziva na proslavu 60-godisnjice akti\'nog rada veterana na polju vatrogastva Mirka Kolarica, DVD Ljubljana na proslavu otvorenja drustvenog doma, DVD jz Apatina na proslavu 50-godisnjice i posvetu drustvene zastave, DVD iz Marije Bistrice na proslavu 40-godisnjice i DVD Sunja na proslavu otvorenja drustvenog spremista. Na sve te pozive je odgovoreno: od brzojavnog pozdrava do fizickog prisustva delegata. Iz svega ovoga se namece zakljucak da je nase Drustvo bilo poznato i cijenjeno u raznim krajevima zemlje i da je uvijek bilo spremno na odrzavanje sirokih kontakata u interesu vatrogastva , uopce. Na istoj sjednici je zakljuceno da se 10 clanova Drustva uclani u Hrvatsku citaonicu i da se drustveni autobus stavi u promet. Ove godine, 11. IX, pristupa se ustrojenju Vatrogasne zupe brodske, u koju ulaze i vatrogasna drustva Sibinj, Donji Andrijevci i Slavonski Kobas. U 1929. je gorio i savski most. Uslijed jakog vjetra, vatrogasci su gasili most 3 sata, tako da je izgorio veliki dio. Ukupno u ovoj godini gaseno je 6 pozara, ali su clanovi Drustva bili pozvani i na gasenje pozara u Novu Gradisku, gdje je pozar zahvatio skladiste drva tvrtke Gutmann a. d. Pozar su gasila vatrogasna drustva iz Nove GradiSke, Cernika, Okucana, Rajica i nekih drugih mjesta. Brodski vatrogasci pokazali su veliku umjesnost i zalaganje i spasili od pozara zeljeznicke objekte i neke privatne kuce. Medutim, bogati Gutman nije nasao za vrijedno ni da zahvali Drustvu, vee je tek na pismenu molbu Odbora doznacio Drustvu 2.000 dinara, koliko su iznosili troskovi za benzin i ostalo. Brodski vatrogasci radili su na ovom pozaru neprekidno 36 sati, pod izrazito nepovoljnim uvjetima, tako da su se mnogi poslije ovog pozara razboljeli. Za narocito zalaganje bili su pohvaljeni Tomislav Feldhofer i Stcvan Pezelj. DugogodiSnji predsjednik Marko Prpic zahvalio se na svom polozaju, a za zapovjednika Drustva ponovo je izabran Josip Hrvojevic. Tokom godine broj podupirajuCih clanova, u odnosu na prethodnu, povecao se na 220, tako da se njihov broj popeo ukupno na 400. Na sjednici od 14. veljace 1930. zapovjcdnik je izvijestio da je osnovano DVD u Brod. Varosu te da je u ime brodskog Drustva prilozio 500 dinara. ~ovi Upravni odbor je izabran 17. V u koji su usli: Hrvojevic Josip, kao predsjednik i zapovjednik, Baric Dragan, tajnik, Ulrich Dragutin, blagajnik, Franke Dragutin, podzapovjednik itd. 59


Na istoj sjednici dugogodisnji drustveni predsjednik Marko Prpic, koji se radi starosti povukao, izabran je za pocasnog clana. Radi pomanjkanja materijalnih sredstava, predstavnici DVD nisu scrdjelovali na Sveslavenskom vatrogasnom kongresu u Ljubljani 4. VIII 19.3{), Inedutim upucene SU pismene cestitke. Centralni dogadaj u 1931. godini bio je glavna skupstina odrzana 4. svibnja. Na njoj je drustveni tajnik podnio izvjestaj o radu u godini 1930/31. On nastoji opravdati kupnju Hrvatskog doma od strane DVD Brod. U uvodnom dijelu izvjestaja kaze da je Hrvatski dom trebao doci na drazbu radi nemogucnosti isplate duga Prvoj hrvatskoj stedionici. »Da se je ovo dogodilo pala bi velika ljaga na patriotizam, na nacionalni ponos i nacionalnu svijest Hrvata grada Broda, a osim ovoga bilo bi palo do 15 brodskih obitelji na prosjacki stap, jer su bili u mjenickoj obvezi za podignuti zajam upotrebljen za gradnju Hrvatskog doma, kod Prve hrvatske stedionice. Zar nebi bilo zalosno, da ljudi koje su vodili veliki patriotski ciljevi, mjesto zasluzene nagrade, da budu radi svoje dobrote radi svojeg nacionalnog osjecaja liseni kucnog krova, liseni rodnog ognjista.« 65 Povela se tada medu gradanstvom ziva akcija da se spasi Hrvatski dom, cast i nacionalna svijest Brodana, a i da se jamcj spase od neminovne propasti, kako se dalje u pomenutom izvjestaju navodi. Tadanji Upravni odbor Hrvatskog doma obraca se DVD s molbom da bi ono financijske neprilike Hrvatskog doma saniralo. Dugi pregovori su vodeni izmedu zapovjednika Drustva Hrvojevica i uprave Hrvatskog doma, te se doslo do zakljucka da je jedini izlaz da DVD kupi Hrvatski dom. Nakon ovlastenja od strane izvanredne glavne skupstine, zapovjednik Hrvojevic stupa u pregovore s vlasnicima Hrvatskog doma: Hrvatskim gospojinskim drustvom, Hrvatskom citaonicom i Hrvatskim pjevackim drustvom »Davor«. Poslije uspjesno obavljenih razgovora, zapovjednik se obraca na Drzavnu hipotekarnu banku u Zagrebu radi dobijanja amortizacionog zajma, kojim bi se isplatilo dugovanje Hrvatskog doma. Hipotekarna banka odobrava DVD zajam u iznosu 800.000 dinara za isplatu dugova Hrvatskog doma, ali se uknjizila na nekretnine Hrvatskog i Vatrogasnog doma. Osiguravsi zajam, Drustvo sklapa kupoprodajni ugovor s vlasnicima Hrvatskog doma, a zatim ga i gruntovno na sebe prenosi. Na taj nacin je DVD postalo vlasnikom Hrvatskog doma. Osim ovoga duga imali su bivsi vlasnici i drugih dugova, od kojih 200.000 dinara kod Prve hrvatske stedionice u Brodu. Ovu svotu su isplatili potpisnici mjenice, a i vatrogasci su sa svoje strane prilozili 12.000 dinara za njenu isplatu. Ovom kupnjom doslo jc DVD u tezak financijski polozaj, te je dvijc godine radilo na sredivanju svoga polozaja i svoje imovine. Tek 1931. g. ta je kriza prebrodena, i Drustvo otplacuje samo manja dugovanja, u koja se nc ubraja hipotekarni zajam. Istina, Drustvo je imalo i prihoda: od stanarine stambenih prostorija i restauracije u Hrvatskom domu, od zakupca kina, ali sve je to bilo neznatno prema preuzetom zajmu, koji je trebao otplacivati. On je kod Hipotekarne banke 1932. g. iznosio 760.000 dinara. Prema misljenju drustvenog tajnika, postojalo je raspolozenje cjelol~upnog clanstva za ovu kupnju, sto je evidentno iz slijedeCih rijeci: 65 Zapisnik s glavne godisnje skupstine od 4. svibnja 1931. g.

60


- Gospodo s kupstinari! Sve je ovo ucinjeno sa znanjem i odobrcnjen1 cijclog clanstva vatrogasnog drustva, to jest odobrenjem i pristankom glaY· ne skupstine, a to je tada bila i zelja onog dijela gradanstva grada Broda, koje je bilo prozeto nacionalnim osjccajem, a te zelje i osjecaje moralo j~ nase vatrogasno drustvo respektirati, tim vise, sto je i ono rekrutirano iz ovih gradanskih slojeva. Osim ovog u izvjestaju se spominju i nezadovoljnici protiv tadas· njeg Upravnog odbora i sukob izmedu »Vjezbatelja« i clana Odbora, kojj je iskoristen za diskreditiranje Drustva od strane zlonamjernih. Tako se navodi u zapisnicima odborskih sjednica i glavne skupstinc od ·1. svibnja 1931. godine. Medutim, prema drugoj verziji, da bi spasio sebe kao i svoje prijatclje i poznanike - zirante, jedan uglcdni gradanin se najvise angazirao na tome da DVD Brod preuzme Hrvatski dom. Vodi duge razgovore sa zapo· vjcdnikom Drustva Hrvojevicem, uvjerivsi ga da ce Drustvo od preuzimanja Hn atskog do rna imati \'elike koristi: od stanarine, zakupnine kina i rc· s tauracije. Taj covjek, iako drustveni tajnik, naznacen jc kao kamen sinutnje u Drustvu i pokretac razbijacke rabote.66 Godine 1931. i 1932. medu clanovima Drustva v1adali su nezdravi odnosi. To nije hila posl jcdica smno razn1irnoilazenja u politickom misljenju clanova ncgo su sc u Drustvu pojavilc dvijc grupe, tako da broj clanova na· glo opada. U 1930. Drustvo jc imalo 94 izvr!)ujuca i 400 podupirajuCih Ciano· \'a, au 193?. izvrsujucih 58 i podup irajucih 290 clanova. Treba nagla.;iti da jc u Drus tvu bio prilican broj ljudi koji nisu hili po cudi tadasnjoj \'Jasti - bilo j...! cia nova I lrvatskc scljackc stranke, a bilo jc i 22 socijaH~ 1 a j ,~omunista, zbog cega, a i zbog prilika u Drust\·u, Kr. ban· ska uprava u Zagrcbu svoj im Rjdicnjcm br. I l-Pov-2982 od 29. XI 1932. ra-;pusta DobroYoljno vatrogasno drust\ o u Broclu, a c jclokupnu in1ovinu Drust\'a predaje na cuvanje Gradskon1 nacclstvu, s tim da sc ono brine 'la O':>l· ruranJe imG ·ine S\ oj ih graclan3 od pozara duk se ne osnuje nJvo vatrogasnv drust\ o.'Gradsko nacclst\ o posta\'lja (3. XJJ 1932) <.lckrctmn clanove Upra,·non· OOt) ·a. \'jezbatclja, \ odu penjaca i stt·cara, a gradska policija poziva bivscg pn;dsjednika i tajnika dd joj predaju drustvcne spra\ e i ostalc rckvizitc. Siluacija je ncprumijenjcna do 27. Xll 1932, kada jc saz\ana osnivacka skupstina no\ oga Dobrovoljnog \'atrogasnog drustva. Na skupstini su prihvaccna drust\ en a Pra\ ila po nacrt u Vatrogasne zajcdnicc Sa\ ~ke banovine u Zagrebu, koja su izradena jcdnoobrazno za \'atrogasna drustva u Kraljevini Jugoslaviji. Skupstini jc od stranc Gradskog nacelstva prisustvo· \·ao dr Henrich Duffek, gradski nacclnik, a od stranc gradskc policijc Marko Protic, policijski agent. Jzabrana je i .;;lij<:~deca uprava: prcd.;;jednik Kratoh· vii Pctar, zapovjcdnik Doppelhamcr Admn, podzapovjednik Franke Karla, tajnik Damjancevic Dragutin, blagajnik Duffek Emil itd. Ta izvanrcdnoj g1avnoj skupstini 22. sijecnja 1933. godinc us\·ojcn je prijedlog Upra\'nog odbora da svc nckrctninc DVD (Hrvatski dom, Vatrogasni don1) prcdu u vlasnistvo Gradskc opCinc, koja preuzima na sebe isplatu 66 »Spomcnica«, n. dj., str. 43. i 44. 67 Islo, str. 44.

61


uknjizcnog potrazivanja od Drzavne hipotckarne u Beogradu - Glavne fili¡ jale u Zagrebu. Osim toga Gradska opCina ce osigurati svake godine DVD primjcrnu pon1oc, iz koje ce se moCi podn1irivati sve potrebe koje se odnose na nabavu i odrzavanje vatrogasnih sprava i opremc te ostali troskovi za prosperitet Drustva.

Izgled suvre1nenijeg voznog parka

Sve navedeno Upravni odbor je predlozio da se sprovede zbog tog~ jer DVD ne raspolaze sredstvi1na za rcdovno otplaCivanje anuiteta, za placanje javnih podavanja, da odrzava zgrade u dobrom stanju i konacno iz razloga Âťsto su ove nekretnine nabavljene zajednickim zrtvama sviju gradana te odbor nalazi, da je najispravnije, da ove nekretnine kroz gradsku opCinu i postanu vlasniStvo cjelokupne gradske opCine, koja ce pod svojom upravom i svojim sredstvima odrzavati navedene ustanove za korist burnanih, prosvjetnih i socijalnih potreba grada BrodaÂŤ.63 Eto tako je zavrsila epizoda s Hrvatskim domom s dosta sretnim epi logom. DVD je ostalo i bez svog i bez Hrvatskog doma, ali se oslobodilo velike 1nore - velikog duga kojeg si je prilicno nepromisljeno natovarilo na vrat. Polovicom prosinca 1932. godine pojavila se vatra u pusnici Antuna Straussa. Spasena je zgrada koja je bila vezana s goruCim objektom. Iste godine vatrogasci su gasili pozar na Budainki u Berkovicevoj ulici br. 318. Vatra je zahvatila ljetnu kuhinju i supu, a pozar je ugasen za 15 minuta zajedno s vatrogascima iz Brodskog Varosa. 68 Zapisnik s izvanredne glavne 1929 - 1933.

62

skup~tine

od 22. sijecnja 1933 - Knjiga zapisnika


Po odobrenju Upravnog odbora Drust,·a se zaclanjujc 13. azujka 1931. godine u Vatragasnu zupu Oriavac. Ova zupa je 9. travnja iste gadine prcnijela svoje sjediste u Slav. Brad s novim Upravnim adbarom, u koji su usli i predstavnici DVD Slav. Brad: Petar Kratohvil, predsjcdnik, Adam Doppclhamer, potprcdsjcdnik, Dragan Damjancevic, tajnik i blagajnik Emil Duffek. DVD salje S\'Oje delegate u Split na proslavu 50-godisnjice tamosnjcg Drustva (9. V) i u Bjelovar na proslavu 60-godiSnjice DVD (4. VII 1933), a na sjednici 16. VI prcdlaze Vatrogasnoj zajednici da se za revnosno sluzbovanje odlikuju: za 20 godina sluzbovanja Franke Karlo, Lang Josip, Horvatic Miso, Loncare\ ic Stjepan i Gorisek Ivan; za 10 godina sluzbovanja Doppelhamir Adam, Damjancevic Dragutin, Rcbcrnik Rupert, Filak Antun, Hochenberger Slavko, Feldhofer Tomislav, Pctkovic Ivan i Novosel Stjepan. Oni su odlikovani 11. V 1934. godine. U »Malom Parizu« je otvoreno 24. VII pomocno vatrogasno spremiSte. 12. studenog odrzava se vanredna skupstina na osnovi Rjesenja ministra za fizicko Yaspitanje naroda od 18. IX 1933. br. 3241, u svrhu reorganizacije dotadasnjeg Drustva u Dobrovoljnu vatragasnu cetu po Zakonu o organizaciji vatrogastva od 15. VII 1933. i u svrhu izbora novog Upravnog i Nadzornog adbora. Na osno\i pomcnutog Zakona, Drustvo je dobilo naziv Dobrovoljna vatrogasna ceta Slav. Brod. Intercsantno da je Drust\·o do polovice 193). godine imalo 532 podupirajuca clana, a od srpnja ove godine nema ni jednoga, jer jc Gradska opCina uvela vatrogasni porez. U toku godinc u Brodu je odrzan zupski vatrogasni tecaj, koji su polazili clanovi Drustva s cijelog kotara. Drustvo je organiziralo rojnicki vatrogasni tccaj i osposobilo veliki broj rojnika. U toku 1933. godinc bilo je 18 pozara, od kojih su neki, kao u kolonij i »Slavanija« i hotclu »Central«, bili sirih razm iera. I u 1934. godini osjccaju se previranja u Drustvu. Istina ne kao izravne posljedice politickc situacijc u sYijetu, vee \'ise kao produkt licnih neslaga· nja i nerazumijevanja. Vjerovatno je da iz opCih prilika proizlazi jedna specificna klima pogodna za trzavice i sukobc. Zbog nekorcktnog ponasanja prcma Drustyu iskljuccna su dva izvrsujuca clana. U toku godinc odrzan je rojnicki tccaj i tecaj za vatrogasce, a pokrcnuta jc i inicijatiYa da ~c odrzi casnicki tccaj. Odbor donosi odluku da se osnuje podmladak Drustva, a poslije godinu dana to se provodi u djelo. Primaju se u vatrogasne redove ucenici Gimnazije i Skole uccnika u privredi (ondasnje segrtske skole) od 14 - 18 godina. Podmladak je brojao 17 .:Ianova. Poslije uvodcnja vatrogasnog prircza na kucarinu od strane Gradske opcinc, nabavljen jc od ovih sredstava auto za polijevanje ul~ca »Saurer \'\'crke«, koji se u slucaju potrebe stavlja na raspolaganje DVD. Od tvrtke K. Rosenbauer i drug iz Celja kupljena je 10. prosinca 1934. jedna nosiva motorna strcaljka 17 HP na benzinski pogon. Koncem istog mjescca u\·edena su u kucu zapovjednika, podzapovjednika i stanove obliznj ih vatragasaca alarmna zvonca, koja su spojena sa stanom podvornika u Vatrogasnom domu . .....


DrustYo je u ovoj godini izgubilo i dva svoja ugledna clana. Utemcljitelj i bi\'Sj predsjednik DVD u Brodu Milan pl. Horvat umro je 12. studenog, a izvrsujuci i pocasni clan Franjo Berka 12. prosinca. Ove godine je pohvaljeno 20 izvrsujucih clanova, a zabiljezeno je 11 pozara. Podcasnicki rojnicki tecaj odrzan je od 24. sijecnja do 12. veljacc 1935. godine. Tecaj je pohadalo 7 kandidata, a casnicki - zupski tecaj JC trajao od 4 - 12. ozujka. 2. svibnja 1935. kupljena je auto-sasija »Ford« arnerikan, na koju je montirana auto-cisterna za vodu i agregat »Rosenbauer«"' U toku godine umrlo je nekoliko clanova: Josip 1Lang, izvrsujuci i pocasni clan, Ferdo Urban, clan utemeljitelj i Antun Filak, voda penjaca i cla·1 Nadzornog odbora. v

U ovoj godini bilo je 13 pozara. Ponovo, kao i u 1934. godini, j e gorjela restauracija »LovaC«. Pozar. koji je nastao uslijed neispravnog dimnjaka je gasilo 25 vatrogasaca 5 sati i ·10 minuta. U noCi 2. rujna iste godine takoder 25 vatrogasaca gasilo je pozar u Strossmayerovoj ulici br. 32. I pored svih nastojanja vatrogasaca, pozar jc potpuno unistio dvorisnu i stan1benu zgradu. Prilikom pozara 16. VI 19:53, zadobio je ozljedu na glavi han Petkovic, tc jc od Osiguravajuccg za\'oda »Croatia« dobio odstetu u iznosu 160 dinara. Trebalo bi reCi da je u 1935. godini Drustvo imalo kulturno-prosvjetni odjel, unutar kojcg jc radila dilctantska sekcija. U 1936. g. trebalo bi spomcnuti osnivanjc Fonda za pon1oc pri duz· nosti oboljclih vatrogasaca (18. II), vanrednu skupstinu Dobrovoljnc \'atrogasne cctc, na kojoj je za prcdsjcdnika izabran dr Henrich Duffek (15. Il l) i osni\ anjc kuglaskog odjcljcn ja kulturno-prosvjctnog odsjeka. Vatrogasno spremistc popunjava u toku 1936. svoj invctar. Naha\'1 jcno je 300 n1 cijcvina nosilica, 10 pari spojnica, 25 naocala, 10 rucnih elek· tricnih s\·jctiljki s baterijom, 20 baterija za elcktricnc S\'jetiljkc i 15 pari c1zan1a. ~.

Rj esenjen1 Ministarstva fizickog vaspitanja naroda u Beogradu od 1. srpnja 1936, br. pov. 107, bez navodenja pravog uzroka, raspusta se Dobrovoljno vatrogasna ceta u Slav. Brodu, s tiin da sc gotovina s inventaro1n, priboron1 i oprcmom prcda Gradskom poglavarstvu. Ovo ce u najkraccn1 roku osnovati nO\'U Dobrovoljnu vatrogasnu cctu, koja cc birati novi odbor. De\'et pozara su gasili u 1936. godini brodski vatrogasci, od kojih jedan u Bukovlju, jedan u Don jim Andrije\cin1a i d\ a u Brodskom Varosu. Glavna skupstina od 17. sijccnja 1937. odrzana jc u vezi s pomenutin1 Rjesenjcn1 Ministarstva fizickog vaspitanja, a prisustvovao joj jc, izmcdu ostalih, i prcdsjednik Gradske opCinc dr Emanuel KovaciC, koji je rekao da na ovoj sjednici trcba birati po \·olji upravu, koja cc radiq san1o u ci lju unaprcdcnja vatrogast\·a. 69 Ovaj auto s agregatom uniStcn je prilikom bombardiranja na ?:eljeznickoj s tanici 27 lipnja 1944. g. - »Spomenica«, n. dj., str. 46. 70 Isto.

64


I;:vrsen jc izbor Upravnog i Nadzornog odbora. U Upravni odbor su izabrani: Pctar Kratohvil za predsjednika, za zapovjcdnika Karlo Franke, podzapo,·jcdnika Tomisla\' Feldhofer, tajnika Stjcpan Ruccvic, blagajnika Josip Novako\'ic itd., dok su u Nadzorni odbor izabrani: Loncarevic Stjcpan, Crnko\ic Franjo, Petkovic Ivan, No,·osel Stjcpan i Tomljanovic Mato. S Glazbom Citaonice zeljeznicara sklopljcn jc ugovor za usluge kojc cc O\'a glazba \rrsiti Drustvu. Za nagradu od 2.000 dinara glazba se obavezab sudjelovati u slijcdcccn1:

1. kod vatrogasnih sprovoda, kada na tim sprovodima po svojim obi· cajima i propisima treba da prisustvujc Ccta korporativno; 2. kod bakljadi uoci sv. Florijana; 3. kod veselica na dan sv. Florijana; 4. kod smotre na dan 27. lipnja; 5. kod budnica na dan sv. Florijana i 6. kod pucke veselice na dan 27. lipnja. Odluceno je takoder da na proslavi 60-godisnjice Vatrogasne zajed· nice u Zagrebu od 14 - 16. VIII sudjeluju svi clanovi (braca). Drustvo na imc podyoza i troskova placa za svakog clana 80 dinara. U 1937. osnovana je vatrogasna stanica prve pomoci. U toku godine bilo je 7 pozara. Drust\·eni odnosi u 1938. bili su normalniji i prisniji. Trzavica, kao nasljedstva iz prijasnjih godina, potpuno je nestalo. Osjeca se jedna bolja, zdraYija atmosfera. Ispiti za vatrogasce su obavljeni 13. veljacc i to vrlo uspjesno. Dcsct kandidata je s uspjchom polozilo ispit. Istc god inc 17. XI nabavljena je auto-sasija »Ford«, s ugradenom cisternom i strcaljkom. Izgradnju tanka i strcaljkc izvrsila je Tvornica vagona. U Vatrogasn01n domu je otvorena drustvena citaonica za clanove Drust\ a i njihove porodicc. Odrzana jc jcdna zabava i jcdna vcsclica kao i nckoliko izleta, na kojima su uccstvovali vatrogasci sa svojim porodicama. Koncem godinc zapovjcdnist\o jc predlozilo za odlikovanje: dva clana za Zlatnu mcdalju, za 8 clanova Kri/ za pozrt\0\DOSt, 6 clanova za Src· brnu i 4 clana za Broncanu medalju. U 1938. Drustvo jc imalo 40 iZ\TsujuCih, 6 pocasnih i 6 rezcrvnih cianova. Izvrsujuci clano\'i su imali 21 vjezbu, a odrzanc su takoder proljetnc i jcsenskc vatrogasnc vjczbc s nadprosjecnim uspjchom. u tol·u god inc bilo jc 16 pozara, a prouzl okovana l11aterijalna steta j~ iznosila 737.000 dinara. Drustvo je u raznfm prilikama nastupilo 95 puta, a pri tome je sudjclovalo 1.404 clana. U smislu Uredbc D. Br. 2637 od 30. XII 1937, a na sjcdnici Upravnog odbora Cetc od 23. III 1939. zakljuccno jc da se poduzmu koraci za oslobodenjc izvrsujuCih clanova od sluzenja u vojsci u mobilnom i ratnom stanju. Prema podacima s kojima smo se kasnijc susrcli (14. I 1941), svega 7 clanova oslobodcno jc od vojne oba\ cze. Cinjcnica jc da su u jcscn iste godine pozvani na vojnu vjezbu neki izvrsujuci clanovi, medu kojima i dva sofera, tc voda strcara i njcgov zamjenik, sto jc u Drustvu izazvalo vclikc poteskoce. 65


Za proslavu 75-godisnjicc Prvog hrvatskog dobrovoljnog vatrogasnog zbora u Varazdinu na dan 8. i 9. s,路pnja, odluccno je da sc clano\'ima omoguCi prijc\ oz drustYenim :lutobusom. Na dan 8. i 9. srpnja odrzana jc u Slav. Brodu smotra Vatrogasne zupc. Nakon skoro 3 godinc rada u Drustvu, Rucevic Stjepan zahvaljujc se na tajnistvu i clanstvu, motivirajuci to preopterccenoscu u poslu. Na istoj sjcdnici (27. X), uslijed zeljc clanst\'a, Upravni odbor daje kolektivnu OS路 tavku.71 U ovoj godini, 22. lipnja, ponovo se susreccmo u zapisnicima s nazivom Dobrovoljno vatrogasno drustvo. Godinc 1940, 14. IV, odlikovani su clanovi: za 20 godina rada Tomislav Fcldhofer, podzapovjednik i Adam Doppelhamcr, pricuvni zapovjednik, za 10 godina sluzbovanja Antun Barisic, zapovjednik i Gaspar Jedani, strcar. u to vrijcmc, 8. v iskljucen jc jedan clan zbog nedostojnog ponasanja pron1a zapovjcdniku. 22. ruj na izvrscn je inspckcioni obilazak Drustva od starjcsine i tajnika Vatrogasne zupc, koji su zakljucili da tchnicki i administrativni rad DVD u potpunosti zadovoljava. U O\'Oj godini je na prijedlog prcdsjednika obnovljena drustvena zas路 sta\ a i otvorcna drustvcna biblioteka, a i odrzan rojnicki i casnicki tccaj. Iz Fonda za postradalc i iznemogle \'atrogasce dodijeljeno je, 4. Xll, trojici najsiromasnijih clanova po 200 dinara. U toku godinc bilo jc 7 pozara, 5 pozara dimnjaka i dva tavanska. Odrzano je 7 proljctnih i 5 jcscnskih vjezbi, jcdna strojevna, 3 vjczbe u vezi s napadom iz zraka, ukupno 16. Njima je prisustvovalo 395 vatroga::>aca. Osim vjezbi i tccajeYa sistematski se odrzavaju strucna i vojna pr~颅 davanja, sto je narocito karakteristicno od 1936. pa svc do izbijanja rata.

71 KnJiga zapisnika sa sjcdnica Upra\'nog odbora 1939 -

66

1947.


POD OKUPACIJOM (1941-1945) Nakon izbijanja II svjetskog rata i okupacije nase zemlje od strane zavojevaca, nije sc Drustvo raspalo, ali se znatno smanjilo, kako u pogledu broja clanova tako i u intenzitetu djelovanja. Podizanjem ustanka protiv okupatora, jedan dio clanstva prikljucuje se narodnooslobodilackom pokretu i aktivno ucestvujc u borbi iii pokazuje protest na drugi nacin. Mali je broj onih koji su se stavili u sluzbu neprijatelja, tj. koji su dosli u vatrogasnu organizaciju s odredenim racunima. Medutim, bilo ih je koji su DVD koristili kao zastitu, odnosno da izbjegnu odlazak u vojsku, sto je u krajnjoj liniji ipak koristilo pokretu, a stetilo neprijatelju. Od brodskih vatrogasaca bili su u partizanima Franjo Crnkovic i Ciril Kavedzija, a u logoru je ubijen Marko Barisic. Od avionskih bombi su stradali: Gaspar Jcdani, Milan Pavlovic i Josip Valincic, dok je Rupert Rebcrnik, dugogodisnji vatrogasni radnik, poginuo nesretno uslijed slabe vidljivosti zbog zamracenja grada na zeljeznickoj rampi 23. sijecnja 1944. -g. Doprinos Slav. Broda borbi za oslobodenje bio je velik i po broju boraca i u zrtvama koje jc ovaj grad podnio. Materijalne stete bile su takoder velike. Sam podatak da je Brod od bombardiranja porusen 82%, svrstava ga u jcdan od najteze bombardiranih gradova u Jugoslaviji. Katastrofu su uvjetovali geografski polozaj i funkcija grada, narocito u to vrijeme. U Brodu je jcdino mostom prelazila zcljeznica preko Save od Jasenovca do Beograda. Taj most je imao kljucni polozaj u prijevozu sirovina. vaznih za ratnu industriju, narocito boksita iz Hercegovine. Jedno vrijcn1e je u Brodu bio smjcstcn i njemacki generalat, koji je rukovodio njemackom vojskom u Bosni, a osim toga u gradu je bio i jak njcmacki garnizon. U Brodu je bila i tvornica municije, narocito bombi, jedina te vrste u NDH. Zbog svega toga su saveznicki avioni tako cesto nadlijctali Brod i bombardirali ga. Sla\'onski Brod jc 28 puta bombardiran. Dva najjaca bornbardiranja bila su 27. VI 1944. i 19. I 1945. g., narotito ovo posljednje. Racuna sc da je u svim tin1 bombardiranjima palo na Slav. Brod 15.898 koinada bombi od 250 kg. prosjccne tezinc. Ukupno 4.000 tona bombi. Tesko je bilo odrediti broj mrtvih. Smatra se da je smno 19. I 1945. g. bilo 396 n1rt\'ih. 67


Bosanski Brod je 16 puta bombardiran. Ukupan broj mrtvih u Slav. i Bos. Brodu iznosio je 1.219, a ranjenih 787. Medutim, taj broj je bio znatno veCi, jer se broj poginulih vojnika nije objavljivao. 72 0 radu DVD u razdoblju okupacije ncsto vise mozemo saznati iz zapisnika sjednica Upravnog odbora.

u

toku 1941. godine odrzane su cetiri sjednice, od toga dvije u periodu okupacije. Problematika na njima je svakodnevna, kao npr. povisenje subvencije za limenu glazbu, molbe za novcanu pomoc, postavljanje drustve路 nog podvornika itd. U 1942. odrzane su cetiri sjednice Upravnog i Nadzornog odbora. Ponovo u problematici sve po starom. Pojedinci podnose ostavke, a zatim ih povlace iii ne povlace; zabiljezene su i promjene u vrsenju pojedinih funkcija u Drustvu, te nastojanje da se nabave najpotrebnije stvari za osnovno funkcioniranje Drustva. Iz 1943. g. sacuvano je 8 zapisnika sjednica Upravnog i Nadzornog adbora, iz kojih se ne vidi neka posebna djelatnost. Postojc doduse i prijedlozi za odlikovanja za redovne godine sluzbe i samo jedan za zasluge, ali se ne navodi kakve. Inace nema znatnijih promjena u odnosu na prethodnc dvije godine. U 1944. bilo je 7 sjednica Upravnog odbora Drustva. I iz ovih zapisnika osjeca se da se blizi svrsetak rata. Tako je jedna sjednica prekinuta zbog bombardiranja,73 a jedna je odrzana u privatnom stanu jednog drustvenog clana.74 Iz 1945. postoji samo 1 zapisnik Upravnog odbora od 12. IV, jer je vee slijedeCi od 11. V pisan u oslobodenoj domovini. Najvise iznenaduje prijedlog za odlikovanje nekih clanova, iako ce Slav. Brod biti osloboden za tjedan dana. Medutim, sigurno je jedno da je Drustvo imalo vclikih poteskoca. BiIo je ukljuceno u Narodnu zastitu, okupator jc cesto koristio Vatrogasni dom i spravc u svojc svrhc i tu je tesko bilo othrvati se i sacuvati od propasLi. Ovo se narocito odnosi na povlaccnje okupatora, koji nije mogao oprostiti vatrogascima sto ostaju kod svojih kuca. Za sacuvanu vatrogasnu opremu maze sc zahvaliti snal~.lljivosti pojcdinaca, koji su ju na vrijeme onesposobili i sakrili. Prilikom bombardiranja 27. lipnja 1944. g. stradali su 1 auto-tank i 1 agregat, ali su sacuvana obadva automobila i jedan agregat da ih okupator ne poyuce sa sobom. Oni su pre路 dani narodnooslobodilackoj vojsci na upotrebu. Brodski \'atrogasci izYcli su jos jedan travnja 1945. godine zapalio Tvornicu furnira nost da se zapale susjedne kuce. Vatrogasno gradu jos okupatorske trupe, uspjcsno gasi

podvig. Kada jc okupator 19. 禄Slavonija<f, prijetila je opasdrustvo, bez obzira sto su u pozar i spasava tvornicu.

Clanovi Drustva gase i pozarc koji su nastali pri povlacenju okupatorskih trupa. 72 73 Lpravnog 74

68

Dr Ivo Rubie, n. dj. Sjeclnica Upravnog odbora od 12. IV 1944 - Knjiga zapisnika sa sjednica odbora 1939 - 1947. Sjcdnica Uprm nog oclbora od 1. XII 1944 - isto.


RAD NA STABILIZACIJI DRUSTVA PRVIH GODINA NAKON OSLOBODENJA (1945 -1948) Nakon svih uzasa i muka zemlja jc bila oslobodena. Dvadeset i prvog travnja 1945. g. osloboden jc Slav. Brod, a posljednji ncprijatcljski vojnik je napustio nasu zemlju 15. svibnja. Obnova zcn1lje bila jc najprcca briga narodnc vlasti. Trebalo je mnogo rada i samoprijegora da sc obnovi razorena privreda i osiguraju osnovni uYjeti za i:i\ot, sto se poscbno odnosi na Slav. Brod, koji je bio medu najrazrusenij in1 gradovima u cijeloj Jugoslaviji. Dobrovoljni radovi, silni entuzijazam, upornost i volja pridonijcli su da su se vee nakon 2 - 3 godine vidjeli rezultati. S\c je ozivje1o: proradilc su tvornicc, skole, povcean stambeni prostor, jednom rijccju grad jc ubrzo izmijenio svoj lik i neprestano ga mijcnjao iz godine u godinu. Radu na obnovi i zastiti drustvcne imovinc dali su S\'Oj doprinos i \'atrogasci, cija dcviza: Vatru gasi - brata spasi! 芦 dobiva u slobodnoj domovini jos potpuniji smisao, postaje jos aktuelnija i sadrzajnija. Odmah poslije rata Drustvo nastavlja s radom, tako da je vee 11. V 1945. odrzana sjcdnica Upra\nog odbora. Iz zapisnika sa prve tri sjcdnicc osjeea se nastojanje Upravnog odbo路 ra da Drustvo barem donekle osposobi za osnovnu djelatnost. Tako je bilo do l 3. IX 1945, kada je na celo dosao povjercnik inz. Dragutin AntolkoviC, te jc zapisnicki predala cjclokupna imovina Drustva, a povjcrenik je san1 odabrao S\oje suradnike, jer su Upravni i Nadzorni odbor bili raspusteni. Tako je bilo do izvanrednc skupstine DVD odrzane 3. III 1946. g., kada je prestala funkcija po\jercnika i izabran Upravni odbor Drustva: predsjednik Josip Dapce\ic, zapovjednik Antun Barisic, podzapovjcdnik Josip Novakovic, tajnik Makso Hricak, blagajnik Josip Valdec, odjelne vode: Mato To路 mljanovic, Stjepan Spicer i Ivan Sojat, procclnik kulturno-prosvjetnog odsjcka Admn Mikic, spremistari Alcksandar Bognar i Stjepan Mlicevic, stozerni trubac Ivan Pctkovie, drustveni inzenjcr Dragutin Antolkovic i drust\路eni lijccnik dr Milenko Kajgano\'ic. U Nadzorni odbor su usli: Stjcpan Flasz kao predsjednik, Ivan Sabljak kao tajnik i odbornici Vojko Pracny, Josip Zlaman i Sla\'ko Mautner. '~ 75 Zapisnik s izvanredne skupstine Upravnog odbora n. dj.

Dru~tva

od 3. III 1946 -

zapisnici sjednica

69


Na ukazanoj casti i povjerenju zaln·alio se DO\'Oizabrani predsjcdnik aludirajuCi na bratstvo i druzeljublje, kojiina trebaju biti prozeti svi clanovi Drustva. Drust\·o i na moralnom planu trcba uzivati onaj ugled koji mu pripada. Zatim jc zamolio Josipa BariSica, gradskog odbornika, koji je bio i clan Drustva, da na sjednicama GNOO-a zastupa drustvene intercse. Predsjednik se zahvalio dosadasnjem povjereniku inz. Antolkovicu i zamolio ga da i dalje pruza pomoc Drustvu. Skupstina je usvojila prijcdlog da se dugogodiSnji clan i bivsi prcdsjcdnik DVD Petar Kratohvil imcnujc pocasnim predsjednikom. Proslavi 55-godisnjice DVD Oriovac, jcdnog od najstarijih i najagilnijih drustava u selima brodskog kotara, prisustvovalo je 20 clanova DVD Slavonski Brod. Prilikom pozara u industriji drva 22. VIII 1946. poslato je u pomoc 17 clanova DVD Brod. Oni su otiSli u 21 sat, a vratili su sc drugi dan u 11 sati. Na gasenju sume u Kutjevu, 26. IX, sudjcloYalo je 14 clano\·a. Delegati Drustva sudjcluju na proslavi 50-godisnjice DVD Otok (23. VIII), a na strucnom tecaju u Zagrcbu, u trajanju mjesec dana, sudjelo\·ao .je clan Ciril Kavedziia. . Na clanskom sastanku, odrzanom 24. XI, za tajnika DVD izabran jc Graf Franjo, koji je prcthodno tu duznost Yrsio nekoliko godina. Na istom sastanku donescn je zakljucak da se uputi pismena zahvala Izvrsnom odboru GNO-a SlaY. Brod na susretljivosti i brizi prcma DVD, a narocito sc istice razumijcvanjc predsjcdnika Mate Zvonarevica i tajnika Franje ScrtiCa, koji su omoguCili snabdijeYanjc Drusha materijalnim sredstvima i na taj nacin pridonijeli da se Drustvo, cija su n1aterijaJna srcclstva u ratu gotovo potpuno unistcna, brzo osposobi 1.a \ rsenjc povjcrcne mu Yatroobrambenc duZn.osti. U 1946. g. odr.lane su proljetnc i jescnske vjczbc. One su trajale 96 sati, a pohadalo ih jc 558 clanova. Osim toga odrzana jc i jedna javna zakljucna vjczba s industrijskim vatrof!ascima poduzeca »Sind«, pogon I i II. Pozara je 1946. bilo 16, dYostruko YiSe ncrro u prcthodnoj 1945. godini. Od pozara u 1945. najvcCih razmjera bio je onaj 6. lipnja 1945. godinc. ~astao jc od eksplozije Inunicijc koja jc bila smjcstena u barakama blizu l\·ornicc »Ditad<<. Pot res izazvan eksplozij01n podsjctio jc Brodane na nedavna bombardiranja. U o\·oj ncsrcci bilo jc lakse i tczc ozljedenih. Od 16 pozara u 1946. godini, na teritoriji grada Broda bilo je takoder 8, u kotaru Brod 4, u kotarcvima Dcrventa - Bos. Broc.l 2, u kotaru Nasice 1 (Durdcnovac), u kotaru Pozega 1 (Kutjevo). Rad na tim pozarima trajao jc 43 sata, a U njihovom gascnju UCCSlVO\'alO jc 435 clanova. U oYoj godini odrzano jc 17 sjednica Upravnog i .l adzornog odbora i 3 clanska sastanka. Raspravljalo sc, uglavnom, o prcdmctima vatrogasne prirode,74 U 1947. godini clanovi DVD ucestvuju u masovnim radovima, a odrzavaju sc i propagandna prcdavanja na masovniJn sastancima da bi sc gr,luanstvo i on1Iadina zaintcresirali za vatrogasnj rad. Na sjcdnici Upravnog i Nadzornog odbora, odrzanoj 14. XI, predsjednik Drustva jc podnio izvjestaj o takmiccnju, na kojem su pored DVD Slav. Brod sudjelovalc industrijske vatrogasne cctc tvornicc »Duro Dakovic« i 76 IZ\·jestaj o radu za 1946. godinu oddan na glavnoj godi; njoj skupstini 2. III 1947 - Knjiga zapisnika 1939 - 1947.

70


»Sla\'onija«, ind. drva u Slav. Brodu. Prcdsjednik zirija bio jc scf Odsjcka za vatrogastvo pri Ministarstvu unutrasnjih poslova drug Mato Grozdanic. On jc odao priznanjc svim ucesnicima takmicenja, a posebno DVD Slav. Brod, uporcdujuci ga s najboljim vatrogasnim drust\·ima. Od pojcdinaca istakao jc smjelost Cirila Ka\redzije i Mate Tomljanovic, te umjesnost i hladnokrvnost Josipa Novako\·ica. Povodom 75-godisnjice Drustva, 17. travnja, odrzana jc svecana sjcdnica, kojoj su prisustvovali, osim aktivnih, pocasni i rezervni clanovi. Na sjednici je cit an zapisnik s osnivackc skupstine Drustva od 17. travnja 1872. g., a iza toga jc u prigodnom refcratu iznesen historijat DVD od osnivanja do 1947. godine. U ovoj godini zabiljezeno jc 17 pozara. Od svih ovih pozara vaznija su bila 3 nastupa nasih clanova. U poduzccu »Slavonija«, kada su vatrogasci uspjeli spasiti cijelu zgradu i ostatak skladista u vrijcdnosti od 1,500.000 dinara .

..

Kada je voda, 17. ozujka, probila nasip, dolazi do vclikc poplave u Bos. Brodu. Tck nakon 24 sata ncprckidnog rada, rupa na nasipu je bila zaccpljcna. Osim pripadnika JNA, milicije i stanovniStva Bos. i Slav. Broda u radovima je ucestvovalo i 49 clanova DVD Slav. Brod. Pomoc Bos. Brodu je pruzena i prilikom pozara na sjcnjaku JNA 18. travnja.i] Vee u 1947. god., 2 godine nakon rata, osjeca se stabilizacija prilika u Drustvu. Provedena jc dobra organizacija, a srcdcne su drustvene prostorijc i inventar. Osim toga, zahvaljujuci svjesnoj disciplini, skoro s\·i clanovi dolazc na vatrogasne vjczbc i strucna predavanja. Sve jc to bilo moguce postki zahvaljujuCi cvrstoj povezanosti s organima narodnc vlasti, koja jc uvijck imala razumijcvanja za potrebe \ atrogasaca. S drugc strane i vatrogasci su dali puni udio u izgradnji zcmlje i cuvanju narodnc in1ovine. Oni pojedinci koji su s\·oje intcrcse stavljali iznad drustvenih, s vrcrnenom su izolirani, tako da su sami napustili Drustvo cije humane ciljcvc nisu nikad ni prihvatili. Danasnje nase socijalisticko vatrogastvo razvija se u okvirima prvog Zakona o dobrovoljnim vatrogasnin1 drustvima u 1\R Hrvatskoj od 22. 11 1948. godinc. Tc je godinc osnovan i Vatrogasni savcz Hrvatskc, na cijem jc celu kroz prvih 16 godina bio predsjcdnik Jurica Drausnik, koji je 1964. izabran za doz.ivotnog pocasnog predsjednika. Vatrogasni savcz Jugoslavije osnovan jc 1951.

g.~a

-

Organizacija dobrovoljnih vatrogasnih drustava u staroj Jugoslaviji nije imala sigurnu pomoc od stranc drzavc, ncgo jc bila prcpustena sama sebi i brizi pojcdinaca, mcdutin1 po cl. 32. pon1enutog Zakona duzni su narociQi odbori opCina osigurati u s\·ojim budZetima potrebna sredst\'a za rad vatrogasnih drustava, a duzni su da sc brinu i o opskrbljivanju Drustva vodon1 za gasenje, pogonskim gorivmn, te signalnirn i drugim vatrogasnin1 uredajin1a. 77 »Sporncnica«, n. dj. str. 54. 78 Vatrogasni kalendar, n. dj., slr. 139.

71


DALJNJE JACANJE DRUS'fV A I NO VE ORGANIZ \ ClONE FORME (1948-1957) Zakljuckom gla\'ne godisnjc skupstine, 29. II 1948, neki aktivni cbnovi sc prcvodc u podupirajucc i rczervne. U istoj godini rjcseno jc i pilanjc profcsionalnog sclera, sto je takodcr bio prilican problem. Na sjednici Upravnog i Naclzornog odbora, 25. XI, predsjednik je iz· \jcstio clano\c da sc odlukom Ministarstva unutrasnjih posloYa formira Vatrogasna nDrodna milicija, i ana je 1. prosinca poccla " radom. Trebalo je naci prostorijc za 20 vatrogasaca i strojevc, sto jc na ":>jednici ucinjeno. Tcndcncijc ka p1·ofcsionalizaciji \atrogast\a postojc jos ad 1910. godin(', u jacin1 privrcdnin1 ccntrima i \'CCim radni1n organizacijama u Zagrebu. Sigurno je da su\ rcmcno doba trazi najsuvremcnijc opt"emljenu YatroJ!asn~l organizaciju, koja jc oprc1nljcna najcfikasniJOin \atrogasnom tehnikom i s najtnjczbanijim 'atrogasn:m jcdinican1a.~ Sto ce donijcti u ton1 poglcdu buducnost tesko jc rcci. Na jednoj strani jc velika tradicija, na drugoj prednost koju \'CC sa:na profesionalilacij~ dono'>i. Sigurno jc da cc jedan duzi period cgzistirati i amatcrski (dobrovoljni) oblik, a i profcsionalni, pa bi prema ton1u najpogoclnijc, a i najs\rsishodnije bilo naCi naj pril·Iadniju formu suradnjc, onakav »modus vi\ endi«, koji stin1ulira obadvijc strane. U 1943. bilo je u Slav. Brodu 20 pozara, od toga veci su bili 16. ozujk:-t na Budainki i 20. kolovoza na bh sem brodsk01n sajmistu. Pored toga, bradski su vatrogasci gasili 4 pozara u Bas. Brodu i dva u Brad. Varosu. Najznacajniji dogadaj u 1949. godini jc osni\·anje Vatrogasnog podsaveza, koji sc osniva na temelju novog Zakona o dobrovoljnom vatrogastvu, sto je znacilo daljnji naprcdak u raz\'ijanju i jacanju ,·atrogasnog pokreta u novoj socijalistickoj Jugoslaviji. Vatrogasni rodsayezi forn1irani su tada u S\'im kotare\ ima, i oni su rukovodili vatrogasnim radom na svom podrucju. Na sjednici Upravnog i Nadzornog odbora, 14. VII 1949, vodena .i~ zucna dcbata ll 'CZi s konstituiranjem Upra\ nag i Nadzornog odbora, a narocito u vczi s polozajen1 predsjcdnika Drust\ a. Medutim, svc je dobro svr· Silo i data je povjcrenje Starom rukO\OdSt\U. u studcnom 0\'C godin~. pnlikom )) T jedna borbe protiv pozara«, cla110\'i Drustva su izYodili vjezbc, odrzavana su predavanja, organ1zirana jt: 79 Isto.

72


izlozba, a odrzano jc i takmicenje Drustva s industrijskiln vatrogasnim drust\·ima »Duro Dakovic(< i »Sind«. U toku 1949. u Slav. Brodu jc bilo 5 pozara, a jedan su brodski vatro· gasci gasili u Garcinu. NajveCi pozar u ovoj godini, s tragicnim posljedicama, dogodio sc 15. ozujka u Bjegojeviccvoj (bivsoj Lovackoj) ulici u skladistu Kotarskog trgo~ Yackog poduzeca. Pozar sc pojavio u 20 sati, a nastao je ncpaznjom nocnog cuvara koji je lozio vatru u svojoj kucici. Pozar je zahvatio skladiste, u kojcm jc, pored ostalog, bilo i 660 kg. ekrczita. Kad se on upalio, pocelo je gor jcti citavo skladiste, u kojem je sva roba, u vrijednosti od 10,000.000 dinara, izgorjcla . Uz pomoc VNt\1 i IZDVD ,to svi clanovi Drustva radili su na gariStu 14 sati, tako da su spasene susjedne zgrade od pozara. Tuzna bilanca ovc tragcdijc su cetiri mrtva, 5 tesko ozlijdcnih i 14 lakse. Od cetiri mrtva jetlan jc bio clan Vatrogasnc narodne milicijc, iz cijih su redova i dva tesko ranjena ~lana. PomazuCi pri gasenju pozara, tragicno je zavrsio svoj zivot i Mato Bn· Josie, pros\jetni referent i dopisnik »V jcsnika«, koji je inace sretno prcbrodio tcskocc narodnooslobodilackog rata." Posebna prica su dva tesko ranjcna clana DVD Slav. Brod Stjepan Spicer i Branko Tomljanovic. Prema Spiccru, najteze oslijedenom clanu, vatrogasci su pokazali n1nogo ljubavi. PosjcCivali su ga u bolnicama Broda i Zagrcba i nastojali da 1nu ublaze patnjc. 0 kakvoj se paznji radi najbolje ilustrira list kojeg jc pisao Stjepan Spicer 24. IV 1949. iz Zagreba odnosno iz bolnicc. Navest ccmo neke fragmente iz ovog lista: ». . . Mnogo razmisljam o nascm zajednick01n radu i prijateljstvu i pravo kazc ona n:tsa poslovica: 'U nuzdi sc poznaju prijatelji!' A ja dra~n brace u S\ojoj ncsrcCi sam upoznao i ocijenio Vase prayo prijateljstvo i svc ono dobro sto stc mi pruzili ... U ocima i poglcdu svakog od vas citao san1 naj\ccu brigu za moje zdravlje i Vi stc ucinili da svaka moja najmanja zclja, koja se meni cinila da ju nisam izrazio bude ispunjena. Nadam se i uzdan1 sc da po mom povratku (kad ozdravim) da cu ipak ostati sa varna i ako ne kao izYrsujuCi clan, a ono kao prijatelj i brat da opet zajcdno dijelimo S\C dobro pa i zlo. To sto ste ucinili za mene to se ncbi moglo naplatiti sa nikakvim novcetn jcr to Cini san1o Cislo i vjerno prijatcljstvo.« Mislimo da bi komentar ovim rijccin1a zaista bio suvisan. Sve bi sc 1noglo kazati u jednoj jcdinoj rccenici: »To je ono zbog ccga vrijedi biti vatrogasac.« I slucaj Branka Tomljanovica, koji je takodcr tcsko nastradao gas~­ Ci pozar, je \Tlo potrcsan. Poslije 5 godina i 11 operacija u bolnicama Beograc.:a, Zagreba, Kraguje\ ca i Slav. Broda, njegov zi\ ot jc spasen, ali su ostalc posljedice zbog kojih ga je invalidska komisija proglasila nesposobnim za rad i kao invalida I kategorije umiroYila 1963. godinc. I sada pocinjc borba za realizaciju •:)voga. Mnogi su mu osporavali pravo na pcnziju, jcr cla njcgova tragedija nijc posljedica »potrcbnog« posla. Uzbudila se i uzburkala javnost. Slucaj dolazi i na novinskc stupcc. 0 tome pisu »Vccernje novosti« 13. IX 1966. pod naslovom »Pobedio smrt nc moze paragrafe« i 14. IX 1966. »Ko tc terao da ga80 lndustrijsko-za\·odsko dobrO\oljno vatrcgasno drust\·o. 81 »Spomenica«, n. dj., str. 58.

73


sis?« Svemu sc pridruzila i »Borba« od 14. X 1966. clankom »Umjesto drust\ cne kronikc«, u ovom posljednjcm se govori o moralnoj podrsci koju Branko Tomljanovic dobiYa sa svih strana, izn1edu ostalog i DVD iz Lukavca. I na kraju ova uporna borba dobila je sretan epilog: Branko TOinljanovic je penzioniran kao invalid rada I kategorijc, sto je u potpunosti i zasluzio. U zapisnicima sjednica Upravnog i Nadzornog odbora dosta prostora jc posveceno odnosima izmedu VNM i DVD, i to u zapisnicima od 2. II, H. VIII i 23. VIII 1950. Ova j posljednji govori o sjednici kojoj je prisustvovao i drug Dinko Klaricic, povjerenik unutrasnjih poslova GNO-a Slav. Brod. Zaklj uceno je da je bilo nepravilnosti i na jednoj i na drugoj strani, ali da opCi vatrogasni interes treba i jednim i drugim da budc polazna tocka u pribli· zavanju gledista i stavova. U toku 1950. godine evidentnc su neke aktivnosti Drustva. U cast izbora Drustvo se takmici s DVD DakoYo. Clanovi DVD ucestvuju na masovnon1 dobrovoljnom radu oko betoniranja temelja zgrade u Klasiji. Clanstyo jc pomagalo ina izgradnji Auto-puta u blizini Slav. Broda. Za vrijeme Tjedna osiguranja 17 vatrogasaca pruzalo je pomoc DOZ-u, dok je na molbu V organizacije Narodnog fronta Tomislav Feldhofer odrzao za polaznike tccaja predavanje 0 protivpozarnoj i tchnickoj sluzbi. U ovoj godini pruzena jc i rnatcrijalna pon1oc obitelji jednog clana Drustva koji se nalazio na vojnoj vjczbi, ali je bilo i izdataka za kupo\·anje i opravku strojeva i rckvizita. U 1950. godini bilo je u Slav. Brodu dva pozara, a clanovi DVD gasili su pozare u Bukovlju, LliZanima, Bos. Brodu i Tomici. VeCih razmjera bili su pozari u stolarskoj radionici (Rakod:cva ul. 2), 27. sijccnja, u Bos. Brodu na zeljeznickoj prugi, 6. lipnja, kada sc zapalio benzin u jednom vagonu, u Kudeljari u Luzanima 17. lipnja, kada sc zapalila kudelja. Pomoe u gascnju vatre pruzili su domaCi vatrogasci. Takmicenjc mcdu vatrogasnin1 drustvima je naj\·azniji dogadaj u 195l. godini. Odrzano je nckoliko takmiccnja, i to rajonsko u Brod. Varosu, kotar· sko i predoblasno u Slav. Brodu, oblasno u Osijcku i rcpublicko u Zagrebu. Takmicarska ckipa DVD Slav. Brod, koju su uvjezbavali Ivan Cadez i Josip Novakovic, osvojila je I mjcsto u kotarskon1, zatim u predoblasnmn (u susretu s DVD N. GradiSke, Rcsctara i Slav. Pozegc) i oblasnom tak1ni" . CCDJU. Kao prvak oblasti Drustvo jc dobilo diplomu i nagradeno jc sa 100 mctara tlacnih cijcvi, a uslo jc i u zavrsno republicko takmicenje, na kojcn1 jc nastupilo 14 drustava (prvaka oblasti). U Zagrebu su brodski vatrogasci zauzcli sedn1o n1jesto. Treba naglasiti da je nasc DVD bilo jedino izvan sjedista oblasti, sto svakako ovom uspjchu daje jos vccu vrijednost. Upravni odbor Drustva uputio jc, 13. XI, pisrncnu zahvalu Tomisla\'u Fclclhofcru, tajniku Podsaveza, za ulozeni trucl oko sastavljanja Prirucnika za vatrogasno takmiccnje. Nasi vatrogasci su gasili samo dva pozara u 1951. godini. Na otvorenoj pruzi kocl Starog Topolja doslo je do eksplozije parnog kotla u lokon1oti\'c, zbog ccga jc doslo do sudara \agona, i tako se zapalio benzin u vagonu cistcrni. Steta jc bila rnilijunska, a u nesreci je stradalo 5 zeljeznicara. U opcoj bolnici Slav. Brod 12. prosinca jc poccla gorjeti jcdna bolnitka baraka. Zahvaljujuci pravovrc1nenoj intervcnciji vatrogasaca, uspj elo 74


je spasiti citav inventar ocnog odjcla u vrijednosti 350.000 dinara. u akciji su ozlijedena dva vatrogasca. U svrhu osposobljavanja sto veceg broja clanova, donesen je 6. I 1952. zakljucak da se odrzi soferski tecaj. Za rukovodioca tccaja postavljen jc voda penjaca Ivan Cadez, automehanicar. Vee 11. I tecaj je pocco s rad01n, a pohadala su ga 23 clana. Proslava 80-godisnjicc DVD Slav. Brod odrzana je u uzen1 krugu, jednom drugarskom \·cccri. U vezi s proslavom jesenskc vjczbe u 1952. g. odrzavaju sc svecanije i spektakularnije. Javna vjezba je izvedcna 26. studenog, na kojoj sudjeluje i IZDVD »Duro Dako\ic«, DI »Slavonija« i VNM-a. Rad sc odvijao s cetiri auto-tanka, tri velike sastavljace, pet kukaca, dvije spusnicc i jednim agregatom. Na vjezbama jc sudjelovalo 120 vatrogasaca, a na njima jc bio prisutan i nacelnik Vatrogasnog saveza NRH drug Franjo Kumcr, koji sc pohvalno izrazio o radu i disciplini Drustva. CestitajuCi Drustvu 80godisnjicu postojanja, on svoja zapazanja i pohvalno misljenje o radu Drustva unosi u drust\·enu »Spomen-kn.iigu«. Uprava Podsavcza DVD za grad i kotar Slav. Brod sugerira Drustvu da zbog zasluznog i pozrtvo\·nog rada odlikuje Stjepana Spicera, koji je tcsko stradao pri vrsenju svojc duznosti. Drustvo je pomenutu sugestiju usvojilo, s tim da se za odlikovanje predlozi i Branko Tomljanovic, koji je tesko nastradao kao i Spicer. Od dogadaja vrijednih spon1en 3 u 1952. godini je sudjclovanje na proslavi 80-godisnjice DVD Dakovo. Na prosla\·u je delegirano 16 clanova. U toku godine uslijedila je osta\·ka komandira Barisic Antuna, 13. X£, a usvojcna je 4. XII. Ostavka je motivirana preopterecenoscu privatnim p0slovima, ali je nerado usvo.iena. AktiYnost se oglcda i u drugim \·idovima. Za potrebe clanova Drust\'<1 kupljeno je 20 ljetnih uniformi. Uprava Drustva otkupljuje za 2.000 dinara rcljef »Pozar« od Slavka Succ, a sYotom u iston1 iznosu nagradujc najbolje ucenike VII raz. gimnazije za maturalno putovanje. Do kraja 1952. godine uslo j~ u drust\·enu blagajnu 854.496 dinara, izdaci su iznosili 786.854 dinara, pa jc prema tome ostao u blagajni saldu 65.642 dinara. Godine 1952. bio je u Slav. Brodu samo jedan pozar, dok ih je 5 gaseno u selima brodskog kotara. Vecih raz1njera hili su: U Klokoce\·iku na poljopri' rcdnon1 radilistu. Steta sc cijeni na milijun dinara, a rad na gariStu je trajao 8 sati. 23. srpnja pozar se pojavio u radionici stolarijc, DIP »Sla\·onija«. Nakon jednog sata clanovi DVD i VNM su ugasili pozar. Spascna je imovina u vrijcdnosti 6,700.000 dinara, dok jc pricinjena steta oko 25.000 dinara. Na otvorenoj pruzi izmedu Donje Vrbe i Zadubravlja izbio je 12. prosinca pozar u tri vagona teretnog \laka. Na gascnju pozara je radilo 35 nasih clanova, sa VNM, uz pomoc IZDVD »Duro Dakovic« i DVD Garcin. Pri gasen j u pozara jcdan 1.cljcznicar i jcclan yatrogasac bili su lako ozlijcdcni. U podvinjskoj SRZ »Slavonski partizan« izbio jc pozar 21. prosinca. Clanovi nascg Drustva gasili su pozar 4 sata, tako da su spasenc vece kolicinc stocne hrane.82 82 »Spomenica«, n. dj ., str. 64.

75


U 1953. godini popravljen je vatrogasni toranj. ~cki radovi su izvrscni i na vjezbacem tornju. Za te radovc NOG opCinc jc doznatio 150.000 dinara. U ovoj godini odrzana je u Sla\. Brodu velika proslava 10-godisnjicc osnivanja VI slavonskog korpusa, na kojoj je pred oko 250.000 ljudi govorio i drug Tito. U cast velike proslave odrzanc su zajednicke vatrogasne vjezbe, 17. V, na kojima je uzelo ucesce 14 vatrogasnih drustava iz kotareva Osi ick, Bako\ o, Vukovar, Vinkovci, Slav. Pozega, Nova GradiSka i Slav. Brod. Toga dana bilo je u Brodu preko 5.000 vatrogasaca na celu s prcdstavnicima Vatrogasnog saveza NRH. Clanovi omladinske sekcije DVD prevode sc u rcdovite clanovc, buduci da su navrsili 18 godina i jer su prosli pripravni staz. Na sjednici Upravnog i Nadzornog odbora od 28. X zakljuccno je, izInedu ostalog, da se na vjezbe pozivaju i rezervni clanovi, te da se povede borba protiv starog nacina oslovljavanja medu clanovima, jer ta navika iz proslosti ne odgovara nasem socijalistickom drustvu. Ove godinc, 2. V, je svecano pn·i puta proslavljen i Vatrogasni dan. Na ovoj svecanosti bilo je prisutno 25 dobrovoljnih vatrogasnih drustava s podrucja naseg kotara i 536 clanova. Toga dana predana su nasim clanodm~ vidna priznanja, naime Savez DVD NR Hrvatskc dodijclio je u znak priznanja za 30-godisnj i rad u dobrovolj no1n vatrogast vu Zlatnu spomenicu: Feldhofer Tomislavu, Petkovic hanu i Mitrovic Alojzu, za 20-godisnji rad Srebrnu spomenicu: BariSic Antunu, Novako\'ic Josipu, Vilcek Ivanu, Kckmen Franji i Bern\\·ald Ivanu; za 10-godisnji rad Broncanu spomenicu: l\Jlikic Adamu, Ton1ljanovic Mati, Graf Franji, Spicer Stjepanu, Cadcz h anu, Kavedzija Cirilu, Babic Andriji, Brajdic Ivanu, Rukavina Milanu, Zlan1an J osipu, Grabenc Andriji, Doppelhmncr Aleksandru, Rupnik Stanku, Bognar Alcksandru i Dapccvic J osipu. Za savjcstan, pozrtvovan racl i narocite zasluge na unapreclcnju vatrogastva, Savcz DVD NR Hrvatskc odlikovao je Zlatnom medaljom za pozrt\ovnost: Feldhofcr Tomislava, spicer Stjepana, Ton1ljanovic Branka, Kavedziju Cirila i Novakovic Josipa; Srcbrnom medaljom za pozrtvovnost: Totnljano,·ic Matu, Barisic Antuna, Rukavina Milana, Bognar Aleksandra, No' oscl Slavka i I Yanko\ic Buru. Dva pozara bila su 1953. godinc u Slav. Brodu, jcdan u Trnj. Kutim a i jcdan u sumi u Donjin1 Dolcima. U Kutima se zapalila stocna hrana i dva staglja, a u Donjin1 Dolcima pozar jc zahvatio 16 hcktara sumc. Jcdan va trogasac jc bio ozli,icclcn. U Zrinjskoj ulici br. 51 izbio jc pozar u noci 12. studenog. Zapalilc su sc stambena i gospodarska zgrada. Spasena je imo\ina u \Tijednosti 1 milijun i 300.000 dinara. Na spasavanju od poplave u raznim dijclovima grada, u kasno pro I jccc 1954. god inc, radilo je 45 \ atrogasaca, dok jc na mobilnim vjcibama PAZ-a uzelo uccscc 23 clana. Poduzccc »Duro Bakovic« uputilo je Drustvu pismcnu zahvalu zbog zalaganja njcgovih clanova u radu oko spasavanja od poplave pojcdinih odjeljenja poduzcca. Slicna zahvala je upucena i od strane Rafincrijc nafte iz Bos. Brod::t, takoder zbog zalaganja i pozrtvovnosti u radu clanova brodskog Drustva na gascnJu pozara u tamosnJOJ tvorn1c1. v

76

..,


Na kotarskon1 tak~niccnju Podsaveza DVD Slav. Brod jc osvojilo prvu mjesto i ti1nc se kvalificiralo za obla~no takmicenje u Osijeku, koje je odrzano povodom 80-godisnjicc DVD Osijck (Donji grad). I na proslavi 80-godisnjice u Sla\'. Pozegi sudjeloYalo je 34 clana Dru::;tva ,koji su na zahtjcv DVD Slav. Pozcga izvcli uspjelu vjezbu. Uspjela vjczba jc odr.i.ana i u Gradiskoj Bebrini prigodom proslave 20-godiSnjicc osni\'anja tamosnjeg Drustv:l a u S\Thu propagiranja yatrogastva. Stara zastava Drustva pohranjcna je u Gradski muzcj, s tim da se vrati Drustvu, Cim sc osnujc drustvcni muzej. Dc~ct pozara jc zabiljczeno u 1954. godini, 7 u Slav. Brodu, jcdan u Bos. BroLu, 1 u St. Perko\ cima i 1 u Donjim Dolcima. U Omladinskoj ulici br. 40 pojavio se pozar 15. veljace. Pozar jc ugascn nakon pet i po sati rada. Na Sen·isnoj stanici na Auto-putu pozar je bio 5. ozujka, a 2 vatrogasca su laksc ozlijedcna. U Rafineriji nafte u Bos. Brodu izbio jc 5. studcnog pozar. Vatrogascima Rafinerije dosli su u pomoc. DVD Slav. Brod, VNM, IZDVD »Slavonija« i »D. Dakovic<~. Izgorjelo je noYopostavljcno postrojcnje (ere king), dok su ostala postrojcnja sacuvana od pozara. Pri radu jc ozlijedcno 5 lica, od toga jedno tcze. Tesko su ozlijedcna i dva vatrogasca, od kojih je jedan podJcgao ranama. Godina 1955. jc obilovala mnostvom dogadaja vaznih za historiju dru~­ tva, a u njoj dolazi i do novog ustrojstva vatrogasnc organizacije. U cast proslavc 10-godisnjice oslobodcnja grada, izvedcna je na Titovom trgu veca \·atrogasna vjezba, pod pretpostavkom da je »grad bombardiran«. U vjezbi su sudjclovali i Stalna vatrogasna sluzba (bivsa Vatrogasna narodna milicija), IZDVD »Sla\'Onija« i »Duro DakoYiC«. Na ovim vje2ban1a sudjclovalo je 157, au dcfilcu 280 vatrogasaca. Vatrogasci su 2. svibnja svccano proslavili Vatrogasni dan. Toga dana su na ~Yccan nacin primili vatrogasne zastavc. S\'ccanosti su prisustn>vali clanovi i delegati svih podrucnih DVD i IZDVD kotara kao i delegati Nove Gradiske i Bos. Broda. Pored prcdstavnika vatrogasaca na svccanoj tribini su sc nalazili i predstavnici narodnc vla~ti, drustvenih organizacija i poduzeca. Poslijc primitka novih zastava, clanovi DVD i IZDVD polozili su zaklctvu. Vatrogasci su dali svecano obccanjc, da cc na svakom 1njcstu i u svakoj prilici cuvati i braniti cast narodnog vatrogasca i vatrogasnc organizacije. Zatim su predana odlikovanja zasluznin1 vatrogasciina za godinc sluzbe i narocite zasluge. Poslije svecan<;sti odrzan je dl!filc kroz grad isprcd zasta\·a i uzvanika. Na Kongrcsu Vatrogasnog saveza NR Hrvatskc, koji je odr/.an uz prosla\'U 90-godi~njice DVD Varazdin, prisustvovala su i 23 clana naseg Drustva. Na Kongrcsu su podijeljcna odlikovanja nasin1 clanovima, koje jc odlikovao Vatrogasni savez Jugoslavijc, i to: Vatrogasnom zvijczdom I stepcna odlikuju sc: Stjepan Spicer i Branko Tomljanovic, a Vatrogasnom zvijezdon1 I [ stepena odlikuju sc Dobrovoljno vatrogasno drustvo Sl. Brod, Tomislav Fcldhofer. Ivan Cadcz, Ciril Kavcdzija, Gojko Konjevic i Josip Novakovic. Za pozrtvovan i nt.·usLra.siv rad pri gascnju pozara u Rafineriji Bos. Brod oci!ikovanje su prin1ili: Ton1i~lav Pracny, Florijan Brkic, Josip De\ cic i Stjcpan Skrpan. 77


Izvanrcclna skupslina Drustva jc odrzana 30. VII , na kojoj jc veci broj clanova Upravnog odbora san1ovoljno podnio ostavku. Nakon toga izabran je nO\'i Upravni odbor: Mijo Kis za prcdsjednika, Duro Zunic za tajnika, Josip Valdcc za blagajnika, Admn Mikic za kmnandira, Sandor Doppelhan1cf za zan1jenika komandira , Franjo Ivankovic za komandira I voda, Duro Ivankovic za komandira II voda, Vlado Nosek za I spremiStara, Drago Pezelj za II spremistara, Aleksandar Bognar za procelnika kulturno-prosvjetnog od· sjcka, Franjo Jurkovic za nadzornika strojeva, dr Dinko Berkovic za lijecnika Drustva, Gojko Lucie i Ivan Sojat za procelnike sanitetskog odsjcka. U Nadzorni odbor su izabrani: h ·an Pctkovic, J\·an Sabljak, Slavko Ujdl, Josip Barisic i Stjepan \1liceyic. Ni poslije ovc skupstinc i izbora novog rukovodstva nisu izgladene ncsuglasice Jnedu pojcdinim clanovin1a, sto je izazvalo odredenc poteskoce u radu. Na skupstini Vatrogasnog saveza Jugosla\ ije, odrzanoj 25. i 26. lipnja 1955, usvojen je Statut Vatrogasne organizacije. Sprovodi se reorganizacija, tako cia sada dobrovoljna vatrogasna drustva, industrijska dobrovoljna vatrogasna drustva i profesionalne jedinice jednc opCine Cine vatrogasni odbor opCinc, a svi vatrogasni odbori opCina na podrucju kotara cine kotarski vatrogasni savez. Novom administrativnon1 podjelotn Drustvo prosiruje S\oju djclatnost na siri teritorij gradskc opcinc, zbog cega se vodi agitacija da sc poveca broj iZYrsujuCih c lanO\'a. Vjczbe se pocinju odrzavati po vodovima, a radi boljc evidcncije rade1 u Drustvu, uvodi se grafikon. U ,·czi sa strucnon1 naobrazbom vatrogasaca, organizira sc seminar za komandire ,·odova i odjcljcnja i seminar za komandire vatrogasnih drustava, h.oji jc Podsavez organizirao. PodsaYez je izvrsio svc pripremc da sc vatrogasna drustva osnivaju po selima bi\ seg brodskog kotara, tamo gdje nisu postojala. u skladu s tinl nasi vatrogasci od]azc 19. lipnja u Donje AndrijcYCC, St. Topoljc i Trnjane, gdjc odrzaYaju propagandnc vjczbe. U 1955. godini bila su svcga dva pozara na podrucju Slav. Broda, ali su brodski 'atrcgasci gasili po jedan pozar u Slav. Pozegi i Gromacniku. D\'a poz;;~ra su spadala u domen ·lczih. 33 cJana gasilo je u noci 23. travnja pozar u Vinograsko-vocarskoj zadrugi »P~riska komuna<t a pozar je trajao 6 sa ti. Spascna jc imovina u vrijednosti 6,000.000 dinara. Svi izvrsujuCi clano\'i isli su 13. srpnja pomoci gasiti pozar u Slav. Poz~ru, koji jc nastao od udarca gron1a u supu punu sijena i slan1c. Rad na gascnju jP trajao 12 sati, pri cen1u jc jcdno lice stradalo, a dva vatrogasca bi)a su tcsko ozlijedena. t; 19S6. godini proveclena je reorganizacija vatrogastva, kojom je po:;tignuta samostalnost organizacijc. Podsa\'czi smnostalno rukovodc na svon1 terenu, nustojeCi da oprcmc vatrogasne organizacije s glaYnim vatrogasnin1 spra\·an1a, kao sto su automobili i agrcgati, sto se narocito odnosi na centre gdje jc najvise koncentrirana druslvena i:t"novina. Osnovno pitanjc, koje najvise tisti vatrogasnu organizaciju, jc pitanje financijsl"og i 1naterijalnog osiguranja, rijeseno jc Osnovni1n zakonom o zastili od pozara, koji jc objavljen u »Sluzbenom listu« 25. tra,·nja 1956. godinc.

78


L clanu 42. se govori da je opCina duzna pomagati dobrovoljna vatrogasna dru~~va u snabdijcvanju uredajima, alatom i opremom za gasenje pozara. Clan 44. govori da se troskovi za uredajc, opremu} srcdstva za gasenje p路oiara i za njiho\O sprcmiste, kao i troskovi za vrscnje \atrogasne sluzbe namiruju iz budzetskih sredstava opCine, a mogu sc namirivati iz sredstava 'atrogasnog fonda. U vezi s nacinom koristenja vatrogasnog fonda donijelo je Izvrsno vijece Sabora NR Hrvatske Uredbu o upravljanju vatrogasnim fondovima i o upotrcbi njihovih srcdstava. Clan 1. ove Uredbe govori da u svakom kotaru postoji kotarski vatrogasni fond, a u svakoj opCini opCinski vatrogasni fond. Vatrogasni fond sluzi za dopunsko pomaganjc osnovnih vatrogasnih jedi:1ica, kako bi se u tehnickom poglcdu osposobile za uspjesno gasenjc pozara na svom podrucju.83 Upravni odbor je u toku godine odrzao 12 sjcdnica na kojima su rjesavani svi problcmi Drustva, njegovog jacanja i napretka. Na svojoj sjednici od 5. XII 1956. Upravni odbor je izabrao za tajnika Drustva Tomislava Feldholera, u zelji da ovaj sredi drustvenu administraciju, arhivsku gradu kao i razlicite cddcncijc. Medutim, najviSe se Upravni odbor zalagao da se nabavi auto-tank, sto mu je, zahvaljujuCi pomoCi nadlezn.ih, uspjelo. Zbog razlictih prekrasaja iz Drustva su u 1956. g. iskljucena 4 clan~. Za pozrtYovan rad i naroCito zalaganje u vatrogasnom radu Upravni odbor je prcdlozio, a Vatrogasni savez NRH denio rjesenje i odlikovao: za 20-godisnji rad u vatrogastvu Srebrnom spon1enicom: Dapcevic J~)颅 si pa i Zlaman J osipa, za 10-godiSnji rad u vatrogastvu Broncanom spomenicom: Lucie Gojka, Kliskovic Josipa, Barisic Josipa i Kramer Ivana, Zlatn01n n1edaljmn za pozrtvovnosl: Bognar Alcksandra, Barisic Antuna i Rukavina Milana; Srcbrnom medaljom za pozrtvovan rad: Mikic Adama, Doppelhamer ,..'... lcksandra, Kramer Ivana, Graf Franju, Kliskovic Josipa- KiS Miju i Valdec Josipa. Zbog uspjcsnih intcrvcncija, zalaganja i pozrtvovnog rada Drustva i clanova prilikon1 pozara i elementarnih nepogoda, primilo je DrustYo, na prijedlog Vatrogasnog savcza kotara: 1. od Vatrogasnog saveza FNRJ Vatrogasnu zvijezdu II stepena, 2. od Vatrogasnog saveza NRH Zlatnu medalju za pozrtvovan rad. U toku goclinc Drustvo je ucestvova1o na proslavmna 25-godisnjke DVD Slav. Kc bas i 30-godiSnjice DVD Sibinj, te je ton1 prilikom sudj~lovalo i kod propagandnih \路jel bi. Suradnja nascg Drustva s drugi1n vatroga()nim drustvima, politicki;n i clrustvcnim organizacijama bila jc mnogostrana. Trcba prijc svega istad kcordinaciju rada s Kotarskim vatrogasnim saYezo1n Slav. Brocl, Vatroga.}nim odboron1 opCinc, vatrogasnim clrustvima na podrucju kotara i s druslviina susjcdnih kotarcva, koja se ogleda u uzajamnoj pomoci vatrogasnon1 opren1om i strojevin1a, tc odrzavanja javnih Yjczbi i takinicenja u svrhu izobrazbc i propagande \ atrogastva. 83 Zapisnik s godisnje skupstine DVD Brod -

izvjc5taj o radu od 27. I 1957. g

79


U svrhu strucnog osposobljavanja vatrogasaca odrzan je osnovni vatrogasn, tecaj, koji je zavrsilo 10 clanova. Odrzan je i tecaj za podoficire, koji je s uspjehom zavrsilo 6 vatrogasaca. U 1956 godini Drustvo je sudjelovalo, na poziv Stalne vatrogasne sluzbe, kod gasenja 13 pozara. Ove pozare je gasilo 254 vatrogasca, a na njin1a se radilo 645 sati. Najopasniji pozari bili su u Rafineriji nafte Bos. Brod, DI ÂťSlavonijaÂŤ i Oriovcu i od njih su nastale milijunske stete. 14 Koliko je velikih razmjera bio pozar od 28. sijecnja u Rafineriji nafte, vidljivo je po ton1u sto su pozvani u pomoc DVD iz Osijeka, Banja Luke, Dervente, Doboja, koja su stigla u toku zavrsnog gasenja, a SVS iz Zagreb'l i Rijeke vracene su s puta. Na garistu je 5 vatrogasaca bilo lako, a jedan tesko ozli j eden. Da bi se dobila iscrpnija slika pozara i njihovih zrtava, iznijet ceinO statistiku pozara, na kojima je ucestvovalo Drustvo, i nesreca od 1946 1956. godine : U 1946. godini- 16 pozara, 1947- 17, 1948- 26, 1949- 6, 1950 - 6, 1951 - 2, 1952 - 6, 1953 - 4, 1954- 10, 1955 - 4, 1956 - 13. NajviSe je pozara gasilo Drustvo 1948. godine -

26, a najmanje 1951

- 2. Iz ovih 109 pozara, unesrecenih je bilo: 1. lako ozlijedenih gradana 20, vatrogasaca 28 2. tesko ozlijedeni gradana 8, vatrogasaca 10 3. mrtvih gradana 8, vatrogasaca 2. Ovi podaci ,kao i ranije iznijeti, govore da vatrogasni poziv nije nimalo lak. On je naprotiv vrlo naporan i tezak, narocito za vatrogasca dobrovoljca, koji pored svog redovnog zanimanja vrsi ovu tesku, ali casnu duznost. Taj 1notiv dobrovoljnosti je ona moralna snaga, onaj moto koji ga usmjerava ka cilju, koji je nadasve human. Sam princip dobrovoljnosti, kad .k u pitanju zastita zivota i imovine drugih, sadrzi i komponentu humanosti, zato i za DVD mozemo kazati da je dobrovoljno i humano. Na koncu 1956. godine Drustvo je in1alo 74 izvrsujuca clana, oj toga u operativnoj jedinici 60 clanova, rezervnih 13, i pocasnih 1. Po godinama starosti: on1ladina do 18 g. 3 clana operat. jedinice od 18- 35 g . 31 clan operat. jed. od 35 - 50 g. 15 clanova operat. jed. preko 50 godina 11 clanova operat. jedilliCe. Socijalni sastav clanova: kvalificirani radnici 30, nckvalificirani radnici 3, obrtnici 18, intelcktualci 1, ostali 8. U 1957. godini cdrzana je jubilarna sjednica u vezi s 8S-godisnjic01n Drustva, na kojoj su bili prisutni predstavnici narodne vlasti i vise vatrogasnih ustanova. Procitan je historijat Drustva u najkraCim crtama, a zatim je na upraznjeno n1jesto predsjednika izabran Nikola Markovic. Prethodno je Kis Mijo, 20. II, zahvalio na duznosti predsjednika Drustva. 84 Isto.

80


Na istoj sjednici je donesena odluka da se u 1957. gcdini svecano pro路 slavi 85-godisnjica postojanja Drustva, jer od 1923. godine nije slavljena nijcdna godisnjica.

Duro Salaj istaknuti revolucionar i pokrovitelj proslave 85-godisnjice Donesen je program proslave, a izabran je i poscban Odbor koji je rukoYodio sa S\'im priprcmama. Pokrovitelj proslave je bio nas sugradanin i narodni poslanik, sad a vee pok. Duro Salaj. Izdana je i prigodna 禄Spomen-knjiga芦, a proslavi su prisustvovali mnogobrojni uzvanici, predstavnici narodnih vlasti, drustvcno-politickih organi路 81


zacija, dobrovoljnih i industrijskih vatrogasnih drustava, oko 1.200 vatroga· saca s cijelc teritorije Jugoslavije tc mnostvo gradana. Vatrogasni savez FNRJ odlikovao je Drustvo s Vatrogasnom z\"ijezdom I stepena, a primljeni su i razni darovi, plakctc, knjige i slike. Tako je od Vatrogasnog saveza NRH primljena na dar univcrzalna mlaznica, a od Vatrogasnog savcza kotara Slav. Brod plaketa itd. Drustvo je odlikovalo: Spomenicom za 20 godina rada Zlaman Josipa i Spomenicom za 10 godina rada Pracny Tomislava. Broncana plaketa je urucena: Duri Salaju, pokrovitelju, Vitas Slavku, predsjedniku NOK-a, Bukovic Franji, predsjedniku NOO, Kratohvil Petru, pocasnom predsjedniku 1 BariSic Antunu, rczervnom komandiru. Mnogi clanovi su tog dana primili diplome, a poslije zborovanja odrzana je na Titovom trgu javna vjezba. Uoci proslavc odrzana je svecana akademija u kinu »Jadran«, a priredeno je i »Venecijansko vece« na Savi. Svecani rucak je bio u basci hotela »Brod«, a poslije podne odrzano je narodno vescljc prcd Vatrogasnim domom, koje je trajalo duboko u noc. U Gradskom muzeju priredena je tih dana vatrogasna izlozba, na kojoj su kao eksponati bili izlozeni: drustvene knjige, slike, odlikovanja, spomenice, zastave i dr., sto je posjetiocu na vrlo upccatljiv nacin davalo sliku o radu i djelovanju DVD kroz period od 85 godina.•· Na proslavi 85-godisnjice jos neki clanovi su odlikovani i pohvaljeni: Srebrnom medaljom Jurkovic Franjo i Kljufas Antun, Velikom diplomom Mlicevic Stjepan, Bernwald Oto, Brajdic Ivan i Lucie Gojko, Malom diplomom Slabak Milan, a pohvaljena su 3 clana. Prema podacima u izvjestaju,'-6 u 1957. godini bilo je 76 izvrsujuCih clanova i 288 podupirajuCih, sto se ne slaze s podatkom u »Spomenici«, gdje je poimenicno navedeno 98 izvrsujuCih i 251 podupirajuci clan. BuduCi da se radi o pojedinacnom popisu i da je za svakog izvrsujuceg clana navedeno od koje godine je clan Drustva, donosimo u cijclosti popis izvrsujuCih i podupirujuCih clanova iz 1957. godine. IZVRSUJUCI CLANOVI Upravni odbor

Predsjednik: Markovic Nikola Tajnik: Feldhofer Tomislav Kon1andir: Mikic Adam

Clan drustva od god. 1956. 1918. 1932.

85 Zapisnik s godiSnje skupstinc DVD Slavonski Brod - izvjestaj o radu od 9. III 1958. g. 86 U poglcdu izvrsujucih clanova podaci se samo prividno ne slazu, naimc 22 clana su 2 puta pomenuta, jedanput s obzirom na funkciju, a jedanput s obzirom na zvanje.

82


Zamjenik komandira: Doppelhamer Aleksandar Blagajnik I: Pracny Tomislav Blagajnik II: Mlicevic Stjepan SpremiStar I: Novosel Slavko SprcmiStar II. Pezelj Drago Adutant: Rupnik Stanko Komandir voda: Ivankovic Duro Komandir Yoda: Rukavina Milan \ -oda omladine: Kljufas Antun Voda zcnske ekipe: Vcgar Ivanka Voda saniteta: Lucie Gojko Procclnik kulturno-prosvjetne sekcije Dapcevic Josip Zamjenik procelnika: Bognar Aleksandar Drustveni lijecnik: Berkovic dr Dinko Nadzornik strojeva: Jurkovic Franjo Clan Upravnog odbora: Barisic Antun Clan Upravnog odbora KiS Mijo.

1937. 1947. 1944. 1950. 1955. 1941. 1950. 1938. 1953. 1955. 1946. 1932. 1942. 1954. 1951. 1930. 1955.

N adzorni odbor Predsjednik: Petkovic Ivan Clano,路i: Sabljak Ivan Spicer Stjepan Kramer Ivan Valdec Josip.

1918. 1944. 1937. 1942. 1944.

Rezervni clanovi Pocasni predsjednik: Kratohvil Petar Komandir: Barisic Antun Komandir voda: Horvatic MiSo Komandir voda : Mitrovic Alojz Komandir voda: Bernwald Ivan Komandir voda: Spicer Stjepan Podoficir: Zlaman J osip Tajnik: Graf Franjo Spremistar: Vilcek Ivan Blagajnik: Valdec Josip Nadzornik strojeva: Novotny Julius Procelnik kulturno-prosvjetnog odjela: Dapcevic Josip Vatrogasac: Sojat Ivan Vatrogasac: Pracny Vojko Vatrogasac: Prpic Franjo Vatrogasac: Matesa Aleksandar Vatrogasac: Ujdl Vatroslav.

1933. 1930. 1908. 1921. 1927. 1937. 1940. 1940. 1932. 1944. 1944. 1933. 1944. 1944. 1945. 1945. 1945. 83


Cla11ovi

Oficiri: Feldhofcr Tmnislav Mikic Adam Dopplchan1cr Aleksandar Grebcnc Andrija Ruka\ ina Milan Cadcz Ivan Kavcdzija Ciril Rupnik Stanko Pracny Tomislav Konjcvic Gojko.

1918. 1932. 1937. 1937. 1938. 1939. 1940. 1941. 1947. 1954.

Podoficiri: PctkoYic l\'an Bernwald Oto Ivanovic Duro Novosel Sla\ ko Kljufas Antun Pezelj DraP.:o.

1918. ] 939. 1950. 1950. 1952. 1955.

Vatrogasci: Mliccdc Stjcpan Bognar Aleksandar Brajdic Ivan Slabak Mil~n Krmncr han Sab1jak Iv2n KliSkovic T(' si:-> Lucie Goiko Tcn1l iano\ ic Branko Skrpan St_icpan zunic Dun~ De\cic Josio BariSic J osi n Brczic Florijan J urkovic Franjo Pokopcic Vlado Dezmic Ivan KliskoYic Vlado Pauc Antun Miladinovic Pctar Topolovcc Stjcpan Majksncr Ivan Delic Nikola Mlinaric Stjepan Le,路icki I van Prpic Drago J uriSic VI ado 84

1941. 1942. 1943. 1943. 1943. 1944. 1944. 1946. 1947. 1949. 1949. 1950. 1946. 1951. 1951. 1953. 1953. 1953. 1953. 1953. 1953. 1955. 1953. 1955. 1955. 1956. 1955.


Kis Mijo Katesic Toc;ip Kramer Drago Ridan Pctar Sap Stjepan Celner Tcobald GojkoYic Zeljko Vojnikovic Sakib.

1955. 1955. 1955. 1956. 1956. 1957. 1957. 1957. â&#x20AC;˘'

2enska ekipa: 1955. 1957. 1957. 1957. 1957.

Vegar I vanka Busljeta Ankica Crnkovic Marica Cepic Emina Klobucar Ljubica. PODUPIRAJUcl cLANOVI

Adel Zora Alinjak Antun Amautovic Mejro Amrein Josip Anic Ton1islav Augustin Rudolf Bace Ivanka Bajdak Duro Balac Anka Baric Marija Baraccvic Marko Batori Ivan Baus Ante Bekic Jure Be1osevic Andrija Benak Stjepan Berkovic Zlata Bilic Duro Biondic Vlado Bikcevic Adam Blagovic Andrija Blazevic Fatima Blckic Zorka Bodonj Barnaba Borekovic Branko Babic Andrija Bosnjakovic Marijan Brncic Kreznic Brncic J osip Buzgo Ivan Capar Stjepan Ciglar Duro Cimermanovic Ljerka

Cindric J osip Crnogatic Mato Crnkovic Anka Cupec Duro Caldarevic Mirko Caksiran S tevo Candrlja Mijo Cizmek Duro Conka Josip Cop Matija Culina Ivan Curkovic Marija Dokic Lazar Dasovic Nikola David Ivan Deanovic Vatroslav Delalle Sime Derkovic Mijo Desic Milan Delic Antun Ditrich Vilim Detvaj Nikola Drank Barica Dragomanovic Ivan Drenovic Tihomir Ditrich Dragica Dosen Zvonko Deslic Antun Doric Milan Didara Ivan Duricic I van Eksle Aladar Fajerbah Pavo 85


FiSer Franjo Franic Petar Fumic Ljubica Galic Petar Gabron Suncica Gavran J osip Goj evic Mariea Go j kovic Milan Golubovic Stjepan Gojic Stana Goscak Vladislav Grives Terezija Grguric Martin Grbic Petar Grlic Stjepan Hajdinjak Josip Hanzel Imra Hlisic Radmila Holub Vilko Horvat Rudolf Ivankovic Stjepan Isa Marija Jane Zdenka Jankovic Pero Jankovic Stjepan J ednobrkovic Evica J avorovic Duro Juhart Josip Juhart Stjepan Juric Stjepan Katalinic Rudolf Keler Torno Kikercc V elibor Kis Mijo Kis zeljko Klajic Barica Klepccvic Vasa Klaric J osip Kolaric Adolf Kolar Josip Kopeti Vlado Kostadinovic Vasa Kraljicevic J ozefina Krajnovic Marijan Kruljac Ivan Kruljic Nikola Kutuzovic Ivan Lackovic Antun Lakatos Ivan Lako Ivan Leonovec Matej

86

Leskovac Stjepan Leretic Pctar Levantin Josip Lipec Josip Loncar Vlado Lovrekovic MiSo Lovric Ilija Luic Stjepan Lukic Stjepan Lup Matija Maduna Ante Maduna Petar Majksner Adam Mandie Burica Markovic Nikola Markovic Franjo Marinovic Nikola Masa Ivan Matic Ivan Matisa Mijo Merkler Ivan Mikolcevic Sima Miler Dragutin Miler Ivan Mokorel Ivan Molnar Zvonko Mohorko Julius Mosner Marija Mavric Anka Majunovic Iva Majores Antun Maras Marija Maratovic Zdenka Marinic Tadija Martinec S tanka Medic Duro Merdo Ncbodar Miletic J ovan Milukovic Mato Milic Franjo Milkovic Stjepan Milosavljevic Cazim Mursa Antun Mutak Adolf Nemac Pavica Nemet Ivan Nosek Ivan Novoselovic Drago Nuzda Ljubomir Njegovan Mato Oreskovic Nikola


Obradovic Simo Pilar Ljuba Panic Bosa Pantie Mihajlo Papuga Zvonko Pavlic Nikola Pa,路Iic Filip Pavicic Marija Pecaric Torno Petrie Ljubica Petrin Martin Pihac Ivan Pisarevic Elizabeta Pokas Josip Pletikapic Ruzica Praus Ivana Privelic Marijan Prpic Marko Putra Franjo Radic Antun Rajkovic Stjepan Rencr Josip Resetar Viktor Rodan Anka Rop Alojz Rutko Nikola Sabos Ljudevit SamardZija J osip Sedlacek Oto Scrtic Torno Sikinger Rudolf Siscr Edo Skuk Eduard Stasic Ciril Stazic Stjepan S takovic Duro Stakovic Ljudcvit Stojnov Arscn Stojkovic Nikola Stupar Petar Sutaric Stjepan Sakic Marijan Saric Antun

Sarcc\'ic Stjepan Sirnoc Jakob Soljan Jure Sestin Andrija Spanic 'Leonard Sprajc Pepica Spicer Oto Spika Ilinko Stefancic Mato Stefanovic Branko Sukuranic Ivan Sulentic Marko Sulc Katica Taradi Blaz Ten Fabijan Tornljanovic Milan Udovcic Stjepan Vrkljan dr Vilirn Vac Antonija Vahtler Ivan Vernic inz. Oto Valenstajn Stanko Veber Ivana Veselko Antun Vitas Slavko Vitas Antun Vitkovic Krsto Vilcek Duro Vlainic Ilija V racaric Dordc Vucenovic Milica Vuckovic Josip Vukovic Jure Vulinovic Vika Zakosck Vlado Zaneti Antun Zedic Bogoljub Zlarnan Katica Zoric Franjo Zvonarcvic Mata Zelie Mile Zivic Antun Zunic Dorde.

Treba naglasiti da su neki od navedenih u meduvrernenu urnrli. 87


RAZDOBLJE IZMEDU DVIJE PROSLAVE (1958- 1972) U 1958. godini Upravni odbor Drustva prosiren je na 19 clanova, da sto uspjesnijc radi i napredujc. Odrzano je 7 sjednica, na kojima su rjcsa,路ani svi problcmi Drustva, njegova jacanja i napretka. Medutim, Upravni odbor se najviSe zalagao oko nabavke vatrogasnih sprava i ostalih vatrogasnih potrcpstina. Izvrseni su i popravci vatrogasnih automobila i agrceata. Osnovni vatrogasni tccaj jc odrzan od 19. III do 27. IV 1958, i polaznici su s uspjehom polozili ispit. Tc godine je zauzet i stav da svaki vatrogasac mora u roku od 10 mjescci poloziti osnovni vatrogasni ispit i osposobiti se za ispitanog vatrogasca. U cilju sto potpunijcg struc nog osposobljavanja, komandiri odjcla lrebaju poloziti podoficirski, a komandir, njegov zamjenik i komandiri vodova oficirski ispit. 20. V 1958. umro je drug Duro Salaj, pokrovitelj Drustva i jcdan od najistaknutijih boraca za slobodu i razvoj socijalistickog drustvenog uredenja. U znak zalosti odrzana je 21. V komemorativna sjednica.S7 Drustvo je prisustvovalo na proslavama u Babinoj Gredi i Velikoj Kopanici i torn prilikom clanovi su izvcli uspjele vatrogasne vjezbe. Vatrogasne vjczbe su odrzanc i u 禄Tjednu borbc protiv pozara芦, a proda,路ane sui prigodne znacke. Na podrucju Vatrogasnog odbora opCine odr:lano jc 17. VIII takmicenje, na kojemu je DVD Brod zauzclo II mjesto. Vatrogr..sni fond opCinc jc doznacio za popravak Doma 250.000 dinara, 49.000 za popravak strojeva i 140.000 dinara za nabavku cijevina i drugih potrepstina, tako da su time pokrivene najnuznije potrebc Drustva. U Drustvo su primljena 4 izvrsujuca clana, a poduzete su mjere da se formiraju omladinski i pionirski odjel. Drustvo je kolektivno uclanjcno u SSRN Hrvatske, a clanovi su pojedinacno uclanjcni, rade i suraduju u SSRN, SK, sindikalnim organizacijama i mnogim drugim. clanovi Drustva ucestvovali su u organizaciji, doccku, nosenju i ispracaju Stafete mladosti, a sudjelovali su na proslavama Dana borca, Dana ustanka i Dana Republike.ts 87 Zapisnik s godisnje skupstine DVD Slav. Brod 1959. godine. 88 Isto.

88

izvjestaj o radu od 7. I


Poscbno treba istaknuti paznju koju NO opCine posvecuje Druslvu, da oYo doclc do neophodnih potreba. U granicama mogucnosti pruza Drustvu iz\·~nrcdnc dotacijc da bi se rad odvijao normalno i uspjesno. To jc cinjeno i · 1 1958. ~odini. U o\·oj ~odini dobro se suradi,·alo i s Kotarskim vatrogasnim savezon1, V~lrogasnlm odborom opCine i dobrovoljnim \atrogasnim drustvima s broJskog i susjcdnih kotareva, sto se odrazava u uzajamnoj pomoci vatrogasnom opremom i stroje,·ima, odrzavanju javnih i pokaznih vjezbi te takmicc· nju u svrhu izobrazbe clanova i propagande vatrogastva. Sa Stalnom vatrogasnom strazom sc koordinira kroz zajcdnicku nastambu, zajednicke vjezbc i sudjelo\ anje na pozarima. U toku godine 44 vatrogasca gasila su svega tri pozara, a prouzrokovana steta iznosi oko 60.000 dinara. Ovako mali broj pozara nije vise godina zabiljezen na O\'Om podrucju. Mali broj intervencija je imala i Stain~\ ,·atrogasna straza. Na cijcloj teritoriji kotara bilo je svega 60 pozara bez vecih steta. Sigurno je da jc komponenta sretnih okolnostj zastupljena u svcmu ovomu, ali je isto tako sigurno da su pozitivne posljedice provodenja pozarnc-preventi,·nih mjera dosle do izrazaja. I u 1959. godini broj clanova operative ne zadovoljava, a pot reba za mladim kadrovima jc S'."::! aktuelnija. Od 63 izvrsujucih clannva svega 46 ic u opcrativnoj jedinici, ostali su: rczerYni clanovi - 20, pocasni - 2, omfadinci - 8, pioniri - 15, ukupno 91 clan. S 280 podupirajuCih, Drustvo broji 371 dana. I u ovoj godini je nastavljcno sa strucnim osposobljavanjem vatrogasaca. Odrzan je osnovni ,·atrogasni tecaj od 11 - 22. II 1959, tako da su svi izvrsujuci cbnovi polozili ispit za ispitanog vatrogasca. Odrzano jc ukupno 16 vjezbi za clanstvo na vatrogasnom tornju i raznim objektima u gradu tc cetiri propagandne vjczbe na selu. formiran jc pionirski odjcl s 15 clanova, a rasformiran zenski. Drustvo je nastupilo na takmicenju za odred Slav. Brod u Sibinju. gdjc je zauzelo II mjesto. Nastupilo je zajedno s ostalim vatrogasnim jedinicama grada i na javnoj vjezbi, koja je odrzana u cast 40-godisnjice osni,·anja KPJ, a prilikom t~kmicenja vatrogasnih jcdinica kotara:' 0 uvjczbanosti clanova i njihovoj disciplini pohvalno se izrazio dcleg:tt Vatrcgasnog savcza NRH d:·ug nacclnik Kumer. Konstatirano je da su S\'C vat1·ogasne sprave i \·ozila dotrajali i da ih trcba zamijcniti novirna. Vozila su prijcratne proizvodnje, dotrajala su i za vatrogasnu sluzbu nesigurna. Za njih sc ne mogu nabaviti vise niti rezervni dijelo\"i. 0 s\·ernu ovomu obavi icsten je NOO-e. Osarn clanova jc odlikovano, od toga 3 sa Zlatnom medaljom, 3 za 20-~odisnji r~d i 2 z:1 10-godisnji rad. ) Zlatnu medalju za pczrtvovnost su dobili Ivan Petkovic, Ivan Kram~r i Tomislav Fcldhofer. Drustvo je sudjelovalo u gasenju samo dva pozara, jer viSe nijc ni pozivano, buduCi da ni Stalna vatrogasna sluzba nije imala intervencija. Ovako mali izlazak na intervcncije doveo je do izvjesne uspavanosti u Drustvu. 89 Izvje5taj komandira DVD Slavonski Brod na glavnoj godisnjoj skupstini Drustva oddanoj 17. I 1960. g. 90 Izvjestaj o radu od 17. I 1960. g.

89


Dogovoreno je da bi DVD trebalo iCi na sve intervencije izvan teritorija grada, dok bi samo na male pozare u gradu izlazila SVS sama. Osim zapisnika godisnje skupstine od 17. I 1960. i izvjestaja o pozaru staglja u Oriovcu, iz 1960. dostupan nam je bio samo jedan zapisnik Upravnog odbora od 26. I 1960. Iz njega je vidljivo da su za komandira odjeljenja izabrani Novosel Slavko, Bocek Franjo i 2unic Duro. Za komandira pionirskog odjeljenja postavljen je Rukavina Mile, a za njegovog zamjenika Zunic Duro. Iz 1961. godine nije sacuvano nista od arhivsko-registraturne grade, osim izvjestaja o pozaru susare za susenje sirove slame, tako da za ovu godinu nemamo nikakvih podataka. 90-godisnjica postojanja DVD nije proslavljena u 1962. godini, jcr je proslava zahtijevala prilicno velike troskove. Financijske poteskoce bile su razlog za odustajanje od tradicionalne zabave. Prisutni su u dobroj mjeri kadrovski problemi jer Drustvo raspolaze sa svega 37 aktivnih clanova. Ako znamo da na pozarima sudjeluje 40% cianova, tj. 13 -15 ljudi po pozaru vidljivo je da je taj broj nedovoljan, pogotovu u akcijama sirih razmjera. Treba naglasiti da se Drustvo sastoji uglavnom od radnika, sto je svakako za osudu, jer bi intelektualci svojim znanjem, sposobnoscu i polozaje111 pomogli razvitak i napredak Drustva. Zajedno sa Stalnom vatrogasnom sluzbom, nase Drustvo je u 1962. godini gasilo 8 pozara.91 Zbog jednog od njih, izlet s porodicama na sv. Petku morao je biti prekinut; radi se o pozaru tankera kod Bos. Broda. U ovoj godini Drustvo je sudjelovalo u akciji spasavanja od poplave kod Poljoprivredne skole i u ÂťLickom soruÂŤ. Clanovi Drustva sudjeluju i na otvaranju brane na Glogovici kao i prigodom pozara na slepovima napunjenim naftom i benzinon1. U ovim akcijama narocito su se istakli: Pezelj Drago, Majksner Ivan, Kljufas Antun, Novosel Slavko, Ilic Miodrag i Alfeldi An tun. Na zonskom takmicenju u Vukovaru, u vrlo jakoj konkurcnciji, Drustvo je zauzelo II mjesto. Za revnosno sudjelovanje na vjczbama, takmicenju i isticanju u drustvenom radu, komanda cete pohvaljuje: Gojtanovic 2eljka, KoCic Nikolu, Zupan Duju, Janje Ivana i posebno druga Mrkalja od SVS, zbog doprinosa zajednickoj suradnji prigodom takmiccnja u Vukovaru.92 Na 92. glavnoj godisnjoj skupstini DVD Slav. Brod odrzanoj 16. vcljace 1964. godine, izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor, i to: za prcdsjednika Markovic Nikola, tajnika Topolovec Stjepan, blagajnika Pracny Tomi~lav, za komandira Kljufas Antun, komandira I voda Pezelj Drago, komandira II voda Celner Teobald, zamjenika komandira Zupan Dujo, za kulturno-prosvjetni rad Bognar Aleksandar i Rupnik Stanko, za spremistare Novosel Slavko i Rukavina Mile; u Nadzorni odbor izabrani su: Petkovic Ivan, Mikic Adam, Kramer Ivan, Sabljak Ivan i Putra Franjo, dok su za komandire odjeljeja odredeni: Ilic Miodrag, Majksner Ivan, Delic Nikola i Brkic Florijan.93 91 Izvjestaj komandira cete za 1962. godinu. 92 Isto. 93 Zapisnik s glavne godisnje skupstine od 16. II 1964. god.

90


Na istoj skupstini podneseni su izvjestaji tajnika i komandira o radu

Drustva i operativne jcdinice za 1963. godinu. U ovoj godini Drustvo je brojalo 47 clanova, od cega 32 izvrsujuce-operativna clana i 15 rezervnih. Broj podupirajucih clanova krece se oko 200, sto jos uvijek ne zadovoJjava s obzirom na velicinu grada, jer mnoga sela imaju veci broj podupirajuCih clanova. Ukazano je na potrebu nabavke velikih ljestava, kojima bi se moglo intervenirati na visekatnicama, jer svakim danom takvih je objekata viSe. Upravni odbor Drustva odrzao je 7 sastanaka, na kojima su rjesavani najaktuelniji problemi. Suradnja sa SVS bila je zadovoljavajuca, ali su jos uvijck neka pitanja ncrijesena, u prvom redu koordinacija u gasenju pozara izvan grada. Pored svega, odnosi izmedu clanova jedne i druge jedinice su na visini, za razliku od proslih godina ,i treba nastojati da se ti drugarski odnosi jos vise poboljsaju, jer se samo na taj nacin mogu rjesavati problcmi koji stoje pred vatrogasnom organizacijom. Tradicionalna vatrogasna zabava nije odrzavana unazad dvije godine, jcr Drustvo nije u stanju podmiriti troskove sale, a kod ugostiteljskog podu· zeca nije se naislo na potrebno razumijevanje, iako je uspjesna vatrogasna intervencija obavljena i na objektu hotela »Park«. 1964. godine, 13. IV, nas grad je zadesila tragedija. Jaki zemljotres po.. rusio je preko 2.500 stambenih objekata, te time nanio ogromne materijalne ste te nasoj komuni i cijeloj zajednici. Vatrogasna organizacija, kao i clanovi naseg Drustva, preuzcli su na sebe zadatak otklanjanja posljedica zemljotresa. SYe je to bilo skopcano s velikim poteskocama, jer je Drustvo brojilo ukupno 59 clanova, od cega operativna jedinica 45 clanova.94 Drustvo je nastojalo da omasovi svoje redove putem uporne agitacijc, ali su rezultati bili neznatni. Stanje je ostalo status quo, naime koliko je novih clanova primljeno, toliko ih je brisano iz Drustva iii prevodeno u rezer· \'U. Pokusalo se preko skola i putem predavanja pridobiti omladinu, ali va· trogasna drustva ne raspolazu sredstvima koja bi privukla omladinu, kao nekc druge drustvene organizacije. Suradnja s Profesionalnom vatrogasnom jedinicom9· bila je dobra. Nesporazuma nije bilo, a sjednicama Upravnog odbora Drustva prisustvovao je u nckoliko navrata i komandir Profesionalne vatrogasne jedinice. Operativna jcdinica u 1964. godini ucestvovala jc u 5 akcija gascnja pozara, od kojih je najveci bio u Rafincriji nafte Bos. Brod. Velika je sreca sto se u momentu izbijanja pozara odrzavao clanski sastanak i svi su bili na okupu, tako da se odmah odazvalo 26 aktivnih clanova, koji su zajedno s Profcsionalnom vatrogasnom jedinicom pristupili akciji gasenja, te uspjeli pozar u rekordnom vremenu lokalizirati i pogasiti, i na taj nacin spasiti ogromnu drustvenu imovinu. Prilikom akcije trojica clanova su bila lakse povrijedena, a veCini je uniStena osobna oprema. Posvc su bila uniStena i vatrogasna kola »Mercedes« . lako je pozar lokaliziran prije dolaska pomoci iz Osijck, Zagreba, Sarajcva i ostalih, iako su brodski vatrogasci iSli u otvorenu vatru izlaiuci se izravno opasnosti po zivot, od strane Rafinerije ne samo da nije priznato ovakvo zalaganje vee nije priznata ni materijalna steta koju 94 lz\·jestaj o radu od 21. II 1965. godine. 95 Nazivi Vatrogasna narodna milicija, Stalna vatrogasna sluzba i Profesionalna vatrogasna jedinica odnose se na istu organizaciju.

91


jl.! Drustvo imalo u gasenju pozara. Prcdstavnik Rafinerije je obecao da ce steta biti nadoknadena, sto do danas nijc ucinjcno. Drugi od veCih pozara na kojem su uccstvovali clanova Drustva je pozar u Trgovackom poduzecu »Velepromet«. Prilikom ove akcije clanovi su nesebicnim zalaganjem gasili skladiste tekstila. U ovoj akciji stradao je Mrsic Borivoj, te je bio upucen na bolnicko lijecenjc.96 U toku 1964. godine Drustvo je odrzalo 12 vjezbi, od toga dvije javne. Prilikom odrzavanja proslave 40-godisnjice postojanja DVD Vrpolje i otvaran ia novog Vatrogasnog doma, clanovi brodskog Drustva su zajedno sa DVD Dako,·o odrzali uspjelu javnu vjezbu. Na proslavi 100-godiSnjice vatrogastva u Varazdinu sudjelovalo je 22 clana Drustva, u esalonu koji je formiran s podrucja nase opCine. Clanovi Drustva ucestvovali su i u akciji ciscenja snijega s ugrozenih kuca. Drustvo je u prosloj godini predlozilo zasluzne clanove za odlikovanja koja su im podijcljcna prilikom proslave Dana ustanka u Hrvatskoj. Za uspjesno gascnje pozara u Rafincriji nafte Bos. Brod odlikovana su dva clana Drustva od strane Vatrogasnog saveza SR Bosnc i Hercegovine. Medutin1, jos nckolicina predlozena je Vatrogasnom savezu Hrvatske za odlikovanje. Na 94. rcdo\·noj godisnjoj skupstini, 12. III 1966, izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor: za predsjednika Markovic Nikola, tajnika Topolovcc Stjepan, zamjcnika tajnika Erdelji Ivan, za blagajnika Pracny Tornislav, kotnandira Cclncr Tcobald, zamjenika komandira Pezelj Drago, za komandira ,·oda Ilic Miod·-ag, za sprcmistare Novosel Slavko i Rukavina Mile, za kulturno-prosvjetni rad Bognar Aleksandar i Rupnik Stanko, Novosel Sla\·ko i Majksner Ivan. U Nadzorni odbor izabrani su: Petkovic Ivan, Sabljak Ivan, Putra Franjo, Kavedzija Ciril i Kramer Ivan."7 Opcrativna vatrogasna jedinica broji 33 clana, te 15 rezervnih, od toga 6 vatrogasaca bcz ispita, 9 vatrogasnih podoficira, 3 oficira i 1 visi oficir. Ovaj broj jc nezadovoljavajuCi, buduCi da jc u Brodu u vrijeme kada je imao 10.000 stanovnika bilo u Drustvu 90 - 100 clanova, a pozarna opasnost je bila znatno manja nego danas. Uz to treba naglasiti da ni kadrovska politilr~ nije bila na visini, jer se za proteklih nekoliko godina skolovalo u vatrogasnoj skoli svcga 2 podoficira, a ni jedan oficir. Razvojem tehnike i industrijc i zadaci u vatrogast\·u postaju slozeniji, zbog ccga su potrebni skolovaniji kadrovi, za cije skolovanje i usavrsavanje trcbaju i \ cca materijalna sredstva. Razu1nijevanjem Osiguravajuceg zavoda, Skupstina opCine i Vatrocasnog fonda u Slav. Brodu, koji su dali sredstva, kupljena su troja vatrogc::sna kola, a dvoja starija data su na selo, u Vrpolje i Luzane. Zakljuceno je da Profesionalna vatrogasna jcdinica treba preuzeti c jclokupni vozni park na odrzavanje, jer nasi clanovi to nisu u mogucnosti, a niti zato imaju financijskih sredstava. Nasa operativna jedinica gasila jc u toku 1965. godine samo jedan pozar u Oriovcu, a odazvalo se 14 clanova. Na druge pozare nije Drustvo ni pozivano, iako je dogovoreno da se clanovi Drustva pozivaju na sve pozar;;! izvan podrucja grada.98 96 Izvjcstaj komandira o radu opcrativne jedinice DVD Slav. Brod od 21. II 1965. godine. 97 Zapisnik s godiSnje skupstine od 12. II 1966. 98 Isto.

92


U toku 1966. godine Drustvo se nalazilo u teskoj situaciji. Debar dio nuzno potrebne vatrogasne opreme bio je u losem i dotrajalom stanju. Problemi u vezi osiguranja \'ozila i njihove registracije rjesavani su skoro cijelu godinu. Sarno po sebi postavljalo se pitanje kako priCi jacanju organizacijc novim clanoYima, kada ni postojcCi ncmaju potrebnu odjecu i obucu za vjezbc, takmicen ic, gascnje pozara i sl., iako je poznata Cinjenica da sc jedna vatrogasna jedinica ne moze ni zamisiti bez dobra uvjezbanog ljudstva. Pored navedenog, trebalo je pod S\'aku cijcnu popraviti Vatrogasni dom, jer u stanju u kojcm se nalazio nijc smio docekati zimu. ZahvaljujuCi razumije\·anju pojedinih radnih organizacija, vlastitih sredsta' a i sredstava PVJ-e, us~jelo se izvrsiti osnovne popravke i spasiti Dom od daljnjeg propadania. I pored postojanja PVJ-e i osiguranja potrebnih sredstava za njeno odrza,·anje, potrebno je ulagati veca sredstva u dobrovoljno vatrogastvo, jer u slucaju veceg pozara ne maze biti u potpunosti efikasna intervencija PVJ-e, jer na pozar maze izaCi same 3 - 4 vatrogaosca i safer koji se nalazi na duznosti u tom momentu. Zbog navedenih razloga, Skupstina opCine trebala bi u svojem budz~­ tu posebnom stavkom osigurati Drustvu potrebna sredstva za registraciju, osiguranje i odrzavanje vozila, kupovinu goriva i maziva, odrzavanje Vatrogasnog doma i opreme, nabavku osobne vatrogasne opreme, jer ce se samo na taj naCin osigurati ispravan rad i razvoj ove humane organizaci,ie, a time joj dati i odgovarajuce mjesto u nasem socijalistickon1 drustvu.'~'~ U 1966. godini primljeno jc u Drustvo 7 novih clanova, od toga 2 clana su presla iz drugog drustva. u drugo drustvo je presao jedan nas clan, a 8 je iskljuceno zbog neaktivnosti u radu. Kako izabrani tajnik i njegov zamjenik nisu clolazili na sjednice, tajnik zbc..g odlaska u poduzece »Duro Dakovic«, a njegov zamjcnik iz nepoznatih razloga, Upravni odbor jc kooptirao Miru Dan1janovica, koji je izabran za ta.inika. U opcrativnoj jedinici Drustva nalazila su se 32 clana, ana osobni zaht~ c·,, jc rcakt~viran Kavcdzija Ciril, stari clan Drustva i provjercni vatrogasac. U toku 1966. godinc clanovi Drustva su sudjelovali na gasenju 19 pnzara, od kojih su vcCi i opasniji bili u »Vuteksu« Vukovar, »S\jetlosti« - Luzani i na cisternama na Auto-putu. U gasenju ovih pozara uzelo je uccsce 236 \'atrogasaca, sto iznosi 13 vatrogasaca po pozaru. 1'10 Operativna jedinica je u protckloj godini odrzala 21 vjezbu, od cega jednu u Bcs. Brodu. Ona je sudjclovala u drustvenon1, opCinsko1n i odredskom takmicenju, tc je u dosta jakoj konkurenciji zauzcla I mjesto. Rad Drustva u 1967. godini bio je uspjesan samo zahvaljujuCi razumijevanju pojedinih privrednih organizacija s nascg podrucja, Vatrogasnog odbora opCine i u manjoj mjeri Skupstine opcine, kao i trgovackih i zanarskih radnji, gradana slobodnih protesija i simpatizera Drustva. Srcdstva dobijena od navedcnih, a i od tradicionalne vatrogasne zabave, koja nijc priredivana nckoliko godina unazad, upotrijebljena su za nabavku opreme, popravku Vatrogasnog doma, a nabavljene su svecane vatrogasne unifcrn:c. Odrcdcnom akcijom i razumijevanjem radne organizacijc »Kon1unalac« zasticen jc vodotoranj od daljnjeg propadanja.'0 ' 99 Izvjestaj o radu od 26. II 1967. godine. 100 lz\jcstaj komandc ccte DVD Slav. Brod od 26. II 1967. 101 Izvjestaj o radu od 25. II 1968. ·

93


I pored tcndencijc porasta pozara u 1967. godini, ncshvatljivo jc da jos

uvijck in1a pojcdinaca i radnih organizacija koji nc shvacaju da je vrijednost prcdostroznosti dalcko niza od gubitaka koji nastaju za vrijeme pozara. e n1ozc se steta saglcdavati samo kao matcrijalna stcta \ 'CC moramo sagledati ncprocjcnjivc vrijcdnosti ljudskih :l.ivota. U svakom slucaju ne smijcmo jzgubiti iz vida da nam je izdrzavanjc DVD, ciji bi clanovi bili radni ljudi iz nasih privrcdnih organizacija, dalcko jcftinijc nego da svaka radna organizacija ima S\'Oju poscbnu vatrogasnu jcdinicu. Ovdje trcba iskljuciti vecc radnc organizacijc, za koje je ncophodno da imaju sYoju san1ostalnu \'atrogasnu sluzbu, koja cc u datom momcntu i u slucajevima manjih pozara uspjcsno intervenirati. U Drustvu jc djelovalo ukupno 52 clana, 41 aktivan i 11 rezen·nih. Drustvu je pristupilo 7 clanova, od kojih su dvojica bili i ranijc clanovi. l.~.: clanstva je brisano 9 clanova, dok su na vlastiti zahtjcv iz Drustva istupila dva clana. Upravni odbor je odrzao 10 redovnih sjednica. Na s\·akoj od ovih sjcdnica prisustvovao jc najmanje 1 clan Nadzornog odbora. Na ovim sjcdnica· n1a donasani su konkretni zakljucci, a raspravljalo sc o tekuCim problcmiIna kao npr.: pripremama za odrzavanje godiSnjc skupstine, formiranju odbora za kadrovska pitanja, organizaciji svecanc sjcdnice povodom 95-godiSnjice rada i postojanja Drustva itd. U vezi s posljcdnjim, treba naglasiti, da je na svecanoj sjednici DVD povodom 95-godisnjice postojanja odrzan i referat ,koji je ustvari bio kratki historijat za proteklih 95 godina. Da je Drustvo nailazilo na mnogobrojne teskoce u radu, vidjeli smo iz dosadasnjeg izlaganja, sto je u ostalom i u referatu potvrdcno. »... Ne n1ozc se reCi da je kroz ovaj period- ne bas tako mali- postojanja i rada jcdnog ovakvog humanog drustva bilo uvijek sve najbolje i da nije bilo poteskoca. Bilo je svakojakih zapreka kojc su stajale na putu razvitka naseg Drustva, ali je velika ljubav prema vatrogastvu i prema svojcm drustvu - uvijck vecine clanova - savladala sve poteskoce, sacuvala i uzdigla drustvo ovih 95 godina njegovog postojanja.« U 1967. godini odrzano jc 20 rcdovnih vjezbi. One su odrzane u gradu i okolnim selima. Tri zajednickc Yjezbe odrzanc su s DVD iz Bos. Broda. Analizirajuci rad po utrosenon1 vremenu, izlazi da je u prosjcku 14 clanova operativnc jedinice na vjczban1a, radnim sastancima i pozarima provelo ukupno 1.658 sati. 102 Na 97. godisnjoj skupstini DVD odrzanoj 23. veljacc 1969. godinc donesen je Statut DVD grada Slav. Brod. U poglavlju II, clanu 6, govori se o zadacima Drustva, koji su: - da organizira i unaprcduje rad, - da se brine za strucno uzdizanje \'atrogasaca putem tecajeva i skola, vjezbi i takmicenja, - briga o nabavci vatrogasnc opreme, - sprovodenje pozarno-preventivnih mjera na svom teritoriju, - gasenje pozara i pruzanje pomoCi u ostalim elemetarnim nepogodama, - donasanje plana i programa rada, 102 Izvjestaj komande cetc od 25. II 1968. godine.

94


-

suradnja s nadleznim organima drustveno-politicke zajednice u svim pitanjima koja se odnosc na vatrogasnu sluzbu, propagiranjc i popularizacija ideja i ciljeva vatrogasne organizacije i mjere zastite od pozara, predlaganje i dodjeljivanje znakova priznanja pojedincima i vatragasnim drustvima za zasluge steccne na izvrsavanju zadataka i unapredenje vatrogasne sluzbe, obavljanje i drugih zadataka koji su Drustvu stavljeni u nadleznost.

U poglavlju III, clan 8, kaze se da clanovi DVD mogu biti: aktivni, rezer\'ni, pacasni i podupirajuCi, a u poglavlju IV, clan 12, da su organi Drust\'a: skupstina, Upravni i Nadzorni odbor. Nacin financiranja je reguliran u poglavlju V, clan 27, gdje se decidi路 rano kaze da sredstva za rad Drustva sacinjavaju: - sredstva koja Opcinska skupstina osigurava u svom budzetu, - sredstva koja osigurava mjesna zajednica, - sredstva koja se dodjeljuju iz Opcinskog vatrogasnog fonda, - sredstva koja svojom djelatnoscu ostvari Drustva, - sredstva od clanarine, - sredstva koja OpCina dodjeljuje iz budzeta ili OpCinskog vatrogasnog fonda preko Vatrogasnog saveza opCine, - ostala sredstva. Na godisnjoj skupstini podijeljena su vidna priznanja (spomenice i odlikovanja), koja je Vatrogasni savez SRH dodijelio clanovima DVD Slav. Brad, i to: vatrogasne spomenice za 30-godisnji rad u korist DVD: Spicer Stjepanu, Rukavina Mili, Kavedzija Cirilu i Graf Franji; za 20-godisnji uspjesan rad u korist DVD: Graf Franji, Valdec Josipu, Barisic Josipu i zunic Duki; za 10-godisnji rad u korist DVD: Ratkovic Slavku i Ivankovic Franji; Zlatnu medalju s diplomom za savjestan, pozrtvovan rad i narocite zasluge na unapredenju dobrovoljnog vatrogastva: Mikic Adamu i Bernwald Otu; Srebrnu medalju s diplomom za savjestan, pozrtvovan rad i narocite zasluge za unapredenje dobrovoljnog vatrogastva: Barisic Josipu, Ivankovic Franji i Celner Teobaldu; Diplomu za narocite zasluge u korist dobrovoljnog vatrogast\'a: Mirkovic Vinku, Pracny Tomislavu, Janje Ivanu i Smolcic lvanu; Diplame clanovima Drustva: Mirkovic Vinku, Pracny Tomislavu, Mikic Adamu, Ivankavic Franji, Majksner lvanu i Novosel Slavku. Diplome je primilo 29 radnih i drugih organizacija, a pohvale 24 clana Drustva. U 1968. godini u Drustvu je bilo 72 clana, od cega 58 aktivno-izvrsujuCih i 14 rezervnih clanova. Drustvu je pristupilo i 20 novih mladih clanova. U ovoj godini, 25. II, izabran je novi Upravni i Nadzorni odbor. Clanovi Upravnog odbora: Mirkovic Vinko, predsjednik, Damjanovic Mira, tajnik, Pracny Tomislav, blagajnik, Ivankovic Franjo, komandir cete, Majksner Ivan, zamjenik komandira cete, Rukavina Mile, komandir voda, SmolCic Ivan, komandir voda, Novosel Slavko, spremistar I, Pezelj Drago, spren1istar II, Bognar Aleksandar, kulturno-prosvjetni referent, Mikic Adam, kadrovski referent. Clanovi Nadzornog odbora: Petkovic Ivan, predsjednik, Konjevic Gojko, Spicer Stjepan, Kramer Ivan i Sabljak Ivan. 95


Treba naglasiti da je ovaj Upravni odbor ucinio mnogo na kon<;olidaCIJI prilika u Drustvu, boljem i organiziranijem radu, strucnom uzdizanju, poboljsanju 1natcrijalne osnovice, jednom rijecju pridonio afirmaciji Drustva, kako u redovima gradana tako i u politickim vrhovima. Ucesnici 97. godisnje skupstine uputili su pozdrave i predsjedniku Republike drugu Titu, nakon cega su dobili njegovu zahvalu slijedece sadrzinc: Predsjednik Republikc Beograd, 28. februara 1969. Dobrovoljnom t·at rogasno1n Drustvu Slavon.ski Brorf Srdacno zahvaljujenz na pozdravima koje su 1ni uputili ucesi1ici vase 97. godisnje skupstine i zelim van1. puno uspjeha u izvrsavanju zadataka.

T i t o

U Upravnom odboru nije bilo problema osim promjene u izboru novog tajnika. Dotadasnji tajnik Damjanovic Miro zahvalio se na duznosti, a na njegovo mjesto kooptiran je Ratkovic Slavko, koji inace vrsi funkciju inspektora za vatrogastvo opCine Slav. Brod. Tecaj za vatrogasce zapoceo je s radom 11. II a trajao je 75 sati. S uspjehom su tccaj zavrsili, odnosno polozili ispit za vatrogasce 64 clana; zbog sprijecenosti na poslu 42 kandidata su napustila tecaj. Ukazano je na mogucnost dogradnje Vatrogasnog doma, jer se u njemu pored DVD nalazi i Profesionalna vatrogasna jcdinica te Vatrogasni sa\ cz opCine. Dogradnjom bi se stvorio jettan centar, gdje bi se okupljalo i obucavalo gradanstvo na odreuenim pitanjima civilne zastite. Kao rczultat umjesnog raspolaganja sredstvima saldo u 1963 . godini bio je pozith·an, tj. prihodi su bili 86.477,89 dinara a troskovi 54.641,50; sal do JC na 31. XII 196~. iznosio 31.806,39 dinara. U toku godine odrzano jc 5 veselica u Vatrogasnom domu za porodice i prijatelje Drustva, a organizirana je u hotelu »Park« tradicionalna vatrogasna zabava koju je posjctilo 350 gradana. Prikazano je i nekoliko t'i1n1ova iz oblasti civilnc zastite i vatrogasne preventive. Na Dan ustanka 27. VH organiziran jc i izlet u Popovica sumicu. 103 U prethodnoj godini operativna jedinica jc izvcla 33 vjezbe, od kojih su neke bile ja\'ne. Uglavnom \jczbalo se kod vodotornja i u nckim pri\·rednim organizacijama. Tri vjezbe su izvedene na selima komune, a p~ jedna u Garnizonu JNA i Rafineriji nafte u Bos. Brodu. U toku godine gaseno jc 6 pozara, od cega i u Sccerani :Zupanja i R~ fineriji naftc Bos. Brod. 104 Na 98. godisnjoj skupstini DVD odrzanoj 1. III 1970. izabran je nud Upravni i Nadzorni odbor, a izabrani su i delegati za skupstinu Vatru5as,. nog saveza opc1ne. 103 Izvjestaj o radu na godiSnjoj skupstini 23. II 1969. g. 104 Izvjcstaj komandira DVD za 1968 - 23. II 1969. g.

96


U Upravni odbor su izabrani: za predsjcdnika Drustva Mirkovic Viako, tajnika zunic Duka, kon1andira tete h ankovic Franjo, zan1jcnika komandira Rupnik Stanko, za adutanta Plesko Dragee, blagajnika Pracny Tom isla\, spremistara No\oscl Slavko, za prcdsjednika ku1turno-prosvjetne komisije Bognar Aleksandar, za zamjcnika prcdsjednika Mikic Adam i nadzornika <:>trojeva Janie Ivan. l7abrano je i 5 tlanova Nadzornog odbora i 4 delegata za skupstinu Vatroe:asnOQ: .... saycza oocinc. . Predsjednik Drustva urucio jc vidna priznanja nckin1 clanovima: Zlatnu medalju Pracny Tomislavu, Srcbrnu medalju Rupnik Stanku; Spontenicu za 20-godisnji racl hankovic Franji, Novosel Slavku i Plcsko Dragccu; za 10-godisnj i rad Cclner Pranj i i Kl iskovic Alojzu. Pohvaljcno jc 5 clano\ a.'" ' u toku 1969. godinc doslo je do iztnjcne u sastavu UpraYnog odbora, tako da je Smokic han ra7rijesen du'lnosli clana Upravnog odbora i kolnandira voda radi odlaska u >;Duru Dako\ ica«, a na njegovo n1jesto je dosao Pczclj Dragutin. Na sjednici Upravnog odbora Drustva, 22. X 1969, donijct JC zakljucak da trinacstorici akti\·no-izvrsujucih clanova prcstane clanstvo u Drustvu. Jedan dio jc brisan, a jedan iskljucen zbog zanemariYanja duznosti ili tcze povrcde vatrogasnih propisa i Statuta Drus tva.

-

u

1969. Drust\O jc brojalo 60 clanova, od toga 47 aktivno-izvrsujucih i 13 rezcrvnih. Vodilo se racuna i o skolovanju vatrogasnih podoficira, pa jc u toku godinc upuceno na \'atrogasni podoficirski tecaj u Zagreb 7 ispitanih vatrogasaca, koji su tccaj uspjesno zavrsili i postali vatrogasni podoficiri. Odrzano je 10 veselica i dvijc tradicionalnc vatrogasnc zabavc, prva u hotclu »Brod« 8. II 1969. i druga u hotelu »Park« 7. I I 1970. Na zajednickoj sjcdnici Upravnog i Nadzornog odbora, 18. II 1970, form iran jc Odbo1· za proslavu stogodisn jice DVD Slav. Brod, u koji su imenovani: Mikic Adam, Petkovic h·an, Rupnik Stanko, Ivankovic Franjo, l\1irkovic Vinko, Bognar Aleksandar, Sabljak I van, zunic Duka, 1 ovosel Slavko, .1\tajksner Ivan, Rukavina Mile i Pracny Ton1isJav. Ostalc pojcdinosti oko organizacijc navedenc prosJave izvrsit cc Upra\·ni odbor Drustva uz pomoc i podrsku mjesnih drustvcno-poJitickih organizacija i organa kao i foruma valrogasnih organizaciJ. a. ..... '-'

Po odrzanoj izbornoj godisn joj skupstini Drustva 1968. godine, komanda cetc je izradila plan rada za 1nandatni period koji jc po Upravnom odboru odobren. U dYogodisnjcm radu opcrativa jc it.\ cia 55 \ jc/bi, od ko~ih su nekc bile javnc. Uglavnom se \'jezbalo na vjczbalistu kod \ odotornja radi uvjezbavanja jedinicc, a zatim sc islo u ncka pri\rcdna poduzeca na podrucjn grada. Vjezbe su od1 zane u Bos. Brodu kao i u neki1n selima nase komun<-:. U dvogodisnjein mandatnom pcriodu bi lo jc 10 pozaru, 6 je spomcnuto u prikazu 1968. godinc, a od ncspon1cnutih su jo~ po.i.ari na ncboderu u izgradnji, gospodarskoj zgradi »Jasinjc«, Brodskon1 Stupniku (Rizino polje) i trafo-stanici u f)akovu. , 105 Izvic5ta j o rdau na godisnjoj skupstini 1. III 1970. godinL'. 106 Izvjcstaj komandira vatrogasnc cctc - 1. III 1970.

97


Na 99. godisnjoj skupstini, 28. II 1971, usvojen je prijcdlog da pokrovitelj pros] ave 100-godisnjice Drustva bude predsjednik OpCinske skupstinc inz. Borevkovic Ivan, koji je obecao da ce opravdatj ukazano povjerenjc. Na skupstini su podijeljena vidna priznanja, odlikovanja, pohvale i nagradc, i to: Priznanje za zasluge: Borevkovic inz. Ivanu, Kern Ivanu, RajkoviC Stjcpanu, OpCinskom savezu DVD Sav. Brad, Sekrctarijatu za unutrasnje poslove NOO-e Slav. Brad i Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici Slav. Brod. Zlatnom meclaljom su odlikovani Mirkovic Vinko i Rupnik Stanko, a spomenicc za dugogodiSnji rad dobili su: za 30-godisnji rad Rupnik Stanko, Slabak Milan i Friscic Rudi; za 20-godisnji rad Kljufas Antun i Ujdl Vatroslav; za 10-godisnji rad Mirkovic Vinko. Pet clanova je pohvaljeno, a desetorici su uruceni rucni satovi.

Upravni odbor Drustva u 1972. godini U protekom periodu (1. III 1970 - 28. II 1971) u Drustvu je djelovaJo 62 cJana, od toga 49 aktivnih i 13 rezervnih. PodupirajuCih clanova je svega 67, iako je ranije bilo preko 200. 107 Organizirana je tradicionalna vatrogasna zabava, a organiziran je i izlcl na Dan ustanka 27. VII, koji je usvojen kao Vatrogasni dan ovog Drustva. Operativna jedinica je brojala 38 aktivnih clanova, a sastojala se od dva voda s cetiri odjcljenja. Komandiri vodova i odjeljenja bili su podoficiri ili oficiri. 107 Izvjestaj o radu od 28. II 1971.

98


Odrzano jc 16 redovitih Yjczbi, na kojin1a sc uglavnon1 uvjczbavao rad po no\·om vjezbovniku, sa skolskin1 i taktickim zadacima. Javnc vjczbe su odr1anc u Garnizonu JN \, Garcinu, kod poduzcca »lmpregnacija«, DIP »Shn·onija<( i »Duro Dako\iC«. U stuclcnom n1jcsccu organizirana jc za\l·sna javna \'jezba, na kojoj je pored DVD Brod ucc~t\'o­ valo jos 8 drustaYa s ukupno 124 vatrogasca. Drustvo je uccstvovalo i na gascnju 7 pozara. Na ovim pozarima sudjelovalo jc 130 \ atrogasaca. l! vczi s prijctnjom od poplavc, vatrogasci spasavaju imovinu u Sil · moposlugi Korzo« i Autobusnom kolodvoru 19. VI 1970. godine. ~& U toku godine podnio jc osta\ ku komanclir Ivankovic Franjo, a zakljuckon1 Upravnog odbora 'rsilac duznosti postao jc Rupnik Stanko.

.,

_, l 1

J

1

)Ill

l

1

\

\

A

a

~

5 1

l • l

.. ..

'•

-.. ' •

I

...

a

I

l

Nadzorni odbor Drustva iz 1972. gocline

I konacno odrlana je 100-ta rcdovna godisnja skupstina 5. IV 1972. godine. Istina na prethodnoj skupstini donescn jc zakljucak da sc n1andat Upra\ nom odboru produzuje do 1973. g., s obzirOJn na odrzavanje proslavc 100-godisn j ice DVD-a. Mcdutin1, na izriciti zah tjc\' Vatrogasnog saveza opcine Slav. Brod, skupstina jc odrzana. 1

'

Prije nego izncscn1o osnovnc podatke o ovoj jubilarnoj ~kupstini, iznijet Cerna podatke iz iZ\jestaja komandira, slo je

godisnjoj uostalont

108 Iz\jcStaj komandira od 28. II 1971. 109 Zapisnik sa 100-te redovne godisnje skupslinl.' DVD od 5. IV 1972. godinc

99


bila jedna tocka dnevnog rcda skupstine. Ovo cinimo suprotno dosadasnjem redu izlaganja, jer iz izvjestaja komandira najboljc sagledavamo praksu. odnosno operati\ nu akti\ nost Drustva. Ocl ukupno 44 aktivna clana DVD, operativna jcdinica broji 33 clana. Plan \jczbi u 1971. godini je u potpunosti iz\ rsen i premasen. Odrzano je ukupno 28 vjezbi, od cega 12 redovnih (8 proljctnih i 4 jesenske), pet vjezbi takn1icarskc ekipe i 11 javnih vjczbi (5 proljetnih i 6 jescnskih). Pored O\ ih vjezbi uvjczbavana jc obuka na vodotornju s Ijest\ ama rastegacama, kukacan1a i spusnicom. Takoder su iz\odcne vjczbe s taktickim zadatkonl, a uvjc7bavano jc i SLroje\'O·pravilo. U travnju n1jesecu odrzana jc prva javna vjczba u Bos. Brodu, a jzvodila se uz suraclnju s vatrogasnim jcdinican1a iz Bos. Broda i Dcrven Le tc ' civilnum zastitom takoder iz Bos. Broda.

Vozni park DVD-a i PV1-e

ll

1972. godini

Javnc vjezbe su odrzane i u Poduzccu za popravak kola i lokomotiva Slav. Brod, u poduzecu »Oriolik« - pogon stolarija, prilikom proslave 100-godiSnjice DVD Nova Gradiska, u poduzecu »Duro Dakovic« i na proslavi 45-godiSnjice DVD Velika Kopanica. Za\ 1·sna javna ,·jezba u 1971. godini jc odrzana 7. XI 1971. g. u Duboccu, u okviru proslave koju je organizirao Sa\·cz boraca NOR-a iz Slav. Broda. Nase Drustvo je ucestvovalo sa d\·ojim kolima, a improvizirano jc gascnje pozara na stambenim zgradama. 100


. .,

Uz rcdovnc i javnc vjezbe izvodilc su sc i pripre1nnc .

vjczbc za tak-

l111CCDJC.

Na takmiccnjima u okviru DVD Slav. Brod i u okviru cijele opcine, u organizaciji Vatrogasnog savcza opCine, a koja su odrzana u DIP »Sla\onija«, nase Drust\ o je zauzelo I mjesto. U 'eoma jakoj konkurenciji, na zonskom takmiccnju u Vukovaru 13. VI 1971, ckipa DVD Brod zauzcla jc II n1jcsto. Operativna jedinica je uccstvoala na gasenju 3 pozara, na kojin1a je uccst\ovalo 46 clano\·a, utrosen je 201 sal, a spasena je itnovina u vrijcdnost i 400.000 dinara.' ' Na ostalim pozarima u toku godine, koje je gasila Profcsionalna vatrogasna straza, clanovi DVD ucest\ ovali ~u pojedinacno. Inace je i suradnja s PVJ bila dobra, ali bi trebala biti jos bolja u intcrcsu vatrogastva i Drustva uopce.

Stab operativne jedinice iz 1972. godi11e Stotoj godisnjoj skupstini prisust\ ovao jc i predstavnik SSRN-a i predsjednik Odbora za proslavu 100-godisnjice DVD drug Draca Gojko, te predstm nici IDVD-a, DIP »Slavonija« »Duro DakoviC« .Zeljeznicki cvor j »Imprcgnacija«. U novi Upravni odbor, koji jc prosiren na 13 clan ova, izabrani su: za prcdsjcdnika Mirkovic Vinko, zamjenika predsjednika Mikic Adain, tajnika I

I

110 lz' jdtaj staba opcrativnc jcdinice od 15. II 1972. godine.

101


l Zunic Duro, tainika II FrisCic Ruda, komandira Rupnik Stanko, zaJnjcnika kon1andira Ilic \1iodrag, za blagajnika Pracny Tomislav, spremiStara No''oscl Slavko, predsjednika kadrovskc komisijc BariSic Josip, prcdsjednika kulturno-prosvjetne komisije (sekcije) Bognar Alcksandar, za clanove Odbora Bardak Pcro i Plesko Dragee i u imc Nadzornog odbora Petkovic Ivan. U Nadzorni odbor izabrani su: za prcdsjcdnika Pctkovic Ivan i clanove Mi lie Drago i Kavedzija C:iril. U pomcnute komisije i u Vatrogasni savcz opcine izabrano je po 5 dcIcr ata. U toku n1andatne godinc (28. II - 5. III 1972), primljcna su 3 nova cbna a iz Drustva su brisana 2 clana. Plan da sc Drustvo osvjczi n1ladim clanovima nijc rcaliziran, a ni broj podupirajucih clanova ne zadovoljava. Na nckoliko posljednjih skupstina potcze se pitanje nabavke n1atskih ljcstava ,ali do danas one nisu nabavljcnc.

auto·

Kako jc pomenuto, na prethodnoj skupstini pokroviteljstvo proslavc 100-godisnjicc Drustva prihvatio je prcdsjednik Skupstine opcine inz. Borcvkovic h·an, a 17. III 1971. form iran jc i Odbor za proslavu, o cemu je upo· znato prcdsjcdnistvo SSRN, Odbor za proslavu broji 19 clanova. Odgo\ arajuCi ton drustvcnc i politicke manifestacije vezane za proslavu Danda borca, dat ce pocasni odbor koji ce biti formiran. U tom smislu i prcdsjcdnistvo OpCinske konfcrencije SSRN je dalo preporuku Opcin· skom odboru Saveza boraca NOR-a da u svoj plan proslave unese i proslavu 100-godisnjice DVD. Zajcdnici za financiranjc kulturnih djclatnosti Skupstine opCine Sla\'. Brod bit cc podnijet plan da u svoj financijski plan unese financiranje svl!canc akaclcmijc 1. VII o. g. kao kulturni dio programa proslave. Prcdsjcdnistvo je preporucilo da u ovoj godini »NAGRADU OSLOBODENJA BRODA« dobije DVD, a prcporucit cc Skupstini opcine izgradnju vatrogasnog centra u Slav. Brodu. Nagrada je u meduvremenu i dodijcljcna. N isu zaboravljeni ni mrtvi vatrogasci, koji su zaduzili ovo Drustvo i nasu zajcdnicu. Na grobu Antuna Kotasa, za cijeg nacelnikovanja je formirana vatroobrambena ceta jos 1867, polozcn jc vijenac DVD. Ovo polaganjc je imalo simbolican karakter. Na grobu najstarijeg prijatelja brodskih vatrogasaca odata jc posta SYim vatrogascima, jcr sc za mnoge groboYe nc zna. Svccanom polaganju prisustvovali su pokrovitelj proslave i predsjednik Skupstine opCine inz. Borevkovic Ivo, predsjednik Odbora za koordinaciju drustvcno-politickih proslava i manifcstacija OpCinske konfcrcncij~ SSRN Draca Gojko, predstavnici DVD-a, DIP »Slavonija«, »Duro Dakov·ic<< , »In1prcgnacija«, PVJ, VSO, te rodbina i prijatclji vatrogasaca. U prigodnon1 govoru prcdsjcdnik Drustva Vinko Mirkovic jc evocirao uspomenc iz proslosti Drustva i istakao zasluge umrlih. Ovo su san1o konture u vezi s proslavom, za koju vjerujemo da ce biti dostojna Drustva koje djeluje punih 100 godina, da ce biti primjerna i uzor· na u svako1n pogledu, kao sto je bilo i Drustvo u vecem dijelu svoje proslosti, i ci ii cc plodan i sadrzajno bogat rad biti putokaz buduCim gencracijarna dobrovoljnih vatrogasaca kako treba sluziti intcresima zajednice. 102


CLANOVI DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUSTVA SLAV. BROD U 1972. G. 1962. 1932. 1949. 1937.

Mirkovic Vinko, oficir, predsjednik, stupio u DVD Mikic Adan1, oficir, zamjenik prcdsjednika, stupio u DVD zunic Duro, vatrogasac, tajnik I , stupio u DVD rriscic Ruda, oficir, tajnik II, stupio u DVD

-

..

0' o· 0

;:,· (T

o· 0

,..., .....

.

- ..

- L.-.1-. -- ""- 'L......~

Clmzovi DVD Slav. Brad u 1972. godini

Pracny Tomislav, podoficir, blagajnik, stupio u DVD Barisic Josip, vatrogasac, predsjednik kadrovske komisije, stupio u DVD Bognar Aleksandar, vatrogasac, predsjednik kulturno-prosvjetne sekcije, stupio u DVD Petkovic Ivan, podoficir, prcdsjednik Nadzornog odbora, stupio u DVD Rupnik Stanko, oficir, komandir operativne jedinice, stupio u DVD Ilic Miodrag, podoficir, zamjcnik komandira, stupio DVD Janje Ivan, \'atrogasac, nadzornik strojeva, stupio u DVD Plesko Drago, podoficir, clan Upravnog odbora, stupio DVD Bardak Pero, vatrogasac, clan Upravnog odbora, stupio u DVD Novosel Slavko, podoficir, clan Upravnog odbora - sprernistar, stupio u DVD

1947. g. 1946.

b •

1942.

fT

('}'

1918. g. 1941. g. 1955. o· lY 1957. o· 1947. g. 1968. g. (f

1950.

oa ·

103


Konjc\ ic Gojko, visi oficir, kon1andant brigade, stupio u DVD Rukavina Mile, ol'icir, stupio u DVD Celncr Tcobald, podoficir, komandir voda, stupio u DVD Majksncr Ivan, pocloficir, komandir odjeljcnja, stupio DVD Pezclj Drago, podoficir, komandir voda, stupio u DVD Bicanic Marijan, podoficir, stupio u DVD Bernwald Oto, podoficir, strojar, stupio u DVD Hn1elas Zdcnko, podoficir, stupio u DVD Ju:-ckoYic Drago, podoficir, stupio u DVD Kljufas Antun, pocloficir, stupio u DVD Lovako\ ic Josip, podoficir, komandir odjcljcnja, stupio u DVD Celncr Franjo, \alrogasac, stupio u DVD Celncr Karlo, Yatrogasac, stupio u DVD ceca\·ac Dragoljub, vatrogasac, stupio u DVD Janko\·ic Antun, vatrogasac, stupio u DVD Katusic Josip, vatrogasac, stupio u DVD Katusic Karlo, vatrogasac, stupio u DVD Kruljac Josip, vatrogasac, stupio u DVD Kliskovic Alojz, vatrogasac, stupio u DVD Kescr Milan, vatrogasac, stupio u DVD Kunac Mato, vatrogasac, stupio u DVD Milic Drago, vatrogasac, strojar, stupio u DVD Miloscvic Ilija, vatrogasac, stupio u DVD Pitlo\'ic Josip, vatrogasac, strojar, stupio u DVD Rakic Radc, vatrogasac, stupio u DVD Scljako\ ic Ljubon1ir, \'atrogasac, stupio u DVD Jukitic Ivan, vatrogasac, stupio u DVD Ton1ljanovic Branko, vatrogasac, zaduzcn za sanitet, stupio u DVD Mikcc Ivan, vatrogasac, stupio u DVD Spicer Stjcpan, oficir, pricuvni clan, stupio u DVD Ka' cclzi.ia Ciril, oficir, pricu\ ni clan, stupio u DVD Grcbcnc Andrija, oficir, pricuvni clan, stupio u DVD Sabljak Ivan, vatrogasac, pricuvni clan, stupio u DVD Slabak Milan, vatrogasac, pricuvni clan, stupio u DVD Brajdic Ivan, vatrogasac, pricu\ni clan, stupio u DVD Lucie Gojko, vatrogasac, pricuvni clan, zaduzcn za sanitet, stupio u DVD Kljula~ Mario, 'atrogasac, omladinski clan, stupio u DVD

1954. 1939. 1956. 1955. 1955. 1968. 1937. 1968. 1964. 1951. 1968. 1957. 1957. 1967. 1962. 1956. 1967. 1965. 1957. 1963. 1968. 1968. 1968. 1968. 1968. 1971.

,y

rr . .....

-· 0

..... a c· a

......

g,

~

g.

-·g. (T

.....

g,

~

rr

t:;•

g. g. 0' o·

g.

·-g.

~~

g.

g. 0' e·

g.

.....

('1

.....

cr ;::,·

g. a

0'

-· 197 I. . ....cr

cr .._ .....

1947. 1972. 1937. 1939. I 936. 1942. 1941. 1943.

g. ....0-· ,..,.

.._ .....

.

...... ...... 0

1!.

~

..~ . -- . .... ~1

~J

1946. g. 1969. g. ~


SADRZAJ

Strana Prcdgovor

9

Iz historijc grada Broda Pojava vatrogastva u S\'ijetu i kod nas Pnri poccci vatrogasnog rada u Slav. Brodu (1834-1872) .

11 15 19

Dobrovoljno vatrogasno drustvo u Brodu (1872-1882)

24

Djclatnost sc nastavlja, alii poteskocc (1883-1904)

34

Krizc, proslavc i zastoj u radu (1905-1918)

44

DVD izmcau dva rata (1919-1941)

52

Pod okupacijon1 (1941-1945) Rad na slabilizaciji Drustva prvih godina nakon osloboc1cnja (1945-1948)

67

Dalj njc jacan ie Drustva i nove organizacijskc lormc (1948-1957) . Razdoblje izn1cdu dYijc proslave (1958-1972)

60 72 B8

\

â&#x20AC;˘


LEKTOR I KOREKTOR: prof. Mladcn Stankovic

GRADU PRIPREMIO: Josip Calic, arhivist

LIKOVNO RJESENJE: Krunoslav Kern

Tisak: »Plamen« graficko poduzece -

Slav. Brod

Profile for Državni arhiv u Slavonskom Brodu

Dobrovoljno vatrogasno društvo Slavonski Brod (1872-1972)  

Autor: Mladen Stanković

Dobrovoljno vatrogasno društvo Slavonski Brod (1872-1972)  

Autor: Mladen Stanković

Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded