Wine&Fine br.10

Page 1

Wine & Fine SPECIJALIZOVANI MAGAZIN ZA VINSKU I GASTRO KULTURU

OKTOBAR 2013

www.winefine.org

BROJ 10


UVOZNIK I DISTRIBUTER: w w w. d e l t a d m d . r s



Wine&Fine SPECIJALIZOVANI MAGAZIN ZA VINSKU I GASTRO KULTURU IZDAVAČ F&B MEDIA Pariske komune 25 Novi Sad, Srbija E-mail: office@winefine.org Web:www.winefine.org Tel: 063.217.527 DIREKTOR Dejan Miškov GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Dragan Stanković dragan.stanković@winefine.org DIREKTOR FOTOGRAFIJE Siniša Ponjević sinisa.ponjevic@winefine.org GRAFIČKO UREĐENJE Marketing Agencija ApaOne www.apaone.com WEB MASTER Marko Dobranić SEKRETAR REDAKCIJE Mirjana Kujović mirjana.kujovic@winefine.org REDAKCIJA Dejan Miškov Dragan Stanković Siniša Ponjević Mirjana Kujović FOTO Siniša Ponjević Maja V. Pavkov Duška Stanković SARADNICI Vesna Vukojev Dušan Knežić Savo Kesar Dragan Stanković Lana Kurteš Ljubica Radan Ljubomir Petruljeskov Blažo Popović Danilo Koprivica Dunja Vorgić Jasmina Vlaović Mirjana Maksimović Đorđe Pešić Etienne Van Steenberghe Slobodan Zorić Stanko Stamenković Dejan Marić Jelena Koković PRAVNI ZASTUPNIK Advokatska kancelarija Žigić ŠTAMPA MAXIMAGRAF, Petrovaradin Izdavač ne odgovara za sadržinu objavljenih oglasa. Izdavač nije u obavezi da objavljuje demantije tekstova u kojim se iznose mišljenja, već samo onih u kojima se iznose činjenice. Magazin se ne distribuira mlađim od 18 godina i isključivo je namenjen profesionalcima u HoReCa sektoru, između ostalih i proizvođačima i distributerima duvanskih proizvoda. CIP - Katalogizacija u publikaciji Biblioteke Matice Srpske, Novi Sad 663.2 Wine & Fine : specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu / glavni i odgovorni urednik Dragan Stanković - 2012,br1 - Novi Sad: F&B MEDIA 2012 - ilustr.; 32 cm Dvomesečno. ISSN 2217-8023 = WINE&FINE COBISS.SR-ID 268867591

Zima je pred nama, na sreću, Bahus nam je bio naklonjen, a sa njim i lepo vreme. Ovo Miholjsko leto i lekovite zrake sunca iskoristili smo za nove vinske šetnje po prostranstvima zemalja bivše Jugoslavije. Bez lažne skromnosti, iz broja u broj sve se više osećamo kao ujedinitelji regiona. Posvetili smo se i otkrivanju talenata. Zato je naš savet: pre nego što okusite čari koje donose vina iz sveta, osvrnite se oko sebe. Možda baš nedaleko od vas živi i radi neki zaluđenik i zaljubljenik, maestro koji u svojoj garaži pravi vina spremna za medalje na najuglednijim svetskim takmičenjima. Tako smo u ovom broju otišli do Hrvatske i Baranjskog vinogorja i otkrili pravo malo vinsko čudo. Imali smo, dakle, dobru berbu i za ovaj, miholjski broj. Uz pomoć starih vinskih prijatelja, izveštavali smo sa samih vinskih izvora. Velika nam je čast da u ovom broju predstavimo i najprestižniji svetski šampanjac Armand De Brignac , koji je konačno stigao u Srbiju i najavljuje revoluciju u umetnosti ispijanja penušavog vina u našoj zemlji. Ugostili smo za vas i jednog uglednog gosta iz Danske, koji je dao svoje viđenje vinske scene u Srbiji. I to je samo delić onoga što vas očekuje na stranicama koje slede. Napravite sebi dobar štimung, lepo se ušuškajte, otvorite bocu dobrog vina i prepustite se magiji. Dragan Stanković - glavni i odgovorni urednik



vesti

SADRŽAJ

6

20

32

40

Baranjsko Vinogorje

Vinarija Mačkov Podrum

Barokni dragulj

Ekipa magazina Wine & Fine stiže tragom priča o opojnom toku baranjskih vina koja izviru iz vinograda, pa poniru u podrume usečenih u padine banske kose, te opet izviru i pune čaše za astalima veselih gostiju. Vozimo se bez puno priče, upijamo svaki kilometar i svaki kadar. Smenjuju se debele, crne, masne oranice, raznobojne cvetne grudve na svežim fasadama, puzavice i mrežaste krošnje ogromnih oraha koji „jedu“ napuštene stare kuće, tornjevi crkava, krivudavi vinski putevi kao da su nehajno iscrtani po ravnici i banskoj kosi... Nižu se sela Kneževi vinogradi, Kamenac, Suza, Zmajevac, Batina...

Danas od crvenih sorti Mačkov podrum krase Pinot Noir, Merlot i Cabernet Franc. Igra grožđanih bobica stisla se i u kupažu Camerlot koja u bariku spaja Merlot i Cabernet Sauvignon. Belu Mačkovu „ligu“ čine Chardonnay, Sauvignon Blanc uobličen u buradima od bagremovog drveta pa mu otuda i ime Akacia, zatim voćni Incognito od Rajnskog rizlinga, te simfonija ruža, voća i marcipana u mirisavom Tramincu

Wine & Fine

I pored uticaja velikih vinskih giganata i upliva novih tehnologija, ova vinarija ostala je dosledna nekim starim tehnikama, a sve u cilju iskorišćavanja potencijala Burgenlanda, zemlje od vina. Povetarac koji neprestano plovi kroz špalire i blage padine, veliki broj sunčanih dana, u simbiozi sa zemljom daju izvanredan teroar za rađanje sjajnih vina

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vesti

52

76

80

Armand de Brignac

Amsterdam

Fazan i Vino

Još od davne 1763. godine porodica Cattier poseduje i gaji vinograde u prestižnoj oblasti Montagne de Reims u regiji Champagne. Najstariji u porodici Jean-Jacques Cattier i njegov sin, Alexandre Cattier, sa još svega osam meštana proizvode ovaj šampanjac ručno, prateći svaki korak tradicionalnog i napornog procesa proizvodnje. Upravo ovakav način rada i limitiranost proizvodnje na 80.000 boca godišnje daju ovim vinima poseban identitet

Otvorenost je reč koja najbolje opisuje ovaj grad. Sa preko 170 različitih nacija koje žive u njemu, sa poslovnim ljudima i turistima koji ga svakodnevno posećuju, sa svojim karakterističnim biciklovima u svim mogućim i nemogućim oblicima, fantastičnim kućama na vodi, spojevima stilova različitih epoha, dodiru umetnosti i tamo gde bi se najmanje to moglo očekivati, Amsterdam pored ljubavi zahteva i poštovanje

Uz mlađe ptice, pa i one koje su kraće boravile u prirodi, najbolje ide laganije crveno vino, recimo Shiraz i Chianti. Takođe, ako se jelo priprema od takvog mesa, pa još i sa malo začina, nekima će prijati Champagne, laka penušava italijanska vina, a može i rizling. Pomenuta vina svakako će najbolje biti uparena sa obrokom ako se od fazanskog mesa koje se servira kao lagano predjelo, a to je često slučaj. Sa druge strane, uz starije ptice, kao i one koje su vek provele u prirodi, čije je meso nešto tvrđe i prožetije mišićnim vlaknima preporučuju se crvena vina, pogotovo ona jače koncentracije, koja su duže vremena odležala u boci

www.winefine.org

Wine & Fine 7


vesti

Srebro za

SAGU I GRAFFITE

J

oš jedna u nizu srpskih vinarija koje su ovenčane nagradama na ovogodišnjem AWC Vienna je i Vinarija Bjelica. U veoma jakoj konkurenciji Vinarija Bjelica je osvojila srebrne medalje za vina Saga, berba 2012, Rose Graffiti, berba 2012 i Graffiti crveno vino proizvedeno iz roda 2011. Ova vina proizvode se od autohtonih sorti loze poreklom sa Fruške Gore, što ih čini značajnim predstavnicima srpskog i vojvođanskog vinarstva na međunarodnoj vinskoj sceni.

U

Food & Wine Chat

Kongresnom centru Novosadskog sajma, u okviru Međunarodnog sajma turizma, u organizaciji kulinarskih izdanja Color Press Grupe, četvrtog oktobra ove godine, održan je "Food & Wine Chat". Panel o kombinovanju hrane i vina nastavak je projekta Food talk, prve regionalne konferencije o hrani održane u junu mesecu.

Učesnici Food & Wine Chata bili su renomirani kuvari, vlasnici restorana i vrhunski poznavaoci vinske kulture u Srbiji i svetu, moderator zanimljive diskusije bila je Duška Jovanić. Jedan od zaključaka panel diskusije je da Srbija nudi kvalitetnu hranu, veoma dobra vina, ali da su ljudi i dalje nedovoljno informisani o toj ponudi.

8

Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vesti

PROVANSA u Novom Sadu

B

istro La mer u Novom Sadu, petog oktobra ove godine, bio je domaćin nesvakidašnje prezentacije vina iz francuske Provanse, koja je poznata regija po proizvodnji vina rose. Prisutni su imali priliku da probaju dva nova vina na našem tržištu-penušavo roze vino Belaire Rosé i suvo roze vino Cloud Chaser Rosé. Da naše tržište postane bogatije za ove etikete, potrudila se kompanija Delta DMD, vodeći se činjenicom da segment rose vina nije dovoljno razvijen, a u skladu sa rastućim svetskim

trendom. Kvalitet, dizajn flaše i poreklo ostavljaju ovo vino bez konkurencije. Cloud Chaser Rosé je vino koje je dostojna zamena svim jelima uz koje se tradicionalno ispija belo vino, njegova kompleksnost je idealna za sva godišnja doba. Belaire Rosé svojim razigranim mehurićima čini atmosferu posebnom, a ukusi crne ribizle i jagode bude sva čula i istovremeno osvežavaju. U večeri ispunjenoj tonovima live jazz orkestra, gostima je omogućen trenutak istinskog hedonizma u gastro-vinskoj igri. Grilovani Losos u timijanu sa rižotom od vrganja i džemom od crvenog luka bio je savršeni pratilac Cloud Chaser Rosé –u, dok je Belaire Rosé poslužen u pratnji nesvakidašnje supe od jagoda sa puslicama punjenim džemom od jagoda. Edukativnu notu ozbiljnosti tokom večeri davao je naš istaknuti somelier Dragan Stanković.

www.winefine.org

Wine & Fine 9


vesti

Rodoslov osvojio Beč!

S

jajne vesti nam stižu iz Austrije sa takmičenja AWC Vienna 2013! U konkurenciji od 12 299 vina iz 39 zemalja sveta Rodoslov 2006 je osvojio zlatnu medalju u kategoriji crvenih vina! Ovo je samo još jedna u nizu nagrada koju vina Vinarije Aleksandrović osvajaju širom sveta. Rodoslov je kupaža Kaberne Sovinjona 60%, Merloa 30% i Prokupca 10%, tako da ovo vino svu snagu koju u sebi nose Kaberne Sovinjon i Merlo u kombinaciji sa srpskom autohtonom sortom Prokupac čini jedinstvenim i ocenjivače na najprestižnijim takmičenjima ne ostavlja ravnodušnim.

Pored Rodoslova na istom takmičenju vina Vinarije Aleksandrović su osvojila još 5 srebrnih medalja i to za Trijumf 2011, Trijumf Gold 2012, Harizma 2011, Regent Reserve 2008 i Trijumf Noir 2009.

Trijumf Trijumfa na takmičenju Mundus Vini u Nemačkoj

V

inarija Aleksandrović je još jednom postigla veliki uspeh na jednom od najvećih mađunarodnih takmičenja Mundus Vini u Nemačkoj. Trijumf Selection 2011 i Trijumf Gold 2012 osvojili su srebrne medalje u kategoriji belih vina. Očigledno je da egzotični mirisi i ukusi koje vina Aleksandrović nose u sebi nastavljaju da osvajaju čula najprobirljivijih ljubitelja vina širom sveta.

10 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


Z I M A D sa ukusom L E T A

odajte zimskoj sezoni poseban šarm tako što ćete se odlučiti za neku od svetski poznatih ski destinacija koje su nam na dohvat ruke. Za vikend predah ili zimovanje u pravom smislu potrebno je samo malo mašte i zimska bajka može da počne. Neophodnu dozu stila u hladnim zimskim danima daće vam francuska kuća vina Luc Belaire. Kokteli čija je osnova Belaire Rosé penušavo vino, učiniće da uživate podjednako u igri pahuljica i sjajnih mehurića. Ima li šta lepše?

CORTINA D'AMPEZZO, Italija Uživajte u sublimiranoj lepoti Alpa u

severnoj italijanskoj pokrajini Veneto. Smeštena u Dolomitima na nadmorskoj visini od 1210 metara, jedna je od najekskluzivnijih ski resorta u Evropi. Napravite predah na glavnom gradskom korzu Coros Italia uz Belaire Royal Mint. Jednostavan i slastan koktel ostaviće vas bez reči, a njegovi mehurići posebno dolaze do izražaja posle napornog ski dana. Receptura: 30 ml sirupa od vanile 2-3 lista sveže nane 30 ml Ciroc Ultra Premium Vodke 150 ml Belaire Rosé Garnish: listovi sveže nane U šejkeru protresti sirup od vanile, Ciroc vodku i listove sveže nane (hard shake). Sipati u čašu sa puno leda i do kraja napuniti sa Belaire Rosé Ukrasiti svežom nanom.

KITZBUHEL, Austria

Biser Alpa i najpoznatije skijalište u austrijskom Tirolu, u svom sedamstogodišnjem postojanju i stogodišnjoj istoriji skijanja pružiće vam osećaj zime kakav se retko gde može sresti. Savršeno društvo za ovaj idilični ambijent praviće vam Fresh Prince of Belaire, koktel atraktivne boje, osvežavajućeg i jedrog ukusa. Receptura: 30 ml likera od kupine 30 ml sirupa od nara 200 ml Belaire Rosé Kupine i seme nara Garnish: listovi sveže nane U šejkeru protresti liker od kupine i sirup od nara sa ledom. Sipati u čašu sa puno leda i do vrha napuniti Belaire Rosé. Dodati cele kupine i seme nara. Ukrasiti svežom nanom.

ZERMATT, Švajcarska

Gstaad kao jedan od najboljih svetskih ski naselja i St.Moritz koji ima planetarnu popularnost okružuju ovu po rečima istinskih stručnjaka najreprezentativniju ski destinaciju. U svojoj nestvarnoj mirnoći pruža idealnu priliku za beg od gradske buke. Totalni kontrast nepreglednoj belini daće Belaire Dark Storm. Kombinacija začinjenih i biljnih ukusa, sa gorkastom pomorandžom i voćem iz Belaire Rosé, probudiće vas iz zimskog sna. Receptura: 20 ml Cointreau 5 ml Smirnoff Twist Vanilla Vodka 5 ml Campari 5 ml Jack Daniels 5 ml Drambuie Belaire Rosé (do vrha) Navlažite ivice martini čaše sa kriškom pomorandže. Umešajte na tanjiru šećer i Cointreau, pa u to umočiti ivice čaše. Polako okrenuti čašu. Sipati Smirnoff Twist Vanilla vodku, Campari, Jack Daniels i Drambuie i napuniti čašu sa Belaire Rosé. Kokteli kao i sam, Belaire Rosé mogu da se nađu na najboljim mestima u Beogradu i Novom Sadu, i to u Jimmy Woo, Jerry, Cinema, Bistro La Mer …


vesti

URBANI FESTIVAL vinske kulture

W

ine Jam, urbani festival vinske kulture nastao u Beogradu maja 2013. godine, nastavlja svoje aktivnosti i širenje. Petog oktobra održan je festival vina i jazz muzike nazvan Wine jazzin' na Kosančićevom vencu u Beogradu gde je izlagalo 15 vinarija uz muziku šestorice članova beogradskog Big Benda. Prijatno okruženje ovog autentičnog ambijenta privuklo je više od 1000 ljubitelja vina koji su uživali do kasno u noć. Nedugo potom, 12. oktobra u Zagrebu održao se prvi Wine Jam van Srbije u saradnji sa Pleasure Seekers Croatia na kome je izlagalo 7 probranih vinarija iz Hrvatske uz prisustvo Vinarije Budimir iz Srbije, kao i uz selekciju vina još nekoli-

ko srpskih vinarija i malu reviju vina od autohtonih srpskih sorti. Zbog velikog interesovanja za vina iz Srbije za sredinu decembra ove godine zakazan je novi Wine Jam u Zagrebu. Od 16. do 17. novembra biće održan regionalni festival vina i hrane Belgrade Wine & Dine u Mikser House u beogradskoj Savamali u partnerstvu sa Wine Jam-om gde se očekuje oko 40 izlagača vina i hrane iz regiona, gde će se prezentovati novi koncepti uparivanja vina i hrane uz učešće renomiranih kuvara sa ovih prostora. Decembar mesec donosi Wine Jam događaj u beogradskom koncept store-u Supermarket na Dorćolu kao i jedan događaj u Skoplju.

Splitski đir

F

estival posvećen savremenoj splitskoj kulturi Splitski đir u Savamali održan je od 16. do 20. oktobra ove godine u prostoru Mikser House-a. Tokom pet festivalskih dana posetioci su bili u prilici da isprobaju autentičnu dalmatinsku kuhinju, učestvuju u kulinarskim radionicama i upoznaju kulturnu scenu Splita kroz izložbe, performanse, filmske projekcije, predavanja i diskusije. Muzički program festivala začinili su koncerti dva hip-hop sastava TBF i Dječaci, kao i nastup sastava Libar.

12 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vesti

Tri Morave okitile se zlatom u Beču

N

a zvanično najvećem takmičenju vina na svetu AWC Vienna, Vinarija Temet se okitila nagradama za sva vina koja je poslala na takmičenje. Činjenica da je u pitanju mlada vinarija ovaj uspeh čini još većim. Ranije nagrađivana u Londonu i Sofiji, ovog puta su se zlatom okitile etikete Tri Morave, crveno vino sačinjeno od 100% sorte Prokupac i belo vino Ergo čiju strukturu čine Chardonnay i Pinot Grigio. Na smotri vina Decanter crveno vino Ergo osvojilo je bronzu, a Pinot Noir i Tri Morave titulu recomanded. Ergo i Tri Morave su u oba svoja izdanja, belom i crvenom osvojila srebro na takmičenju BIWC.

Pet medalja

Vinariji Zvonko Bogdan

N

a jednom od najvećih i najprestižnijih svetskih takmičenja u ocenjivanju vina "AWC Vienna 2012" u Beču, Vinarija Zvonko Bogdan je i ove godine nastavila sa tradicijom osvajanja najsjajnijih medalja. U konkurenciji od 12.299 vina iz 39 zemalja Vinarija Zvonko Bogdan je nagrađena sa 5 medalja za vina:

Život teče 2010. – Zlatna medalja Sauvignon blanc 2012. – Srebrna medalja Pinot blanc 2012. – Srebrna medalja Cuvee No.1 2010. – Srebrna medalja Sauvignon blanc barrique 2011. – Srebrna medalja Međunarodno takmičenja vina AWC Vienna podržano je od strane Evropske Unije. Ocenjivanje se vrši po principu slepe degustacije po bodovnoj skali od 100 poena, dok u ocenjivanju učestvuju najistaknutiji domaći i inostrani enolozi, sommelieri, ugostitelji i novinari.

www.winefine.org

Wine & Fine 13


vesti

Potvrda kvaliteta Vinumovog Rizlinga

N

a nedavno održanom Nacionalnom takmičenju za najbolja vina i rakije – Srbija 2013, Vinarija Vinum iz Sremskih Karlovaca svoju kolekciju nagrada obogatila je za još dve medalje:

1. Zlatnu medalju za Zlatni italijanski rizling 2012. 2. Srebrnu medalju za Rose 2012.

Takmičenje je organizovalo Srpsko vino, Udruženje vinara i vinogradara Srbije – VIVIS, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, Grada Beograda, Sekretarijata za privredu i Turističke organizacije Beograd i Privredne komore Beograda. Ocenjivanje je održano po strogim pravilima i uz prisustvo posmatrača, gospodina Gvida Baldeskija (Guido Baldeschi) iz Odeljenja za analitičke metode Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino – OIV sa sedištem u Parizu, što ovom takmičenju daje posebnu težinu.

Veliki uspeh Trijumf Gold-a!

V

inarija Aleksandrović nastavlja sa velikim uspesima i na nacionalnom takmičenju za najbolja vina Srbije 2013. Veliku zlatnu medalju u konkurenciji belih vina osvojio je Trijumf Gold 2012 sa rekordnih 90 poena i time postao najbolje ocenjeno vino ovog takmičenja!

14 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vesti

www.winefine.org

Wine & Fine 15


MALE VINSKE PRIČE…

RIŠELJEOV ČAJ KAKO JE CRVENO VINO IZ MULISA POMOGLO FRANCUSKOM KRALJU?

M Vladimir Stojić Winexpert Serbia Wine Academy

oulis-en-Medoc je malo selo u jugozapadnoj Francuskoj, koje pripada bordoškom distriktu (Bordeaux), a dobilo je ime upravo po lokalnoj geografskoj regiji (apellation) – Moulis, u kojoj se prave crvena vina proizvedena od sorti Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc, Merlot, Carmenere, Petit Verdot i Malbec.

Louis Armand de Vignerot du Plessis, vojvoda od Rišeljea (Richelieu), maršal Francuske, i guverner francuske provincije Guiene (Guyinne), bio je sinovac kardinala Rišeljea. Bio je veliki gospodin u svakom smislu te reči. Pripisuju mu se mnoge ludorije, avanture i borbe... , naravno, sve u kojima je pobedio. Bio je čovek od ukusa, a posebnu strast je imao prema dobrom vinu koje je sam pravio u svojoj vinariji u oblasti Bordoa (da budemo precizniji, baš u Mulisu) gde je bio i njegov lovački dom. Danas, sazidana na ruševinama tog lovačkog doma, postoji vinarija Château Duplessis Fabre koja je kupljena 1989. godine od strane vlasnika vinarije Château Maucaillou. Louis Armand du Plessis, vojvoda od Rišeljea, i vino koje je lično proizvodio, postali su poznati, zahvaljujući "leku" koji je koristio kralj Luj XV. Kralj, voljen od strane cele nacije, patio je od hroničnog zatvora (ili kako su u to vreme govorili “čame u crevima”). Ovaj problem ga je toliko mučio da je stalno kasnio na sastanke, a lako je zamisliti bolne posledice takve dnevne neprijatnosti za kralja i čitavu njegovu pratnju (iz raznoraznih razloga koje ne bih ovde pominjao). Kralju je preporučeno da pije po čašu crvenog Moulis-a uz svaki obrok i ubrzo nakon što je počeo toga da se pridržava, stanje kraljevog debelog creva drastično se poboljšalo, a vino koje je pravio Louis Armand du Plessis je dobilo nadimak "Rišeljeov čaj”. Nekoliko vekova kasnije, nauka objašnjava razloge korisnih efekata ovog, takozvanog, "čaja". Tanini, sadržani isključivo u crvenim vinima, deluju na glatka mišićna vlakna creva, povećavajući tako njihove kontrakcije. Zaista, crveno vino reguliše funkcionisanje debelog creva, a u nekim slučajevima može da deluje kao lek za spazmatični kolitis. Štaviše, ovo je značajna činjenica - alkoholičari vrlo retko imaju zatvor!


MALE VINSKE PRIČE…

FLEKE NA BRADI KARLA VELIKOG ČUVENOM CAREVOM CVETNOM BRADOM NISU SVI BILI ZADOVOLJNI ...

Z

emljište koje okružuje sela Aloxe i Pernand u Burgundiji (Burgundy), pogodno je za proizvodnju crvenih vina, ali postoji i tradicija proizvodnje belog vina u ovom regionu, a posebno na brdu Korton (Corton). U stvari, Corton vina su jedna od najvećih belih vina na svetu. Prema legendi, za to što je ovo vino postalo tako prestižno, zaslužan je upravo car Karlo Veliki. Charlemagne (742-814), takođe poznat kao Karlo Veliki ili Karlo I, bio je kralj Franaka od 768., kralj Italije od 774., a od 800. godine prvi car Zapadne Evrope, posle propasti Zapadnog Rimskog Carstva tri veka ranije. Proširena franačka država koju je on osnovao nazvana je Karolinško Carstvo.

Car, čovek visoka rasta i dobrog apetita, imao je vinograd na brdu Corton, čiji rod mu je omogućio da uživa u svojim omiljenim crvenim vinima. Međutim, tokom godina, obilje čaša crvenog vina koje je car pio sa neverovatnim entuzijazmom, ostavilo je vidljive mrlje na njegovoj sedoj bradi. Zbog toga je Karlo Veliki postao poznat kao car sa "cvetnom" bradom! Međutim, ova priča, koja dosta govori o samom karakteru Karla Velikog, nije dobar primer kako treba piti velika vina, naročito ne na sličan način kao da je to Coca-Cola! Dakle, uvek pijte vino na ispravan način, gutljaj po gutljaj. Kraj priče je da je Liutgarde, careva žena, smatrajući ove fleke u bradi svog muža, veoma štetnim i nepodobnim po njegovo carsko dostojanstvo, umesto da pokuša da ga nauči lepim manirima, što bi, verovatno, bilo bez uspeha, ubedila cara da počne da pije belo vino. Ispostavilo se da je ono bilo znatno više prihvatljivo za Karla Velikog. Da ugodi ženi, ali i da nastavi da mirno uživa u svom omiljenom Cortonu, car je jedan deo vinograda presadio vinovom lozom belih sorti grožđa. Šardone (Chardonnay) koji se pojavio sa ovih zemljišta Aloxe, doživeo je veliki uspeh!

Da bi dobio blagoslov od Crkve i njenu naklonost, Karlo je 775. godine ponudio Corton vinograde manastiru Saint-Andoche de Saulieu. Na mnogo načina, to je bio fer dogovor i donekle iskupljenje grehova, jer je ista ta zemlja monasima ovog manastira oduzeta od strane dede Karla Velikog - Čarlsa Martela (Charles Martell). Kvalitet vina koja se od tada proizvode zvanično je priznat kao Grand Cru Corton Charlemagne, i jedno je od najprestižnijih sertifikovanih vina na svetu. Napravimo ovde pauzu, i odajmo zahvalnost carici Liutgarde, koja je zbog dobrobiti svog cara, ni kriva ni dužna, nazvana "majkom Corton belih vina". A, ako je car bio “primoran” da prihvati ova bela vina, danas mi možemo uživati u njima sa velikim zadovoljstvom ... naravno, bez kapanja u bradu!


…I INTRIGE NAJVEĆE VINSKE LAŽI

ZAŠTO LJUBITELJI "VINO JE DOBRO, AKO SE MENI LIČNO DOPADA"

O

vo je, bez sumnje, najveća laž od svih. Ne mogu vam reći koliko sam samo puta čuo ljubitelje vina, naše saradnike, autore vinskih emisija ili knjiga, trgovce, potrošače, vinske entuzijaste, vinare ... da koriste ovu izreku. Ali Vladimir Stojić vam mogu slobodno reći da je to Winexpert Serbia krupna laž. Wine Academy Zašto to rade? Odgovor je, zapravo, jednostavan: Misle da će time, svesno, vino učiniti dostupnijim većem broju ljudi. Misle da tako favorizuju "demokratizaciju" vina.Vino je, ipak, tako elitističko, tako uzvišeno. Važno je, čak od esencijalnog značaja, da vino ispuni čitav niz kriterijuma i vrednosti, bilo da je domaće ili strano, kako bi ga učinili dostupnijim svima. U sledećem se, takođe, skriva, ali ne potpuno svesno, element za izgovaranje najveće od svih laži: "Ja se razumem u vina". Razmislite o tome na trenutak. Ako verujete da je ono vino koje vam se sviđa, dakle, i "dobro", onda niste u obavezi da zaista naučite bilo šta o kategoriji vina koje probate, niti da nastojite da shvatite pojedinosti koje vam omogućavaju da budete pronicljiv i informisan degustator, nego jedno-

stavno samo puki konzumet pića. To isto možete raditi i sa sokovima, sa pivom, ili nekim drugim napitcima. Ako probate, na primer, veći broj Barolo-a, na način "Ako mi se sviđa, znači da je dobro", taj vas pristup oslobađa svake obaveze da napravite razliku između karakteristika, recimo, zone La Morra, Castiglione Falletto i Serralunga d'Alba. "Sve su lutke bačene u istu korpu", a jedini kriterijum u tom slučaju za izbor jedne od njih je, pogodili ste - koja mi se više sviđa. Dakle, ako mi se sviđaju meke, okrugle i mirišljave, onda ću izabrati zonu La Morra, dok u slučaju afiniteta prema asketskom izgledu, oštrijih crta lica, biram Barolo iz zone Castiglione Falletto. Zamislite da se ovaj pristup primenjuje na Burgundiju, gde se Burgundijska vina rangiraju po njihovom, strogo diskriminacionom sistemu rangiranja Grand Cru i Premier Cru. Jedna od zadivljujućih osobina koje se odnose na Burgundy Grand Cru i Premier Cru je da u okviru svojih kategorija nema „prepisivanja", a nema ni potrebe za tim: tačnije - vino iz skoro svakog pojedinačnog vinograda ima svoje pojedinačne karakteristike. Sva Grand Cru vina su jednakog ranga, ali među njima postoje drastične razlike u ukusu, recimo, Chambertin i Corton. Svako od njih je dobilo status uzvišenog vina zbog svoje dramatične oreginalnosti lokacije na kojoj se gaji loza


VINA LAŽU? i karakteristika koje ona sa te lokacije crpi, a ne zbog toga da li se jednom ili drugom degustatoru "svidelo" jedno vino više od onog drugog. Kriterijum za dodelu takvog statusa je bio tzv. "goodness", tj. kvalitet vina sa svim svojim karakteristikama koje nosi sa mikrolokacija na kojoj se uzgaja grožđe, a ne ukus nekog pojedinca. Zato bih uvek imao apsolutno kritički stav prema "poznatom piscu" o vinima, Robertu Parkeru, koji vina ocenjuje (naravno bez ikakvog ličnog naučno-profesionalnog utemeljenja) baš na onaj pogrešan način. Na žalost, on je medijski toliko popularan, da njegove ocene od 0 do100 mogu proslaviti jedno vino ili čitavu vinariju, ali isto tako i uništiti neku berbu, jednu etiketu ili takođe vinariju. Stoga se ne treba rukovoditi "njegovim ukusom", jer to što se g.Parkeru dopada, ne mora da znači da je dobro vino, bez obzira na broj poena koje mu je on lično dodelio. Evo zaključka: Ukoliko vam se sviđa, odlično - sviđa vam se. To je dobro. Popijte ga. Svako od nas, uključujući i mene, posegne za onim što voli i što mu se sviđa. Ali, priznanje šta je "dobro" je sasvim druga stvar. Mišljenja sam, a to sam isticao mnogo puta, da je pravi poznavalac vina onaj ko je u stanju da kaže: "Ovo je sjajno vino. Ali ja ne mogu

da ga podnesem". Ono što pojedinac voli, ima malo veze sa onim što je realno dobro, osim što mi se često dešava da mi se sviđa upravo ono što je realno dobro. Ali ne uvek. Ima toliko sjajnih vina, u kojima prepoznajete potpis vinara i karakteristike lokacije, ali vam, jednostavno, ne odgovaraju. Pomislite samo na brzu hranu (junk food), koliko vam se sviđa, a koliko je loša i nezdrava. Nastaviće se…


vinske priče

BARANJSKO VINA SA PRAMENA BANSKE KOSE EKIPA MAGAZINA WINE & FINE STIŽE TRAGOM PRIČA O OPOJNOM TOKU BARANJSKIH VINA KOJA IZVIRU IZ VINOGRADA, PA PONIRU U PODRUME USEČENIH U PADINE BANSKE KOSE, TE OPET IZVIRU I PUNE ČAŠE ZA ASTALIMA VESELIH GOSTIJU. VOZIMO SE BEZ PUNO PRIČE, UPIJAMO SVAKI KILOMETAR I SVAKI KADAR. SMENJUJU SE DEBELE, CRNE, MASNE ORANICE, RAZNOBOJNE CVETNE GRUDVE NA SVEŽIM FASADAMA, PUZAVICE I MREŽASTE KROŠNJE OGROMNIH ORAHA KOJI „JEDU“ NAPUŠTENE STARE KUĆE, TORNJEVI CRKAVA, KRIVUDAVI VINSKI PUTEVI KAO DA SU NEHAJNO ISCRTANI PO RAVNICI I BANSKOJ KOSI... NIŽU SE SELA KNEŽEVI VINOGRADI, KAMENAC, SUZA, ZMAJEVAC, BATINA...

20 Wine & Fine

J

edna od priča kaže da joj ime na mađarskom jeziku znači majka vina. Baranjsku ravnicu utonulu u dubok san istočne Slavonije u Republici Hrvatskoj, ljuljuškaju talasi Dunava i Drave, grane joj zapliću severni vetrovi, a osmeh njenih stanovnika i posetilaca mame ptičiji horovi Kopačkog rita, seoska idila u pravom smislu, dobra hrana, kvalitetno vino, šarmantna gostoljubivost glavnog grada Osijeka. Kao grozd na trpezi krasi je na severu, prema Mađarskoj, Banska kosa odakle se vinogradi kao zeleni pramenovi spuštaju niz južne padine. Baš kao da je neko uštinuo komad zemlje na tom mestu i izvukao joj pramen kose, a onda je uspravio da nad okolinom sa 243 metra nadmorske visine, sa vrha Kamenjak , dominira i da bude dom vinograda od Belog Manastira do Batine.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

VINOGORJE Ekipa magazina Wine & Fine stiže tragom priča o opojnom toku baranjskih vina koja izviru iz vinograda, pa poniru u podrume usečenih u padine Banske kose, te opet izviru i pune čaše za astalima veselih gostiju. Vozimo se bez puno priče, upijamo svaki kilometar i svaki kadar. Smenjuju se debele, crne, masne oranice, raznobojne cvetne grudve na svežim fasadama, puzavice i mrežaste krošnje ogromnih oraha koji „jedu“ napuštene stare kuće, tornjevi crkava, krivudavi vinski putevi kao da su nehajno iscrtani po ravnici i Banskoj kosi... Nižu se sela Kneževi vinogradi, Kamenac, Suza, Zmajevac, Batina...

www.winefine.org

Baranja je tu „preko puta“, jer ispod Batine čeka most da preko svojih vitkih leđa prenese putnike iz Srbije. Ako želite da dodate još poneki detalj živopisnog krajolika dobrodošli ste i iz pravca Erduta. U Baranju vode svi putevi. Mađarska i njena „pola“ Baranje nastavljaju se na severu. Između Mađarske i Hrvatske zemlja – „majka vina“ podeljena je samo graničnom crtom povučena jednom davno preko papirne mape, pa zatim prenete po sred’ polja ravnih. Tačno je na pola puta, na dva i po sata, i od Beograda i od Zagreba, jedino što se sa tog pravog puta mora skrenuti ka severo-istoku i zagaziti u maglom obavijenu Baranju. Onda počinje da vam se sa svakim novim kilometrom otkriva, ali nikad sasvim.

Wine & Fine 21


vinske priče

Već na svojim obodima Osiječko - Baranjske županije, kako joj je zvanično ime, dočekaće vas raznolikom ponudom smeštaja od etno kuća, preko seoskih domaćinstava, do hotela za one izbirljivije. Znamenitosti i prirodnih lepota koliko ti srce ište, jer prošlost kao da je Baranju ostavljala na miru. Trvđa u Osijeku, crkve uz put, Muzeji vina, biciklistička ruta uz Dunav, odmaranje na osiječkoj plaži „Kopiki“, otkrivanje divljine Kopačkog rita, mogućnosti lovnog turizma... A tek hrane i vina Baranje. Umak od kopriva, gulaš iz zemljanog lonca, paprikaš od petla ili šaran u rašljama? Sirevi, kulen, odrezak..delicije od mesa i povrća nebrojeno mnogo...Ili pekmez od voća koje je dovoljno da zamislite i ono je već pred vama... Pa štrudle.. uštipci..kuglofi... Svaki je narod ovdašnji svoju tacnu delicija prineo. I sve uz neizostavnu pratnju vina od kojih Graševina zauzima počasno mesto. Baranjski vinogradari vole da se zaigraju sa njom, da je iznesu mladu, ili iz hrastovog bureta, odležalu, da se među gutljajima istražuje. Graševinu uvek interesantnu, lepršavu, maglovitu... Zato Baranja sa Banskom kosom slovi za raj vinoljubaca, koji sebi slobodno mogu da dozvole da se izgube u lavirintima vinskih podruma, čokotima, u krugovima vinskih čaša, u divanu sa ljubaznim domaćinima...I eto, to je ta, od vina rumena Baranja.

22 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

VINA MLADOŠĆU ZAIGRANA

O

dakle početi istraživati i gde stati? Prepuštamo se krivudavim vinskim putevima u podnožju Banskog brda. Ne odlazimo u Beli Manastir već stižemo do kraja puta u selu Kamenac. Tačno ispred Vinarije Vina Aleksandar, Aleksandra Horvata put se završava. Ali počinje jedna lepa vinska priča. Tišina i mir sela upakovani u jutarnje sunce kao u sjajni celofan. Iza vrata vinarije koja tek čeka da joj se „skroji“ fasada, dočekuju nas predmeti koji pričaju o prošlosti Baranje, Kamenca, porodice Horvat, vinima i ljubavi prema njemu. Iz podruma dozivaju miomirisi vrenja... Biramo trem, sunce je reflektor, defile iz Vinarije Vina Aleksandar mogu da poteku.

Aleksandar kaže da je vinarija mlada ali da je pred njom nepresušna vinska priča. Ide postupno, eksperimentiše, isprobava, postupno podiže kvalitet, uči od drugih... Pravi ono što želi da pije i to želi da podeli sa drugima. Za sada je zadovoljan. Iako je cela porodicu još 2003. godine ušla u vinarsku priču, od 2010. učvršćena je putanja kojom žele da Vina Aleksanar idu. Od četiri hektara, oko 2 000 litara vina i 17 godina koliko je Aleksandar imao kada je zakoračio u vinsku priču, stigao je za deset godina, preko Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, odseka za voćarstvo i vinogradarstvo, uz vredan rad i puno odricanja, do osam hektara, 30 000 litara vina veoma dobrog kvaliteta i potencijala. Plan je 50 000 litara, ali polako i postepeno. - Graševina je glavna sorta. Sorta koja ima potencijal i kojoj treba dati šansu. Graševina je sorta čije je Baranja podneblje. Mi smo je posadili tokom ovih deset godina na pet hektara. Od belih sorti opredelili smo se i za Chardonnay, Sauvignon Blanc, Pinot Grigio i Rajnski Rizling, ali oni još nisu u bocama. Što se crnih sorti tiče uzgajamo Cabernet Sauvignon, Cabernet Franc i Pinot Noir. Oni su posađeni i beru se zajedno jer smo ih namenili za kupažu pod nazivom Cuvee Mystic. Iako sam pobornik zrenja u tankovima, trendove pratimo korišćenjem barika koga koristimo jer želimo da pronađemo način da damo najbolje od vina koje proizvodimo. Graševina je naš proizvod koji je i na sajmovima i kod ljubitelja vina lepo prihvaćen – priča Aleksandar Horvat dok pre nas iznosi svojih ruku i svog vinograda delo. Ostale bele sorte su na hektaru zemlje i sa njim tek istražuje, a glavni cilj mu je da ponudi mlada vina koja imaju pečat onog ko ga proizvodi. Želja mu je da se Graševina iz njegovog podruma pije mlada, da ostavlja utisak i da „ode“ do ljubitelja vina do sledeće berbe. Želi da proizvodnja vina u Vinima Aleksandar bude zasnovana na principima prirode, pa je u vrlo skoroj budućnosti i sertifikat koji će potvrđivati da se u ovoj porodičnoj-butik vinariji proizvode ekološka vina. Vina iz Vinarije Vina Aleksandar jesu mlada i jesu hirovita. Kako kaže mladi vlasnik, on voli ovaj posao koji ponekad liči na neravnopravnu borbu sa prirodom. Ali to je izazov u isto vreme. Izazov koji te svakim novim prolaskom između čokota i buradi, i svakim novim gutljajem uvlači u svoje magične krugove. Ako dozvolite sebi da vas put vodi, dozvolite sebi da pod Banskom kosom skrenete desno u Kamenac, sve do kraja puta. Jer baš tu, u Vinariji Vina Aleksandar počinje jedna, mlada, sveža, razigrana vinska priča u koju je Graševina zaronila svoje zlatne grozdove. Red priče, red vina i dan je već prepolovljen, a ekipa magazina Wine & Fine kreće na drugo rame Banske kose da uhvati tamošnje vinske note. www.winefine.org

Wine & Fine 23


vinske priče

ČUDESNI AKORDI BELE KUPAŽE

S

tižemo u Batinu baš kada je sunce još malo iznad Banskog brda. Taman da se u čaši prepletu vino i zraci sunca. Domaćina Vinarije Kalazić, Slavka Kalazića „krademo“ od obaveza, posla i majstora koji rade na uređenju trema sa pogledom na Dunav i Bačku. Vinarija Kalazić smeštena je tik ispod spomenika „Pobedi“, ušuškana između vinograda i borova. Izuzetan teroar baranjske Banske kose i mikroklima moćnog Dunava, stvorili su odlične uslove da vinova loza daje visoko kvalitetno grožđe od koga se spravljaju najbolja vina. Vina Vinarije Kalazić sležu se na sto pred nama, čaše zveckaju, vinska priča počinje da teče. - Počelo je 2002. godine, uslovi na tržištu bili su dobri što se tiče proizvođača vina. Do 2004. godine posadili smo 16 hektara vinograda, okvirno jedan do dva hektara po sorti. Među 102.000 čokota posađeni su Pinot Blanc, Grigio i Noir, Cabernet Sauvignon, Frankovka, Chardonnay, Sauvignon Blanc, Traminac, Rajnski Rizling i Graševina. Sva ona daju dobre rezultate i već 2007. smo izašli na tržište sa šest naših vina. To je bilo prilično hrabro, naišli smo na dobar prijem, a onda se 2008. godine situacija promenila. Odjednom se na malom prostoru našlo dosta sličnih proizvođača, nastala je pometnja i neka nova pravila igre u ugostiteljstvu. To nas je okrenulo ka velikim sistemima prodaje. Donekle su naši dalji planovi izmenjeni, ali mogu da kažem da sam zadovoljan priznanjima koja dobijaju naša vina, a takođe ne odstupamo ni od ekološko – biološke proizvodnje – govori Slavko Kalazić, dok se u čašama zlati Cuvee Batina.

24 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče Priču Cuvee-a Batina čine Sauvignon Blanc, Pino Grigio, Chardonnay i par kapi Traminca „da zaintrigira“. Inače, ovo vino bilo je šampion belih vina na Beowine Fairu 2011. godine. Pred nama je čudesna Batina iz 2009. masivna i robusna, pa ona iz 2011. svežija i lepršavija, hvaljena, nagrađivana, slavljena. Jedno vino, a dva karaktera. To je ta čudesna igra, čoveka, vinove loze i prirode. Vino koje se pamti. - Vinogradi su podizani tako da osiguraju optimalan prinos po čokotu, jer je cilj da u svakom zrnu dobijemo maksimalan sadržaj. To je vrlo bitan deo priče jer, kako se kaže, proizvodnja vina počinje u vinogradu. Izazov je da kreiramo vina koja su malo drugačija od ostalih. Vina koja vam se svide na prvu. Ne treba se tvrdoglaviti, već osluškivati tržište. Tu je i onaj lični pečat svakog vinara, jer se energije prenose i svako vino ima potpis onog ko ga je pravio – priča svoju vinsku priču gospodin Kalazić. Naš sagovornik podseća da se na ovom području vino proizvodi još od rimskog perioda, što dokazuje da je Banska kosa odlično mesto za vinograde. Zato je proces prerade grožđa u Vinariji Kalazić zasnovan na tradiciji, ali uz najmoderniju vinarsku tehnologiju koja se korisiti u podrumu. - Želja nam je da, kada je reč o kupaži Batina, sačuvamo svu raskoš svake pojedinačne sorte ali i da taj spoj bude u završnici bolji i jedinstven u odnosu na pojedinačne sorte. Zahvaljujući odličnom tlu i pogodnoj klimi naša vina ocenjena su kao kvalitetna i vrhunska – pojašnjava Slavko Kalazić iznoseći mladi razigrani Sauvignon Blanc. Iz njega izbijaju lepršavost i svežina, vragolasta neuhvatljivost je naznaka njegovog budućeg karaktera. Pa za njim ide neobični Chardonnay iz 2011. godine, rana berba. Sada već možemo reći i davne 2008. Chardonnay je bio „uspavan“ u bariku, tek da mu se poigraju sa karakterom. Osvojio je titulu vrhunsko. Tu je Graševine iz 2011. proglašena za najbolju u Hrvatskoj. Novina od ove godine je i vino Rose spravljeno od Frankovke, kao sasvim uspeli odgovor na trendove. Sledi finale u vidu Cabernet Sauvignon, kasna berba, koji je 15 meseci odležavao u korištenim buradima. - To je bila namera kako bi smo mu dali diskretni šmek drveta jer nismo od Cabernea želeli da pravimo već viđeno, teško vino. Želeli smo nešto drugo i nešto novo. Planiramo da ostanemo u ekološkoj proizvodnji, želja nam je i da podignemo vinograde na novih 10 hektara, da menjamo dizajn etiketa, da odlazimo na sajmove i da nam ljubitelji vina dolaze...Vino je priča bez kraja... – kaže Slavko Kalazić, zaokružujući svoju neobičnu vinsku magiju pričom o čudnom, slučajnom sticaju okolnosti koje su ga dovele na Batinu. I to baš pred kuću ispred koje uživamo u vinima. Svako ko poželi da okusi čaroliju iz Vinarije Kalazić, te da u neobičnom miru čuje priče o ovom mestu ili čuje nešto novo o vinu i grožđu, dobrodošao je u prijatnu atmosferu i mesta i degustacione sale. Sunce već uranja u ravnicu na zapadu, vreme je da se krene. Vina Baranje su tek načeta, a njihova priča tek data u naznakama koje golicaju maštu i nepce. Vina Aleksandar pričaju novu, svežu vinsku priču, a Vinarija Kalazić, poput drugog tasa na vagi Banske kose kazuje priču sa iskustvom. Između Kamenca i Batine leže još ne ispričane vinske priče. Vina Baranje baš kao i sama Baranja, „majka vina“ dobrodušno vas hvata u svoj široki zagrljaj, dok negde u uglovima seoskih drumova, iza čipkanih zavesa, teških drvenih podrumskih vrata, redova vinograda, prepletenih voćnjaka, čuva još poneku vinsku tajnu. Jer zbog te tajne u Baranju mnoge put nanese i mnogi se zbog nje i vraćaju. www.winefine.org

Wine & Fine 25


vinske priče

VINARI BURGUNDIJE DISKRETNI KARAKTER REGIJE REFLEKTUJE ODSJAJ U VINU Svaki poznatiji vinar Burgundije ima drugačiji, osoben pristup, ali se u isto vreme i na svakom od tih portreta ističe i izvestan "porodični izgled". Izdvaja ih to što se skoro svaki vinar trudi da nestane pred vinima, kako bi dopustio svom zemljištu da se izrazi i da u potpunosti ponudi svoj karakter, bez prisile i pompeznosti. Oni to rade suptilno i ne nestaju u potpunosti, stvarajući tako svojevrsnu zagonetku ostavljajući na neki čudesan način sopstveni trag. I koliko god svaki od burgundskih vinara bio suzdržan, vino ostaje verno ličnosti svakog vinara, snazi njegove duše i njegovim ličnim iskustvima

B

urgundija važi za regiju najstrastvenijih protivurečnosti među francuskim vinima, a njena vina smatraju se predmetom vrhunskog hedonizma. Kada se ovako govori o vinima maštu mora da zagolica i pitanje-Ko se onda krije iza tih vina? Kakvi ljudi ih stvaraju i kreiraju? Jedno je činjenica, vinari Burgundije slove za jedne od najtalentovanijih, ali u isto vreme i osobenih, pomalo ćudljivih, no svako najboljih koje je Francuska dala. Neki su još uvek mladi sa budućnošću koja obećava, dok drugi mogu da se pohvale viševekovnom istorijom. Svaki od njih sasvim sigurno već ima izgrađenu reputaciju, a prepoznatljivi su i kritici i ljubiteljima vina. Svaki poznatiji vinar Burgundije ima drugačiji, osoben pristup, ali se u isto vreme i na svakom od tih portreta ističe i izvestan "porodični izgled". Izdvaja ih to što se skoro svaki vinar trudi da nestane pred vinima, kako bi dopustio svom zemljištu da se izrazi i da u potpunosti ponudi svoj karakter, bez prisile i pompeznosti. Oni to rade suptilno i ne nestaju u potpunosti, stvarajući tako svojevrsnu zagonetku ostavljajući na neki čudesan način sopstveni trag. I koliko god svaki od burgundskih vinara bio suzdržan, vino ostaje verno ličnosti svakog vinara, snazi njegove duše i njegovim ličnim iskustvima. Zbog svoje nemerljive važnosti u spravljanju vina u narednim tekstovima, u kojima ćemo vam predstavljati burgundske vinare, ostavljamo po strani tehnički deo posla vinara, a u prvi plan stavljamo ličnosti vinara koji komponuju vina Burgundije. Ekipa magazina Wine&Fine je na ovogodišnjem Bordo Vinexpo ima-

26 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče la prilike da porazgovara sa svojevrsnom ikonom iz Chablisa, čovekom koji je nastavio tradiciju započetu još sa Cistersijanskim monasima. Za njegova vina sasvim sigurno se može ustvrditi da su prava slika. posebnosti i teroara. Tehnologija kojom se Danijel-Etjen Defe služi oduševila nas je pre svega jer u njegovim vinima nema prisustva bureta, a njegova vina na tržište izlaze kada za to dođe vreme. Tako da na primer njegov čuveni "Chablis Premier Cru Vaillons" koji se trenutno nalazi na tržištu, datira iz 2002. godine. Vina ove vinske kuće odležavaju u boci po osam godina, pa se tek onda puštaju u promet. Danijel ne mari za nove trendove mladih vina, jer kako kaže "takva vina može svako da napravi". U narednim brojevima provešćemo vas i upoznati sa velikim vinima Burgundije i posebnim ljudima koji čuvaju, neguju i brinu o nasleđu koje su im zaveštali preci. BDanijel-Etjen Defe (DANIELE ETIENNE-DEFAIX) Chablis/ Šabli. Stvorio je svoj posed 1978 (posed Vieux Château, koji danas ima 26 hektara). Kolekcionar Vinogradarski posed Danijela-Etjena Defea u Chablisu sastoji se od tri istorijska domena: onog koji je pripadao plemićkoj porodici Noaje, kraljevima Francuske i cistercitskim monasima iz Pontinjija. "Geografsko i istorijsko srce građana Chablisa" se s ponosom kiti dvanaestom generacijom vinara iz svoje porodice, čije je prvobitno ime glasilo “Diže de la Kroa Defe". Porodična deviza vrlo je upečatljiva i glasi: "Vir fidelis et fortis" što znači "Snažan i odan", a Danijel dodaje da je to deviza u kojoj se "prilično prepoznaje". Uveren je da budućnost počiva samo na čvrstim osnovama, koja leži u "našoj istorij", a u njoj je sve okrenuto ka nasledstvu i nastavljanju tradicije. U porodici Danijela – Etjena Defea vekovima se ništa nije prepuštalo slučaju posebno kada je vinograd u pitanju. -Imao sam sjajnog pradedu koji me je svakog vikenda vodio u vinograde. Naučio me je više nego što sam naučio tokom sedam godina studija. Naučio me je najdragocenijoj stvari, a to je da umeš da prepoznaš zemljište – kaže Danijel – Etjen Defe.

Porodična deviza vrlo je upečatljiva i glasi: "Vir fidelis et fortis" što znači "Snažan i odan", a Danijel dodaje da je to deviza u kojoj se "prilično prepoznaje".

Osim što se za Danijela može reći da je svojevrsni kolekcionar porodičnih tajni i saveta kada je vinogradarstvo u pitanju, on je i strastveni sakupljač predmeta. Staro kamenje u njemu budi poseban osećaj, pa u svom posedu ima 27 kuća koje je s ljubavlju obnovio, a među njima je i dvorac, kao i čitav jedan kvart u Šabliju. Tu su i kolekcije poznatih vina iz celog sveta, ali i događaji koji datiraju od 1. aprila jer su sva njegova udruženja otvorena na taj datum...a tu spadaju najrazličitije komponente počev od domena, svakog podruma, oba restorana. www.winefine.org

Wine & Fine 27


vinske priče Vrh njegove kolekcionarske delatnosti uz sve nabrojano je i hrana, jer Danijel sakuplja i gastronomske suvenire. - U jednom periodu sam kuvao i za 150 do 200 stolova godišnje. Uveče, nakon posla, žena i ja smo sedali u kola i odlazili kod Heberlina u Alzas, ili u 59 u ulici Poankare u Parizu, ili kod Bokiza… A potom bismo se vraćali – priseća se početaka Daniejl-Etjen Defe. Pošto je, kako sam kaže, posle dužeg vremena “služio kao zamorče velikim kuvarima, odlučio je da u svom restoranu u Chablisu ponudi jela A la Carte , da ih isproba i da ih sam napravi. - U restoran ne idete da biste jeli kao kod kuće, već da biste se obradovali. To je ono što treba da bude bitnije od bilo kog ekonomskog razloga. To je ono što začinjava moj život – siguran je Danijel – Etjen Defe. Dakle, šta mislite, kakav karakter imaju njegova vina?

28 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priÄ?e

www.winefine.org

Wine & Fine 29


vinske priče

Posetili smo vinariju

ZVONKO BOGDAN

INTRIGANTNE KUPAŽE I SVEŽA IZNENAĐENJA

Svi oni koji u vinskom vrtlogu tragaju za tankom žicom užitka u vinima Vinarije Zvonko Bogdan dobijaju neodoljiv teren za avanturu. Bilo da zakorače u crvene krugove harmoničnog Cuvee No1 koji je u sebi sjedinio Merlot, Cabernet Franc i Frankovku zaokruživši ih u elegantnu, kremastu strukturu punog ukusa, u intenzivnu rubin crvenu boju i prefinjene tanine Cuveea "Život teče", ili pak da „skrenu„ ka nežnom i svežem Roseu. I bela, takođe nagrađivana, „paleta“ nudi iznenađenja u akordima ukusa koja se kreću od vanilastog Sauvignon blanc barrique, preko nežnog i egzotičnog Sauvignon blanc pa do sasvim simpatičnog i, kako u vinariji kažu, nekomplikovanog Pinot blanca kristalno čiste, zlatno žute boje koji je sa svojim voćnim notama idealni gost svake prilike

30 Wine & Fine

K

rug sunca, klime, teroara, vinove loze i vinske priče Vinarije Zvonko Bogdan zatvorio se između obala Palićkog i Ludaškog jezera, na severu Vojvodine gde Panonska ravnica drema uramljena pravim linijama oranica i čokota. Tokom prošle i ove godine nove čvornovate „ruke“ čokota isprepletale su se na 30 hektara i tako zaokružili priču od planirahih 56. A kada se krug hektara zatvori, krug etiketa se dopuni, pa tako iz Vinarije Zvonko Bogdan najavljuju dve nove mogućnosti za uživanje u vinu. Jedna stiže od sorte Chardonnay, a druga kao interesantna i, za sada, intrigantna bela kupaža. Brojka onih koji žele da na jednom mestu vide spoj moderne tehnologije, tradicije i stručnosti, kao i da uživaju u vinima i ambijentu salaša na severu Bačke, a sve uz brujanje tamburica svakim danom

sve više raste, pa se tako i krug novih ljubiteja vina širi. U međuvremenu, od 2010. godine pod šarenim krovom vinarije, koja kao vrh krune izranja iz ravnice i koja u sebi spaja tragove zlatnog doba secesije i modernu tehnologiju spravljanja vina, zatvarao se polagano krug vinske priče Vinarije Zvonko Bogdan. Uz najmoderniju tehnologiju iznikla je i barik sala sa buradima od američkog i francuskog hrasta, zatim deo namenjen degustaciji, a stasavali su i prijatni ljudi koji na srpskom, mađarskom i engleskom pripovedaju posetiocima vinsku posebnost ovog kraja. Svaki gost ovde može da izabere svoje krugove uživanja dok traga za svojim crvenim ili belim vinskim tonom iz palete sorti kao što su Sauvignon Blanc, Pinot Blanc, Merlot, Lemberger i Cabernet Franc, a uskoro i od Chardonnay i Pinot Grigio.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

Kontinentalna klima Palića, ravničarski vetrovi i sunčani sati bili su samo uvodna inspiracija stručnom timu Vinarije Zvonko Bogdan da sa pažnjom odabere sorte od kojih će stvarati vina. Da se i tu krug zatvorio na najbolji mogući način svedoče brojne nagrade kojima su ovenčana vina ove vinarije na raznim meridijanima - od Japana, preko San Franciska do Beča... Zbog toga oni koji u vinskom vrtlogu tragaju za tankom žicom užitka u vinima Vinarije Zvonko Bogdan dobijaju neodoljiv teren za avanturu. Bilo da zakorače u crvene krugove harmoničnog Cuvee No1 koji je u sebi sjedinio Merlot, Cabernet Franc i Frankovku zaokruživši ih u elegantnu, kremastu strukturu punog ukusa, u intenzivnu rubin crvenu boju i prefinjene tanine Cuveea "Život teče", ili pak da „skrenu „ ka nežnom i svežem Roseu. I bela, takođe nagrađivana, „paleta“ nudi iznenađenja u akordima ukusa koja se kreću od vanilastog Sauvignon blanc barrique, preko nežnog i egzotičnog Sauvignon blanc pa do sasvim simpatičnog i, kako u vinariji kažu, nekomplikovanog Pinot blanca kristalno čiste, zlatno žute boje koji je sa svojim voćnim notama idealni gost svake prilike.

www.winefine.org

Nove vinske priče Vinarije Zvonko Bogdan pričaće kroz Chardonnay i Belu kupažu nekim novim posetiocima i ljubiteljima vina kako su te 2013. godine kišno proleće i toplo leto stvarali pravu meru šečera u zlatnim zrnima grožđa pretvarajući ih u vino sa obala panonskih jezera. Kako se hektari zaokružuju tako se pune i nove boce, pa će se sa planiranih 200.000 boca iz ovogodišnje berbe, u skorijoj budućnosti brojka zaokružiti na 500.000 godišnje, koliki je uostalom i maksimalni kapacitet Vinarije Zvonko Bogdan. Za to vreme ruže će čuvati vinograde, pesma Zvonka Bogdana podpisivaće bukee belih, roze i crvenih vina, a stare i nove vinoljupce krug kompasa okretaće ka nepreglednoj ravnici i redovima čokota između Palićkog i Ludaškog jezera gde se u vinskim čašama spajaju krugovi, novo i tradicionalno, pesma i priča, sunce i šećer...

Wine & Fine 31


vinske priče

Vina uz koja se živi i uživa

VINARIJA MAČKOV PODRUM Danas od crvenih sorti Mačkov podrum krase Pinot Noir, Merlot i Cabernet Franc. Igra grožđanih bobica stisla se i u kupažu Camerlot koja u bariku spaja Merlot i Cabernet Sauvignon. Belu Mačkovu „ligu“ čine Chardonnay, Sauvignon Blanc uobličen u buradima od bagremovog drveta pa mu otuda i ime Akacia, zatim voćni Incognito od Rajnskog rizlinga, te simfonija ruža, voća i marcipana u mirisavom Tramincu

32 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

U

najmanjoj opštini u Vojvodini, ali opštini na najvišoj nadmorskoj visini, u nekadašnjoj prestonici Fruške gore, u Irigu, koreni su vinskog podruma koji je u lavirintu čokota na južnim padinama upleo tradiciju i budućnost. Vinarija Mačkov podrum nastala je od prošlosti i iz inata, od izazova i zbog griže savesti, a ime mu je, baš kako u Sremu red nalaže, stiglo od špic nameta familije Jojić. U porodičnim vinogradima koji su se širili oko Iriga smenjivale su se stare i nove sorte, ali je iz Mačkovog podruma uvek teklo dobro, domaćinsko vino. Preživeo je Portogizer, autohtona fruškogorska sorta koja danas, dok se pije kao mlado vino ili Svatovac okuplja društvo za stolom. Uz njega „gutljaji sami klize“ ali pomognuti domaćim zalogajima, pričom i zvucima tamburica. Portogizer je danas zaštitni znak ne samo Mačkovog podruma, već i Iriga i Fruške gore, i zalog je prošlosti koji i dalje teče i okuplja vinoljupce, od komšijskih kuća do dalekih obala Engleske i Amerike. Vlasnik vinarije Mačkov podrum gospodin Sava Jojić prekinuo je porodičnu tradiciju, iako su ga sva sećanja na najranije detinjstvo vraćala u vinograd i do crvenih nijansi Portogizera koga su gajili i pili njegovi stari. Iskrčio je sve i imao neke druge namere, a onda, 2007. godine odlučio je da se vrati korenima, jer se gen tragača za dobrim vinom nije dao tek tako ućutkati. Upustio se u otkupljivanje najboljih čestica zemlje oko Iriga, brižljivo ih povezujući, čisteći i pripremajući za buduće čokote vinove loze. Stigao je tako i do trenutka kada se sa svojim podrumom i vinima našao između hobija i ozbiljnog posla. Pred njim je bilo 120 000 čokota, 32 hektara, 100 000 litara belog i crvenog vina. Dozvolio je, ipak i na sreću, da ga izazov vinarstva povede, i od tada iz Mačkovog podruma teku vina sa ukusom davnih vremena, pomešanih sa Suncem, zemljom Fruške gore i vragolastim povetarcima. Namera je da se ide do 50 hektara, kad prilike budu dozvolile, jer vinograd traži da ga osluškujete kako bi mu našli „pravu žicu“. Od nekadašnjih sorti Slankamenka, Hamburg, Prokupac, ostao je samo, stari dobri Portogizer, a danas od crvenih sorti Mačkov podrum krase Pinot Noir, Merlot i Cabernet Franc. Igra grožđanih bobica stisla se i u kupažu Camerlot koja u bariku spaja Merlot i Cabernet Sauvignon. Belu Mačkovu „ligu“ čine Chardonnay, Sauvignon Blanc uobličen u buradima od bagremovog drveta pa mu otuda i ime Akacia, zatim voćni Incognito od Rajnskog rizlinga, te simfonija ruža, voća i marcipana u mirisavom Tramincu.

www.winefine.org

Wine & Fine 33


vinske priče

Ima nečeg posebnog u Portogizeru što ga čini liderom vinske plejade iz Mačkovog podruma, sa 280 metara nadmorske visine. Možda zato što u sebi ujedinjuje prošlost i budućnost, lakoću i intrigantnost, tragove crnih ribizli i kupina, baršunaste note kestena... Zato što pored sebe za astalom „ište“ da se jede domaće, ono najbolje. Uz njega priče ne prestaju, već počinje. Kako kažu, odlično ide uz „sremački bećarac, laloški valc ali i uz tamburaški, besni solo“. Možda je odgovor u tome što Portogizer traži da se pije mlad, u vreme jesenjih veselja, svadbi, praznika, svetaca... Zbog toga je morao kao svaki pravi Sremac da dobije i svoj špic name – Svatovac. Za posebnost koju daje osigurao je svoj vinski tok ka budućim poklonicima i vremenima. Zato je dobio i svoje dane – Dane mladog Portogizera. I pesme njemu u čast. Dobio je i viteški red Vitezova Portogizera, i svoj viteški par koji će mu slavu dalje pronositi. Dobija i nagrade, i domaće i inostrane. A što je najvažnije, zbog svog ukusa i moći spajanja dobrog društva, muzike i priče dobija i nove ljubitelje. Iako je mlado vino koje se pije u godini branja grožđa, Portogizer vam se zato i lepi za nepce i srce. Uživati u njemu znači naučiti piti i naučiti živeti, družiti se i veseliti. Možda nema potencijal da traje kao poznate svetske crvene sorte, ali zato “ima mladost lepšu od svih drugih vina na svetu!”. Pije se mlad, zato požurite Portogizeru u zagrljaj.

34 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priÄ?e

www.winefine.org

Wine & Fine 35


vinske priče

Vladan Nikolić, jedan od najboljih tehnologa iz regiona za magazin Wine&Fine kaže:

Nauka u svrsi razvoja KADA SE ANALIZIRA VINARSTVO SRBIJE, VLADAN BAŠ KAO I VEĆINA NAS, SMATRA DA JE POMAK VIDAN, ŠTO DOKAZUJU MNOGA DOBRA I KVALITETNA DOMAĆA VINA. SVE VEĆE ULAGANJE U PODIZANJE NOVIH ZASADA, UVOĐENJE NOVIH TEHNOLOGIJA, KLJUČNA SU ZA RAZVOJ, ALI ISTIČE DA JE TO I DALJE U PRILIČNO MALOM PROCENTU I DA SU PROIZVOĐAČI JOŠ UVEK "TEŠKI" KAD JE U PITANJU PRIMENA NOVIH TEHNOLOGIJA. TAJ KULT TRADICIJE, UTEMELJEN NA ZATVORENOSTI I ONOME ŠTO SU NAŠI STARI RADILI, ODAVNO JE PREVAZIĐEN, ALI TO MNOGI JOŠ NE SHVATAJU

36 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

V

inska scena Srbije polako dobija svoje prave obrise. Tokom protekle decenije, nova era srpskog vinarstva krčila je svoj put ka vrhu, zaljubljenicima i nevernim proizvođačima. I sada, kad se osvrnemo, napredak je vidan. SličLjubica Radan na priča pratila je jednog od naših najboljih enologa, kako u Srbiji, tako i šire. Vladan Nikolić, stručnjak svetskog glasa, usavršavao se i gradio karijeru u vremenu kada je svaka nada za boljim sutra bila na izdisaju. Ipak, stalni napredak i neprestana želja za novim znanjima, Vladanu je otvorila jedan potpuno nov pogled na vino i vinsku scenu. Sarajlija, vedrog duha, igrom prilika, nakon završenih studija na Tehnološkom fakultetu u Sarajevu, svoj novi dom i poslovnu karijeru započinje u Kruševcu. Mada do tada samo profesionalni rukometaš, Vladan opredeljenje za enologiju duguje profesoru Predragu Vuksanoviću. A sve je počelo u tada renomiranoj vinskoj kući Rubin, za koju Vladan ima samo reči hvale.

www.winefine.org

Kada sam bila pred kraj studija, kao budući poljoprivredni inženjer, nisam puno verovala u svetlu budućnost vinarstva i vinogradarstva na našim prostorima. A onda sam, prisustvujući jednom sjajnom predavanju, upoznala Vladana, čiji entuzijazam, znanje, strast i profesionalnost nisu ostavili nikog ravnodušnim. Vedrina duha, želja da prenese znanje, za nas studente bila je ohrabrujuća, ali i za mnoge presudna. Vino je imalo izuzetnu budućnost! I tako i bi! Uz mnogo neverice, proizvođači čija tradicija traje vekovima, često su odmahivali rukom uz reči da je moderna tehnologija daleko od nas. Međutim, on je imao viziju, u kojoj danas uživamo. U potrazi za novim znanjima o novinama u vinarstvu, Vladan se susretao sa stručnim radovima koje je objavljivala jedna od najprestižnijih svetskih kompanija Lallemand. I pre nego što je postao deo njihovog tima, ova kompanija mu je dala izvrstan uvod u ono što enologija zaista jeste. Čudesni svet vina! Kada je dobio ponudu da radi za ovu prestižnu kompaniju, Vladan je bio izuzetno polaskan. Sedeti rame uz rame sa onima koji danas kreiraju svetsku vinsku scenu, biti jedan od njih, Vladanu je bilo ogromno priznanje za sav trud koji je ulagao u želji da vidi i okusi jednu novu vinsku Srbiju.

Wine & Fine 37


vinske priče U međuvremenu, postao je i glavni kreator vina Vinarije Aleksandrović, a zatim i konsultant u šest zemalja istočne Evrope, dok svoja znanja, rado prenosi na nas mlade, kao i na ostale proizvođače vina u Srbiji i regionu. Jedna od važnih stvari koju je Vladan realizovao u saradnji sa svojim kolegama iz kompanije Lallemand i domaće firme Enovitis, bio je pravi potez koji omogućava proizvođaču i enologu da reši neki do tada ne rešiv problem, ali i da unapredi svoju proizvodnju i poboljša vina. To ogromno znanje, koje stiče uz pomoć svoje kompanije i rada kao enolog, najmanje dva puta u toku godine prenosi na stručnim predavanjima o novim tendencijama u vinskom svetu. U celu priču, uvek su uz njega i strani predavači, stručnjaci u svojim oblastima, koji nesebično pružaju puno dobrih informacija, iskustava i znanja. Kako bi svaka novina bila dostupna i na

PROSTO REČENO, OD ISTOG GROŽDJA DANAS MOŽETE DA DOBIJETE POTPUNO RAZLIČITA VINA, MOŽETE BIRATI STIL VINA KOJI ŽELITE, PROIZVODITI KOMPLEKSNA I SLOŽENA VINA, BITI RAZLIČITI OD DRUGIH. ŠTO VIŠE ZNATE, SHVATATE KOLIKO JOŠ PUNO TOGA IMA ŠTO MOŽETE NAUČITI I PRIMENITI...

38 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče našem tržištu, pravu priču prepoznala je i realizovala ditributerska kuća Enovitis koja za svoje klijente realizuje svaki pomenuti stručni skup, u želji da što više približi značaj nauke u proizvodnji. Sa timom vrlo obučenih ljudi iz Enovitisa, Vladan svakodnevno komunicira kako bi pomogao u savetima, i kako bi se približio proizvođačima. Upravo tako sabrana iskustva, uz nezaobilazna druženja, stručni skupovi postaju sve posećeniji, a proizvođači sve trezveniji u pogledu moderne tehnologije. Kada se analizira vinarstvo Srbije, Vladan baš kao i većina nas, smatra da je pomak vidan, što dokazuju mnoga dobra i kvalitetna domaća vina. Sve veće ulaganje u podizanje novih zasada, uvođenje novih tehnologija, ključna su za razvoj, ali ističe da je to i dalje u prilično malom procentu i da su proizvođači još uvek "teški" kad je u pitanju primena novih tehnologija. Taj kult tradicije, utemeljen na zatvorenosti i onome što su naši stari radili, odavno je prevaziđen, ali to mnogi još ne shvataju. Ipak, on ne odustaje. Svakodnevni pozivi, razgovori, preporuke, saveti samo su jedan od Vladanovih načina da pomogne vinarima. Neprestano traganje, strpljenje, stalno učenje način je da postanete jedan od najboljih. Mada mu često mnogi zameraju, kako su danas vina ista, kako više nema onog isticanje teroara koji je krasio svaki region, zemlju, oblast, Vladan se opet vraća na suštinu : "Za tehnologe poznavanje biotehnologije je od ključne važnosti, jer biotehnologija omogućava beskrajnu kreativnost koja nam je danas na dohvat ruke. Prosto rečeno, od istog groždja danas možete da dobijete potpuno različita vina, možete birati stil vina koji želite, proizvoditi kompleksna i složena vina, biti različiti od drugih. Što više znate, shvatate koliko još puno toga ima što možete naučiti i primeniti. Proizvodnja velikih vina je dugotrajan proces u kome polako sazrevate, skupljate znanje i iskustvo i godinama popravljate kvalitet vina koje kreirate. A u tome je čar i draž ovog posla. Ko drugačije shvati ovaj posao, on je u velikom problemu." Nakon prijatnog razgovora, Vladan zaključuje da je zadovoljan putem kojim Srbija ide, uz jedini žal za mladim ljudima koji zbog loših poslovnih uslova, odlaze iz naše zemlje kako bi negde daleko pokazali svoje mogućnosti i znanja.

www.winefine.org

Wine & Fine 39


vinske priÄ?e

Schloss Halbturn

Barokni dragulj kao inspiracija za Ä?ula 40 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priče

I pored uticaja velikih vinskih giganata i upliva novih tehnologija, ova vinarija ostala je dosledna nekim starim tehnikama, a sve u cilju iskorišćavanja potencijala Burgenlanda, zemlje od vina. Povetarac koji neprestano plovi kroz špalire i blage padine, veliki broj sunčanih dana, u simbiozi sa zemljom daju izvanredan teroar za rađanje sjajnih vina

D

Ljubica Radan

ok mnogi zaljubljenici maštaju i odlaze u skupoceni obilazak poznatih francuskih vinskih dvoraca, na samo nekoliko stotina kilometara od severne granice Srbije, nalazi se zemlja koja je za naše putnike, najmanje interesantna vinska destinacija.

Nekada moćno i široko rasprostranjeno Austrougarsko carstvo, i danas čini sve kako bi njeni žitelji bili zadovoljni. Kao suverena i vrlo stabilna Republika, Austrija je prepoznala potencijal svojih prirodnih uslova, pa je tradiciju vinogradarstva i vinarstva u moderno doba ojačala i pospešila. Među mnoštvom malih i srednjih porodičnih vinarija, u zavidnom broju, šepure se i mnogi dvorci, ali jedan odaje svako divljenje. Schloss Halbturn predstavlja znamenitost koja ima višestruku vrednost, kako zbog umetnina, porekla, tako i zbog vinarije koja je danas jedna od vodećih u Austriji. Posebnost koja se izdvaja, čini poreklo prvih vlasnika, čija loza i danas traje i verno čuva prelepe zidine i oreginalnost baroknog dvorca. Smešten uz samu granicu sa Mađarskom, u vinskom regionu nazvanom po nekadašnjim mnogo brojnim utvrđenjima, Burgenladnu, Schloss Halbtrun otvoren je za svakog vernog ljubitelja. Velelepni dvorac u baroknom stilu, sagrađen je 1711. godine na zahtev vlasnika, cara Karla VI, oca veoma upamćene i velike carice Marije Terezije. Nekada je bio omiljeni letnjikovac porodice Habzburga, a danas je primamljivo i verno sačuvano umetničko i istorijsko blago. I nakon nekoliko vekova, posle raznih nemira, dvorac je sačuvao svoje poreklo i pripadnost, čiji su vlasnici direktni potomci velike carice. Vinarija je oduvek bila deo ovog velelepnog dvorca. Prvi vinogradi posađeni su još 1960. godine, a 2001. započela je potpuna rekonstrukcija vinarije i obnova samih vinograda u cilju stvaranja jedne od vodećih vinarija Austrije.

www.winefine.org

Wine & Fine 41


vinske priče

U tome su se udružile porodice Markus-a Graf zu Koenigsegg-Aulendorf, Maximilian Erbgraf zu Koenigsegg-Aulendorf i Dieter Hoffmann-Unzogsu, koji su danas ponosni vlasnici jedne impozantne vinarije. Želju koju su vlasnici imali od samog početka, uspela je da dosegne realnost po kvalitetu i prepoznatljivosti. Kvalitet ne dozvoljava kompromis, moto je i filozofija koja vodi Schloss Halbturn, i tome su vrlo dosledni. I pored uticaja velikih vinskih giganata i upliva novih tehnologija, ova vinarija ostala je dosledna nekim starim tehnikama, a sve u cilju iskorišćavanja potencijala Burgenlanda, zemlje od vina. Povetarac koji neprestano plovi kroz špalire i blage padine, veliki broj sunčanih dana, u simbiozi sa zemljom daju izvanredan teroar za rađanje sjajnih vina. Jednaka posvećenost ogleda se i u vinogradima, gde je cilj da se uz minimalnu upotrebu sredstava za zaštitu, očuva priroda i podstakne isticanje porekla i teroara. Selekcija grozdova, a zatim i bobica, tretman je koji se praktikuje od samog početka stvaranja jedne nove vinske priče. Ono što ih izdvaja od većine vinara, jeste način proizvodnje vina koji se uz korišćenje pozitivnih iskoraka moderne tehnologije, najviše zadržala na tradiciji. Crvena vina fermentišu u velikim drvenim bačvama, prepuštena radu prirodnih kvasaca uz stalno potapanje klobuka tzv. pižaž tehnikom, koja se ovde izvodi kao nekad – gacanjem grožđa. Nakon fermentacije i presovanja, vina odlaze u barike gde odležavaju od 12 do 18 meseci, a taloženje se mahom vrši spontano, time vina uspevaju da sačuvaju svoj karakter, svoju punoću i arome, što dokazuje ukus koji ne prestaje da traje. Austrija kao zemlja pretežno belih vina, region Burgenland obiluje predivnim crvenim vinima. Uz lokalni Zweigelt, Sankt Loren, Pinot noir u društvu neizbežnih velikana Merlot-a i Cabernet sauvignon-a, doprinose popularnosti ovog vinskog regiona. Schloss Halbturn proizvodi 98% crvenih vina, od kojih se najviše izdvaja Pino noir, kao njihova perjanica. Sofisticiran na dodiru, uz blago osetan barik koji ga upotpunjuje, Pinot noir Schloss Halbturn, najbolje opisuje prestiž i raskoš pozantnog dvorca. I nakon mnogih putovanja, rada i obilazaka raznih svetskih vinarija, Austrijanci, baš kao i Nemci, odaju taj dominantan izražaj organizovanosti i poštovanja struke i nauke. Burgenland, zemlja utvrđenja, možda je samo podsećanje na bedeme Petrovaradinske tvrđave koja neumoljivo zrači prošlošću, pa se većina nas Novosađana osećamo kao kod kuće. Ili je pak stvar u ljudima, koji u svakom odnosu izražavaju posvećenost i ljubav, koja nadasve krasi ovu vinariju. Učestvujući u ovoj ne tako sjajnoj berbi, stvaranje jednog novog vina u ambijentu punom uspomena, starina, čistoće duha, još je jedna nova priča, novo iskustvo, koje otvara nove vidike, planove i ideje, ali i emocije za zbirku uspomena koja žive.

42 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


vinske priÄ?e

www.winefine.org

Wine & Fine 43


life style

44 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

SRBIJA buke Balkana

Anders Rune Bjerrum, specijalni savetnik danskog ministra za životnu sredinu, gost magazine Wine&Fine u poseti srpskim vinarijama

"

U MOM SEĆANJU TO VEČE ZAMAGLILO SE ZAHVALJUJUĆI DOBROM DRUŠTVU I ČAŠAMA DOBROG VINA, ALI JEDNO VINO OSTALO MI JE U SEĆANJU. TRIJUMF – IMA SVE – IAKO BELI BURGUNDAC ON OVDE VODI IGRU. IPAK, NE TREBA POREDITI JABUKE I BANANE. BELI TRIJUMF 2010. JE JEDNO OD NAJBOLJIH SRPSKIH KANDIDATA NA KOG TREBA IGRATI. PROIZVODI GA VRHUNSKA SRPSKA VINARIJA, VINARIJA ALEKSANDROVIĆ (OPLENAC, OBLAST JUŽNO OD BEOGRADA), I ČINE GA 85% SAUVIGNON BLANC, 15% PINOT BLANC I RIZLING. IMA SUV I NEŽAN DODIR SA NOTAMA GROŽĐA, CITRUSA I BILJAKA SA PODVUČENOM MINERALNOŠĆU U ZAVRŠNICI

www.winefine.org

"

Wine & Fine 45


life style

- Leteći za Beograd, vrelog junskog dana, vino nije prva pomisao koja vam pada na pamet. Grad je divlji i pun života. Kafei pored simpatičnih parkova, porodice, studenti i mladi parovi uživaju u arhitektonskom miksu art nuovo i betonskih formacija. Da ne pominjemo noćni život, šljivovicu i splavove na vodi – otkiva svoje prve impresije o Srbiji Anders Rune Bjerrum, specijalni savetnik danskog ministra za životnu sredinu, a pre svega veliki ljubitelj i poznavalac vina. Tokom boravka u Srbiji stekao je utisak da se radi o zemlji sa dobrim vinskim potencijalom i raznovrsnošću, suviše malom za veliku svetsku vinsku utakmicu, ali dovoljno gostoljubivom i inspirativnom za jednu vinsku avanturu i istraživanje. Gospodin Bjerrum kaže da je saznao dosta toga vinarstvu u Srbiji. Smatra da Srbija ima dugu tradiciju proizvodnje vina – „najveću u bivšoj Jugoslaviji – ali ograničavanu asketskim odnosom Osmanlija prema alkoholu i kasnije sovjetskim shvatanjem masovne potrošnje, koja se rukovodila fokusom na količinu, a na račun kvaliteta“. Ipak sve ovo dematnovala je otmena tavanica vinskog bara u Beogradu pod nazivom Podrum WineArt, na Dorćolu odakle je Anders Rune Bjerrum započeo svoju vinsku ekspediciju po Srbiji. Kako kaže, već na početku se susreo sa vinskim barom koji poseduje širok asortiman vina iz svih delova Srbije – „odlično mesto za planiranje vinske rute po zemlji. Posebno su mi bila primamljiva dva vina od Temeta i Radovanovića, što je moj izbor učinilo lakšim”.

46 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style Istraživanje zemlje Srbije Gost iz Danske je već sledećeg jutra krenuo da osvaja vinske puteve Srbije na kojim je počeo da sakuplja nova iskustva i da uviđa specifičnosti ovog podneblja. Prva stanica bila je 100 kilometara jugoistočno od Beograda u „prelepoj i srcolikoj oblasti Šumadije“. - Na stanici me je sačekala ćerka Miodraga Radovanovića, jednog od lidera vinarstva u Srbiji, poznatog i pod imenom “Gospodin Kaberne”. Srbija ima oko 15.000 hektara vinograda (u poređenju sa 100.000 u periodu posle Drugog svetskog rata) što je samo polovina hektara od, recimo oblasti Rajnhesenu u Nemačkoj (28.000 hektara), čineći je malim proizvođačem na globalnom nivou. Ipak, ovo će se promeniti jer će članstvom Srbije u Evropskoj uniji biti dozvoljen posed od 60.000 hektara vinograda – objašnjava svoj prvi susret sa srpskim vinarijama Anders Rune Bjerrum. Od gospodina Radovanovića saznao je da on svoje vinograde podigao ranih devedesetih, „ubeđen da suština svakog

vina dolazi od raznovrsnosti klime i zemljišta“. Gospodina Bjerrum imao je priliku da vidi moderan vinograd (200.000 boca godišnje) sa 20 hektara kvalitetnog peskovitog zemljišta lociranog na suncem bogatim padinama.

Probao sam niz vina na licu mesta u podrumu, uz gospodina Radovanovića, čija je glava bila “zagnjurena” u američku i srpsku hrastovu vinsku burad, dodajući opise i entuzijazam tokom degustacije – pokazujući mi pogon opremljen modernim mašinama za proizvodnju vina. Kao posebno interesantna izdvojila su se dobro izbalansirani Cabernet Sauvignon iz 2008. godine, sa notama hrasta, maline i finim kiselinama i iz 2010. vrhunski Chardonnay sa tipičnim notama citrusa i ananasa, te svežim kiselinama i papajom u pozadini što ga čini savršenim parom sa zrelim sirom i ribom – prenosi svoje impresije gospodin Bjerrum i dodaje da “Radovanović proizvodi sasvim dobra vina, s obzirom na temperaturne razlike u toku noći i vrelih letnjih dana, kada temperatura nekada dostiže i 45 stepeni i na činjenicu da u vinogradima ostavlja lišće da pravi senku grožđu”. Zaključio je i da je vrelina zajednički izazov vinarima u Srbiji, koja je na istoj geografskoj širini kao i Bordo, ali sa ledenim

zimama i vrelim letima. Vinski stručnjak iz Danske Anders Rune Bjerrum rekao je za Podrum Radovanović da “sa svojim dobrim vinima i gostoljubivošću jeste vinarija koju sasvim sigurno treba da posetite, jer ćete uz prijatnu atmosferu želeti da naučite mnogo više o proizvodnji vina u Srbiji”.

- Sorte su pre svega internacionalne (kao i kod većine značajnih srpskih proizvođača) kao što su Chardonnay, Cabernet Sauvignon i Sauvignon Blanc.

www.winefine.org

Wine & Fine 47


life style

Veličina nije bitna Sledeće na redu bile su mlade vinarije sa modernim tehnologijama. S obzirom na to da je Srbija mlada zemlja u pogledu moderne proizvodnje vina put je vodio u Jagodinu, 140 kilometara južno od Beograda. - Kada sam stigao, mogao sam da osetim uticaj nove vinske scene Srbije. Na autobuskoj stanici Srđan Lukajić me je lako prepoznao jer su moje naočare sa crnim ramom i svetla kosa odskakale od izgleda tipičnog stanovnika Jagodine – sa osmehom gospodin Bjerrum priča o susretu sa enologom vinarije Temet. - Srđan je i dobar prijatelj Miše Cilića, koji je bio prvi vinar na mojoj kratkoj listi. Površina od 23 hektara vinograda vinarije porodice Cilić zaokružena je 2012. godine. Miša ističe teroar i naporan rad u vinogradima, kao i posvećenost i strast u podrumu i među čokotima. On je dobro povezan sa međunarodnom vinskom scenom, gde je sticao i obrazovanje i odakle se upravo vratio – iz Kalifornije, njegovog omiljenog

48 Wine & Fine

vinskog regiona. Vinarija Cilić nalazi se u predivnom okruženju, na 200 metara nadmorske visine, sa lepo uređenom degustacionom salom uz pogled na plodna polja bogata glinom, peskom i laporom – priča Anders Rune Bjerrum pod velikim utiskom vinske priče koju je tek počeo da otkriva. Prema njegovom mišljenu „vina su mlada i još rade“, a Miša kaže da želi da mu se proizvodnja zasniva na pet vina. Dva, od njih nose naziv Grand Cur ( belo i crveno), iz 2010. godine. Grand Cur Beli proizveden je od Sauvignon Blanc-a bez filtriranja i tretmana u flaši – odležavao je u francuskim hrastovim buradima 15 meseci. Crveno sadrži Merlot, Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc sa produženim starenjem i bez tretiranja u flaši – oba su vina predodređena za odležavanje i od kojih se tek kasnije može više očekivati. Posebno mi se svidelo Cilićevo belo, inspirisano Kalifornijom, biodinamički Fume Blanc iz 2011. godine koje je kvalitetno belo vino fermentirano i odležalo u drvetu, a spravljeno do Sauvignon Blanc-a sa dobrim kiselinama i tonovima timijana i petroleja“. Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

Tokom posete vinariji Temet, Anders Rune Bjerrum susreo se i sa autohtonim sortama i to ga je veoma obradovalo. Pre toga njegov domaćin Miša mu je skoncentrisano objašnjavao umetnosti pravljenja vina sa minimalnim tretmanom tokom procesa proizvodnje pre punjenja u flaše, i starenja u izabranom drvetu.

probali smo, po mom mišljenju, najinteresantnije vino dana – Tri Morave Crveno 2011. od 100% sorte Prokupac sa provokativnim tonom bobičastog voća koje poziva proizvođače vina da više ulažu u autohtone sorte dodajući im svoj osećaj i pečat. Napred lokalne sorte! – vidno oduševljen poručio je gospodin Bjerrum.

- U jednom momentu pojavljuje se Srđan i odvodi me u obližnju vinariju, Temet. Srđan je sjajan momak iz Novog Sada koji odiše strašću za vinom što ga čini pravim čovekom zaduženim za vinariju Temet. Vinogradi vinarije Temet se još uvek podižu, a u planu je i vrhunski restoran, kako sam saznao. Imaju dosta interesatnih vina iz vinarije koja obuhvataju neka veoma lepa, uključujući sto procentni Pinot Noir iz 2011. godine sa svežim stavom i sa samo 12,4 % alkohola, zanimljiv i uredan kao i Tri Morave 2011. belo napravljene od autohtonih sorti (Smederevka 80%, Tamjanika 12%, Morava 8%) što je bio moj prvi susret sa domaćim sortama. Na kraju

Mišu i Srđana pohvalio je i kao dobre zastupnike Jagodinskog regiona, a dan su, kako kaže, završili sa nizom kvalitetne hrane i dobrog lokalnog piva, „što čini da poželiš da se vratiš“. Po mišljenju vinskog stručnjaka Bjerruma pokretanje moderne proizvodnje vina od nule, ima svojih izazova. „Nestašica vode i teškoće koje prate proširivanje proizvodnje zbog ograničene dostupnosti zemljišta, su samo neke od prepreka. Ipak, u regionu u kome je vinski turizam u povoju, osećaj, radoznalosti i želja Srđana i Miše prava su preporuka za uspeh”, konstatuje gost iz Danske.

www.winefine.org

Wine & Fine 49


life style - Stigao sam u podne i javio se u lokalni bar sa brodskim jedrima, Bistro La Mer, gde mi je dobrodošlicu poželeo vlasnik Dragan Stanković, koji mi je i bio vinski vodič tog dana. Dragan je zaljubljenik u vino, “slab” na bela vina Burgundije i Šampanje, te srčani promoter srpskih vina. Odvezli smo se na Frušku goru da posetimo jednu od najvećih vinarija u okolini, Vinariju Kovačević, koja proizvodi oko 450.000 flaša godišnje. Kovačević nije odustao od autohtonih sorti, ali radije računa na internacionalne, kao što je Sauvignon Blanc, naravno Merlot, Chardonnay koji čini više od 80 % njegove proizvodnje. Rezultat je očekivan, čelični tank pravi vina spremna za veće internacionalno tržište. Restoran je na veoma dobrom mestu i tu mi je predstavljen lokalni Bermet – vrsta likera koja se pravi dodavanjem oko 20 začina i obično se služi kao dezertno vino ili aperitiv, slično kao Vermut. Pravi se od kasne berbe ili suvog grožđa sa oko 18% alkohola i notama karamela i čokolade. Veoma mi se dopada! – priča o iskustvu u Vinariji Kovačević na Fruškoj gori gospodina Bjerrum. I njega je lepa zelena okolinu Fruške gore podsetila na Toskanu, a put ih je vodio u mnogo manju ali šarmantu Vinariju Salaxia osnovanu 2008. godine. Tamo su ih čekali i domaći gastro specijaliteti ali i posebno kreirana vina koja su na gosta iz Danske ostavila pozitivan utisak.

Ko je rekao - Novi Sad? O Novom Sadu Andres Rune Bjerrum čuo je kao gradu koji se nalazi u severnom delu Srbije, uglavnom poslednjih godina poznat po muzičkom festivalu, koji leži u centralnom delu Vojvodine, na obalama Dunava. Vinski izlet bio je, između ostalog vezan za odlazak i u Nacionalni park Fruška gora, gde se, kako je čuo, proizvode neka od najboljih vina u regionu. Kako kaže jedva je čekao da se malo bolje upozna sa glavnim sortama (ako se računa i ostatak dunavskog područja) Italijanskim Rizlingom „koji je manje složen (manje kiseo i mineralan) od klasičnog Rizlinga (Rajnskog Rizlinga)“.

50 Wine & Fine

- Dočekao nas je majstor podruma sa jednom vrstom belog hleba sa puževima, - lokalnim specijalitetom, verovatno. U principu, probao sam neka čudna jela u kombinaciji sa različitim vinima na mojim putovanjima – nekoliko puta ponuđen sam slatkim kolačem ili slatkišem, što pre mora biti lokalna navika nego dobra ideja, kada se degustiraju bela i crvena vina. Tada možete da ih dodate na vašu listu gastronomskih iskustava. Probali smo veliki broj posebno kreiranih vina. Vino sa dobrom strukturom, crveni Merlot iz 2012. sa notama celera i karija, koje je “još u buretu”, kao i 2012. crveno (Malbeck i Merlot) sa mekim notama vanile i bibera – odlični za nekoliko godina!- hvali fruškogorska vina Andres Rune Bjerrum i upoređuje cene vina ovde i u Danskoj rekavši da “većina vina se nude po pristupačnim cenama, oko 6 do 9 evra po boci što je mnogo drugačije od cena u Kopenhagenu, gde čaša srpskog vina može da bude u toj ceni (ako ga uopšte i nađete). Drugim rečima, definitvno vredi napraviti kontakt i posetiti vinarije lično”.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

Kraljica noći nosi belo Degustaciju vina Srbije Andres Rune Bjerrum završava u Novom Sadu, u opuštenom ambijentu Bistro -a La Mer. Poseban utisak ostavilo mu je mesto gde se Bistro nalazi. - Stojim ispred Bistro-a La Mer i gledam saobraćajni špic – bar se nalazi dalje od centra grada, ali ga ljubitelji vina iz drugih delova grada dosta posećuju. Meni je internacionalan i nudi jela kao što su biftek sa guščijom džigericom i sosom od tartufa, zatim grilovanog lososa – nešto sasvim drugačije od ukusa ćevapa ili pljeskavica. Vinska karta je raznovrsna, sa velikim izborom srpskih, ali i internacionalnih vina. Odlično mesto za vino i večeru – deli sa čitaocima Wine & Fine magazina svoje utiske gospodin Bjerrum. Usledilo je veče aleksandrovićevog Trijumfa za koje Danac Andres Rune Bjerrum kaže: - U mom sećanju to veče zamaglilo se zahvaljujući dobrom društvu i čašama dobrog vina, ali jedno vino ostalo mi je u sećanju. Trijumf – ima sve – iako beli burgundac on ovde vodi igru. Ipak, ne treba porediti jabuke i banane. Beli Trijumf 2010. je jedno od najboljih srpskih kandidata na kog treba igrati. Proizvodi ga druga vrhunska srpska vinarija, Vinarija Aleksandrović (Oplenac, oblast južno od Beograda), i čine ga 85% Sauvignon Blanc, 15% Pinot Blanc i Rizling. Ima suv i nežan dodir sa notama grožđa, citrusa i biljaka sa podvučenom mineralnošću u završnici. Boja mu je zlatno žuta i savršeno mu odgovaraju masnije ribe, kao i živinsko meso, teletina ali masniji sirevi. Sećam se još jednog belog burgundca kasnije tokom noći, ali nije bilo šanse da dođem do mog noutebook-a.” Za kraj, vinski stručnjak iz Danske, gospodin Bjerrum zadovoljan je posetom. Kaže kako planira da se vrati i da će svoja iskustva o vinima Srbije vrlo rado preneti dalje. - Srbija je odlično mesto za posetiti zbog svoje druželjubivosti, otvorenosti i interesantnih vina koja se dopunjuju sa vatrenim balkanskim suncem i blagoslovena procvatom novih vinskih podruma – zadovoljno je zaključio Anders Rune Bjerrum.

www.winefine.org

Wine & Fine 51


life style

Armand de Brignac

LUKSUZ & PRESTIĹ˝ 52 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

JOŠ OD DAVNE 1763. GODINE PORODICA CATTIER POSEDUJE I GAJI VINOGRADE U PRESTIŽNOJ OBLASTI MONTAGNE DE REIMS U REGIJI CHAMPAGNE. NAJSTARIJI U PORODICI JEAN-JACQUES CATTIER I NJEGOV SIN, ALEXANDRE CATTIER, SA JOŠ SVEGA OSAM MEŠTANA PROIZVODE OVAJ ŠAMPANJAC RUČNO, PRATEĆI SVAKI KORAK TRADICIONALNOG I NAPORNOG PROCESA PROIZVODNJE. UPRAVO OVAKAV NAČIN RADA I LIMITIRANOST PROIZVODNJE NA 80.000 BOCA GODIŠNJE DAJU OVIM VINIMA POSEBAN IDENTITET

L

uksuzni šampanjac Armand de Brignac dolazi nam sa višestruko nagrađivanog imanja Cattier, iz gradića Chigny-les-Roses u regiji Champagne u Francuskoj. Armand de Brignac šampanjac prepoznatljiv je po znaku asa u piku na boci, a proizvodi se u tri prestižne cuvee varijante Armand de Brignac Brut Gold, Armand de Brignac Rosé i Armand de Brignac Blanc de Blancs, od kojih svaka predstavlja primer neprevaziđene stručnosti i duboke strasti prema umetnosti pravljenja šampanjca. Prema oceni kritičara časopisa „Fine Champagne“ u konkurenciji preko 1000 različitih šampanjaca, šampanjac ove kuće je ponosni nosilac titule Najbolji na svetu. Još od davne 1763. godine porodica Cattier poseduje i gaji vinograde u prestižnoj oblasti Montagne de Reims u regiji Champagne. Najstariji u porodici Jean-Jacques Cattier i njegov sin, Alexandre Cattier, sa još svega osam meštana proizvode ovaj šampanjac ručno, prateći svaki korak tradicionalnog i napornog procesa proizvodnje. Upravo ovakav način rada i limitiranost proizvodnje na 80.000 boca godišnje daju ovim vinima poseban identitet.

www.winefine.org

Wine & Fine 53


life style

MOŽETE PORUČITI PERSONALIZOVANA PAKOVANJA ARMAND DE BRIGNAC I TAKO UČINITI DA POKLON KOJI DARUJETE, DRAGIM OSOBAMA ILI 54 Wine & Fine PARTNERIMA, DOBIJE LIČNU NOTU,Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu POSLOVNIM A VAŠ GEST DARIVANJA NEPREVAZIĐENU DOZU ELEGANCIJE


life style

Armand de Brignac Brut Gold je šampanjac kompleksnog i punog ukusa, lakih cvetnih i snažnih voćnih nota, sa nagoveštajem svežeg slatkog peciva. Izuzetno fine kremaste teksture, sa dugim finišom. Njegovu savršeno balansiranu strukturu čine 40% Chardonnay, 40% Pinot Noir i 20% Pinot Meunier. Armand de Brignac Rosé je divno vino nežne boje breskve prepuno aroma svežih jagoda i crnih ribizli. Bogat voćni buke iza kojeg slede blage dimne note omogućila je kombinacija 50% Pinot Noir, 40% Pinot Meunier i 10% Chardonnay. Armand de Brignac Blanc de Blancs nežno, lagano i sveže vino, sa notama mladog Chardonnay grožđa i cvetnim akcentima. Prožimaju ga arome vanile, citrusnog voća i suvih kajsija. Nezaboravan Chardonnay iz regije Champagne u 100% sastavu. Pakovanje je nešto o čemu se posebno vodi računa, Armand de Brignac porodica sastoji se od devet predstavnika različite zapremine, 0.75l, 1.5l, 3l, 4,5l,6l, 9l, 12l, 15l i 30l. Armand de Brignac šampanjac sazreva u posebno obezbeđenom delu starih podruma koji važe za najdublje u regiji Champagne (preko 30 metara) i sadrži jedinstveni sastojak nazvan liqueur de dosage, koji zri jednu celu godinu u hrastovim buradima iz Burgundije i regije Champagne, što svakoj boci Armand de Brignac šampanjca daje superioran i neprevaziđen kvalitet. Inspirisana kreacijama čuvenog francuskog modnog dizajnera André Courreges-a, svaka metalik boca izrađena je ručno i na njoj se nalaze dva amblema asa u piku i četiri etikete od kalaja. Ove jedinstvene boce pakuju se u drvene kutije sa metalnim grbom ovog šampanjca. Svaka kutija obložena je somotom i na njoj se nalazi pločica za graviranje imena, kao odraz raskoša i glamuroznog stila francuskog modnog sveta i kao savršena dopuna vrhunskom Armand de Brignac šampanjcu koji se u njoj nalazi.

www.winefine.org

Wine & Fine 55


life style

Savršen spoj istarskog Che-a

REVOLUCIONARNO VINO ZA REVOLUCIONARNU PESMU

NE BUDITE LENJI, PRONAĐITE PESMU „HASTA SIEMPRE“ OD NATHALIE CARDONE NA INTERNETU, POSLUŠAJTE DOBRO TEKST PESME I OTVORITE BOCU BRUNOVOG CHE NON CHE-NEMIRNI MEHURIĆI UKUSA MALINA U VINU ĆE VAS NATERATI DA SE DIGNETE I TRGNETE IZ SVOJE UČMALOSTI. UČINIĆE DA SE U VAMA PROBUDI REVOLUCIONAR I TADA ĆETE RAZUMETI PORUKU PESME I VINA

56 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

H

asta Siempre je pesma koju je kubanski kompozitor Carlos Puebla napisao 1965. godine, pesma je dobila naziv po dobro poznatoj izreci Che Guevare: „Hasta la Victoria Siempre!“ ili u Đorđe Pešić prevodu „Uvek do pobede!“ Carlos je inspiraciju za ovu pesmu pronašao u oproštajnom pismu koje je Che Guevara napisao pred odlazak sa Kube u Kongo gde je trebao da započne revoluciju, a kasnije i u Boliviju gde je uhvaćen i pogubljen. Pesma opisuje Che Guevaru i njegovu ključnu ulogu kao revolucionarnog komadanta kao i najbitnije momente kubanske revolucije. Nakon smrti Che Guevare pesma je postala vrlo popularna i mnogi umetnici su obradili svoje verzije ove pesme. Ja sam se odlučio za sjajnu verziju „Hasta Siempre“ iz 2002. godine francuske glumice i pevačice Nathalie Cardone. Zašto baš „Hasta Siempre“ za uparivanje sa vinom? Pa zato što u Istri postoji jedan mladi vinar koga mogu slobodno nazvati Che Guevarom našeg vremena. Taj čovek je Bruno Trapan iz simpatičnog mesta Šišan u blizini Pule, harizmatičan, uvek vedrog duha, a iznad svega dobar čovek i drug kakvog samo poželeti možete. Bruno je svoj revolucio-

www.winefine.org

narni duh i ideje preneo u svoje vinograde i u svoj podrum iz kojeg izlaze fantastična vina. Zato sam izdvojio jedno koje će odlično pratiti ovakvu revolucionarnu pesmu - penušavo vino Che non Che Teran 2011. od 100% autohtone istarske sorte Teran, vino koje je stvoreno da slavi pobedu dobrog duha. Penušavo vino ružičasto-ljubičaste boje sa narandžastim odsjajem, cvetno voćnih mirisa na nosu, a u ustima suvo i izrazite svežine, ukusa malina i sa slanim dodirom u završnici. Bruno je prvi uz pomoć svog znanja i revolucionarnih ideja, koje zasigurno ima, napravio ovo sjajno penušavo vino od jedne autohtone sorte i tako drugima pokazao pravi put, koji je u početku možda trnovit i težak ali koji zasigurno vodi ka uspehu i pobedi. Zato se zbog sve simbolike ovo vino zove Che, revolucionarno vino za revolucionarnu pesmu za jedan savršen spoj. Zato ne budite lenji pronađite pesmu „Hasta Siempre“ od Nathalie Cardone na internetu, poslušajte dobro tekst pesme i otvorite bocu Brunovog Che non Che-nemirni mehurići ukusa malina u vinu će Vas naterati da se dignete i trgnete iz svoje učmalosti. Učiniće da se u Vama probudi revolucionar i tada ćete razumeti poruku pesme i vina, poruku koja glasi :"Uvek do pobede !" „Hasta la Victoria Siempre!“ Živeli.

Wine & Fine 57


life style

Legenda o GROBAROVU Stanko Stamenković „Koliko je samo mudrosti prosuto po beogradskoj kaldrmi. Dovoljno je bilo prošetati se od Stambol-kapije pa do Vidin-kapije. Usputne kafane neću ni da pominjem. Poezija je pljuštala kao kiša u ateističkom Beogradu, prepunom žbira i doušnika. Lepotu i iskričavost duha niko nije mogao da nam pomuti.“ Jakov Grobarov, „Kafanski biseri“.

P

olako i vrelo leto 2013. putuje ka svom kraju, a ni te vreline nisu uspele da nas liše vesti o Njima: pao je konačno, to je valjda bila glavna vest, izvesni Mlađan Dinkić. Tatko na naše pare, rekli bi južnjaci. A bogami, defoteljiran je i izvesni ministar Obradović, ekspert za prosvetu u zemlji mahom poluludih i neprosvećenih. Dinkić je glumio šmekera i pred kamerama sa smeškom tvrdio kako mu nije žao što, posle svih ovih godina, kao ministar finansija, više neće moći da brlja sa tuđim, to jest našim parama. Ah, kakvo foliranje: slutim, jer slutiti jedino i znam, da je jako lepo igrati se sa državnim novcima. To je već objasnio izvesni Branimir Džoni Štulić, kada je rekao: raspolagati tuđom mukom nije mala zajebancija. Gorepomenuti Žarko Obradović, ministar prosvetni je pak, malo teže, takoreći ljudski, podneo svoju smenu. Pustio je suzu, mušku, najtežu. Svašta, stvarno: u čudnoj zemlji Srbiji, suza ne pada često zbog lepe i voljene žene koja odlazi u suton sa drugim čovekom, no uglavnom za izgubljenom pozicijom. Kakva je to neljudska bol, pad sa fotelje, mogu opet samo da slutim, Bogo moj…

58 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style Međutim, sve je to, braćo moja vinska i poput mene smušena, nevažno. Činovnici, to ćemo ako Bog da vremenom naučiti, služe za jednokratnu upotrebu. Da prostite, još malo pa kao kondomi. Da ih menjamo što češće, i da uvek tražimo malo bolje i malo poštenije. I snaći će se oni odlazeći, i kad ih defoteljiraju, ne brinem se ama uopšte. Bagra je to vrlo snalažljiva. Ništa lično. Ali, ti sitni događaji, taj beznačajni pesak u vremenu naših života, ipak su uspeli da prekriju i u drugi plan bace jedan istorijski datum, koji se odigrao krajem proteklog vrelog jula. Upokojio se, ili što reče (činovnik?) Bećković Matija, sišao je sa planete veliki pijani pesnik i pisac Jakov Jaša Grobarov, u 75. godini života. E, sad već vidim nekoliko namrštenih lica koja kritički klimaju glavom, verovatno misleći, pod 1) Ne lupaj, bitno je šta se dešava u vlasti i pod 2) Ko ti je, leba ti, taj Grobarov? Odgovor pod jedan, garantujem da nije bitno. Odavno mi „nosimo kako nam ga skroje“, samo se imena menjaju. A pod dva, Jakov Grobarov je poslednji veliki boem (može i pijanac, ne bi se on ljutio) i umetnik, koji je hodio zemljom. I koji je, uvek i jedino, radio kako mu se prohte. Taj Grobarov, to je sloboda koja se obično skupo plaća. Malo je ljudi koji su, poput Grobarova, za života sebi digli spomenik. Stara garda kafanskog Beograda, a bogami i regiona, dobro je znala ko je Jaša. Rodio se u Mostaru, pod krštenim imenom Miladin Kovačević. Sve o njegovom životu, a kažu da se mahom izdržavao kao radnik na građevini, obavijeno je velom tajne. Kako je i red kada je autentična legenda u pitanju. Grobarov je bio pesnik i pisac od rođenja. O tome svedoče njegove knjige „Hodočasnik“ iz daleke 1968, romani „Fioka bez broja“, „Od Boga ili đavola“ i još desetak dela. Narodu je prirastao za srce svojim tekstovima pod nazivom „Kafanski biseri“, koje je objavljivao u Politici. U njima je zabeleženo svedočanstvo o čudesnim pijancima punim duha. Slikarima, muzičarima, pesnicima i ostalim dripcima koji polako i sigurno nestaju. Ali, ima kod ovog tipa još nešto. Veliki Grobarov je, kao i svaki pravi pesnik, bio i grandiozni skandal-majstor. I, pored osnovnog spisateljskog posla, bavio se i performansom. Ima tih performans umetnika i umetnica ihahaj. To je moderno. I mahom su prevaranti, lezilebovići i sušta kičerica. Jaša nije (prevarant), jer je on to svoje umetničko blago, kao i svaki veliki stvaralac, mahom delio džabe narodu. Ostaće zabeleženo da je pokušao da ugasi Večiti plamen ispod Trijumfalne kapije u Parizu, tako što je krenuo da se oslobodi tečnosti koja nastaje posle konzumiranja veće količine piva. Za ovo svetogrđe, skembali su ga žandarmi, pa je zauvek deportovan iz Francuske. Ih, mari Grobarov… www.winefine.org

Wine & Fine 59


life style

A u Francuskoj je, tvrde dobro upućeni, boravio kao slikar. Ko će ga znati, osim možda Žana Pola Belmonda, koji se, tako kažu, jedno veče pošteno zapio sa Jašom na Monmartru. Pa onda, jednom prilikom je u kafani u ono vreme dreknuo “Av, av, av samo nek je Tito zdrav”, dobacujući stolu za kojim su sedeli državni pisci, jugoslovenski velikani Miroslav Krleža i Oskar Davičo. Ušao je tako u usmenu antologiju satirične poezije i shodno tome fasovao mesec dana u zatvoru u Padinskoj Skeli, zbog verbalnog delikta. Jer, ovom performansu su prisustvovali i policajci u civilu.

Mogao bih ovako do sutra. I praštajte što sam ovaj osvrt na lik i delo jednog velikana, Jakova Grobarova, uprljao usputnim bavljenjem dnevnopolitičkim zviždarijama. Smatram, ipak, da nisam pogrešio. Jer, usputno bavljenje činovnicima sasvim služi svojoj svrsi: oni su tu upravo da još malo naglase veličinu i značaj Poslednjeg Mohikanca Srpske Boemije. Jer, Grobarov je bio i jeste, spomenik slobodi. Spomenik ožiljcima koje samo težak život može da ukleše u čoveka. Grobarov je jedan od retkih pisaca 20. i 21. veka koji su živeli svoju umetnost. Takvih više nema.

Grobarov je, tako sam shvatio, svaku nedaću života podnosio s osmehom na licu. A mi ostali Srbi kukamo i kad nam se malo ojede guza… lično mi je jednom prilikom rekao da je leti voleo da „svrati“ do Padinjaka, jer tako može da pregura mesec dana sa plaćenim stanom i hranom. Zatim, izvesni Ivo Andrić mu je dao (veoma mali) deo novca od Nobelove nagrade, koji je Jaša odmah uložio u dve litre vina. A od Miodraga Bulatovića, autora „Ljudi sa četiri prsta“, nije bilo ni te sitne vajde. Grobarov kaže, lično svedočim, da je Bulatović bio velika stipsa. Pričao mi je, da se i to pohvalim, kako je sahranio većinu doktora koji su bezuspešno pokušali da ga izleče od alkohola.

60 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

Zato, kada sledeći put podigneš čašu vina u dobrom društvu, seti se Jaše. Seti se da stvoriš nešto trajno. Zapamti da je život, kad se sve sabere, samo sećanje na ispijenu čašu dobrog vina i ono malo što si ostavio za sobom. Ne moraš, kao Jaša, da stvoriš mnogo. Sad moram da budem malo ličan, jer sam poznavao čoveka. I da prenesem anegdotu, mini performans kojim me je častio jednom prilikom u beogradskoj kafani “Mornar”, otprilike pet godina pre silaska sa ove planete. Sedeli smo, nas dvojica, sa dve dobre žene. Kafana pusta, kao da je svesna istorijskog momenta. Pijuckamo, smejemo se, kad u jednom momentu, ulazi Jaša i seda za sto pored. “Ajde da ga pozovemo da sedne s nama”, kaže drug. “Nego šta”, uzvratih. “Jašo, dozvolite da vas častimo pivom”, kažemo uglas. Ih, jedva dočekao. Posle smo razgovarali o nečemu čega se ne sećam sasvim jasno. Ali, zapamtio sam Jašin viteški potez, pre nego što smo odbauljali u vrelu noć, jer bilo je leto: “Jaoj, moram da se izvinim damama, zaboravio sam na manire. Izvolite, od srca”, kaže Jaša. I iz svoje ofucane jakne vadi dve skupe bele čokolade i stavlja na sto. “Ne zamerite, moram dalje”. Eto, zbog toga još ne mogu da poverujem da se ne šeta između svetih kariranih stolnjaka ove čudne zemlje. Ili bar Pariza. Da čuva vatru koja polako i sigurno gasne. Ipak, ode čovek. Ode gospodin i veliki pisac, Jakov Jaša Grobarov. No, mi teramo dalje, pa koliko izdržimo i da se nadamo, bar koliko i Jakov. Nasmej se. Taj je uradio mnogo, dobro je i teško poživeo i sad se odmara. Malo li je? A šta ćemo mi? Slava mu i živeli.

www.winefine.org

Wine & Fine 61


life style

Rimski car Markus Aurelius Probus

Dobričina Prob, car koji je plebsu vino darivao

Dušan Knežić

V

POČEO JE DA UVODI GAJENJE NOVE POLJOPRIVREDNE KULTURE U PANONSKIM KRAJEVIMA – VINOVE LOZE, ČIJI SU PRVI ČOKOTI ZASAĐENI NA BRDU ALMA MONS (U PREVODU BLAGORODNO BRDO), KOD SIRMIJUMA (U BLIZINI DANAŠNJEG SELA ŠULJAM). PROBOVI VOJNICI SU U MIRNODOPSKO DOBA POPRAVLJALI PUTEVE I TVRĐAVE, GRADILI HRAMOVE, RADILI NA REGULISANJU REČNIH TOKOVE, ISUŠIVALI SU MOČVARE…PRI TOM, ŠIROM GALIJE, PANONIJE I MEZIJE, SADILI SU VINOGRADE, DO DANAS SAČUVANE I POZNATE KAO RAJNSKO I SREMSKO-FRUŠKOGORSKO, ODNOSNO SMEDEREVSKO VINOGORJE

inima skloni rimski vladari koji su “žarili i palili” balkanskim prostorima sadili su vinograde, trgovali i pili božanski nektar, uticali na lagano širenje vinske kulture... A u stvari samo su nastavljali vinski opus čije je temelje postavio Markus Aurelijus Probus, široj istorijskoj publici poznat kao Rimski car Prob. Za ovog vladara vezane su mnoge kontroverze, nedoumice i razna tumačenja njegovog života i dela u kom se prepliću različite istorijske činjenice i legende, ali u jednom se većina slaže: Prob je bio ne samo ljubitelj i poštovalac vina, već rodonačelnik vinske kulture u Sremu i okolnim regijama. Pod njegovom su

62 Wine & Fine

vlašću oko Sirmijuma (današnje Sremske Mitrovice), te na blagorodnim padinama Fruške gore nicali prvi vinogradi na tim prostorima. Slaborodne, autohtone i polu - divlje sorte vinove loze koje su uzgajali tadašnji zemljoradnici, ukrštane su sa sortama sa Apeninskog poluostrva i uskoro je dobro vino poteklo panonskim vinogorjem... Za sve to najzaslužniji je Prob, kog je, doduše, po jednoj od verzija o tome kako je skončao, glave koštala upravo ljubav prema vinu, jer je po velikoj vrućini terao vojnike da rade u vinogradu, a ovima je u jednom momentu” prekipelo” i ...

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style Zadržimo se za sada na neospornim istorijskim podacima: Markus Aurelijus Probus rođen je 232. godine u Sirmijumu. Njegov otac Maksimus je imao zapaženu vojnu karijeru (dogurao do najvišeg čina u legiji), pa je i Prob po porodičnoj inerciji odabrao vojnički poziv. Beše mlad vojnik kada ga je poslužila neočekivana sreća: u jednoj akciji je iz zarobljeništva oslobodio nekog bliskog carevog rođaka, pa je ubrzo imenovan za tribuna, uprkos Hadrijanovoj odredbi po kojoj se takva čast nije smela dodeljivati golobradim mladićima. Car Lucije Domicije Aurelijan (270-275) ga je takođe visoko cenio, i u jednom pismu upućenom Probu napisao: ”Da ti pokažem kako uvažavam tvoje zasluge, predajem ti zapovedništvo nad izabranom vojskom koju sam i sam u svoje vreme primio od Klaudija. Čudnom srećom zapovedništvo nad izabranom vojskom uvek je donosilo vođi carsku titulu”. Predskazanje se obistinilo. Prob je postao car kada je imao 44 godine. Vinova loza je dobila svog “mentora”! Bio je sjajan vojskovođa, oštrouman i sa političkim darom, pa kada je nakon godina ratovanja i osvajanja stabilizovao državu i osigurao granice od upada varvarskih plemena. Prob se tada okrenuo unapređenju poljoprivrede, a naročito se zalagao da se poveća plodnost zemljišta isušivanjem močvara istočno od Sirmijuma, te je prokopao odvodni kanal Jarčinu, koji se punih XVII vekova kasnije i dalje koristi. Naravno, radio je i ono zbog čega ga svi ljubitelji vina slave: počeo je da uvodi gajenje nove poljoprivredne kulture – vinove loze, čiji su prvi čokoti zasađeni na brdu Alma mons (u prevodu Blagorodno brdo), kod Sirmijuma (u blizini današnjeg sela Šuljam). Probovi vojnici su u mirnodopsko doba popravljali puteve i tvrđave, gradili hramove, radili na regulisanju rečnih tokove, isušivali su močvare…Pri tom, širom Galije, Panonije i Mezije, sadili su vinograde, do danas sačuvane i poznate kao Rajnsko i Sremsko-Fruškogorsko, odnosno Smederevsko vinogorje. Dolazimo i do vrlo interesantne legende vezane za ovog vladara. Prob se, navodno, u jednom momentu svoje vla-

www.winefine.org

davine “osilio” i protiv volje većine tadašnjeg rimskog senata krišom običnom narodu podario vino. Kako podario? Tako što je u to vreme vino bila privilegija vladajućeg i bogatijeg sloja (patricije), dok je običnim smrtnicima oličenim u širokim narodnim masama (plebsu) bilo namenjeno pivo ili medovina. Patriciji se to nije dopalo, pa mu je presudila zaverom i uklanjanjem, a vinograde koje su pod njegovom vladavinom zasađeni, raskrčeni su i uništeni. Ne baš svi, pa je iz klice Probove zaostavštine vinova loza prošarala padine i obronke njegovog carstva, darivajući plebsu božji nektar. Pored ove legende, i istorijske činjenice slave Probusa, jer, u Rimskom carstvu privilegiju proizvodnje vina imala je današnja Italija, a bilo je uvoženo i iz Grčke. Ostale zemlje, provincije i kolonije, nisu imale razvijenu poljoprivredu, pogotovo uzgajanje vinove loze. Od italijanskih vina bila su poznata Masik, Falernak i Cekubak, a od grčkih Hijack i Lezbak. Vino se pilo mešano sa vodom i rashlađeno snegom. Pijanke su trajale noćima... Prob je

Wine & Fine 63


life style sve to promenio, tako što je u kontinentalni deo Evrope doneo biljku koja je do tada rasla samo na Mediteranu. Jedan od načina da se oživi privreda bio je da se prekine monopol na vino, koji su držale mediteranske provincije, pa je za njegove vladavine prvi put zasađena vinova loza izvan Italije. Plemenitu biljku posadili su na brdu Glavica na Fruškoj gori. Sađenje je nastavljeno, pa je tako vinova loza došla i u okolini Smedereva, na Zlatnom Brdu. Tu je nastala autohtona sorta grožđa – Smederevka. U Mačvanskom okrugu, u opštini Vladimirci postoji selo Provo, za koje priča kaže da je dobilo naziv po ovom istaknutom rimskom caru. Mnogo toga bilo je idilično. Ali, avaj! Po jednoj verziji, godinama naviknuti na uspešne ratne pohode i osvajanja, rimski vojnici su bili spremni i naviknuti na borbu, bogat plen i zaradu, ne i za mir. Godine 282, kada se Prob nalazio u Sirmijumu, a legije koje su zasadile fruškogorske brežuljke vinovom lozom trebale su da isuše neku močvaru u blizini grada. Sve to se odvijalo po velikoj, nepodnošljivoj letnjoj žegi, pa su vojnici, u nastupu besa ubili svog cara! Kada su shvatili šta su učinili, vojnici su se pokajali, i

podigli na carevom grobu veliki spomenik na kome je pisalo: “Ovde počiva car Prob, muž zaista izvrstan, koji je savladao sve varvarske narode i sve tirane”. Inače, Probus na latinskom znači pošten, čestit. A jedan njegov savremenik, sasvim moguće ljubitelj vina, ovako je za carem zavapio: “Dobri bogovi, šta li vam toliko zgreši rimska država da joj otmete takvog vladara”. Kada je Prob otišao da sadi nebeske vinograde, imao je 50 leta gospodnjih i svega šest godina imperatorskog staža. Nama, koji volimo vino i poštujemo vinsku kulturu je drago da je na Balkanu postojao takav vladar, ali setno razmišljamo gde bi ovdašnjem vinogorju bio kraj da je, sa takvim vinskim entuzijazmom, umesto šest, carevao recimo 16 ili 26 godina? Ali, sudbina je tako htela, a njoj ni oni najveći nisu utekli. Bilo je kako je bilo, a sledeći put kada budete pili dobru Smederevku ili kakvo fruškogorsko vino, setite se prastarog dobričine Proba.

64 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

www.winefine.org

Wine & Fine 65


N

PO h t h a w ED TRA ks VA G ig

A

RD ZA A SVE HO TLO PE ŠĆU RA


life style

In Hopper’s painting, four people remain the usual cast, so-to-speak: the man behind the counter, two men and a woman. Art lovers, you can stone me but I know this situation pretty well. Wolf Wondratschek, German writer and poet Noć je sve što se kreće!“ Dilan Tomas

U Blažo Popović

tihoj i veoma svetloj noći, kako je pevao Bing Krozbi, po zamršenoj topografiji Grinič Vilidža, na korak ili dva od svog ateljea tumarao je Edvard Hoper, veliki američki slikar, tražeći mesto sa koga će da izmašta svoje „Noćne ptice“.

U njegovom doživljaju grada, koji je možda baš te večeri u Holivud Teatru slavio premijeru „Kazablanke“, nije bilo ni ljudi niti bilo kakvog zvuka, ništa osim neizdržive samoće koja je nestajala samo pod oštrim bljeskom neona, ali i tada, poput smoga, bila sveprisutna i bolna. Baš kao da je Rod Serling, autor Zone Sumraka, kreirao taj „prostor između svetlosti i senke, nauke i praznoverja…tu dimenziju mašte“. Raskrsnica gde se susreću dve ulice i gde je Hoper postavio svoj zamišljeni štafelaj i nacrtao ono što ga je opsedalo, postojala je samo tada, u toj tihoj i veoma svetloj noći, a posle više ne.

www.winefine.org

Najvažnija adresa američkog realizma, ugao na kome se, u restoranu sa reklamom za jeftine „Phillies“ cigare, materijalizovala sva njujorška usamljenost u liku tri muškarca i žene na slici „Nighthawks“, ostala je potpuno nepoznata do danas. Hoperovi poklonici i poštovaoci su je večito, poput Svetog Grala, pronalazili iznova, i to uvek na nekom drugom njujorškom skveru. Bila je, očito, veoma važna zaljubljenicima u hodočašća ta potraga za mestom koje oplakuje i slavi očaj života u velikom gradu. Ipak, ostala je samo opsena, ni razrešenje, ni razočarenje. Samo slika. Na sreću, ne sasvim obična. Edvard Hoper je svoje remek-delo, najprepoznatljivije američko ulje na platnu, naslikao 1942. godine, možda pod teškim utiskom japanskog napada na Perl Harbur; pritisnut teretom smrti koja je, posle Evrope, zakoračila i u Novi svet. Kao da je izvedena iz neke od brojnih sekvenci holivudske Noir scene, sve je bilo na njoj, nedostajali su samo Dašijel Hamet i Rejmond Čendler: noć u svojoj mračnoj, razlivenoj beznadežnosti, nejasne arhitektonske kulise grada koji nije dom, slutnja o tragičnom kraju...

Wine & Fine 67


life style

TOM WAITS TO OTKRIVA NA ALBUMU “NIGHTHAWKS AT THE DINER“, ON ČUJE SAMO „SITNIŠ KOJI ZVECKA I ZVUK OTVARANJA REGISTAR KASE” U TOJ KASNOJ NOĆNOJ MASKARADI

Ipak, šta je to toliko nepodnošljivo intrigantno u sceni sa ćutanjem i diskretnim, ravnodušnim, jedva primetnim pokretima tela? Tom Waits to otkriva na albumu “Nighthawks at the diner“, on čuje samo „sitniš koji zvecka i zvuk otvaranja registar kase” u toj kasnoj noćnoj maskaradi. Dodir njenih prstiju plamti u njegovim uspomenama. Usred te melodramske scene, u noći koja ne nudi bekstvo, on je izbeglica iz ljubavi koja ga muči. O kome od dvojice muškaraca peva? Koji od njih želi da pobegne? Ali, Hoper nije ostavio prostor za uzmicanje; noćni kafe nema ni prozora ni vrata, on je klopka od stakla u kome je, zbog jarkog fluorescentnog svetla, nemoguće sakriti očaj. On, uostalom, i nije mario bezbrižnu Ameriku, nije joj nudio spas; bojio je odraz sopstvene duše. Opsednut tajnom “noćnih ptica”, nemački pesnik Volf Vondraček peva o noći u pustom gradu. Gleda ljubavnike koji sede za šankom, dok ih konobar služi. “Oni skrivaju reči, a i zašto ne bi...oboje puše, bez dima, tupo...Kladim se da mu je napisala pismo. Šta god da je u njemu rekla, on nije više čovek koji bi ga pročitao ponovo”. Pesnik zna da je radio isključen, i da je jedini zvuk koji dopire do kafea daleko zavijanje policijske sirene. Dva bloka dalje u ulazu je narkoman. To je taj deo koji ne možemo da vidimo. Pesnik nastavlja: “Muškarac okrenut leđima pamti ženu koja je nosila istu crvenu haljinu, ali ona više ne postoji. Opkladio bih se da je otišla kada je poželeo da je ima. Opkladio bih se da ga je odbila zauvek. Zato se ne čudite, ljubitelji umetnosti, zašto vam je ovaj čovek okrenuo leđa!” Taj čovek koji je okrenuo leđa (možda baš sam slikar) i Hoperovo snažno fluorescentno svetlo, inspirišu Donalda Finkela da se u pesmi ”More light” pita: da li to svetlo postoji samo za njega dok slika?

68 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style “A i taj čovek u tamnom, sivom šeširu, ostaje li u njegovoj čaši išta osim svetla, mnogo svetla? Licht, licht! Mechr licht!!! – eto konačno smisla (tako je Gete, na samrtnoj postelji, vapio za njim)! Hoperova potraga za svetlošću možda počinje od Van Gogove slike “Noćni kafe" (Le Café de nuit) koji na trgu Lamartin u Arlu, na obali Rone, sakriva vlasnika Jozefa Mišela, njegovu ženu Mari Gino i tri pijana gosta koji pod čudnim odsjajem noćnih lampi iscrtavaju jednu od najtragičnijih kafanskih scena ikada naslikanih. Ili je, ipak, melanholična atmosfera izmišljenog kafea u Hemingvejevoj pripoveci “A Clean, Well-Lighted Place (1933) bila ta iskra nadahnuća koja je Edvarda Hopera gurnula u preoblikovanje tuge. U nekom procepu vremena dok traje policijski čas na zamaskiranim geografskim koordinatama, dvojica konobara komentarišu jedinog preostalog gosta. Mlađi bi da krene kući, duboka je noć. Čeka ga mlada i jedra žena. Stariji konobar razume tugu pijanog starca koji je prošle nedelje pokušao samoubistvo; on će ostati u kafeu dogod gostu bude važno. Prepoznaje sutrašnjeg sebe u liku starog gospodina. Hemingvej je matori pokvarenjak. Vidim ga kako se zadovoljno smeška dok ispisuje velika slova: „Svako veče gledam da što kasnije zatvorim kafanu, kaže, za slučaj da nekom zatreba svetlo.“ More light! Licht! Hoper je slikao scenografije života zemlje koja je nezaustavljivo krenula ka otuđenju. Njegovi savršeni, ničim remećeni pejzaži svakodnevice, dekori dosade sa srednjom klasom koja se budila i odlazila na spavanje u ukočenoj ravnodušnosti prema životu i senzaciji protoka vremena, bili su ljušture lišene i najmanjeg damara, zamrznuti totali na kojima je jedina iskra života dolazila od zapretenih igara senki i svetla. Bio je hroničar vremena, ali je odbijao da u njemu statusno učestvuje. Učinio je sve da ga slikarska avangarda prezire i izoluje, da o njemu priča kao o „konzervativnom dosadnjakoviću“. Promešao je žanrove; slikao savršene filmske kadrove, režirao i pisao po platnu. Igrao se senkama i svetlom, insistirao na detalju. Bio je, zapravo, i slikar i reditelj koji je inspirisao mnoge. Svedena realnost i autentična scenografija njegovih dela, ponajpre ona naslikana na “Noćnim pticama”, iskorišćena je u filmovima Džarmuša, Vendersa i Ridlija Skota. Hičkok je, kreirajući zlokobnu atmosferu filma "Psiho", Normana Bejtsa smestio u Hoperovu ”Kuću pored željezničke pruge”, dok su Pol Oster i Majler odevali svoje, Amerikom inspirisane priče, u njegove sirove, melanholične boje. Austrijsko-irski multimedijali umetnik Gotfrid Helnvajn, kao da neizdrživa usamljenost "Noćnih ptica" nije bila dovoljno uverljiva, naslikao je njen najpoznatiji omaž, The Boulevard of broken dreams.

www.winefine.org

Wine & Fine 69


life style

Iako su Green Day inspirisani ovom slikom napisali svoju verziju pesme, meni je draža ona koju pevaju Toni Benet i Sting: I walk along the street of sorrow The boulevard of broken dreams Where gigolo and gigolette Can take a kiss without regret So they forget their broken dreams. Šta nije u redu sa Helvajnovom slikom? Hoperovim poštovaocima smeta to što je replika odstranila anonimnost, tu zamaskiranu udobnost u koju su, po svojoj želji, mogli nesmetano da se uvuku i nestanu u najslavnijoj od svih američkih samoća. Jer, popularnost jeftinih Phillies cigara (tompusa koju su mogli da priušte i siromašni), a čija reklama obasjava noć, daleko zasenjuje svaku pojedinačnu figuru tog noćnog susreta s tugom na nepoznatoj njujorškoj adresi. Hoper je oponirao novom talasu američkog optimizma posle teške ekonomske krize; on je slikao samoću koja se rađala na gradilištu nove, velike sile.

70 Wine & Fine

Helvajnovi heroji, pak, su Džems Din, Bogart, Elvis i Merlin Monro i time je njegova poruka sasvim drugačije obojena. On se na taj način ruga holivudskoj predstavi uspeha i sreće, smeštajući najveće ikone popularne kulture u slepi prostor “ulice tuge” iz koga izvire Bulevar razorenih snova, na čijim pločnicima svako od njih poseduje sopstvenu zvezdu i po jednu preranu smrt pripremanu brižljivo, ali pristiglu prerano. Tih “petnaestak minuta slave” koju bilo ko može da poseduje košta previše, a donosi premalo: samo privid sreće na jarko osvetljenoj sceni sa koje ne postoji izlaz za slučaj opasnosti. Što se mene tiče, "Noćne ptice" Edvarda Hopera ostaće najvažnija likovna himna usamljenom pojedincu, koji neće imati snage da sačuva svoju privatnost pred vremenom potpuno novih vrednosti. Kada to jutro, koje nevoljno iščekuju njegove noćobdije, konačno stigne, hoće li se na osunčanom izlogu kafea pojaviti odbljesak nade, ili nove strepnje? Ili ništa od toga nije u igri, već samo nesanica, kako to na kraju svoje priče "Čisto, dobro osvetljeno mesto" šeretski primećuje Hemingvej.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

www.winefine.org

Wine & Fine 71


life style

ZEMLJA PRELEPIH VINA I OPUŠTAJUĆEG FADA

PORTUGAL MNOGE ZEMLJE NUDE SVOJE LEPOTE, ALI ŠTO SE EVROPE TIČE, PORTUGAL JE BEZ PREMCA. ON JE PRAVI RAJ ZA HEDONISTE, POŠTOVAOCE VINA I GASTRONOMIJE. MUZIKA JE NA SVAKOM KORAKU, A LEPE NOTE DOĐU KAO SAVRŠEN ŠTIMUNG ZA ONE VATRENE LETNJE NOĆI

72 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


P

ortugal je zemlja stvorena za rasplamsavanje emocija. To je zemlja iz mašte, koja nudi sve što budi čula, od izvanrednog izbora prelepih vina do opuštajuće melodije nestvarnog Fada. Putovanje po Portugalu, upoznavanje njegovog opuštenog naroda i sećanje na note i reči otpevanih pesama u meni izaziva blagi bol u srcu. Lepo De Ja je pisati o njemu, ali je još lepše biti u toj zemlji netaknute lepote. Jer, malo šta se može uporediti sa šetnjom obalom Atlantika ili pored čuvene reke Tejo. Tvrdim da je Portugal nepravedno potcenjen, deluje zapostavljeno na mapi čarobnih destinacija. Mnoge zemlje nude svoje lepote, ali što se Evrope tiče, Portugal je bez premca. On je pravi raj za hedoniste, poštovaoce vina i gastronomije. Muzika je na svakom koraku, a lepe note dođu kao savršen štimung za one vatrene letnje noći. Odakle početi? Svaka regija u ovoj zemlji je priča za sebe, i bio bi greh ne pomenuti je. Algarve, Alentejo, Beiras, Dao, Vinho Verde, Douro, Madeira, Lisboa, Porto. To su prostori bremeniti istorijom i svako mesto je neprikosnoveni gospodar jedinstvenih sorti vina i kulture. Algarve, najjužnija regija i njen glavni grad Faro je specifično područje, puno kontrasta. Mediteranska klima na zapadu i planinska na istoku čine savršen spoj za razvitak određenih sorti poput Arinto ili Castelao. Rezultat ove klime su prestižna vina. Što se putnika-namernika tiče, i sam pogled na plavetnilo okeana je duševna hrana. Alentejo, prvi sused regije Algarve, koji se nalazi na drugoj strani reke Tejo, je krajnje ruralan i netaknut. A opet, tako savršen, sa ravnicama koje sežu do horizonta i brojnim plantažama. Prolazeći kroz nezaboravne pejzaže i prelepa srednjovekovna sela, a zatim i pored najvećeg grada ovog područja, Evori, uputila sam se ka jednom od najstarijih vinskih turističkih lokacija u Portugalu, Herdade do Esporao. Tu se nalazi kompleks vinograda, polja maslina, lavande, orhideja. Priroda sa tipičnim karakteristikama mediteranskog pejzaža ostavlja bez daha. Ne treba nikako zaobići Esporao kulu i Esporao kapelu, istorijske graðevine na imanju koje je toliko lepo , da ga je mnogo lakše dočarati fotografijama, nego rečima.


life style

A što se tiče vina, zvezda regiona je nesporno Antao Vaz, u kojoj se spravlja savršena kiselkasto-voćkasta sorta. Može se degustirati u obližnjem restoranu na čelu sa Mikelom Vazom, zajedno sa njegovim neprevaziđenim specijalitetima mediteranske kuhinje. Kada krenemo na sever, stižemo u Dao i Vinho Verde, regije karakteristične po hladnijoj klimi koja pruža uravnoteženost svojim kiselkastim sortama grožđa kao što je Alvarinho, poznatije kao zeleno vino. Reka Dao i pritoke reke Mondego, zatim planine i doline daju ovim oblastima atmosferu mističnosti. Portugalski vinari su podjednako konzervativni u jednoj stvari - imaju veru u svoja grožđa. I nije ni čudo. Portugalske sorte su jedinstvene , sa uzbudljivim različitim ukusima. Ipak, po pitanju kvaliteta, situacija je relativna ali mora se uvažiti sav trud i tradicija. Četvrt veka ozbiljnih investicija, obrazovanja i otvorenost za vino predstavljaju eksplozivnu promenu u plasiranju portugalskih vina na svetsko tržište . Od severa do juga, od istoka do zapada, od planine do pomorskih vinograda , toplih i suvih regija do vlažnih i zelenih, kriju se tajne. U svakom stilu, od oštrih suvih belih, do elegantnih crvenih sorti, na mnogo različitih načina . Zato su portugalska vina su jedinstvena.

74 Wine & Fine

Ali putovanje po Portugalu ne bi bilo kompletno bez jedinstvenog Lisabona. Lisabonska magija postaje kompletna uz ispijanje vina, slušanje Fada, večernje šetnje duž Costa Caparice, i večere u Cascaisu ili Estorilu. Fado, tradicionalna muzika Portugala, rođena je u Lisabonu i predstavlja početni korak za upoznavanje grada i kulture. U razgovoru sa jednim starim meštaninom saznala sam da Fado nije samo muzički žanr, već nerazdvojni deo istorije. –Fado je emocija, kombinuje nostalgiju (Saudade) , portugalski ponos, nadu, smeh, suze, radost, tugu, sve u jednom tekstu – rekao je on. Obično zvuk akustične portugalske gitare koja je poput mandoline, prati solo glas i tekst, jedinstven i neuporediv sa drugim muzičkim žanrovima. Fado je sve popularniji muzički oblik i dok Amalia Rodrigues predstavlja zvezdu Fada, u 20. veku nove dive kao što su Ana Moura i Mariza upoznaju sa Fadom i nove generacije ljubitelja muzike širom sveta. Najbolja mesta za ispijanje domaćih vina i uživanje uz Fado su Chiado i Alfama, stara područja Lisabona, ispreplitani uzanim uličicama pod kaldrmom i hiljadama lokala koja ih ispunjavaju. Smatram da je Fado poput finog vina, ne traži samo sastojke već i priču, i ako je tekst pred nama, on traži da proniknemo u

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


jačinu tona i tih reči. Slušajući reči neprevaziđene Saudade pesme, shvatam da tekst ne govori samo o nostalgiji. On nosi sa sobom žalostan ton, prenoseći poruku pobune na nešto što nije smelo da se desi u životu i ljubavi, a sada ne može biti promenjeno. Da, to je umetnost, ono što će i običnog prolaznika naterati na razmišljanje. Mnogi evropski gradovi kao da nestanu po zalasku sunca i ne nude tu energiju koju nudi Lisabon, a pogotovu Alfama i Bairro Alto, stare četvrti grada. Naravno, nudi i svetske provode nadomak Alcantare, ispijanje koktela u barovima pored glamuroznih luka i pristaništa, ili šampanjca u nekim od prestižnih klubova kao što je „Lux” . Sve to na trenutak podseća na Azurnu obalu. Mogla bih da pišem unedogled o ovoj zemlji i pustolovinama kojima me je častila. Ali čini mi se da bih izostavila suštinu, jer ne mogu da prenesem te emocije na samo nekoliko strana. Ako vas i malo privlači strast i vino, ovo je neizbežna destinacija. Par dana ili nekoliko meseci, koliko god ljubavi i volje pružite, Portugal će uzvratiti duplo. I poželećete da o njemu pričate i prepričavate, baš kao i ja. Da li je ovo moja Saudade priča? Izgleda. Ali ne žalim, jer se ja tamo vraćam. Zato, dragi hedonisti, ne gubite vreme, Portugal vas čeka.


life style

AMSTERDAM SAVREMENA BAJKA KLASIČNE EVROPSKE ESTETIKE

OTVORENOST JE REČ KOJA NAJBOLJE OPISUJE OVAJ GRAD. SA PREKO 170 RAZLIČITIH NACIJA KOJE ŽIVE U NJEMU, SA POSLOVNIM LJUDIMA I TURISTIMA KOJI GA SVAKODNEVNO POSEĆUJU, SA SVOJIM KARAKTERISTIČNIM BICIKLOVIMA U SVIM MOGUĆIM I NEMOGUĆIM OBLICIMA, FANTASTIČNIM KUĆAMA NA VODI, SPOJEVIMA STILOVA RAZLIČITIH EPOHA, DODIRU UMETNOSTI I TAMO GDE BI SE NAJMANJE TO MOGLO OČEKIVATI, AMSTERDAM PORED LJUBAVI ZAHTEVA I POŠTOVANJE

P Ljubomir Petruljeskov

76 Wine & Fine

re nego što krenete u Amsterdam, zaboravite sve stereotipe koji se vezuju za njega i tako neopterećeni očekivanjima dozvolite sebi da vas grad iznenadi na najraznovrsnije načine. Nepregledna holandska ravnica obučena u zeleno sa tankim crtama vodenih tokova koji joj daju poseban karakter krije u sebi jedinstvenu lepotu koja pojmu klasične evropske estetike daruje potpuno novi smisao. Bežeći od kopna, na krajnjem severu smestio se Amsterdam, slično akrobati na žici u konstantnoj tenziji nad igrom mora i obale, prkoseći zakonima prirode opstaje vekovima u nazad. Držeći more na pristojnoj udaljenosti sa svojih 165 kanala koji mu omogućavaju superiornost nad zakonima fizike, metropola živi svoj dinamičan život punim plućima.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

Arhitektura je ono što ovaj grad čini autentičnim. Nepregledni nizovi uskih kuća koje se izdižu ka nebu, međusobno spojenih kao da se tiskaju čuvajući se od severnog vetra, predimenzioniranih prozora bez suvišnih zavesa koje bi ometale dobrodošlicu svetlosti. Živeti na ovaj način podrazumeva da privatni životi postaju deo javnog mizansena dajući osećaj okruženosti hiljadama minijaturnih pozornica u kome je svakodnevni život u glavnoj ulozi. Otvorenost je reč koja najbolje opisuje ovaj grad. Sa preko 170 različitih nacija koje žive u njemu, sa poslovnim ljudima i turistima koji ga svakodnevno posećuju, sa svojim karakterističnim biciklovima u svim mogućim i nemogućim oblicima, fantastičnim kućama na vodi, spojevima stilova različitih epoha, dodiru umetnosti i tamo gde bi se najmanje to moglo očekivati, Amsterdam pored ljubavi zahteva i poštovanje.

www.winefine.org

Wine & Fine 77


life style U džepovima zemljišta koji su proizvod eklektične mreže kanala svoje mesto našli su Museum Quarter, Jordaan i Pijp. Ovaj umetnički trio unutar sebe krije boemsku atmosferu. Muzejima, art galerijama, kafeima i dizajn prodavnicama, pruža mogućnost da se izgubite u romantičnoj realnosti. Prinsengracht je najslikovitiji kanal, oivičen senovitim drvećem i neobičnim kućama na vodi. Šetajući ovim krajem društvo će vam praviti uzdignuta Vesterkerk katedrala i nešto skromnija kuća Ane Frank. Prateći vodeni tok stiže se do jedne od najprestižnijih rezidencijalnih oblasti Brouwersgacht u tradicionalnom holandskom stilu. Dozu klasične umetnosti potražite u muzejima Rijks i Van Gog, savremene umetničke tendencije kriju se u Stedelijk muzeju, filmska umetnost natkrivena je nesvakidašnjim dizajnerskim rešenjem u Eye muzeju, za dodir nauke ukrcajte se u Nemo, brod koji je dizajnirao Renzo Piano. Iznajmite bicikl i provozajte se čuvenim Vondel parkom, zatim se upoznajte sa pravim duhom multietničnosti na buvljoj pijaci Albert Cuypmarkt, a tajna bašta Begijnhof uvešće vas u svet gde zvuk nikada ne prelazi jačinu šapata. Gassan Diamond u jevrejskoj četvrti je svetlucavi svet dijamanata po čijoj trgovini je Amsterdam veoma poznat. Upoznajte način proizvodnje piva u Heineken fabrici. Ovo četvorospratno zdanje držaće vašu pažnju od prvog do poslednjeg sprata. Artis Royal zoološki vrt najstariji je u Holandiji i odlična prilika za predah. Smeštena u zgradi iz 17. veka nalazi se fondacija za fotografiju Huis Marseille, bilo da ste amater ili poznavalac ovo mesto će vas impresionirati istorijom fotografije od postanka do danas.

78 Wine & Fine

Centralnim Dam skverom dominira Koninklijk kraljevska palata, zvanična rezidencija veoma poštovane kraljevske porodice koja zauzima značajno mesto u društvenom životu Holandije. Smene straže i koloritne predstave uličnih umetnika sastavni su deo svakodnevice ovog trga. Na istom trgu svoje mesto našli su i De Nieuwe crkva, muzej Madam Tiso i čuvena robna kuća De Bijenkorf. Amsterdam je pravo mesto za ljubitelje shopinga, od high street i houte couture brendova do autentičnih prodavnica lokalnih dizajnera.

REMBRANDTPLEIN JE MESTO GDE POČINJE ZABAVA, BEZ OBZIRA NA DOBA DANA, OVAJ SKVER NUDI SVE OD MALIH BISTROA, PREKO ČUVENIH COFFEE SHOP-OVA, RESTORANA RAZLIČITIH SVETSKIH KUHINJA I DISKOTEKA

Potražite "De 9 Straatjes" shoping distrikt koji pruža nesvakidašnje iskustvo kupovine. Rembrandtplein je mesto gde počinje zabava, bez obzira na doba dana, ovaj skver nudi sve od malih bistroa, preko čuvenih coffee shop-ova, restorana različitih svetskih kuhinja i diskoteka. Čuveni klubovi Jimmy Woo’s, Trow, Studio 80, Air i Pacific Park na vrhu su liste dobre zabave. Ulica Reguliersdwarsstraat je još jedno od mesta dobre zabave.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


life style

Ljubitelji vina mogu uživati u degustacijama u barovima Vyne, Bubbles and Wines i D’Admiral, dok za vrhunska holandska piva nije potrebna posebna preporuka jer se čini kao da se nalaze svuda oko vas. Na gastro pozornici dominiraju specijaliteti svetske kuhinje. Probajte svežu haringu u suši stilu u nekom od mini restorana ili se otisnite put specijaliteta Severnog mora u restoranu “De Ysbreker”. De Kas, Beddington’s i Vis aan de Schelde, restorani su za svaku preporuku. Dopustite sebi brunch u hotelu Conservatorium i uživaćete svim čulima. Cheese and More je gastronomski raj za ljubitelje sira, gde se na jednom mestu mogu degustirati sve vrste holandskih sireva i delikatesa, ali i dobiti odlični saveti kako uparivati sir sa hranom i pićima. Pored Amsterdama još jedan grad igra ulogu prestonice Holandije-u pitanju je Den Haag. Politički i administrativni centar, sedište parlamenta i mnogobrojnih međunarodnih organizacija, zahteva pažnju svakoga ko želi da sklopi holandski mozaik. Delft, Haarlem, Roterdam, Edam, Gauda, Alkmaar neki su od gradova koji su tik uz Amsterdam, a vašem putovanju daće jednu posebnu notu. Posetite čuvene brane na Severnom moru i shvatićete holandsko partnerstvo sa prirodom. Vođeni svojim afinitetima izberite ono najbolje za sebe, otkrivanjem grada otkrićete i ponešto novo o sebi, a Amsterdam se već potrudio da vas dočeka atmosferom moderne bajke.

www.winefine.org

Wine & Fine 79


gastro

FAZAN I VINO ŠARENI PETAO ZA ŠAROLIKU VINSKU KARTU

UZ MLAĐE PTICE, PA I ONE KOJE SU KRAĆE BORAVILE U PRIRODI, NAJBOLJE IDE LAGANIJE CRVENO VINO, RECIMO SHIRAZ I CHIANTI. TAKOĐE, AKO SE JELO PRIPREMA OD TAKVOG MESA, PA JOŠ I SA MALO ZAČINA, NEKIMA ĆE PRIJATI CHAMPAGNE, LAKA PENUŠAVA ITALIJANSKA VINA, A MOŽE I RIZLING. POMENUTA VINA SVAKAKO ĆE NAJBOLJE BITI UPARENA SA OBROKOM AKO SE OD FAZANSKOG MESA KOJE SE SERVIRA KAO LAGANO PREDJELO, A TO JE ČESTO SLUČAJ. SA DRUGE STRANE, UZ STARIJE PTICE, KAO I ONE KOJE SU VEK PROVELE U PRIRODI, ČIJE JE MESO NEŠTO TVRĐE I PROŽETIJE MIŠIĆNIM VLAKNIMA PREPORUČUJU SE CRVENA VINA, POGOTOVO ONA JAČE KONCENTRACIJE, KOJA SU DUŽE VREMENA ODLEŽALA U BOCI 80 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

K

ao i svake jeseni zagazili smo u jedan za lovce omiljeni period godine, jer od ovog meseca, pa do kraja januara, traje ono što lovdžije zovu glavna lovna sezona. U pomenutom vremenskom rasponu, pored konstantno preDušan Knežić datora i u manjoj meri zečeva, (s obzirom na pamanjkanje ove divljači) glavne “zvezde“ su fazani. A ova vrsta divljači, naravno, ima svoje gastronomsko mesto, kao i izbor vina koji ide uz specijalitete od njihovog mesa. Ali... Izbor vina je ovde poprilično širok: ne samo zbog činjenica da svaka osoba ima neke svoje gastronomske nazore i ukuse koji mogu da zavise čak i od trenutnog raspoloženja, vino se sa mesom od fazana uparuje u zavisnosti od načina pripreme lovačkih specijaliteta, od vrste začina koje kulinarstvu vičniji upotrebljavaju, starosti same ptice, ali i od toga o kakvom se fazanu radi... Najprostije rečeno: da li je u pitanju fazan „divljak“, koji je izležen u prirodi i isključivo se u divljini hranio i tamo boravio, ili se radi o mnogo češćem

www.winefine.org

„gajbašu“ - fazanu koji se izlegao (kao i desetine generacija njegovih predaka) u inkubatoru, hranio se u fazanskoj voliejri 6 ili 12 nedelja slično kao i bilo koje domaće pile, pa tek onda proveo nekoliko nedelja u divljini, pre nego što je preko preciznog lovačkog hica dospeo na trpezu. Razlika je poprilična, a najlakše se uočava kada se skuva inače vrlo ukusna supa od fazana: ona od pravog „divljaka“ je tamnija od supe bliskog mu rođaka koji je ranu mladost proveo kljucajući koncentrate. Posle kuvanja ovakve supe uživaćete u njenom izvrsnom ukusu, ali meso koje ostane biće vrlo suvo i neukusno za upotrebu, sem u jednom slučaju - kada se od njega napravi pašteta. Ovakva upotreba mesa je ubedljivo najsvrsishodnija, a dobro začinjenu paštetu, namazanu na kriške hleba, možete zaliti i nekim belim vinom. No, krenimo redom. Kao i meso bilo koje druge divljači, i fazansko, ma odakle potiče, ima veći udeo proteina, a manji udeo masti. Kao i svaka divljač, i ona fazanska koja je izležena u prirodi, pre upotrebe treba da „odleži“ u pacu. Tačnije, može, ali i ne mora. Tu vino i fazani prvi put mogu da se ukrštaju i sarađuju, jer jedan od jednostavnijih paceva čine voda, vino, lovorov list i malo bibera, uz malo naseckanog korenastog povrća.

Wine & Fine 81


gastro

Vino se dodaje da bi zbog prirodnih kiselina koje poseduje, mišićna vlakna omekšala. Ali, razmislite o sledećem: pac, budite sigurni, nije neophodan za fazane, dovoljno je držati (naravno prethodno od perja očišćeno) meso u hladnoj vodi 24 sata, pod uslovom da se ta voda što češće menja. To je sasvim dovoljno da meso oslobodi bilo kakvog neželjenog „šmeka“ karakterističnog za divljač, pa sami prosudite da li onda vino treba „žrtvovati“ u pacu, ili ga iskoristiti na drugi način? Kao što smo ranije naveli, u lovištima Balkana, ali i većeg dela Evrope, mnogo češći su fazani iz veštačke proizvodnje, koji kraće vreme - od nekoliko nedelja, do nekoliko meseci, provedu u prirodi. Njihovo meso ili nije ili je malo žilavo, a ukus je manje snažan u odnosu na ptice iz divljine. Ako u obzir uzmemo floskulu da intenzitet ukusa u što većoj meri treba da se poklopi sa vinom, naprosto svako sa prvim zaloga-

82 Wine & Fine

jima treba da opredeli koje bi mu vino uz njih najbolje leglo. Pre toga, nije na odmet uzeti u obzir preporuke da uz mlađe ptice, pa i one koje su kraće boravile u prirodi, najbolje ide laganije crveno vino, recimo Shiraz i Chianti. Takođe, ako se jelo priprema od takvog mesa, pa još i sa malo začina, nekima će prijati Champagne, laka penušava italijanska vina, a može i Rizling. Pomenuta vina svakako će najbolje biti uparena sa obrokom ako se od fazanskog mesa koje se servira kao lagano predjelo, a to je često slučaj. Sa druge strane, uz starije ptice, kao i one koje su vek provele u prirodi, čije je meso nešto tvrđe i prožetije mišićnim vlaknima preporučuju se crvena vina, pogotovo ona jače koncentracije, koja su duže vremena odležala u boci. Uz terin od fazana preporučuju se jača barikirana vina. Takođe, ako se na Vašem meniju nađe lep primerak prave divlje ptice, gastronomski red i poredak će Vam, vrlo je izvesno, kraj tanjira čašu napuniti nekim snažnim, aromatičnim vinom. Ovakav ili sličan vinski opus

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

naprosto se nameće kada se meso fazana peče, a kako smo već pomenuli, belo vino može vrlo lepo da pasuje ako je u pitanju lagana pašteta spravljena od kuvanog mesa. Jedna gurmanska preporuka upućuje da kada se specijalitet od mesa fazana priprema sa majčinom dušicom kao začinom, vrlo lepo se uklopi Pinot Noir. E, tu već dolazimo do vinske poezije, jer ono najbolje se čuva za kraj. Prekaljeni vinski i gurmanski asovi, kao vino koje se najbolje slaže sa mesom od fazana, izdvajaju upravo Pinot Noir, vino za sladokusce, sa svojim laganim tonovima višnje i šlji-

www.winefine.org

ve sa dodirima vanile u finišu, te bogatim aromama crnog bobičastog voća i začinskim tonovima koji dugo ostaju u ustima. Zašto baš Pinot Noir ili Crni Burgindac? Zato što, po svoj prilici, baš on najbolje legne uz meso fazana, jer se one najsitnije nijanse dvaju ukusa najbolje uklapaju. Elegancija, prefinjenost, mirnoća, zahtevna tehnologija...Složiće se sa ukusom prelepog, divnim bojama nakinđurenog fazanskog petla koji sav važan šeta na obodima polja. Probajte i uverite se!

Wine & Fine 83


gastro

KAAS to znači SIR PRIČA O HOLANDSKOM SIRU KAO KULTUROLOŠKOM FENOMENU

Ljubomir Petruljeskov

84 Wine & Fine

HOLANDIJA PROIZVODI 650 MILIONA KILOGRAMA SIRA GODIŠNJE OD ČEGA VIŠE OD DVE TREĆINE IZVOZI ŠIROM PLANETE, UPRAVO ZBOG OVIH BROJKI HOLANĐANI SE ČESTO PITAJU DA LI JE BROJ ŽIVOTINJA KOJE DAJU MLEKO U HOLANDIJI VEĆI OD BROJA LALA KOJE SE ŠARENE HOLANDSKIM RAVNICAMA. KAO ZEMLJA BEZ PREPOZNATLJIVE NACIONALNE KUHINJE, HOLANDIJA SE NA GASTRO MAPI SVETA ITEKAKO DOBRO POZICIONIRALA UPRAVO SVOJIM SIREVIMA

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

GAUDA POTIČE IZ REGIONA KRIMPENERVARD KOJI SE NALAZI JUŽNO OD GRADA GAUDA. IME JE DOBIO PO OVOM GRADU, U KOME SE PROIZVODI JOŠ OD 1184. GODINE, ŠTO GA ČINI JEDNIM OD NAJSTARIJIH VRSTA SIRA KOJI SE DO DANAS PROIZVODI

K

aas je reč koja se u Holandiji izgovori najviše puta u toku dana i svakim novim izgovorom jača holandsku povezanost sa sirom koja datira čak nekoliko vekova pre nove ere. Arheološka iskopavanja potvrdila su tradiciju spravljanja sira na tlu ove zemlje vekovima unazad. U vojnim izveštajima Julija Cezara spominje se njegova lična iznenađenost i fascinacija ovim proizvodom. U svojim počecima sir se proizvodio isključivo za ličnu potrošnju, a početkom srednjeg veka proizvodnja i trgovina sirom zauzima centralno mesto u životu holandjana. Pijace sira počinju da cvetaju, a gradovi koji dobijaju dozvole za izgradnju Kuća za merenje sira, tzv De Waag, uživaju poseban status. Ove okolnosti napravile su fantastičnu podlogu za munjeviti put uspeha holandskog sira na svetskoj sceni. Holandija proizvodi 650 miliona kilograma sira godišnje od čega više od dve trećine izvozi širom planete, upravo zbog ovih brojki holanđani se često pitaju da li je broj životinja koje daju mleko u holandiji veći od broja lala koje se šarene holandskim ravnicama. Kao zemlja bez prepoznatljive nacionalne kuhinje, Holandija se na gastro mapi sveta itekako dobro pozicionirala upravo svojim sirevima.

www.winefine.org

Gauda potiče iz regiona Krimpenervard koji se nalazi južno od grada Gauda. Ime je dobio po ovom gradu, u kome se proizvodi još od 1184. godine, što ga čini jednim od najstarijih vrsta sira koji se do danas proizvodi. U zavisnosti od starosti sir je žute do narandžaste boje, punog, bogatog ukusa, a sve je pikantniji kako mu se povećava vreme zrenja. Proizvodi se od kravljeg mleka, a posebni okrugli kalupi daju ovom siru karakterističan oblik, po kome je nadaleko poznat. Edamer je elastičan, zlatno-žuti sir, blago pikantne arome i čistog, blagog, lako kiselog ukusa sa decentnom slanom notom na početku. Danas teško dostupan Edamer od neobrađenog mleka ima aromatičniji i ljući ukus. Seče se na tanke šnite i važi za tradicionalni sastojak doručka. Može se konzumirati sam između obroka. Blagi Edamer se dobro slaže sa breskvama, dinjama, kajsijama i trešnjama, dok se stariji često konzumira sa kruškama i jabukama. Pored ovih svetski poznatih sireva, i mnogi drugi sirevi daju holandskom tržištu sira dodatni integritet i autentičnost. Maasdammer je sir orašastog ukusa sa karakterističnim “rupama” i oblika kupole. Vredni degustacije u nekoj od specijalizovanih prodavnica sireva su i Leerdamer i Maasdam. Boerenkaas po strogom pravilu proizvodi se isključivo od sirovog mleka što mu daje specifičan ukus. Još jedna od osobenosti je da se ne sme praviti od mleka sa iste farme već se polovina mleka uzima sa jedne, a druga polovina barem sa još dve farme. Koziji sir u Holandiji ima dva osnovne varijacije-mek sveži sir i polutvrdi sir nalik Gaudi, svetlih tonova i rastopljene strukture. Dimljeni sir dobija se topljenjem, dimljenjem, ponovnim topljenjem i modeliranjem u oblik kobasice. Karakteristično je da se prodaje na šnite jer je prilično aromatičan i jak.

Wine & Fine 85


gastro zvodnje ove zemlje, pa je time i značaj ove pijace veoma veliki. Održava se tokom jula i avgusta ispred gradske kuće u Gaudi, gde proizvođaci donose sir koji se zatim meri i izlaže prodaji. Kassmarkt Edam je još od srednjeg veka centralna tačka grada, mesto na koje seljaci tradicionalno donose svoje sireve i gde se vrši procena slična onoj na berzi. Tokom 1922. godine na kratko je zatvorena zbog jačanja industrijske proizvodnje sira ali je nedugo zatim ponovo zauzela značaj koji i danas ima. Održava se tokom letnjih meseci, isključivo sredom od 10:30 do 12:30h. Dovoljno je samo izgovoriti Alkmaar kaasmarkt pa da se podrazumeva da je ova pijaca atrakcija broj jedan u gradu. Svakog petka od aprila do septembra uživaćete u folklornom spektaklu na Waagplein-u i naučiti kako se trgovalo nekoliko vekova unazad jer je sistem ostao nepromenjen. Muzej sira u Alkmaar-u još jedno je od mesta koje bi bilo potrebno posetiti kako bi priča o holandskom siru bila kompletna. Dizajniran da objasni proizvodnju sira, prikaže istorijska kretanja i kulturni značaj za holandsko društvo, ima ulogu da neguje tradicionalne načine proizvodnje u svetu dominacije industrijskog sistema vrednosti.

Frisian Clove se proizvodi od nemasnog mleka uz dodatak kima i češanja belog luka. Veoma tvrde konzistencije oporo kiselog ukusa. Znanje o osnovnoj ponudi prethodi degustaciji u kojoj ćete uživati. Upoznajte kako rade trgovci na veliko i malo u svojoj šeststotina godina dugoj tradiciji poslovanja na pijacama sira u Gaudi, Edamu i Alkmaar-u, Zavirite u minijaturne prodavnice sira ili u velike trgovinske lance i osetićete karakteristične mirise, šarenilo boja i bezbrojne varijetete ukusa. Posetite neku od farmi gde na licu mesta možete upoznati procese proizvodnje i uživati u sir tasting-u. Ukoliko ste u Amsterdamu posetite Reypenaer Tasting Room i upoznajte fantastičnu ponudu ove čuvene kompanije.

Da bogata tradicija i kvalitet ne idu često ruku pod ruku sa globalnom prepoznatljivošću govori u prilog i činjenica da kada pomislite na zemlje koje su poznate po siru prvo što pada na pamet jesu Švajcarska, Francuska ili Italija. Dokaz da nije uvek sve prepušteno stereotipima i da situacija može da se menja je prvo mesto za najbolji sir na svetu za 2012. godinu u izuzetno jakoj konkurenciji svih svetskih proizvođaca na World Champion Cheese Contest proglašena je Gauda po imenu Vermeer proizvođača Friesland Campina. Recite kaas i uzivajte u siru.

Gouda Kaasmarkt je čuvena pijaca sira i jedna je od retkih koje odslikavaju oreginalan duh tradicije i atmosfere koju ovakva mesta nose. Sirevi regije Gauda čine 60 odsto ukupne proi-

86 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

www.winefine.org

Wine & Fine 87


gastro

Wine house Bouquet

VRTLOG

SVETSKIH VINA U ODELU OD DAVNINA DOK STRANCI BIRAJU DOMAĆA VINA IZ RAZLIČITIH DELOVA SRBIJE, OD FRUŠKE GORE DO CRNE GORE, I POZNATU IM HRANU SA MENIJA INTERNACIONALNE KUHINJE, DOMAĆI SE ODLUČUJU ZA ISTRAŽIVANJE STRANIH VINA OD AUSTRIJE DO ARGENTINE, I UŽIVANJE U DOMAĆOJ HRANI. EKIPA MAGAZINA WINE & FINE DOŠLA JE DA OTKRIJE ČAROBNE KOMBINACIJE JEDINSTVA HARMONIJE UKUSA IZMEĐU VINA VINARIJE PLANTAŽE 13. JUL IZ CRNE GORE I BOGATE PONUDE HRANE IZ RESTORANA KUĆE VINA BOUQUET 88 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

www.winefine.org

Wine & Fine 89


gastro

C

entar grada Novog Sada, i u centru svega ima. Do juna prošle godine, zaista svega, osim jedne prave kuće vina u koju je stala čitava vinska i gastro planeta. A onda prvih letnjih dana 2012. godine aranžirana kao buket vinskih nijansi sa ukrasom raznovrsnih ukusa nacionalne, internacionalne i mediteranske kuhinje, kuća vina Bouquet u Dunavskoj ulici 25, smestila se kao odmereni ukras u fasade starog jezgra grada. Za samo godinu dana postala je nezaobilazna stanica na putu od Dunava do centra grada. Mesto gde nas turisti upoznaju kroz vinsku i gastro priču, a domaći svet otkriva daleke vinske horizonte. Kuća vina Bouquet uplela je kao u cvetni venčić, sve ono što jedna reprezentativna riznica vina treba da ima i time donela jedinstvenu ponudu u centar Novog Sada. Pod krovom kuće u Dunavskoj 25 smestila se prodavnica vina gde se između 250 vinskih etiketa mogu naći i vina iz novog i starog vinskog sveta, iz cele Srbije i zemalja regiona, a sve to može da se upakuje u elegantnu ambalažu, pa da opet krene kao najlepši dar, na put oko sveta. Ispred ulaza u prijatni enterijer wine shopa razmestila se udobna bašta, pa se uz čašu vina, sa bogate vinske karte može posmatrati reka šetača i stare fasade, dok iz Dunavskog parka dopiru, pomešane tišina i svežina. Drvo, kovano gvožđe i kamen ukrašeni bocama

90 Wine & Fine

vina, privućiće vas u hedonističku celinu koju zaokružuju restoran, apartmani i parking. U tako prijatnom ambijentu sljubljivanje hrane i vina, misli i reči, novih prijateljstava i slučajnih susreta, ostaje kao vredna uspomena ali i zalog za ponovnu posetu. I dok stranci biraju domaća vina iz različitih delova Srbije, od Fruške gore do Crne Gore, i poznatu im hranu sa menija internacionalne kuhinje, domaći se odlučuju za istraživanje stranih vina od Austrije do Argentine, i uživanje u domaćoj hrani. Ekipa magazina Wine & Fine došla je da otkrije čarobne kombinacije jedinstva harmonije ukusa između vina Vinarije Plantaže 13. jul iz Crne Gore i bogate ponude hrane iz restorana kuće vina Bouquet. Već početak je zagonetan jer je pred nama igra diskretnih kiselina i ukusa dima. U čaši Krstač, a u tanjiru dimljeni krap, ili šaran, sa Skadarskog jezera, „na salatu“. Blage kiseline iz Krstača, autohtone sorte i jednog od najznačajnijih predstavnika Plantaža presecaju ukus dima, neodoljivo neodvojivim pratiocem krapa. Više nego skladan par i sasvim prefinjeno intrigantan da vas uvuče u dublju priču jedinstva vina i hrane.

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro Za avanturiste koji istražuju čulima ukusa i mirisa, pun pogodak je ozbiljni i zahtevni Chardonnay barrique u kombinaciji sa piletinom. U igri idealne harmonije, ukus „nagorelog“ barika „miluje“ piletinu spremljenu na sicilijanski način. Belo meso, zaodenuto pančetom, u sebi krije koziji sir, papriku i bosiljak. Čarolija koja mami nove ukuse. Druga, light varijanta, uvoda u vinsko – gastro priču u okrilju Bouquet-a je kombinacija lepršavog i svežeg crnogorskog Rosea i rižota sa gamborima i šafranom. Najzahvalnije, jednostavno vino za uparivanje i mešavina mora i toplih nota istoka u šafranu, donose ukuse opuštene i lake kao leto, a odlične kao podloga za druženje. Za kraljevsko uživanje pogotovo u predstojećim zimskim danima, uz pucketanje vatre iz kamina, uz pesmu tamburaša svakog petka i subote, tu je Plantažin Vranac Reserve uparen sa

bogatim aromama španske prasetine. Mlado praseće meso obogaćuje mešavina mlevenog, začinjenog mesa upotpunjena sa zapečenim kiselim kupusom i pečenim krompirima. Druga opcija koja se takođe odlično sljubljuje sa blagim ukusima barika i bogatim taninima iz Plantažine Vranac Reserve, koji spada u premium segment Plantažinih vina, je biftek sa tartufima. Sve propraćeno dekantiranjem ovog prefinjenog vina, kako bi posle godina odležavanja u boci „prodisalo“ pre ispijanja. U svakom pogledu zanimljiva kombinacija ukusa koji jedan drugog prate u zalogaj. I najslađe za kraj. Plantažin aromatični Medun i čokolada. Bela, a pogotovo crna. Prirodno slatko vino od sorte Vranac. Kasna berba u čašu donosi slast sunca sa kremastom za-

www.winefine.org

vršnicom čokolade. Uz kolač od crne i bele čokolade Medun zaokružuje slasnu i ukusima bogatu i ujednačenu završnicu...Ili početak uživanja. Na ljubiteljima vina je da odaberu. U koje god doba da poželite buket vinskih i gasto ukusa vrata kuće vina Bouquet su vam otvorena. Bilo da ste u biranom ili velikom društvu, bilo da želite vino kuće „na čašu“ uz muziku, ili intimni kutak, ljubazno osoblje pobrinuće se da sve vaše želje pretoči u nezaboravnu priču zaokruženu u čaši vina. Sa vinom u ruci, iz enomata ili sa nekog svetskog meridijana, uz zakusku od maslina, paštete od krapa i brusketa, paletom sireva, jabukama, ili pak uz „ozbiljne“ zalogaje iz Dunavske 25, otvoriće vam se domaći i svetki vinski svet. Za svačiji ukus i za svačiji džep.

Wine & Fine 91


gastro

92 Wine & Fine

Specijalizovani magazin za vinsku i gastro kulturu


gastro

www.winefine.org

Wine & Fine 93





Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.