Topsrbija br15

Page 1

PRIVREDA • DOGAĐAJI • LJUDI

www.topsrbija.com Decembar 2017. • Besplatan primerak

NAJBOLJE IZ SRBIJE

lika i otogra ja

anoš

esaroš

broj 15

I S SN 2 3 3 4 -6 0 2 7

TOPSRBIJA


Svetsko, luksuzno priznanje konačno u Srbiji! E

ks kl uzivna vest u oblasti hotelijerstva ove godine je definitivno prestižno priznanje - W orld L uxury Hotel Award k oje je dodeljeno Hotelu Prezident** iz Novog Sada. Svečanost povodom dodele priznanja se odigrala 02. decembra 2017. godine u raskošnom hotelu Kulm, St. Moritz. Nagrada je uručena Ivoni Borojević, dugogodišnjoj Generalnoj Menadžerki Prezident nacionalnog lanca hotela. Gospođica Borojević je naglasila da joj je posebno zadovoljstvo što je Prezident Hotel dobio nagradu u kategoriji - Luxury Hotel, a Prezident lanac hotela u kategoriji - Luxury Brand i time se pridružili najboljim svetskim hotelima kao ponosni vlasnici ove jedinstvene, prestižne nagrade. Ova nagrada još jednom potvrđuje kvalitet i visok nivo usluge Prezident Hotela** i posebno zadovoljstvo pruža činjenica da je ovo prvi hotel u Srbiji koji je prepoznat od strane jedne ovakve svetske, prestižne asocijacije.


Kulturna i etnička različitost Vojvodine i privredni razvoj Autonomna pokrajina Vojvodina obuhvata šest upravnih okruga i 46 opština, šest sa statusom grada. Presecaju je tri plovne reke: Dunav, Tisa i Sava, koje njenu teritoriju dele na Bačku, Banat i Srem. Vojvođansku ravnicu njeni žitelji smatraju izuzetno dinamičnom i iz nje crpe nepresušnu energiju. Njen krajolik narušavaju ostrvske planine, Fruška gora i Vršačke planine. Glavna „snaga“ Vojvodine je Dunav, koji povezuje više od 100 miliona ljudi, u deset država, kroz koje protiče, četiri glavna grada. Jedan je od ključnih transportnih koridora za prevoz putnika i robe i povezivanja Istočne i Zapadne Evrope. Osim Dunavskog ili Koridora 7 kroz Vojvodinu vodi i Koridor 10, ekološki i drugi koridori. Prema popisu iz 2011. u Vojvodini živi 1.931.809 stanovnika, odnosno 21,56 % ukupnog stanovništva Srbije. Vojvodina je ponosna na svojih 26 nacionalnih zajednica, što je kulturno-istorijsko, jezičko, konfesionalno čini ne samo druMihailo gačijom već i mnogo bogatijom. Iz tog bogatstva različitosti stvoren je jedinstven kolorit koji se ogleda u arhiteturi, muzici, gastronomiji... Zahvaljujući tome Vojvodina je jedinstvena i zanimljivija i za one koje u njoj žive, i one koji je posećuju. Vojvodina je zbog velikog bogatstva kvalitetnog obradivog zemljišta, koje zahvata 84% njene površine, orijentisana na poljoprivrednu proizvodnju. Oko 70% ukupnih prinosa su žitarice, 20% industrijsko bilje, 10% ostale kulture. Deo plodova se izvozi, ali većina se prerađuje u domaćoj prehrambenoj industriji, pogonima za preradu voća, povrća, mesa, uljarama, šećeranama, mlekarama i dr. U Vojvodini je razvijena i snažna bazična industrija. Istina da nema više velikih preduzeća, poput „Pobede“, „Jugoalata“, „Severa“ i dr. Međutim, pored poljoprivrede i u novije vreme IT sektora, razvija se i klasični sektor industrije, među kojima i metalski, koji iz dana u dan raste i po kapacitetu i po tehnologijama, po broju zaposlenih i po neto izvozu. Postoje pokazatelji da je ovaj sektor vitalan i da ima svoju perspektivu za sve veći napredak. Napredak ne bi bio moguć bez obrazovanja. Ono najviše, u Vojvodini se stiče na Univerzitetu u Novom Sadu, osnovanom 1960. godine. Ovu obrazovnu, naučnu i umetničku ustanovu čini četrnaest fakulteta, većina situiranih u Novom Sadu, zatim u Subotici, Zrenjaninu i Somboru. Brojna istraživanja, a i sama praksa, ukazuju da je kvalitet obrazovanja u čvrstoj korelaciji sa privrednim napretkom jedne zemlje. Podizanjem nivoa obrazovanja, odnosno osposobljavanjem kadrova usklađenim sa potrebama tržišta i direktnim povezivanjem sa privredom, je proces koji je započet i od kojeg se mnogo očekuje. Primer dobre prakse, inicirane od strane Pokrajinske vlade i Privredne komore Vojvodine (PKV) je, po prvi put ove godine, održavanje poslovnog sajma „Nauka za privredu“, na inicijativu Pokrajinske vlade i Privredne komore Vojvodine, čiji je domaćin bio Novosadski sajam. Ovim je napravljen značajan iskorak u pravcu povezivanja naučno-tehnoloških dostignuća i njihove primene u privredi. Prisustvo centara znanja i nauke, visokoobrazovnih institucija, privrednika i onih koji „nova znanja“ iz najrazličitijih oblasti, od poljoprivrede i inovacija u IT sektoru, do novih tehnologija u proizvodnji hrane i turizma, imaju gde da primene, kao i zainteresovane publike, dalo je pozitivan impuls i potvrdu da je upravo ovakav korak, svim stranama, bio neophodan.

Mihailo Berček, glavni i odgovorni urednik revije TOPSRBIJA - NAJBOLJE IZ SRBIJE

Cultural and ethnic diversity of Vojvodina and economic development The Autonomous Province of Vojvodina comprises of six administrative districts and 46 municipalities; six with the status of a city. Three navigable rivers cross it: the Danube, Tisa and Sava and these divide the territory into “Bačka”, “Banat” and “Srem”. The inhabitants of the Vojvodina Plain consider it to be full of a life force and draw inexhaustible energy from it. Its flat landscape is interrupted by the island mountains - “Fruška Gora” and the “Vršačke” Mountains. The main „power“ of Vojvodina is the Danube, which connects more than 100 million people across the ten countries (and including four capital cities) through which it flows. It is one of the key transport corridors for the transport of passengers and goods, connecting Eastern and Western Europe. In addition to the “Danube Corridor” or “Corridor 7”, Vojvodina is also intersected with the “Corridor 10”, and several other environmental ‘corridors’. Berček According to the 2011 census, 1,931,809 inhabitants live in Vojvodina, or 21.56% of the total population of Serbia. Vojvodina is proud of its 26 national communities, which are all the richer from this culturally, historically, linguistically and spiritually difference. From this richness of diversity a unique ‘colour’ is created which is reflected in the architecture, music, gastronomy and thanks to that Vojvodina is unique and interesting for both those who live in it and those who visit it. Due to the great wealth of high-quality arable land, which accounts for 84% of its area, Vojvodina is mainly oriented towards agricultural production. About 70% of the total yields are cereals, 20% industrial plants and 10% are other crops. Part of the fruit is exported, but most are processed in the domestic food industry, fruit processing plants, vegetables, meat, oil-seed, sugar, dairy and others. A strong basic industry has been developed in Vojvodina. The truth is that there are no more big companies, such as „Pobeda“, „Jugoalat“ or „Sever“. However, in addition to agriculture and the new emerging IT sector, the more traditonal sector industry (including metal production) is redeveloping and day by day there is a growth in both the capacity, technology, number of employees and by the net exports. There are indications that this sector is self sufficient and has its own prospects for increasing progress. Progress would not be possible without education. The higher education in Vojvodina is usually gained at the University of Novi Sad, founded in 1960. This institution consists of fourteen faculties, most of which are located in Novi Sad, followed Subotica, Zrenjanin and then Sombor. Many studies and testimonies indicate that the quality of education is firmly correlated with the economic progress of a country. By raising the level of education and qualifying the future staff to the market needs it directly affects the economy a process that now started has high expectations. An example of good practice, initiated by the Autonomous Province Government and the Chamber of Commerce of Vojvodina (PKV), is in the holding of the business fair „Science for the Economy“ for the first time this year. This was an initiative of the Autonomous Province Government and the Chamber of Commerce of Vojvodina and hosted at the Novi Sad Fair. This made a significant step forward in linking scientific and technological achievements and their application in the economy. The presence of ‘centers of knowledge’, higher education institutions of science, entrepeneurs and those who have gained „new knowledge“ in a wide variety of fields - have somewhere to be present. Interested audiences have also given a positive impulse and a confirmation that it was precisely this step that was necessary to move forward. Mihailo Berček, editor in chief TOPSRBIJA - BEST OF SERBIA

Revija TOPSRBIJA - Najbolje iz Srbije br. 15 Dizajn i tehničko uređenje: Zoltan Rešnjak Fotografije: Mihailo Berček, Izdavač: Agencija za izdavanje novina Berček&Berček Martin Candir, Nikola Stojanović i materijali oglašivača 21000 Novi Sad, Bulevar oslobođenja 141 Štampa: Web: www.topsrbija.com Magyar Szo Lapkiado KFT DOO E-mail: topsrbija@gmail.com OJ Štamparija Forum Novi Sad Direktor i Glavni i odgovorni urednik: 21000 Novi Sad, Vojvode Mišića 1 Mihailo Berček CIP-Katalogizacija u publikaciji Mob.: +381 63 54 98 77 Biblioteka Matice Srpske, Novi Sad Urednik: Elizabeta Berček

338/339 (497.11) TOPSRBIJA: Najbolje iz Srbije Glavni urednik Mihailo Berček -2017. Decembar – Novi Sad Agencija za izdavanje novina Berček&Berček 2017. – Ilustr.; 30 cm Četiri puta godišnje ISSN 2334-6027 COBISS.SR – ID273937671


RED TAXI

021/52 51 50 060/6 52 51 50

44

CRVENI TAXI 021/44 55 77 069/44 55 777


SADRŽAJ NASLOVNA Slika i fotografija Janoš Mesaroš ................ 1 Hotel Prezident Novi Sad ................................................... 2 Kulturna i etnička različitost Vojvodine i privredni razvoj ............................................................ 3 Cultural and ethnic diversity of Vojvodina and economic development ............................................ 3 Revija TOPSRBIJA - Najbolje iz Srbije br 15 - Impresum ............................................................ 3 Crveni taxi, Novi Sad ......................................................... 4 TopSrbija-Najbolje iz srbije br. 15 - Sadržaj ...................... 5 Privredna komora Vojvodine ispunila svoju misiju ................................................... 6,7 Lična karta Vojvodina Metal Klastera ............................... 8 VMC sumirao poslovne rezultate na 5. Godišnjem Biznis forumu .......................................... 9 Kompanija Ćirić MĐŽ izmenila izgled vojvođanske ravnice ...................................... 10,11 SIGOC d.o.o. Šimanovci na listi uspešnih srpskih kompanija .................................... 12,13 Novosadski sajam Mesto na kojem stičete prednost ..............................14,15 Javno-privatno partnerstvo u funkciji opšteg razvoja ......................................... 16,17 FINS očekuje još bolju saradnju sa privredom ................................................................. 18 FIMEK NAGRAĐUJE ZNANJE .................................... 19 Novi koncept saradnje Univerziteta EDUCONS i privrede .................................................. 20 Saradnja Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu sa privredom traje decenijama ............ 21 Povoljan pravac u razvoju kulturnog turizma i kulturnog nasleđa .......................................... 22 Prirodno-matematički fakultet među najuspešnijim na Novosadskom univerzitetu ............... 23 Budućnost turizma je u zajedničkim projektima na nivou regiona ........................................ 24 Promocije Vojvodine u zemlji i regionu zaslužne za veći priliv turista ........................ 25 Vojvodina pravo mesto za jedinstven turistički doživljaj u svako godišnje doba, pa i zimi .................................. 26 Zrenjanin sve interesantniji turistima ............................... 27

Šta sve turiste dovodi u Novi Sad .............................. 28, 29 Srpsko kolo - svetsko dobro ........................................ 30,31 Kako igraš takav si čovek .......................................... 32, 33 Vojvođanska rapsodija u hiljadu boja ........................................................... 34,35 Galerija Matice srpske - 170 godina postojanja ........................................... 36,37 Subotica - grad jedinstvenog senzibiliteta ....................... 38 Novi - stari sjaj Subotičke sinagoge ................................. 39 Krokan sa Bisernog ostrva - vino samo za odabrane .............................................. 40 Novi kapital za Novi Bečej .............................................. 41 Elitte Palić - turizam sa bačkom elegancijom ........................................... 42,43 Četvrt veka TA PanaComp Zemlja čuda ..................... 44,45 Disnotor - tradicionalni svinjokolj na vojvođanski način .................................................... 46 Promoter kulture i običaja ravnice ................................ .. 47 Obeležen Terra Madre Day - na meniju lokalni proizvodi .......................................................... 48 Dan mladog Portugizera deseti put .................................. 49 Zima na Salašu 137 ..................................................... 50,51 Etno park Majkin salaš Palić poštuje iskren odnos prema tradiciji .................................... 52,53 Želim da ostanem u Srbiji ................................................ 54 Vinarija Brindza - od hobija do biznisa ........................... 55 Vinarija Tonković - težim putem, ali s razlogom .................................. 56,57 Etno kompleks Vrdnička kula, Vrdnik ............................. 58 Hotel Premier Aqua, Vrdnik ............................................. 59 KES Izazov ili aktivan pristup životu .............................. 60 Crystal Hotel&Event Center Pećinci proslavio prvu godinu uspešnog rada .......................... 61 Sokače, pravi izbor za ljubitelje nacionalne kuhinje .................................. 62 Dajte nam nešto vaše! ...................................................... 63 Samba kafa, Vrbas ............................................................ 64 Apatmani Voyager, Novi Sad ........................................... 65 KULTURNO SKLONIŠTE RASPEVANA DECENIJA .......................................... 66 Muzička škola Kulturno sklonište, Novi Sad .................. 67 Privredna akademija, Novi Sad ........................................ 68

5


Privredna komora Vojvod

K

Boško Vučurević

tnerima iz inostranstva, organizovali smo poslovne forume u Budimpešti, Podgorici, Banja Luci, Beču. Zajedno smo nastupali na određenim sajamskim manifestacijama. Na svim događajima, promovisali smo vojvođansku privredu i investicione potencijale u Vojvodini, a organizovali smo i niz bilateralnih sastanaka. U skladu sa proširenjem Sporazuma o slobodnoj trgovini Srbije i Turske, poseban akcenat dat je i uspostavljanju i proširenju saradnje sa komorama Turske. Sredinom oktobra poveli smo naše privrednike na poljoprivredni sajam u Bursi, u Turskoj, a već narednog meseca, zajedno sa Vojvodina metal klasterom iz Temerina i Privrednom komorom Burse, predvodili smo najveću privrednu delegaciju od 60 privrednika na Industrijski samit u Bursi. Ta manifestacija okupila je preko 600 privrednika iz celog sveta, a naša delegacija održala je 150 bilateralnih sastanaka tom prilikom. Pored Burse, poslovne sastanke za privrednike metalskog sektora organizovali smo i u Rumuniji, u Aradu i Temišvaru. PKV je tokom 2017. godine prepoznala značaj i potencijale turizma u AP Vojvodini što se vidi kroz brojne aktivnosti u organizaciji PKV sa fokusom na promociju i unapređenje turizma. Da li ste zadovoljni učinjenim? - U okviru celokupne saradnje, koju smo ostvarili tokom 2017. godine, organizovali smo promociju turističke ponude Vojvodine i bilateralne susrete - u Temišvaru, u saradnji sa Privrednom komorom Županije Timiš; u Ljubljani, u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije i Turističkom organizacijom Vojvodine; u

rajem prošle godine, tačnije 22. decembra 2016. godine, jednoglasnom odlukom Skupština Privredne komore Vojvodine (PKV) izabrala je novog predsednika Komore, Boška Vučurevića, čoveka sa 30-togodišnjim iskustvom u privredi. On je, između ostalog, najavio da će na vrhu prioriteta novog saziva PKV biti privlačenje novih investicija, otvaranje preduzeća, izgradnja PKV kao „mosta“ koji povezuje privrednike i pokrajinske sekretarijate... TopSrbija je tokom čitave 2017. redovno pratila rad i brojne aktivnosti Privredne komore Vojvodine, i stekla utisak da je predsednik dobro odradio svoj posao i održao data obećanja, kao i da je Komora u pravom smislu njihovog slogana postala - mesto susreta privrednika. U razgovoru sa gospodinom Vučurevićem pokušali smo da saznamo deo onoga što je urađeno tokom odlazeće poslovne godine i daljim planovima za budućnost. Gospodine Vučureviću, najavili ste povezivanje sa Pokrajinskom vladom, Privrednom komorom Srbije, te urežavanje u komorski sistem naše zemlje. Koliko se u tome uspelo? - U skladu sa Zakonom o privrednim komorama i novom organizacijom i modernizacijom usluga Privredne komore Vojvodine (PKV) u okviru jedinstvenog komorskog sistema Srbije, PKV je u svojim aktivnostima posebnu pažnju posvetila privrednoj saradnji i povezivanju i umrežavanju komorskog sistema u regionu. Potpisali smo i obnovili sporazume o saradnji sa svim relevantnim privrednim komorama u okruženju, što nam je bila polazna osnova za novu saradnju, odnosno za proširenje postojeće. Tokom 2017. godine potpisano je više od 20 spoObilazak Kompanije Atos Fructum u Maloj Remeti razuma o saradnji sa privrednim komorama u Mađarskoj, Sloveniji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Rumuniji, ali i sa mno- Segedinu, u saradnji sa Privrednom komorom Županije Čongrad; gim udruženjima, klasterima, asocijacijama. Nakon toga, usledila u Budimpešti, u saradnji sa Privrednom komorom Budimpešte je realizacija zajedničkih aktivnosti. Organizovali smo poslovne i Ambasadom Republike Srbije u Mađarskoj; u Podgorici, u forume kako kod nas, tako i u zemljama u okruženju u okviru ko- saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore; u Banjaluci, u jih smo vojvođanske privredne delegacije uvezivali sa inostranim saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske. U saradnji privrednicima. U saradnji sa Pokrajinskom vladom i našim par- sa Turističkom organizacijom Vojvodine nastupali smo na 50.

6


dine ispunila svoju misiju Međunarodnom sajmu turizma u Novom Sadu, a s obzirom da smo ove godine poseban akcenat u našim aktivnostima dali regionalnom povezivanju turističke privrede, naši gosti na Sajmu bile su privredne komore Rijeke, Republike Srpske i županije Timiš, kao i Banja Morahalom. Turizam je jedna od najvažnijih uslužnih delatnosti, koja je proteklih decenija bitno uticala na ekonomski razvoj određenih zemalja i turističkih destinacija. Učešće turističko-ugostiteljske privrede u društvenom proizvodu Republike Srbije iznosi oko dva odsto. Uzimajući u obzir indirektne efekte turizma na privredu Srbije, procenjuje se da učešće iznosi oko 5,9 odsto. Kada je u pitanju Vojvodina, ostvareno je značajno povećanje turističkog prometa i po broju dolazaka domaćih i stranih turista (11,2 odsto) i po broju ostvarenih noćenja (3,2 odsto). Nama je veoma važan i domaći gost, broj njihovih dolazaka u Vojvodinu Ovogodišnji dobitnici Godišnje nagrade PKV beleži porast, u prvih jedanaest meseci ove godine Vojvodinu je posetilo 9,4 odsto više domaćih turista, nego odu posebnu pažnju ćemo posvetiti razvoju receptivnog turizma u istom periodu 2016. godine. Zato smo uzeli učešće u kampanji predstavljanja turističke ponude Vojvodine koju organizuje i osnaživanju receptivnih turoperatora. Pokrenućemo inicijativu u Pokrajinskoj vladi da se stimulativnim merama podstaknu poTOV pod nazivom „Dani Vojvodine“ u Beogradu i Zlatoboru. Činjenica je da razvoj turizma nije moguć bez kvalitetne turi- stojeće turističke agencije da svoju ponudu više usmere ka domastičke infrastrukture i suprastrukture, ali i znanja, obrazovanja ćem tržištu u smislu kreiranja receptivnih turističkih programa, i novih tehnologija, odnosno njihovog transfera svim akterima a manje bavljenjem subagenturom, to jest prodajom stranih i tuđih aranžmana. Isto tako, važno je isticati primere dobre prakse u turizmu. Šta je urađeno na tom planu? - Permanentno obrazovanje i usavršavanje kadrova u turizmu kod nas i promovisati njihov rad čime se podstiče dalji razvoj. U predstavlja važnu kariku u podizanju konkuretnosti privrednih subjekata ove grane privrede. Zbog toga je jako važno da postoji bliska saradnja privrede i obrazovnih institucija, a PKV je mesto gde ta saradnja može da se ostvari. U tom cilju smo potpisali Protokol o saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu, Fakultetom tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i Univerzitetom Edukons, Visokom poslovnom školom strukovnih studija Novi Sad, Visokom poslovnom školom strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije Sremski Karlovci, sa ciljem snažnijeg povezivanja nauke i privrede, jer podizanje te saradnje na viši nivo, ekonomski će osnažiti našu zemlju. Tu ideju je prepoznala i Pokrajinska vlada i inicirala pokretanje nove sajamske manifestacije, te je u decembru održan i prvi sajam „Nauka za privredu“, za koji se nadam da će prerasti u tradicionalni sajam. Kakvi su planovi Privredne komore Vojvodine u narednom periodu kada je reč o unapređenju turizma? Izlaganje predsednika PKV na Gospojini 2017. - Pored poslovnih susreta, u sledećoj godini želimo da u Novom Bečeju napravimo korak dalje u regionalnoj saradnji. Planiramo da preduzmemo konkretne aktivnosti na sagledavanju mogućnosti kreiranja zajedničkih turističkih proizvoda sa partnerima iz tom smislu, PKV će i u 2018. godini dodeliti priznanje „Kapije regiona koji bi omogućio zajednički nastup na svetskim tržištima. uspeha“ najboljima za dostignuti kvalitet usluga - kategorisanim Kreiranjem zajedničkog proizvoda, otvorila bi se nova tržišta i objektima smeštaja, restoranima, i objektima koji na najbolji doveli novi turisti u region. S obzirom da je u turizmu devizni način predstavljaju multietničku zajednicu Vojvodine i značajno odliv u RS još uvek veći od deviznog priliva, u narednom peri- doprinose oblikovanju vojvođanskih turističkih vrednosti.

7


Lična karta Vojvodina Metal Klastera

V

ojvodina Metal Klaster (Vojvodina Metal Cluster - VMC) je osnovan 2011. godine (osnovalo ga je 71. preduzeće), a 2012. godine je registrovan kao „Poslovno udruženja za unapređenje konkurentnosti metalskog sektora Vojvodine /Srbije Vojvodina Metal Klaster Zajednička poseta članova Klastera Industrijskom samitu u Bursi VMC“ i danas okuplja više od 150 članova: 85% su mala i srednja preduzeća metalskog sektora, a ostalo su institucije za podršku (komore, fakulteti, srednje ction), Aditivne prozvodnje, Edukacije (neformalni oblici), škole, naučno istraživačke institucije, agencije, itd ). Inovacije, Transfer znanja i tehnologija, Razvoj lokalnih mreInteresovanje za članstvo i umrežavanje u klaster i zajednič- ža vrednosti i povezivanje u šire, Međunarodna projektna i ki rad koje su iskazale kompanije i MSPP metalskog sektora proizvodna saradnja, Uticaj na javne politike. (i onih koji su u tom lancu vrednosti) sa teritorije čitave RepuVojvodina Metal Klaster ima mnogo projektnih partnera iz blike Srbije. Pored toga ima članove iz Rumunije, Švajcarske, Evrope od kojih su najznačajniji UAR i BiH. Friuli Innovazione Research and Technology Transfer CenVMC je organizovan u četiri sektora / centara: Centar za tre (ITA), Fraunhofer Institute for Systems and Innovation podršku MSPP; Centar za inovacije i transfer tehnologija; Research ISI (GER), Agrotechfood Agro and Food Industry Centar za razvoj projekata i Edukativni centar. Innovation Ltd.(HUN), BIBA-Bremer Institut fuer ProduktiNajvažniji proizvodi i usluge članova VMC su u oblastima: on und Logistik Gmbh (GER), University of Maribor (SLO), metalne konstrukcije, razne vrste obrade metala, proizvodnja National Technical University of Athens (GRE), Italian Naticevi, rezervnih delova, oprema za stočarstvo, poljoprivredne onal Agency for New Technologies, Energy and Sustainable mehanizacije, silosa, oprema za namensku industriju, livenje, Economic Development (ITA), Polytechnic University of Vakovanje, presovanje, površinska zaštita metala, sekundarne si- lencia (SPA). rovine, proizvodnja opreme za zavarivanje itd. Novi projekti koje će 2018. godine realizovati Tim VMC su: Ključne usluge klastera su: poslovno povezivanje predu- VMC biznis klinika (finansiran od Razvojne agencije Srbije), zeća članica klastera međusobno i sa preduzećima i institu- Istraživanje tržišta Češke za izvoz poljoprivredne mehanizacicijama koje su van klastera (u zemlji i inostranstvu); razvoj je (finansiran od strane Pokrajinskog sekretarijata za privredu), novog zajedničkog proizvoda klastera; podrška kod sklapa- Sajam u Brnu (Zajednički nastup članica klastera na poljoprinja poslovnih ugovora; usluge obuke, edukacije, konsaltinga vrednom sajmu Techagro 2018), ITC MInd - Innovation and u zavisnosti od potreba članova; logističke, informacione, Technology Center for Metal Industry, The European Union, tehničko-tehnološke i pravne usluge; usluge primena IT teh- Innovation&Media Partnership for Action, Collaboration and nologija u poslovanju; PR i marketing; internacionalizacija i Transformation in the Western Balkans (EU-IMPACT- WB). objedinjeni nastup na stranim tržištima; formiranje i vođenje VMC je tokom minulih godina dobio nekoliko veoma znabaza podataka, neophodnih članicama; lobiranje i zastupanje; čajnih priznanja za svoj uspešan rad: VMC je jedini klaster VMC biznis forum; VMC klinika - nova usluga koju razvijaju u Srbiji koji ima ISO 9001 i jedan od 4 klastera u Srbiji koji uz podršku RAS-a; i druge usluge. VMC je narastao u jedan poseduje BRONZE LEBEL izdat od European Secretariat for od najznačajnijih klastera u Srbiji, ali i regionu. Cluster Analysis, Berlin. Takođe, dobitnik je nagrade evropUsvojena Strategija razvoja VMC klastera 2010-2020 je ske projektne asocijacije (EPA Brisel) za najbolje realizovani najvećim delom realizovana u obimu predviđenom za prvih 5 projekat u IPA 2013. Nagrada ’’Kapetan Miša Anastasijević“ godina, dakle do 2015. Ključni izazovi sa kojima će se klaster stigla je za doprinos izgradnji privrednog ambijenta u okviru susretati u narednih 5 godina su da očuva i unapredi postignu- Dunavskog foruma, VMC je proglašen za Lidera konkurente rezultate u onim oblastima u kojima prednjači u regionu. tnosti i održivog razvoja. Na 84. Međunarodnom poljopriPosebnu pažnju i aktivnosti u narednom periodu trebalo bi vrednom sajmu u Novom Sadu VMC dobio je dva priznanja usmeriti u pravcu razvoja klastera i podške kompanijama u - „Najbolji klaster u agrobiznisu 2017“, i „Najbolji menadžer pristupu Industriji 4.0 i na: Lean proizvodnja (Lean produ- u razvoju konkurentnosti agroindustrije“.

8


VMC sumirao poslovne rezultate na 5. Godišnjem Biznis forumu

V

ojvodina Metal Klaster - VMC, poslovno - Naši članovi javno diskutuju o svemu, iznose udruženje za unapređenje konkurentnosti svoje stavove, postavljaju pitanja, i mi to kao memetalskog sektora Vojvodine, održao je u penadžment klastera uvažavamo. Mislim da smo jedini tak, 22.12.2017. godine, svoj tradicionalni, klaster u Srbiji koji u menadžmentu ima više od tri 5. po redu Biznis forum, u ambijentu zaštićenog zaposlena profesionalca, uglavnom dame, i čuli ste područja barskog sistema Jegrička, u restoranu Riblja od članova da su oni zadovoljni našim radom, što me čarda kraj Temerina. Smisao Biznis foruma, prema čini izuzetno zadovoljnim. rečima menadžera klastera, gospodina Zorana PekeSnaga VMC je doprinela postizanju odličnih poza, je da se omogući povezivanje firmi članica, kojih slovnih rezultata. I pre no što se predaju završni raje danas preko 150, da se razgovora o međusobnoj čuni, sve ukazuje na uspešnu poslovnu 2017. godinu. saradnji, novim razvojnim projektima, razmenjuju Članice VMC su u proseku podigle ukupan prihod iskustva, daju predlozi, ideje i rešenja u cilju poza oko 18%, smanjen je broj članica koje su do Zoran Pekez većanja konkurentnosti, a sve to kroz druženje. sada imale ekonomske teškoće, njih oko 5%, menadžer VMC Klastera - U uvodnom, radnom delu dali smo neke znaizvoz je porastao, raste broj onih koji izvoze, čajne informacije našim člakao i vrednost i struktura novima sa tržišta. Imali smo izvoza. Srazmerno izvozu ponekoliko zanimljivih tema. rastao je uvoz jer dosta toga Bilo je govora o zajedničnedostaje na srpskom tržištu i kom nastupu naših firmi na našim kompanijama. štandu Vojvodina Metal KlaPrema mišljenju našeg saster u okviru 84. Međunarodgovornika, ni jedna firma ne nog poljoprivrednog sajma u može opstati sama i neophodNovom Sadu, i zajedničkom no je da se udružuje u komonastupu 59 članica klastera u re, klastere, udruženja. Ali Bursi (Turska), na Industrijisto tako, i postojeća udružeskom sajmu, krajem novemnja, pa ni VMC ne može nibra i početkom decembra. šta sam da postigne. VMC Potom smo imali priliku da ima saradnju sa Vladom Rečujemo predstavnike SGS -a publike Srbije i njenim agenkoji imaju ekspertize sa precijama i institucijama, sa Poko 40 svetskih tržišta. Ovoga krajinskom vladom i njenim Zajednički snimak učesnika 5. VMC Biznis foruma puta smo samo predstavili agencijama i institucijama, sa tu uslugu, a u narednom pesistemom privrednih komoriodu ćemo je implementira, pre svega sa Privrednom rati prema potrebama naših komorom Vojvodine (PKV). članova. Predstavili smo 29 VMC ima preko 40 ugovonovih članova klastera, koji ra o saradnji sa institucijama, su nam se pridružili u toku komorama, klasterima u sve2017. godine. Porodica Vojtu. Ta se saradnja konstantno vodina Metal Klaster svake širi i pokušava se da se kroz godine raste za novih 20 do umrežavanje klastera, omo30 članova i to nas čini pogući učešće u širim svetskim nosnim. Na kraju je bilo reči mrežama vrednosti i njegoo projektima koji će biti reavim članicama. lizovani tokom 2018. godine. Za sledeću godinu ciljeva Ima ih dosta, a pomenuo bih ima mnogo, ali je jedan podva projekta koje sufinansira seban - dobijanje The Cluster Zajednički nastup na Poljoprivrednom sajmu Vlada AP Vojvodine, i dva Management Excellence Lakoja sufinansira EU sa više od bel GOLD - Proven for Kla70%. Ukupna vrednost ta četiri projekte je oko milion i po evra - ster Excellence, odnosno zlatne oznake evropske inicjative za izrekao je gospodin Zoran Pekez, kojem su prisutni odali priznanje vrsnost klastera (ECEI), koju dodeljuje Evropska inicijativa za na agnažovanju i posvećenosti u vođenju klastera, i objašnjava: izvrsnost klastera.

9


Kompanija Ćirić MĐŽ izmenil

K

ompanija „Ćirić MĐŽ“ posluje pod sloganom „Naše je uvek najbolje“. Osnovna delatnost ove kompanije je povrtarstvo, ratarstvo (pšenica, uljana repica, kukuruz i suncokret) i voćarstvo i to na 3.000 ha u vlasništvu ove kompanije i 3.000 ha kompanije „Ćirić i sin“. Kompanija „Ćirić agro Titel“ bavi se uzgojem jabuka najvišeg kvaliteta. Počevši od 2012. sa 50 ha ova kompanija svake godine sukcesivno uvećava zasade i danas ima 240 ha najkvalitetnijih jabuka koje završavaju na ruskom tržištu.

Ovaj voćnjak, koji se nalazi na levoj strani na ulazu u Titel, a nastavlja na desnoj, iz smera od Novog Sada, danas je jedan od najsavremenijih u Evropi, sa svim merama zaštite: protivgradnim mrežama, sistemom za navodnjavanje kap po kap,

10

antifrost sistemom, što je i ove godine spasilo prinos i dalo kvalitet i pun rod, koliko se moglo očekivati od mladog voćnjaka. Sve to prate najmodernije sortirke, paletizeri i pakerice, kao i hladnjača poslednje generacije, kapaciteta 21.000 tona, jer kako domaćin kaže: „Spram voćnjaka i hladnjača“. Ove godine u njoj je uskladišteno 15.000 tona jabuka, a sledeće, godine se očekuje da rod 100% popuni kapacitete. Uloženo je dosta, ali se ovde ništa ne prepušta slučaju. „Da ne dođe dan da imamo sve, a da ne možemo da uradimo ništa. Moramo da gledamo unapred. Ako ćemo gledati unazad, nismo trebali ni da sadimo“. U stalnom radnom odnosu kompanija ima 100, a u vreme berbe zapošljava i do 400 radnika. Iza ove priče stoji gospodin Milan Ćirić iz sela Sakule, koji je u 11-oj godini ostao bez roditelja, sa 12 ha zemlje od oca. Danas je on jedan od najvećih i najuspešnijih poljoprivrednika u Vojvodini. Od kako zna za sebe puno radi, radeći uči i primenjuje ta svoja znanja. Da bi došao do ovog što danas ima i priznanja najboljeg u okruženju kaže: - Ima sve to svoj redosled. Uvek sam osluškivao tržište. Na početki sam radio

Milan Ćirić


la izgled vojvođanske ravnice

bašte, jer je to tada išlo. Kada su svi sejali za sebe, ja sam imao velike površine pod lubenicama. Od 73. do 80-tih sam posejao 60 jutara lubenica i te pare koje sam zaradio ulagao sam u mehanizaciju. Usluge kojima sam se godinama bavio tada su bile na visokoj ceni. Uvek sam kupovao jaku mehanizaciju, jaču od drugih i pratio trendove - objašnjava gospodin Ćirić. Posle je kupovao kamione, njih 14, bavio se transportom, za „Dijamant“ radio 11 godina. Osim što je išao sa posla na posao išao je i sa puta na put. Prvo iz jednog sela u drugo, obišao države u regionu, a onda i dalje. Ta putovanja doprinela su da razmišlja brže od drugih. Svugde je nalazio na nekoga na koga je mogao da se ugleda, da od njega uči. - Šteta naša što su odavde otišli oni koji nisu trebali da odu. Vredni i mudri, uglavnom mladi ljudi. Oni rade kod stranaca, ali neće od njih dobiti prava znanja, već samo delove. Najvažnije je imati dobrog komšiju. Ko ima dobrog, mudrog komšiju, koji rano ustaje i od kojeg može svašta da se vidi i čuje, taj je u prednosti - kaže naš sagovornik i dodaje da je baveći se uslugama, najviše naučio, a radeći u Apatinu sa najboljim agronomom, na ritskoj zemlji, sa maksimalnim učinkom, i diplomirao. Kada su njegove njive postale najbolje, a radio je po celoj Vojvodini, drugi su počeli da prate njega. Gospodin Ćirić je mnogima postao uzor. A sa zasadima jabuka postavio je težak, teško dostižan zadatak pred nove snage koje nameravaju da se upuste u ove, poljoprivredne vode. Za svoj rad dobio je brojna priznanja. Veliku satisfakciju nalazio

je u porodici. Pre svih podrška mu je bila supruga koja ga je dugi niz pratila, dok sin Živica nije stasao i preuzeo deo obaveza. Milan i Đorđe su unuci, obrazovani, sa iskustvom boravka u preko 30 zemalja i odličnim znanjem engleskog jezika. Oni znaju ono što njihov deda ne zna, a ono što deda zna, on je ubeđen da će lako savladati. Tu je i jedan praunuk. - Cela porodica je uključena u ovaj posao. To smatram najvećim uspehom, volju da radim i dalje. Sin ne može sve sam, ali

Mladim ljudima poručuje da rano ustaju i kasnije ležu, ali ne da provode vreme u kafani i dimu već na parceli, u fabrici, negde gde se uči. I da se mladi ljudi žene i udaju za onoga koga upoznaju na radnom mestu, a ne u kafiću. Danas se sve izokrenulo. Mladi noću arbajtuju, a danju spavaju, a zna se da ni voćka ne može da rađa u hladovini. Takvi neće sarzreti ni u 50-oj godini. Samo rad čoveka usavršava. Treba ulagati u posao. Što bolje seješ bolje ćeš kositi i što bolje seme odabereš to bolji

ne znam šta bih radio da nije ovoga, da idem u ludnicu ili bolnicu - šali se ovaj zadovoljan, ostvaren 65-togodišnjak. Za razliku od mnogih koji su počinjali, ali ništa nisu ulagali, pa su imali i takav rezultat, on je ulagao mnogo i najbolje. Jer, ili se radi ili ne.

prinos imaš. Jer kakvo seme takav rod. Sve su to narodne mudrosti koje je ovaj poljoprivrednik, suprug, otac, deda i pradeda proživeo i primenio u svom životu, i posle toliko godina i rada, veruje i dalje od njih. Pošten i posvećen rad doneli su mu zadovoljstvo i mesto najboljeg.

11


SIGOC d.o.o. Šimanovci na list

Isidora Ročkomanović

12

SIGOC d.o.o. Šimanovci na listi uspešnih srpskih kompanija SIGOC d.o.o. je preduzeće za proizvodnju, trgovinu i usluge koja je uspela da objedini više različitih oblasti, od energetike, gumarstva i hemije do pakovanja, i da na uspešan način odgovori svim potrebama sve zahtevnijeg tržišta. Visok kvalitet proizvodnje i usluga ove kompanije obezbedili su dugoročne poslovne kontakte sa nacionalnim i međunarodnim firmama i visoku reputaciju kako u zemlji tako i inostranstvu. Šta čini uspeh SIGOC kompanije? Po mišljenju Isidore Ročkomanović, direktorice marketinga, to su visok kvalitet prozivoda koje prodaje i proizvodi, permanentno profesionalno usavršavanje kadrova po svim evropskim standarima, unapređenje poslovanja i širenje poslovnih aktivnosti van granica domicilne države, odnosno internacionalizacija poslovanja i reference o uspešno završenim projektima u kojima je kompanija učestvovala. Svi ovi parametri uvrstili su SIGOC na listu uspešnih srpskih kompanija. Za bezmalo tri decenije poslovanja unutar porodične kompanije SIGOC razvijeno je nekoliko sektora. SIGOC INŽENJERING se uspešno bavi realizacijom najkompleksnijih projekata iz oblasti energetike i gumarstva. Tim SIGOC INŽENJERING, spoj iskusnih stručnjaka i mladih inženjera koji deluju u skladu sa sloganom: „Snaga timskog duha vodi vas do vrha“, doprineli su poslovnoj saradnji sa najvećim svetskim multinacionalnim korporacijama, a jedna od njih je Continental. SIGOC INVEST se bavi procenama vrednosti kapitala, objekata, opreme i vozila, restruktuiranjem i asistiranjem u kupoprodajnim kompanijama u zemljama bivše Ju-


ti uspešnih srpskih kompanija goslavije. Tim vrhunskih stručnjaka, inženjera, finansijskih eksperata i pravnika učinio je da se SIGOC INVEST pored samostalnog prisustva nađe i na listi ovlašćenih procenitelja HYPO ALPE ADRIA BANKE, UNICREDIT BANKE i UNICREDIT LEASING-a. SIGOC FRIGO je sektor koji se bavi distribucijom rashladnih vitrina marke Frigoglass kao i Klimasan i ISA zamrzivača. U svom pogonu u Šimanovcima pored servisnog centra za rashladne vitrine i zamrzivače, kompanija SIGOC je pre nekoliko godina započela program reparacije istih. Zahvaljujući tome, po vrlo povoljnim cenama ugostiteljski objekti, maloprodajni objekti, kao i domaćinstva, mogu dobiti rashladne vitrine i zamrzivače sa garancijom od godinu dana. Brigu o garantrom, kao i o postgarantnom roku vodi servisna služba sa preko 40 sertifikovanih servisera. Servisna mreža frižidera pokriva teritoriju Srbije, Crne Gore i BiH, a među korisnicima su kompanije: Coca Cola, Nectar, Imlek, Apatinska pivara, Pivara Trebjesa, Knjaz Miloš, Rauch i dr. Uspeštno se vrši montaže/demontaže, sanitacije i preventivna održavanja POST MIX aparata u vlasništvu Coca Cola. Sa razvojem servisne mreže razvijala se služba logistike i transporta. Sa preko 20 kamiona i četiri distributivna centra u Srbiji i dva u Crnoj Gori, kao i specijalizovanim timom za logistiku, vrše se usluge skladištenja i prevoza sopstvene robe kao i skladištenja, transporata i distribucije za potrebe drugih pravnih i fizičkih lica. SIGOC PACK se bavi distribucijom staklene ambalaže za prehrambenu industriju, čaša, poklopaca i PET ambalaže. Artikli koji se nalaze u ponudi su iz programa BA Vidro, Italesse, New Glass, Heros, Technocap, Polisan i mnogih drugih.

13


Novosadski sajam Mesto na kojem stičete prednost

Sa ovogodišnjeg Međunarodnog poljoprivrednog sajma

Slobodan Cvetković u društvu visokih zvanica na Sajmu Nauka za privredu

S

logan Novosadskog sajma „Mesto na kojem stičete prednost“, koji ukazuje na tradiciju i ozbiljnost institucije s jedne strane, apostrofirajući potrebu prisustva, izlagača, privrednika, biznismena, publike s druge strane, poslednje tri godine, vraćanjem integriteta i kvaliteta sajamskih manifestacija, opravdava poruku koju šalje. Generalni direktor Novosadskog sajma, gospodin Slobodan Cvetković naglašava da je kvalitet ponude postignute reinženjeringom sajamskih manifestacija, napravljen iskorak u izboru saradnika, ljudi koji dolaze iz struke i nauke. Pokazatelji beleže prihod veći za više od milion evra u odnosu na startnu poziciju, i skoro dupliran broj posetilaca, potvrdu adekvatne ponude koju prepoznaju i posetioci i izlagači. Svaku sajamsku manifestaciju ispratili su i državni zvaničnici, i dali podršku dešavanjima u okviru Novosadskog sajma.

14

- Ako napravite događaj koji je uređen po svim zahtevima struke, koji ima svoj međunarodni, poslovni, turistički i svaki drugi karakter, mislim da je i predstavnicima vlasti čast da dođu i budu deo toga. Mi smo se potrudili da napravimo proizvod iza kog uvek žele da stanu institucije i grada, i Pokrajine i Republike - obrazložio je direktor Cvetković, koji se osvrnuo i na šest novih manifestacija koje je u toku 2017. godine iznedrila ova institucija. Jedan od njih je Oktobarfest, koji ima sve više pristalica. Pokazao je da Vojvodina ima tradiciju pijenja piva, a muzika, hrana i ostali prateći sadržaji bili su pun pogodak i tražila se karta više. Prolećni sajam, vezan za boravak u prirodi i pecanje je mali pandam LORIST-u u vreme kada pecaroši, nautičari, lovci, ljubitelji prirode sređuju opemu za nastupajuću sezonu, takođe je bio izuzetno posećen. Sajam za penzionere, je isprovocirao najviše pitanja pre no što je održan. Namenjen je brojnoj ciljnoj grupi treće dobi koja ima specifične potrebe, iako ne ekonomsko jakoj, izuzeno kvalitetnoj u platežnom smislu. Sajam meda organizovan je na zahtev pčelara koji su imali potrebu da razmene iskustva, a svoje proizvode, izlože i prodaju. Menadžment Sajma je otišao korak dalje i dve godine za redom doveo stručnjake, predavače iz Italije i time doprineo novom transferu znanja. Prateći i novi sajmovi ako se dobro artikulišu, i ako pogode svaki svoju ciljnu grupu, moraju da proizvedu dobru posetu i pozitivan ekonomski efekat.


- Mi smo dobro planirali šta da uvedemo kao nove sajamske manifestacije. Taj naš koncept otvara prostor za veliki broj izlagača i posetilaca - rekao je gospodin Cvetković, podsetivši da je takođe veliko interesovanje izazvao Sajam nauke za privredu, održan krajem godine, koji predstavlja neophodnu kopču između nauke i privrede: - Za vreme Sajma obrazovanja razgovorali smo sa referentnim ljudima uočavajući da nauka i privreda idu svako svojim putem. Privrednici se žale da visokoobrazovne institucije ne proizvode profile koji su njima neophodni, koja trebaju tržištu. S druge strane, mi smo toliko daleko otišli u naučnim dostignućima, toliko toga imamo da pokažemo i ponudimo privredi koja je još uvek zadržala staromodni način rada, a mogla bi da iskoristi naučno-tehnološka dostignuća i da oplemeni svoju proizvodnju radi sticanja komparativne prednosti u odnosu na okru-

Jedna od brojnih stranih delegacija u obilasku štandova Novosadskog sajma ženje koristeći ono što smo mi, u naučnom smislu proizveli. Shvatili smo da su to dva paralelna puta koja se nigde ne ukrštaju. Uz saglasnost Pokrajinske vlade, njenog potpredsednika gospodina Đorđa Milićevića i pokrajinskog sekretara za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, prof. dr Zorana Miloševića, dogovorili smo se da to pretočimo u sajamsku manifestaciju, da ih mi sretnemo.

Raznolikost ponude i šarenilo nošnji prisutno na svim sajmovima

Traktor najsrećnijoj na Poljoprivrednom sajmu uručio je Nenad Jezdić Gospodin Cvetković je pre svega iskazao zadovoljstvo nivoom prikazanih naučno-tehnoloških dostignuća primenljivih u praksi i naglasio da je ovo kontinuirani procese kojim „moramo da se posvetimo i narednih godina i dobijemo prave efekte u periodu koji dolazi“. Planovi za narednu godinu već su definisani. Ozbiljan zadatak je pred celim timom, da pored tradicionalnih, višegodišnjih manifestacija, onih koji su svetlost dana ugledale ove godine, zadrže kvalitet, osmisle nove događaje, programe i sadržaje. Razmišlja se o ustanovljenju novog sajma vezanog za IT sektor, izuzetno važan za grad, koji ima ozbiljan IT klaster, sektor koji donosi ozbiljne prihode na godišnjem nivou, koji je zadržao veliki broj mladih ljudi u Srbiji sa velikim primanjima, mimo činjenice da se ceo svet transformiše u pravcu IT industrije. Direktor Cvetković je takođe istakao da je Kongresni centar „Master“, najnoviji deo Novosadskoj sajma, star deset godina, a da konkurencija ne miruje, da se u blizini otvara Hotel „Sheraton“ sa kongresnim centrom i velikim ambicijama u oblasti kongresnog turizma. Novosadski sajam ima objekte stare 40 godina i potrebni su ozbiljni zahvati. Stoga su racionalizacija troškova i ulaganje u kapitalne stvari nešto čime će se menadžment Novosadskog sajma intenzivno baviti u narednom periodu.

Sa dodele visokog priznanja predstavniku Crne Gore, zemlje partnera Sajma turizma

15


Javno-privatno partnerstvo

Tanja Jakšić

J

avno-privatno partnerstvo (JPP) predstavlja ekonomski model dugoročnog udruživanja potencijala javnog i privatnog sektora radi obezbeđivanja finansiranja, izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja ili održavanja infrastrukturnih i drugih objekata i pružanja usluga od javnog značaja. Osnovni elementi koncepta javno-privatnog partnerstva su jasna alokacija odgovornosti, podela rizika i dug rok trajanja partnerstva. Evropska komisija definiše JPP kao partnerstvo između javnog i privatnog sektora koje ima za cilj pružanje usluge koju tradicionalno obezbeđuje javni sektor. Javni sektor se javlja u ulozi naručioca koji ima za cilj da obezbedi pružanje javne usluge korisniku, dok se privatni sektor javlja u ulozi izvršioca i ima za cilj da pruži javnim ugovorom definisane usluga. Zbog neophodnosti za stvaranjem odgovarajućeg pravnog i institucionalnog okvira za privlačenje privatnih investicija u Republiku Srbiju u novembru 2011. godine donet je Zakon o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama (Službeni glasnik RS br.88/11), kojim je u pravnom smislu Republike Srbije uveden pojam javno-privatnog partnerstva.

16

Tanja Jakšić, PPP Project Co-ordinator C.R.E.A.M. Serbia, Slovenija, BiH, punih dvadeset godina se bavi projekt menadžmentom, a JPP poslednjih četiri. Za nju JPP predstavlja reformu koja treba da se sprovede u jednoj zemlji od pitanja zakonodavstva, usklađivanja sa direktivama EU, do same pripreme i sprovođenja jednog projekta. - Da bi se danas država razvijala, da bi ekonomski razvoj tekao nesmetano, potrebni su privatni partneri. Srbija, kao i druge zemlje u okruženju, kada je reč o JPP, je tek u povoju, ali dosta zaostaje kada je reč o tehnologijama i infrastrukturi. S druge strane, postoje privatni partneri koji imaju velikog iskustva u tim oblastima. Npr. ako hoćemo da razvijamo turizam potrebni su nam hoteli, dobra infrastruktura. Javna strana nije više u mogućnosti da ulaže tolika sredstva, da se zadužuje kod banaka. S toga su joj potrebni privatni partneri ne samo zbog finansiranja. Mnogo važnije je da privatni partneri imaju iskustvo i kompetencije. Država može da da hotele na upravljanje privatnom sektoru, koji mora da pruži adekvatnu uslugu, jer u suprotnom, krajnji korisnici, tj. građani će otići na drugo

mesto. Ako privatni sektor nema dovoljno iskustva on ne može da pruži adekvatnu uslugu. Za JPP najvažniji su znanje, transparentnost i politička volja - kaže gospođa Jakšić. U Srbiji su trenutno aktuelni projekti iz ekologije,energetske efikasnosti, putne infrastrukture, turizma, što je veliki pomak u odnosu na prethodne godine. Kao primer dobre prakse izdvojila je prvi u Srbiji JPP projekat koji se odnosi na prečistač otpadnih voda u Zrenjaninu. Investicija vredna 35 miliona evra trebala bi da reši decenijski problem grada i da građanima obezbedi kvalitetnije uslove za život i zdraviju sredinu. - Studija istraživanja tržišta o JPP za otpadnu vodu otkrila je poražavajuću činjenicu da do sada nijedna lokalna zajednica u Srbiji nije pokazala interesovanje za ovaj vid komunalnog investiranja. Gradonačelnik Zrenjanina, gospodin Čedomir Janjić sa svojim timom, pokazao je izuzetnu hrabrost i prihvatio ovaj izazov pod uslovom da sve bude transparentno i po zakonu, a od našeg tima zahtevao znanje i sve dogovoreno sprovedemo. Uz saglasnost grada, angažovali smo naše najbolje stručnjake, savetnike, eksperta


o u funkciji opšteg razvoja koji se 40 godina bavi ovim problemom (radio je projekate otpadnih voda u EU). Sve smo procedure ispoštovali i od 6.000 privatnih investitora koji su u našoj mreži, njih 30 iz date oblasti je informisano o projektu, 17 je potvrdilo da su za njega zainteresovani. Samo je njih 10 ispunjavalo sve pretkvalifikacije da mogu da budu privatni partneri za izgradnju, upravljanje i finansiranje jednog tako velikog projekta i biće pozvani da učestvuju na tenderu. Predlog JPP projekta je dat Komisiji za JPP na razmatranje i očekujemo pozitivno mišljenje da možemo da uđemo na Međunarodni tender. Pobediće najbolji jer ćemo se voditi konkurentskim dijalogom, nećemo uslovljavati privatne partnere nikakvom tehnologijom, ali nećemo ići ispod EU standarda, već od njih očekujemo da nam daju najbolja rešenja i tehnologije - objasnila je naša sagovornica i nastavila: - Projekat koji je vrlo interesantan i smatram da treba dati akcenat na njegov razvoj je EuroVelo park „Banat“, prvi osnovani regionalni centar za ciklo turizam u Srbiji. Projekat predstavlja održivo tržište jer kroz JPP i razvoj biciklističkih ruta koje prolaze kroz našu zemlju, koordinisano će biti sproveden i poboljšan kvalitet biciklističkih staza, sadržaja, usluga i saradnje. Kroz Srbiju prolaze evropske biciklističke EuroVelo 6, 11 i 13 rute. Naš partner, Kartografija „Huber“ godišnje samo na jednoj, 6-toj, Dunavskoj ruti proda 60.000 karata za bicikliste koji prolaze kroz Srbiju. Svako od njih u proseku troši 87 evra, što su ogromna sredstva, ali je problem što oni samo prolaze jer nemaju nikakve informacije šta, gde, kako mogu da vide, dožive. Uz pomoć Kartografije „Huber“, uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, Zavoda za zaštitu prirode, Ministarstva privrede, turizma i telekomunikacija, kao i svih opština sa svojim turističkim organizacijama na rutama kojima prolaze biciklisti, uradili smo mapiranje naših potencijala. Koordinator svih aktivnosti je bila TO grada Zrenjanina, koja je i osnivač EuroVelo parka „Banat“. Na taj način svako od bajk turista će na putu kroz Banat naći nešto što ga intresuje, razlog da se zadrži dandva, nekoliko dana u ovoj regiji.

U pripremi projekat biciklističkog EuroVelo parka „Banat“ Evropske mreže biciklističkih ruta, pokrenute od strane Evropske biciklističke federacije (ECF) radi uspostaviljanja kvalitetnih biciklističkih ruta povezuju sve zemlje u Evropi. Posle mapiranja turističkih lokaliteta, slede edukacije lokalnog stanovništva koji žele da se uključe u program seoskog turizma. Ovom delu Vojvodine i Srbije nedostaju hoteli i drugi smeštajni kapaciteti. Kategorizacijom smeštajnih jedinica u seoskim domaćinstvima biciklisti bi obezbedili smeštaj, a uključivanjem gazdinstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom, bila bi im obezbeđena i hrana. Turistička ponuda mogla bi da bude obogaćena i sadržajima poput jahanja, pecanja, rada u baštama, obilaska vetrenjača, posmatranja ptica i sl., i time obezbedio dinamičan i zanimljiv boravak u Srbiji. - Ako bi samo 25% od onih 60.000 koji prolaze ovom rutom uspeli da zainteresujemo i zadržmo u regiji Banata, imali bi milione evra benefita koji bi se slili u jednu regiju, u privatni sektor koji pruža uslugu kao i za državu, kroz poreze. Ovo je dobar primer kako jedna regija kroz turizam može da razvije svoje potencijale. Od javne strane tražimo i dobijamo podršku, a privatnicima pomažemo da nađu svoj interes u celoj priči, za što su vrlo zainteresovani. Svim opštinama i

razvojnim agencijama koje su radile i rade na promociji ciklo turizma pružićemo punu podršku i pomoći da izađu na međunarodni nivo i na taj način obezbede posetu velikog broja ciklo turista u Srbiji, jer samo međunarodni nivo i direktna saradnja sa EU partnerima koji su u sistemu EuroVela organizacije obećava dobar razvoj cikloturizma u Srbiji. Ovo je i odlična promocija zemlje - ističe Tanja Jakšić i podseća da je jedan od partnera na projektu Zavod za zaštitu prirode Srbije, pa je sa tim u vezi predviđeno podizanje šest EuroVelo parkova u šest regija. Gospođa Tanja Jakšić dosta je aktivna i u drugim zemljama. Trenutno radi na reformama JPP u Sloveniji, Slovačkoj, Mađarskoj. Pre no što je došla u Srbiju, radila je na projektima u zemljama EU i stekla veliko znanje i iskustvo, najviše u Italiji, gde je između ostalog, učetvovala na regionalnom projektu juga Italije „Održivi razvoj turizma i agrara u Italiji“ 2000-te. i „Održivi regionalni razvoj energetike u oblasti Trento“ 2004. Za nepune tri godine rada zadovoljna je kako su ideje Asocijacije C.R.E.A.M. Serbia PPP prihvaćene, i iskustvo u projektima sada prenosi diljem zemlje. Održiv regionalni razvoj kroz JPP je njena profesija i pravi izazov.

17


FINS očekuje još bolju saradnju sa privredom

S

dr Olivera Đuragić

vanja ova dva sektora. Imali smo dosta susreta sa predstavnicima prehrambene industrije, i nadamo se da ćemo napraviti i neke nove ugovore i proširiti postojeću saradnju - istakla je dr Đuragić. Ime Instituta za prehrambene tehnologije se pojavljuje uz najavangardnije kompanije, kao znak kvaliteta. Uprkos brojnim aktivnostima, posebno u kontroli kvaliteta prehrambenih proizvoda, kada su u pitanju prehrambene tehnologije i hrana za životinje, rad Instituta je vidljiviji van zemlje nego u njoj, pa su nastojanja u narednom periodu okrenuta ka umnožvanju aktivnosti koje će dovesti do prepoznavanja značaja i uloge ove institucije u državi. - Možemo da se pohvalimo odličnom saradnjom u oblasti hrane za životinje sa inostranim kompanijama koje dolaze u naš Inistitut radi instraživanja i proba unutar naših pilot postrojenja. Sa našom prehrambenom industrijom takođe postoji saradnja, ali nije toliko razvijena. Voleli bi da imamo više zahteva jer za to imamo i znanja i kapaciteta. U pitanju su razne vrste prehrabenih tehnologija, tehnologija proizvodnje konditorskih proizvoda, tehnologija pekarskih proizvoda, tehnologija voća i povrća i dr. - kaže dr Đuragić.

logan Naučnog instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu (FINS), „Mesto susretanja nauke i privrede“, govori o dugoj saradnji Instituta sa privredom, pa je nastup na prvom poslovnom Sajmu „Nauka za privredu“ u Novom Sadu, organizovanom na inicijativu Pokrajinske vlade, bila obaveza koju godinama nastoji da sprovede u delo. Direktorica Instituta, prof. dr Olivera Đuragić, je istakla da ova institucija ima mnogo toga da ponudi, da predstavi brojna tehnička dostignuća i rešenja koja mogu da se valorizuju u privredi. Vrlo važnim segmentom ove sajamske priredbe smatra planirane susrete sa predstavnicima privrede, ali i razmenu iskustava, dostignuća članica Univerziteta među sobom, značajnih za uspostavljanje što čvršćih veza unutar samog Univerziteta. - Uloga Univerziteta je da pospeši saradnju nauke i privrede. Pokrajinska vlada je uložila dodatni napor i sredstva da omogući da se na jednom mestu susretnu predstavnici privrede i obrazovanja i nadam se da će to imati odjeka - rekla je dr Đuragić. Deo FINS-ovog tima na Sajmu Nauka za privredu Osnovna strategija ove naučno-istraživačke institucije jeste primenljivost rezultata postignutih u nauci, ali u praksi stvari stoje malo Razloga za hvalu ima dosta. Pre par dana Institut je dobio ulodrugačije. gu rukovodioca projekta prekogranične saradnje sa mađarskim - Ne zavisi sve od nas, nego i od stanja u privredi. Mi se trudi- partnerima, koji se odnosi na prepoznaljivost malih, tradiciomo da sve što radimo kroz naučno istraživanje primenimo u prak- nalnih proizvoda sa teritorije Vojvodine i teritorije naših susesi u vidu tehnoloških rešenja, patenata, nekih drugih aplikacija, i da. Projekat će konkretno biti usmeran na formiranje standarda mislimo da je Sajam dobra prilika da upoznamo širi auditorijum kvaliteta ovakvih proizvoda u obe države, a vodeća uloga u dosa našim radom. Mnogi i ne znaju domete Instituta, niti drugih menu uspostavljanja tih standarda pripašće Institutu. Projektom članica Univerziteta, njihovu povezanost sa privrednim instituci- je predviđeno postojanje zajedničke platforme koja će objediniti jama, i upravo u ovakvim događajima vidim mogućnost približa- sve proizvođače malih, tradicionalnih proizvoda.

18


Najbolji na takmičenju FIMEK nagrađuje znanje tradicionalno

Fimek nagrađuje znanje

F

akultet za ekonomiju i inženjerski menadžment u Novom Sadu devetu godinu za redom organizuje takmičenje za sve maturante iz Vojvodine „FIMEK nagrađuje znanje“ tradicionalno. Takmičenje počinje 22.01.2018. godine u prostorijama Fakulteta. Koncept takmičenja „FIMEK nagrađuje znanje“ je zamišljen na način da maturanti kroz zabavu, jačaju kako takmičarski, tako i timski duh, kao i sposobnosti kao što su kreativnost, inovativnost, kritički stav i inicijativnost. Misija FIMEK-a je da maturanti, kao budući akademski građani, pokažu svoje znanje i pre nego što dobiju indekse, i da za to budu nagrađeni. Stoga, ponovo žele da nagrade znanje novih generacija. Cilj akcije “FIMEK nagrađuje znanje” tradicionalno jeste promovisanje znanja i preduzetništva, kao ključne kompetencije, kao i motivisanje srednjoškolaca da ulažu u sebe, svoje usavršavanje i obrazovanje i da razvijaju lične preduzetničke kompetencije. Znanje i kompetencije nisu samo sigurne investicije u budućnost, već predstavljaju i osnovni preduslov za stvaranje “društva znanja” gde su znanje i inovacije, svakako, glavna kreativna snaga društva i u funkciji su jačanja prosperiteta zemlje i blagostanja ljudi. Takođe, ovim projektom se želi povećati broj maturanata koji nastavljaju svoje školovanje na visokoškolskim institucijama, a posebno onih maturanata koji svoje srednjoškolsko obrazovanje stiču u manje razvijenim po-

Detalj sa takmičenja na FIMEK-u

su koncipirane tako da se nagradi znanje i mladima pruži motiv za dalje obrazovanje. Prof. dr Dragan Soleša, dekan Fakulteta za ekonomiju i inženjerski menadžment ističe značaj podsticanja kreativnosti kod mladih ljudi koja se mora razvijati i nagrađivati. „Treba podsticati i podržavati mlade da učestvuju u ovakvim akcijama, jer ovo su najlepše akcije. Kada se mladi ljudi takmiče, onda pokazujemo koliko smo vredni kao društvo. Mi moramo isticati i pokazivati ono što je najbolje u našem društvu, a to su mladi ljudi i to je njihovo znanje. O njima treba da se priča - izjavio je prof. dr Dragan Soleša.

dručjima, čime se posredno daje doprinos smanjenju regionalnih razlika i povećanju konkurentnosti u Vojvodini. Pored ovog takmičenja, Fakultet za ekonomiju i inženjrski menadžment - FIMEK u saradnji sa Centrom za razvoj i primenu nauke, informatike i tehnologije - CNTI i uz podršku Porkajinskog sekretarijata za obrazovanje, upravu, propise i nacionalne manjine - nacionalne zajednice organizuje takmičenja „Dani informatike u školama Vojvodine“ i „Energija je svuda oko nas“ koja su namenjena svim osnovcima i srednjoškolcima na teritoriji Vojvodine. Pored navednih takmičnja, FINagrađeni na ovogodišnjem takmičenju Filmić MEK i CNTI uz podršku Ministarstva obrazovanja organizuju i Reviju kratkog đačkog filma Takmičenje za sve maturante Vojvodi„FILMić“ koje se realizuje po Kalendaru ne „FIMEK nagrađuje znanje“ je takmitakmičenja i smotri Ministarstva prosvečenje koje pored vrednih nagrada, pruža te, nauke i tehnološkog razvoja za učenimaturantima i priliku da se na mini ekske osnovnih i srednjih škola u Srbiji. Cilј kurziji upoznaju sa najznačajnijim kulsmotre kratkog đačkog filma „FILMić“ turno - istorijskim znamenitostima grada je da se promoviše aktivna uloga učeniNovog Sada i da uživaju u međusobnom ka u kreiranju medijskih materijala i podruženju. Treba naglasiti da je takmičenje pulariše ovaj vid digitalne pismenosti u „FIMEK nagrađuje znanje“ tradicionalno školi kroz saradnju učenika sa nastavnizamišljeno kao afirmacija razmene znakom-mentorom na izradi projekata. Kroz nja, dobrog druženja, povezivanja sredova takmičenja nagrađuju se najuspešninjih škola, kao i gradova iz kojih matuji đaci, kao i njihovi mentori, a nagrade ranti dolaze.

19


Novi koncept saradnje Univerziteta EDUCONS i privrede

D

a je Univerzitet Educons u Sremskoj Kamenici dinamična visokoškolska ustanova koja prati i usvaja naučne i obrazovne trendove, prvenstveno po ugledu na primere dobre prakse koji dolaze sa prestižnih univerziteta sa Zapada, potvrđuju brojne inovacije implementirane u proces studiranja, jedinstvene na našem prostoru. Ove godine otvoren je sportski centar kojem je prethodilo otvaranje studentskog doma Educons. Time je kroz jedan zaokružen sadržaj unutar samog Univerziteta, trasiran zdrav koncept: učim - živim - bavim se sportom. Jedna od inovacija Univerziteta Educons je tzv. projektno studiranje, koje podrazumeva suštinski novi nivo povezivanja sa kompanijama kroz podršku životnog interesa studenata. To znači da se studijski programi sinhronizuju sa realnim poslovnim potrebama kompanija, uz mnogo prakse, a one, opet, blagovremeno određuju konkretan broj studenata koji žele da zaposle. - Univerzitet u okviru svojih osam integrisanih fakulteta (1. Fakultet poslovne ekonomije; 2. Fakultet zaštite životne sredine; 3. Fakultet ekološke poljoprivrede; 4. Akademija klasičnog slikarstva; 5. Fakultet za studije bezbednosti; 6. Fakultet digitalne produkcije; 7. Fakultet informacionih tehnologija; 8. Učiteljski fakultet), te 3 pridružene članice (9. Fakultet za sport i turizam - TIMS; 10. Fakultet za projektni i inovacioni menadžment; 11. Fakultet za evropske prav-

Mlade snage EDUCONS-a na Sajmu Nauka za privredu no-političke studije - FEEPS), već duže vreme razvija saradnju sa privredom - ističe Jelena Viktorova, PR Univerziteta Educons, i nastavlja: - Ovde nije reč o tradicionalnim vidovima saradnje, gde studenti odlaze na praksu u kompanije, već o efektivnoj, dvosmer-

20

Prof. dr Aleksandar Andrejević, osnivač i rektor EDUCONS-a noj saradnji. Od sada, kompanije imaju mogućnost da menjaju studentski program koji je u skladu sa akreditacijom visokoobrazovne ustanove i na taj način profilišu kadrove za svoje potrebe. Novinu predstavlja i nedavno formiranje Saveta direktora svakog od integrisanih fakulteta, sa predstavnicima liderskih kompanija u regionu, koji izdvajaju fondove i daju podršku mladim ljudima da se obrazuju kroz stipendiranje, stručnu praksu i edukacije, da bi, na kraju, zaposlili najbolje. Istovremeno treba obratiti pažnju na projekte naučnog i komercijalnog tipa, koje Univerzitet radi za potrebe kompanija, od finansijskih i ekonomskih tema do zaštite životne sredine i poljoprivrede. Ugledni primeri efektivne saradnje kompanija koje za svoje potrebe „naručuju“ studiju slučaja, projekte, zapošljavaju najbolje ljude, a s druge strane fakulteti, na osnovu njihovih smernica, svojim studentima nude obrazovanje i veštine koje treba da razviju za tržište rada, su sledeće: Fakultet za zaštitu životne sredine i kompanija Lafarge, Fakultet ekološke poljoprivrede i Zdravo Organic d.o.o. iz Selenče, Akademija klasičnog slikarstva koja razvija intenzivnu saradnju sa institucijama kulture iz državnog sektora, Fakultet poslovne ekonomije i kompanija Enterijer Janković. Educons je jedan od prvih Univerziteta koji je potpisao Sporazum o poslovnom povezivanju sa Privrednom komorom Vojvodine (PKV). Takva saradnja je višestruko korisna jer PKV predstavlja maticu koja generiše bazu svih firmi koje deluju na teritoriji Vojvodine. Kroz saradnju sa PKV Univerzitet uvek može da bude upućen u ono što je aktuelno i što je prioritet. PKV u tom smislu radi značajan posao jer na pravi način spaja potrebe kompanija sa potrebama fakulteta.


Saradnja Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu sa privredom traje decenijama

D

irektor Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu, doc. dr Dragoslav Ivanišević, ističe da je dobra saradnja ove visokoobrazovne insitucije sa privredom od samog njenog osnivanja bila vrlo dobra, da se neguje decenijama i u svim oblastima. Po njegovim rečima Poljoprivredni fakultet je zaslužan za brojne inovacije, posebno u oblastima vinarstva, voćarstva i povrtarstva, za transfer znanja, uvođenje novih znanja i da će tim putem i nastaviti. Napominje, da nije reč samo o davanju informacija i prenosu znanja, već i u ideji da ponudi konkretna tehnološka rešenja sa kojima može pomoći u praksi. Permanentno Poljoprivredni fakultet organizuje niz skupova za sve vidove poljoprivredne proizvodnje, što je posebno bilo izraženo tokom 2017. godine. Značajno je da Poljoprivredni fakultet nudi konkretna tehnološka Uvek spremni za saradnju sa poljoprivrednim proizvođačima. rešenja, u određenim fazama čak i vođenje proizvodnje za početnike koji tek ulaze u proizvodnju. Za one sa bogatim iskustvom fakultet je Prilikom dobijanja titula Evropske prestonice kulture 2021 i spreman da pruži pomoć, podršku i da učestvuje u razvoju novih Omladinske prestonice Evrope 2019, apostrofiran je doprinos Potehnologija. Saradnja Poljoprivrednog fakulteta je intenzivirana ljoprivrednog fakulteta. Dr Ivanišević objašnjava da se fakultet sa malim poljoprivrednim prizvođačima u privatnom sektoru, ali nalazi u Novom Sadu, u centru poljoprivedne proizvodnje i da je i sa velikim, mahom privatnim kompanijama, koje investiraju u logično da posle decenijske edukacije poljoprivrednika, unaprepoljoprivrednu proizvodnju, i gotovo da nema veće kompanije đivanja poljoprivredne proizvodnje, do izražaja dolaze i sekunkoja nije učestvovala u razvoju proizvodnje ili razvijala svoje darni faktori i podseća: tehnologije bez direktnog ili indirektnog učešća ove institucije. - Segment vinske kulture je u tome imao veliku ulogu. Vinska kultura, proizvodnja i kultura pijenja vina vezane su za ekonomski, ali i socijalni razvoj jedne zajednice. Što narod više poznaje vino i posvećuje mu pažnju, to odražava njegov napredak. Možemo reći da je u poslednjih deset godina taj napredak očigledan, a i nesumljiva je direktna uloga Poljoprivrednog fakulteta u tom razvoju i vinogradarstva i vinske kulture i podizanje rejtinga srpskog vina u svetu. Interesovanje za poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji raste. Jedan od parametara je i interesovanje studenata za ovaj fakultet. Godinama unazad Poljoprivredni fakultet uspeva da popuni sva budžetska i samofinansirajuća mesta. Razlog tome je i permanentan rad na usavršavanju programa, razvoju studentskih programa koji su prepoznati od strane studenata, ali i traženi od strane privrede. Treba istaći, da je mali broj inženjera poljoprivrede koji su završili fakultet, a da nisu uspeli da nađu posao u roku od godinu dana.

Na Oglednom polju na Rimskim šančevima

21


Povoljan pravac u razvoju kulturnog turizma i kulturnog nasleđa

U

okviru prvog poziva Erasmus+ programa Univerzitet u Novom Sadu je, od 147 odobrenih, dobio tri velika međunarodna projekta iz kategorije KA2 (Cooperation for innovation and the exchange of good practices). Timu naučnika i saradnika sa Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematirčkog fakuluteta Univerziteta u Novom Sadu je povereno mesto rukovodioca jednog od tri projekta. Konzorcijum CULTURWB projekta čini 13 partnera iz šest država (Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Nemačka, Austrija i Holandija). Članovi projektnog tima su vanredni profesor, prodekan za nastavu na PMF-u i rukovodilac CULTURWB projekta dr Tatjana Pivac, doc. dr Miroslav Vujičić, doc. dr Đorđije Vasiljević, doc. dr Igor Stamenković, asistent MSc Sanja Božić, svi sa PMF-a, MSc Gordana Vlahović iz Kancelarije za međunarodnu saradnju i sa Departmana za matematiku i informatiku stručni saradnik, MSc Živana Komlenov Mudrinski. Tokom tri godine trajanja projekta, ovaj tim ima obavezu organizacije nekoliko info dana i nekoliko radionica.

Bogato kulturno nasleđe ovih prostora, šansa za dalji razvoj kulturnog turizma

Sa prve CULTURWB radionice u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu. Početkom novembra u Galeriji Matice srpske održana je prva radionica kreativnog tipa vezana za projekat CULTURWB na kojoj su sa ciljevima projekta upoznati i stakeholder-i, koji su imali mogućnost da daju svoj doprinos, kada je u pitanju kulturno nasleđe/kulturni turizam, potkrepljen primerima dobrog i lošeg kulturnog nasleđa u našoj zemlji i regionu. - Ovaj projekat vezan za kulturno nasleđe/kulturni turizam, dobijen je u avgustu 2016. godine. U oktobru iste, Novi Sad je iza-

22

bran za Evropsku prestonicu kulture 2021, a mesec dana kasnije i za Omladinsku prestonicu Evrope 2019., pa se sva tri projekta nadovezuju jedan na drugi. Projekat CULTURWB traje do 2019., sa ciljem formiranja master akademskih studija iz kulturnog turizma. Godine 2020. imaćemo već dve generacije završenih master stručnjaka osposobljenih i sa kompetencijama za obavljanje raznih delatnosti na području kulture. Nadamo se da će svojim znanjima i veštinama svi oni naći svoje mesto u projektima koji nas očekuju 2019-te i 2021. - rekla je dr Tatjana Pivac. Na pitanje gde su Srbija, Vojvodina i Novi Sad u realnim okvirima, naša sagovnica zadovoljno odgovara da su nominacije Novog Sada za ove dve prestižne titule jasan dokaz da je nešto pokrenuto i da je to dobar signal, kada je u pitanju kulturni turizam i očuvanje kulturnog nasleđa. Sve bi to trebalo, po njenom mišljenju, da bude podstrek da u budućnosti posvetimo veću pažnju ovom vidu turizma. Jedan od motiva ulaganja u kulturni turizma ogleda se u praksi kao najmasovniji oblik turizma, da ga čine najobrazovniji turisti spremni da plate najviše. PMF u Novom Sadu školuje studente za razne usluge iz oblasti turizma, a od novembra ove godine počeli su besplatni kursevi celoživotnog učenja za zaposlene u ustanovama kulture, stakeholder-e, studente, i to je prvi korak vezan za ovaj projekat. U oktobru 2018. na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo počinje realizacija master akademskih studija. Na taj način studentima se pruža mogućnost za usavršavanjem u još jednoj oblasti, čime će Departman postati još atraktivnije mesto za studiranje.


Prirodno-matematički fakultet među najuspešnijim na Novosadskom univerzitetu

Prof. dr Milica Pavkov Hrvojević

P

rirodno-matematički fakultet među najuspešnijim na Novosadskom univerzitetu - Iza Prirodno-matematičkog fakulteta u 2017. godini stoje rezultati na koje možemo biti ponosni - konstatuje dekanica, prof. dr Milica Pavkov Hrvojević, drugu godinu na čelu jedne od najuspešnijih i najbitnijih ustanova kada su nauka i obrazovanje u pitanju. Razloga za to, kaže, ima dosta. - Prva naša aktivnost početkom godine vezana je za snimanje emisije „Nauka o privredi“, a završena je nastupom na Sajmu „Nauka za privredu“, kojim je rukovodio prodekan za nauku dr Srđan Rončević. Uspešno učešće na sajamskoj priredbi, kao i izdavanje brošure „PMF za privredu“ (PMF UNS, Novi Sadu 2017), PMF je kao visokoobrazovna institucija želela da skrene pažnju o svom radu u službi privrede na svih pet Departmana. PMF je u školskoj 2016/17. godini imao 47 akreditovnih studijskih programa. Master studije „Primenjena matematika - nauka o podacima“ na engleskom jeziku, „Doktorska škola matematike“ prva doktorska škola ovog tipa u regionu i Integrisane akademske studije master profesor biologije čiji je cilj obrazovanje predmetnih nastavnika - profesora biologije, što do sada nije bilo moguće, su novine u školskoj 2016/17. godine. Kao odgovor na zahtev tržišta rada za kadrovima informatičkog obrazovanja, akreditovana su i četiri nova studijska programa osnovnih i master studija - Računarske nauke i Informacione tehnologije. Posebno zadovoljstvo dekanica je izra-

zila govoreći o nacionalnim i međunarodnim projektima gde je PMF u samom vrhu, kada je u pitanju Novosadski univerzitet. Trenutno se na PMF-u realizuje 105 nacionalnih projekata, 72 republička, 18 dugoročnih i 11 kratkoročni pokrajinski projekat. U 27 projekata PMF se potpisuje kao nosilac, od čega je 13 dobijeno tokom ove godine. Ova godina se može smatrati uspešnom i sa aspekta međunarodnih projekata. TreDeo Marketing tima PMF-a nutno se realizuje 55 projekata međunarodne saradnje, jedan HORIZONT 2020 životne sredine. Dobijena su još dva infraiz oblasti matematike, pet IPA prekogra- strukturna projekta. Jedan vredan dva minična programa saradnje Mađarska - Sr- liona za adaptaciju prostora, odnosno tri bija i jedan Hrvatska - Srbija, Program prostorije, za arhiv, Studentski parlament transnacionalne saradnje za Jugoistočnu i Studentski savez i prostor za portire. Evropu-SEE, CEEPUS, SEE-ERA.NET, Drugi, od 3 miliona za adaptaciju prostoCOST, SCOPES, Erasmus Mundus, Era- ra i kupovinu novih ormana za Herbarium smus LLP, bilateralna i multilateralna sa- (BUNS) koji sadrži više od 200 000 herradnja. barskih eksikata. Prof. dr Milica Pavkov Hrvojević je za Posebno važnim dekanica je istakla rad TopSrbiju govorila i o nagradama. Marketing tima koji svake godine osmi- Najbolji student Univerziteta u Novom sli neku novu manifestaciju i tako rad Sadu ove godine je Vidak Raičević, sa PMF-a, Departman za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, koji je studije završio prosečnom ocenom 10. Nagradu za životno delo u oblasti prirodno-matematičkih nauka dobila je prof. dr Neda Mimica Dukić, sa Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, dekanica PMF-a od 2009. do 2015. godine. U toku je konkurs za godišnju nagradu „Dr Ekipa PMF-a na Festivalu Nauka za privredu Zoran Đinđić za mladog naučnika i istraživača“ za 2017. godinu i na- PMF-a učini dostupnijim i vidljivijim. Podamo se da će ove godine dobitnik biti red tradicionalnih kao što je „Festival naprofesor sa PMF-a. uke“, „Noć istraživača“, „Noć biologije“, Dekanica prof. dr Milica Pavkov Hrvo- onih realizovanih u saradnji sa Studentjević je zadovoljna i ovogodišnjim ulaga- kom savezom i Studentskim parlamentom njima u infrastrukturu. „Studentski sajam stručng usavršavanja“, - Početkom godine svečano je otvore- „Probni prijemni“, „Otvoreni dani“, bena studentska služba čime je proširen i splatne pripreme na hemiji i matematici, oplemenjen prostor i olakšan kontakt sa „Veče animacije“ koje Departman za gestudentima. Prokrajinski sekretarijat je ografiju turizam i hotelijerstvo tradicioPMF-u dodelio sredstva za popravku di- nalno organizuje, tu je i nova inicijativa fraktometra u iznosu od 700 hiljada di- „Oči u oči sa naukom“ u Kulturnom cennara koji koristi i Departman za fiziku i tru gde istraživači sa PMF-a jednom meDepartman na hemiju, biohemiju i zaštitu sečno drže naučno popularna predavanja.

23


Budućnost turizma je u zajedničkim projektima na nivou regiona Gospođa Petkana je, kao predsednica Klastera turističkog regiona Banat, često u prilici da promovišući rumunski, istovremeno promoviše i srpski deo Banata. U oktobru prošle godine, na jednom od najvećih sajmova u SAD, upriličena je promocija regiona sa turističkim proizvodom za jednog klasičnog američkog turistu. Jednogodišnje iskustvo je pokazalo da je promocija imala efekta i dovela nekoliko grupa australijskih turista. Na toj Konferenciji u SAD bilo je reči i o Novom Sadu, koji je upravo tih dana promovisan u Evropsku prestonicu kulture 2021 (Temišvar je nešto ranije dobio tu titulu, pa će ova dva grada, uz Elefsinu (Grčka) biti centar kulturnih zbivanja Evrope 2021). Interesnatno je da je tu priču čulo 3,5 hiljada predstavnika turističkih kompanija iz celog sveta. Sredinom godine je poseta predstavnika PK Županije Timiš PK u Lisabonu iskorišćena za promociju turističkih potencijala kako Temišvara, tako i Novog Sada kao Evropske prestonice kulture. Potpredsednica je govorila i o EU fondovima naglasivši Vladičanski dvor i srpska Saborna crkva u Temišvaru da je Temišvar uspeo da iskoristi veliki deo, posebno iz IPA programa prekogranične saradnje, smatrajući da je to pravi vedoci smo sve intenzivnijeg povezivanja rumunskih i put za korišćenje sredstava sa obe strane granice. Istakla je da srpskih privrednika, a o benefitu predstavljanja regiona, treba iskoristiti i ovaj i sledeći saziv IPA programa prekograniča ne pojedinačnih destinacija, na sajmovima i drugim do- ne saradnje kojim će benefit imati i gradovi, i turističke organigađajima u svetu, potpredsednica Privredne komore Županije zacije i turoperatori sa obe strane granice. Istakla je da bi u naredni projekat o formiranju zajedničkog tuTemišvara, gospođa Gabriela Petkana, zadužena za privredu i turizam, vidi velike mogućnosti. Kao ključne ličnosti regionalne rističkog proizvoda trebalo uključiti i turoperatore iz Temišvara i Vojvodine kako bi se na pravi način konekcije i najveće promotere imeispromovisao sam projekat i privukli novala je predsednika PK Županije i rumunski i srpski turisti, ali i oni Temišvar, gospodina Georgica Corsa dalekih destinacija, da posete ovaj nu i generalnu menadžerku, gospođu region. Florice Chirite, koji predano rade na Za sve one iz Srbije koji se sprematargetiranju čitavog regiona, kako bi ju da obiđu zapadni deo Rumunije, na osnovu zajedničkog turističkog gospođa Petkana je preporučila obiproizvoda u ove zemlje privukli što lazak srpske pravoslavne crkve Sveti veći broj turista sa dalekih destinaĐorđe, odmah po prelasku granice, cija. stari srpski manastir (u zapadnoj RuPrema statističkim podacima broj muniji ih ima šest), posetu gradu Čaturista, koji dolaze iz Rumunije u kovu, rodnom mestu velikog srpskog Vojvodinu i Srbiju, i obratno, u stalprosvetitelja Dositeja Obradovića nom je porastu (broj srpskih turista u Unutrašnjost srpske Saborne crkve u (1739 – 1811), i srpskoj pravoslavnoj Rumuniju se kreće oko 1.000 dnevTemišvaru crkvi gde je kao paroh započeo svoj no). Pitanje je, da li Rumunija i Srbija mogu da budu zadovoljne prometom turista u regionu, odnosno put služenja srpskom narodu. Vrlo važnim smatra razgovor sa meštanima Čakova i srpskom manjinom u Rumuniji, kao i sauzajamnim posetama? Po njenim rečima potrebno je preduzimanje zajedničkih aktiv- dašnjim lokalnim sveštenikom. U Temišvaru valja posetiti srpnosti na privlačenju turista sa udaljenih destinacija koji dolaze sku Sabornu crkvu (najstariju u gradu, iz 1720. god.) i Vladičanda posete ovaj deo Evrope sa ciljem da im se ponudi zajednički ski dvor (nekad sedište eparhije Banatske), na Trgu ujedinjenja turistički proizvod u koji bi bile uključene turističke organizacije (Piata Unirii), a dan završiti u novoj četvrti Temišvara, u nekom od brojnih restorana i mesta zabave i razonode. više zemalja.

S

24


Promocije Vojvodine u zemlji i regionu zaslužne za veći priliv turista

T

Delegaciju Vojvodine u Podgorici predvodio je Igor Mirović, predsednik Pokrajinske vlade

uristička organizacija Vojvodine (TOV) je ove godine više veća grupa turista dolazi upravo iz regiona. Takođe smo nastavili nego uspešno predstavlila turističke potencijale severne da regionalne turističke proizvode umrežavamo i promovišemo srpske pokrajine, kako u zemlji tako i u regionu. Jedna u na dalekim tržištima. Jedan od benefita ove posete Podgorici je nizu ovogodišnjih promocija, pored Beograda i Zlatibora u ze- dogovor o zajedničkom nastupu na međunarodnom turističkom mlji, Temišvara, Budimpešte, Banjaluke i dr. u regionu, desila tržištu TOS i TOCG, u čijem društvu će se naći i TOV - objasnila se krajem oktobra, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. „Vojvođan- je direktorka i dodala da je cilj zajedničkog sastanka predstavnika ski sokak“, uređen po svim standardima dobrog ukusa, pružio je Pokrajinske vlade i Vlade Crne Gore, na kojima je gospodin Igor Podgoričanima zadovoljstvo susreta sa turističkom, gastronom- Mirović TO Vojvodini pružio izuzetnu podršku, ostvaren, posebskom, vinskom, kulturnom ponuno kada su u pitanju daleka tržišta. dom Vojvodine. Zato ni ne čudi TOV je imala samostalni nastup što je „Sokak“ u dane gostovanja na proslavi 45. Nacionalnog dana Vojvođana bio najdinamičniji deo Ujedinjenih Arapskih Amirata grada. (UAE) krajem prošle godine, i na Uobičajeno je bilo da se turisajmu turizma ATM (Arabian Trastički potencijali Crne Gore provel Market) u Dubaiju, u aprilu, na movišu u svim krajevima Srbije, Internacionalnom sajmu turizma pogotovo Vojvodine. Direktorica „GITF 2017“ u Guandžou (GuanTOV-a, dr Nataša Pavlović, ove ghzhou) u Kini i na Konferenciji godine promenila je tu praksu i „Zemlje Balkana“ održane u okvikrenula u susret turistima iz regiru sajma, u februaru ove godine. ona, pa i Crne Gore. Ističe da su TOV planira nastavak reprezentorezultati ovakvog vida promocije vanja celovite ponude Vojvodine uspostavljanjem direktnog kontaku regionu i okupljanje lokalnih tuRadovan Jokić doneo je izložbom slika miris ta sa publikom, već vidljivi, i da rističkih organizacija željnih da se vojvođanske kulture u glavni grad Crne Gore je, kada je reč, recimo, o prometu predstave na ovakav način. Ideja turista iz Crne Gore, prema zvaje osmišljavanje vizuelnog identiničnim statističkim podacima, zateta Vojvodine, koja bi mogla da beležen je porast od 8,4% u broju bude realizovana već na predstodolazaka i 14,1% u broju noćenja, jećem 40. Sajmu turizma u Beošto je pokazatelj koji se više ne gradu, u febrara 2018. godine. objašnjava samo rođačkom i pri- Jedino kroz zajednički nastup jateljskom povezanošću. možemo da prikažemo šta imamo - Kako bi turisti iz Crne Gore da ponudimo, bilo da je reč o kulimali veća saznanja šta mogu da turnim atrakcijama, aktivnom odvide, obiđu, posete, na promociji moru na Fruškoj gori ili Vršačkim u „Vojvođanskom sokaku“, osim planinama, ili drugim zaštićenim vojvođanske gastronomije, TOV dobrima kojima Vojvodina obiluje dao predloge za kratke izlete i je, bilo da je reč o turističkoj poinsertere, sa ponudom turističkih nudi vezanoj za reke i gastronomiagencija. Kao izuzetno značajnim ju. To je prilika i za lokalne TO da Ram za sliku pozivnice za posetu Vojvodini pokazala se promocija kulturnog kroz regionalnu i drugu promociju nasleđa Vojvodine, Novog Sada kao Omladinske prestonice kul- mogu da prikažu svoju najbolju ponudu - istakla je dr Pavlović. ture 2019, i destinacije koje su do sada malo promovisane. Od Posebnu zahvalnost izkazala Pokrajinskoj vladi na čelu sa Igourbanih gradskih celina predstavljeni su Vršac, Bačka Palanka, rom Mirovićem, koja je turizam svrstala u prva tri prioriteta raSremski Karlovci, Novi Bečej, Bela Crkva. S toga smo čitavu zvoja i na podršci nastupa na način i na mestima gde možda ne godinu posvetili promocijama naše Pokrajine u regionu, jer naj- bi mogli sami.

25


Vojvodina pravo mesto

za jedinstven turistički doživljaj u svako godišnje doba, pa i zimi

L

Dr Nataša Pavlović u jednom od intervjua za predstavnike medija

epo je putovati u svim godišnjim dobima po vojvođanskoj ravnici, pa i zima i te kako zna da bude provokativna i privlačna - tvrdi direktorica Turističke ogranizacije Vojvodine, dr Nataša Pavlović, i nastavlja: - Turisti sve više uviđaju mogućnost dobrog provoda i bogate ponude i u zimskom periodu na vojvođanskim salašima, pored čardi, najprepoznatljivijih turističkih proizvoda Vojvodine. Njihova interesantnost posmatra se ne samo kroz prizmu gastronomske ponude, nego i kroz svakodnevnicu, običaje koje se trude da odneguju i sačuvaju, kao raritet ovog podneblja. Salaši umeju i danas da se raduju, da slave i da rado dočekuju goste, od proleća do proleća, od jutra do sutra. Salaši, paradigma gastronomskog hedonizma, poslednjih 20tak godine jedinstven su turistički proizvod, i kada ih jednom posetite uvek ćete im se vraćati. Salaši pričaju priču o načinu života

dva panevropska transportna koridora, Koridor 10 i Koridor 7, a nije zanemarljiv ni treći kojim se kreću ptice selice. Nacionalni park „Fruška gora“, najstariji u Srbiji (1960.), specijalni rezervati prirode, parkovi prirode i druga zaštićena dobra doprinose razvoju eko i zelenog turizma. Višenacionalna, višejezična i multikonfesionalna Vojvodina je poznata po multikulturalizmu i interkulturalnom opredeljenju zajednice u kojoj se slavi lepota i bogatstvo različitosti. Prebogata prošlost, inenzivna događanja u sadašnjem vremenu, mahom kulturno-zabavnog karaktera, od ovog, naizgled jednoličnog predela stvorili su ambijent za vanrednu turističku avanturu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, za prvih devet meseci 2017. godine Vojvodinu je posetilo 368.944 gosta (+10,6%), koji su ostvarili 875,956 noćenja (+2,3%). Broj stranih gostiju bio je 174.571 (+12,8%) sa 369,202 (+2,2%) noćenja,

Salašarska dobrodošlica

Ovako nešto se može doživeti samo u ambijentu salaša

i tradicionalnom služenju hrane, dobre rakije i vina, uz zvuke tamburice, stvarajući zimsku idilu o kojoj treba da se čuje, ali su oni samo jedan segment zimske turističke ponude Vojvodine, o čemu govore predlozi turističkih aranžmana TA. Tu su posete vinarijama, obilazak fruškogorskih manastira i Sremskih Karlovaca, zatim Sremske Mitrovice, sa akcentom na rimski period, kao i etno zdanje Stojana Čupića - Zmaja od Noćaja u Mačvanskoj Mitrovici. Ima šta da se vidi i u Galerijama Bačkog Petrovca, kulturno-istorijskom nasleđu Bača, u poseti SRP „Karađorđevo“. Zanimljive storije mogu da se čuju i o vojvođanskim dvorcima, a poseta dvorcu „Kaštel“ Ečka podrazumeva i odlazak do Carske bare, Belog Blata... Ko god da se otisne na nekih od ovih puteva razumeće zašto je Vojvodina pravo mesto za jedinstven turistički doživljaj u svako godišnje doba, pa i zimi. Kroz severnu srpsku pokrajinu prolaze

a broj domaćih, 194.373% (8,6%) sa 506.754 (+2,4%) noćenja. Novi Sad, prepoznatljiva City Break destinacija i grad u kojem se organizuje najveći broj dešavanja, poput EXIT-a, Cinema City, Festivala uličnih svirača, Sterijinog pozorja, NOMUS-a i dr., u prethodnom periodu posetilo je 90.343 (+13,2%) stranih turista i ostvarilo 185.352 (+0,8%) noćenja, i 54.026 (+14,1%), sa ostvarenih 87.973 (+3,1%) noćenja, kada su u pitanju domaći gosti. Veći gradovi, poput Subotice, Sombora..., takođe beleže porast gostiju, kao i druge destinacije na teritoriji Vojvodine. Banjski turizam je takođe u ekspanziji. Banje: Kanjiža, Junaković, Vrdnik, Rusanda, Stari Slankamen i Palić posetilo je ukupno 63.262 gosta i realizovalo 291.094 noćenja. Zima može da bude raskošna i divna. Zima ne može da bude opravdanje da se ne putuje, samo treba odabrati neko bliže odredište i toplu garderobu.

26


Zrenjanin sve interesantniji turistima

T

uristička 2017. godina u Direktor je posebno istakao najvećem banatskom graprojekat „EuroVelo park Banat“, du, Zrenjaninu, po rečima u okviru kojeg se radi mapiranje direktora Turističke organizacije svih turističkih potencijala, sa nagrada Zrenjanina, gospodina Zoglaskom na seoske sredine, duž rana Ljubotine, je bila uspešna. EuroVelo 6 rute, koji će biti preZa takvu kvalifikaciju potrebni su zentovan na svetskom stručnom rezultati, a oni se odnose na unasajmu turizma u Berlinu, od 07.– pređivanje starih, pokretanje no11. marta 2018. vih aktivnosti i manifestacija, proTOG Zrenjanina je povodom jekata, razvoju seoskog turizma stogodišnjice smrti Lazara Dunkoje je inicirala TOG Zrenjanin uz đerskog pokrenula „Jednodnevni podršku lokalne samouprave na izlet u čudesni svet Dunđerskih“, čelu sa gradonačelnikom, gospoi zaostavštinu najvećeg i najuticajdinom Čedomirom Janjićem. nijeg Srbina u vreme AustrougarČedomir Janjić i Zoran Ljubotina Gospodin Ljubotina kaže da su ske monarhije na ovim prostorireceptivni turizam i dovođenja što većeg broja stranih turista u ma, uvrstila u turističku ponudu grada. Ona će osim Zrenjanina, grad i okolinu primarni zadatak TOG, pogotovo kineskih turista Palate Dunđerski i pivare na obali Begeja, turiste voditi do Bečenakon ukidanja viznog režima između dve zemlje. Po njegovim ja, Kulpina, Srbobrana, Novog Sada, svugde gde god su Dunđerrečima veliki kapital grada su seoska ski imali svoje posede i zdanja. naselja, njih ukupno 22, osvedočenih Turistički radnici i lokalna samoučuvara narodne baštine. U njima žive prava čine sve da obnove tradiciju propredstavnici različitih nacija, govore izvodnje piva u ovom gradu. U Zrenjarazličitim jezicima i Boga nazivaju ninu se nalazi stara pivara podignuta različitim imenima. U selima - rasadjoš 1745. godine, a od 1891. u posedu nicima kulturnog nasleđa živi i po Lazara Dunđerskog. Pivara danas ne sedam-osam nacija. Najbolji primer radi, a ustanovljen Muzej piva bi trebarazličitosti, ali i sloge, su Belo Blato lo da sačuva i javnosti učini dostupnim i Aradac. U zrenjaninskim selima se ovo vredno industrijsko nasleđe. Dani stalno nešto lepo dešava što je vredno piva 2017 okupili su rekordan broj pozabeležiti. Imajući sluha za ovaj rari- Dani piva i dalje najveći magnet za turiste setilaca, ali značajno je bilo i to, što je tet, ove godine, u uređenoj bašti Gradpo prvi put, u organizaciji TOG Zreske kuće u Zrenjaninu, od 06. juna do njanin održan dvodnevni simpozijum 25. septembra svake nedelje u okviru „Pivo, pivarstvo i hmeljarstvo“ sa memanifestacije „Banatska bajka - Leto u đunarodnim učešćem. Već sledeće goGradskoj bašti“ upriličena su predstavdine planirano je da ovaj simpozijum ljanja po jednog sela, a program i sadrima međunarodni karakter. žaji već sledeće godine biće obogaćeni - Planovi su da kroz promociju grada i prošireni. i promociju Dana piva osnažimo razvoj Ove godine sedmi „Korzo fest” prepivarske industrije. Imamo obećanje rastao je u ozbiljnu manifestaciju, koja gradonačelnika, da ćemo u narednom je na nekoliko gradskih lokacija objeperidu, ako ništa drugo, imati jednu dinila niz zabavnih, kulturno-umetničmanju pivaru dovoljnu da zadovolji inkih, sportskih, muzičkih i dečjih deša- Gradska bašte - mesto brojnih događanja terne potrebe grada. Nadam se da će u vanja. Održana je i 32. najveća gradska skladu svega ovoga što radimo, u toku manifestacija „Dani piva“. Posetioci su sledeće godine da poteče „Zrenjaninpored zanimljivih programa i nastupa sko pivo“, makar u simboličnim količina Trgu slobode i Žitnom trgu, prisunama. Za ovu kao i za druge inicijative stvovali dramskim i muzičkim nastuTOG Zrenjanin ima punu podršku lopima u Županijskom parku, odnosno kalne samouprave, Pokrajinske vlade Gradskoj bašti, spomeniku prirode II i Turističke organizacije Vojvodine i stepena zaštite, koja je ovim povodom siguran sam da ćemo združenim snaoživela. Ove godine održan je i XV gama u narednoj 2018. da napravimo Međunarodni susret učesnika festivala još bolje rezultate - istakao je gospodin folklora „Lala”. Zoran Ljubotina. Festival folklora, tradicija koja traje

27


Šta sve turiste do

Foto: Martin Candir

N

ovi Sad ili „novi zasad“, osnovan 1694. godine, tokom većeg dela XVIII i XIX veka bio je središte kulturnog, političkog i društvenog života celokupnog srpskog naroda, otuda potiče ime s kojim ponosom nosi - „Srpska Atina“.

Foto: Martin Candir Okružen nepreglednom plodnom ravnicom u podnožju Fruške gore, od koje ga deli moćni Dunav, ima nekoliko simbola. Jedan je Petrovaradinska tvrđava, kraljica boro-

28

ka, podignuta na 40 metara visokoj Petrovaradinskoj steni ispod koje se pruža lavirint podzemnih vojnih galerija na četiri nivoa u dužini od 16 km. U zdanju nekadašnjeg Arsenala, smešten je Muzej grada sa prikazom razvoja Novog Sada i života građana u periodu od XVIII – XX veka. Tu je i Veliki ratni bunar koji spada u remek dela arhitekture, te Kula sa satom, magičnim ili pijanim, kako ga iz milošte zovu Novosađani, na Bastionu svetog Luja, mesta sa kojeg se pruža najlepši panoramski pogled na grad. Podgrađe Petrovaradinske tvrđave sa svojim uskim ulicama i baroknim zgradama ambijentalno „štrči“ od ostalih gradskih celina, a među objektima se posebno ističe najstarija crkva u Petrovaradinu, Sv. Jurja u Štrosmajerovoj ulici i Beogradska kapija. Staro jezgro grada čine Gradska kuća i Župna crkva Imena Marijinog, obe iz 1895., spomenik Svetozara Miletića, 27. i 30. gradonačelnik Novog Sada, zgrada Banovine, nekada najlepša i najveća zgrada u gradu iz 1939, koju je projektovao čuveni Dragiša Brašovan. Zmaj Jovina i Dunavske ulice, sa fasadama kuća različitih boja, sa mrežom bočnih ulica i pasaža predstavljaju najživopisniji deo pešačke zone grada. Na Trgu koji nosi ime velike dobrotvorke Marije Popović Trandafil, uzdiže se najstarija srpska kulturna institucija Matica srpska, a na Trgu galerija ističu se: Galerija Matice srpske, Spomen-zbirka, legat Pavla Beljanskog i Kolekci-


ovodi u Novi Sad?

Foto: Martin Candir

ja poklona Rajka Mamuzića. Novosadska sinagoga, centar održavanja Novosadskih muzičkih svečanosti i drugih koncerata, mahom klasične muzike, jedna je od četiri danas sačuvane u Srbiji, izgrađena je 1909. po projektu mađarskog arhitekte Lipote Baumhorna. Srpsko narodno pozorište najstariji teatar u Srba, osnovan 1861. godine, Muzej Vojvodine u kojem se između ostalog čuvaju tri kasnorimska pozlaćena šlema iz Berkasova, Muzej savremene umetnosti Vojvodine su najistaknutije kulturno-istorijske institucije grada. Novi Sad je i grad zabave, manifestacija, događaja, EXIT-a, Sterijinog pozorja, Zmajevih dečjih igrada, Uličnih svirača, brojnih koncerata. U Novom Sadu se nalazi i najlepša plaža na celom toku Dunava - Štrand. Sedamnaest manastira, brojna izletišta, vinski podrumi, čarde na Dunavu su mesta za ljubitelje istorije, tradicije, vina i gastronomije. Ipak, za uživanje u gastronomiji svaki Novosađanin će preporučiti posetu nekom od salaša. Ima ih toliko da može da se bira. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije na teritoriji Grada Novog Sada u periodu januar - oktobar 2017. godine ukupno je boravilo 165.519 turista što predstavlja porast u odnosu na isti period prošle godine za 13,3%. Od toga, domaćih turista je bilo 63.440 (+ 11%), a stranih 102.079 (+ 14,7%). U tom periodu ostvareno je 312.519 noćenja (+ 3%). Od toga domaći turisti su ostvarili 103.256 noćenja (+ 2%), a strani 209.263 (+ 3,5%).

Na teritoriji Grada, u oktobru, ukupno je boravilo 21.150 turista što je za 11,2% više nego prošle godine i ostvareno je 39.194 noćenja, što predstavlja porast od 14,8% u odnosu na isti mesec prethodne godine. Najčešći gosti grada, osim domaćih, bili su turisti iz Bosne i Hercegovine, Hr-

vatske, Slovenije, Rumunije, Ruske federacije, Nemačke, Kine, Makedonije, Crne Gore. Turisti iz Kine, SAD i Australije su najčešći gosti grada koji dolaze iz vanevropskih zemalja.

29


Srpsko kolo - svetsko dobro

D

ana 07. decembra 2017. godine, na svom 12. redovnom zasedanju, na ostrvu Čedžu u Južnoj Koreji, Međuvladin komitet za očuvanje kulturnog nasleđa doneo je odluku o upisu Srpskog kola na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva. U obrazloženju povodom odluke „UNESCO-a“, stoji da je Srpsko kolo kolektivni ples koji izvode plesači koji međusobno formiraju lanac,

i obično se kreću po kružnoj liniji držeći se za ruke. Izvodi se uz pratnju muzike na privatnim i javnim okupljanjima i „uključuje članove lokalne zajednice.“ - Ova vest, koja je sve nas obradovala, značaj-

30

na je za naš narod i našu zemlju - kaže gospodin Milorad Lonić, umetnički rukovodilac ansambla Vila SKUD Železničar iz Novog Sada, i nastavlja: - Bitno je što je to deo kulturne baštine Srbije, iznedreno iz našeg roda, sada otvoreno za sve narode sveta, na opšte dobro. Značajno je jer se time skreće pažnja javnosti da je to nešto što je vredno, jer smo nažalost skloni da nešto prihvatamo tek pošto dobijemo potvrdu nekog sa strane. Važno je da ova verifikaciija skrene pažnju insititutcija i zvaničnika koji vode i rukovode našom zemljom, na potrebu stvaranja uslova da se naše nematerijalno i neverbalno nacionalno blago neguje i da se ustanove mesta na kojima se može učiti i ispoljiti. Značajno je i da se podrže nosioci, glavni pokretači očuvanja i negovanja kulturne baštine ove vrste, kulturno- umetnička društva, najzaslužnija što ovo naše nasleđe živi i što će da živi kroz generacije koje dolaze. Drugi aspekt ovog priznanja je da je UNESCO ovim preuzeo na sebe obavezu da i finansijski podrži ovakvu vrednost. Pripremni deo, nominacijski dosije, pripremio je Centar za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu, u saradnji sa predlagačima, Katedrom za etnomuzikologiju Fakulteta muzičke umetnosti, Ansamblom narodnih igara i pesama „Kolo“ i Centrom za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbije (CIOTIS), tim eminentnih stručnjaka iz oblasti etnokoreologije, etnomuzikologije i koreografisanog folklora. - CIOTIS je u suštini dao i najveći doprinos na putu za dobijanje ovog priznanja, jer je 10 ljudi, koji se bave očuvanjem i negovanjem tradici-


onalne igre i plesa u Srbiji bilo angažovano i jedinstveno u nastojanju da ostvari cilj. Poseban doprinos dala je etnomuzikolog dr Selene Rakočević, nastavnik za užu stručnu oblast Etnokoreologije, Zdravko Ranisavljević, oboje sa Katedre za etnomuzikologiju na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, kao i ostalih deset članova Centra, u iznošenju verodostojnih činjenica da se srpsko kolo prepozna kao DOBRO SVETA. Istraživanja sprovedena tim povodom obuhvatila su geografsku raširenost, potvrdu da ova igra nosi jak socijalni element, okuplja ljude različitih godina, afiniteta, zanimanja, da se kroz ovu igru, koju su nam preci ostavili, zadovoljavaju, pre svega, duhovne potrebe. Ovo je bio jedan obiman posao i zahvalio bih se svima koji su u tome pomogli, posebno Ministarstvu kulture i informisanja i Nacionalnom komitetu za nematerijalno kulturno nasleđe dalo veliki doprinos da se srpsko kolo prepozna kao svetska kulturna baština - istakao je gospodin Lonić. On dalje objašnjava da nije zaštićeno kolo kao formacija, sa asocijacijom na krug, već jedna specifična igra kojoj priprada ceo jedan žanr: „Moravac“, „Žikino kolo“, „Užičko kolo“, „Kukunješće“ i dr., koja se javljaju pod lokalnim nazivima „Šapčanka“, „Kragujevčanka“ i dr., igre koje nose obeležje lokalnog, ali su u suštini ono što nas izražava u najboljem smislu kao etnos. Kolo u tri (koraka), jeste ono sa čime se zabavljaju Srbi u celom svetu, od Aljaske do Australije. Gde god žive Srbi ne postoji zabava gde se ne igra kolo. - Pored jezika koji treba da čuvamo i negujemo, treba da se na isti način odnosimo i prema tradicionalnoj srpskoj muzici, pesmi i igri. Upravo po ovoj poslednjoj dobili smo priznanje da pripadamo riznici drevnih naroda. Za mene je

to veliki događaj a mislim da će to biti inspiracija za mlade da se bave folklorom, za institucije i sve one koje se bave obrazovanjem i vaspitanjem, da uključe kolo u nastavne programe. Kao predsednik predsedništva Saveza KUD-ova Srbije pokrenuo sam akciju „Mi smo kultura i nasleđe Srbije“. Početkom oktobra u promotivnoj akciji učestvovalo je više od 150 KUD-ova širom Srbije i dijaspore, sa ciljem podizanja svesti o važnosti očuvanja kulturne baštine, tradicije i folklora

našeg naroda. Ideja je da se sa ovom praksom nastavi već sledećeg maja, kada će se jednom u godini, bez obzira u kom delu sveta žive, naši ljudi zaigrati, da zajednički iznesemo to cveće koje se zove srpsko kolo. Ne moramo da se sabiramo, dovoljno je da svako u svom mestu, na trgu, zaigra barem pola sata to kolo, koje je odnedavno i priznata svetska kulturna vrednost – poručio je gospodin Milorad Lonić.

31


Kako igraš

S

a četrnaest godina u svet narodne igre i pesme uveo ga je poznanik i odmah je postao njen „zatočenik“. Prve folklorne korake napravio je u AKUD „Sonja Marinković“ u Novom Sadu, posle prelazi u SKUD „Železničar“, i sa svojim saradnicima podiže FA „Vila“, danas sinonim za sve vredno u folklornoj tradiciji našeg naroda. Reč je o umetničkom direktoru ansambla „Vila“, koreografu, predagogu i predsedniku Saveza kulturnoumetničkih društava Srbije, gospodinu Miloradu Loniću, neumornom tragaocu za novim formama, običajima, svega onoga što je vezano za prošlost srpskog naroda. - Čovek je biće igre, večiti homo ludens. Čovek je čovek samo dotle dok se igra. Sve u životu je jedna igra, koja treba da bude pozitivna i na radost svih - kaže gospodin Lonić. Za njega je pokret osnovno sredstvo komunikacije. Kroz pokret se izražavaju lična osećanja, pokret budi emocije kod drugih. Iako je folklor uvek bio atraktivan način izražavanja,

Igra je njihov život još kao igrač počeo je da shvata da su spletovi igara u određenim koreografskim postavkama namenjeni izvođenju i prikazivanju na sceni, doduše u to vreme dosta skromni, da se nije dovoljno vodilo računa o komunikativnom aspektu igre. Ubeđen da igra postavljena na sceni ima smisao kroz doživljaj publike i da mora da nosi neku poruku, počeo je da istražuje prvo u sredini koju je najbolje poznavao, u Sremu,

32

Milorad Lonić sa ćerkom Miljanom tada smatran za područje koje sa plesnog apsekta nema ništa vrednog, a posle i u drugim krajevima naše i susednih zemalja. - Kada sam zavirio u sela: Karlovčić. Prhovo, Brestač, tzv. donji Srem, potom Kuzmin, pa fruškogorska sela, Jazak, Susek, Beočin i mnoga druga, shvatio sam koliko bogatstvo nosi svako od nas. Ovo nepravedno zapostavljeno etnokoreografsko područje osim manastira, dinamične istorije, prirodnih odlika, obdareno je narodom koji nosi u sebi vredan genetski kod - nematerijalno kulturno nasleđe svojih predaka. Igra tamošnjih meštana imala je jednostavan igrački obrazac - dva desno, dva levo, ali joj je struktura bila veličanstvena. Neko je to igranje u mestu metaforično nazvao „čovekom ravnice koji prkosi prostoru“. Ono je sa današnjeg aspekta dinamičnih kretnji bilo neinteresatno. Ali, kada se zaviri u suštinu i sadržaj, to je filigranski rad srpskog roda - objašnjava naš sagovornik. On se potom obreo u Makedoniji, Pčinji, Vranjskom i Leskovačkom polju, Kosovskom Pomoravlju, Belopalanačkom polju, istočnoj Srbiji, Svrljiškoj kotlini, okolini Knjaževca, Timočkoj Krajini, Banatu, Bačkoj i opet Sremu. Bavio se i Srbima iz Kninske krajine, Like, Podgrmečja, Potkozarja, Trebave, Crne Gore i u mnoštvu odlika svakog kraja zapazio jednu zajedničku - gostoprimstvo. Oduševali su ga ljudi iz naroda, koji plesne korake nisu učili od profesionalaca, već to nosili kao nasleđeno dobro. Počevši da shvata njihovo majstorstvo uporedio ga je sa jazz-om, nezavršenim


takav si čovek

Lonićev omiljeni instrument su gajde

Miljanu Romić, koja vodi predizvođački ansambl, Dragana Narandžića vođu narodnog orkestra, etnomuzikologe Jovana i Valentinu Letić, koji se bave zapisivanjem i transkripcijama, svoju supruga Tatjanu Manestar koja pomaže oko nošnji i drugih poslova. Svi oni u rad sa mladim ljudima uložili su puno energije i truda, ali svaki trenutak, i onaj najteži smatraju vrednim jer zadovoljstvo posmatranja kako ta deca rastu i postaju uspešni ljudi, bezmalo svi sa fakultetskim diplomama, ispunjava ih i nadahnjuje za dalje rad. „Vila“ daje prostor ne samo mladim ljudima, već i bivšim igračima i onima koji nikada nisu igrali. Kako ne bi došli u nezgodnu situaciju da odgovore na pitanje: „Vi ste doveli decu da nauče da igraju, ali kako ćete im objastniti zašto vi ne znate da igrate?“, Milorad Lonić je prihvatio rad sa roditeljima najmlađe „Viline“ dece. Mnogi od njih su oduševljeni što su se odazvali izazovu.

procesom, otvorenim sistemom komunikacije. Ne postoji šema i završenost, nego pravilo u okviru kojeg svako kreira i ispoljava svoja unutrašnja osećanja i to apostrofira kao veličinu naše tradicionalne igre, tradicionalnog plesa, koji pored socijalnog aspekta i negovanja zajedništva daje mogućnost svakom pojedincu da ispolji svoju pozitivnu stranu, i da to isto urade podstiče sve druge oko sebe. Kroz igru, upoznao je ne samo svoj narod, već i baštinu naših suseda, impresivno nasleđe Slovaka, Mađara, Rumuna, Bugara, Grka, bogat repertoar romske populacije. - Naša igra je kompleksna forma koja sadrži metro ritmički, kinetički deo vezan za fizičku aktivnost. Ona ima i duhovnu dimenziju i nije čudno kada se kaže: „Kako čovek igra takav je i čovek.“ Kroz igru se ispoljava naš senzibilitet. Igra nosi mnoge tajne nešeg bića i sa tim neverbalnim kretnjama, a čovek je stalno u pokretu, svaki igrač pokazuje svoja osećanja. To je ono sa čim sam počeo da se zanimam i ta moja saznanja i iskustva pokušao sam da prenesem u Zadovoljstvo kada i strance naučite da igraju srpsko kolo knjizi „Koreografija, tradicionalni ples na sceni“, koja treba da se pojavi u izdanju Matice srpske početkom 2018. godine. Ona se bavi aktualizacijom naše Gospodin Lonić je siguran da će veliki podstrek za dalji tradicionalne igre, kroz sadašnju generaciju - objašnjava razvoj kulturno-umetničkih društava u Srbiji i dijaspori, biti gospodin Lonić, čovek koji nikada ne zaboravlja da pomene odluka UNESCO-a o upisu srpskog kola na Reprezentativnu svoje saradnike, svoj tim: muzičara i vođu tamburaškog listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva. Jer, kakvi orkestra Ivana Saba, prof. dr Slobodana Milovančeva sa smo mi to Srbi ako ne znamo da pričamo srpskim jezikom? kojim je igrao i koji mu je bio profesor, Slavicu Nikolić i Kakvi smo mi to Srbi ako ne znamo da igramo naše kolo, da Svetlanu Vuksanović koje vode mlađe sastave, svoju ćerku, zaigramo i zapevamo našim neverbalnim jezikom?

33


Vojvođanska rapsodija u hiljadu boja Janoš Mesaroš

I

mao sam sreće da su mi preci, predvođeni Atilom Hunskim, u amanet ostavili belog konja i ja ga tretiram u milion varijanti - kaže umetnik, od 1993. godine Beograđanin, rođen u Novom Bečeju, koji je pola veka prisutan na kulturno-umetničkoj sceni Jugoslavije i Srbije, koji i dalje nesmanjenom energijom stvara. Reč je o jedinstvenom Janošu Mesarošu, koji je uspeo da „u svom selu bude kralj“, priznat i cenjen slikar čitljivog umetničkog rukopisa. Sredinom decembra, u beogradskoj galeriji „Španac“ sa svojim kolegom i prijateljem, umetnikom Šlajf Šandorom, Janoš Mesaroš je priredio izložbu „Performans za jedno veče“ nameran u pokušaju da razbije famu o galerijama

34

kao stecištima plastike i lampi, ponajmanje slika. Ako u tome bude uspeo, to će biti dobar motiv da se ide dalje. Izložbe su obeležile početak njegovog umetničkog rada. Brojao ih je do 300, možda neku i omašio, a onda je prestao da vodi računa. Prvih petnaest godina imao je „neverovatno veliku sreću“ da je naslikao jako puno slika koje niko nije hteo da kupi i gde god je našao neki beli zid, ekser i malo svetlosti, pravio je izložbe. Nekada po selima, nekada po gradovima, manjim, većim, u inostranstvu. Za prvih deset godina sakupio je 150 samostalnih izložbi. To što u to vreme njegove slike nikome nisu trebale smatra dobrim. Da ih je tada prodavao ne bi usavršio, „očistio“ svoje slikarstvo od primesa i uticaja drugih. Jer, koliko god da se čovek trudi da ne liči na nekoga, uvek nešto od nekog „ukrade“. On je krao samo od samog sebe. Vredna divljenja je i njegova produkcija. Danas više ne slika da bi zadovoljio svoje slikarske


prohteve već tražnju galerista i svih onih koji žele da kupe njegove slike. Kaže, da u današnja brza vremena nema veće motivacije nego da radi na slici koju je već prodao. Njegova platna danas dostižu ozbiljne cifre, i ne može svako da ih priušti. Lep je to osećaj, ali uvek pravi i one manje, dostupnije. Nema ničeg lepšeg nego da na zidu nečijeg stana vidi svojih ruku delo. Poslednjih godina uživa u plodovima svoga rada i sigurnosti, statusu za koji se izborio. Vremenom je stiglo i poštovanje, što kolega, što auditorijuma, koje nije bilo lako steći u sredini koja uspeh teško prašta. Nije lako opstati 50 godina na slikarskom nebu. Biti jedan od onih koji žive od svojih slika. Ne samo kod nas, nego i u svetu. Po njegovom mišljenju u umetnosti, kao i u slikarstvu, presudnu ulogu ima faktor sreće, odnosno u pravom trenutku biti na pravom mestu. Neverovatno koliko količina tog praha sreće utiče na uspeh ne samo u slikarstvu, umetnosti, nego i u sportu i životu uopšte. Janošu Mesarošu u poslednje vreme stižu posebna priznanja. Dolazila su i ranije, ali ova ga istovremeno i plaše i čine ponosnim. Nedavno mu je Galerija likovnih samorastnikov Trebnje (Slovenija), na 50-togodišnjicu svoga postojanja dodelila nagradu za životno delo. - Ja nisam mnogo sklon nagradama, ali daju zamah i potvrdu da čovek stvarno vredi, mada se plašim da je to kraj nekog slikarskog i životnog veka, kada vam dodeljuju takve nagrade - kaže umetnik. U martu ove godine - DIOGEN pro art magazine bio je posvećen njegovom radu, kao što je u nekim ranijim brojevima bio Pikasu, Daliju, Rembrantu, Velaskezu. Na stranicama časopisa objavljeno je 60 njegovih slika, ali kaže da ga to ništa nije promenilo, da je postao još mekši, bolji, i počeo je da razmišlja da mu više ne pristaje da se šali na svoj i račun „aždaja što lete u nebo“, radi obzira prema ljudima koji su doneli odluku, i od mnoštva izvrsnih slikara, kod nas i u svetu, odabrali baš Janoša Mesaroša. Sledeća nagrada koju očekuje je da što duže živi, da ga zdravlje služi i dozvoli da se bavi ovim poslom jer svakog dana shvata koliko se raduje trenucima u svom ateljeu, kakav je dugo sanjao, i san koji je prošle godine ispunio. Njegov stvaralački raj od 50 m², belih zidova, jasenovog parketa i vrhunskog svetla znalački postavljenog, iz iskustva stečenog kroz njegovu drugu veliku ljubav, ljubav prema fotografiji, poseban je svet koji je izgradio za sebe, i koji kroz svoje slike, želi još dugo da deli sa drugima.

35


Galerija Matice srpske -

G

odinom osnivanja Galerije Matice srpske smatra se 1847. godina kada je u Budimpešti u okrilju Matice srpske osnovan Muzej, iz čije umetničke zbirke je proistekla Galerija Matice srpske. Od samih početaka Galerija se bavi prikupljanjem, čuvanjem, proučavanjem, izlaganjem i interpretacijom umetničkih dela srpske kulturne baštine. Od 1958. godine preseljena je u današnju zgradu na Trgu galerija, gde svojom stalnom postavkom i povremenim izložbama, teži da bude mesto edukacije publike o razvoju umetničkih ideja, o umetnicima, delima i patronima u našoj sredini. U godini obeležavanja svoga jubileja - 170 godina od osnivanja - Galerija Matice srpske završila je adaptaciju zgrade u kojoj se nalazi od 1958. godine, a koja od tada nije sveobuhvatno obnavljana. Nakon samo šest meseci, intenzivnog rada na rekonstrukciji fasade, Galerijski prostor je ponovo dostupan javnosti, a fasada je dobila svoje novo ruho i prvu dekorativnu rasvetu. Obnovom fasade krunisan je desetogodišnji rad na rekonstrukciji i modernizaciji zgrade i transformaciji ustanove. Istovremeno,

Stalna postavka 18. veka prostor Galerije je, ugradnjom lifta na spoljnom stepeništu, postao dostupan osobama s invaliditetom, čime je upotpunjena prošlogodišnja ugradnja lifta za posetioce u unutrašnjosti zgrade. U prostoru ispred Galerije postavljene su i dve novoizlivene skulpture čime se iskoračilo ka publici i skulpturama u eksterijeru da se ukaže na umetničke vrednosti koje se čuvaju u zgradi. Istovremeno, to je prvi korak ka cilju koji Novi Sad, kao Evropska prestonica kulture 2021, teži: osvajanju Trga galerija i formiranju Parka skulptura u okviru zelene površine ispred

36

Zgrada Galerije Matice srpske Galerije. U želji da u godini jubileja kolekciju Galerije i njena dela približimo javnosti pokrenut je i program „170 godina, 170 naših priča, 170 Vaših dana“ u okviru kojeg se svakog dana publici predstavljaju kratke priče iz istorije Galerije, njene kolekcije i delatnosti. Svi pomenuti radovi ostvarenje su višedecenijske ambicije o preobražavanju zgrade Galerije Matice srpske u mesto dostojno visokih umetničkih vrednosti njene kolekcije, koja je jedna od najvrednijih kolekcija srpske nacionalne umetnosti stvarane u periodu od XVI do XX veka. Sa oko 500 umetničkih dela izloženih u stalnoj postavci posetioci imaju priliku da steknu sliku o razvoju srpske umetnosti novijeg doba. Paraleno sa stalnom postavkom, tokom cele godine, Galerija organizuje gostujuće izložbe. Ovakvi projekti rezultat su saradnje sa drugim muzejskim institucijama širom Srbije, ali i u inostranstvu. Mreža dobrih partnerskih odnosa sa inostranim muzejima omogućava Galeriji da domaćoj publici izlaže dela čuvenih stranih autora, ali i da promoviše svoja dela u značajnim evropskim centrima umetnosti i kulture. Uspešna realizacija izložbenih delatnosti dala je osnovu za produbljivanje ove sardnje što je dovelo i do zajedničkog povezivanja radi učešća u evropskim projektima Kreativne Evrope. Ove godine Galerija sa Narodnom galerijom Slovenije, Umetničko-istorijskim muzejem u Beču i organizacijom ISES (Innovación Social Emprendedores Sociales) iz Barselone, realizuje projekat Kreativne Evrope „HearMe. Bringing youth and museums together“, edukativni program namenjen tinejdžrima koji novim metodama rada pokušava da približi muzeje mladima. Ove godine Galerija učestvuje i u globalnom projektu „Outings“, koji je kreirao francusko-korzikanski vizuelni umetnik Žilijen de Kazabjanka (Julien de Casabianca) kao umetnički projekat čiji je glavni cilj demokratizacija klasične umetnosti,


- 170 godina postojanja kroz izradu murala inspirisnih umetničkim nasleđem. U protekloj 2016. godini Galeriju je posetilo i u njenim programimo učestovavlo 28.508 posetilaca, a prema dosadšnjem broju posetilaca, može se pretpostaviti da će taj broj na kraju 2017. godine biti i veći. Među posetiocima značajan broj publike čine turisti. Za razliku od domaće publike koja posećuje Galeriju u većem broju vikendima i prilikom propratnih programa izložbi, dolazak turista zastupljen je i tokom radnih dana. Kako je priliv stranih posetioca veći tokom letnjih meseci, naročito u vreme održavanja EXIT festivala, Galerija je osmislila poseban program na engleskom jeziku, namenjen stranim posetiocima „Take a break, feel the art“ na kome se kroz stručna tumačenja slika koja svedoče o istoriji zabave i slobodnog vremena, promovišu srpska nacionalna umetnost i kulturna baština. Letnji period upotpunjen je i manifestacijom „Leto u vrtu galerija“, projekat Galerije Matice srpske i Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, tokom koga publiku uz besplatan ulaz očekuju atraktivni programi s namerom da se ukaže na značaj svetske kulturne baštine i njenog očuvanja, u kontekstu istorijskih i kulturoloških okolnosti. U službi delatnosti baštinjenja nacionalne umetnosti, Odeljenje za programe i prezentaciju unutar Galerije, posebnu pažnju

Stalna postavka 19. veka usmerava oglašavanju putem javnih servisa, Interneta i društvenih mreža. Informacije o svim izložbenim, naučnim i kulturnim dešavanjima u okrilju Galerije prenose se sa najvećom ažurnošću, u skladu sa težnjama Galerije da svoju publiku učini aktivnim učesnicima njenog svakodnevnog života. S namerom da se što više približi publici i izađe u susret po-

Stalna postavka 19. veka trebama savremenog čoveka, produženo je radno vreme tako da je Galerija otvorena za publiku svakog radnog dana, osim ponedeljkom, mada je poseta i tada moguća u slučaju najavljenih grupnih poseta. Prema dogovoru za najavljene grupne posete se obezbeđuje stručno tumačenje stalne postavke ili aktuelne izložbe na srpskom i engleskom jeziku. U okviru muzejske prodavnice realizovana je nova serija suvenira: majice, šolje, termosi, kišobrani, ruksaci, torbe, magneti, blokovi, futrole za naočare i mobilne telefone s motivom skulpture Radmile Graovac Ženski akt, koja je postavljena ispred Galerije i izabrana za zaštitni znak ovogodišnje kampanje Živi, OŽivi, DOživi umetnost. Pored ovog motiva, na suvenirima su zastupljena i druga remek-dela iz kolekcije. U okviru kampanje započeta je i nova serija suvenira - linija modnih majica realizovanih u saradnji s novosadskim modnim brendom ZAGA. Poznate slike iz kolekcije Galerije Matice srpske oživele su autorskim intervencijama i upotpunjene natpisima na leđima. Postavljajući umetnička dela u savremeni društveni kontekst, dodali su umetničkom nasleđu začin aktuelnog trenutka i učinili ga atraktivnim za mladu publiku. U okviru Muzejske prodavnice uvedena je mogućnost plaćanja platnim karticama, a Telekom Srbija uveo je besplatni bežični internet za posetioce u čitavom prostoru Galerije. Sve pomenute aktivnosti u 2017. godini Galerije Matice srpske svedočanstvo su da se deluje u skladu sa savremenim trenutkom, da se javnosti i publici pruži ono što se od jedne od najstarijih i najbogatijih nacionalnih muzeja, očekuje. Tekst i fotografija: Galerija Matice srpske

37


Subotica - grad jedinstvenog senzibiliteta

G

rad Subotica izgrađen je između kat sa centralnim grejanjem, sistemom za između Dunava i Tise „na pola ventilaciju i liftom, imala svoju štampaputa između ničega“. U ranom riju, lekara, i mogla da funkcioniše kao srednjom veku ovo je bila sredokraća nezavisna celina. Srce Gradske kuće je puteva za karavane koji su putovali iz velika većnica sa vitražima iz Rotove Segedina prema Somboru, Novom Sadu radionice, iste one koja je radila vitraže i Petrovaradinu, prenoseći so i rudu iz za mađarski Parlament. Njihova sudbioblasti Karpata. Da pređu razdaljinu od na je interesantna onoliko koliko je bila 40 km, od Segedina do ovog mesta, gde interesantna sudbina ovih krajeva. Bez je bila granica plodne zemlje i peska, trevelikih pomeranja stanovnika države bao im je pun dan. Zimi, kada bi zemlja su dolazile i odlazile, granice se brisale bila raskvašena blatom, karavanima je i ponovo uspostavljale, pa su tako i ovi bilo lakše da idu peskom, koji je bio tvrd vitraži, bivali skidani, pa opet vraćani, i u koji točkovi kola nisu upadali. Leti su zahvaljujući čemu su i sačuvani. Oni su pak, birali zemljani put. jedan od svedoka da su dovođeni samo Prostor današnjeg grada nekada je bio najbolji majstori da rade na ovom objekmočvarno tlo, među kojima su najpoznatu, koji je do danas zadržao istu funkciju, tije bile: Rogina, Ciganska i Jasi bara i sa kao sedište gradonačelnika, gradske insivodotokovima dužine par stotina metara. tutucije, arhiv grada i dr.. U prizemlju su Jedino mesto gde se mogla pregaziti ta bili lokali tu postavljeni da donose prihod voda nalazilo se kod današnjeg spomeod kojeg bi se izdržavala sama zgrada. U nika Janu Nepomuku, svecu -zaštitniku originalnom planu na vrhu tornja trebalo reka, mostova, mornara, ribara i vodenije da bude postavljeno sunce, univerzalni čara, u niši fasade zadužbine Radić. Tu simbol. Ono je dvodimenzionalni i sfesu se karavni zaustavljali, odmarali, vrširično, postavljeno na manjim tornjevima, Subotički Korzo. la se trampa, i tu je bio nukleus grada. a na centralnom smenjivanjivani su krst i Zbog tatarskih osvajanja, stanovništvo iz okolnih naselja oku- petokraka, danas je opet krst. pljalo se oko današnje Franjevačke crkve, podignute na jedinom Za razliku od Ljubljane koja ima svoje tromostovlje, Subotiprirodom uzvišenju, i strateški odbranjivom mestu. Nije bilo ca ima svoje trotržje, gde se spajaju tri trga: Trg slobode, Trg mnogo visoko, do ulaza danas vodi 10 - 15 stepenika, ali u ovoj republike i Trg cara Nenada Jovana. Na jednom uglu se nalazi ravnici, i to je nešto značilo. Dolaskom Turaka mesto je fortifici- Gradska kuća, na drugom zgrada, podignuta prema projektu arhirano i danas se u delu tornja crkve mogu prepoznati zidovi te fo- tekte Janoša Škultetija dvostruke namene - hotel sa gostionicom trifikacije, osnove 40x40 metara, dovljne za treću liniju odbrane. u krilu podignutom 1853. i pozorište, drugo krilo koje je završeno Sve dok je mesto imalo vojni značaj nije se razvijalo. Kada 1854. godine. Na trećem uglu je zgrada nekadašnje banke, koju su Turci nakon 160 godina poterani na jug, Subotica je počela je projektovao arhitekta Alfred Hajoš, prvi i najmlađi osvajač da se razvija. U XVIII veku Subotica „dobija“ status slobodnog zlatne olimpijske medalje u plivanju za Mađarsku na prvim OI kraljevskog grada i privlači mnoge preduzimljive ljude zanatli- modernog doba 1896. godine u Atini. Kao arhitekta koji je specije i trgovce. Grad naseljavaju Jevreji, vratilo se izbeglo lokalno jalizovao dizajniranje sportskih objekata, Hajoš se 1924. godine stanovništvo sa prostora današnje Slovačke i Mađarske, doselili prijavio na Olimpijske igre održane u Parizu i njegov projekat su se hrišćani s juga, pravoslavci i katolici, Srbi i Bunjevci, jer stadiona je nagrađen srebrnom medaljom. Na tom takmičenju je neko trebao da obrađuje zemljište i da hrani vojsku i to su nije bila dodeljena zlatna medalja. I danas plivački stadion u Buzačeci multikulturalnosti, i danas jedne od odlika grada. Razvoj dimpešti, na Margitsiget-u, koji je on dizajnirao, nosi njegovo teče polako sve do dolaska železnice 1869. godine, kada počinje ime. izvoz poljoprivrednih proizvoda, i kada ljudi počinju da putuju i U glavnoj ulici Subotice, Korzu izgrađeno je još nekoliko vredupoznaju lepote koje žele da imaju u svom gradu. nih objekata, kao što je zgrada koju Subotičani još uvek zovu Početkom XX veka Subotica dobija tri svoja glavna obelež- Dom JNA, prvo je bila hotel „Zlatno jagnje“, zgrada Putnik, jer je ja: Sinagogu 1902., Rajhlovu palatu 1904. i šest godina kasnije u njoj godinama bila smeštena poslovnica TA „Putnik“ itd. Grad Gradsku kuću. Ova poslednja izgrađena je za dve godine (1908- se brzo gradio, a jedna stvar povlačila je drugu. Ipak valja ista1910). Arhitekte Marcel Komor i Deže Jakab projektovali su ovo ći, da je Subotica grad secesije možda više austrijske i nemačke velelepno zdanje, kao što su projektovali i Subotičku sinagogu, i nego mađarske, ali pošto su Gradska kuća, Rajhlova palata, Sinadvospratnu zgradu banke 1907. godine, danas u ulici Korzo broj goga u stilu ove poslednje, stvara se pogrešan zaključak. 4. Oni potpisuju i projekat za kompleks letovališta i odmarališta Nažalost turisti za Suboticu izdvoje sat, sat i po, i to se svede pored jezera Palić, Ženskog kupatila i Velike terase. Gradska kuća na kratku šetnju po strogom centru, a priča o Subotici ima mnogo je treća podignuta na ovom mestu. Podignuta 2010. trebalo je još više. Ima šta da se vidi i doživi i u njenoj okolini. Baš kao u priči dve godine da bi se završila unutrašnja i spoljašnja dekoracija, ali koju nam je ispričala Branka Banjanin iz Turističke organizacije je sačuvala sjaj do danas, jer je u ono vreme bila savremen obje- grada Subotice.

38


Novi - stari sjaj Subotičke sinagoge

I

mpresivan sakralni objekat - Subotička sinagoga, od 1974. spomenik kulture od izuzetnog značaja, sagrađena je 1902. prema projektu budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Deže Jakaba, saradnika arhitekte Edena Lehnera, tvorca mađarske varijante secesije, do kraja 2017. će biti obnovljena i vraćena Subotičanima na korišćenje. Plan je da istovremeno bude i turistička atrakcija, otvorena za posetioce, i izložbeni prostor sa prikazom istorije subotičkih Jevreja, ali i mesto održavanja kulturnih dešavanja. Namera projektanata ovog hrama bila je da kod vernika probude radost i ushićenje bez izazivanja strahopoštovanja, kao u gotskim katedralama, sa željom da ne bude samo bogomolja, već hram-palata koja će biti ukras grada, nešto čime je jevrejska zajednica htela da naglasi svoje prisustvo i svoju važnost u ovom gradu, koje su joj, dobijanjem građanskih i političkih prava, pripadale. Predstavnici ove zajednice bili su prvi industrijalci u Subotici, zaslužni za zlatno doba u razvoju grada na prekretnici XIX i XX veka. Iako je eksterijer ostao isti, enterijer je pretrpeo neznatne izmene. Nekada je imala 850 sedišta u parteru, za muškarce i 550 na galeriji, za žene i decu, dok će obnovljena, zbog komfora, imati jedan red manje u parteru. Na četiri manje kupole, nalik kupolama bazilike Svetog Marka u Veneciji koje simbolizuju četiri strane sveta, oslonjena je centralna velika kupola, koja podseća na kupolu katedrale Santa Maria del Fiore (Duomo) u Firenci, i simbol je univerzuma. Kupola nad centralnim delom obogaćena je konstruktivnim inovacijama i počiva na osam stubova. Objašnjenje što je izabrano ovo rešenje bilo je da ono nije karakteristično za ovo područje, kao ni sama jevrejska zajednica. Bogata unutrašnja dekoracija inspirisana mađarskim folklorom, vitražima i stilizovanim laticama ruža, ljiljana, karanfila i paunovog perja, ukazuje na vezu i značaj ove zajednice sa Ugarskom u gradu, koji je do 25. novembra 1918. godine i Sinagoga u novom ruhu proglašenja ujedinjenja Banata, Bačke i Baranje sa Kraljevinom Srbijom, odnosno Trijanonskim sporazumom od 4. juna 1920. kada su utvrđene konačne granice, bio ugarski grad. U rešavanju fasada ovog umetničkog dela, uočavaju se tri horizontalna pojasa: prvi - pojas ulaznih portala i horizontalne apside oko njih; drugi - u kome su zabat sa glavnim vitražom i u uglovima dva niža tornja; treći - tambur kupole sa dvostrukom kalotom. Unutrašnjost hrama izražena kroz boje peska, na donjem nivou, vegetacije u prostoru galerije i nebeskog svoda u predelu kupole, simblizuje pokretni šator u kojem je čuvan Zavetni kovčeg sa Tablicama zakona, koji je bio prvi jevrejski hram. Trenutno u Subotici živi oko 250 Jevreja. Obnova koja je počela još 1975., ali nikada nije bilo dovoljno novca da se u celosti renovira, važna je ne samo za očuvanje jednog od najvrednijih srednjovekovnih ostvarenja ove vrste sakralne arhitekture nego i kao uspomena na ljude koji su je gradili i Grupa novinara, prva kojoj je dozvoljen ulaz u finišu radova na zbog kojih je sagrađena. rekonstrukciji, novembra 2017

39


Krokan sa Bisernog ostrva - vino samo za odabrane

Bora Gvozdenac

Sa degustacije Krokana na štandu Turističke organizacije Novi Bečej

P

olovinom XVIII veka, zbog promene toka reke Tise, nastala je ada koju će zbog plodne zemlje narod prozvati Bisernim ostrvom. Ovo područje je u početku bilo i bogato lovište, a kasnije je grof Gedeon Rohonci, na imanju koje mu je žena Izabela donela u miraz, krajem XIX veka podigao letnjikovac (danas kulturno dobro). Najčešći razlog spominjanja Bisernog ostrva je vinograd na kojem se gaji Muskat Krokan duže od jednog veka. O poreklu vinove loze postoje dva izvora. Jedan govori da je loza doneta iz Francuske, druga iz Alžira. Oba izvora se, međutim, slažu da je bila deo opklade između grofa Rohoncija i grofova Artura i Karolja Lederera iz Čoke, i da je Rohonci izašao kao pobednik. Sa sigurnošću se zna da grof nije bio svestan potencijala ove čudesne loze, koja je upravo na Bisernom ostrvu, posebnog mikroklimata, specifične peskovite podloge, te sunca koje reflektuje svoju svetlost od ogledala glavnog toka reke Tise i mrtve Tise, pokazala svoje najlepše osobine. - Grof je bio boem. Voleo je žene, karte i putovanja. Posebno istačan ukus imao je prema vinu, i nije trebalo dugo da shvati vrednost vina proizvedenog od ove sorte grožđa. Dragoceni Krokan darivao je samo plemićima, osobama koje je posebno poštovao. Svako ko je dobio od njega vino, znao je da mu je grof naklonjen. Ono je prefinjeno, neko kaže „damsko“, mada ga jednako vole i muškarci. Najpoznatiji konzumenti Krokana bili su Josip Broz Tito, njegov najbliži saradnik Stane Dolanc koji je vrlo često dolazio u Novi Bečej zbog vina, ali i lova. Najiteresantniji ljubitelj Krokana svakako je bio francuski general i državnik Šarl de Gol, ali i mnogi drugi - kaže Tatjana Vlaškalin, iz „Vinarije Rohonci“, Biserno ostrvo.

40

Ono što je započeto krajem XIX, nastavljeno je i tokom XX veka. Priča se da je u periodu oko 1920., kada je loza bila u punom rodu, jedna boca ovog vina, računato po današnjem kursu, dostizala cenu od 1.000 evra. Posle 1946. imanje postaje društveno preduzeće „Sokolac“, koje je niz godina nastavljalo sa proizvodnjom ovog vina sa posebnim statusom i cenom. Na prelazu iz XX u XXI vek, propast „Sokolca“ prati i propast imanja. Od 400 jutara zemlje, od čega je pola bilo pod vinovom lozom, novi staratelj i zakupac od 2005. godine, firma Euro-pan, na čelu sa gospodinom Borom Gvozdencem, u ime grofovog praunuka (sa majčine strane) Kristijana Šauške, pokušava da sačuva i obnovi vinograd. Do sada je obnovljeno pet hektara. Od grožđa iz tog vinograda pokrenuta je proizvodnja vina prepoznatljivog kvaliteta, ali po znatno povoljnijim cenama. Proces restitucije, u kojem se nalazi dvorac i imanje, daće odgovore na pitanja da li može da se povrati stara slava Krokana, vinu u kojem su uživali kraljevi i državnici? Ako posed bude vraćen gospodinu Šauški, mađarskom, odnosno američkom državljaninu sa prebivalištem u Vilanju i Tokaju (Mađarska), gde se bavi vinogradarstvom i proizvodnjom vina, svetla sudbina ovog vina sa istorijom i zaštićenim geografskim poreklom bila bi zagarantovana. - Dobri poznavaoci vina prepoznaju kvalitet Krokana. Neko ko ga prvi put proba oduševi se. Iako je ono i dalje zadržalo status brenda, danas mu je cena takva da može svako da uživa u njemu. Ali pošto je vinograd u procesu oporavka, da je skoro bio zaboravljen, pa su čak i Novobečejci mislili da je nestao, zadovoljni smo što možemo da ga ponudimo tržištu jednako dobrog kao nekada - objašnjava Tatjana Vlaškalin.


Novi kapital za Novi Bečej

Saša Maksimović

G

odinu 2017. Opština Novi Bečej završava sa 390.000 miliona dinara uloženih u investicije u opštinu, od čega je više od 70% finansirano iz republičkih, pokrajinskih i evropskih fondova. Plan za narednu godinu je početak izrade projekta fabrike vode. Opština Novi Bečej godinu završava sa realizovanih više od 40 infrastrukturnih projekata u periodu od 18 meseci, od čega je u ukupnom iznosu Opština učestvovala sa samo 30% sopstvenih sredstava. Najveći projekat je rekonstrukcija vodovodne mreže i to ukupno 4500 metara, u vrednosti od gotovo 22 miliona dinara. Na ovaj način je više od 500 domaćinstava dobilo redovno i sigurno snadbevanje vodom. Iako ovo nije rešilo problem pijaće vode u opštini, smanjilo je mogućnost od pucanja dotrajalih azbestnih cevi koje su zamenjene. Takođe, postavljanjem Tehnološke opreme za automatsko doziranje sredstava za dezinfekciju vode na vodoizvorištima u Novom Bečeju i Kumanu, više od 6000 domaćinstava u ove dve opštine dobilo je vodu dobrog mikrobiološkog kvaliteta. Industrijska zona u Novom Miloševu je dobila saobraćajnice, dograđen je i opremljen trafo, izgrađena je atmosferska kanalizacija kao i fekalna kanalizacija, a završeni su i radovi na izgradnji gasovoda. Na taj način je opština pokazala spremnost da uradi sve potrebno za buduće investitore. Poslednja vest je stigla iz Evropskog IPA fonda, a odnosi se na projekat povećanja efikasnosti zaštite od poplava u opštini pomoću pametnog merenja vodostaja, u vrednosti od 300.000 eura. Do kraja godine Novobečejci očekuju i posetu predstavnika republičkog ministarstva kulture od kojih očekuju pozitivnu ocenu za realizaciju aktivnosti u okviru projekta U fokusu, a koji je podrazumevao Rekonstrukcija i opremanje sale i pretvaranje u multifunkcionalni prostor u Domu Kuture u Novom Bečeju ; Žitni magacin u Novom Miloševu - rekonstrukciju i opremanje sprata, rekonstrukcija fasade i postavljanje dekorativne rasvete; Tursko-bečejska štedionica u Novom Bečeju - rekonstrukcija dela objekta i pretvaranje u prostor za Kulturni inkubator; Banatski kulturni centar u Novom Miloševu - radovi na adaptaciji prostora galerije i biblioteke u okviru prostorija; Narodna biblioteka u Novom Bečeju - radovi vezani za izradu stepeništa i ogradnog

zida; Muzej ,,Žeravica“ u Novom Miloševu - radovi na uređenju; Mini zoološki vrt ptica plovuša porodice Jorgin u Novom Miloševu - radovi na uređenju prostora. - Iako je tim na čijem sam čelu značajno manji nego što je praksa u opštinskim strukturama, ostvarili smo rezultat koji je mnogo bolji od onog koji je ranije pravio veći broj ljudi. To za nas znači da smo radili mnogo, pa je ponekad delovalo da nemamo vremena da stanemo da se pohvalimo urađenim. Ni to nije dobro, jer ljudi u opštini moraju da znaju šta radimo, zašto nešto radimo i kako se to finansira. Veliki broj problema koje danas rešavamo, u ovom trenutku samo eskaliraju. Da su rešavani na vreme, danas ne bismo pričali o tome. Nažalost, ni dotrajale vodovodne cevi, ni problem sa Domom zdravlja nisu od juče. A naša je obaveza da ih danas rešimo, što i činimo - rekao je Saša Maksimović, predsednik Opštine Novi Bečej. Novi Bečej je i u 2017. godini bio grad manifestacija, koje su se od početka marta do kraja oktobra, smenjivale jedna za drugom i dovodile veliki broj posetilaca. Najposećenije i najpoznatije su i ove godine bile Tisa - reka ljubavi u junu, i Velikogospojinski dani krajem avgusta. Izuzetno uspešna bila je i jedinstvena manifestacija „Manić - Tisa 63“, održana 08. I 09. decembra, u organizaciji članova Kluba ljubitelja reke Tise, ali ove godine uz punu podršku TOO Novi Bečej. Sve manifestacije su imale punu podršku menadžmenta Opštine Novi Bečej. Za turiste iz zemlje i inostranstva to je bila prilika da vide brojna kuturno-istorijska i prirodna dobra na području opštine Novi Bečej - Srednjovekovnu crkvu Arača, Glavaševu kuća u Vranjevu, Dvorac Gedeona Rohoncija na Bisernom ostrvu, Dvorac Sokolac, Dvorac Karačonji, Žitni magacin i Kotarska u Novom Miloševu, rodnu kuću Jovana Veselinova u Kumanu, Dvorac Hertlendi-Bajić u Bočaru, arheološko nalazište Matejski brod, Specijalni rezervat prirode Slano Kopovo gde se okupi preko 15.000 sivih ždralova (Grus grus), 20.000 različitih vrsta pataka i preko 5.000 gusaka... I ove godine je u gradu sa najlepšim kejom na Tisi, organizovano niz prigodnih akivnosti za najmlađe stanovnike, a tako će biti u za predstojeće Novogodišnje i Božićne praznike i za vreme predstojećeg školskog raspusta.

41


K

ompanija „Elitte Palić“ osnovana je 1994. godine i danas je vodeća u oblasti turizma i hotelijerstva na Paliću i okolini. Kuriozitet je da su svi objekti koji pripadaju „Elitte Palić“: hotel „Park“, depandans „Jezero“, restorani „Mala gostiona“ i Specijalizovani riblji restoran „Roblja čarda“, zaštićeni spomenici kulture. Isto tako, za sve ove objektte “Elitte-Palić” poseduje sertifikate za ISO 9001:2001 i HACCP standarde u oblasti pružanja hotelskih i restoranskih usluga i usluga u kongresnom turizmu. Praćenje savremenih trendova u turizmu i poboljšanje nivoa usluga, kako restoranskih, tako i hotelijerskih, je imperativ poslovanja kompanije - kaže direktor „Elitte Palić“, gospodin Dalibor Sekulić.

Restoran Mala gostiona kultni brend Palića

Elitte Palić

turizam sa bačkom elegancijom Godine 2015. Palić je obeležio 170 godina turističke tradicije. Otvaranje Banje Palić, vršnjaka Opatije, Karlovih Vari, Balatonfireda, sve uglednih banjskih mesta danas u svetu, pratilo je i otvaranje jedne kafana, koja više ne postoji. Sedam

Dalibor Sekulić sa ekipom saradnika

42

godina kasnije svečano je otvorena „Mala gostiona“, danas dama od 165 leta, koja na lep način govori o istoriji Palića kao banjskom i kupališnom prostoru, koji je svoj turistički vek počeo samo tri - četri godine posle prvog turističkog putovanja koje je organizovao Thomas Cook, začetnik modernog turizma. „Mala gostiona“ nije prva kafana otvorena na tlu Srbije, ali je najstarija kafana, koja pod istim imenom, na istom mestu, bez prestanka radi toliki niz godina. Osim zbog lečenja (prvenstveno koštanih i kožnih oboljenja) posetoci su na Palić dolazili i zbog zabave. Između 1880. i 1914. na Paliću su održavane Olimpijske igre, a takmičenja su se odvijala u brzom hodanju, biciklizmu, rvanju, mačevanju i drugim sportovima. U neposrednoj blizini „Riblje čarde“, u znak sećanja na velikog subotičkog humanistu i sportistu, tvorca „Palićke olimpijade“ - Lajoša Vermeša (Vermes Lajos), podignut je spomenik. Po rečima direktora, ova godina turizam na Paliću, po svim parametrima beleži bolje rezultate od prethodne, pogotovo kada je reč o kongresnom turizmu. Na spratu „Male gostione“ nalaze se dve sale, kapaciteta 220, odnosno 100 sedećih


mesta. Destinacija je dobila mnogo novih sadržaja, a blizina prestonice, grada Subotice, s jedne strane, mir i tišina stoletne šume uz jezero sa prelepim šetalištem, s druge, čini je jedinstvenom. „Elitte Palić“ su od samog osnivanja odlikovale dobre poslovne ideje, inovacije u ponudi i turističkim sadržajima. Od 1994. godine u „Maloj gostioni“ je ustanovljen nedeljni porodični ručak po principu švedskog stola, sa bogatim izborom jela nacionalne i internacionalne kuhinje i sa pažljivo odabranom ponudom lokalnih specijaliteta. Prema svedočanstvu gospodina Sekulića, i danas nedeljni ručak privlači goste ne samo iz Subotice i okolnih mesta, već i veće grupe slovenačkih turista, koji zahvaljujući tome, ostaju dan - dva na Paliću. Tajna je u tome, što je kroz „Gostionu“ prošao veliki broj kuvara sa različitim idejama, a one najbolje, najorginalnije su zabeležene i nalaze se i dan danas na meniju restorana. Što zbog hrane, što zbog ambijenta, prilagođenog jedinstvenoj arhitekturi Palića u stilu mađarske varijante secesije iz zlatnog doba Palića sa kraja XIX i početka XX veka, „Mala gostiona“ je postala zaštitni znak Palića. Specijalizovani riblji restoran „Riblja čarda“ situiran na samoj obali Palićkog jezera, nadaleko poznata po filiranoj ribljoj čorbi i ribljim čvarcima, još jedan je raritet ovog mesta. To je mali,

Hotel Park u jesenjem odelu

Mađarske, zemlje paprikaša, koji redovno dolaze na naš riblji paprikaš - kaže Sekulić.. Osim ambijenta, pažljivo odabranog menija, ljubaznosti osoblja koje se posebno mora naglasiti, ova dva restorana najbolji su promoteri lokalnih vinarija. Tu se služi Kadarka Vinarije „Tonković“, koja se idealno slaže sa perkeltom „kao da su pravljeni jedno za drugo“. U ponudi su i vina Vinarije „Čuvadrić“, „Zvonko Bogdan“, „Petre“. „Elitte Paliću“ pripadaju i dva hotela. Hotel „Park“, izgrađen 1860. u stilu klasicizma, sakriven je u stoletnoj šumi kanadskih platana, 50 metara od obale Palićkog jezera. Odiše duhom starih vremena spojenim sa modernim enterijerom. Depandans „Jezero“, izgrađen 1903., nalazi se nedaleko od ženskog štranda i same obale Palićkog jezera. Od hotela Park odvojen je Velikom terasom. Oba objekta su kapaciteta 68 soba, odnosno 120 ležajeva. Kuriozitet ovog mesta su dve plave vaze sa likom vodenih božanstava koje je Paliću poklonio vlasnik fabrike Žolnai iz Pečuja 1910. godine, u znak zahvalnosti za obilato korišćenje njegove keramike u ukrašavanju zdanja u Subotici i Paliću. Ukupno je izrađeno devet ovakvih vaza, do danas su sačuvane tri, a dve se nalaze ispred hotela „Park“ i depandansa „Jezero“. Riblja čarda nadaleko poznata po specijalitetima Palić privlači turiste i brojnim mafino upakovan restorančić, sa mogućnošću, u zavisnosti od gonifestacijama. Prvomajski uranak, Palićke vinske svečanosti, dišnjeg doba, da se jede pored same vode, a može i nad vodom, Festival evropskog filma, Berbanski dani, Uskrs na Paliću, poseban po usluzi i jelovniku. Riblji čvarci su jelo koje možete Zlatni kotlić, te Zimski festival čvaraka, Trka Deda Mrazeva, probati ovde i nigde više. U „Čardi“ se služi kao predjelo i niko, uz kako kažu oni koji su iskusili, najbolji doček Novih godina ko god je probao, nije ostao razočaran. u „Maloj gostioni“, dovoljan su razlog da Palić zauzme mesto - Svim silama se trudimo da se na pomen filirane riblje čorba top turističke destinacije. Zahvaljujući „Elitte Palić“ boravak na pomisli na „Riblju čardu“ na Paliću. Stanovnici Palića i okolinih ovakvom mestu pretvara se u pravu čaroliju ukusa, doživaljaja, mesta prepoznaju kvalitet „Riblje čarde“ a najčešći gosti su iz kompletnog užitka.

43


Četvrt veka TA Pana

Ivanka Tasić

D

a bismo radili ovaj posao onako kako smo zamislili, i kako to od nas drugi očekuju, na najvišem nivou, moramo da znamo svaku stopu ove naše zemlje. Obišli smo celu SrFoto centar zabeležio izlet u Orašac u organizaciji PanaComp-a biju jer je ona najviše u fokusu, ali baveći se i upoznavajući druge sa njenim turističkim a zadoljstvo klijenata ravno ostvarenju sna. Nedavno je obeležjima, uspeli smo da privučemo i goste u zemlje TA PanaComp imala zadatak da velikoj grupi studenaregiona, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albani- ta pokaže nešto neobično. U Pirotu su obišli radionicu ju, Makedoniju, Bugarsku i Rumuniju - kaže Ivanka Ta- pirotskog kačkavalja i pirotske peglane kobasice, a na sić, direktorica, novosadske receptivne DMC i PCO Tu- izletištu Vrelo imali jedinstvenu priliku da jedu jagnjerističke agencije PanaComp „Zemlja Čuda“, osnovane tinu sa ražnja. Posetili su i Zanatsku zadrugu „Damsko 1992. godine, specijalizovane za kulturne ture i MICE srce“ gde ih je lično dočekala Slavica Ćirić, osnivač, diaranžmane, avanturizam i seoski turizam, obrazovne rektorica Zadruge, dobitnica laskavog priznanja “Cvet programe u Srbiji i na Balkanu, i lobiranje za tematska uspeha za ženu zmaja” 2016. Ona je uspela da im za čas turistička ulaganja u Srbiju. prenese magiju pirotskih ćilima i omogućila da sednu za Za gospođu Tasić, bavljenje ovim poslom je izazov, razboj i okušaju se u tkanju, što je za njih bio vrhunski doživljaj. - U PanaCompu žive oni koji su gladni znanja i svaki dan nešto nauče - dodaje naša sagovornica i nastavlja: - Kod domaćih turista je još uvek veća želja da upoznaju nešto u inostranstvu nego u svojoj zemlji. Prihvatanje Srbije za izuzetnu destinaciju, što svakako jeste, je proces na kojem treba dosta raditi. Strani turisti uvek insistiraju na kulturnom turizmu, na nečem potpuno nepoznatom, ili nečem o čemu su nešto čuli. Srbija je postala primamljiva destinacija, ne samo za evropska, nego i interkontintentalna tržišta. Trenutno imamo zahtev jedne velike grupe stručnjaka koja žele da posete sve lokalitete u Srbiji vezane za klasičnu istoriju. Jedva čekamo takve grupe, za koju smo se dobro pripremili. Pored toga što će ih na svim lokalitetima dočekati lokalni vodič i arheolog, obezbedili smo vodiča i Sa Team buildinga na Andrevlju prevodioca, da bi im pružili mogućnost da što

44


Comp Zemlja Čuda

autentičnije tumače naše nasleđe. Između ostalog, mi smo jedna od retkih agencija koja je uspela da nađe prevodioca za persijski jezik. Volimo kada Strani turisti zadovoljni našim gostoljubljem nam se jave turisti koji tačno znaju šta žele jer onda znamo da ćemo na najbolji Veliko interesovanje za naš region u poslednje vreme način profesionalno izaći u susret njihovim željama. dolazi sa bliskoistočnog tržišta. Koliko imponuje, toliko Nedavno je došao i zahtev grupe portugalskih turista je to i odgovoran posao kojim treba da se izađe u susret za četrnaestodnevnim obilaskom Albanije, Makedonije, zahtevima, potrebama i očekivanjima tog specifičnog Bugarske i Rumunije, a za to su angažovali jednu srpsku tržišta. Jedno je sigurno: dok ne uvedemo Halal stanagenciju - PanaComp, što je svakako dard u proizvodnju i pripremu hrane jedna vrsta priznanja za dosadašnji u skladu sa islamskim verskim običarad. jima, Srbija nema šta da radi na tom Posebno priznanje TA PanaComp tržištu. stiglo je 2012. godine u vidu „TuPanComp sa 24-rosatnom brigom rističkog cveta”, najviše nagrade u o klijentima i beskompromisnim kvaturizmu Republike Srbije, koju dolitetom usluga, sa izvanrednom mredeljuje Turistička organizacija Srbižom preko 3.000 partnera i dobavljaje od 2014. PanaComp je član DCC ča na tržištu Srbije i Balkana već je (Dunavskog centra za kompetenciju) počela pripreme programa i sadržaja i dobitnik najvišeg priznanja za boza 2019. i 2021., kada će se Novi Sad nitet u poslovnju CompanyWall buobeležiti kao Omladinska prestonica siness. Ove 2017. godine Panacomp Evrope i Evropska prestonica kulture. je postala član YUTE (Nacionalne - Želimo da postavimo specijalne Asocijacije turističkih agencija Srbiprograme namenjene baš toj popuje), i GIN član Lufthansa City Center laciji i tom tržištu sa prilagođenim International, jedne prestižne mreže aktivnostima. Planiramo povezivakoja na globalnom nivou, vrednim i nje sa kolegama iz Temišvara, takoodgovornim turoperatorima, kao što đe Evropskom prestonicom kulture TA PanaComp, pruža nove moguć2021, čime ćemo omogućiti posetiMlade privlači avanturizam nosti saradnje i povezivanja. Danas ocima da putovanjem kroz dve preje TA PanaComp barabar sa kolegama iz Nemačke, stonice uporede iskustva što se može sa lakoćom i Francuske, Singapura, Indije... Zahvaljujući tom član- kvalitetno izvesti. Jer, bogatstvo je biti raznovrsan, biti stvu postiguti su već neki dogovori, ugovoreni poslovi. drugačiji, i u svemu što razdvaja pronaći veze koje spaPredstoji joj brendiranje i hrabar nastup na tržištu. jaju - poručila je na kraju Ivanka Tasić.

45


Disnotor - tradicionalni svinjokolj na vojvođanski način

D

isnotor, zabijačka ili vatri od suvih drvaca založenoj gozba prilikom klanja nekoliko sati ranije, kuvala se svinja u zimskim mesvinjska glava, papci, kolenisecima, od kraja novembra, do ce, bela i crna džigerica, slezikraja januara, u periodu disnona, dok „meso samo ne otpada tora i slava, vojvođansko selo od kostiju“, od čega se prave živi jednom posebnim životom. švargla i džigernjača kakve se Upinje se i otima od učmalosti ne mogu kupiti ni u jednom i mrtvila kratkih dana i dugih supermarketu. Žene su takođe noći, uglavnom sabijenih u kuzadužene i za pripremu ručka, ćama. Zimi na selu čini se da pa i večere. Danas se kobasice svaka kuća živi za sebe, obašstavljaju u veštačka creva, i doka. Zato su tu svinjokolji, od sta toga je pojednostavljeno. davnina nasušna potreba i način Ali i dalje, toga dana svi imaobezbeđivanja hrane, potreba, a ju posla preko glave. danas pomalo i „zabava“, sećaA specijaliteti! To je posebObrađivanje mesa nje na ono kako je bilo nekada. na priča: hurke (ili prindžare), Zima je pravo vreme za potpaljivanje kazana, topljenje čvara- majuške, gembec, biftek pa slanine iz salamure, suve kobasice. ka, nadevanje kobasica, pravljenje džigernjača, švargli, hurki i Posle nadevanja se kače da se cede. Sutradan ih domaćini odnose dr.. Danas se meso, šnicle i krmenadle pripremaju za zamrzivače. u pušnicu na „tri dima“, pa onda skladište u ostavi. Skida ih ko Dok njih nije bilo meso se sušilo, zalivalo svinjskom mašću i tako kad stigne i zato prve nestanu. Leti je najslađa dimljena šunka. odležavalo nekoliko meseci, ili čuvalo usoljavanjem. Šunke su velike, pa ostaju u salamuri šest nedelja. Carska slaniSvako domaćinstvo stavljalo je sebi u obavezu da podseti svoje na dve nedelje kraće. Kada ih probije so, šunke se operu i stoje komšije i prijatelje nekoliko dana ranije, da će se tog i tog dana u jedan dan u hladnoj vodi, pa se u pušnici praktično konzerviraju njihovoj kući obaviti svinjokolj i da su pozvani dođu i pomognu. na pet - šest dimova, a suše se na tavanu. Tavan je k’o poručen za Sa čitavim postupkom počinjašunke, jer tamo stalno cirkulišu lo se u cik zore. Majstori su se neke struje, koje pogoduju njeokupili i posle kratke okrepe, nom zrenju. od rakijice i kafice, dali su se Osim ukućana i majstora, na posao. Znalo se tačno ko gde gosti disnotora je i rodbina, treba da bude, ko šta da radi, komšije i prijatelji. Za tu prida sve bude na svome mestu, liku kuva se crvena čorba, pada što ne zafali, ne promakne. prikaš i pečenje sa kobasicama Čin obaranja životinje uvek je i krompirom, i obavezni salčići deo muškog posla, i dešava se ili buhtle sa pekmezom. I sve se dok još svi spavaju. Prljenje, to zaliva pivom i vinom. odnosno spaljivanje čekinje, Nekada je deo paprikaša, u se nekada radilo zapaljenom tanjiru i frišak, nošen kod svih slamom, a danas postoje razni onih koji su u komšiluku, a koji drugi načini, npr. plamenom iz nisu pozvani, ili nisu mogli da butan-boce, pa kožurica požuti dođu. Danas se taj deo običaja Nadevanje delikatesne kobasice kao dukat, odmah može da se ređe praktikuje. jede. Nekad se pri klanju hvataZbog sveg tog zajedničkog la krv da se isprži sa crnim lukom i služi za doručak, uz džigericu rada, jednostvanog i toplog druženja u vreme zimskim dana, dipečenu u maramici, ali danas to malo ko radi. Ali, pridažavaju snotor je do dana današnjeg zadržao ritual i obezbedio trajanje. se pravila da stara šunka dočeka novu. Uz sir i turšiju to je pravi Danas je disnotora sve manje, kupuju se svinjske polutke, pofruštuk. trebne količine mesa po trgovinskim centrima. U šniclama, krmaI nekad, kao i sad, čeka se pregled veterinara, i tek kad on po- nadlama, šunkaricama, mortadelama malo je njih koji vide svitvrdi da je meso ispravno, radi se dalje. nju, već samo cenu i jelo koje će od tih delova biti pripremljeno. Za obradu mesa zadužen je majstor ili dva, u zavisnosti od broOstali su salaši i po neko seosko domaćinstvo koje se ne odriče ja svinja, uglavnom samoukih. Ženski deo porodice je bio zadu- starih navika i onih koji žele da dožive taj čin i nabave bar malo žen oko pranja creva (za kobasice), obrade iznutrica (u oraniji, na „pravog“ mesa.

46


P

o definiciji sokak je kratka i uzana ulica u ravničarskim naseljima, sa svim odlikama šire zajednice kojoj pripada. Predstavljanje jednog takvog ambijenta bio je cilj Bin marketing tima, agencije za organizaciju umetničkih događaja iz Novog Sada, koja je pre više od decenije osmislila koncept „Etno ulice“, potom „Etno dvorišta“, da bi pre par godina realizovala Vojvođanski sokak - prezentaciju vojvođanskih vrednosti, putem hrane, pića, starih zanata, suvenira itd. PR Agencije BIN marketing, gospodin Dragan Vukotić, kaže da je još pre petnaestak godina u vreme prvog Bean festivala na temerinskom Vašarištu, postavljen Etno sokak, ulica starih zanata, liciderskih srca, kolača, vina, meda, suvenira dr., a pravo učešća sticano je putem selekcije. Etno ulica je potom, za potre-

Vojvođanski sokak u Podgorici pun pogodak

Promoter kulture i običaja ravnice be EXIT-a, transformisana u Etno dvorište i tri godine za redom svojom scenografijom podjednako privlačila i domaće i Egzitaše iz inostranstva. Tokom cele noći moglo se videti kako na slami zadovoljno sede i jedu perkelt, pasulj, domaće kobasice, piletinu, piju paradajz sok, a sve to robne marke „Made in Vojvodina“. Posle mnogo uloženog truda i značajnih finansijskih sredstava, ideja je kuliminirala i dostigla razmere autentične vojvođanske ulice, osmišljene kroz minijaturne tipske štand kuće, sa biber crepom, krečene fasade, sa naglašenom soklom braon ili crne boje i prozorčetom, oplemenjeno etno motivima, kao što su zaprežna kola sa Sosom i Lalom, krunjač, drvene sanke, klipovi kukuruza, bale sena, ludaje, dunje, da bi sve asociralo na Vojvodinu. Na kućicama - štandovima predstavljaju se uvek najbolji proizvodi iz Pokrajine, kao što je kulen, slanina i čvarci od mangulice, vino, stari zanati, suveniri itd., bez vašarskih drangulija, koje često znaju da naruže kompletan utisak nekih manifestacija. Vojvođanski sokak je zamišljen da ostavi vizuelan utisak, da zadovolji ukus i miris, a uvek je tu i prigodan kulturno-umetnički program koji doprinosi potpunom doživljaju. - Sve smo učinili da se na prvi pogled prepozna Vojvodina sa akcentom na neka stara, bezbrižnija vremena, koja su zabeležena u sećanjima, danas srednje i generacije starijih, a kojih su mlađe generacije, nažalost uskraćene. Te stare stvari su imali svoje vrednosti, a ljudi ih prepoznavali i cenili. Sve to polako tone u zaborav i zato hoćemo kroz Sokak, kao i manifestacije koje orga-

Autentična vojvođanska hrana i specijaliteti magnet za turiste

nizujemo, da ih vratimo i podelimo sa onima koji to nikada nisu doživeli i videli - objašnjava gospodin Vukotić. Uvek je tu i dobošar, danas takođe zaboravljen kao i njegova uloga i potrebe za njim. Tu je i gajdaš, bez kojeg nije bilo nijedne svadbe ako je on ne oglasi, naravno i tamburica, kulturno-umetnička društva, pevačke grupe i folkroni ansambli, jer Vojvođanski sokak je promoter i kulture i običaja ravnice, a sve to u cilju predstavljanja Vojvodine kao turističke destinacije. - Vojvođanski sokak se pojavljuje na svim većim i značajnijim manifestacijama, kao što je Tamburica fest, YOUTH Fair, BEAN Festival, od kojeg je sve i počelo, prati nastupe TO Vojvodine, posebno uspešanim ocenjen je nastup u Podgorici, na Božični i Novogodišnji market itd. Nastavak aktivnosti Agencija Bin marketing vezane za Vojvođanski sokak biće u pravcu organizovanog nastupa po gradovima Srbije i inostranstvu, u vidu karavana i u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam, atraktivna pozivnica da se dođe u Vojvodinu - dodaje naš sagovornik, koji uspeh jednog nastupa meri dobrim odabirom izlagača i količnom plasiranih proizvoda, kojih ponekad nemaju dovoljno, po tome da se dogovoreno ispoštuje, koliko su svi zadovoljni. Jednom dobrom nastupu prethodni dobra reklama, a nju prati dobra reputacija. Vojvođanski sokak uvek donosi proizvode proverenog kvaliteta, raznovrsne, one koji se ne mogu kupiti u hipermarketima. Sve aktivnosti tipa vašara, pa i atmosfera, su isključene, jer to onda ne bi bio Vojvođanski sokak.

Ajde, ajde, sviraj gajde

Ram za sliku - Dobrodošli u Vojvodinu

47


Obeležen Terra Madre Day - na meniju lokalni proizvodi na drugi, ukoliko tih proizvoda već ima u dovoljnoj meri u datoj zemlji. Takva praksa stvara začaran krug u kojem su svi na gubitku: zagađuje se prirodno okruženje, a mali proizvođači ne mogu da prodaju svoje proizvode jer se potrošači odlučuju za jeftiniju robu. Iz ovog paradoksa izvedena je odrednica da hrana treba da bude pravična. - Slow Food pokret forsira korišćenje lokalne hrane, koja traži vreme da se proizvede, da se pripremi, da se u krugu porodice pojede. Primer za to je naša mangulica, kojoj treba tri puta duži period da dostigne punu zrelost nego standardnoj svinji, i oprasi tri do pet prasića, ali je zato njeno meso i proizvodi od tog mesa neuporedivo zdraviji, a i ukusniji. To su uglavnom proizvodi malih proizvođača tzv. small-scale producers, koji da bi zadržali kvalitet imaju malu, ograničenu proizvodnju. Zato poljoprivredne proizvode ovih proizvođača nećete naći u hipermarketima. Suština je da se bolje povežu sa restoranima, da se ta premium Sa promocije Slow Food hrane hrana služi na posebnim mestima i u krugu porodice - objasnio je Dejan Budić, predsednik Udruženja Slow Food iz Novog Sada. irom sveta 10. decembar Slow Food udruženja obeležavaju A kako približiti ovaj pokret ako ne preko menija, za ovu priliTerra Madre Day - Dan Majke Zemlje, sa ciljem upoznava- ku nazvanog Slow Food Terra Madre večera. nja šire javnosti sa Slow Food pokretom i osnovnim načeliPrisutni su imali zadovoljstvo da probaju nekoliko specijalitema proizvodnje dobre, čiste i fer hrane za sve. Terra Madre Day ta od lokalnih proizvođača, takođe prisutnih na ovom prijatnom obeležilo je i novosadsko Udruženje Slow Food koje je okupilo skupu. Gospodin Miša Čupić predstavio je Fruškogorski lipov svoje članove, simpatizere i medije na prigodnoj večeri u prestiž- med Udruženja „Dr Jovan Živanović“ iz Novog Sada; Ljiljana nom restoranu „Stratus“. Paušić Mojić Gorski sir iz fruškogorskog sela Jazak, inače doOva ideja akcenat stavlja na ukusnu, ekološki čistu hranu, koja bitnica bronzane medalje za „gorski zreli sir“ na najvećem mene nanosi štetu zemlji na kojoj rađa, životinjskim i biljnim vrsta- đunarodnom takmičenju posvećenom siru, održanom 17. noma, ljudskom zdravlju. Slow Food vembra u Londonu; proizvode je nastao u Italiji 1986. godine, kao od mangulice Poljoprivrednog gazdinstva Miloša Pajića iz Bačodgovor na Fast Food i način živokog Petrovca predstavio je gosta koji prati i podržava ovaj pokret. podin Pajić; gospodin Miroljub Slow Food kvalitetet stavlja iznad Janković govorio je o Futoškom kvantiteta, slavi život, uživanje u kupusu ispred Udruženja „Fuhrani bogatoj ukusima, a sve to u krugu porodice i prijatelja. Danas toški kupus“ iz Futoga; Sabolč se Slow Food pokret proširio na Truižnski, Farme Tružinski, iz 150 zemalja, broji više od 100.000 sela Njegoševa, kod Bačke Pačlanova i 1.000.000 onih koji ga lanke, predstavio je testeninu od podržavaju. Pored navedenih, idespelte. O biodinamičkim vinima ja osnivača pokreta, Karla PetriVinarije McC iz Erdevika govonija, sažeta u njegovoj izjavi: „Mi rila je Tamara Ivković, menadžer smo ono što jedemo”, ima za cilj vinarije, ali je na skupu bio priočuvanje tradicionalnih vrednosti, sutan i vlasnik, gospodin Dom Slow Food predjelo kupovinu namirnica od lokalnih McCulloch. „Pojačanje“ je došlo iz proizvođača po adekvatnim cenama i uživanje u čitavom procesu. Leskovca i Stevice Markovića sa Leskovačkim ajvarom iz Slow Pripadnici „sporog pokreta“ smatraju da je koncept nabavke Food-a Leskovac kao i rakija od Crvene ranke iz Gledića, Slow hrane u supermarketima doprineo izumiranju velikog broja au- Fooda Gledić koja je poslužena kao aperitiv. Ovo druženje ujedno je ozvaničilo početak saradnje Slow Fotohtonih biljnih vrsta, jer su traženiji isplativiji proizvodi, koji donose visok prinos i imaju nižu cenu. Oni su protiv globalizacije od-a i restorana „Stratus“ koji je i zvanično postao prvi Slow i činjenice da nekolicina ljudi kontrolišu više od 70% hrane na Food restoran u Novom Sadu na čijem meniju će se naći proizvoplaneti, nepotrebnog transporta proizvoda s jednog kraja sveta di proizvođača, članova Udruženja Slow Food.

Š

48


Dan mladog Portugizera deseti put

N

i vreme, „ni hoće li - neće kiša“, nisu omeli održavanje desete brend vinske manifestacije Novog Sada - „Dani mladog Portugizera“ koju organizuje Vinarija „Mačkov podrum“ iz Iriga. Ne samo što je manifestacija održana, već je okupila i brojnu publiku koja se u tročasovnom programu u centru grada prepustila degustaciji mladog vina, za sve posetioce besplatne. Sava Jojić sa ćerkom Đurđicom Jojić Novaković Novosađani su po deseti put, u četvrtak 16. novembra, bili deo proslave mladog vina koji se obeležava širom sveta. „Dan Na kraju je položio zakletvu da će savesno braniti i čuvati frušmladog Portugizera“, na tradicionalnom mestu, u Zmaj Jovinoj kogorske vinograde od čvoraka i da će redovno piti samo vina ulici, postavio je Novi Sad u rang najpoznatijih vinskih centara. iz „Mačkovog podruma“ sve dok je živ. Da li da mu verujemo? Ova vinarija je po ugledu na svetske trendove, započela ovu akU sklopu „Dana mladog Portugizera“, Vinarija „Mačkov potivnost na radost sugrađana. Od 1985. godine običaj obeležavanja drum“ u saradnji sa Srpskom čitaonicom iz Iriga, najstarijom na mladog vina svakog trećeg četvrtka novembra je ustanovljen u ovim prostorima (osnovanom 1842.), osmi put putem konkursa Božoleu (Francuska), od pre dvadesetak godinu i u Italiji (pod nagrađuje najlešu pesmu o vinu. Žiri u sastavu: Todor Bjelkić, nazivom Novelo). književnik i novinar, predsednik žirija i članovi, Sava Jojić, Dan mladog vina, odnosno Portugizera, u Srbiju, uvodi gospo- osnivač „Mačkovog podruma“, prof. dr Maja Plavšić, prof. Vera din Sava Jojić, vlasnik Vinarije „Mačkov podrum“, a ta praksa Novković, direktorka Srpske čitaonice i Avakum Kvas, član se poslednjih godina proširila i na druge gradove. Ono što je po- Opštinskog odbora za kulturu Irig, imao je zadatak da od presebno lepo u vinskoj priči Srbije, da je nakon Portugizera i naš ko 100 pesama i 60 autora, izabere tri najuspešnije. Treća naProkupac od lane dobio svoj Dan - 14. oktobra i proslavljen je u više gradova naše zemlje. Kada su Dani Portugizera u pitanju, na njemu ima više zanimljivih događanja, a posebno mesto na ovoj svetkovini, uvek se daje pudaru, koji od ranog proleća do kasne jeseni štiti vinograd, čuva grožđe radi što boljeg vina. Na 10. „Danu mladog Portugizera“ po prvi put je predstavljena Miss Portugizera, a ona koja će u istoriju ove manifestacije ući kao prva je Milica Miletić iz Beograda. Kao što protokol nalaže, imenovan je vitez Portugizera. Prošlogodišnji, Pudar Bane Jovičić je zaštitno lice urednik i osnivač Izdavačke kuće Prva Mis Portugizera Milica Miletić uz manifestacije viteza Portugizera Jovana Maljokovića „Prometej“ iz Novog Sada, gospodin Zoran Kolundžija, predao je ovu titulu poznatom saksofonisti i džez muzičaru, gospodinu Jovanu grada, za pesmu „Vinova loza“ dodeljena je autoru Novici Jović Maljokoviću, koji je postao šesti vitez Mladog Portugizera. iz Vlasotinca; druga nagrada „U vinskoj sjeti“ Ivanu Gaćinu iz Ovu titulu, koja se dodeljuje od 2012. u vitezove je promovisala Zadra, pobedniku konkursa 2014; a najboljom je proglašena peglumca Aljošu Vučkovića, švajcarskog ambasadora NJ.E. Žana sma „Pijanstvo“ autorke Sanje Nedeljković iz Beograda. Danijela Ruha, muzičara Slobodana Trkulju, novinara i voditelja Manifestaciju posvećenu ljubiteljima vina, posebno onog mlaVanju Bulića. Novopromovisani vitez je zaogrnuo viteški plašt i dog, zabavljao je tamburaški orkestar Rumske, za ovu priliku, stavio insigniju sa viteškim grbom na traci nacionalnih boja i za- Vinske lole, i u skladu sa vinskim doživljajem, koji evocira na kleo se da će je nositi samo u specijalnim prilikama, i uvek časno. ljubav i strast, grupa tangerosa dočarala je to kroz ritam tanga.

49


Zima na Salašu 137

I

z široke ponude turističkih proizvoda u Vojvodini, poslednjih dvadesetak godina izdvojili su se salaši, kao nešto imanentno, vojvođansko. Nekada zasebna mesta i sinonim za težak paorski život, danas su centri u kojima se propagira poželjan stil života, opuštena atmosfera i bogata trpeza, uz nezaobilazne tamburaše. Aleksandar Samardžija Splića prvi je 1996. godine prepoznao salaš kao turistički proizvod. Kaže, imao je sreće što je odrastao u Splitu i što su mu salaši delovali dovoljno egzotično, za razliku od Vojvođana koji su deo života proživeli kod bake ili tetke, upravo na salašima, i stoga nisu videli njihov potencijal. Te 1996., od jedne velike dame, gospođice Danice Žikić, kojoj je samotni život zbog godina, postao nemoguć u tim uslovima, kupuje salaš, prvi posle 1945-te, koji je u njenoj familiji bio Ekspozitura Salaša 137 na Ribljoj pijaci u Novom Sadu oko 230 godina. Zidovi salaša su nešto novijeg datuma, rušeni su i građeni, zanavljani. Ovi današnji stari su oko 100 godina. Novi vlasnik se potrudio da što više zadrži izvornost prostora. Spoljni gabariti postojećih objekata nisu narušeni, dok je enterijer zahtevao krupnije intervencije. Kuća u kojoj se nalazila trpezarija i dve spavaće sobe, preinačen je u restoran: neki zidovi su porušeni, tavanski prostor adaptiran u galeriju. Zbog specifične namene, dograđeno je 120 m² za modernu restoransku kuhinju i pripremu jela za 150 gostiju. Na mestu nekadašnjeg svinjca, nikle su sauna, teretana i dvanaest soba, a tzv. „biroška kuća“, gde su spavali sezonski radnici, ostale su tri sobe i za svaku događeno kupatilo. Na Čeneju, selu u kojem je Salaš situiran, nekada su živele porodice Letići, Vlahovići, Vlaovići, Pejići, Brzaci. Jedina familija Žikić u ovom ataru je bila ona koja je živela na ovom salašu. Čenej, selo kakvo je danas, nastao je posle Drugog svetskog rata od Čenejskih salaša o čemu svedoči crkva, koja Uvek sveža i autentična salašarska hrana nije kao u drugim mestima u njegovom središtu, već tri kilometra južno, u centru atara koji su činili salaši. Na salašima su živeli paori. Ne bogati, ali vreoma vredni. Ono što je najvažnije imali su vodu. Na celom ovom području, na oko 6 - 8 m dubine nalazi se voda, osnovni preduslova za život. Salašari su živeli bez struje. Dugačka prizemna stambena zgrada i ekonomski objekti mahom su bili raspoređeni u obliku ćiriličnog slova P, zbog vetra. I drveće se sadilo samo oko kuća, i to bagremovi koji brzo rastu. Oni su bili poput bedema koji čuvaju objekat od smetova. Nešto dalje bile su voćke i orasi, koji su na Salašu 137 stari i do 120 godina. Koncept salašarskog života je bio koliko-toliko obezbeđivanje osnovnih uslova za život. Između ostalog, morali su biti spremni da tri - četiri meseca godišnje, ona zimska, provedu potpuno odvojeni od civilizacije. Imali su svoju perad, stoku, svinje, obrađivali zemlju od 15 do 50 ha uz pomoć konja, jer mehanizacije nije bilo. Po završetku poljskih radova sledila je priprema zimnice, jedan od načina da se hrana sačuva. PravKada i novinari ne izdrže da se ne slikaju sa ljene su turšije, slatka, marmelade, pekmezi, ajvari, kompoti i specijalitetima kuće

50


dr., od sopstvenog žita mlelo brašno, kasnije mesio hleb. Ono što su morali da kupe bila je so, šećer i petrolej za lampe. Iz tih dana do danas, na Čeneju je zadržan kalendar svinjokolja, datum kada koja familija kolje svinje. Familija Kuzmana Vlahovića kolje četvrtog vikenda u decembru i to su svi znali. Usmereni jedni na druge u vreme visokog snega, salašari su se posećivali, i svake nedelje išli kod drugog domaćina na svinjokolj. Osim druženja, mogli su jedni drugima da pomognu, a na kraju je svaki domaćin komšijama darivao svežeg mesa. Ono koje je preteklo, čuvalo se u otopljenoj masti ili sušilo. Adekvatni su bili i slatkiši. Do danas je sačuvan recept za kitnikez, slatkiš od dunja koji može da stoji i osam meseci van frižidera. Kada mu se rodila ideja o salašima, Aleksandar Samardžija je želeo da duh tog i takvog salašarskog života prenese u XX vek. - Tadašnji stanovnici nisu pobegli sa salaša zato što su oni ružni, već zato što im dozvoljeni maksimum od 10 ha nije mogao obezbediti osnovne uslove za život. Da sam bio u pravu svedoči činjenica što danas svi moji prijatelji rado dolaze ovde, i ne samo oni. Salaš 137 je prvi koji je napravljen kao turistički objekat, srećom sada ih ima oko 50, a dugoročno bi bilo lepo da ih je 150. Da svi koji dođu u Vojvodinu dolaze zbog salaša i čardi - kaže gospodin Samardžija, pun nade da će se u narednom periodu rešiti i neke nedoumice vezane za regulative: da se zaštiti ime salaša, da se kategorizuju, ali ne po vladajućoj hotelskoj, već po kategorizaciji salaša, reši problem nabavke proizvoda iz drugog poljoprivrednog gazdinstva. Problem srpskog turizma je problem trećeg dana. Salaš 137 najčešće posećuju turisti koji su dva dana proveli u Beogradu i žele da vide nešto drugo. Gurmanski doživljaj je važan, ali ne jedino što ovakva mesta treba da ponude. Deo grumanske ponude se mora dozirati u odnosu na dužinu boravka gosta, da mu bude otkriće i užitak, a ne napor u savladavanju. Salaš 137 ima bogati meni, da zadovolji sve ukuse, da jelovnici odgovaraju njihovom nepcu, ali i uvek nešto više od toga. Potrebno je i naći meru u našem poimanju gostoprimstva. Na salašima gosti ne mogu samo da jedu i piju. Svi ovakvi objekti moraju ponuditi adekvatne sadržaje, pored hrane i neki drugi doživljaj. Salaš 137 ima konjički klub i 26 konja. Gosti imaju mogućnost jahanja, vožnje sankama ili fijakerom, zavisno od godišnjeg doba. Na raspolaganju su im i dečje igralište, teren za mali fudbal i teren za odbojku. Poslednjih 12 godina na Salašu se sprovode redovne aktivnosti u svim godišnjim dobima u saglasju sa salašarskim životom i kao takvi prerasli su u ozbiljan turistički proizvod. Tu je i svakovečernji nastup tamburaškog orkestra, sezonska autohtona hrana sa filozofijom da je bolje priznati gostu da nečega više nema, nego baviti se podgrevanjem ili zamrzavanjem iste, što nije salašarski.

Uživanje u lepom danu i ambijentu Salaša 137

Sačuvan izgled enterijera objekta starog više od dva veka

Opuštena atmosfera - tipično vojvođanska

51


Etno park Majkin sala odnos prema tradic

Goran Gabrić

Muzej i restoran istovremeno

E

tno park „Majkin salaš“ se prostire na imanju površine 40 ha. Dok je 20 ha pod intenzivnim zasadom jabuka, ostatak je namenjen seoskom turizmu. Naziv je dobio po reči majka, koja je na severu Bačke sinonim za baku i iz milošte se izgovara sa dugosilaznim akcentom na prvom samoglasniku.

Životinjsko carstvo u salašarskom ambijentu Porodica Gabrić je ovo stogodišnje zdanje za goste otvorila 2003. godine. Etno park se sastoji od „Majkinog“ i „Cvetnog salaša“, oko 50 metara udaljenih jedan od drugog. „Majkin salaš“ je uređen u maniru starog vojvođanskog salaša. Tu je restoran domaće kuhinje kapaciteta 550 mesta, gde gurma-

52

ni mogu da uživaju u dobroj krompirači, telećem perkeltu sa domaćim testom i sirom, pevčijem paprikašu sa knedlama, salašarskom pasulju, ovčijem paprikašu sa kupusom, svinjskim papcima, pečenoj patki, ribljoj čorbi i mnogim drugim tradicionalnim jelima ovog kraja, a sladokusci u fankama, domaćim štrudlama, gombocama, kompotima i drugim delicijama. Uz kvalitetnu ponudu tradicionalne hrane ide i kvalitetna ponuda vina, domaće rakije od dunje, jabuke ili šljive, četiri vrste domaćeg soka od jabuka. U okviru salaša je i šaranski ribnjak površine 2 ha za sportski ribolov, mala ergela, muzej starih poljoprivrednih mašina, bagremov šumarak, seosko dvorište sa sadržajima kojima se podjednako zabavljaju i deca i odrasli. „Cvetni salaš“ je prenoćište sa 15 komfornih soba i 40 ležaja, bazenom, salom za sastanke, TV salom, mini teretanom, galerijom slika i recepcijom, za ugodan boravak manje grupe gostiju. Svaka soba na ovom salašu nazvana je po jednom cvetu, otuda i njegovo cvetno ime. Posle doručka, gosti mogu u jutarnju vožnju fijakerom, koji ih čeka na ulazu u salaš. - Trudimo se da ne izmišljamo istoriju, već da je prikažemo kako je salaš nekada izgledao. To se i danas vidi u baroknim i klasičnim zabatima, primerima eklekticizma i romantike, pa gostu na licu mesta možemo da objasnimo kako su ljudi na salašu živeli, zašto su objekati, svi korišćeni i sa određenom namenom, baš na tom mestu podizani. Trudimo se da svojim gostima prikažemo ovaj deo Vojvodine onako kako je i bio i kako su ga izgradili i živeli naši preci s kraja XIX i početkom XX veka - objašnjava gospodin Goran Gabrić, jedan od začetnika ove poridične priče.


š Palić poštuje iskren iji i svakom gostu

Ambijent Cvetnog salaša Ovaj salaš je zanimljiv i po tome što je veći deo proizvoda plasiranih u restoranu iz sopstvene proizvodnje. Od ove godine u ponudi su i njihova vina. Poslednjih sedam-osam godina domaćini su pokrenuli kompletan program domaće zimnice, koji uključuje sok od jabuke bez konzervansa, krastavce „sa sunca“, kompot od višanja i šljiva, sok od jabuke, rakije od dunje, šljive, jabuke, kajsije i vilijamovke. Salaš je posebno poznat po vinu od jabuka. Ovde se proizvodi zdrava hrana koju kao takvu domaćini nastoje da ponude svojim gostima. Salaš je interesantan u svako godišnje doba, a „Majkin salaš“ po raznim obeležavanjima; od Dana zaljubljenih u februaru, do prvog mladog vina sredinom novembra. Posetioci mogu prisustvovati bačkom svinjokolju i posmatrati kako domaćini prave paštete, kulen, kobasice i čvarke, na kraju da probaju sve te specijalitete. Salaš je poznat i po veselim proslavama Novih godina. Tokom leta Palić je mesto brojnih festivala, a „Majkih salaš“ pomaže posetiocima da bolje dožive ovaj prostor. U nekim aktivnosti koje se dešavaju na Paliću, „Majkin salaš“ se pojavljuje u ulozi suorganizatora. Jesen je predviđena za berbu, proslavu njenog kraja i ubranih plodova, i gosti mogu da kupe sve što je u toku godine proizvedeno. „Majkin salaš“ se nalazi na 2.5 km od Palićkog jezera, u neposrednoj blizini su i Ludaško, Omladinsko i jezero Treset, Specijalni rezervati prirode Ludaš i Selevenjske pustare, Predeo izuzetnih odlika „Subotička peščara“ i Park prirode „Palić“, što daje mogućnost za eko turizam, a domaćini svim zainteresovanim nude interesantne programe. - Koncept salaša je nastao po receptu moje bake. Mi, njeni

naslednici, smo se potrudili da zadržimo i recepte tradicionalnih jela i porodične slike na zidovima. Sve što vidite na salašu proisteklo je iz porodice, ništa nije frizirano, izmišljeno, namešteno da bi nekome bilo zanimljivo. Trudimo se da budemo što iskreniji u poslu kojim smo odlučili da se posvetimo. Volimo da kažemo da je ovo vojvođanski feng šui, jer su ovde ljudi

Deo ribolovačkog raja na Majkinom salašu zaista živeli u skladu sa prirodom, poštovali njena pravila, a vetrovi koji duvaju određivali su poziciju objekata. Sve što je i kako nekada bilo, trudili smo se da ispoštujemo i da u našoj porodicu sačuvamo to neko vaspitanje koje smo dobili - ispričao nam je gospodin Goran Gabrić.

53


Želim da ostanem u Srbiji

Huba Telgeši

U

prkos činjenici da danas mladim ljudima u Srbiji nije lako, da većina njih živi u zajednici sa roditeljima i pošto osnuju svoju porodicu, da su im primanja nesigurna, da ne mogu da podmire ni osnovne životne potrebe, i zbog toga neretko, u potrazi za boljim životom, napuštaju zemlju, tridesetogodišnji Huba Telgeši (Huba Tölgyesi), diplomirani turizmolog koji živi i radi u Bačkoj Topoli drugačijeg je mišljenja. Iako mu ništa nije dato, od studentskih dana se trudio da sam ili sa svojim prijateljima pokrene neku akciju, događaj, da uradi nešto dobro za sebe i svoju zajednicu. Nekada je u tome bio uspešan, nekada ne, ali i dalje smatra da rođen u ovoj zemlji, tu treba i da ostane. Pre dve godine stupio je u bračnu zajednicu sa Hedi, i nastavlja da kuje planove za njihovu zajedničku budućnost. Huba Telgeši je završio osnovnu i srednju školu u Bačkoj Topoli na mađarskom jeziku, potom i studije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo na srpskom. Da neće biti lako, upozorio ga je njegov otac, gospodin Zoltan Telgeši, koji je prošao isti put završivši Poljoprivredni fakultet - zaštita bilja, danas sa dvadesetogodišnjim stažom u svojoj firmi u toj oblasti. I nije bilo lako, ali se isplatilo jer danas ravnopravno koristi oba jezika, što je velika prednost i sa širim mogućnostima u poslu kojim se bavi. Ovaj mlad čovek tečno govori i engleski, a služi se i nemačkim jezikom. Za vreme studija dva semestra je pohađao kurs arapskog. Svima koji planiraju da se bave nekim biznisom preporučio bi učenje bar jednog od ova dva, u svetu sve zastupljenija jezika. Za vreme studija posebno je voleo praksu, rad sa stvarnim ljudima i konkretnim poslovima. Zahvaljujući studentskoj praksi upoznao se sa Biljanom Marčetom, vlasnicom novosadske TA „Magelan“, koja ga je na pravi način uvela u svet turizma i turističkog poslovanja. Prvo zaposlenje mu je i bilo u ovoj TA. Po njegovom mišljenju, na studijama praksa bi trebala da bude zastupljenija, jer se do 80% svega potrebnog nauči kroz rad, sa kojim bi trebalo početi što ranije. On je to shvatio najozbiljnije i nikada nije razumeo one koje to izbegavaju.

54

Kao student bio je vrlo aktivan u Organizaciji za promociju i razvoj omladinskog turizma „Srbija za mlade“, gde je stekao dragoceno iskustvo. Zatim je sa nekoliko mladih ljudi osnovao Civilno udruženje ORIGO. - Želeli smo da pokrenemo nešto novo, neke manifestacije koje bi okupile lokalno stanovništvo i dovele što više ljudi u Bačku Topolu. Tako je pokrenuta „Sarmijada“ i ORIGO letnji festival. Nažalost ove godine festival nije održan, ali je Sarmijada nadmašila sva naša očekivanja. Za narednu, šestu po redu, imamo zahtevan zadatak da je učinimo još sadržajnijom i većom - kaže gospodin Telgeši. Radeći u TA shvatio je i da su mladi ljudi danas spremniji nego ranije da promene posao, u cilju unapređivanja poslovanja i sebe. Radio je u TO Bačka Topola, jedno vreme bio i direktor. Iako mu je ta pozicija na startu bavljenja turizmom bila cilj, kada je tamo stigao, shvatio je da nije lako nešto napraviti na planu turizma u manjoj sredini, kakva je Bačka Topola, pogotovo u mladim godinama. Paralelno sa radom u TO bio je prisutan u Vinariji „Brindza“, jedno vreme stalno zaposlen, trenutno spoljni saradnik za turizam. Ovaj posao, iz razloga što mu je vinarstvo hobi, diživljava više kao relax, tim pre što mu se samo mesto sviđa i što je povezao turizam, rad sa ljudima i vino, sve ono što voli. Jedno vreme je pomagao ocu u firmi, više od godinu dana radio u prevozničkoj firmi „Bečejprevoz“. Trenutno je zaposlen u jednoj privatnoj incaming turističkoj agenciji nastojeći da što više stranih gostiju dovede u Srbiju i da je predstavi na dobar način. Kada je reč o dugoročnim planovima, želeo bi da sa suprugom, njegovom „pogonskom snagom“, uz pomoć pokrajinskih, republičkih, pa čak i međunarodnih konkursa, kupi u okolini Bačke Topole jedan salaš, na kojem bi supružnici, svako u svom domenu radili na razvoju eko sela, podigli bungalove, osmislili ambijent zanimljiv za sve ljude koji vole prirodu. Na ruku im, pre svega, idu znanje, volja i preduzimljivost, blizina Koridora 10 i mađarske granice, razvijen lovni, a sve više i vinski i kulturni turizam u ovoj opštini. Na pitanje šta ga je odredilo da razmišlja na ovaj način, naš sagovornik kaže: - Roditelji su imali presudan uticaj na moj razvoj kao samostalnog čoveka koji ne čeka priliku nego je sam traži ili stvara. Otac me je naučio da se ničega ne plašim i da su prepreke tu da bi ih savladali, a ne da bi odustali. Nešto slično, pokupio sam i od moje majke, Izabele, koja je zbog nekih nesuglasica, odustala od studija mađarskog jezika, i više od dvadeset godina radila u pošti. Nedavno je dala preostala dva - tri ispita, diplomirala i pokazala da nema odustajanja. Školovanje mi je dalo dobru osnovu da razmišljam svojom glavom i potvrdu da mogu sam. Huba Telgeši je siguran da svako, ako to želi, može da nađe neki posao ili započne nešto sam, iskoristi mogućnost koja vodi u boljitak i napredak na ličnom ili opštem planu. - Ne treba se predavati i misliti da je samo u inostranstvu sreća i dobrota. Mora neko i ovde da ostane. Ne možemo svi da odemo. Ja ne želim da odem iz ove zemlje i taj moj stav podržava i moja supruga. Planiramo da stvaramo našu budućnost ovde, u Bačkoj Topoli, i da se bavim nečim vezano za turizam - kaže ovaj mlad čovek i mada sreću smatra procesom, a ne stanjem, sebe smatra čovekom koji ju je našao.


Vinarija Brindza - od hobija do biznisa

V

inarija Brindza u Bačkoj Topoli je mlada vinarija osnovana 2010. godine. Ideja vlasnika, članovi porodice Brindza, da se vinarstvom bave iz hobija, pored njihove bazične delatnosti - proizvodnje bicikala „Caprolo“, ubrzo je napuštena, i danas važi za najveću i najmoderniju vinariju rejona Telečka i velikim planovima za budućnost. Ukupno 14 ha vinograda nalazi se na dve lokacije. Uz vinariju su tri hektara, dva Merlot-a i jedan Chardonnay-a, dok je 11 ha na 15 km od podruma prema Somboru, na Telečkoj visoravni, između naselja Krivaja i Gornja Rogatica zasađeno 2008 i 2009. godine, isključivo internacionalnih sorti. Osim Merlot-a i Charonnay, uzgajaju se i Rajnski Rizling, Sauvignon Blanc, Traminac i Pinot blanc od belih i Ponot Noir i Cabernet Sauvignon od crvenih sorti. Jedinstven karakter ovih vina, izražajnost, intenzivne arome, harmonija kiselosti i snage, dolazi od lesa, „žute zemlje“ koja Lajoš Brindza sa kolegama vitezovima iz Vinskog reda Telečke visoravni u svom sastavu sadrži i do 60% kreča. Upravo je Agios Dimitrios to razlog zbog čega se vina sa Telečke nazivaju „vinima sa lesa“, za razliku od vina iz okoline Subotice, koja su poznata i kao „vina sa peska“. Pečat ovom vinu daje i ing. Sreten Kolarić iz Subotice, od prvih dana enolog vinarije. Godišnja produkcija vina, isključivo od sopstvenog grožđa, u zavisnosti od godine, iznosi 70 - 90 hiljada litara. Etikete Vinarije „Brindza“ su: Rajnski Rizling, Traminac, Sauvignon Blanc, Chardonnay, 264 Cuvée beli (Chardonnay i Sauvignon Blanc), od belih vina, Rose - Merlot (60%) i Pinot Noir (40%) i 264 Cuvée crveni (Cabernet Sauvignon i Merlot). Broj na etiketi je broj na kojem se Vinarija nalazi. Od ukupnih količina vina 1/3 se flašira 1/3 prodaje u rinfuzi u samoj vinariji, praksa koju koristi sve više vinoljubaca, a 1/3 se prodaje preko točilice za vino, slična pivskoj, za potrebe restorana i klubova, uglavnom u Subotici i na Paliću. Vina vinarije Brinza mogu da se nađu u nekoliko viTuristi najviše vole da degustiraju vino u samoj vinariji noteka u Beogradu i Novom Sadu i za sada se ne izvoze. Vinarija je samo deo kompleksa u kojem se osim podruma na- Slovačke i domaći, a sporadično i lovci iz Ruske Federacije i Holazi i mini zoo vrt, sa srnama kao zaštitnim znakom kompanije landije. Sve je više i vinskih turista, koji individualno ili grupno „Capriolo“ (ital. srna). Tu su još i mufloni, loparati i dr. životinje. obilaze vinariju i degustiraju vina. U sastavu vinarije je i moderna degustaciona sala, lovački dom i Kompleks se nalazi na porodičnom salašu“Capriolo“, koji je Restoran „Capriolo“ koji može da ugosti 150 osoba. Oni koji su od 1996. do 2006. porodica Brindza koristila za proizvodnju biga posetili toplo će preporučiti srneći gulaš koji se neverovatno cikala, kada je preseljena u Industrijsku zonu u Bačkoj Topoli. dobro slaže sa 264 Cuvée crvenim, ili supu od morke, još jednim Danas zapošljava preko 150 radnika i jedna je od najvećih faspecijalitetom kuće. brika bicikala na Balkanu sa proizvodnjom od 80.000 bicikala Vinarija raspolaže sa šest smeštajnih jedinica, kao i restoran, godišnje. što je malo za potrebe turista, za sada najviše lovaca. Ovaj traIz Vinarije „Brinza“ poručuju: Posetite nas i uverite se da vinadicionalno lovački kraj, za ino tržišta otvorili su italijanski lov- rija pored vrhunskih vina, može da ponudi kvalitetan boravak u ci koji su počeli intenzivnije da dolaze od 60-tih godina prošlog prirodi koji će uticati na kvalitet života i vratiti prirodni ritam. Za veka. Danas dolaze lovci iz Hrvatske, Mađarske, BiH, Češke, pojedince ili grupe obavezna je prethodna najava.

55


Vinarija Tonković - težim putem, ali s razlogom

P

riča o Vinariji „Tonković“ priča o autohtonom crvenom vinu, veoma cenjenom u vreme Austrougarske monarhije, ujedno je i priča o salašu. Goste na ulazu u vinariju dočekuju domaćini i zvuci cimbala, autentične muzike sa severa Bačke, što podržano čitavim ambijentom vraća u neka bolja vremena, u kojima su se razvijale neke sofisticirane stvari. Kada je gospodin Ignacije Tonković, po struci veterinar, završavao rad na čelu Palićkog zoo vrta, na kojem je proveo četvrt veka, sa svojim zetom, lekarom neurologom i poslovnim čovekom, dr Miroslavom Reljanovićem, i ćerkom dr Gordanom Tonković, odlučio je da se okuša u vinogradarstvu i vinarstvu. Godine 2005. godine kupljena je parcela sa starom kućom - salašom u Bačkim Vinogradima, čije ime asocira da su nekada na ovom mestu bili vinogradi, i na svih 10 ha zasađena Kadarka. Dr Reljanović se seća da je bilo premišljanja, sugestija prijatelja, da to ne rade, jer je Kadarka osetljiva sorta, teška za uzgoj, što je tačno, ali prevagnulo je mišljenje onih drugih koji su potencirali njenu autohtonost. Veliku ulogu u donošenju odluke imala je dr Hajdú Edit sa Instituta za vinogradarstvo i vinarstvo u Kečkemetu (Mađarska), koja je doktorirala na Kadarci, ali i svedočenja starih ljudi koji pamte da je u ovom delu Vojvodine Kadarka zauzimala i do 50% svih površina pod vinogradima, da je u Austrougarskoj bila dominantna sorta, i da je taj status zadržala do pre Drugog svetskog rata, kada su je zbog osetljivosti na razne bolesti istisnule nove, otpornije sorte. Na odluku je uticao i podatak da je ova sorta davala najbolja autohtona vina. - S obzirom da ni moj tast, a ni ja, nismo iz vinskog sveta, niti sa iskustvom iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, bili smo dovoljno hrabri da se beskompromisno odlučimo za jednu sortu. Hteli smo tu cenjenu sortu vratiti na ovaj prostor. Odlučili smo se za, sigurno ne najlakši put razvoja jednog vinograda, ali smo ga mi dosledno pratili - kaže dr Reljanović.

56

Sa razvojem vinograda i vina paralelno je tekao projekat razvoja salaša, gde je takođe bila ideja zadržavanja ključnih elemenata autohtone arhitekture. Izvesne promene pretrpeo je enterijer, adaptiran za prijem gostiju, ali su zadržani bočni prozori, „soba pod odžakom“, najtoplija prostorija u kući, u kojoj su se ukućani grejali, i u kojoj se kuvalo. Glavni konsultant oko arhitektonskih rešenja salaša i bio je istoričar umetnosti, likovni kritičar, hroničar, gospodin Bela Duranci. Raritet salaša i Kadarke je veza sa Francom Listom, velikim mađarskim kompozitorom, koji je bio jedan od ljubitelja vina od Kadarke, koje je svake godine za Sv. Urbana nosio u Vatikan i darivao papi Piu IX. Kada je 2009. gospodin Ignacije Tonković inicirao osnivanje Sekcije Kadarke sa rumunskim i mađarskim vinarima, obnovljena je ta tradicija. Biskupi subotički, zrenjaninski, segedinski i temišvarski osveštali su „Fantaziju“ iz Vinarije „Tonković“ i iz Segedina poslali papi Benediktu XVI. Sa tim lepim gestom je nastavljeno do danas. Osim u Vatikanu, vina iz ove vinarije našla su se i u Muzeju vina - La Cité du Vin, otvorenom juna 2016. u Bordou, među 550 vina iz celog sveta, kao prvo srpsko vino, na čega su vlasnici vinarije izuzetno ponosni. Vina Vinarije „Tonković“ mogu se naći na vinskim kartama vrhunskih srpskih restorana, izvoze se u Francusku, Belgiju, Dansku i Hrvatsku, a priprema se njihov nastup na engleskom i švajcarskom tržištu. Za kvalitet vina „Rapsodija“ i „Fantazija“, nazvanim po čuvenim delima slavnog kompozitora, dr Reljanović

ističe rad sa konsultantskim timom iz Novog Sada, kada je u pitanju zaštita bilja, Institutom za vinogradarstvo i vinarstvo iz Kečkemeta, kada je u pitanju sadni materijal, a od 2011. godine i sa ekspertima iz španske vinorodne oblasti

Dr Miroslav Reljanović i dr Go La Rioja, kada je reč o podrumarstvu. Godišnja produkcija vina „Fantazija“ je oko 30.000 butelja. Ovo vino je 2011. i 2012. osvojilo srebrnu medalju na Decanteru u Londonu; vino „Rapsodija“, čija je godišnja proizvodnja 4.000 boca, na istom takmičenju 2012. i 2013. osvojilo je bronzanu medalju; dok se Rosé Tonković se proizvodi svega nekoliko stotina boca. Onaj iz 2014. dobio je preporuku za lokalnu sortu.


Cilj nam je napraviti vrhunski proizvod i doneti korist čitavoj regiji Dr Gordana Tonković, ćerka gospodina Ignacija Tonkovića, čoveka velikih inicijativa, projekata i kontakata, sa suprugom dr Miroslavom Reljanovićem od prošle godine vodi kompletnu brigu oko Vinarije „Tonković“. Iako se odlu-

ordana Tonković sa muzičarima čila za humanu medicinu, a ne veterinarsku, oduvek je bila ćerka svoga oca, radna, temeljna, sklona izazovima. Učestvovala je u svim fazama razvoja vinograda i posebno joj je drago evociranje na zajedničke uspomene i iskustvo vezano za vinogradarsko-vinski projekat koji je začeo njen otac. Priseća se početaka: - Niko od nas nije iz te struke, ali smo brzo naučili raditi sa konsultantima i

prihvatati njihove sugestije, jer svi cenimo znanje. Dobro je bilo što smo se odmah „inficirali“ ovim poslom, a vinograd i vino postali naš integralni deo. Bila sam prisutna od samog početka, znam kako je svaki hektar kupljen, uporediti sliku parcele kada na njoj nije bilo ničega, i sada, kada rađa i svima nama donosi ogromnu radost. Da li je i koliko prisustvo ćerke i supruge uticalo na koncept Vinarije „Tonković“? - Vizija vinarije se rađala postepeno. Ona je bila deo porodičnog projekta povratka, uslovno rečeno, u prošlost, životu u skladu sa prirodom. Zvuči kao floskula, ali bazični posao koji vodim sa suprugom je s jedne strane stresan, s druge daje osećaj da sve držite pod kontrolom, što često nije tako. U vinogradu ste deo prirode, dobijate jednu kvalitetniju dimenziju imate više vremena da se posvetite detaljima, finesama. Naša priča je neraskidivo vezana za muziku. Svi volimo muziku i moj tata je godinama uživao u zvucima violine Ignaca Šena, prvo u Zoo vrtu, onda i na salašu, u društvu cimbaliste Šandora Žadanjija. Šena nas je napustio, ali uvek kada se ukaže prilika angažujemo Šanjiku, koji je sa suprugom, čelistkinjom Irenom zadužen za atmosferu. Vinograd kao i lepa žena, traže stalnu pažnju i negu. Mislite li vi tako? - Najvažnije je imati senzibilitet da prepoznaš. Brzo ćeš reagovati samo ako si prepoznao. Moj suprug i ja to jako poštujemo i kod našeg enologa iz Rioje, koji je obdaren „španskom strasti“. Sve radi i rešava u momentu i nikako drugačije. Ako je vino oblik umetnost, da li je

vaš afinitet prema umetnosti u saglasju sa kvalitetom vina? - Sve što radite možete raditi na različite načine. Naša vizija je da radimo sa osećajem i sa više detalja. Vinarija je naš odgovor na brzo, instant vreme, u čijem ritmu danas živimo. Ovo je naša kočnica. Zavisimo od puno toga, ali nište ne možemo da uradimo preko reda. Podređeni smo vremenu i kalendaru. Postoji tajming kada moramo nešto da uradimo, moramo biti spremni da uskočimo kad zatreba. Vinarija i vinograd ti stalno daju na znanje da nisi moćan koliko misliš, oni te pozicioniraju, što je vrlo bitno za našu porodicu, našu decu. Činjenica da proširujete vinograd provocira pitanje o vašim planovima? - Naši planovi usmereni su ka daljem razvoju ove specifične priče o Kadarki. To je malo neouobičajeni put, čak malo i rizičan, ali verujemo u tu sortu, a imali smo malo i sreće, jer smo tek naknadno saznali da je to sorta sa velikim potencijalom. Namerni smo da Kadarku podignemo na puno viši nivo, koji zbog teško uzgaja do sada nije dosegla. Ja sam ponosna na naš pionirski rad. Izgleda da sam i to nasledila od tate. Da li je srebrna Decanterova medalja za „Fantaziju“ iz 2011. i 2012., te bronza za „Rapsodiju“ iz 2012 i 2013., podsticaj ili ste zadovoljni postignutim? - Mi jesmo ambiciozni i očekujemo da naš rad da rezultat, ali nama je motivacija i krajnji cilj ovog projekta - napraviti vrhunski proizvod i doneti koristi tom vinu i čitavoj regiji. Nadamo se da ćemo uspeti osvestiti ljude da neguju tradiciju autohtonih vrsta. Vi ste razbili sliku doktorke u belom mantilu. Ovde vas češće mogu videti sa vinogradarskim makazama ili grozdom u ruci?!! - To je moj put, otvoren za nove izazove. Mom suprugu i meni vinarija predstavlja izvor zadovoljstva. Uživamo u celoj ovoj atmosferi zajedno sa našom decom. Matija je tinejdžer i oseća ceo ovaj proces, dok je Dunja još mala. Njoj je ovde jednostavno lepo - rekla je dr Gordana Tonković.

57


58


59


KES Izazov ili aktivan pristup životu

T

Šta je „Izazov“?! o je skup zaljubljenika u ekstremne sportove koji svojim zalaganjem žele da podignu svest i doprinesu razvoju sportova poput: brdskog biciklizma (kros i downhill), sportskog penjanja, snowboard-a, ice climbing-a, zmajarstva, paraglajdinga, kajakarenja i moto krosa, u Vršcu i njegovoj okolini. Za sve one kojima je izdržljivost, hrabrost, višak adrenalina i avanturistički duh nasušna potreba i životni stil, Klub ekstemnih sportova „Izazov“ (KES) je prava adresa. Osnovan 2007. godine, sa ciljem organizacije događaja sa konotacijom na ekstremno, KES „Izazov“ je materijalizovao davnašnje ideje gospodina Miloša Lazarevića, poznatijeg kao Laza Kamikaza, i njegovog sina Mihaila, naslednika, ne samo po krvi već i ljubavi prema ekstremnim sportovima. Ni druga dva člana porodice Lazarević, majka Pompilija i sin Stefan nisu izuzeti iz ove priče. Svako u njoj učestvuje koliko može i kad god je to potrebno. Gospodin Lazarević stariji, alpinista i pionir ekstremnih sportova u Vršcu, kao takmičar okušao se u paraglajdingu, zmajarenju, padobranstvu, free climbing-u, kao instruktor u free climbing-u, paraglajdingu, pilot je zmaja. Mihailo je pošao očevim primerom, a pravi izazov mu je let paraglajderom i motocross. Objekat, tipa kafića, na Vršačkom bregu, sa pogledom na Crkvu Sv. Teodora Vršačkog, zaštitnika grada koji se sa ove tačke najbolje vidi, namenjen je ljubiteljima ove vrste sportova i svim ljubiteljima prirode i Brega. Za sada objekat nudi samo okrepu u vidu pića. Smeštaj, četvorokrevetna klupska soba sa kupatilom je namenjena isključivo prijateljima - sportistima iz drugih gradova, ne izdavanju. Hrana se priprema samo u okviru organizacije događaja, za takmičarske ekipe. Ove godine KES „Izazov“ je u vreme Dana berbe grožđa, sredinom septembra, organizovao IV Boulder Fest na bolderima koji se nalaze na zapadnoj strani Vršačke kule pored prostorija kluba „Izazov“. - To je državno prvenstvo otvorenog tipa, i pored sportista iz Srbije učestvovali su timovi iz Rumunije, Bugarske, Makedonije. Jedne godine ugostili smo i grupu iz Izraela. Na ovakvim susretima uvek je dobro druženje, s obzirom da uz takmičenje u boulder climbing-u organizujemo i dobru svirku, domaću hranu - kaže Mihailo Lazarević i dodaje da je ove godine „Izazov“ bio domaćin i jubilarne X MTB trke XCO lige Srbije u planinskom biciklizmu, za čiju organizaciju

60

su dobili pohvale sa svih strana Srbije, a neretko i komentare da je to bila najbolja trka u organizaciji nekog kluba. Za jedanaest godina, koliko klub postoji, interesovanje Vrščana za ovu vrstu sportova je mnogostruko poraslo i od nekolicina biciklista na Bregu, sada ih je 150 aktivnih. Vršac je postao nezaobilazna tačka kada su u pitanju ove vrste izazova, a Mihailo Lazarević kaže da je kroz Klub prošlo bar 350 onih koji su se bavili nekim sportovima i da je penjanje po stenama jedan od najbrže rastućih sportova u Vršcu. Interesantno je da za ovaj sport Vršačke planine imaju ogroman potencijal, da su stene za penjanje izuzetno pogodne, i to ne ostenjaci već grupe stena, teških za savladavanje, iako se nalaze u Vojvodini. Ne manje pogodni uslovi su i za paraglajding, pre svega zbog stalno prisutnih vetrova i samih poletišta, Kula, Đakov vrh, Lisičja glava i dr., koji uz Niš Vršac stavljaju u sam vrh kada je Srbija u pitanju. Treba pomenuti i let, od poletišta Kula do Niša koji je trajao pet i po sati. Pravi podvig, nema šta. U Klubu ističu odličnu saradnju i razmenu ideja sa TO Vršac. KES „Izazov“ TO Vršcu pored bogate istorije, kulturnog sadržaja, vinskih tura, daje mogućnost da grad afirmiše i kao jedan od centara ekstremnih sportova. Ovo je mesto gde se neretko organizuju elektro žurke i filmske projekcije. U Klubu ističu odličnu saradnju i razmenu ideja sa TO Vršac. KES „Izazov“ TO Vršcu pored bogate istorije, kulturnog sadržaja, vinskih tura, daje mogućnost da grad afirmiše i kao jedan od centara ekstremnih sportova. Više informacija možete naći na www.facebook.com/klubizazov.


Crystal Hotel&Event Center Pećinci proslavio prvu godinu uspešnog rada

C

rystal Hotel&Event Center u Pećincima, uz prisustvo brojnih prijatelja, zvanica i bogat zabavno-muzički program, 15. novembra, proslavio je prvu godinu rada. Rezimirajući vremenski interval od otvaranja, nezvaničnog 15. septembra i zvaničnog, tačno pre godinu dana, direktor hotela, gospodin Milan Višnjevčanin je, vidno zadovoljan, istakao da su zacrtani ciljevi pre početka njegovog rada u potpunosti ispunjeni. U prethodnom periodu, u velikoj banket i maloj sali, organizovano je 150 događaja sa preko 30.000 posetilaca. Ketering, u službi organizacije vrhunskih događaja i posluženja, u hotelu i u privatnom prostoru je za kratko vreme realizovao pripremu obroka za 100 evenata. Crystal Hotel&Event Center već sada, pre isteka stare, 2017. godine, ima 80 ugovorenih događaja za narednu. Gospodin Višnjevčanin je za ovakav rezultat poslovanja naglasio značaj dobrog, uigranog tima, radnika hotela, pojedinaca koji su svaki u svom domenu odgovorili zahtevima svog posla i vredno i posvećeno ga obavljali. Crystal Hotel&Event Center sve ovo ne bi mogao bez prijatelja kuće, kao i onih koji su to u međuvremenu postali, i pomogli da Pećinci i cela pećinačka opština dobije ovakav jedan reprezentativan objekat u kojem se organizuju najveći i najznačajniji hepeninzi. Crystal Hotel&Event Center raspolaže sa trinaest luksuzno opremljenih soba i dva vrhunska apartmana sa hidromasažnom kadom. Osim „Kristalne dvorane“, od koje je sve počelo i po kojoj je i sam hotel dobio ime, kapaciteta 550 mesta, male sale, u funkciji dnevnog restorana, pogodne za organizaciju proslava do 200 zvanica, vrhunske kuhinje sa težištem na domaćim specijalitetima pripremljenim od poljoprivrednih proizvoda sa lokala, sa vinskom kartom koja takođe podržava vina lokalnih proizvođača, Hotela „Crystal“, situiran u predelu jedinstvenih prirodnih odlika, retkih kulturno-isto-

rijskih celina, može da se pohvali i idealnom lokacijom. Nalazi se na 40-tak kilometara od sedam gradskih naselja, uključujući i prestonicu, pa s toga i ne čudi što je za ovo kratko vreme zauzeo centralno mesto za sva gradska, opštinska, a često i međugradska i međuopštinska zbivanja. Vrhunska organizacija, kvalitet usluga, ljubazan personal svakom gostu Hotel „Crystal“ pružaju mogućnost idealanog boravka uz najviše standarde u hotelijerstvu. Savršen spoj lokacije, gostoljubivosti i ambijenta, uz zagarantovano dobru zabavu je ono što svojim gostima nudi Crystal Hotel&Event Center. Za one avanturističkog i istraživačkog duha, tu je Turistička organizacija opštine Pećinci, sa kojom je menadžerski tim hotela izgradio odličnu saradnju, koja se odnosi i na predlog niza jednodnevnih izleta i višednevnih obilazaka mesta zanimljivih turistima, kao i onih specifičnih, skrivenijih, teže dostupnih, ljudima posebnih interesovanja.

61


N

ovosadski restoran „Sokače“ sinonim je za domaću srpsku, vojvođansku kuhinju, pripremljenu od autohtonih namirnica. Restoran je otvoren 2001. godine, a njen vlasnik, gospodin Jovan Nikolić Njegovan je peta generacija u porodici koja se, od Zaječara do Novog Sada, ugostiteljstvom bavi od 1924. godine. Komentari onih koji su posetili „Sokače“ poput onih da je to mesto koje se ne sme zaobići, da po svim stavkama: ukus, udobno, profesionalno, domaćinski, čisto, zaslužuje najvišu ocenu, do toga da je uvršćen u jednu od gradskih znamenitosti, pored Tvrđave, Župne crkve, Sinagoge i Muzeja Vojvodine, nisu usamljeni. To sve godi, ali reputaciju treba zadržati, a poverenje gostiju opravdati. Kako gospodin Nikolić kaže, njegova porodica je promoter srpske kuhinje. Ona je autentična i posebna, i mada je ovaj

Jovan Nikolić Njegovan

Sokače, pravi izbor za

ljubitelje nacionalne kuhinje prostor oduvek bio glavna transferzala Evrope, svako je utisnuo neki svoj pečat. Odatle proizilaze svojatanja i prisvajanja recepata, i glasnogovornici da je ništa, ili da je malo toga srpsko. - U suštini, ko god da je ovuda prošao, i šta god da je ostavio, mi smo prilagodili, oblikovali prema našem razmišljanjima, navikama i dali mu novi identitet. U tome je veliku ulogu odigrala i priroda obdarujući namirnice bogatim i kvalitetnim sokovima. Porodica Nikolić je tu hranu objedinila i čuva je kao kulturno nasleđe u meniju restorana - kaže ovaj mladi majstor autohtonih ukusa. Na pitanje šta je to što „Sokače“ izdvaja od drugih restorana ističe 270 artikala u jelovniku, sa fokusom na onim zaboravljenim, koja se pripremaju na originalan način, isti onaj na koji se pripremala i pre sto godina. Neka od njih su glava u škembetu, teleći repovi,

62

jagnjeća kapama i dr., kojih nema u redovnoj ponudi, već se pripremaju isključivo po narudžbini. Ono što je takođe nasleđe i jedan od osnovnih principa svakog domaćinstva, a što je zaboravljeno, danas se vraća preko kuhinja razvijenih zapadnih zemalja, tzv. reciklaža u kuhinji, odnosno maksimalna iskorišćenost namirnica. - Radi se o tome da ako bi se svi ostaci hrane upotrebili, ne bi bilo gladi u svetu.

S druge strane, od restlova, iznutrica i delova koji se uglavnom bacaju, mogu da se pripreme izuzetna jela, jedinstvenog ukusa. To podrazumeva dodatno angažovanje, sigurno i znanje, ali je konačan rezultat izvrstan, o čemu govore zadovoljni klijenti - objašnjava naš sagovornik, koji osim „Sokačeta“ (Pavla Papa 11, Novi Sad) odnedavno priprema srpske specijalitete za goste Kopaonika, ali se bavi i edukacijom. Lidersku ulogu imao je na manifestaciji „Ukusi Vojvodine“, u okviru koje je okupio one koji imaju šta da kažu i one koji imaju šta da čuju, kada je reč o domaćoj, vojvođanskoj kuhinji, putem takmičenja mladih kuvara profesionalaca, kojima su žirirali Stevo Karapandža, Saša Mišić i ostala kuvarska elita. Oni su imali zadatak da od autohtonih, vojvođanskih namirnica iz black box-a, parčeta mesa od mangulice, bundeve, dunje i sl. za sat i po pripreme predjelo, glavno jelo i desert, pre svega radi edukacije posetilaca, što je izuzetno bilo teško, jer se radi o menjanju, sada već ukorenjenih navika. Ovaj mlad ambiciozan čovek, predano radi svoj posao, verujući da radi pravu stvar i da projekat domaćih jela pripremljenih od autohtonih namirnica ima budućnost. Jedino što želi više od ovoga danas je da bude dobar i ponosan otac svojoj deci, prisutan u svim fazama njihovog odrastanja, a ne da je stalno u poslu i da ga nikada nema kod kuće.


Dajte nam nešto vaše!

N

ovosadski restoran Stratus 021 u Radničkoj vgrada, što niko ne radi. Naravno da u Stratusu 021 30a, sa novim menadžmetom okreće novu pripremaju i internacionalna jela. Njih obično traže stranicu poslovanja i postaje prvi SLOW Novosađani, kojima su uglavnom poznati specijaliteFOOD restoran u gradu. Koncept SLOW FOOD poti ovoga kraja. Oni koji dolaze iz drugih krajeva Srkreta zasnovan je na upotrebi lokalnih poljoprivednih bije tačno znaju šta da poruče, i listom se opredeljuju proizvoda i pripremi tradicionalnih jela, sa akcentom za tipična jela vojvođanske kuhinje, a stranci... Oni su na, kako i sama naziv „spore hrane“ navodi, uživanje posebna priča. Engleski turisti su vrlo oprezni. Oni su u njoj u krugu porodice ili prijatelja. Ovaj pokret nafanovi bifteka, naručuju ga jer žele da ustanove kvastao je kao opozit brzoj hrani „s nogu“ i načinu života litet mesa i način njegove pripreme. Ali, ništa manje koji propagira. se ne zanimaju ni za kolenicu, jela za koja nikada nisu U redovnoj ponudi restorana Stratus 021 nalaze čuli i uvek pozitivno reaguju kada ih probaju. S druge se proizvodi proizvođača članova Udruženja SLOW strane, ni jedan kineski turista nije tražio pirinač. Oni Mirko Kovijanić FOOD Novi Sad, a saradnja sa drugim ovakvim posu otvoreni za eksperimente, nove ukuse, a Stratus kretima iz cele zemlje, omogućila je razmenu proizvoda sa teri- 021 im izlazi u susret tako što im u skladu sa njihovim navikama, torije cele Srbije. servira po nekoliko jela istovremeno. Ukratko, stranci u Srbiji - Restoran sam preuzeo u julu 2017. godine sa namerom da traže srpsku hranu, ali i srpska pića. ovaj urbani objekat povežem sa nečim čega u gradu zvanično Osim vina sa Fruške gore, i iz Vojvodine, o čijem izboru će nema, a to je „spora hrana“ - sinonim za vrhunski gastronomski se potruditi iskusni somelije, na vinskoj karti prednost će imati doživaljaj. Želja mi je bila da predstavim Srbiju onakvu kakvu je vina od autohtonih sorti, ili novostvorenih sorti sa Instituta za ja zamišljam, kao najlepšu i najzdraviju zemlju na svetu, Srbiju vinogradarstvo i vinarstvo iz Sremskih Karlovaca. Tako će biti i koja izmiče čulima onih koji žive po gradovima i ne mogu da sa rakijama, pivom, sokovima. je osete na pravi način - objašnjava Mirko Kovijanić, koji je utabao sve staze u ovoj profesiji, od konobara, preko menadžera do vlasnika, siguran u kom pravcu treba da vodi ovaj restoran. Stratus 021 je restoran modernog enterijera, kapaciteta od 55 do 65 sedećih mesta, u zavisnosti od postavke, odnosno 120 stajaćih mesta. Prijatan kutak, nedaleko od jezgra starog grada, sa pogledom na univerzitetski centar, osim ideje da Novosađanima, ponudi zdravu, pravu hranu, je obraćanje mladim ljudima, u smislu edukacije i stvaranja zdravih navika i jedne nove uživanja u svakom zalogaju. - Ja sam dete sa sela, iz Krušćića u opštini Kula, i znam šta je izvorna, domaća hrana. Kada sam odlučio da preuzmem restoran, prvi uslov je bio da radim bez improvizacije. Za ovo kratko vreme uspeli smo Dobar marketing, organizacija tematskih večeri na kojima će da ostvarimo kontakte sa nekolicinom proizvođača od kojih se biti predstavljene vinarije, zatim jela od mangulice, kupusa i sl., direktno snabdevamo na dnevnom nivou. Zato naš meni, iako sa- kao i saradnja sa turističkim agencijama, osim što će pomoći da drži stavke od predjela, supa/čorbi, testenine/rizota, mesa, ribe, se dobar glas daleko čuje, doprineće jednom svežem, više nego deserta, nije opterećen brojem jela, već kvalitetom namirnice od ikada ranije, potrebnom konceptu hedonističkog doživljaja hrakojih su pripremljena, jela u koja smo uneli i znanje prethodnih ne, u smislu zadovoljavanja egzistencijalnih potreba na najkvageneracija, većinom iz Vojvodine, ali i neke novine, kreirajući je- litetniji način. dinstven proizvod, nešto što naši gosti nikada nisu probali - kaže Osim hrane, Stratus 021 organizuje i večernje rock - pop svirnaš sagovnik i navodi primer šopske salate sa sirom iz Dimitro- ke, Party & DJs, svakog dana izuzev nedelje.

63


64


Decenija kvalitetnog smeštaja VOYAGER bed&breakfast je prvi objekat VOYAGER bed & breakfast je prvi ovakve u Novom otvoren apriobjekatvrste ovakve vrste uSadu, Novom Sadu,1.otvola 2003.godine. U svojoj ponudi ima 15 dvoren 1. aprila 2003.godine. U svojoj ponudi ima 15 dvokrevetnih, četiri ilux trokrevetne krevetnih, četiri trokrevetne apartmani luxmaksimalno apartman za maksimalno 5 osoba, sa za 5 osoba, sa ukupno 47 kreukupno 47 kreveta od kojih je 11Sve dužine veta od kojih je 11 dužine 220cm. sobe 220cm. Sve sobe su prostrane, od su prostrane, veličine od 26 do 67veličine m2, opre26 do 67 m2, opremljene klima uređajem, mljene klima uređajem, PC računarom sa PC računarom sa Wi-Fi internet konekciWi-Fi internet konekcijom, kablovskom TV, jom, kablovskom TV, telefonom, elektrontelefonom, elektronskim sefom, frižiderom, skim sefom, frižiderom, terasom, sigurnoterasom, sigurnosnim vratima. snim vratima. VOYAGER bed&breakfast se nalazi na 500m VOYAGER bed & breakfast se nalaod geografskog centra grada, centra 300m od Duzi na 500m od geografskog grada, nava, a u neposrednoj blizini Sportsko-po300m od Dunava, a u neposrednoj blizini slovnog centra “Vojvodina”(SPENS), UniverSportsko-poslovnog centra “Vojvodina” zitetskog kampusa, uz odličnu saobraćajnu (SPENS), Univerzitetskog kampusa, uz povezanost sa svim delovima grada. sa U blizini odličnu saobraćajnu povezanost svim su banka, pošta, restorani, delovima grada.menjačnica, U blizini suATM, banka, pošta, pekare, picerije, food, kafei, apoteka, menjačnica, ATM,fast restorani, pekare, picerije, fast food, kafei,tereni, apoteka, tržni centar, tržni centar, teniski teretana, bazeni, teniski tereni, teretana, putničke putničke agencije, gradski bazeni, prevoz i taksi… agencije, gradski prevoz i taksi…na raspolaU prostoriji pored recepcije prostoriji pored recepcije ganjuUsu 2 desktop računara sa na 120raspoMB/s laganju su 2 desktop računara sa 16 MB/s internet konekcijom kao i štampači, skener, internet konekcijom kao i štampači, skefax aparat, digitalni fotoaparat. Gostima je ner, fax aparat, digitalni fotoaparat. omogućena organizacija prezentacija iGosastima je Za omogućena organizacija prezenstanaka. ovakve potrebe na raspolaganju tacija i sastanaka. Za ovakve potrebe na su audio-vizuelna oprema i kompjuteri. raspolaganju su audio-vizuelna oprema i Objakat je prilagođen osobama sa invalikompjuteri. ditetom. Poseduje sopstveni parking prostor Objakat je prilagođen osobama sa sa video nadzorom. invaliditetom. Poseduje sopstveni parking Doručak organizovan na principu švedprostor sa je video nadzorom. skog stola (buff et) u sali sa 30 mesta. Doručak je organizovan na principu Osim noćenja sa doručkom B&B došvedskog stola (buffet) u sali sa 30nudi mesta. datneOsim mogućnosti pranja iB&B peglanja noćenjausluga: sa doručkom nudi veša, kao imogućnosti room servisa.usluga: pranja i pedodatne glanja veša,kvalitet kao i room servisa. Za visok usluga VOYAGER B&B je Za visok kvalitet uslugakomore VOYAGER nagrađen od strane Privredne VojB&B je anagrađen od strane Privredne kovodine, 2015. godine i nagradom za kvalimore Vojvodine. tet usluga od BOOKING.COM, uz ocenu kvaliteta od 9+.

VOYAGER bed&breakfast

Stražilovska 16, 21000 Novi Sad Serbia, Tel: +381 21 453 711; Fax: +381 21 453 712; Web: www.voyagerns.co.rs E-mail: voyageragencija@sbb.rs; Skype:voyager.bb GPS: 45°14’53’’N 19°50’57’’E

59 65


„Kulturno sklonište“ je Centar za muzičko obrazovanje u kojem polaznici svih generacija stiču osećaj i usavršavaju veštinu interpretiranja i stvaranja popularne muzike. „Kulturno sklonište“ ima za cilj da širi znanje o istoriji muzike i kulturi uopšte, kao i da poboljša kvalitet pop, rok, džez i bluz scene, stvarajući kvalitetne muzičare. Pedagoški pristup u „Kulturnom skloništu“ se takođe razlikuje od standardnog školskog pristupa, pošto se u Centru podržava, ističe i neguje različitost, posebnost, autorstvo i sloboda. Podjednako se radi na jačanju individualizma i timskog duha, ali se pre svega poklanja pažnja ličnosti i afinitetima svakog polaznika. Centar su osnovali gitarista Petar Jelić (YU Grupa) i violončelistkinja Aleksandra Berček Jelić (Studio Alektik) 2008. godine. Tokom deset godina rada i više od 800 polaznika, stvorena je muzička porodica koju, kako profesori tako i polaznici, doživljavaju kao neodvojiv deo svoje svakodnevnice. Zahvaljujući takvoj energiji i radu tima kvalitetnih profesora - aktivnih muzičara, „Kulturno sklonište“ je izraslo u jednu od najatraktivnijih škola za popularnu muziku u Srbiji. Tim koji skoro deceniju gradi i edukuje mladu muzičku scenu Novog Sada deluje u sastavu: Petar Jelić (gitara), Svetlana Ceca Palada (pevanje), Branislav Tomić (klavijature), Nenad Kojić (bubnjevi), Danilo Šajnović (gitara), Gojko Ševar (gitara i multimedijalna radionica), Igor Konecky (gitara i bas gitara), Dunja Deurić (Mala škola rokenrola i vokalna radionica).

66


• • • • • • • •

GITARA: Petar Jelić i Danilo Šajnović GITARA I MULTIMEDIJALNA RADIONICA: Gojko Ševar GITARA I BAS GITARA: Igor Konecky PEVANJE: Svetlana Ceca Palada i Branislav Tomić KLAVIJATURE: Branislav Tomić BUBNJEVI: Nenad Kojić MALA ŠKOLA ROKENROLA I VOKALNA RADIONICA: Dunja Deurić



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.