Topsbija br12

Page 1

TOPSRBIJA NAJBOLJE IZ SRBIJE

I S SN 2 3 3 4 -6 0 2 7

www.topsrbija.com

broj 12

PRIVREDA • DOGAĐAJI • LJUDI

Mart 2017. • Besplatan primerak

Snimio Martin Candir (www.martincandir.com)



Zemlja kreativih, kvalitetnih i vrednih - naša zemlja

A country of creative, qualitative, and hard working people - our country

Nije tačno da iz Srbije odlaze najbolji. It is not true that the best are leaving our Odlazili su, odlaze i odlaziće i mladi i oni country. People left in the past, some are still koji to više nisu. Odlazilo se i kada je u Jugi leaving, and some will leave in the future. Some cvetalo bratstvo i jedinstvo, i uvek će biti of those people are young, some no longer are. onih koji će svoj prosperitet i sreću tražiti People were leaving the country even when na nekom drugom mestu. Najveći procenat Juga (Yugoslavia) was blooming, and there will onih koji napuštaju zemlju to čine zbog ekoalways be the ones who are going to look for nomskih razloga, u manjem procentu zbog their happiness at some other location. The bigsticanja kvalitetnijeg obrazovanja ili kulturgest percentage of those who leave our country ne raznolikosti. is due to the economic situation. However, the Potreban je dobar razlog da se donese odsome make this step in order to get more qualiluka o odlasku, procena da li je to zbog snatative education or cultural diversity. ge ili slabosti? Tu je i neizbežna zapitanost, In order to depart, one needs to make a deMihailo Berček da li je krajnji cilj vredan uloženog truda i cision and an estimation. But is the decision brojnih kompromisa? to depart made because the person is strong or Teza da najgori ostaju je takođe neistinita, čak uvredljiva. weak? The questioning of this decision is inescapable - is the Po mnogima odlazak je jednak odustajanju. U Srbiji, u kojoj final goal worth the struggle and compromises? život nije ni lak ni jednostavan, ostali su ne najjači, najhraA statement that says that the least good ones stay is no true. briji, najtvrdoglaviji, već oni sa drugom percepcijom života, It is even offensive. According to many, the departure is equal to talentovani, mudri, vredni koji veruju da se i u svojoj zemlji staying. In Serbia, where life is neither easy nor simple, the ones mogu ostvariti. Samim svojim prisustvom i delovanjem do- who are not the strongest, the bravest, and the most stubborn prineti da svakodnevnica i realan život postanu vredni ulo- ones, but those with a different perception of life. Talented, wise, ženog truda. and hardworking - those who believe achievements can be done Srbija može da bude i bolje, i lepše mesto za život nego što in their own country. They are contributing to our daily life with je sada. Da bi to postala potrebni su joj ljudi. Oni sposobni, their presence and actions. kreativni, inspiratori pozitivnih i dragocenih ljudskih vredSerbia can be a better and more beautiful place for living. In nosti. order to become so, it needs it’s people. Those who are skillful, TOPSRBIJA se i u ovom broju oslanjanja upravo na takve creative, inspiring, and have human values. kolose, pojedince i institucije, koji promišljanjem, veličinom In this edition, TOPSRBIJA relies the assumption that the insvog talenta, svojim radnim elanom čine nekad manji, ne- dividuals and institutions who, with the level of their talent, hard kad veći korak ka ekonomskom i socijalnom osnaživanju, ne work, will help making a small or a big step towards economical odričući se privilegije da ostanu dobri i pošteni ljudi. U njoj and social strengthening of the country. All of this with a decisu sabrane priče o onima koji su svoje živote mogli da pre- sion to remain pure and honest. A sum of stories about those who meste u najglamuroznije centre na svetu i da se na brži i lakši can move away and live a life in the most glamorous cities in način ostvare u svojim karijerama. U ovom broju su priče i the world and to achieve their career goals easier and faster. The o onima koji su odlučili da se bave naizgled jednostavnim stories about those who decided to have a simple career path, but stvarima, ali na vrhunski način. who achieved the highest level of excellence in what they do. Srbija ima kvalitet i ume da ga prepozna. Treba raditi da Serbia has quality and knows how to recognize it. We need to kvaliteta bude što više, a potencijala, volje i želje za to ima. aim towards expanding this quality, and make sure that there is enough potential, will, and determination to make it happen. Mihailo Berček glavni i odgovorni urednik revije TOPSRBIJA - NAJBOLJE IZ SRBIJE

Mihailo Berček Editor-in-chief TOPSRBIJA - BEST OF SERBIA

Revija TOPSRBIJA - Najbolje iz Srbije br. 12 Dizajn i tehničko uređenje: Zoltan Rešnjak Fotografije: Mihailo Berček, Izdavač: Agencija za izdavanje novina Berček&Berček Martin Candir i materijali oglašivača Štampa: 21000 Novi Sad, Bulevar oslobođenja 141 Magyar Szo Lapkiado KFT DOO Web: www.topsrbija.com OJ Štamparija Forum Novi Sad E-mail: topsrbija@gmail.com 21000 Novi Sad, Vojvode Mišića 1 Direktor i Glavni i odgovorni urednik: CIP-Katalogizacija u publikaciji Mihailo Berček Biblioteka Matice Srpske, Novi Sad Mob.: +381 63 54 98 77 338/339 (497.11) Urednik: Elizabeta Berček

TOPSRBIJA: Najbolje iz Srbije Glavni urednik Mihailo Berček 2017. Mart – Novi Sad Agencija za izdavanje novina Berček&Berček 2017. – Ilustr.; 30 cm Tri puta godišnje ISSN 2334-6027 COBISS.SR – ID273937671


4


SADRŽAJ Foto Martin Candir .................................................................. 1 Merkurova briga o građanima koja traje 70 godina ................ 2 Zemlja kreativih, kvalitetnih i vrednih - naša zemlja ............. 3 A country of creative, qualitative, and hard working people - our country ............................................. 3 Kulturno sklonište, Novi Sad .................................................. 4 TopSrbija-Najbolje iz Srbije br. 12 - Sadržaj .......................... 5 U svet sa Serbia BRE (nd)-om ................................................ 6 Titula Omladinska prestonica Evrope za bolji imidž Novog Sada i Srbije .................................................. 7 Zajedničkim snagama za jaču privredu ................................... 8 Kapije uspeha i plakete za prave vojvođanske bisere ............................................................. 9 Ambiciozne aktivnosti Turističke organizacije Vojvodine za ambiciozne rezultate ............................... 10,11 Ekskluziva zvana PROBUS................................................... 12 Mladi ljudi imaju kapacitet da povedu Srbiju put boljitka ............................................................. 13 Mladi su privučeni dobrim idejama, ali dolaze i sa novim ......................................................... 14 Univerzitet Privredna akademija prvi dobitnik Velikog šampionskog pehara Novosadskog sajma za visok kvalitet obrazovanja ........... 15 Svi uslovi za obnovljive izvore energije ............................... 16 Program zdrave i bezbedne hrane za preporod turističke ponude Srbije .................................................... 17 Pilot projekat receptivnog turizma u Vršcu .......................... 18 Vinofest i Grožđebal su brendovi Vršca ............................... 19 Vinofest u znaku Vinarije Rnjak iz Gudurice........................ 20 Selekcija najlepših i najkvalitetnijih vina vinarije SELECTA ............................................................ 21 Milorad Milošević Probusov hram vina - još jedan razlog zbog čega će turisti hrliti u Srem .................. 22 Vinski kompleks dostojan cara Probusa................................. 23 Atraktivna priroda, zdravstveni turizam, umetnost, tradicija, ukusi čačanskog kraja........................ 24 U Kragujevcu je srce Srbije .................................................. 25 Kopaonik razvija kapacitete za letnju turističku sezonu .......................................................... 26,27 U Senije Kovačević zlatne ruke ............................................ 28 Realne perspektive za razvoj poljoprivrede Opštine Raška ............................................ 29 Vrnjačka Banja vraća stari sjaj .............................................. 30 MujEn Lux apartmani za one koji žele više........................... 31 Rumske manifestacije su magnet za privlačenje turista ......................................................... 32 Upoznajte opštinu Temerin kroz istoriju, kulturu, zabavu, gastronomiju, druženje ..................................................... 33

Njegove fotografije pričaju, misle, osećaju .............................................................. 34,35 Zlatno doba Zlatibora tek dolazi............................................ 36 Postanite i vi Čigotina zvezda ............................................... 37 Tara, najsigurnije stanište za 50-tak mrkih medveda uskoro turistička atrakcija ...................................................... 38, 39 Upoznajte opštinu Pećince kroz turističku rutu ........................................................... 40 Čovek koji je pronašao harmoniju sa prirodom ..................................................... 41 Green Bear Avantura za sve one koji znaju da cene prave vrednosti ................................... 42 Hotel Rtanj na Kopaoniku .................................................... 43 Carski grad Sremska Mitrovica ............................................ 44 Dobrodošli u Novi Bečej....................................................... 45 Zašto treba doći u Sombor .................................................... 46 Upoznajte Drevni Bač ........................................................... 47 Najbolji od najboljih Trubački orkestar Barka.................................................... 48 Knjaževac i Stara planina neopravdano u senci drugih turističkih centara ...................................... 49 Ljubovija - mesto koje turisti tek treba da otkriju ............................................................ 50 Nušićijada - uspešan spoj kulture, zabave i boemštine ........................................................... 51 Etno selo Vrdnička kula, Vrdnik ........................................... 52 Premier Aqua hotel Vrdnik ................................................... 53 Banja Termal, Vrdnik............................................................. 54 Tri pravca razvoja poljoprivrede opštine Grocka................................................................... 55 WinterFest 2017 Izlog najlepših vina i najukusnijih zalogaja ......................................... 56,57 Đurđevačka etno priča slasnih domaćih ukusa .................................................................. 58 PG Radišić Sir i ukusan i zdrav ............................................ 59 Gojko Todorović Čovek dobrog srca i velikih ideja ............................................................. 60 Laza Kostić i Lenka Dunđerski, srpska ljubavna priča šekspirovskih razmera ............................................................................. 61 Tajna dobrog kulena je u degustaciji sa prijateljima ................................................................... 62 Samba kafa, Vrbas ................................................................ 63 Crveni taxi, Novi Sad............................................................. 64 Formiranje velike tamburaške porodice ................................ 65 Hotel Novi Sad, Novi Sad ..................................................... 66 Elitte Palić, Palić.................................................................... 67 Privredna akademija, Novi Sad .............................................. 68

5


U svet sa Serbia BRE (nd)-om oran Milinković je poslovan čovek, predsedjoj smo u svetu najpoznatiji. Dobitnik je i proslavnik Srpskog instituta za javnu diplomatiju u ljeni umetnik Emir Kusturica. BRE(nd) Srbije su Briselu, Kraljevčanin koji je osamdesetih i šljiva, malina, vaterpolo i košarka, „Guča“, naši godina otišao u Pariz gde se bavi raznim asocijaturistički centri, ukratko sve ono što je doprinelo cijama, humanitaranim oganizacijama. Posebno se da se za ime Srbije nadaleko čuje. ističe njegova aktivnost na promociji srpskog tuOve godine, gospodin Milinković je iskoristio rizma i srpske ekonomije. Redovan je učesnik svih priliku da u vreme održavanja 39. Međunarodnog skupova dijaspore u svetu. Gospodin Milinković je sajma turizma u Beogradu dodeli dva priznanja i kreator Serbia BRE (nd)-a, koji svake godine presa ovim znakom. Dobitnici su Grand Hotel&Spa, poznaje ono po čemu se Srbija izdvaja. Kopaonik i festival „EXIT“. Zahvaljujući inicijativama Instituta, broj turista U obrazloženju stoji da je Grand Hotel & Spa, u našu zemlju je značajno porastao. Sajt www.serKopaonik, hotel sa velikim kapacitetom i kvabiavisit.com, jedan je od najboljih i najpoznatijih litetnom uslugom, koji je ponos i dika Srbije. sajtova koji se bavi promocijom srpskog turizma. Promocija turističke ponude ovog hotela je reper Zoran Milinković Ovaj sajt (na srpskom, engleskom i francuskom jekako treba reprezentovati turističke potencijale u ziku) najposećeniji je turistički sajt i radi booking našim planinskim centrima. i rezervaciju avio karata, pruža turističke informacije kojima su - Ne kažem da je to jedan od najboljih hotela u Evropi, ali obuhvaćeni ne samo Beograd, nego sve što je lepo u Srbiji. Vr- je u tretmanu gostiju, pre svega stranaca, visoko rangiran. Na hunski fotoreporteri, kamermani, vodiči, angažovani su da pre- Kopaoniku ima i drugih smeštajnih kapaciteta sa visokom nesu sve ono što je značajno, vredno posetiti, videti i doživeti, kategorizacijom, što je interesantno merilo, ali za nas prema ono što našu zemlju reprezentuje na najbolji mogući način. mestu gde se nalazi, usluzi i svemu onome čime privlači go- Srbija je poznata u regionu i Evropi, po kvalitetnoj hrani, ste, naša komisija ga je označila kao najboljeg - kaže gospodin netaknutoj prirodi i dobrim ljudima, ali nedovoljno poznata u Milinković i dodaje da je EXIT takođe zasluženo poneo ovo svetu. Ako želimo da razvijamo turizam, treba da zainteresujemo potencijalne turiste i naznačimo im razlog njihovog dolaska. Potrebno je da im prenesemo informaciju gde je Srbija i šta Srbija ima. To je godinama bio problem, a to je problem i danas - objašnjava gospodin Milinković. Priznanje Serbia BRE(nd) nazvano je po često upotrebljavanoj i neprevodljivoj, samo Srbima svojstvenoj rečci - „bre“. Ova rečca od tri slova i mnogo značenja, najčešće se koristi za skretanje pažnje, i kao takva bila je idealna da fokus svetske javnosti usmeri na ovaj deo evropskog tla. - Kratko i drugarsko, „bre“, najprepoznatljivija srpska reč ma gde u svetu. Može da znači svašta i ništa, ali uvek zaintrigira i o njoj uvek može da se priča. Ona objašnjava naš karakter, njome se najbrže može prestižno priznanje jer je poznat i priznat u celom svetu, ali i u opisati naš mentalitet. „Bre“ je postalo zaštitni znak Srbije koji diplomatskim krugovima Brisela. Po njegovim rečima, mahom pokreće sve ostale priče o našoj zemlji. To je ono što svakod- mlađi parlamentarci, privatno su redovni posetioci ovog festivanevno koristimo, a označava sve što je lepo od manifestacija, la o kojem imaju samo reči hvale. ljudi, proizvoda, sve što nosi nešto lepo u sebi - navodi gospodin Gospodin Zoran Milinković već ima ideju kome će biti doMilinković. deljeno priznanje Serbia BRE(nd) za narednu godinu, ubeđen Prvo priznanje sa ovim brendom poneli su naši teniski asovi: da našoj zemlji ne manjka prepoznatljivost i karakter posebne i Novak Đoković, Jelena Janković i Ana Ivanović, iz oblasti u ko- izazovne turističke destinacije.

Z

6


Titula Omladinska prestonica Evrope za bolji imidž Novog Sada i Srbije

M

ladi ljudi su uzeli stvar u svoje ruke, preuzeli odgovornost i čine korake da pokrenu neka pitanja, podstaknu rešavanje konkretnih problema vezanih za svoj status, položaj i budućnost. Kao odgovor na svoje aktivno delovanja došla je i titula Omladinske prestonice Evrope 2019. Podsećanja radi, mladi Novog Sada su 2016. u Varni, u konkurenciji francuskog grada Amijena, britanskih Deri Siti i Strabejn i Mančerster i italijanske Peruđe, svojom inovativnošću, kreativnošću i aplikacijom pokrenutom od strane mladih ljudi sa vizijom, za svoj grad izborili prestižni status - Evropske prestonice mladih. Savez omladinskih organizacija Omladinska prestonica Evrope Novi Sad (OPENS) osmislio je programom sadržajnu i kvalitetnu aplikaciju koja ima za cilj da unapredi položaj mladih u gradu i da se sistematski brine o njima. - Slogan „Novi Sad otvara vrata“ je promocija Novog Sada, Vojvodine i Srbije kao destinacije u koju su mladi dobro došli. Godine 2019. Novi Sad će širom da otvori svoja vrata svim mladim koji dolaze iz sveta da vide na koji način se briga o mladima konkretno primenjuje. Godine 2017. i 2018. su bitne kao priprema za 2019. u kojima se planira veliki broj aktivnosti. Najbitnije je da su tu inicijativu pokrenule omladinske organizacije koje se već dugi niz godina bave omladinskom politikom, što u Novom Sadu, što na nivou AP Vojvodine i Republike Srbije, ali i evropskom nivou. Paralelno sa proglašenjem Omladinske prestonice Evrope tekao je proces prijema Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) u punopravno članstvo Omladinskog evropskog foruma. Značajno je i to da u Novom Sadu postoji Nacionalna asocijacija praktičara/ki omladinskih radnika (NAPOR), sa sedištem u Novom Sadu, koja se bavi osiguranjem kvaliteta omladinskog rada i koja okuplja veliki broj organizacija iz Srbije. Najveći akcenat u našoj aplikaciji koju smo predali Evropskom omladinskom forumu bio je na brizi o mladima, na omladinskom radu i omladinskoj politici. Tokom kandidature u kampanji su angažovana dva omladinska radnika i više ljudi koji su se bavili omladinskom politikom, a rezultati su više nego vidljivi. Pre svega, u Novom Sadu potoji prostor samo za mlade - Omladinski klub OPENS lociran u popularnoj Kineskoj četvrti, u kojem je od oktobra 2016. realizovano više desetina različitih edukativnih radionica, u kojima su učestvovali mladi iz Novog Sada, ali i omladinske organizacije iz drugih gradova - naglasila je Jelena Radojčić, ispred inicijative OPENS. Ona je istakla i da je ukupan budžet Gradske uprave za

sport i omladinu koja najviše finansira inicijative mladih, ove godine dvostruko uvećan. Sajt inicijative Omladinske preJelena Radojčić stonice Evrope Novi Sad www. opens2019.rs pruža mogućnost detaljnog upoznavanja sa aktivnostima planiranim u naredne četiri godine. Sve one će biti realizovane u saradnji sa omladinskom organizacijama sa teritorije Grada Novog Sada. Cilj je da se obezbede finansijska sredstva za 30-tak organizacija više nego prethodnih godina, odnosno da se preko 200 novih mladih ljudi uključi u neki od omladinskih programa, i bude aktivno u nekoj od NVO, otputuje u svet, druži se sa vršnjacima iz sveta koji će doći u Novi Sad i Srbiju. Po rečima naše sagovornice, Srbija je permanentnom brigom za mlade i načinom na koji su mladi uspeli da izbore da država sistemski počne da brine o njima i da izdvaja više sredstava za njih, postavila standarde i postala primer dobre prakse za druge zemlje Evrope. Nije slučajno ni što je Novi Sad prvi grad u zemlji poneo laskavu titulu Omladinske prestonice Evrope. Omladinski sektor u Novom Sadu sem u formiranju NAPOR-a, aktivno je učestvovao i u izgradnji i začecima KOMS-a, kao i u pokretanju inicijative za osnivanje Ministarstva omladine i sporta. U nastanku prve Strategije za mlade Ministarstva omladine i sporta (2008) u velikom broju učestvovali su mladi iz Novog Sada, nakon čega je u gradu ustanovljena Gradska uprava za sport i omladinu i na taj način počela strateška briga za mlade. Osnovan je i Novosadski omladinski Forum, koji čini više od 60 omladinskih organizacija grada. U toku prošle godine održane su tri skupštine na kojima se raspravljalo o svim bitnim pitanjima koja se odnose na mlade sa teritorije grada, a njihovi predlozi dostavljeni su Gradskoj upravi, Gradskom veću i gradonačelniku. Uzbudljivo će biti - biti mlad u Novom Sadu u narednim godinama, poručuje Jelena Radojčić i dodaje: - Pruža se veliki broj mogućnosti da se negde otputuje, da se upoznaju vršnjaci koji će dolaziti iz celog sveta. Ovo je bitan period koji će potisnuti period sankcija, viza, kada se nigde nije putovalo, a stranci stidljivo dolazili. EXIT-om i potonjim događajima smo počeli da šaljemo totalno drugačiju sliku u svet. Titula Omladinske prestonice Evrope će imidžu našeg grada, naše zemlje, sigurno doprineti još više, i pružiće priliku da pokažemo kakvi smo zaista.

7


Zajedničkim snagama za jaču privredu rivredna komora Vojvodine (PKV) od početka godine uspostavila je i unapredila postojeću saradnju sa mnogim institucijama, a sa nekoliko njih sklopila je sporazume o saradnji, kako bi se poboljšala privredna poslovna klima na teritoriji AP Vojvodine, ali i povezali privrednici sa zemljama u regionu. Tim sporazumima postavljeni su temelji za čvrstu saradnju, kojima se uspostavlja razmena znanja i iskustava, uzajamna podrška i spremnost da se zajedničkim radom ojačaju sve privredne grane, kako bi se iskoristili svi potencijali na teritoriji AP Vojvodine i regiona.

P

Boško Vučurević i Igor Mirović PKV ove godine obeležava 98 godina od osnivanja, a na svečanoj akademiji pod nazivom „Na tradiciji u budućnost“, predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović i predsednik PKV Boško Vučurević potpisali su Sporazum o saradnji između ove dve institucije. Time je uspostavljen osnov za trajnu i kontinuiranu saradnju Pokrajinske vlade i PKV, sa ciljem razvoja i jačanja privrede AP Vojvodine. Predsednik Vučurević, koji je na ovu funkciju stupio 1. januara tekuće godine, kao diplomirani ekonomista koji je veći deo svoje profesionalne karijere, preko 30 godina, proveo radeći u spoljnoj trgovini, kasnije i kao menadžer u NIS-u, u Frankfurtu, Rumuniji i BiH, za „Top Srbiju“ kaže da je spreman da svoje iskustvo usmeri u poboljšanje celokupne privrede. Svoje radno iskustvo i svoje kontakte u toku svog petogodišnjeg mandata, Vučurević stavlja u funkciju razvoja privrednih grana Vojvodine i Srbije. - Na vrhu prioriteta ovog saziva PKV je privlačenje novih investicija, otvaranje preduzeća, izgradnja PKV kao „mosta“ koji povezuje privrednike i pokrajinske i republičke institucije. Nastavljamo da negujemo tradiciju, ali i da predanim radom uspostavljamo nove oblike saradnje, sazdane na čvrstim temeljima. Bitno je napomenuti da se PKV, sa novim Zakonom o privrednim komorama, koji je stupio na snagu 1. januara 2017, pozicionirala kao samostalni privredni subjekt u jedinstvenom

8

komorskom sistemu. U saradnji sa Privrednom komorom Srbije (PKS), a po određenim članovima pomenutog Zakona, definisali smo sve svoje aktivnosti. Naš zadatak je da se svojim radom, stručnošću, saradnjom sa naukom, kao i privrednim subjektima, postavimo kao najznačajnija spona između privrednih subjekata, PKS i Pokrajinske vlade, i sa Republičkom vladom - istakao je predsednik PKV Boško Vučurević. U narednom periodu PKV se neće zadržati samo na tradiciji. Zaključivanjem kako Sporazuma o saradnji sa Pokrajinskom vladom, sa Štajerskom gospodarskom zbornicom Maribor, Republika Slovenija; Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Novom Sadu i Privrednom komorom Županije Čongrad, Republika Mađarska, tako i definisanjem i realizacijom razvojnih projekata Pokrajine, utvrđen je pravac daljeg razvoja PKV. Ovim će se PKV, kroz analizu baze podataka kojom raspolaže, maksimalno uključiti u strategiju razvoja privrede AP Vojvodine. Pored toga, PKV je, inspirisana humanitarnim radom i akcijama Rotari-kluba „Novi Sad“, prepoznala potrebu konstantnog ulaganja u mlade. Kako se mladi danas obrazuju u svetu stalnog razvoja tehnologije, predsednik Vučurević odlučio je da ŠOSO „Milan Petrović“, u saradnji sa Rotari-klubom „Novi Sad“, pokloni tri računara i tri štampača čime je uspostavljena kontinuirana saradnja sa ovom školom. Vučurević je rekao da će PKV posredovati u uključivanju u rad učenika ŠOSO „Milan Petrović“, nakon stečenog srednjeg obrazovanja, kod privrednih subjekata na teritoriji AP Vojvodine. Nastojeći da nastavi tradiciju PKV koja je kroz sve godine postojanja predstavljala sponu između privrede sa jedne i republičkih i pokrajinskih organa, kao i organa lokalne samouprave sa druge strane, predsednik Vučurević istakao je da je u planu potpisivanje još nekoliko sporazuma o saradnji sa nizom privrednih i naučno-stručnih institucija, a sve u cilju daljeg razvoja privrede u Pokrajini i Republici. Na taj način, PKV će unaprediti poslovanja svojih članova, njihovog rasta i razvoja, te će na mnogo efikasniji način odgovoriti na potrebe i zahteve privrede. Pozitivni primeri brojnih kompanija govore da je uz PKV globalno povezivanje postalo lakše nego ikada ranije. Pouzdani kontakti i precizne informacije su osnovi dobre saradnje za osvajanje sve zahtevnijeg domaćeg i inostranog tržišta. Stoga će PKV težiti da ostvari još čvršću saradnju sa državnim institucijama na lokalnom, pokrajinskom i republičkom nivou i da pruži maksimalnu podršku privrednicima, a sve u cilju osnaživanja privrede, što je najbitnije za jačanje i razvoj jednog društva. Posebna pažnja biće posvećena domaćoj proizvodnji i poboljšanju uslova rada i poslovanja. Definisani su konkretni koraci ka ostvarivanju zacrtanih aktivnosti, a sve u cilju pospešivanja razvoja privrede na teritoriji AP Vojvodine i uspostavljanje još jače saradnje sa regionom. Na ovaj način, Vojvodina ima sve preduslove da se u budućnosti snažnije i brže i sa više ambicija i rezultata, bez skrivanja, pojavljuje u javnosti i da bude deo najvažnijeg zadatka u našoj Republici, a on se odnosi na dalji razvoj privrede.


Zajednički snimak ovogodišnjih laureata

Kapije uspeha i plakete za prave vojvođanske bisere

P

rivredna komora Vojvodine (PKV) 25 godina u kontinuitetu dodeljuje priznanja „Kapije uspeha“ najboljima za unapređenje i podsticanje kvaliteta usluga u ugostiteljskoj i turističkoj delatnosti na području AP Vojvodine koji značajno doprinose oblikovanju vojvođanskih turističkih vrednosti. Pored „Kapije uspeha“, PKV nagrađuje Plaketama za kvalitet usluga one firme koje su dostigle zavidan nivo organizacije poslovanja i odnosa prema gostu u svim kategorijama. Ocenjivanje smeštajnih i ugostiteljskih objekata vrši se prema kriterijumima utvrđenim u Pravilniku o dodeljivanju priznanja za kvalitet ugostiteljskih i turističkih usluga, a Komisiju za ocenjivanje čine stručni, turistički i ugostiteljski radnici iz privrede i profesionalnih stručnih udruženja. Dobitnici ovog prestižnog priznanja za 2016. godinu u svojim kategorijama su: Etno naselje i etno hotel „Vrdnička kula“ (Banja Vrdnik) u kategoriji hotelskog zdravstvenog, kongresnog i poslovnog centra, hotel „Premijer prezident“ (Sremski Karlovci) u kategoriji hotela, Vinarija „Deurić“ (Mala Remeta) u kategoriji vinarija, „Salaš Đorđević“ (Šupljik) u kategoriji salaša; dok su dobitnici Plaketa za kvalitet usluga Restoran „CFK“ (Vrbas) u kategoriji restorana, Etno kuća „Tošina kuća“ (Jarak) u kategoriji seoskog turističkog domaćinstva, Salaš Tatić (Turija) u kategoriji salaša, „Art kafe” (Kanjiža) u kategoriji specijalizovane ugostiteljske ponude, Porodični podrum vina „Selekta“ (Gudurica) u kategoriji porodičnog podruma vina i porodična vinarija „Vinik“ (Vršac) u kategoriji porodične vinarije. - Privredna komora Vojvodine u dobitnicima priznanja vidi pouzdane partnere na putu ostvarivanja zajedničkog cilja - razvoja privrede, koji će pospešiti dalji porast broja radnih mesta i pad nezaposlenosti. Zbog toga, „Kapije uspeha“ su vid podrške i podstreka svima onima koji svojim predanim radom iznova pospešuju kvalitet usluga čime postaju najbolji među najboljima - istakao je predsednik PKV, Boško Vučurević.

Potpredsednik Pokrajinske vlade, Đorđe Milićević, naglasio je tom prilikom da je brži privredni razvoj Vojvodine najvažniji prioritet Pokrajinske vlade, a da turizam tu ima veoma značajno mesto, jer „razvoj turizma utiče na razvijanje i drugih delatnosti poput poljoprivrede, trgovine, saobraćaja, građevinarstva i drugih“. Vojvodina ima bogat turistički potencijal i veliki prostor za dodatni rast, čemu će ove godine doprineti i izdvajanje više sredstava za podsticajne mere u turizmu. Gotovo 200 miliona dinara biće usmereno organizacijama, udruženjima i projektima u oblasti turizma. Dobitnici priznanja i plaketa pokazali su da su očuvanje tradicije i podizanje kvaliteta usluga savršen spoj. Oni razvojem biznisa, pospešuju kako lokalni razvoj, tako i turistički potencijal Vojvodine. A salaši, vinski podrumi, etno kuće i drugi objekti značajni za receptivni turizam, na najatraktivniji način predstavljaju tradiciju i kulturu Vojvodine. Ključ uspeha leži u otvorenoj saradnji i želji da pospešivanjem poslovanja, ostvarimo naš zajednički cilj. Vojvodina je bogata kako turističkim potencijalnom, tako i ljudskim. Osluškivanje tržišta, povezivanje privrednika, uspostavljanje saradnje, zajednički rad i uzajamna podrška predstavljaju stabilan temelj za održivi razvoj turističke ponude AP Vojvodine - zaključio je predsednik PKV, Boško Vučurević. AP Vojvodina, kao multietnički prostor i plodna ravnica bogata vodama, poseduje brojne potencijale za razvoj gradskog, zdravstvenog, ruralnog, kulturnog, gastro, vinskog turizma koji su, zahvaljujući velikom i predanom radu vlasnika objekata, valorizovani kao atraktivni turistički proizvodi, prepoznati i nagrađeni od strane Privredne komore Vojvodine. „Kapije uspeha“ i Plakete dodeljene su onima koji su uvideli potencijal koji nudi ovaj prostor i svojim konstantnim zalaganjem i radom uspeli da ostvare mnogo, da budu deo izuzetne turističke ponude AP Vojvodine.

9


Ambiciozne aktivnosti Turističke organizacije Vojvodine za ambiciozne rezultate

Dr Nataša Pavlović

O

d svog osnivanja, pre 15 godina, primarni zadatak Turističke organizacije Vojvodine (TOV) jeste promocija svega najboljeg što Pokrajina nudi, objadinjavanjem njene raznolike i specifične ponude nastupima na brojnim domaćim i svetskim manifestacijama i sajmovima. Tako je u toku prošle godine, TOV u regionu započeo predstavljanje Vojvodine u regionu, kroz Dane Vojvodine, i to u Temišvaru i Bijeljini, ali uz pomoć Pokrajinske vlade i na tržištima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u vreme obeležavanja 45. Nacionalnog dana UAE, gde je TO Vojvodine imala priliku da predstavi ponudu našeg regiona i cele Srbije. Od početka 2017. godine TOV je prisutna na sajmovima u Bratislavi, Štutgartu gde se predstavila ponudom aktivnog odmora, Budimšešti, Berlinu, i prvi put na Internacionalnom sajmu turizma „GITF 2017“ u Guandžou, u provinciji Guandong (Guangdong), sa kojom Autonomna pokrajina Vojvodina održava dobre odnose. Važno je istaći da ovaj grad posle Pekinga i Šangaja predstavlja najvažnije emitivno tržište u Kini. - Reprezentovali smo sve ono što je moglo da stane na štand od 30 m² i učestvovali na konferenciji Zemlje Bal-

10

kana održane u okviru sajma. Bezvizni režim koji Srbija ima prema kineskim turistima pruža ogromne mogućnosti i trudićemo se da ih maksimalno iskoristimo – rekla je gospođa Nataša Pavlović, direktorica TOV. Ona je takođe istakla, veliki broj kontakata sa turoperatorima iz Nemačke, Rusije i Iraka, ostvarenih na Internacionalnom sajmu turizma „ITB 2017“ u Berlinu. Na štandu Turističke organizacije Srbije, a uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam, predstavnici Vojvodine su pored Turističke organizacije Vojvodine bili i turistička agencija „Magelan“ iz Novog Sada, Klaster “Srem”, preduzeće “Park Palić” i Turistička organizacija Novog Sada. Tom prilikom su, direktorica TOV, dr Nataša Pavlović i šefica Svetske turističke organizacije za program „Put svile“, gospođa Ala Peresolova, razgovarale o

mogućnostima povezivanja i uključivanja Srbije, odnosno Vojvodine u ovaj program. Na generalnom godišnjem sastanku NECSTouR-a održanom krajem marta ove godine u Sevilji, TOV je pristupila Mreži evropskih održivih i konkurentnih regiona “NECSTouR”, a sve to uz saglasnost i podršku Pokrajinske vlade. Na svečanoj ceremoniji prijema novih članova, dr Nataša Pavlović, predstavila je Vojvodinu kao atraktivnu i konkurentnu turističku destinaciju, naglasivši da su resursi kojima raspolaže Vojvodina pre svega netaknuta priroda NP Fruška


gora, zaštićena dobra, međunarodne reke Dunav i Tisa, ali i vojvođanska multikulturalnost, gostoljubivost i otvorenost duha. Zahvaljujući ovom članstvu, Vojvodina će u turističkom smislu ravnopravno uticati na kreiranje politika razvoja i promocije, razmeni evropskih iskustava i dobiti unapređena znanja iz vaših razvijenih regiona. Iskustvo u izradi i realizaciji evropskih projekata, koje ima TOV biće unapređeno te se očekuje snažnije uključivanje u realizaciju projekata iz EU fondova, važnih ne samo za grad Novi Sad, već i za čitavu Srbiju, koja se na ovaj način našla na mapi evropskih održivih regiona. U realizaciji evropskih projekata TOV učestvuje od 2004. godine. U martu ove godine, u okviru Prvog poziva INTERREG IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska - Srbija 2014 – 2020, od 127 projekta izabrana su 24, među kojima i projekat pod nazivom “Virtuelni i kulturni turizam” (ViCTour), koji je podnela TOV, zajedno sa TZ Vukovara, Ekonomskim fakultetom u Subotici (Univerzitet Novi Sad) i Fondom “Evropski poslovi” APV. Cilj projekta je unapređenje kontinentalnog turizma u prekograničnoj oblasti Srijem/Srem, održivog socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja, sa aktivnostima na poboljšanje postojeće turističke ponude i podizanje kvaliteta promocije pomoću novih informacionih i komunikacionih tehnologija. - Sve ove aktivnosti imaju vidljivog

odjeka na porast gostiju koji iz godine u godinu sve češće biraju Vojvodinu za svoje turističko odredište. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku beleži se porast dolazaka kineskih turistia od 30%, nemačkih od 4% u odnosu na 2015. godinu. Nemački turisti su ostvarili 30.112 noćenja što je povećanje od 5%. Interesantno je da je broj noćenje mađarskih turista porastao za 41%. što znači da nam i komšije dolaze i zadržavaju se duže od jednog dana – kaže naša sagovnica. Takođe je istakla da u skladu sa budžetom koji je duplo veći u odnosu na prethodni period povećan je broj aktivnosti TOV-a. Planiraju se „Dani Vojvodine u Beogradu“, organizovani na višem nivou nego do sada. Kampanja će u toku ove godine biti organizovana i na Zlatiboru, Vrnjačkoj Banji i Kopaoniku, a u regionu, u Temišvaru, Banjaluci, Segedinu ili Budimpešti, Podgorici. TOV zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam i TOS-om planira predstavljanje Vojvodine u Ljubljani, Sarajevu i Solunu u okviru Dana Srbije, koje je TOS počela da organizuje od ove godine. Kada je reč o promo materijalu u godini održivog turizma, TOV planira izradu vodiča za slepe i slabovide za Vojvodinu, i to je tek početak. Planirana je i promocija receptivnih turističkih agencija i izdavanje fascikle sa ponudama svih receptivnih

agencija u Vojvodini, odnosno celoj Srbiji koje se bave pružanjem usluga u Vojvodini, i to na jezicima svih tržišta gde TOV promoviše ponudu ove regije. Sa željom da produže boravak turista u Vojvodini, koji je sada 2,5 dana, turistički poslenici će se potruditi da inoviranjem trodnevnih aranžmana, to postignu. Urađeni su vodiči za salaše, etno kuće i vinske podrume, kao i promofilm, u planu je izrada vodiča za Srem, Banat i Bačku i vodič za lovni turizam u džepnom izdanju. Uspostavljanje uspešne saradnje TOV i „Srbija za mlade“, otvorio je značajno poglavlje omladinskog turizma. U narednom periodu TOV će izdati adekvatan vodič, a akcenat na Danima Vojvodine u Beogradu će biti na Vojvodini za mlade, i uz razne radionice na kojima će imati priliku da se upoznaju sa vojvođanskim selima i salašima, interesantan program za mlade i koja su to mesta, manifestacije i događaji bliski senzibilitetu mladih ljudi. U toku održavanja Sajma turizma 2016. u Novom Sadu, TOV je po prvi put organizovao smotru vinskih viteških redova, sa akcentom na vinsku i vinogradarsku kulturu kao civilizaciju tekovinu jednog naroda, nešto što do sada niko nije uradio. Za Sajam turizma 2017. biće organizovan bogatiji program, jer je pilot izdanje pokazalo da je viteštvo u Vojvodini, Srbiji i regionu i te kako živo, i da vitezovi vina, u maniru pravih vitezova i u svojstvu zaštitnika dobara, najbolja vina iz svoje zemlje razmenjuju sa vitezovima drugih zemalja.

11


Ekskluziva zvana

PROBUS

a Međunarodnom takmičenju za izbor najboljeg univerzitetskog vina održanom 19. i 20. septembra 2016. u Mariboru, Rektorsko vino Univerziteta u Novom Sadu - Probus, u konkurenciji 34 vina iz jedanaest univerzitetskih centara, proglašeno je najboljim crvenim vinom. Status Rektorskog, Probus, proizveden na Departmanu za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, stekao je 2. juna iste godine, na predlog rektora Novosadskog univerziteta, prof. dr Dušana Nikolića. Rektor je priznao da nije neki stručnjak za vina, ali da je to učinio na nagovor mađarskog kolege, rektora Univerziteta u Pečuju, prof. dr Jožefa Bodiša, dobrog poznavaoca vina i vinske kulture, koji dolazi iz središta čuvenog Vilanji regiona, odakle i najbolja mađarska i evropska crvena vina. Siniša Ostojić, enolog na Departmanu za voćarstvo i vinogradarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, kaže da je još kao student zapazio ovu sortu, a u svoju beležnicu zapisao: „To je vino za Kraljevića Marka“. Njegovoj sreći nije bilo kraja kada je došao na Institut u Sremske Karlovce i od dr Keserovića i dr Ivaniševića dobio priliku i odrešene ruke da radi sa Probusom šta hoće. Čak je nabavio barik burad i ispostavilo se da je to bio pun pogodak. - Probus se proizvodi od istoimene sor-

N

12

te grožđa, koju je stvorio tim na čelu sa prof. dr Dragoslavom Milisavljevićem, ukrštanjem Kadarke i Cabernet Sauvignon-a. Sorta je priznata 1983. godine. Probus je puno, ekstraktno vino intenzivne boje koja podseća na najcenjenije internacionalne sorte. Najbolje se slaže uz biftek, ali i sva mesa, gulaš, ozbiljnije meze... Interesantno je da sadrži veliku količinu bojenih materija. Npr. Cabernet Sauvignon se smatra za najobojeniju sortu među crvenim vinima sa oko 600mg/L antocijana. Probus bez problema „nagura“ do 1.200mg/L. Iako je stara više od trideset godina, još uvek o ovoj sorti govorimo kao o novoj. Zadovoljan sam što u poslednje vreme doživljava ekspanziju - objašnjava gospodin Ostojić. Ova sorta zahteva dosta sunca, manje bujnu podlogu, južne terene sa kamenitim zemljištem... Ostojić kaže da na njoj ima još puno da se radi: od odabira uzgojnog oblika, najoptimalnije podloge, klonske selekcije, ali ima nepoznanica i u samom podrumu. Po njegovim rečima, mora da se ispita koja vrsta hrasta najbolje odgovara ovom vinu i sl., ali da se čitava stvar oko Probusa „zakotrljala“ i da za njega dolaze bolja vremena. - Na čitavoj planeti ima svega 10 - 15 ha zasada Probusa. Od toga na Oglednom polju Instituta za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima ima dva hektara. Poznate vinarije nisu imale dovoljno odvažnosti da započnu proizvodnju Probusa, ali su do sada to pokazali:

Podrum Antonijević (Ledinci), Vinarija Mrđanin (Sremski Karlovci), Vinarija Milanović (Surduk), odnedavno i čuvena iriška Vinarija Kovačević. I dalje se radi o malim površinama jer samo u Sremskim Karlovcima ima ukupno tri hektara pod zasadima. Međutim, ispituju ga i u Crnoj Gori, i po mom mišljenju, njihovi agroekološki uslovi su daleko povoljniji od naših - zaključio je gospodin Ostojić. On naglašava koliko su male površine mana, toliko vina Probus predstavljaju ekskluzivu, i da je to nešto čime možemo da se ponosimo. Strancima je dosta Cabernet-a i Merlot-a, koje mogu, i to mnogo kvalitetnije, da probaju u Francuskoj, a Probus mogu samo kod nas. Da postigne punu zrelost, ovom vinu je potrebno tri godine, ali to se, zbog ograničene proizvodnje, retko dešava. Poslednja berba „čistokrvnog“ Probusa je bila 2013. Sledeće dve godine su išle u kupažu sa Cabernet-om i Merlot-om, a berba 2016. daće takođe čist sortni Probus. Godina 2013. nije bila sjajna za ovu sortu, dok je 2012. bila mnogo bolja, ali količine koje su tada bile na raspolaganju, bukvalno su ragrabljene. Probus iz 2013. koji je „izdržao“, proglašen je najboljim vinom na takmičenju Univerzitetskih vina. To je još jedan dokaz da je ta sorta nepravedno zapostavljena svih ovih godina. Vinski znalci ovoj sorti predviđaju sjajnu budućnost, neki tipuju da će postati hit na prostoru Balkana, vino po kojem će nas vinski svet prepoznavati.


Mladi ljudi imaju kapacitet da povedu Srbiju put boljitka

P

Prof. dr Milica Pavkov Hrvojević

rethodnih jedanaest godina studenti Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, na zadovoljstvo Novosađana i njihovih gostiju, u okviru predmeta Animacija i logistika u turizmu, koji vodi prof. dr Anđelija Ivkov Džigurski, kroz organizaciju tematskih večeri uspešno promovišu etnološko i antropološko nasleđe raznih naroda. Praktični deo ispita iz predmeta Animacija u turizmu, prisutan je od 2006. godine. Za to vreme je preko 750 studenata organizovalo je 39 ovakvih humanitarnih akcija. Za svega 1.000 dinara, koliko iznosti cena ulaznice za ovakve performanse, gosti mogu da uživaju u tročasovnom programu koji za njih pripremiju studenti III godine hotelijerstva i u večeri, za koju su zaslužni studenti gastronomije. Sav prihod od prodatih ulaznica opredeljen je onima kojima je pomoć potrebna, po izboru samih studenata. Poslednja u nizu bila je namenjena Udruženju roditelja prevremeno rođene dece „Optimistik“ iz Novog Sada. Studenti poručuju da nemaju tremu kada su u pitanju ovakvi događaji, ali su višestruko zadovoljni što im je pružena prilika da nauče da organizuju jedno ovakvo veče. Dekanica PMF-a, prof. dr Milica Pavkov Hrvojević, kada god joj to obaveze dozvoljavaju, ne propušta priliku da isprati svoje studente. - U vremenima kada su svakodnevnica teroristički napadi, smrt i bolesti, ovakvo jedno veče, pre svega humanitarnog karaktera, a onda i zabavnog, je nešto što svima prija, a pre svega ljudima dobre volje i otvorenog srca, tako da pretpostavljam da je to razlog što ovakvi događaji privlače sve veću pažnju publike izjavila je dekanica, naglasivši pritom, da uvek posebno pohvali one studente koji pokažu da su i pored toga što su mladi, spremni da pokažu i svoju humanu stranu. - Oni pri ovakvim organizacijama pokazuju i svoju stručnost i sposobnost, jer čitav ovaj proces, od odabira teme, preko sadržaja do realizacije, i toga kome će prikupljena sredstva nameniti, iznesu potpuno samostalno. Svaki put budem zatečena i shvatim da su mladi ljudi ti koji imaju kapacitet da ovu zemlju povedu na put boljitka – sa neskrivenim zadovoljstvom je izjavila prof. dr Milica Pavkov Hrvojević. Po njenom mišljenju, ovakve vidljive aktivnosti studenata, su najbolja pozivnica za buduće studente PMF-a: - Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo svake godine upisuje sve veći broj studenata, a ovakve večeri su sigurno najbolja promocija onoga šta se na fakulutetu radi. Na licu mesta budući studenti mogu da se uvere kakav je kvalitet studija na ovom fakultetu.

13


Mladi su privučeni dobrim idejama, ali dolaze i sa novim

Pozdrav sa jednog od mnogobrojnih putovanja

„S

rbija za mlade“ je omladinsko udruženje koje su pokrenuli studenti nakon završenih osnovnih i master studija. Registrovano je 06. oktobra 2011. godine, u prostorijama Turističke organizacije Srbije u Beogradu, sa ciljem promocije i razvoja omladinskog turizma u Srbiji, povratka nekim destinacijama prilagođenim mladima, zabave, edukacije i integracije mladih u zemlji, regionu i šire, te promociji tolerancije, društvene i ekološke odgovornosti. Udruženje pruža mladim ljudima mogućnost da kreativnim sadržajima kroz putovanja, druženja, festivale, manifestacije, upoznaju Srbiju i oplemene slobodno vreme. Ideja je bila da svoja znanja stečena na različitim fakultetima ujedine u smislu predstavljanja Srbije kao dinamične, atraktivne destinacije koju vredi posetiti. Uveriti, pre svega mlade ljude, da su egzotika, mističnost, šarm lokaliteta u Srbiji nešto što i te kako vredi posetiti, i te utiske podeliti sa drugima, i van granica Srbije.

Pogled sa Ovčara Početkom februara 2016. godine ustanovljen je ogranak Udruženja „Srbija za mlade“ u Novom Sadu, zahvaljujući pre svega mladima, ali i Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, kao najvećem partneru. Godinu dana posle, sumiraju se rezultati. Predsednica „Srbije za mlade“ u Novom Sadu, Marta Đorđević, zadovoljna je minulom godinom u kojoj je uspešno realizovan veliki broj putovanja, iz kojih izdvaja posete Uvačkom jezeru, započete brojne aktivnosti i učešća na manife-

14

stacijama i festivalima, a broj članova dostigao je broj od 350, samo u Novom Sadu. - Mladi su privučeni dobrim idejama, ali dolaze i sa novim, koje su ovoj organizaciji izuzetno značajne, jer se time Udruženje uvećava aktivnim članovima, koji dobijaju priliku da pokažu koliko vole svoju zemlju. U narednom periodu težište će biti na humanitarnim akcijama u gradu, na putovanjima kroz Vojvodinu, koju smo u toku prošle godine malo zapostavili, na učešću u više manifestacija i festivala, a u pripremi je i proslava Prvog maja za mlade - najavila je Marta Đorđević. Svesna je da je velika šansa za mlade, a samim tim i Udruženja, izbor Novog Sada za Omladinsku prestonicu Evrope 2019, i nada se da će članovi „Srbije za mlade“ svojim aktivnostima opravdati tu titulu i dostojno reprezentovati Novi Sad, koji je oduvek bio grad u kome su se mladi ljudi lepo osećali. Studentima, uključenim u rad Udruženja i organizaciju događaja, kao stalni ili dopisni članovi, pruža se prilika da steknu praktična znanja i iskustva. Osim putovanja, kao najatraktivnijeg segmenta rada, Udruženje svojim članovima omogućava pristup brojnim konferencijama, popuste dogovorene sa brojnim privatnim firmama i institucijama čije su usluge neophodne mladima u svakodnevnom životu. - Planiramo putovanjima još bogatiju godinu od prethodne, i da pored mladih, uključimo i nešto starije, koji žele da krenu na put sa nama. U planu je i organizacija kampova i edukativnih radionica, sa akcentom na Frušku goru. Zahvaljući podršci TO Novog Sada, Vojvodine i Srbije, u stanju smo da sve planove ispratimo. Aplicirali smo i na neke projekte, čije rezultate očekujemo. Neke projekte radimo u saradnji sa centralom u Beogradu. Mreža filijala „Srbija za mlade“ se širi, i pored Beograda i ogranaka u Novom Sadu i Kraljevu, ima nagoveštaja da će ogranci u Šapcu, Nišu, a zatim Čačku i Kragujevcu, početi sa radom - dodaje Marta Đorđević. Nemerljive su za Srbiju i njen imidž sveže ideje, energija i aktivnost ovih mladih, obrazovanih ljudi. Posvećeni i osvešćeni, samostalno su krenuli u oblikovanje svojih života, time i života celokupne zajednice. Hrabro i bez ustezanja, korak po korak, osvajaju Srbiju, i fizički i intelektualno. Tako u svim zdravim društvima i treba da bude, pa bi im možda, više pristajao naziv „Mladi za Srbiju“ od ovog koji sada nose.


Univerzitet Privredna akademija prvi dobitnik Velikog šampionskog pehara Novosadskog sajma za visok kvalitet obrazovanja a Međunarodnom sajamu obrazovanja „PUTOKAZI”, koji se održao od 06. do 08. marta, po dvanaesti put na Novosadskom sajmu, prvi put su uručena priznanja najboljim vaspitno-obrazovnim ustanovama, među kojima se kao nosilac Velikog šampionskog pehara Novosadskog sajma za visok kvalitet obrazovanja istakao Univerzitet Privredna akademija. Veliki šampionski pehar Novosadskog sajma za visok kvalitet obrazovanja koji je dodeljen Univerzitetu Privredna akademija, predstavlja još jedno priznanje koje potvrđuje posvećenost rukovodstva Univerziteta, kao i svih fakulteta u njegovom sastavu, stalnom unapređenju kvaliteta. Ocenu kvaliteta obrazovnih institucija izvršila je međunarodna komisija, te je na osnovu ukupnih rezultata ocenjivanja kvaliteta Univerzitet Privredna akademija osvojio Veliki šampionski pehar Novosadskog sajma za visok kvalitet obrazovanja. Univerzitet Privredna akademija u Novom Sadu dobitnik je i četiri Velike zlatne medalje za kvalitet obrazovanja. Medalje su dobili: Pravni fakultet za privredu i pravosuđe, Fakultet za ekonomiju i inženjerski menadžment, Stomatološki fakultet i Farmaceutski fakultet. Veliki šampionski pehar prorektoru Univerziteta Privredna akademija prof. dr Marku Cariću, uručili su Mladen Šarčević, ministar prosvete Republike Srbije i Slobodan Cvetković, generalni direktor Novosadskog sajama. Prof. dr Marko Carić, prorektor Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu i dekan Pravnog fakulteta za privredu i pravosuđe, primajući ovo priznanje izrazio je zadovoljstvo što je Univerzitet Privredna akademija dobio ovo priznanje, ali i zbog toga što je u 90-ogodišnjoj istoriji ustanovljenja nagrade za kvalitet po prvi put u žižu stavljena i oblast obrazovanja, i to visokog, srednjeg i osnovnog. - Drago nam je što smo u tom premijernom izdanju osvojili „Ligu šampiona“ i ova nagrada će sigurno predstavljati podstrek i stimulans za dalji rad - izjavio je prof. dr Marko Carić. Na pitanje šta Univerzitet Privrednu akademiju izdvaja od drugih visokoobrazovnih ustanova prof. dr Marko Carić je odgovorio:

Veliki šampionski pehar i 4 Velike zlatne medalje Novosadskog sajma za Privrednu akademiju

N

- Mi se ne poredimo sa drugima, bavimo se sami sobom. Trudimo se koliko god je to moguće da se razvijamo i da se uključujemo u domaće i međunarodne obrazovne tokove, da što više pružimo našim studentima i da budemo kvalitetan partner i predstavnik visokog obrazovanja. Univerzitet Privredna akademija je jedan od retkih u zemlji koji nije zabeležio pad interesovanja novih studenata. To se objašnjava permanentnim naporima svih zaposlenih da Univerzitet raste i razvija se, kako na domaćem tako i na internacionalnom planu, da se koristi svaka prilika za napredak, a ponavljanje grešaka se ne dozvoljava. Isticanje novih ciljeva, otvaranje novih dimenzija uz moto: „Zadovoljene želje nisu motiv! Univerzitet Privredna akademija konstantno vodi napred.“

15


Svi uslovi za obnovljive izvore energije de je Srbija u odnosu na svet i da li se uočava napredak u praksi? Šta je prioritet, s obzirom da imamo sve uslove za obnovljive izvore energije i kako ubrzati taj proces? Ovo su samo neka pitanja o kojima je bilo reči na VI Međunarodnim danima energetke i investicija, održanim na Novosadskom sajmu. Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, prati razvoj i primenu svih vidova primarne i sekundarne energije, razvojno-istraživačke programe u oblasti uglja, nafte, gasa, geo-termalnih i mineralnih voda. Sekretarijat prati i enegetsku efikasnost i racionalno korišćenje enegije i upotrebu obnovljivih izvora energije. Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj gospodin Nenad Grbić, smatra da su se danas stekli uslovi da jednom koordiniranom politikom dođemo do potrebnih znanja i informacija. - Ako govorimo o energiji sunca, Srbija i Vojvodina imaju preko 30% više potencijala u tom segmentu od zemalja EU. O geo-termalnim i mineralnim vodama da ne pričamo. Ako govorimo o biomasi, u Vojvodini imamo potencijala, ali i tradiciju. Imamo 10-11 miliona tona biomase koja čini oko 65% svih obnovljivih izvora energije. Paradoks je da je upotreba biomase više primenjivana unazad 50 godina nego danas, kada imamo komfor korišćenja gasa, nafte i ostalih fosilnih goriva. Pokrajinski sekretarijat finansira mogućnost prelaska i korišćenja obnovljivih izvora energije, jer je Vojvodina energetski zavisna i 55% svojih potreba nabavlja van svoje teritorije. Pokrajinska i Republička vlada su dale određene direktive, uredbe i prioritete u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Opredeljeno je 1092 MW ove proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i to: 500 MW iz energije vetra, a 10 MW energije sunca, 100 MW iz biomase, 30 MW biogasa i malih i velikih hodroelektrana, odnosno 550 MW iz velikih hidnoeletrana, a stotinak iz malih hidroelektrana – rekao je gospodin Grbić. Gospodin Grbić je istakao je predstoji borba za donošenje što više sistema koji mogu finansirati i građanstvo i privredni subjekti, a da do sada prisutni problemi poput adiministracije, loše koordinisanosti, neinformisanosti polako budu prevaziđeni. Takođe je napomenuo da su za sve upite vrata Pokrajinskog sekretarijata otvorena za svakog kome treba savet, sugestija, ideja ili pomoć pri samoj izradi projekata. Na pitanje: „Dokle se stiglo u Srbiji kada je reč o obnovljivim izvorima energije?“, gospodin Grbić je rekao da je pomak sigurno napravljen, ali ono na čemu treba insistirati jeste i sama promena ponašanja, kulture, kao i ekološke i energetske svesti, i da na tome moramo raditi.

G

16


Program zdrave i bezbedne hrane za preporod turističke ponude Srbije ije reč samo o gojaznim osobama, niti da se zadovolje potrebe pripadnika određene veroispovesti već o zadovoljenju potreba svih ljudi za zdravom hranom - osnovni je moto američkog đaka i kanadskog državljanina, gospodina Muradina Rebronje, planera jelovnika&dizajnera kuhinja, šefa kuhinje inovatora&edukatora, čoveka velikog iskustva koji želi da u srpske hotele uvede zdravu i bezbednu hranu. Reč je hrani dostupnoj na svim područjima sveta, prihvatljivoj za sve životne dobi. Ako bi Srbija „pristala“ na program pod nazivom „Budite mršavi i zdravi“ koji gospodin Rebronja nudi, bila bi ne samo gastronomski i turistički centar Balkana, već svetski centar. Na ovaj način vrlo brzo bi bilo omogućeno obnavljanje postojećih hotelskih kapaciteta. Ideja je da se, poštujući pravila tržišne ekonomije, obezbedi pružanje kvalitetnog minimuma, kako bi se stvorio profit iz kojeg bi se razvijali novi kapaciteti. To se može ako se pruže najbolji, najjeftiniji i najprofitabilniji uslovi, a gospodin Rebronja ima način kako da se to ostvari. Muradin Rebronja je završio Srednju ugostiteljsku školu u Vrnjačkoj Banji, potom Višu ugostiteljsku školu u Beogradu. Radio je u najprestižnijim hotelima diljem SFR Jugoslavije, od Hvara, Dubrovnika, hotela „Maestral“ u Pržnu, do hotela „Jugoslavija“ u Beogradu od njegovog otvaranja. Na žalost, tek kada je otišao u The Sheraton Centre Hotel, Toronto, Kanada, posle doživljenog „kulturnog šoka“ shvata kako treba zapravo raditi. Pri tom, primer rada u hotelu „Jugoslavija“ bio je onaj kako ne treba. Željan pravih znanja stiče diplomu Lewis Hotel - Motel Managment School, Washington D.C., USA (1975) i Career Institut-a, Danbury, CT. USA (1976). Nameran da stečeno znanje prenese u hotelijersku praksu svoje zemlje, vraća se u Srbiju i u novootvorenom hotelu „Interkontinental“ obezbeđena mu je pozicija direktora hrane i pića, sektora koji ga najviše interesuje. Međutim, tadašnji menadžement mu ne daje priliku za ono zbog čega je došao, da prenese ono što zna, i krajem sedamdesetih u Bloku 28 na Novom Beogradu otvara prvi američki restoran u SFRJ koji uspešno radi do 1996. Trenutno je angažovan na otvaranju Balkanskog kulinarskog insituta pri Internacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, koji želi da ostavi u amanet potonjim generacijama, kao i porodičnog kanadskog, hotelskog, restoranskog i trening brenda Rebronjin Western. Svojim radom stekao je zavidnu reputaciju, a ko je jednom radio kod njega, imao je takve reference da je mogao da se zaposli bilo gde. - Sve počinje od kreiranja profitabilnog jelovnika. Kuhinja je efikasna fabrika za proizvodnju najbolje, najjeftinije i naprofitabilnije hrane, a njen rad treba da počiva na tržišnoj ekonomiji - smatra gospodin Rebronja. Planira da u Srbiji započne svoju misiju, i da hoteli koji prihvate njegov program „Budite mršavi i zdravi“, koji se sprovodi u šest faza (bezbedna i zdrava hrana bez masnoće, uz redovno vežbanje - hodanje, plivanje, gimnastika, kako bi se potrošio višak kalorija, uz unos vode u toku vežbanja, boravak na suncu i svežem vazduhu, te odmorom

N

Muradin Rebronja potrebnim za regeneraciju organizma), budu u službi gostiju tj. obezbeđivanja skidanje telesne težine na zdrav način. - Nemam pretenziju da hoteli budu bolnice. Ovaj program je dobar za sve, za gojazne ali i za one koje to nisu, i pruža zdrav način života u hotelskim uslovima, kako bi se turisti osećali kao kod kuće. To je način da privučemo penzionere iz Amerike, Kanade, Rusije, Kine..., da nakon što skinu težinu produže boravak i nastave da uživaju jer imaju odličnu zdravu i bezbednu hranu, mogućnost da vode računa o sebi, da se druže, a sve to bez obzira na razlike u kulturama i načinu ishrane, jer im dajemo najbolje, dajemo im izbor. Neće biti svinjetine, ali zato će u ponudi biti jagnjetina, piletina, junetina, zatim riba (po sistemu da imamo bazene sa svežim pastrmkama i sl.); uspostavljenu direktnu vezu sa proizvođačima, klaničarima, hladnjačarima... Programom je predviđeno puno voća, povrća, a salate i supe, obogaćene proteinima i krutonima, predlažemo za glavni obrok - objašnjava gospodin Rebronja. Ovim programom pansionsko poslovanje bi otišlo u zaborav, a izbor jela à la carte pružio gostima sve ono što žele: zdravu kvalitetnu ishranu u onoj količini koja im odgovara. Po njegovom mišljenju to je budućnost turizma, i Srbija bi, ukoliko bi usvojila njegove ideje, mogla da započne ozbiljnu turističku priču, na koju, prema sadašnjem stanju u kojem se hotelski kapaciteti nalaze, ne može da računa.

17


Pilot projekat receptivnog turizma u Vršcu inski Grad Vršac svom najvćem brendu - vinu, posevetio je dve značajne manifestacije. Ove, 2017. godine, Turistička organizacija Vršac i Vršačni se pripremaju za obeležavanje velikog jubileja, 60 godina „Dana berbe grožđa“. Sredinom marta uspešno je održan 12. „Vinofest“, ali Vršac planira da ponudi i neke nove turističke programe za dolazak gostiju tokom čitave godine. Članica Gradskog veća za turizam, gospođa Julkica Mitrašinović, navodi da osim standardne ponude, obilaska kulturno-istorijskih spomenika, nadaleko čuvene vinske ture i svega onoga što je Vršac do sada nudio, turistički radnici će se okušati i u pilot projektu, koji se odnosi na kreativni receptivni turizam, turistički aranžman koji bi svakog vikenda u Vršac i okolinu dovodio strance iz raznih krajeva sveta. Planirano je da se sa njegovom realizacijom započne u vreme održavanja jubilarnog „GrožđeJulkica bala“, a ako se pokaže uspešnim, nastaMitrašinović viće se tokom septembra i oktobra, kada su radovi u vinogradarsko-vinskom Vršcu najobimniji. Gospođa Mitrašinović objašnjava da je ovaj vid turizma već neko vreme prisutan u svetu, ali je u našoj zemlji pionirski. Turistima će se ponuditi aktivno učešće u životu domaćina. Predstavnice ženske populacije će imati priliku da nauče da prave uštipke, štrudle, vojvođanske pite, da mese hleb, dok će se jači pol okušati u kulinarskim veštinama, pripremi gulaša, roštilja, pečenju prasića, ali i pomagati u vinogradu i podrumu: brati grožđe, raditi na ceđenju ili pretakanju vina. Na ovaj način oni će kao sećanje iz vršačkog kraja poneti svojim kućama ne samo saznanje o kulturno-istorijskim spomenicima, životu i običajima lokalnog stanovništva, već i sve ono što su svojom aktivnošću kreirali. Po njenim rečima, sve je više onih turista koji žele da aktivno učestvuju u redovnim dnevnim poslovima jednog domaćinstva, u ovom slučaju vinskog. Ako se pokaže uspešnim, planirano je da ovaj projekat bude nastavljen, i to u vreme jesenjih radova, kada u suštini vršački domaćini imaju šta turistima, koji su došli ovim povodom, da ponude. Na taj način Vršac ima plan da se pozicionira i kao destinacija pogodna za kreativni receptivni turizam. Gospođa Mitrašinović je izrazila nadu da će svi relevantni činioci, na čelu sa Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam AP Vojvodine, lokalnim Većem za turizam Grada Vršca, TO Vršac, par Incoming turističkih agencija iz Beograda i Novog Sada, hoteli „Srbija“ i „Villa Breg“ , kao i više domaćinstava, privatnih vinarija, te kulturne institucije iz Vršca, udružiti svoje kapacitete i istrajati na ovom projektu. Vremenom su Vršac i vino izgradili neraskidive veze, a obilazak vršačkih vinskih podruma predstavlja duhovnu avanturu za svakog vinskog hodočasnika. Vino teče krvotokom svakog Vrščanina, uvek spremnog da se pohvali pričom da je već sredinom

V

18

XV veka ova oblast bila poznata po svojim vinima, među najtraženijim na ugarskom dvoru. Neće zaboraviti da pomenu 1494., kada se na dvoru ugarskog kralja Vladislava za bure vršačkog vina plaćalo 10,5 dukata. Kao usput napomenuće da se vinova loza nalazi u grbu grada (usvojen 1804.), da je Vršačko vinogorje bilo najveće u Ugarskoj, po nekim podacima i u Evropi, i da se prostiralo na 17.000 jutara (10.000 ha), a da je 1875. zabeležena rekordna berba grožđa i da je proizvedeno milion akova vina (1 akov=56 litara).

Zbog svega što je Vršačko vinogorje bilo i svega što planira da bude, Grad Vrašac raznim subvencijama podstiče razvoj, posebno malih vinara. Krajem decembra organizovano je i studijsko putovanje do jednog od najpoznatijeg vinskog regiona u Mađarskoj - Vilanja (Villány), gde su vršački vinari mogli da se upoznaju sa standardima i procedurama koje ih očekuju na putu ka EU. Grad pospešuje otvaranje novih i zanavljanje starih vinarija koje trenutno nisu u funkciji i podstiče vezu između TO i vinara, koji na pravi način promovišu vrednosti Vršca, prvog zvaničnog vinskog grada u Srbiji. Vršac može da bude grad ljubavi i grad vetra, ali je zasigurno uvek grad u kome je bilo, i u kojem se uvek pilo, dobro vino.


Manifestacije Vinofest i Grožđebal su brendovi Vršca „Dobrodošli u Vršac, grad pod kulom okružen morem vinograda“. Tim rečima Vrščani su dočekali svoje učesnike i goste XII „Vinofest“-a, održanog u ovom zvanično jedinom vinskom gradu u Srbiji, 17. i 18. marta.

Zajednički snimak nagrađenih i domaćina Vinofesta 2017 „Vinofest“ 2017. okupio je više od 80 izlagača, od toga preko 60 vinara, a posetioci su bili u prilici da degustiraju preko 300 vrsta vina. Kada je reč o izlagačima, njima je takmičarski deo bio primaran. To se vidi i po tome što je ove godine na ocenjivanje pristiglo 206 uzoraka, što je više nego ranijih godina. Tatjana Palkovač, direktorica Turističke organizacije Vršac, organizatora ovog događaja, istakla je da iz godine u godinu „Vinofest“ postaje sve interesantniji kako za domaće, tako i za goste iz regiona. Posebno se brojnošću ističu vinari i posetioci iz Rumunije. Osim iz Srbije i Rumunije, svoja vina izlagali su i vinari iz Slovenije, Vilanja (Mađarska), tradicionalno su prisutni vinari iz Orahovice (Hrvatska), i po prvi put iz Bugarske. Sve su brojniji i organizovani dolasci posetilaca. Daleko više nego prethodnih godina, bilo je turističkih tura sa programom posete Vršca u vreme „Vinofest“ - a iz Ruminije, Slovenije, Beograda i Novog Sada. Na osnovu statističkih pokazatelja ova manifestacija privlači sve veći broj tu-

rista, koji su svoj dolazak najavili još u januaru. Agencija „Kompas“ iz Novog Mesta dovela je grupu turista iz Slovenije, TO iz Rumunije je takođe početkom godine ugovorila ture obilaska kraja i čekirala prisustvo na festivalu, a tako je bilo i sa grupama iz Novog Sada i Beograda. Pored organizovanih grupa, svake godine Vršac u vreme praznika vina poseti i veliki broj individualnih turista, ali dok su prvi sigurni, dolazak pojedinaca je u tesnoj vezi sa vremenskim prilikama. Ove godine vreme je poslužilo i u „grad pod kulom“ doveo veliki broj posetilaca. Svake godine TO organizuje panoramski obilazak grada, odlazak do Vršačkog zamka i vinskog sela Gudurice. Ove, 2017. turiste su spremno dočekala tri vodiča trudeći se da im dočaraju atmosferu starog Vršca, grada vezanog za vino, koji je početkom prošlog veka imao stotinak vinskih podruma, a prosperitet mnogih porodica direktno zavisio od proizvodnje vina. - Imamo sreću da su „Vršački vinogradi“ dobili vlasnika i nadam se da će to stabilizovati i pospešiti razvoj ove velike

kompanije, a istovremno dati podstrek malim vinarima da sve više budu prisutni kako na našem tržištu tako i u regionu - rekla je direktorica Tatjana Palkovač i dodala: - Nadamo se da je ova manifestacija uspela da zadovolji ukuse dobrih poznavalaca vina, da su se lepo proveli u našem gradu i naravno, čekaćemo ih na jubilarnim, 60-tim „Danima berbe grožđa“, trećeg vikenda u septembru.

19


Vinofest u znaku Vinarije Rnjak � Gudurice konkurenciji 206 uzoraka za ocenu kvaliteta na ovogodišnjem, XII Vinofestu u Vršcu, Veliku zlatnu medalju i šampionsku titulu poneo je Merlot (2015), Vinarije Rnjak, sa osvojenih 95,33 poena. Vinarija „Rnjak“ iz Gudurice, vlasnika Ljiljane i Miroslava Rnjaka, registrovana je 30. januara 2015. godine. Prošle, 2016. sa iste manifestacije vratili su se sa jednom zlatnom i tri srebrne medalje. Na senzornom ocenjivanju kvaliteta vina njihov Chardonnay je osvojio zlato i 83,67 poena; srebrom su se okitili Sauvignon Blanc - 74,67, Cabernet Sauvignon - 73,00 i Rose - 72,33. Nije potrebno naglasiti da su sva vina bila iz 2015 godine, od grožđa iz vlastitih vinograda, što je bio dodatni razlog za zadovoljstvo bračnog para Rnjak. Ove godine su otišli korak dalje i nagovestili, pre svega stručnom delu vinske publike, da se radi o velikom potencijalu na koji ubuduće moraju da računaju. Vinogradi vinarije „Rnjak“, ukupne površine 6,5 hektara sa 25.000 čokota, situirani su između Malog Središta i Gudurice, na nadmorskoj visini od oko 150 m. Tu se uzgajaju, od belih sorti: Sauvignon Blanc, Chardonnay, i od crnih: Pinot Noir, Cabernet Sauvignon, Merlot i stonih Muskat Hamburg. Od ovog grožđa proizvode se isključivo sortna vina osim Rose-a (kupaža Muskat Hamburg, Pinot Noir i Rizling u odnosu 6-3-1). Vinarija je smeštena u staroj švapskoj kući sa podrumom ispod cele kuće, kapaciteta 30.000 litara. Trenutna popunjenost je 20.000 litara, a vlasnici kažu da će tako i ostati jer će se truditi da proizvode vina vrhunskog ukusa. Proizvodnju baziraju na kvalitetu, a trenutne količine su optimalne za njih dvoje, uz neku „malu“ pomoć sa strane, kao što npr. bila stručna pomoć prijatelja Mirka Gagića iz Petrovaradina, presudni za plasman vina na Vinofestu 2016., prvom nastupu ove vinarije. - Podrum polako renoviramo i pravimo vinariju sa novom tehnologijom u starom zdanju, i za 4,5 do 5 godina očekujemo da ispunimo ono što smo supruga i ja isplanirali – kaže gospodin Rnjak. A plan je nesvakidašnji i originalan, baziran na povezivanju vinskog turizma i aktivnog odmora, kako bi Gudurički vrh (641 m), najviša kota Guduričkih planina i Vojvodine, atraktivni atribut ovog kraja postao dostupniji i sadržajima ispunjeniji turistički proizvod. Bračni par Rnjak planira aktivnosti posebno za bicikliste i planinare, kako bi ih zadržali dan-dva na ovoj prelepoj destinaciji. Vinarija bi jednog dana trebala da postane sabirno mesto za sve putnike, ljubitelje vina, rekreativce i one koji se aktivno bave sportom, a vinarija će im biti na raspolaganju 24/7. Za sada, sa boravištem i radnim mestima (pravnika i turističkog radnika) u Beogradu nemoguće je postignuti planirani koncept, ali u dogledno vreme, ova zamisao će biti ostvarena. Bračni par Rnjak ništa ne želi da radi stihijski. Sve ovo, pomalo drugačije, inovativno, u Guduricu, u koju

U

20

Vino toči Ljiljana Rnjak.

Vino toči Miroslav Rnjak su se zaljubili na prvi pogled, donosi bračni par, rodom iz Dalmacije (Benkovca). Poznato je da su Dalmatincima u genima zapisani vino, more i masline, što objašnjava činjenicu da se gospodin Rnjak nikada u rodnom kraju nije bavio vinogradarstvom, niti vinarstvom (iako je njegov ded bio i jedno i drugo, kao i svi drugi u Dalmaciji), ali je taj nerv proradio u Vojvodini, Gudurici blizu Vršca, u kome je krajem XIX veka bilo više od 10.000 ha vinograda i koji je slovio za najveće vinogorje u Ugarskoj, po tvrdnjama nekih istoričara, i u Evropi. Oseća se Dalmacija i u Chardonnay, i u Sauvignon Blanc-u, ali naš sagovornik kaže da je verovatnije to ljubav koju vino traži, a oni mu je svesno daju. I dodaje da nije floskula da vinu treba puno ljubavi, pažnje i mnogo, mnogo rada, jer je to sušta istina. Vinarija „Rnjak“ je zajedničko delo bračnog para Ranjak, ali su vinske etikete, na kojima se ogleda umetnički duh gospođe Ljiljane Rnjak i marketing, ono za šta se samo ona pita.


Selekcija najlepših i najkvalitetnijih vina vinarije SELECTA inarija „SELECTA“ Milutina Tineta Stojšića jedna je od reprezenata imena Vršačkog vinogorja i svega što je nekada ono podrazumevalo. Nalazi se u samom centru vinskog sela Gudurica, tik uz pravoslavnu crkvu i čuveni Marićev podrum. Jedna je od najstarijih u selu, jer je domaćin prve vinograde zasadio 1988., na parceli od 2,5 hektara kraj Središta, gde je što bujicom, što vetrom iz kamenoloma, koji se nalazio na mestu današnjeg strelišta, nedaleko od Vršca, raznesen kvarcni pesak, poguban za kukuruz i druge ratarske i povrtarske kulture, ali Bogom dan za vinovu lozu. Kasnije je širio vinograde isključivo u guduričkom ataru, jer je to selo sa razlogom vinsko, okruženo vinogradima. Čak i Vršački vinogradi u ataru Gudurice imaju 1.000 ha pod zasadima, a ostalih 1.000 u ataru Vršca i Središta. U dužem vremenskom periodu kupio je još 20 ha, sve u krugu od 5-6 km, a iz razloga što su pređašnji vlasnici imali male parcele, ona poslednja je uvek bila ubedljivo najskuplja. Početak proizvodnje vina seže u 1993. godinu, dok je vinariju registrovao tek 2004., želeći da na vinsko tržište istupi sa kvalitetom ili nikako drugačije. Ta logika je imala za poslovni rezultat ostvarenje izvoza za Sankt Peterburg, i do danas je ostala jedina u ovom delu Vojvodine koja izvozi svoje vino. Sa istim partnerom nastavio je da radi do danas, proširio izvoz na Rapubliku Srpsku, jedno vreme i SAD, ali tu je stalo, verovatno zbog etikete koja nedovoljno jako asocijacira na kraj ljudi iz dijaspore. Gospodin Tine Stojšić, mašinac i ekonomista, obreo se u vinskom svetu bez pedigrea u proizvodnji vina i prethodnog znanja, iz čistog hobija. Za razvoj i prosperitet „SELECTE“ ističe podršku roditelja, Vukosave i Miodraga, supruge Sonje i sinova, kao i Sonjinih rođaka iz Goriških Brda (Slovenija), koji su ga dragocenim savetima usmerili na put kojim danas sigurno korača. Prvu parcelu kupio je kada mu je bilo 24, sa 40 godina ima 30 hektara vinograda, čime je stekao status jednog od najvećih malih proizvođača vina u ovom kraju. Počeo je sa Rajnskim Rizlingom, kasnije zasadio Chardonnay, Beli Burgundac, Sivi Burgundac, i od crvenih: Burgundac Crni i Cabernet Sauvignon. Od njih proizvodi sortna vina: Rajnski

V

Rizling, Beli Burgundac, Chadonnay, Roze od Sivog Burgundca, i od crvenih Burgundac crni i Cabernet kao i Dvorsko vino (kupažu Sauvignon, Rajnski Rizling i kasna berba Italijanskog Rizlinga) od grožđa iz vinograda starog 30 godina. Najprodavanije vino ove vinarije je Beli Burgundac, od sadnica rađenih na bazi vijoka iz Vršačkih vinograda, jer „gudurički klon važi za najbolji“. - Vinarija „SELECTA“ koristi kapacitet od oko 100.000, ali su izgrađeni objekti za 250.000 litara. Nismo ulagali u reklamu i sve smo radili bez kredita, isključivo iz sopstvenih sredstava. Kompletnu proizvodnju finansiramo od „živih para“ i to naših. Da nemamo izvoza teško bi se sa tim nosili – objašnjava gospodin Stojšić, nameran da svojim sinovima ostavi u amanet imanje kako dolikuje pravom domaćinu. Napominje da još nedostaje veći magacinski prostor, jer je ovaj u funkciji tesan za osam etiketa. Vinarija „SELECTA“ prosperira na bazi proizvodnje, a vinski turizam je nusprodukt proizišao iz atraktivnosti, mondenosti same delatnosti. - U vinariju su prvo počeli da dolaze sponatano prijatelji, zatim su poslovni ljudi zakazivali degustacije, da bi danas, najveći broj turista, pored domaćih, bili Slovenci. Degustaciona sala može da primi četrdesetak turista. Opremljeni su i smeštajni kapaciteti, ali zbog organizacije, porodičnih, poslovnih i svih drugih obaveza, domaćini nisu za sada u mogućnosti da preuzmu celodnevnu brigu o gostima. Vinarija ima odličnu saradnju sa Turisitčkom organizacijom Vršac. To ne čudi, jer kod Stojšića ništa se ne prepušta slučaju. Sve unapred dogovoreno biva ispoštovano uz maksimum angažovanja svih kapaciteta, što razume gostoprimstvo i posvećenosti svakom gostu, degustaciju uz posluženje po dogovoru, vrhunsku čistoću, od toaleta, stolnjaka, do čaša, za čega je kupljena i profesionalna mašina, jer kao i vinarija i čaše moraju da imaju visok sjaj. Imenu porodične vinarije „SELECTA“ kumovao je Sonjin otac, koji je želeo da istakne selekciju najlepših i najkvalitetnijih vina proizvedenih u podrumu bračnog para Stojšić, i samo takva, odabrana, nalaze put do krajnjih potrošača.

21


Probusov hram vina - još jedan razlog zbog

čega će turisti hrliti u

Srem

Š

uljmanska glavica sa vinogradima cara Proba ima jedinstvenu priču koja će u perspektivi da dovede goste iz celog sveta privučene zaboravljenim istorijskim činjenicama, kvalitetnim vinom i celokupnom a raznovrsnom ponudom ovog dela Srema, opštine Sremska Mitrovica. Ali, priča ne može da se ispriča sama. Za ovu, zauzeo se jedan poseban čovek, pun optimizma, elana, snage, spreman na veliki rad, gospodin Milorad Milošević. - Nalazimo se na mestu gde je 280. godine rimski car Marcus Aurelius Probus zasadio prvu vinovu lozu. Ja sam pripadnik treće generacije koja obnavlja ovaj vinograd. Sada podižemo i spomenik ovom rimskom caru - Probusov hram vina i započinjemo izgradnju vinarije u Velikim Radincima. Prostiraće se na površini od 2.040 m² i u njoj će se proizvoditi oko 250.000 litara vina. Planiramo da na ovom području zasadimo približno 30 ha vinograda, za sada je 14 ha pod zasadom. Ja i moja porodica, posebno ćerka Maja, koja će ovo nastaviti, imamo velike planove. Preuzeli smo na sebe veliku odgovornost i obaveze. Do sada smo uložili od 4,5 do 5 miliona evra i očekujemo da će lokalna samouprava stati iza nas i pomoći u smislu obezbeđivanja infrastrukture, jer želimo preneti model razvoja ruralnog turizma koji se pokazao uspešnim i u Sloveniji - rekao je gospodin Milorad Milošević, privrednik rođen u Velikim Radincima, koji je sa četrnaest godina otišao u Sloveniju, gde je završio škole, napravio karijeru, zasnovao porodicu, i pre par godina odlučio da svoje ogromno iskustvo i znanje ugradi u kraj iz kojeg je nekada, kao siromašan dečak otišao. U toku je realizacija nekoliko projekata vođenih sigurom rukom ovog vizionara, a jedan od njih je i Probusov hram vina. Ovaj projekat zasnovan je na razvoju ruralnog područja i seoskog turizma. Gospodin Milošević nastoji da poveže ljudi koji žive i rade u ovom kraju i proizvode specijalitete poznate i van granica zemlje, da se uključe u kompletnu turističku ponudu. U mogućnosti ovakvog umrežavanja vidi perspektivu ne samo za sebe i svoju porodicu, nego za sve vredne ljude ovog kraja.

22

Milorad Milošević sa prvim proizvedenim vinom iz sopstvenog vinograda Po njegovim rečima potencijali su veliki, a Fruška gora nudi puno izazova, od biciklističkih i pešačkih tura, do adrenalinskog, mikološkog, lovnog turizma itd. - Pokušaćemo da uvežemo u jedan paket sve ono što ovo područje nudi. Mislim da je ovo prvi pilot program u Vojvodini, možda i u Srbiji, koji će povezati sve relevantne faktore sa lokala i stvoriti nešto novo, pre svega uposliti što više mladih ljudi istakao je gospodin Milošević. Prvi korak u tom pravcu je učinjen. Saradnja gospodina Miloševića i Srednje stručne škole “Borislav Mihajlović Mihiz” iz Iriga, jedine u Vojvodini sa smerom “vinar - vinogradar”, omogućila je praksu njenim učenicima na četiri hektara vinograda, a završenim vinarima, vinogradarima, somelijerima, posao. Tako je vlastitim primerom ovaj domaćin pokazao ostalim privrednicima put povezivanja privrede i obrazovanja.


Vinski kompleks dostojan cara Probusa - Vazduh je prepun ideja. One vam stalno kucaju u glavu. Vi prosto morate znati šta hoćete, zatim to morate zaboraviti i raditi svoj posao - govorio je Henri Ford, tvorac Ford Motor Company.

Z

amisao podizanja iran u Carskom vinogradu na kompleksa Vinarije, mestu gde je pre XVII vekoProbusovog hrama viva rimski imperator obnovio na u srcu Carskih vinograda zasade vinove loze u kontiM.A. Probusa, na brdu iznad nentalnom delu. Za njega je sela Šuljam, bio je još složetakođe postojala ranija verziniji jer je trebalo spojiti ideju ja, koju je AQ tim razradio, gospodina Milorada Milošeprilagodio standardima i pravića i vreme u kojem je Marvilnicima. On je zamišljen na cus Aurelius Probus živeo. dva nivoa. U podrumu, sa odDa zadovolji sve ove faktore govarajućom izolacijom radi uz iskorišćenje topografije teobezbeđivanja konstantnosti rena primio se projektantski temperature, biće skladišteno Maja Milošević tim, AliQuantum doo iz Novino. Gornja etaža, sa jedinvog Sada, na čelu sa arhitektom Zoranom stvenom kupolom i prostranom terasom Raševićem i građevinskim inženjerom, koja se pruža čitavom širinom objekta sa Goranom Raševićem. pogledom na Srem i planine koje ga uo- Saradnja gospodina Miloševića i AQ kviruju, predviđena je za boravak turista. tima započela je 2015. U tom trenutku Planirano je da objekat bude otvoren u je već postojalo idejno rešenje za Vinatoku naredne godine. riju „Milošević“ u Velikim Radincima, AliQuantum doo je porodično prepo kojem je vinarija trebala da bude poduzeće osnovano 2010. godine. Arhitekta deljena na dva dela. U startu smo zastuZoran Rašević i građevinski inženjer, pali stav da ne treba razdvajati poslovni i Goran Rašević, bave se projektovanjem i proizvodni deo. Osnovna zamisao novog inženjeringom, izradom projektne tehničke projekta bila je da ovaj prostor ispunjava dokumentacije, i u oblasti inženjeringa svoju funkciju, a njegovo jedinstvo ponadzorom nad izvođenjem radova, ali ne stignuto je krovnom konstrukcijom. Eni samim izvođenjem. Ova firma posebno terijer je organizovan tako da prednji, reneguje aspekt okrenut ka klijentima, kroz prezentativni deo maksimalno iskoristi servis besplatnih konsultacija i to je prvo lokaciju. Kancelarije su okrenute ka višto stoji na njihovom sajtu: www.AQ.rs, u nogradu, a istovremeno i ka ulazu, da priokviru kojih svim zainteresovanim licima mete goste koji dolaze. Na istoj toj, uličpružaju opšte informacije o procesu noj strani predviđena je terasa. Na prvom ishodovanja odgovarajućih dozvola za spratu vinarije biće degustacionala saizvođenje objekata. la, iz koje će se kroz portal videti proces proizvodnje - objašnjava gospodin Zoran Rašević, privatno veliki ljubitelj vina. - Iako smo imali priliku da radimo na Drugu celinu predstavlja Probusov projektima tipa hramova, ovako nešto auhram vina, jedan „sakralni“ objekat, situ- tentično, posebno, zamisao da se u sred

Milorad Milošević sa braćom Goranom i Zoranom Rašević „ničega“ podigne vinograd, a potom i hram po uzoru na starorimske, mislim da ne postoji na teritoriji bivše Jugoslavije. Ovo će definitivno dati pečat ovom kraju i istaći ga na turističkoj i kulturnoj mapi Evrope - rekao je gospodin Rašević i dodao: - Počastvovani smo što smo deo ove priče i što nam je data mogućnost da sa stručne strane učestvujemo i doprinesemo stvaranju jednog ovakvog kompleksa. Gospodin Milošević nam je u više navrata preneo utiske da je zadovoljan našom saradnjom i komunikacijom, i iskreno se nadamo da ćemo učestvovati u realizaciji projekta do kraja. Opšta koordinacija realizacije projekta poverena je gospođi Mirjani Vašut, direktorki JP „Urbanizam“ iz Sremske Mitrovice. Saradnja između AQ tima i gospođe Vašut osim na pitanjima vezanim za vinograd i vinariju, odnosi se na kompletnu turističku ideju i obuhvata još jedan objekat sa pratećim, dodatnim sadržajima, koji je tek u planu, kao i brigu da sve bude realizovano kroz zakonske okvire

23


Atraktivna priroda, zdravstveni turizam, umetnost, tradicija, ukusi čačanskog kraja

Č

ačak se svrstava među veće gradove u Srbiji sa prepoznatljivom arhitekturom i bogatim spomeničkim nasleđem. U gradu Čačku nalaze se brojni spomenici kulture, sakralni objekti i ustanove kulture, koji imaju značajnu umetničku i istorijsku vrednost (Narodni muzej, Hram Vaznesenja Hristovog iz XII veka, Umetnička galrerija “Nadežda Petrović”). Konak Jovana Obrenovića u Čačku je posle crkve - hrama Vaznesenja Hristovog, najstarija sačuvana građevina. Podigao ga je 1835. godine Jovan Obrenović, brat kneza Miloša Obrenovića. Na spoljnoj fasadi ove kuće oslikan je grb Obre-

novića u boji - jedini sačuvani grb u našoj zemlji. Umetnička galerija “Nadežda Petrović”, osnovana je 1960. godine u čast ove čuvene slikarke, rođene u Čačku. Arheološki lokaliteti i kulturno-istorijski spomenici vredni pažnje u Čačku su i Rimske terme, Memorijani kompleks na

fom koga karakterišu predeli bogati rečnim tokovima, jezerima i raznovrsnom florom i faunom, manastirima iz srednjeg veka. Upečatljivi masivi Ovčara i Kablara kroz koje teče reka Zapadna Morava praveći meandre, prepoznatljivi su simboli ovog područja. U blizini grada, na udaljenosti od oko 18 km nalaze se Ovčar Banja i Atomska banja Gornja Trepča. Ovčar Banja sa svojim termalnim kapacitetima, mogućnostima za aktivan odmor i rekreaciju, ima još jednu značajnu prednost, što se nalazi u predelu izuzetnih odlika Ovčarsko Kablarska klisura. Atomska banja Gornja Trepča, specifična po svojim termomineralnim svojstvima; vodi bogatoj mikro i makro hemijskim elementima, pruža idealne uslove za lečenje, oporavak i odmor u izuzetnom prirodnom okruženju, što je čini biserom zdravstvenog turizma Srbije. Medicinski turiziam u Čačku je novi turistički proizvod, namenjen gostima koji mogu pored medicinske intervencije u izuzetno opremljenim privatnim klinikama i ordinacijama u gradu, provesti i lep i sadržajan odmor. Na području grada i okoline organizuju se događaji iz oblasti kulture: „Disovo proleće“, „Memorijal Nadežde Petrović“, Izložba savremene umetnosti Balkan-

brdu Ljubiću, Spomenik ratnicima Prvog svetskog rata – spomenik „Četiri vere“... Na teritoriji grada Čačka, nalaze se zanimljive i atraktivne turističke destinacije: Ovčarsko-kablarska klisura - predeo izuzetnih odlika, banje, područja sa relje-

sko bijenale “Biblioteka -otvorena knjiga Balkana”, „Dani fotografije u Srbiji“, Međunarodni festival animacije, ali i tradicionalne manifestacije koje neguju izvorno narodno stvaralaštvo, među kojima se izdvaja Sabor frulaša u Prislonici,

24

ove godine 30. jubilarni i gastronomska manifestacija “Kupusijada” u Mrčajevcima. Jedna nova manifestacija koja se u

junu organizuje u Čačku je „PRIČA“, a namenjena je ljubiteljima rock muzike. U Čačku i okolini tokom godine održavaju se i brojna sportska takmičenja, među kojima se izdvaja „Zlatni pojas Čačka“, ali i i manifestacije koje privlače ljubitelje prirode: “Plivački maraton”, Ovčarsko-kablarska regata”, Velika planinska trka...

Grad Čačak ima kvalitetne smeštajne kapacitete, a uz bogatu ponudu gastronomskih specijateta čačanskog kraja, okružen prirodnim lepotama i bogatim kulturno-istorijskim nasleđem, predstavlja pravi izbor na turističkoj mapi Srbije.


U Kragujevcu je srce Srbije

U

jednom intervjuu, direktorica Gradske turističke organizacije Kragujevac (GTO), gospođa Snežana Milisavljević, na pitanje novinara da opiše Centralnu Srbiju je odgovorila: - To je zemlja srpskih kraljeva, Zemlja Karađorđevića i Obrenovića. To je teritorija koja je očuvala svoj identitet, tradiciju, kulturu življenja, teritorija na kojoj su živele i stvarale kreirale našu budućnost kraljevske dinastije i za sobom ostavile mnogo toga lepog vrednog čuvanja, negovanja, što bi moglo privući veliki broj gostiju. I zato, ako želite da osetite ukuse i mirise Srbije morate da dođete u Šumadiju, a ako želite da osetite kako kuca srce Srbije, onda morate posetiti Kragujevac. GTO promoviše svoje destinacije virtuelnom šetnjom kroz kragujevačke muzeje, galerije i značajne lokalitete, promoviše manifestacije “Arsenal fest”, Dečji đurđevdanski karneval, koji će ove godine biti održan po 12. put, manifestaciju „Dani otvorenih dvorišta Šumadije“, prvi put održanu u junu 2007., u selu Vlakča, da bi danas prerasla u regionalnu, pa se u konkurenciji za najlepša dvorišta takmiči preko 200 domaćinstva sa seoskih područja Kragujevca, Aranđelovca, Batočine, Despotovca, Knića, Lapova, Rekovca, Topole. GTO Kragujevac uz centrale i mnogobrojne prateće programe predstavlja destinaciju koja uvek nudi zanimljive posete kulturno-istorijskim znamenitostima, prirodim, ambijentalnim celinama, seoskim domaćinstvima uz korišćenje dodatnih sadržaja i aktivnog odmora: paraglajding, pešačenje, planinarenje, učenje starih zanata, kuvanje i pripremanje zimnice zajedno sa domaćinima... Sajmovi, kongresi, razni, pre svega sportski događaji takođe okupljaju veliki broj gostiju u ovom gradu. - U okviru predstavljanja „Iz Šumadije s ljubavlju“, osim značajnih lokaliteta, tradicionalnih zvukova, kroz gastronomsku ponudu nastojimo da dočaramo ukuse i mirise Šumadije, a za to se pobrinu seoski domaćini sa teritorije Kragujevca i Knića koji izlože proizvode koje pripremaju u svojim domaćinstvima na tradicionalan način, a sve to uz dobro poznata vina i rakije ovog kraja - objasnila je gospođa Snežana Milisavljević i dodala da je pijetet predstavljanje manifestacije koja se po prvi put organizuje - „3.000 kilometara na konjima kroz Evropu i Srbiju“. - Ovaj događaj vezan je za svojevrsni poduhvat konjanika iz Nemačke, Švajcarske i Austrije koji jašući na konjima od aprila do juna, prelaze put od Atine

do nemačkog grada Kasela. Njih prate brojne novinarske ekipe, a o ovom putu snima se i dokumentarni film. Mi smo uspeli da njihov itinerer usmerimo ka Šumadiji. Staza kroz Srbiju duga je oko 720 km a zahvaljujući dobroj saradnji, pre svega sa Ambasadom Švajcarske, deo te trase prolazi teritorijom Knića, Kragujevca i Gornjeg Milanovca. Planirano je da od 8. do 25. maja karavan „Long ride Evrope“, sa četiri jahača na konjima rase „criollo“ prođu kroz našu zemlju. Ova manifestacija ima za cilj da promoviše zdrav život u prirodi, doprinese očuvanju jedne posebne rase grčkih autohtnih konja i razvoju konjičkog turizma na teritoriji grada. Zajednički nastup opština Centralne Srbije na sajmovima u zemlji (Beograd, Novi Sad, Niš) i regionu (Banja Luka) postao je „smernica kako i gde treba da idemo“ , istakla je gospođa Milisavljević objasnivši da se u poslednje vreme sve više govori o formiramu regionalnog turističkog proizvoda. Pri tom se misli na zemlje bivše Jugoslavije, odnosno zemlje Balkana ili Jugoistične Evrope: osim Crne Gore, BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Makedoniju i na Rumuniju, Bugarsku, Albaniju... Po njenom mišljenju, udruživanje je neophodno iz ekonomskih razloga, ali i što boljeg pozicioniranja na tržištu sa što kvalitetnijim turističkim sadržajima i ponudom. Srbija je u odnosu na evropsko, posebno svetsko tržište, mala destinacija, ali ima da ponudi mnogo toga lepog. Šumadija unutar nje ima i nešto autenično, prepoznatljivo što treba promovisati na pravi način i plasirati na tržište. Kružne ture i posete različitim lokalitetima na teritoriji Centralne Srbije su nešto što bi moglo da bude i smernica za razvoj turizma ovog kraja u narednom periodu.

25


Kopaonik razvija kapacitete

M

inula zimska sezona na Kopaoniku ocenjena je kao „nikad uspešnija“, sa rastom broja gostuju od 5-7% u odnosu na prethodnu. Napredak je postignut u njenom produženju, čemu su doprineli vremenski uslovi koji su omogućili da sezona, za razliku od ranijih godina, počne ne sredinom ili krajem decembra, već 08. decembra Ski Opening-om, kao i vreme raspusta različito za školarce iz Srbije i Vojvodine. Ove godine sezonu nisu pratili ni špicevi i zagušenja, već kontinuitet, kako dolikuje organizaciji velikih ski centara. Popunjenost kapaciteta je bila maksimalna i u martu, zahvaljujući snegu, što prirodnom što veštačkom. Ovolikom broju gostiju umnogome su doprineli i turistički radnici, a beleže se i pozitivne aktivnosti javnih preduzeća. Naime, poslenici turizma, u želji da zadovolje potrebe i interesovanja gostiju proširili su njihov radijus kretanja osmislivši niz manifestacija i događaja u podnožju Kopaonika. Planski se radi na oživljavanju Jošaničke Banje. Uz pomoć Ministarstva trgovine, turizma i telekomunkacija i Turističko sportske organizacije Raška, opremljen je Mini spa centar, koji je za razliku od sličnih spa centara napunjen termalnom, a ne običnom vodom, otvoren je Infocentar. U samoj Raški su takođe organizovana neka dešavanja, a gospodin Radenko Cvetić, direktor TSO Raška naglašava da je njihov cilj da na Kopaoniku

26

nema početka i kraja sezone, već da sezona traje tokom cele godine. Po njegovim rečima već sada ima sve više pružalaca usluga aktivnih tokom 365 dana, sem par dana koji se izdvajaju za rekonstrukciju i uređenje. Ove godine je uspostavljena svakodnevna autobuska linija od Vikend naselja do centra Kopaonika, i načinjen je plan obnavljanja redovne autobuske linije Glog-Vikend naselje-Jaram, koja je funkcionisala u vreme starog Genex-a. Ona će hotelijerima olakšati poslovanje, ali za skijaše učiniti dostupnim i aktraktivnim i druge delove Kopaonika. Za narednu godinu su već obezbeđena tri autobusa koja će saobraćati tokom čitavog dana, i u večernjim časovima, i doprineti rasterećenju vrha Kopaonika, koji ima notorni problem sa parking prostorom. Vojska Republike Srbije je ove godine ustupila Opštini Raška dodatni prostor za parkitanje. To još uvek ne rešava problem, pa se u narednoj godini, uz pomoć Republike Srbije, JP „Skijališta Srbije“ i Opštine Raška očekuje početak izgradnje garaže sa 350 mesta. Novina su i podzemni kontejneri (obezbedilo JKP Raška) kojima se, uz pomoć vozila za njihovo pražnjenje rešava dugogodišnji problem odnošenja smeća. - Od nastupajuće letnje sezone, tokom koje se, do skora, osim šetnji nije posvećivala dužna pažnja, očekuje se mnogo. Zahvaljujući Danima borovnica, Danima vrganja, brojnim sportskim manifestacijama: MTB trka „Tri strane Kopaonika“, „Trail race Kopaonik“ i dr., u prethodne dve godine broj turista je značajno porastao, a sezona produžena. Jedan od bitnih faktora je i cenovna


za letnju turističku sezonu

politika. Produženjem sezone stvoreni su uslovi da pružaoci usluga mogu da koriguju svoje cene. U toku prošle godine letnja sezona je trajala dva meseca, u određenom periodu i sa većim brojem posetilaca nego u zimskom periodu. Ove godine su svi hotelijeri, kao i JP „Skijališta Srbije“ i TSO Raška izašli sa nekim novim sadržajima. Do početka letnje sezone u Dolini sportova će biti postavljena stena za penjanje, a o sigurnosti pe-

njača brinuće članovi „Avanturije“, koji su više od deset godina prisutni na Kopaoniku kao organizatori zimskih, a od pre šest godina i letnjih kampova. TSO je pustila u finkciju i Infocentar koji dodatno pruža usluge. Pripremamo ture koje će goste voditi do Semeteškog jezera, Jošaničke Banje, kulturno-istorijskih spomenika, što će uz postojeće manifestacije upotpuniti letnju sezonu. Neke manifestacije sadržajno obogaćujemo, druge podižemo na viši nivo, a sve sa ciljem da Kopaonik ne bude samo mesto zabave i dešavanja za one koji su već tu, nego da dovedemo nove goste na ovu destinaciju. Uz pomoć NP „Kopaonik“, lokalne samouprave, „Skijališta Srbije“, za potrebe šetačkih, trkačkih, biciklističkih tura, vožnje kvadovima, orijentiringa i dr., trudimo se da obeležimo što veći broj staza za različite vrste korisnika - istakao je gospodin Cvetić. Godinama unazad turistički radnici na Kopaoniku radili su na poboljšanju usluga u zimskom periodu. Sada su se svi zajedno prihvatili izazova oživljavanja letnje turističke sezone, koja je nekada bila „jača“ i od zimske. Mnogi hoteli organizuju svoje manifestacije u koje su uključeni i TSO i svi ostali turistički subjekti, jer svi oni imaju zajednički interes što većeg broja gostiju, da im pruže mogućnost da šta vide, dožive, da bi poželeli da ponovo dođu i dovedu nove goste.

27


U Senije Kovačević zlatne ruke ije bilo tako davno kada se ženstvenost cenila po tome kako koja devojka zna da šije, plete, veze... A ona koja se pročula kao vešta u ručnim radovima ispunjavala je momačke snove. Podrazumevalo se da je svaka udavača morala da ima brižljivo pripremljen štafir (devojačku spremu), hekleraj, vezove, posteljinu, stolnjake..., i sve to rađeno rukom mlade devojke, uz pomoć baki, majki, tetaka, ujni... I u novoj kući štafir je čuvan u pesebnim sanducima kao najveće blago i vadio se samo u specijalnim prilikama. Na glasu su bile domaćice koje svašta umeju i svakojake ručne radove imaju u kući.

Sa pet-šest godina naučila ju je da tka, i to kavice (krpice, peškire), kasnije i sve drugo, tako da „sakrije“ krajeve, ako plete čarape da se nastavak ne vidi, kada veze da se ne razlikuje prednja i zadnje strane, da su ivice čvrste... Baka je doživela da vidi uspeh svoje unuke, zadovoljna što je u njenu umešnost u belom, kosovskom i punom vezu utkala i svoje znanje i svoj trud. Iako joj je vez najviše prirastao srcu, kao šivaču u fabrici trikotaže „Brusjanka“, gde je provela svoj radni vek, sve što je zahtevalo „fin“ rad, pripadalo joj je u dužnost da to uradi. Pri tom je, kao i svaka žena pre svega bila dobra domaćica koja svakodnevno kuva, mesi i brine o svojoj porodici. Njena kuća puna je ručnog rada. Još uvek se brižljivo čuvaju rukom vezene košulje od tkanog platna. Njena baka je samo takve nosila. Još uvek sve pegla, štirka obavezno. Tako je naučila, tako voli i u tome uživa. Ništa joj nije teško. To se ne bi moglo reći za današnju generaciju, ni generaciju pre nje, koja kupuje posteljinu od materijala koji se ne pegla, i umesto štirka koristi omekšivač jer, tako je lakše. Naša sagovornica je mnoge žene naučile da vezu, ali ne i svoje najbliže. Žali što su i njena ćerka i snaja malo zainteresovane za to, a nema ni unučicu, sve se muški rađaju, da njoj prenese ono što zna. Nema velike hasne ni od izlaganja na raznim manifestacijama i festivalima. Svi vole da zastanu, dive se njenom radu, ali kada čuju cenu, samo prođu. Senija Kovačević (desno) i Živadinka Ćajić Nije to što ona precenjuje svoj - Vreme toga je prošlo - kaže Senija Kovačević, članica rad. Mnogo od toga što je uradila je i poklonila, pogotovo oniUdruženja žena „Zlatne ruke Brusa“, zvanično najbolja ve- ma koji to znaju da cene, ali ljudi imaju drugih preokupacija, zilja u Srbiji. To nije potrebno posebno naglašavati, jer ovo a bez toga se može. Ipak, srce joj zatreperi, kada uđe u neku Udruženje čine samo one najbolje, prvakinje na raznoraznim kuću i prepozna zidnu ukrasnu tkaninu sa izvezenom porutakmičenjima. kom koju je uradila. Do pre 30-tak godina to je bio obavezan Senija Kovačević je prva mesta osvajala gde god se pojavila: dekor svake kuće, danas se može videti samo iznad šporeta po od Brusa, preko Vrnjačke Banje, Palića, Prohora Pčinjskog... etno kućama (ili vojvođanskim salašim), retko kad na drugim Više od dvadeset godina, kao članica Udruženja, širila je mestima. ljubav prema ručnom radu s kojim druguje od detinjstva. Ni Sadašnje vreme za kreativnost, umešnost, originalnost koridanas, sa svojih 65 godina ne odustaje od ručnog rada. Za nju sti druga izražajna sredstva, iznalazi druge dimenzije. Pitanje je to nasušna potreba, njen život i velika ljubav. je da li će se vratiti vreme kada je svaka žena u kuću unosila Rodila se u selu Belo Polje kod Blaževa. Lepotu ručnog rada svoju „duša“? Ako se to vreme vrati, umeće žena poput Senije otkrila joj je njena baka, za koju kaže „njeno je bilo najbolje“. Kovačević biće neprocenjivo.

N

28


Realne perspektive za razvoj poljoprivrede Opštine Raška d ukupnog budžeta opštine Raška za 2017. godinu koji iznosi 1.164.532.500,00 dinara, za turizam, po kome je ova opština koja, između ostalog, obuhvata atraktivne zapadne delove Kopaonika i istočne padine Golije, izdvojeno je 101.308.000,00, a za poljoprivredu, zajedno sa ruralnim razvojem, 20.800.000,00 dinara. Da li je to dovoljno i koji su prioriteti? Član opštinskog veća za poljoprivredu opštine Raška, gospodin Željko Nikić, izjavio je da se na teritoriji opštine Raška nalaze značajni prirodni i antropogeni resursi, koji predstavljaju dobru osnovu za njen regionalni razvoj. Najrazvijenije privredne grane u opštini su rudarstvo i industrija, kao i turizam i poljoprivreda. Od poljoprivredne proizvodnje najzastupljenije je voćarstvo, a brdsko planinski reljef pozitivno je uticao na razvoj stočarstva. Gorući problem seoskih naselja na obroncima Kopaonika i Golije je nepovoljna starosna struktura. Starosnu grupu mlađu od 14 godina sredinom prošlog veka činilo je 32,7% populacije opštine Raška, dok je njeno učešće početkom XXI veka smanjeno na 15,3%. Sa druge strane, udeo starosne grupe preko 60 godina je trostruko uvećan, sa 8% na 24,3%. To

O

je jedan od krupnih problema koji predstavlja i danas nepovoljno obeležje demografskog stanja ove opštine. - Poslednjih godina Opština Raška dosta ulaže u razvoj poljoprivrede, i ove godine je povećan budžet za ovu privrednu granu. Trudimo se da razvijamo voćarstvo gde poslednjih godina postižemo impozantne rezultate. Podatak da smo 2012. godine imali 35 ha pod malinama, danas 350 ha, dovoljno govori o tome. Imamo potencijal od oko 10 miliona evra sa aspekta voća koje može da bude stimulativno ne samo za razvoj poljoprivrede već i čitave opštine. Opština je bogatija i za dve hladnjače što čini realnijom perspektivu i sigurnost u razvoju poljoprivrede. Najveći problem u svim manjim mestima opštine je migracija stanovništva i odlazak mlađeg kadra. I po tom pitanju smo izdvojili neka sredstva i u budućem periodu ćemo nastojati da zadržimo našu omladinu, našu decu i stručnjake da ostanu i rade na području Raške, za koju smatramo da ima nade za razvoj zaključio je Željko Nikić.

29


rnjačka Banja prepoznaje širinu i ozbljnost privrednih skupova i podržava ih uvek kao pokrovitelj. Pored brojnih kulturno-zabavnih i sportskih manifestacija, opštinska struktura nastoji da što više razvije poljoprivrednu delantnost, pa će tako Vrnjačka Banja po šesti put, krajem juna, biti domaćin „Business samita - Uposlimo Srbiju“ uz Gegula sajam turizma, hrane i pića, u organizaciji Etno centra Gegula iz Kraljeva. Pomoćnik predsednika opštine Vrnjačka Banja, gospodin Dušan Stevanović, kaže da je značajno što su ovakve konferencije mesto susreta zvaničnika, pa je i ovog puta dogovoreno da na Business samitu gosti budu predstavnici ministarstava i relevantni pojedinci i institucije iz zemlje i regiona, u cilju razvoja poljoprivrede u ovoj opštini. Vrnjačka Banja je svoj brend počela da gradi 14. jula 1868., kada je u mestu Vrnjci, a na inicijativu tadašnjeg okružnog načelnika Pavla Mutavdžića, osnovano Društvo za kiselo-vruće vode. Status „Kraljice banja“ stekla je sredinom osamdesetih godina prošlog veka, kada je zabeležena rekordna posećenost. Tokom 1985. godine Banju je posetilo 186.173 gostiju koji su ostvarili 1.642.097 noćenja, jednako Dubrovniku. Predstavnici aktuelne lokalne vlasti naumni su da Banji vrate epitet turističke prestonice Srbije. Istovrremeno, Vlada Republike Srbije i sva ministarstva prepoznali su značaj ovog banjskog mesta i započeli ostvarenje ambicioznog plana daljeg razvoja zdravstvenog, ali i sportsko-rekareativnog turizma. Kada je reč o sportskom turizmu, završena je prva faza izgradnje Nacionalnog vaterpolo centra, koji bi, po završetku trebao da doprinese povećanju broja noćenja za oko 20.000 na godišnjem nivou. Projekat Kuća odbojke, odnosno Centar za razvoj sporta vredan sedam miliona evra, realizuje se u saradnji lokalne samouprave, OSS i Svetske odbojkaške federacije i trebao bi da uz dvoranu sa tri odbojkaška terena i teretanu, Centar za medicinu, smeštajne kapacitete i još neke sadržaje, stvori vrhunske uslove za nesmetan rad sportista. Planira se početak izgradnje rukometnog centra. Kada je reč o zdravstvenom turizmu, gospodin Stevanović ističe, da je SB „Merkur“ lider u zemlji, regionu i Evropi, što je potvrđeno brojnim domaćim i međunarodnim priznanjima i da je lokalna samouprava, pre svega izgradnjom putne infrastrukture, omogućila njen dalji i nesmetani razvoj. - Najbitnije je da kompleks preduzeća „Fontana“ bude prodato adekvatnom investitoru čime bismo zatvorili krug izgradnje i rada na turističkoj ponudi. Trenutno su u rekonstrukciji četiri hotela: Hotel „Slavija“, Hotel „Park“, Hotel „Slatina“i Hotel „Železničar“, situiran u centru Vrnjačkog parka, kao i odmaralište „Borjak“. Svi oni koji će u narednom periodu doći u Banju moći će da se uvere da ono šta se priča da se i radi, i da će ovo mesto opet biti lider turizma sportsko-rekreativnog i zdravstvenog, a i dobar domaćin za sve one koji žele da se odmore i da deo svog slobodnog vremena provedu u posebnom ambijentu - naglasio je gospodin Stevanović. U 2016. godini u Vrnjačkoj Banji je zabeleženo 600 hiljada noćenja. U toku 2017. se očekuje povećanje na 800 hiljada, a do kraja naredne godine i milioniti gost. Ako se sve bude odvijalo po planu, Banja sa sedam poznatih mineralnih izvora će, osim prestonice zdravstvenog, postati i prestonica sportskog turizma.

V

30

Vrnjačka

Banja

vraća stari sjaj


MujEN Lux apartmani za one koji žele više

M

ujEn Lux apartmani situirani su na zapadnim obroncima Kopaonika, na 3,5 km od Ravnog Kopaonika, na mestu gde je doživljaj istinskih čari ove planine, svih njenih boja, spokoja i čistog vazduha zagaratovan. U srcu takve idile, smešteni su MujEn Lux apartmani, kompleks od tri vile: MujEn Lux, MujEn Confort i MujEn Classic. Dok je MujEn Lux centralna vila sa recepcijom, restoranom i wellness&spa centrom, druge dve nude smeštaj apartmanskog tima, kapaciteta 100 jedinica, sve u neposrednoj blizini. Najatraktivniji deo kompleksa je wellness&spa centar koji se prostire na 300 m² i raspolaže svim sadržajima potrebnim za ugodan odmor. Prostrani zatvoren bazen, đakuzi, parno kupatilo, tople kupke, tapidarijumi uz pogled koji nikoga neće ostaviti ravnodušnim, infracrvena i finska sauna, različite vrste masaža, pružaju idealne uslove za ralaksaciju tela i uma. Otvorena terasa od 150 m² sa đakuzijem, igraonica, restoran na više od 200 m² i 150 mesta, kongresna sala za održavanje raznih skupova, banketa kapaciteta 70 do 100 mesta, usklađeni su sa različitim potrebama posetilaca i njihovim zahtevima. Od MujEn Lux apartmana uspostavljena je redovna konekcija sa Konacima, prevozom u pet različitih jutarnjih i isto toliko poslepodnevnih termina, do ski staza u vreme zimske sezone. Na stazi Malo jezero, nalazi se i obezbeđena skijašnica, gde gosti MujEn apartmana mogu da ostave ski opremu za vreme svog boravka. Gosti kojima je potreban prevoz van sezone dovoljno je da se jave na recepciji i kažu termin koji im odgovara. MujEn apartmani su otvoreni tokom cele godine, a neadekvatni vremenski uslovi za spoljne aktivnosti mogu se lako nadomestiti uživanjima u obilju sadržaja koje ovaj kompleks ima u svojoj ponudi. Orijentalnog stila, jedinstven po mnogo čemu, usluge MujEn apartmana zimi su u najvećem broju prepoznali turisti iz Rumunije i Rusije, leti oni iz regiona, a sve ga više prepoznaje dijaspora, privučena pre svega restoranom domaće i internacionalne kuhinje u skladu sa HALAL standardom. Naše je da predložimo, a najbolje je da se sami uverite. Izaberite promo ponudu na sajtu www.mujenlux.com i dođite da uživate u prvim danima proleća na Kopaoniku!

31


Rumske manifestacije su magnet za privlačenje turista Atraktivan nastup Rume na najvećoj sajamskoj turističkoj manifestaciji u Srbiji

R

umske manifestacije su magnet za privlačenje turista Ruma je opština sa 17 naseljenih mesta u srednjem i južnom Sremu koja svojim gostima, osim poslovičnog gostiprimstva, može da ponudi različite sadržaje, kaže direktorka Turističke organizacije opštine Ruma, gospođa Mirjana Martinović. Izletište Borkovac, sa idealnim uslovima za razvoj sportsko-rekreativnog turizma (otvoren olimpijski bazen, spa centar, trim staza samo tri km od centra grada te sportskom halom u samom centru). Tu je i najveći brend opštine - Rumski vašar sa kontunuitetom trajanja od 1747-me, atrak-

KUD Branko Radičević iz Rume tivna Bara Trskovača u blizini Platičeva, skrovište i stanište retkih i zaštićenih vrsta, „Rumfest“, ove godine sedma po redu manifestacija, posvećena vinu i muzici, samo su neki od izazova za dolazak u ovu opštinu. Šta Ruma još ima u svojoj turističkoj ponudi? Art Trema Fest (mart 2017.), festival koji afirmiše rad studenata umetničkih akademija u regionu prikazujući njihove ispitne, diplomske i profesionalne produkcije, kao i kamernih predstava koje nastaju u saradnji sa pozorištima, nezavisnim teatarskim asocijacijama i ustanovama kulture. Organizator TREME je Gradsko pozorište Ruma u saradnji sa Kulturnim centrom, Gradskom bibliotekom i Zavi-

32

čajnim muzejom Ruma. U takmičarskom delu, tokom četiri dana festivala, gledaoci mogu da vide po dve predstave dnevno. Za protekle dve decenije prikazano je više od 300 pozorišnih predstava, pozorišnih izložbi, prezentacija i stručnih razgovora sa umetnicima i publikom. Predstave su izvođene na srpskom, bugarskom, mađarskom, švedskom, engleskom, italijanskom, slovačkom, romskom, makedonskom... Godišnji koncert Gradskog tamburaškog orkestra „Branko Radičević“ iz Rume (april 2017.) svojevrsna je demonstracija zvuka srpske ozbiljne muzike bazirane na narodnim motivima, kao i transkripcija svetskih muzičkih klasika, Mocarta, Štrausa, koje je za skoro pet decenija delovanja, u svoj repetoar uvrsto ovaj orkestar. Pored izvođačkog sastava, u okviru orkestra formirana je i škola tambure i dečiji orkestar od 23 člana. Orkestar je do sada sarađivao sa umetnicima, kao što su: Merima Njegomir, Zvonko Bogdan, Predrag Cune Gojković, Anđelka Govedarević,... Od oktobra 2016. na čelu orkestra kao umetnički rukovodilac i dirigent je Smiljana Jančić, profesor muzike u MŠ u Rumi, aktivni član orkestra preko 25 godina. Manifestacija „Dani slovenske pismenosti“ (maj 2017.), posvećena je afirmaciji kulture, filozofije i umetnosti svih slovenskih naroda. I ove godine će na najlepši način biti predstavljeno bogatstvo kulturne baštine slovenskih naroda. Za vreme manifestacije u Gradskoj biblioteci i Kulturnom centru smenjivaće se književni, muzički, scenski i filmski programi. Organizator manifestacije je Gradska biblioteka „Atanasije Stojković“, Ruma. Manifestacija „Kraljice“ (jun 2017) počinje povorkom lepo obučenih i nakićenih devojaka koje svojim pesmama i igrom donose berićet i blagostanje domovima koje posete, gotovo uvek na Duhove (Sv. Trojica). Tada ih

domaćini primaju u svoja dvorišta i posle otpevanih pesama dobijaju razne darove. U nekim krajevima ovo je bila prilika da „Kraljice“ pogledaju gde ima momaka za ženidbu, a i da se same pokažu. Još Vuk Stefanović Karadžić beleži njihovo postojanje na prostoru Srema. Projekat „Da i našim šorom Kraljice krenu“ obuhvata istraživanje kraljičkih običaja na teritoriji Srema, odnosno Rume sa ciljem očuvanja izvorne kulturne tradicije srpskog naroda na teririji Vojvodine, odnosno Srema, razvijanja osećaja značaja očuvanja kulturnih (izvornih folklornih i muzičkih) tekovina srpskog naroda, posebno među decom i mladima. Posle više od veka, ovaj običaj je kroz manifestaciju obnovljen 2015., sa namerom dobijanja šire forme i mogućnosti za sjajnu turističku atrakciju. - Sve ove aktivnosti doprinose porastu broja gostiju, posebno stranih, u opštinu Ruma, a to možemo da povežemo sa njenim položajem, u neposrednoj blizini autoputa E70 i magistralnog puta M21, blizini Novog Sada i Beograda - pojasnila je gospođa Martinović. Ona je dodala da Ruma raspolaže smeštajnim kapacitetima koji mogu da podrže priliv gostiju, ali da TOO nastoji da animira domaćine i pospeši ruralni turizam i smaštaj u domaćoj radinosti.

Pevačka grupa Vrelo, ponos Rume


Upoznajte opštinu Temerin kroz istoriju, kulturu, zabavu, gastronomiju, druženje pština Temerin je satkana od mnoštva zanimljivosti i tek poslednjih godina otkriva svoju autentičnost, atraktivnost i raznolikost, danas primarnih atributa za privlačenje turista. Osim kompleksa bazena sa lekovitom, termalnom vodom temperature 39°C izgrađenom 1985., tu je i Vinski salaš „Vindulo“, Park prirode „Jegrička“ (proglašen 2005.), jedini hotel u opštini i vojvođanski restoran sa nacionalnom kuhinjom „Moja čarda“, mini zoo vrt, Bucin salaš, elegantan dvorac Sečen (iz 1795.) okružen Starim parkom koji se prostire na 20 jutara, Zavičajna kuća „Tájház“ u čijim se objektima u dvorištu nalazi se umetnička galerija i prostor gde članovi Udruženja likovnih stvaralaca TAKT iz Temerina održavaju umetničke radionice. U Bačkom Jarku vredi posetiti Etno-park „Brvnaru“, depadansu Muzeja

Temerin, gospođa Ivana Mitrović, ističe da su na tome radili ljudi od struke, iz agencije Explorer Adventure, a plan je da se sa pet-šest takvih paketa obuhvate svi turistički kapaciteti opštine, kao i najvažniji privredni subjekti. U ponudi će biti i Informativni centar Parka prirode Jegrička uz mogućnost korišćenja čamaca, a od juna i katamarana za prevoz do osmatračnice za Bird Watching, koje su glavno obeležje ovog vodenog toka dužine 64,5 km, restoran „Stari rubin“, kao predlog za večernje druženje i jednu novinu - mogućnost iznajmljivanje salaša, vlasnika restorana Moja čarda. - Do sada smo imali program jednodnevnih ekskurzija vezanih za ovu opštinu, a od ove godine po prvi put imaćemo pakete ponuda. Saradnja sa turističkim

Prvi dan biće posvećen stručnim panelima na temu uzgoja, selekcije pasulja te primene agrotehničkih mera, sa gostima profesorima sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo i Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Priprema jela od pasulja za paneliste i učesnike skupa poverena je Nikoli Milenkoviću iz Temerina, učeniku Ekonomsko-trgovinske škole iz Bečeja, koji je na Republičkom takmičenju učenika trogodišnjeg obrazovanja ugostiteljsko-turističkih škola, disciplina Kuvarstvo - jelo po izboru, održanom u Smederevu, osvojio visoko drugo mesto. Drugi dan po tradiciji vezan je za takmičenje ekipa u kuvanju pasulja. Paralelno sa takmičarskim, održavaće se i kultur-

Vojvodine, Kulturno informativni centar „Lukijan Mušicki“. Opština Temerin ima oko 15.000 ha lovne površine, ribnjak „Jezero“ u Bačkom Jarku i „Bušido“ na trećem kilometru od Temerina u pravcu Bečeja, što predstavlja dobru osnovu za lovni i ribolovni turizam. U centru grada nalazi se Suvenirnica, u kojoj se mogu kupiti suveniri sa najlepšim motivima ovog kraja, ali i dobiti sve informacije vezane za opštinu Temerin, uzeti promo materijal o gradu, Vojvodini i Srbiji. TOO Temerin predstavila je u toku ove godine na sajmovima turizma u Beogradu i Budimpešti svoju ponudu, a u međuvremenu radilo se na programu formiranja novih turističkih paketa. Direktorka TOO

agencijama već daje rezultate i očekujemo grupu turista iz Istre, zatim iz SAD, koje do sada nismo uspeli da realizujemo. Potencijali opštine biti prezentovani i putem turističkog spota - kaže naša sagovornica, nalašavajući da u cilju bolje informisanosti, TO planirama da aplicira za sredstva za realizacijuprojekta turističke signalizacije u opštini. Temerin je pored brojnih manifestacija lokalnog karaktera, domaćin kultnog Međunarodnog januarskog sajma vina, kojim otvara godišnju sezonu festivala, koji dostižu kulminaciju prve nedelje juna, sa najmasovnijim događajem u opštini - „Prost k’o pasulj“. Ove godine ova manifestacija biće održana 2. i 3. juna.

no-umetnički program, a posle proglašenja pobednika u 17:00 časova, nastupaju lokalni bendovi. Za kraj manifestacije predviđen je koncert grupe „Neverne bebe“. Jedna od najvećih novina ove manifestacije biće organizovanje Mini sajma poljoprivrednih mašina i opreme. - Promocija ovog događaja je uveliko počela. Do početka juna pojavljivaćemo se u raznim TV i radio emisijama, štampanim i elektronskim medijima pozivajući goste i zainteresovane za kuvanje pasulja da se prijave, a pod uslovima koje mogu videti na sajtu: www.temerintourism.org.rs ili Facebook-u TOO Temerin. Čekamo vas - poručuje gospođa Ivana Mitrović.

O

33


Njegove fotografije

a svet fotografije zainteresovao ga je otac, često fotografišući njega i sestru za porodični album. Prvu fotografiju, bitnu za njegov potonji rad, snimio je 1974., kao učenik dizajnera fotografije i pedagoga, čuvenog Ivice Karlavarisa u Srednjoj umetničkoj školi. U to vreme uveliko je zarađivao prateći na turnire po čitavoj Jugoslaviji sportiste, olimpijce, boksere braću Tadiju i Slobodana Kačara, karatistu Dušana Dačića, džudistu Slavka Obadova... Godine 1979. postaje otac jednoj Sari i sa dvadeset jednom godinom brine o egzistenciji porodice. Mnogo godina kasnije na svet je došao i jedan Matija. Tako je svoj put započeo Martin Candir, koji slovi za velikog profesionalca, ali i viđenu ličnost u gradu u kojem je rođen, gde je odrastao i gde živi, a poznato je da je „najteže u svom selu biti kralj“. Status gradske face zavredeo je, pre svega svojim radom, vrednovanim najvišim ocenama, posvećenošću onim čime se bavi, ali i kao inovator, čemu je bio sklon od samih početaka bavljenja fotografijom. U centru grada je godi-

Z

34

nama posle svake utakmice FK Index na panoima kačio tridesetak crno-belih fotografija, kada to još niko nije radio. Jedan je od trojice fotografa sa ateljeom na novosadskom Monmartru - Petrovaradinskoj tvrđavi, ponosan što je pre trideset godina nasledio atelje jednog od najvećih majstora ovog zanata, Jovana Polozovića, i jedini od te trojice koji živi od fotografije. Prvi je radio fotografije na platnu, izložbe „projektovanih slika“ pod nazivom Novi Sad by Night. U planu je realizacija velikog projekta četiri izložbi

na četiri prometne lokacije u gradu i sl. Prvi je fotograf u istoriji Novog Sada koji je otvorio privatnu galeriju (Dunavska 8). Galerija „Candir“, tačno godinu dana od otvaranja, mesto je održavanja tematskih večeri, izložbi umetnika fotografije, književnih večeri. Ideja je da ovaj prostor preraste u kultno mesto okupljanja pristalica onog Novog Sada kojeg su s razlogom nazivali Srpskom Atinom. Neka od narednih izložbi biće posvećena 25 godina sa Zvonkom Bogdanom, svih onih koje je proveo fotogafišući ga na hipodromima, u Deronjama, na salašima, vinarijama u tom periodu; izložba posvećena Leni Kovačević, dr Drašku Ređepu, koji mu je otvarao sve izložbe. Samostalno ili kao saradnik, Martin Candir je potpisao stotine monografija, jer “jedino knjige ostaju iza tebe i moja deca će moći da kažu da je to uradio njihov otac“, mnoštvo projekata. Jedan od poslednjih je knjiga „Veče sa Matijom“, tradicionalni dobrotvorni program koji Matija Bećković održava u Zvezdara teatru punih 20 godina.


pričaju, misle, osećaju

- Baviti se fotografijom je kao da nosiš večni krst. Za dobru fotografiju je potrebno uhvatiti trenutak, ili u prevodu biti na pravom mestu u pravo vreme. Moja žena kaže da je u meni sublimirano moje poreklo, ispoljeno u germanskoj disciplini i slovenskoj duši. Suština je da ja volim to što radim. Džaba talenta ako ne voliš da radiš i ako nisi spreman da radiš ceo dan. Od kada se bavim vinskim novinama imam još jedan problem, a to je da pijem i fotografišem. A da ne pričam o slavama kod Duška Kovačevića na kojima sam prisutan 30 godina, gde dolaze poznati, i gde iako kao gost, ne propuštam priliku da zabeležim sve te ljude. Takav jedan zapis, fotografija Dragana Nikolića, naći će se u knjizi „Gospodin mangup“, monografiji o njemu. Tako sam zabeležio Borislava Mihajlovića Mihiza, Milorada Pavića, veliki broj onih kojih više nema. Uvek moraš biti maksimalno angažovan, jer prilika se ukaže jednom, i kada prođe nema kajanja - objašnjava Martin Candir.

Sebi je postavio kao obavezu da svakog meseca napravi deset fotografija po svojim standardima, da „zveče“, da je on njima zadovoljan. A da li je ona modna, sportska, reklamna, propagandna ili life-fotografija, manje je bitno. Na njima je ovekovečio Novaka Đokovića, Ivanu Španović, Šumahera, Moniku Seleš, Boru Todorovića, Radeta Šerbedžiju, Švarcenegera,... Vlasnik je najvećeg broja fotografija sa najpoznatijim

ličnostima na svetu, čime ni jedan drugi fotograf ne može da se podiči. Trenutna preokupacija i inspiracija su mu srpski manastiri: Visoki Dečani, Pećka partijaršija, Bogorodica Ljeviška... Na Kosovu je svakog meseca, što smatra veoma bitnim u ovo vreme. Trenutno je angažovan na monografiji Bača, nominovanog za upis na listu UNESCO svetske kulturne baštine, kao i na monografiji Novog Sada, kojem se još 80-tih obavezao da će biti motiv njegovih fotografija do kraja života. Zabeležio je prvu bombu koja je pogodila Novi Sad 1999., i one koje su padale svih narednih 78 dana, jer je to smatrao za svoju dužnost. Kaže: „Imaš jednom u životu šansu da snimiš slike iz prvog reda, da gledaš kako se ruše mostovi, i ti to moraš da zabeležiš. Ko će?“ Ponosan je na svoju intuiciju koja mu je od Boga data, i na to što je uporedo sa karijerom pravio biznis i stvarao umetnist, i što ništa nije zapostavio. Za to je sam zaslužan.

35


Zlatno doba

Zlatibora

tek dolazi

P

rošle godine Zlatibor je posetilo preko 250.000 turista, 70% domaćih i 30% stranih, i ostvareno je preko milion noćenja, što je rekordan broj za ovu turističku destinaciju. Ove godine Zlatibor broji 124. godine organizovanog turizma, kada je na Preobraženje 1893. na ledini na Kulaševcu, predsednik čajetinske opštine Petar Mićić priredio poljski ručak i uz zdravicu tražio od kralja dopuštenje da se voda Kulaševac od tada zove Kraljeva voda „te da taj nepresušni izvor bude večiti spomen dolaska kraljevog na Zlatibor“. Sledeće godine podignuta je Kraljeva česma, prvi zidani objekat na ovom delu Zlatibora, koji je pokrenuo točak turističke istorije. Početkom novog veka, 1908. na Zatiboru boravi i kralj Petar I Karađorđević, kada su nikli hotel „Kraljeva voda“ (sa 29 ležaja) danas restoran „Srbija“ i vila „Čigota“, prva pekara. Godine 1910. „Mali žurnal“ na prvoj strani objavljuje snimak sa natpisom „Ribnica - srpska vazdušna banja“. U međuratnom periodu, kad je napravljen put od Užica, grade se vile i letnjikovci u naseljima Palisad, Kraljeva Voda, Oko i Ribnica. Pesnik Jovan Dučić, provodeći ovde nekoliko leta, pisao je: „Ko nije bio na Zlatiboru taj ne zna šta je zdravo mjesto. Ko nije jeo na Palisadu kod Milojke Jevremović mlad kajmak s karlice i med, taj nije jeo hranu što bolesnoga diže s postelje, a mrtvog oživljava”. Godine 1931. Kraljeva Voda dobija vodovod, izgrađen je restoran „Švajcarija“ i Dom za smeštaj i oporavak invalida. Na nekad vrlo posećenom izletištu Oko, na pet kilometara od centra Zlatibora, neimar i dobrotvor prota Radosav Simić poklonio je Higijenskom zavodu iz Beograda svoju zemlju da se osnuje „kolonija zdravih“ sa dečjim odmaralištem.

36

Današnja slika Zlatibora se ne može ni zamisliti bez veštačkog jezerceta, koje je projektovao akademik Miladin Pećinar, građevinski inženjer, univerzitetski profesor i član SANU, neposredno posle Drugog svetskog rata nije potrudio. Dok je između dva rata odmor na ovoj planini bio moda, do 60-tih niklo tek po neko odmaralište. Na vrh srpskog turizma Kraljeve, potom Partizanske vode, dolaze izgradnjom elitnog hotela „Palisad“ u kojem je tri put boravio i drug Tito. U glavnoj zgradi „Palisada“ smešten je čuveni „Beli salon“ i predsednički apartman, nekada omiljeni dnevni boravak predsednika Tita. Za njega se pripremaju specijaliteti: kuvana teletina, lepinja sa jajima i kajmakom, jagnjeća rebarca, a sve to uz nekada čuvenu Jagodinsku ružicu i viski. S kraja 60-tih i početkom 70tih startuje izgradnja današnjeg Zlatibora, u koji investira država. Gradi se „Čigota“. Neko se setio da čist vazduh iskoristi za lečenje. Tokom 80-tih napušta se model sindikalnih odmarališta i otvaraju hoteli i moteli: „Dunav“, „Jugopetrol“, „Zelenkada“... Uređuju se putevi. Poslednjih godina na Zlatiboru se sve izmenilo. Uz jezero uređeno je šetalište, Kraljev trg, skijalište Obedojevica, tržni centar, očekuje se postavljanje najveće panoramske gondole na svetu. Turistička ponuda Zlatibora zaokružena je gastronomskom ponudom. Ko još nije čuo za Zlatiborsku komplet lepinju, pršutu, duvan čvarke, Zlatiborski kajmak? U selu Mačkat, sokaku zavanom „Kad jaganjci utihnu“, jede se najbolja jagnjetina u Srbiji. Zlatibor je više od planine. On je pravi

izbor za odmor, opuštanje, aktivnost i zabavu, već kako ko želi. A Zlatiborci, inventivni i svesni da moraju uvek da idu korak ispred, nastoje da odgovore zahtevima gostiju, da im udovolje i da ih uvek prijatno iznenade nečim novim. Kao jednu od novijih ponuda za letnju sezonu izdvojio je otvaranje „Dino parka“ koji će biti jedan od najvećih u regionu, i otvoreno letnje klizalište, park avantura i teren za pejntbol. Pre tri godine otvoren je auto-kamp sa tri zvezdice. Do sada je obeleženo 60 km biciklističkih i preko 80 km pešačkih staza, i to su samo neki od razloga zašto ovaj turistički centar stalno obara turističke rekorde.


Postanite i vi Čigotina zvezda

Sa potpisivanja ugovora o strateškoj saradnji Čigote i YUTA pecijalna bolnica „Čigota“ je nastup na 39. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu, usmerila ka svojim poslovnim partnerima i saradnicima bez čije podrške tokom svih ovih godina ne bi uspela da izgradi današnji imidž. Posebnu pažnju usmerila je ka sadašnjim i potencijalnim korisnicima „Čigota“ usluga. Drugog sajamskog dana, 24. februara, na štandu SB „Čigota“ upriličeno je svečano potpisivanje važnih ugovora. Ugovor o strateškoj saradnju između Nacionalne asocijacije turističkih agencija (YUTA) i SB „Čigota“ potpisali su direktori, gospodin Aleksandar Seničić i direktor SB „Čigota“ dr Željko Stakić. Ugovor sa predstavnicima Turističkih agencija o pružanju usluga, gde je SB „Čigota“ pripremila određene stimulacije za njih. Ugovor o saradnju SB „Čigota“ sa Bankom Poštanska štedionica A.D., prema kojem će korisnici VISA CLASSIC kreditnih kartica moći mnogo brže, lakše i povoljnije da putuju i dođu u „Čigotu“. Ugovor su potpisali, član Izvršnog odbora Banke Poštanska štedionica, gospodin Bojan Kekić i dr Željko Stakić. Ono što posebno privlači pažnju, kako je navela marketing menadžer SB „Čigota“ gospođa Maja Vermezović, ovim Ugovorom je predviđeno korišćenje kreditnih, beskamatnih kartica, bez troškova izrade i mesečnog održavanja, čiji je rok otplate dvanaest meseci sa 75 dana grejs perioda. Kao i svake godine „Čigota“ je za Sajam turizma pripremila određene akcijske popuste i svi koji su posetili njen štand u okviru TO Zlatibor, i uzeli vaučer, mogu koristiti usluge SB „Čigota“ zaključno do 25. maja, po povoljnijim uslovima, čak do 20%, pod uslovom da se aranžman uplati do 4. maja. Trećeg sajamskog dana, SB „Čigota“ je tradicionalno orga-

S

nizovala šetnju Adom Ciganlijom, posle čega su se aktivnosti nastavile na štandu „čigotinom radionicom“. Pokrenuta je i jedna nova akcija. U pitanju je „Čigotina zvezda“ i tim povodom upućen je poziv svim sadašnjim i budućim korisnicima Čigota programa - Postanite i vi Čigotina zvezda. Akcija će trajati od Sajma turizma 2017. do Sajma turizma 2018., kada će zvanično biti proglašena „Čigotina zvezda“, odnosno korisnik Čigota programa koji je ostvario najveći gubitak kilograma u tom periodu. Njega očekuju bogate nagrade. Gospođa Vermezović je istakla da je popunjenost kapaciteta SB „Čigota“ uvek na zadovoljavajućem nivou, gotovo maksimalna tokom cele godine, i da se samo menja struktura gostiju. Ovim ugovorima očekuje se povećanje njihovog broja u „Čigoti“. S obzirom da se nude povoljniji uslovi za korisnike usluga, očekuje se popunjenost kapaciteta 100%.

37


Tara, sigurnije stanište za 50-tak mrkih N

ajlepša planina zapadne Srbije Tara, prosečne nadmorske visine 1.000 - 1.200 metara, sa najvišim vrhom Kozji rid (1.592) i najnižom kotom na kojoj se nalazi jezero Perućac (291), 13. jula 1981. godine je, odlukom Narodne skupštine SR Srbije, proglašena Nacionalnim parkom, a briga o njoj poverena JP Nacionalni park „Tara“. Pretpostavlja se da su obronke Tare na severnoj strani u tercijeru zapljuskivali talasi Panonskog mora, što objašnjava opstanak nekih retkih vrsta. Pre svega, Pančićeve omorike, vrste četinara koju je posle 22 godine traganja, pronašao Josif Pančić (1875) u Zaovinama. Ovaj živi fosil svetske flore predstavlja naučnu zagonetku i, mada je u dalekoj prošlosti nastanjivala sve kontinente, zadržala se samo na području planine Tare. Ono što je, kako ju je iz milošte zvao - „ledena lepotica“ za biljni svet, to je Pančićev skakavac u svetu životinja, kojeg je naš čuveni botaničar pronašao 1881. On je takođe preživeo ledeno doba i danas slične vrste mogu da se nađu još samo na Madagaskaru i Pirinejskom poluostrvu. Planinu Taru nastanjuje oko 1.100 biljnih vrsta (1/3 flore Srbije), oko 60 vrsta sisara, od kojih najviše pažnje posled-

38

Medenu snimio WWF Szilard Kovacs njih godina izazivaju mrki medvedi. Rukovodilac službe turizma i edukacije NP „Tara“, gospodin Ranko Milanović, objašnjava da je Tara glavno i najsigur-

nije stanište mrkih medveda. Procena je da u Srbiji ima oko 70 jedinki, od toga 50-tak nastanjeno na području Tare. NP „Tara“ poslednjih deset godina radi praćenje medveda, što podrazumeva njihovo bezbedno hvatanje, uspavljivanje, vršenje svih neophodnih merenja i DNK analiza (od fizičkih merenja do vađenja uzoraka krvi i uzimanja uzoraka dlake), posle čega jedinka dobija čip i ogrlicu, koju u zavisnosti kako je programirana, nosi dve- tri godine. - Praćenjem se dolazi do informacija o njihovim navikama, kretanju radi efi kasnije zaštite. Takva praksa je pokazala da ne možemo govoriti o tarskom medvedu već medvedu koji ima najadekvatnije stanište na Tari. Reč je o jednoj regionalnoj populaciji medveda koja sa Tare prelazi na teritoriju Centralne Srbije, BiH, Crne Gore.


medveda uskoro turistička atrakcija Do sada je obeležno 18 medveda. Od toga je 14 sa ogrlicom, trenutno se prati šest. To su brojke o kojima precizno možemo da govorimo - kaže gospodin Milanović. Na pojedinim mestima NP „Tara“ postavljene su kamere, tzv. foto zamke, koje reaguju na pokret i toplotu. Na taj način dobijeno je obilje snimaka ne samo medveda već i drugih vrsta, ali sve u cilju začetka nove aktivnosti - dovođenja turista radi posmatranja medveda. Zaposleni u NP „Tara“ došli su na ideju da ovaj turistički proizvod razviju, i malim grupama turista ponude mogućnost dolaska i upoznavanja sa NP, i da u pratnji vodiča - rendžera, izađu na terene, hranilišta i provedu nekoliko sati na čekama u nadi da će imati priliku da vide medvede u prirodi. Akciju zajednički spovode NP „Tara“ i Svetska organizacija za prirodu (WWF). Naš sagovornik ističe da se o medvedima uglavnom stvara iskrivljena slika, a njihovo označavanje kao krvoločnih, stvar je ljudske percepcije i uticaja medija, i da u našoj zemlji nije zabeležen slučaj da je medved nekog usmrtio. Bilo je bliskih susreta sa manjim ili većim

Zaovine snimio Vladimir Mijailović posledicama, ali istina je da se medvedi klone čoveka jer im on nije plen. Uzrok eventualnog napada je ako se oseti ugroženim, npr. kada se naleti na mečku sa mečićima. Mrki medved je svaštojed, i u ishrani mu je prvenstveno biljna hrana.

U najvećem delu Evrope mrki medved je istrebljen, tako da ga ima u nekim izolovanim područjima bivše Jugoslavije, Rumunije, Švedske. Na Tari nisu značajne samo flora i fauna. Tu je i kulturno-istorijsko nasleđe, manastir Rača iz XIII veka, zadužbina kralja Dragutina, stećci iz XIV i XV veka, od kojih je sačuvano svega 93 spomenika. Zbog svog značaja lokalit „Mramorje“ je 1968. zaštićen kao spomenik kulture od izuzetnog značaja za Srbiju. Drina sa rekom Vrelo (najjačim kraškim vrelom u NP čija se voda uliva u Drinu posle tačno 365m), je u akciji izbora sedam srpskih čuda prirode u organizaciji Turističke organizacije Srbije proglašena za prvu prirodnu lepotu Srbije.

Planinarenje Zaovinom snimio Dmitry Sharomov DIM

39


Upoznajte opštinu Pećince kroz turističku rutu Svinjarska koleba u Donjem Tovarniku oktobru 2015. godine, TOO Pećinci su prvi put predstavili „Turističku rutu kroz opštinu Pećinci“, i od tada marljivo rade na njenoj promociji. Osim što ima mnogo toga da se vidi, nauči, ovaj turistički proizvod je opštinu Pećince učinio interesantnom, kako za đačke ekskurzije, tako i za one željne novih znanja i utisaka. Prednost ove destinacije je njena blizina Beogradu i Novom Sadu. Ljubica Bošković, v.d. direktorka Turističke organizacije opštine Pećinci, ukratko je objasnila da ova ruta povezuje najseverniju i najjužniju tačku ove opštine, odnosno Pećince i Kupinovo, i u svakom selu kroz koje se prolazi pokazuje nešto zanimljivo. U Pećincima je to Muzej hleba „Jeremija“, osnovan 1995. godine kao rezultat istraživanja, sakupljanja etnografskih predmeta, oruđa, mašina, ukupno više od 2.000 eksponata slikara Slobodana Jeremića Jeremije; u Subotištu NAVAK, prva škola bezbedne vožnje u Srbiji, u Donjem Tovarniku se organizuje replika tradicionalne svinjarske kolebe, priča vezana za život ljudi u donjem (svinjskom) Sremu iz vremena kada su svinje čuvane u šumama. U selu Ogar sačuvana je najstarija kuća u ovom delu Srema sa kraj XVIII veka, tzv. Aksentijev kućerak. Ime je dobila po poslednjem vlasniku koji je u njoj živeo, Aksentiju Stojšiću, a posebnu vrednost joj daje dekoracija uličnog zabata. Ova etno kuća ima status spomenika kulture od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju (1990.). Na izlazu iz sledećeg sela Obreža nalazi se biser opštine, SRP Obedska bara, a 11 km od ulaza u SRP, u zagrljaju Obedske bare i reke Save, i najlepše sremsko selo - Kupinovo. Kupinovo je jedino selo u Sremu koje je bilo kraljevski grad, jer su u njemu „živeli, vladali i sa svojim narodom pati-

U Ljubica Bošković

Aksentijev kućerak u Ogaru

Etno-kuća u Kupinovu

Udruženje žena Sremica

40

li“ sveti despoti Sremski Brankovići, potomci velikog Đurđa Brankovića i porodica njegovog srednjeg sina despota Stefana Srpskog (Slepog), odnosno njegova žena Majka Angelina i sinovi Jovan i Đorđe, poslednji srpski srednjovekovni despoti. Kupinovo je takođe, selo gde doleću rode i okreće „Lasta“, autobus koja se iz centra mesta vraća za Beograd. Zahvaljujući podršci lokalne samouprave, u poslednje vreme TOO Pećinci ima mogućnost daljeg planiranja turističkih sadržaja. Akcenat će, po rečima naše sagovornice, biti stavljen na razvoj seoskih turističkih domaćinstava: - Tek sada pošto su turisti počeli da dolaze u ovaj kraj, domaćini su se probudili. Naša opština ima 15 naseljenih mesta i sve su seoska područja. Kako bi unapredili ovu delatnost planiramo da radimo edukacije stanovništva. Kada su ljudi videli da je turistima interesantna njihova opština i da turisti dolaze, sada je vreme da se priča o njihovom ulaganju, kako bismo te turiste duže zadržali kaže Ljubica Bošković, napominjući da ova opština može da se pohvali i divnim i vrednim Sremicama. Na teritoriji opštine trenutno je aktivno pet i u nastanku je šesto udruženje žena. Gde god TOO Pećinci predstavlja svoje turističke potencijale sa sobom vodi svoje žene, visprene kako u ručnim radovima tako i u pravljanju sjajnih sremskim đakonija. Pozivajući turiste da dođu u ovaj kraj, na svom sajtu TOO Poćinci je napisano: „Dobrodošli u predeo gde se grle Sava i bara, neolit i XXI vek, priroda i istorija. Prigrlite i Vi i ponesite sa sobom, delić ove sremske lepote“. Nema razloga ne poverovati u to jer, kako nas iskustvo uči, mnogo toga vrednog nam je dostupno i nalazi se u našoj neposrednoj blizini.


Čovek koji je pronašao harmoniju sa prirodom „

Jovan Memedović

Najviše volim da budem u potpunosti okrenut nekoj ekološkoj priči. Ljudi koji se bave nekim aktivnostima, veslaju, pecaju, voze bicikl, pokupe neku plastiku jer će ponovo doći na ta mesta, i ti što stalno borave u prirodi su najkorisniji. Nema nikakve vajde od onih koji samo pričaju o ekologiji, a nikada ne idu u prirodu.“ Tako govori ljubitelj prirode i života u skladu sa njom, hodoljubac, pustolov i autor dokumentarnih emisija o prirodi, životinjama i ljudima, jedno od najomiljenijih TV lica današnjice, Jovan Memedović. Prošao je Srbiju uzduž i popreko, video dobar deo Evrope i deo sveta. Posebno zanimanje pokazao je za one skrivene predele, čiste i netaknute, za osamljenike „prepuštene“ iskonskim, civilizacijom ististnutim vrednostima. On ima sve kvalifikacije za tvrdnju da Srbija nije ni dovoljno otkrivena, ni dovoljno istražena. Kaže da ni sami ne znamo šta se sve krije u našem dvorištu. I to vidi kao prednost. Ljudi celog sveta mnogo putuju, obilaze najveće zabiti i iskušavaju tamošnji život. Ne prezaju da odu na topla Polinežanska ostrva, od kojih neka nisu ni nastanjena. I mi smo im negde cilj, zato što su nas godinama zbog ratova zaobilazili. I sad nam polako prilaze. Prvi utisak im je: „U kako gostoprimljiv narod i lepa priroda.“ Na nama je da to čuvamo, kaže naš sagovornik, ali pitanje je kako zadržati njihovo interesovanje i motivisati ih da dođu ponovo. I odgovara: „Onim što imamo i što ne treba da učimo -gostoprimstvom“. Sa druge strane, turisti će sigurno videti i ono što ne možemo da sakrijemo, nešto što je prljavo, neočišćeno, neki otpad, što im se neće svideti i brzo će promeniti svoju sliku o našoj zemlji i nama. Po njemu, to nam je najveća bolest i kao nacija bolujemo od otpada, nedefinisanih deponija. Rešenje vidi u kolektivnom, a ne pojedinačnom otklanjanju te pošasti. Opredeljenjem čitave zajednice da nešto uradi na tom planu. Pobegli smo svako u neki svoj kutak, a to ne valja, dodaje. Provereni čuvari prirode, lovci i ribolovci, po njegovim rečima dobijaju pojačanje. Predstavnici mlađih generacija prirodu doživljavaju kroz avanturu i adrenalinske aktivnosti, kao što su vožnja bicikla, planinarenje, u pokušajima prolaska kroz kanjone ili spusta niz brzake. Nova generacija prirodu prepoznaje na jedan drugi način. Ne da sedi i uživa u njoj, već kroz aktivnost i njihov broj se uvećava. - U suštini ne radim samo da bi uradio posao. Ja tako i živim. I da nema kamere, emisije, ja bih voleo da putujem i zalazim po selima. Na kraju krajeva jednog dana ću se preseliti i živeti na selu. Meni je sasvim prirodno da budem u društvu takvih ljudi, ne moram da se pretvaram, da radim radi gledanosti, reklame - kaže naš sagovornik i poručuje: - Ova priroda nam je data ne da je potroštimo već da je sačuvamo za neke druge generacije. Čekam trenutak da proradi svest ne samo lovaca, ribolovaca, onih koji idu u prirodu, već i onih koji uopšte tamo ne zalaze, da i oni koji sede u gradovima osete važnost čuvanja neke šume, raskošnIh pejzaža, zanosnih livada, divljih proplanaka...

41


Avantura za sve one koji znaju da cene prave vrednosti

edostaje vam avantura i želite svoju zemlju da istražite na neobičniji način. Pozovite se na Udruženje za sportove u prirodi „Green Bear“ iz Bajine Bašte (www. greenbear.rs). Milisav Mijatović Javor, sa dvadesetogodišnjim iskustvom rendžera u Nacionalnom parku „Tara“, Abel Katali, Švajcarac, koji je došao u zavičaj svoje majke pre nekoliko godina, gde danas dovodi svoje sunarodnike željne adrenalinskih pustolovina, konstruktor daski, tendi i druge opreme za outdoor sportove, te Miloje Jovanović, čine srž ovog Udruženja. Svima njima je zajednička ljubav prema prirodi, ekologiji, avanturama, ekstremnim sportovima, kao i umešnost u kanjoningu, alpinizmu, ribolovu, planinskom biciklizmu, kanuu, kajaku, kampovanju, skijanju..., za čega imaju sve potrebne sertifikate. Milisav Mijatović Javor je svoje interesovanje za prirodu, za otkrivanje neistraženih krajeva i čarima njihovog savladavanja iskušavao prvo kao rednžer, da bi pre pet godina, želeći da svoj entuzijazam podeli sa drugima, sa svojim prijateljima osnovao i Udruženje. Velika je odgovornost profesionalno se baviti ovim poslom. Zato članovi „Green Bear-a“ insistiraju na kvalitetu. Kažu da im je najvažnija bezbednost njihovih klijenata. Rade uglavnom aranžmane za manje grupe, do 10 ljudi, ili grupe od 20 do 30, za Stand Up Paddaling (ustani i veslaj daske) i Abzailing (tehnika spuštanja niz uže i stenu uz pomoć odgovarajuće opreme). Za svakog pojedinca obezbeđena je kvalitetna oprema, sertifikovana i sa garancijom. Posle roka trajanja, uglavnom 4-5 godina, oprema se zamenjuje novom. Po potrebi angažuju osposobljene pojedince, svoje prijatelje, kojima je ovo sekundarna delatnost, da im pomognu u praćenju aktivnosti grupe. Takav profesionalan stav doveo ih je do odlične saradnje sa turističkim agencijama iz zemlje i inostranstva, kao i pojedincima. Rafting, kanjoning, Abzailing, samo su neki od predloga kako da aktivno provedete odmor i doživite nezaboravnu avanturu. Milisav Mijatović kaže da je okolina Bajine Bašte nesumnjivo najlepše mesto za takav susret sa prirodom u Srbiji. Planina Tara, jezero Perućac, jezero Zaovina i reka Drina, kanjon reke Rače, Brusnički potok, stene Sokolarica, Zaovine, samo su neke od prirodnih lepota ovog kraja. Kanjon Drine, od Bajine Bašte do Višegrada (54 km), verovatno je najlepši i najdublji, posle kanjona reke Kolorado i reke Tare na svetu, pruža raznovrsne užitke za sve vrste aktivnosti. Drina sa veštačkim jezerima Perućac i Zaovine, i pritokama pruža povoljne uslove za sve vrste outdoor

N

42

sportova, posebno za sportski ribolov. Ovi bistri tokovi stanište su ribe mladice, šarana, skobalja, klena, mrene, štuke, soma, lipljana i potočne pastrmke. Usluge „Green Bear-a“ uglavnom traže stranci. Najbrojniji su Švajcarci, koji se sa Alpa spuštaju na Taru, sa Ženevskog jezera dolaze na Perućac koje je trideset puta manje. - Mi možemo da im ponudimo samo ono što oni već imaju u svojoj zemlji. Nov je samo tip kanjona i nemirne vode reke Drine, pa ih zanima to novo iskustvo. Osim sportske avanture naši aranžmani pružaju i gastronomsku avanturu. Autohtona jela pripremljena od proizvoda sa ovog područja, na čemu insistiramo, stranci znaju da cene. Naše klijente vodimo i do destilerija, kojima su potpuno oduševljeni. Na kraju im se to najviše i sviđa jer, npr. u „BB Klekovači“, koju iz milošte zovu BB Ka (bebeka), degustiraju, po njihovim rečima „najbolje piće na svetu“, piju koliko hoće, a da im niko ne kaže: „To toliko i toliko košta“ - kaže Milisav Mijatović. Zato, ko voli avanturu, sport, zdrav život, kao i zdravu hranu, neka krene put Bajine Bašte. Kada stigne tamo neka sve prepusti ovim gorštacima vičnim raznim veštinama, kojima je stalo da se priče o njihovom kraju rašire po čitavom svetu.


Hotel “Rtanj” na Kopaoniku

Telefoni: 036-5471-090 i 036-210000 Kancelarija u Beogradu – rezervacije Novi Beograd, 11070, Gandijeva 76a, lokal 3 Tel.: +381 (0)11 41 11 000; +381 (0)65 321 84 31; Fax: +381 (0)011 4126 126 Web: www.rtanj.rs; Email: rtanjbeograd@gmail.com

43


Carski Grad Sremska Mitrovica mešten u najživopisnijem delu Panonije, omeđen Dunavom i Savom, Srem je oduvek bio pozornica značajnih istorijskih događaja i utočište brojnim narodima. U srcu Srema, nalazi se Sremska Mitrovica, grad duge i slavne prošlosti. U svom nazivu je sačuvao više imena iz prošlih epoha (Sirmijum, Civitas Sancti Demtrii, Dimitrovica, Mitrovica) koja su potvrda njegovog istorijskog trajanja. Grad je oduvek bio raskrsnica značajnih puteva, a reka Sava i obronci obližnje Fruške gore, zajedno sa brojnim kulturno-istorijskim spomenicima, učinili su ga prepoznatljivim spojem prirodne i kulturne baštine. Sedamdeset je vekova prohujalo od prvih ognjišta i naselja drevnog grada do današnje, moderne Sremske Mitrovice. Grad pod Gradom. Jedna od četiri prestonice Rimskog carstva, SIRMIJUM. „Mnogoljudna i slavna majka gradova“, kako je nazvao antički istoričar Amijan Marcelin. Ovde su se rađali, boravili i krunisali rimski carevi. Sačuvani u vremenu, otkriveni su i dodirljivi: Carska palata, mozaici, akvadukti, Sunčani sat... Igrom sudbine i strategije, išao je vekovima, iz ruke u ruku. Otimali su se o njega, i žudeli za njim razni narodi, osvajali ga, spaljivali i uništavali do pepela. I dok je istorija menjala tokove i vladare, na građevinama i ulicama Grada ostali su vidljivi uticaji Otomanskog carstva i tadašnje Šeher Mitrovice, raskošni ornamenti Habzburške monarhije, promenade i bulevari građanske i kraljevske Sremske Mitrovice, koje čuva ponosno do danas. Na pragu milenijumskog izazova, na mestu susreta vekova, Sremska Mitrovica nastavila je da neguje bogatstvo i raznolikost svog identiteta u kojem se harmonično prepliću tragovi prošlih epoha i moderno doba. Pod vedrim nebom pitome ravnice, baškari se kolevka umetnosti, nauke i kulture. Istorijski spomenici i crkve, izložbe, koncerti i sve kulturne znamenitosti nalaze se na Plavoj liniji grada. Naš Grad je Grad festivala, Grad mozaika i murala. Nadomak Beograda, a blizu Novoga Sada, daleko od urbane vreve, u vidokrugu od Fruške gore do Cera, uljuljkala se

S

44

harmonija sremsko-mačvanska. Zapljuskuje Sava obale svoje, gradeći plažu, najlepšu rečnu. U arhipelagu panonskom, Nacionalni park Fruška gora, raskošne šume i plodni vinogradi. Na mačvanskoj pitomini, pru-

Snimio Peđa Martinović

Snimio Peđa Martinović

Snimio Peđa Martinović žio se Specijalni rezervat prirode Zasavica. U hladu stoletnom, uređen kamp za zaljubljenike prirode. I mnogo toga još, na istom mestu. Autohtone i retke vrste flore i faune: tartufi, i umbra, mangulica već čuvena i mleko magareće, nadaleko znano. Retkost prirode u raskoši civilizacije. Srdačna dobrodošlica, oplemenjena vinima fruškogorskim, delikatesima i slatkim đakonijama svakojakim, kakve vam nudi bogata tradicija Srema i Mačve, uz zvuke tambure, sigurni smo, ostaće vam za pamćenje. Jer, ko je jednom došao, vratiće se opet. Dobro nam došli!

Snimio Peđa Martinović

Snimio Budimir Petrović


Dobrodošli u

Novi Bečej

ovobečejci, koji glavnom gradskom ulicom smatraju reku Tisu, kojoj je okrenut ceo grad, i na kojoj su podigli najlepši kej na celom njenom toku, poslednjih godina mnogobrojnim manifestacijama pridobili su i naklonost turista. Najveći magnet za goste opštini Novi Bečej bez sumnje su Velikogospojinski dani, koji su izrasli u jednu od najlepših i najposećenijih manifestacija u Srbiji. Gospojinu svake godine poslednjeg dana avgusta poseti više desetina hiljada zadovoljnih posetilaca. U njoj su sublimirani događaji, poput Avlije zabavlije, Etno bazara, Gospojinskog Poljofesta, prošle godine sadržajno znatno bogatijeg, a od ove i znatno dominantnijim u okviru Gospojinske manifestacije. Manifestacije Tisa reka ljubavi posvećena ljubavnoj igri Tiskog cveta sredinom juna, Opasuljivanje, krajem jula, kao i Dani Tiskih kapetana, Obzorja na Tisi „Dani Josifa Marinkovića“, Dani sela Kumane, Dani „Laze Telečkog“ i Dani ovčarstva, stavljaju Novi Bečej u fokus turističkih zbivanja. Manifestacijama Dani „Teodora Pavlovića“, Seoska slava - Sveti Ilija, Štrudla festom u Novom Miloševu potvrđuju da je Novi Bečej opština manifestacija. Na teritoriji opštine nalazi se i SRP „Slano Kopovo“, mesto gde se svake jeseni okupi i do 17,5 hiljada ždralova. Novi Bečej je mesto gde se pije jedinstveno na svetu vrhunsko belo vino sa zaštićenim geografskim poreklom, Muskat Krokan, napravljeno od autohtone sorte Muskat Krokan koja uspeva isključivo na Bisernom ostrvu kod Novog Bečeja. Muzej Glavaševa kuća, prikaz imućne građanske kuće iz polovine XIX veka, Arača - ostaci benediktinske opatije pokraj Novog Miloševa iz XIII veka, dvorac Sokolac podignut s kraja XIX veka, koji je u miraz donela Emilija Ivanović, ćerka Lazara Dunđerskog, takođe kraj Novog Bečeja, Muzej „Žeravica“ u Novom Miloševu, koji danas broji preko 150 traktora, 10-ak parnih mašina, 40-ak oldtajmer automobila vojnih i civilnih, 40-ak motocikala, 40-ak starih zanata, 50-ak stacionarnih motora, kolekcije radio, foto i TV aparata i još nekoliko hiljada alata i alatki, Zavičajni muzej Novog Miloševa “Kotarka”, samo su neki od predloga za dobar provod u Novom Bečeju.

N

45


Bitka kod Sente, najveće platno u Srbiji

Zašto treba doći u Sombor?! uristička organizacija Grada Sombora naumna je više nego ikada da sve atribute ovog grada predstavi publici, potencijalnim turistima. Danas je to najučinkovitije na manifestacijama, putem manifestacija, kaže v.d. direktor TOGS gospodin Đuro Todorić i navodi da je početkom aprila Oldtajmer kreativni studio „Des Arts“ u saradnji sa TOGS uspešno organizovana Međunarodna smotra oldtajmera; da će od 24.- 29. aprila u centru Sombora, na ’’Glavnoj ulici’’biti održan Međunarodni festival cveća koji okuplja preko 200 izlagača cveća, starih zanata i rukotvorina. Uveliko već teku pripreme za „Somborski kotlić“, koji će se ove godine biti održan krajem juna na Trgu Svetog Trojstva, poznatijem kao „Ćelavi trg“, jedinstvena kulinarska čarolija, majstorstvo pripremanja ribljeg (fish) paprikaša, kao i Somborsko leto... - TOGS se trudi da u svoje aktivnosti uključi sve veći broj privrednih i turističkih subjekata, Udruženje starih, umetničkih zanata i domaće radinosti, Udruženje preduzetnika, a sve je intenzivnija i saradnja sa JP „Vojvodinašume“, upravljačem SRP “Gornje podunavlje“, velikog poplavnog područje u neposrednoj blizini grada Sombora, koje predstavlja jednu od najočuvanijih ritsko-močvarnih celina na toku Dunava kroz Srbiju,

T

46

kako bi se ovi jedinstveni prirodni resursi stavili u funkciju razvoja turizma - kaže gospodin Todorić. Istorijsko-kulturna dimenzija grada uokvirena je njegovim zdanjima. Tu su Županija, danas zgrada Skupštine opštine, čija krovna kupola podseća na kupolu venecijanske crkve Santa Maria della Salute, koja čuva najveće ulje na platnu u Srbiji - delo „Bitka kod Sente“ (7x4m), Ferenca Ajzenhuta iz 1896., kao i grbove som-

Ravangrad Wine Fest borskih porodica i crtež „Sombor viđen očima ptice“, delo arhitekte Branislava Jovina; Gradska kuća, najreprezentativnije zdanje neoklasicizma i dragulj u urbanističkoj fizionomiji Sombora, nastala je na temeljima palate koju je 1718. podigao grof Jovan Branković, prvi kapetan vojničke varoši Sombora, sinovac i zakoniti

Turistička organizacija

GRADA SOMBORA naslednik nesuđenog srpskog despota Đorđa Brankovića, a koja je sadašnji izgled dobila 1842.; Gradski muzej poseduje bogato opremljena odeljenja tematski podeljena na: arheološko, numizmatičko, etnološko, istorijsko, odeljenje zavičajne istorije, zbirku savremene jugoslovenske umetnosti i stručnu biblioteku; Srpska čitaonica osnovana 1845. godine; Galerija „Milan Konjović“ otvorena 1966. godine zbirkom od 500 odabranih radova ovog umetnika, koje je poklonio rodnom gradu; Crkva Presvetog Trojstva (Plebanije) koju krase orgulje iz 1771. i sunčani sat ispod kojeg stoji opor i opominjući natpis „Jedan ti je od ovih poslednji“. Ulice Sombora, nadaleko poznate po zelenilu, po bođošima koji su doneti iz doline Misisipija još 1903., koje „ne izbijaju jedna na drugu, svaka je za nekoliko koračaja pomerena, tako se, dok čovek hoda jednim pravcem, uvek otvara novi vidik. Kroz Sombor se čovek ne kreće pravolinijski, uvek mora obilaziti, prelaziti, zalaziti...“ pisao je veliki Somobrac Milan Konjević. Ne treba zaboraviti ni stari fijaker, ostavljen da brani čast i ime „grada fijakera“, koji i danas „luta ulicama grada“. A tu je i čuveni Laza Kostić, somborski zet koji je sa suprugom Julijanom proveo poslednjih 15 godina života (1895-1910).


Upoznajte Drevni Bač a 39. Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu započeta je promocija Bača i okoline pod nazivom - “Drevni Bač” kao kulturnog predela nominovanog za upis na listu UNESCO svetske kulturne baštine, na kojoj se preliminarno nalazi od 2010. Turistička organizacija opštine Bač će u narednom periodu predstaviti turističku ponudu zasnovanu na izuzetnim prirodnim i kulturnim vrednostima ovog kraja. U najupečatljivije srednjevekovne spomenike kulture spada impozantna tvrđava u sred bačke ravnice sa Donžon kulom, suvenirnicom i muzejskom postavkom; Franjevački samostan - takođe spomenik kulture od izuzetnog značaja - trenutno u fazi obnove tokom naredne godine će zasijati u novom ruhu sa jednim drugačijim konceptom i muzejskim prostorom za razvoj edukativnog turizma. U turističkom programu Bača nalazi se i manastir Bođani, ostaci hamama, kalvarija, podgrađe Bačke tvrđave, poseta slovačkoj ili šokačkoj etno kući, zatim kupalište na jazeru Provala, obala Dunava, reka Berava, kanali, ali i poznata lovišta, koje mame raznovrsnim turističkim sadržajima. Posetioci će biti u prilici da isprobaju tradicionalnu hranu “Didine kuće” iz Bača, degustiraju sokove “Zdravo organic” iz Selenče i nekoliko vrsta meda kao prepoznatljivog proizvoda ovog kraja . Gastronomske specijalitete predstaviće restorani “Business club”, takođe iz Selenče, restoran “Bački dvor” koji se nalazi u sklopu jezera Provala, na peščanoj plaži, na samo kilometar od naselja Vajska, riblji restoran “Čarda Ranč” nadomak Bođana, a posetioci će imati prilike da se upoznaju i sa novim objektima za smeštaj na obali Dunava, čardama, salašom kao i kategorizovanim privatnim smeštajem. TOO Bač će predstaviti i svoje suvenire, a prezentovaće i ručnu izradu sirkove metlice. U sklopu promocije biće emitovan i promotivni film “Prelepi Bač”.

N

Dobrodošli u Bač! Marina Balaban, v. d. direktorica Turističke organizacije opštine Bač

Tvrđava u Baču

Marina Balaban, v. d. direktorica Turističke organizacije opštine Bač

Franjevački samostan

47


Najbolji od najboljih a platou ispred Doma kulture u Knjaževcu, 12. maja, biće održana četvrta manifestacija „Zvuci trube sa Timoka“, ovoga puta kao predtakmičenje za 57. Dragačevski sabor trubača u avgustu ove godine. Ovu privilegiju Knjaževac je dobio zahvaljujući i reputaciji Trubačkog orkestra „Brass band Barka“ iz Knjaževca, jednog od najnagrađivanijih orkestara iz ovog kraja u Guči. Podsećanja radi, TO „Barka“ je 2011. bila dobitnik „Zlatne jabuke“ za najizvornije muziciranje, za najbolje odsvirano kolo ‚‘Vlaška zavrzlama‘‘. Isto priznanje dobija i 2015., na 55. Saboru. Za najbolji orkestar u Guči, TO „Barka“ proglašen je 2012. na 52. Saboru trubača. TO „Barka“ je za najbolji svetski orkestar, u konkurenciji 12 orkestara iz zemlje i sveta, proglašen na Međunarodnom takmičenju u Guči 2013. Osvojivši sve što se osvojiti može, prošle, 2016. godine orkestru je uručeno prestižno priznanje - majstorsko pismo, dokaz znanja i zvanja, čime je za njegove članove u prestonici trube takmičarski ciklus završen. Prof. Darko Dimitrijević iz Knjaževca, prvi trubač TO „Barka“, snagom svog talenta učinio je ono što malo kome pošlo za rukom - da spoji klasičnu muziku i muziku kraja iz kojeg dolazi. Posle završene Muzičke akademije Cetinje, angažovan je kao prva truba Simfonijskog orkestra Crne Gore. Danas je prvi solo trubač Niškog simfonijskog orkestra. Prvi je u porodici Dimitrijević koji se posvetio muzici, a trubu kaže, počeo je da svira sasvim slučajno. Naime, kao učenik teoretskog odseka srednje muzičke škole, imao je vremena na pretek i, na nagovor prijatelja odlučio da ga iskoristi tako što će uporedo pohađati časove trube. Nije mu smetalo što je prve trubačke korake načinio tek sa petnaest godina. Sada je prisutan svuda, i u klasičnoj, i u narodnoj muzici, a sa orkestrom „Barka“ i etno-instrumentalnom grupom „Balkanika“ obišao je svet.

N

48

Na pitanje, kako uspeva da spoji klasično i narodno, odgovara da isprva nije bilo lako, tražio je poziciju, ton, ali da je u tome uspeo jer nosi u sebi bogato nasleđe izvorne muzike svoga kraja. Ako mora da se odluči, rekao bi da mu je narodna muzika bliža. Muzičko obrazovanje mu je pomoglo da svira čistim tonom, zanatski ispravno... Čak, kada se vratio sa studija, sve članove orkestra naučio je da čitaju note. - Najradije sviram vlaška kola jer mi smo po tome i specifini i to je ono što nas razlikuje od ostalih orkestara iz Guče. Jedini smo koji nosimo vlaški melos i promovišemo ga na ozbiljnijem nivou - kaže Darko Dimitrijević. Ovaj orkestar čine muzičari iz kraja, mahom iz Knjaževca, koji su se okupili u vreme bombardovanja, bez pretenzija da postignu nešto veliko. Vrativši se sa studija, Darko Dimitrijević je odlučio da napravi ozbiljniju klimu u orkestru. Pored njega, danas u „Barci“ sviraju još dva školovana muzičara. - Dolazimo sa istoka, gde je posle čuvenog Rake Kostića iz sela Lukova, čiji je orkestar 1980. proglašen za najbolji na Guči, tridesetak godina vladala praznina. Smatramo se nastavljačima njegovog zvuka jer, posle njega niko nije uspeo da ponovi to što je on učinio, i u istočnu Srbiju donese majstorsko pismo. Mi smo sledili njegove korake, modernizovali vlaški stil i uspeli da tradicionalno predstavimo na nov način, i osvojimo naklonost publike i žirija. Snimili smo i CD sa autorskom muzikom u čemu su nam pomogli muzičari Šabana Bajramovića. Jer, kada si u društvu najboljih moraš biti najbolji - dodaje prof. Darko Dimitrijević i objašnjava poreklo neobičnog imena orkestra. Ono je vezano za istoimeni restoran - Konak „Barka“, takođe iz Knjaževca, i njegovog vlasnika koji je imao sluha da podrži ove talentovane muzičare, obezbedi im salu za vežbanje, pomogne u nabavci instumenata, a oni mu uzvratili na najbolji mogući način.


Knjaževac i Stara planina neopravdano u senci drugih turističkih centara

ТУРИСТИЧКА ОРГАНИЗАЦИЈА

КЊАЖЕВАЦ

njaževac se nalazi na „Putu rimskih careva”, ali i na putu vina, i istovremeno je i moderan grad koji nudi dobar provod. Knjaževac je mesto specifičnog zvuka, boja, ukusa, kolorita koji se mogu sresti samo ovde i nigde više. Knjaževac je pre svega grad bogate tradicije i kulturno-istorijskih sadržaja, sa sve većom zastupljenošću manifestacionog turizma. - Manifestacije su jedan od najefikasnijih načina za afirmaciju jednog kraja - smatra direktor Turističke organizacije Knjaževac, gospodin Boban Marković. Knjaževac je tako domaćin“Đurđevdanskih susreta - Molitva pod Midžorom”, svojevrsne prezentacije staroplaninske kulture i tradicije. Održava se prvog vikenda maja u selima Vrtovac i Balta Berilovac, a zadržao se još samo u krajevima istočne Turske i severne Grčke. Samo nedelju dana kasnije, 12. maja, u Knjaževcu će po prvi put ove godine, na platou ispred Doma kulture, biti održano Predtakmičenje za Sabor trubača u Guči. Od sportskih manifestacija izdvaja se “Ultra trail Stara planina”, koju Turistička organizacija opštine Knjaževac organizuje od 2014. godine, a u saradnji sa sportskim društvima koja neguju adrenalinske i ekstremne sportove u prirodi. Ova međunarodna trka smatra se jednom od najtežih u ovom delu Balkana i obuhvata staze od 19 km, 86 km i 122 km. Kao raritet Knjaževca gospodin Marković ističe jedinstvenu priliku da gost provede dan skijajući se po uređenim ski stazama Stare planine dužine 13 km, sa protokom od 7,5 hiljada skijaša na sat, a potom uživa u bazenu „Banjica“, sa termalnom vodom temperature 28°C. Ovu pogodnost sve više koriste sportisti u vreme priprema. Knjaževčani s ponosom ističu da je Stara planina njihovo

K

najveće blago. Njen venac u dužini od oko 100 km, sa najvišim vrhom Midžor (2169 m), prirodna granica Srbije i Bugarske, godine 1997. proglašen je za Park prirode - Prirodno dobro od izuzetnog značaja – I (prve) kategorija sa površinom 114.332 ha. Sa bezmalo pet meseci pod snegom i visinom između 1.100 i 1.900 m, predstavlja dobru osnovu za zimske sportove, a u toku leta za šetnje i adrenalinske sportove. Planina obiluje i raznim vrstama lekovitog bilja (kantarion, borovnica, hajdučka trava, podubica, bokvica, kleka, virak, majčina dušica, lincura i mnoge druge), a tu se nalaze i mnoge vrste makrogljiva. Ova planina spada u 5 evropskih centara ornitofaunističke specijske i genetičke raznovrsnosti planina. Na samo 15 km od Knjaževca uzdiže se još jedna planina Tupižnica (1.170 m), sa velikim potencijalima za lovni turizam i ekstremne sportove: paraglajding, brdsko penjanje, brdski biciklizam. - Stara planina je još lepša leti, specifična po tome što je zadržala svoju netaknutu prirodu. Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija, gospodin Rasim Ljajić na otvaranju ovogodišnje ski sezone najavio je nove investicije, pre svega u infrastrukturu, a iz JP „Stara planina“ izgradnju novih hotela, jer u toku zimske sezone, 1.500 ležajeva, sa koliko trenutno Stara planina raspolaže, nije dovoljno. U toku 2016. niški aerodrom “Konstantin Veliki” uspostavio je direktne letove ka inostranom tržištu i dao još jednu mogućnost da turisti iz Evrope i sveta mogu lako da dođu do ski centra udaljenog svega 50 km od aerodroma. Takođe, usvojen je i plan detaljne regulacije druge faze Jabučkog ravništa. Već ove godine očekuje se dolazak investitora, tako da se sve razvija u dobrom pravcu – zaključio je gospodin Boban Marković.

49


Sa jedne od promocija Ljubovije

Ljubovija - mesto koje turisti tek treba da otkriju itoma planina Bobija (1272m) sa izvorima pitke vode i kilometrima obeleženih pešačkih staza, divlja reka Drina bogata ribom mladicom, kanjon reke Trešnjice, jedan od najlepših u Srbiji, samo su neki od predloga za boravak u turistički nedovoljno eksploatisanoj opštini Ljubovija. A tu su i Rimski most na reci Ljuboviđi, spomen kosturnica Mačkov kamen na planini Jagodnji, 13 crkava i 4 manastira, sa značajnim potencijalima za seoski, verski, sportsko-rekreativni i manifestacioni turizam. S obzirom na sjajne terene koji se nazale na teritoriji ove opštine poslednjih godina sve značajniji segment turističke ponude čini sportsko-rekreativni turizam: lov, ribolov planinarenje, biciklizam, kanjoning. Direktorka TO Ljubovija, Slađana Grujičić, reku Drinu i planinu Bobiju označava kao značajne adute u turističkoj ponudi kraja. Tu su i ugostiteljski objekti - restorani i novi hotel „Lasta“, uskoro sa četiri zvezdice, kapaciteta 52 ležaja, imaće izuzetan značaj za turizam kraja. Po njenim rečima, nezaobilazni su i verski i manifestacioni turizam koji privlače goste svih starosnih kategorija. Mlade najviše privlači „Drinska regata“, kao mesto odličnog provoda gde se plovi najlepšim tokom reke Drine u dužini od 40km. Mlade parove sa decom privlače široki tereni i seoska domaćinstva, situirana daleko od gradske vreve, a za one iskusnije, turistički radnici su kreirali interesantne ture, od obilazaka verskih objekata, planinarenja blagim usponima Bobije, do spuštanja Drinom za one najodvažnije. Uprkos svemu gore navedenom, Ljubovija je do sada ostala

P

50

skrajnuta od glavnih turističkih tokova. Razlog tome je bila loša putna infrastruktura, koja nije dozvoljavala turistima da ovo područje otkriju. Međutim, sada do Ljubovije vodi novi put, u toku je izgradnja mosta na Drini koji će povezivati Ljuboviju i Bratunac, što će biti najbliža veza Sarajeva i Beograda, a Ljubovija postati bitno tranzitno mesto u čemu turistički radnici, posebno ugostitelji, vide veliku šansu. - Grupe od 50 ljudi koji će prolaziti ovom teritorijom biće vrlo značajne za našu turističku ponudu. Naš sajt je na četiri jezika (osim srpskog, preveden je i na engleski, ruski, nemački), i želimo da konkurišemo i na inostrano tržište. Interesovanje za našu destinaciju vlada i na tržištu Belorusije, Kine, Belgije – ističe gospođica Grujičić. Značajan je i broj domaćina koji se interesuju da svoja domaćinstva ponude turistima. Tome su umnogome doprinele mere Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, a korisnici vaučera povećali su tražnju za ovim vidom usluga. Danas opština Ljubovija, sa oko 15.000 stanovnika ima 300 kategorisanih ležajeva. Iz godine u godinu primetan je rast broja noćenja u seoskim domaćinstvima, a jedan domaćin može da se pohvali da je u toku 2016. ostvario blizu 500 noćenja, upravo korisnika programa vaučera. Prosečna dužina boravka gostiju u opštini je dva dana, a cilj TO je da goste zadrže od četvrtka do nedelje, možda i punih sedam dana, jer Ljubovija sa svojom okolinom ima šta da pokaže. Sasvim je sigurno da Ljubovija ima perspektivu da postane jedno značajno mesto na turističkoj karti Srbije. To što do sada nije bila, za turističke radnike predstavlja izazov, od kojeg, kako kaže Slađana Grujičić „treba napraviti uspeh, a ne problem“.


Nušićijada

Sa promocije na Beogradskom sajmu turizma

– uspešan spoj kulture, zabave i boemštine edan od centralnih regionalnih događaja, festival humora i zabave - Nušićijada, u organizaciji Turističke organizacije Ivanjica i Udruženja građana Kudes priprema svoje osmo izdanje. Druženje je, kao i svake godine najavljeno za poslednji vikend avgusta, ove godine od 25. do 27. avgusta. Ova manifestacija je prvi put upriličena davne 1967. godine, pod nazivom „Septembar u Ivanjici“, a već sledeće godine dobija ime „Nušićijada“. Održavana je do 1972. godine, a zatim je usledila pauza od skoro četiri decenije. Obnovljena 2010. za kratko vreme uspeva da se profiliše kao kulturno-zabavna svetkovina dobrog ukusa, kojom se pre svega neguje „Nušićevski“ pogled na svet. Veliki srpski komediograf Alkibijad Nuša, alijas Branislav Nušić ovo živopisno mesto spominje u svojim delima Gospođi ministarki i Sumnjivom licu (u ovom drugom kao Srez ivanjički). Reči Gospođe ministarske koja u ljutnji zetu Čedi preti “Viđen si za Ivanjicu”, iskorišćene su za slogan manifestacije. U doba Nušića, u tu varoš kao da se odlazilo po kazni. Teško je reći zašto, jer u Ivanjici nikada nije postojao zatvor. Pominje ga

J

Tandem Milan Milosavljević i Zoran Kesić obećava nezaboravan provod

kao kraj sveta, što je u to vreme Ivanjica u neku ruku i bila, jer je do nje vodio samo jedan put, a daljeg puta nije bilo. Kulturni radnici ovog mesta su to iskoristili i ovom živopisnom mestu čistog vazduha, smeštenom između Golije i Javora, koje je još 1930. godine proglašeno za vazdušnu banju, i u kojoj se nalazi Specijalni zavod za rehabilitaciju i lečenje obolelih od anemije, u kojoj vlada opuštena atmosfera, a ljudi polako hodaju i još uvek svakog pozdravljaju, darovali jednu od najlepših kulturnih manifestacija u Srbiji. Nušićijada je dobitnik prestižne nagrade „Turističkog cveta“, u kategoriji “Specijalni događaj u funkciji promocije turizma (manifestacije, sajmovi, kongresi, izložbe)” za 2011., koju dodeljuje Turistička organizacija Srbije. Prošle godine, publikacija izdata povodom ivanjičkog festivala svojom orginalnošću i kvalitetom prolašena je za najbolju od strane Publikacije “Smeh kao lek - Laughter as a remedy” u kategoriji “Najoriginalnija turistička publikacija” na XII Međunarodnom Festivalu turističkih publikacija “Kofer slova” održanom u Kruševcu. Tumač lika Branislava Nušića, glumac Milan Milosavljević poverava da nije lako nositi se sa likom velikana kakav je bio ovaj komediograf, novinar, diplomata, upravnik pozorišta, čovek koji se bavio prosvećivanjem ovog naroda „dajući mu do znanja kakav jeste i kakav ne treba da bude“. S druge strane ističe da mu ne pada lako da svake godine poslednjeg, trećeg dana festivala, predaje ključeve gradonačelniku, i onda godinu dana čeka ponovno viđenje i druženje sa Ivančanima i njihovim gostima. Za ovogodišnju Nušićijadu najavljuje još bogatiji i sadržajniji program, čemu će pomoći obećana pomoć Opštine i resornog ministarstva. Zna se da će festival zatvoriti pozorišna predstava „Narodni poslanik“ Narodnog pozorišta iz Beograda, i da koncerti obećavaju vrhunski doživljaj. Domaćini obećavaju, VIII Nušićijada neće zaostajati za prethodnim i pružiće zadovoljstvo svima koji od nje očekuju spoj kulture, zabave i boemštine.

51


52


53


Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Termal“, Banja Vrdnik, je moderna ustanova koja uz vrhunske stručnjake i najsavremeniju opremu pruža kvalitetne zdravstvene usluge, raznovrsne sportske, rekreativne i druge sadržaje.

Banja Termal za odmor i zdravlje

S

premna je da odgovori najvišim zahtevima svojih gostiju. Sve prostorije u kojima se terapije vrše su ponovo renovirane, aparati obnovljeni. Sa termalnom vodom, temperature od 32,8°C svi bazeni nude vrhunsko uživanje, a u specijalizovanom terapeutskom bazenu i oporavak. Gostima su dostupne i saune, relaksacione, ručne i parcijalne masaže. Za ovu ustanovu karakteristične su podvodne masaže, koje uz najnoviju opremu i stručan, obučen kadar, daju izuzetne rezultate i zadovoljstvo korisnika. Uz odobrenje ili preporuku lekara, s obzirom na stanje pacijenata ili gostiju, omogućen je i tretman akupunkturom za koju sva četiri lekara specijalista imaju sertifikat. Za masažu i akupunkturu izdvojen je prostor (miran uz tihu muziku). Tri kongresne sale sa odgovarajućom tehničkom opremom, od kojih najveća može da primi i do 500 gostiju, faktor su razvoja kongresnog turizma u „Termalu“. Sve napred navedeno dovelo je do proširenja strukture gostiju, kojima je Banja Termal interesantna u svakom godišnjem dobu.

54

Rezervacije e-mail: termal@ptt.rs; marketing.termal@gmail.com; ili putem sajta www.termal-vrdnik.com


Panorama Grocke

Tri pravca razvoja poljoprivrede opštine Grocka opštini Grocka, u 15 naseljenih mesta, živi oko 75, 5 hiljada stanovnika, čija je osnovna delatnost poljoprivreda. Dok u zapadnom delu ove opštine niču male kompanije, istočni deo usmeren je ka poljoprivredi. Po popisu poljoprivrede 2012. opština Grocka je vodeća voćarska opština na teritoriji Republike Srbije. Tri hiljade registrovanih poljoprivrednika, mahom voćara, bere plodove sa sedam i po hiljada hektara gročanskog zemljišta. Po proizvodnji trešnje, kajsije i breskve je na samom vrhu, po proizvodnji jabuke na trećem, a kruške na petom mestu u Srbiji. Nekada je ova opština bila poznata i po proizvodnji jagoda. Prema rodu jagoda u Begaljici, koja je bila sinonim za proizvodnju jagoda osamdesetih, određivala se cena ovog voća na čikaškoj berzi. Ruku na srce, bilo je to delom zbog proizvodnje i dobrih prinosa, ali delom i zbog zemljaka, koji je na berzansko trižište izbacivao cenu jagoda iz ovog kraja. Danas, kada je ovo kultura u pitanju, slika je malo drugačija, pre svega zbog ekstenzivnog načina proizvodnje. Današnje tehnologije su uslovile da za proizvodnju jagode, kao i za sve druge kulture bude zadovoljen 3K: kvalitet, količina i kontinuitet, i na tržištu ostvaruje profit, što bez navodnjavanja nije moguće postići. - Trenutno je aktuelan projekat koji je Grad Beograd pokrenuo pre nekoliko godina, a to je postavljanje sistema za navodnjavanje, kojim će se voda iz Dunava slati u mesta Brestovik, Pudarce i Umčare. Jedan krak iz tog sistema bi trebao da obuhvati i Begaljicu, što bi omogućilo poljoprivrednicima iz ovog mesta da se vrate gajenju jagoda kao jedne od isplativih voćnih vrsta - kaže pomoćnik predsednika za poljoprivredu, gospodin Duško Živančević. On dodaje da se plan razvoja poljoprivrede opštine Grocke grana u tri pravca. Osim pomenutog sistema za navodnjavanje, i plana da u naredne tri godine bude upotpunosti priveden nameni,

U

Foto Zorica Atić

planira se i izgradnja preradnih kapaciteta. Ovo je gorući problem poljoprivrednika ovog kraja. Sada se proizvodnja bazira na izvozu svežeg voća na rusko tržište. Izvozi se sveža trešnja, kajsija, breskva, pa i jabuka u vreme sazrevanja. Od toga je 95% za konzumiranje i traži se I klasa. Sve ispod I klase moglo bi da se prerađuje, čime bi finansijsku dobit mogli da ostvare svi u lancu proizvodnje. Veliki problem međutim, predstavlja nedostatak fabrike za preradu voća, koja bi mogla da ima veliki potencijal s obzirom na količine voća koje se proizvede na ovoj teritoriji, od 40-60 hiljada tona na godišnjem nivou. - Dešava se da ljudi dolaze sa drugih teritorija gde postoje preradni kapaciteti, i za male pare otkupljuju voće od naših proizvođača, koji za taj svoj proizvod ne mogu da izvedu pozitivnu računicu. Kao velika sirovinska baza, mogli bi da pokrenemo program proizvodnje voćnih rakija, sokova, kompota, džemova, kao i smrznuti program i sl., čime bi obezbedili da svačiji rad bude adekvatno vrednovan. I dalje se baziramo na tzv. suvom voćarenju, gde pri zrenju voćnih vrsta ostaje najveći deo suve materije koja daje ukus voću, i po tome smo najpoznatiji u Srbiji, Rusiji, i bilo gde da se pojavimo - objašnjava gospodin Živančević. Žitelji Grocke planiraju da počnu da se bave i agroturizmom. Klasičan seoski turizam ne dolazi u obzir, jer su u vreme najvećih turističkih aktivnosti poljoprivredni radovi u punom jeku i domaćini ne bi mogli da se 100% posvete gostima. Zato im je namera da manje-više uključe goste u svoju svakodnevnicu, i na taj način omoguće gostima da upoznaju tradiciju, ono što rade i čime se bave. Duško Živančević je poljoprivredni inženjer i bavi se vlastitom proizvodnjom na četiri hektara. Kao i većina žitelja Grocke, gaji voćne vrste: trešnje, kajsije, šljive i kruške, i tako svojim primerom doprinosi poboljšanju stanja u poljoprivredi na ovoj teritoriji.

55


WinterFest 2017: Izlog najlepših

S

ki&Wine WinterFest, peti Festival vina i gastronomije, održan od 23. do 26. marta na Kopaoniku, bio je jedinstveno mesto promocije srpskih vina i srpske gastronomije. Bilo je to nekoliko lepih dana aktivnog i kvalitetnog druženja vinskih znalaca i vinskih zaljubljenika. Gospođa Nataša Budisavljević Radišić, predsednica Udruženja „Interfest“ iz Novog Sada koje je organizovalo ovaj gastro-vinski hepening, izrazila je svoje zadovoljstvo što je manifestacija „najlepših vina i najukusnijih zalogaja“ opravdala očekivanja. Osim vinsko-gurmanskih večeri, i paneli organizovani u dnevnim terminima, sa stručnim učesnicima i aktuelnim temama uspeli su da animiraju publiku koja je iz predavanja u predavanje punila kongresnu salu „Kopaonik“ hotela Grand. - Veoma sam zadovoljna ovim izdanjem zimskog festivala vina na Kopaoniku, gde poslednjih godina pokušavamo da spojimo vino i gastronomiju, i koji je po oceni izlagača, učesnika i, mogu da kažem svih onih koji nas iz godine u godinu prate, ocenjen kao najuspešniji. Takođe mislim da je bilo interesantno i turistima koji su se u vreme festivala zatekli na našem najpoznatijem i najvećem ski centru,

56

koji često nazivaju „krovom Srbije“, a ja volim da kažem da je to „izlog Srbije“, kako zbog velikog broja domaćih, tako i sve brojnijih stranih gostiju, koji su imali priliku da probaju sve što smo pred njih, kao pravi srpski domaćini izneli. Sve je počelo pre pet godina sa vinom, ali se potreba za hranom prirodno nametnula, a ove godine je taj spoj izbalansiran na najbolji način. I paneli su pratili osnovnu liniju festivala. Govorilo se i o vinu i o gastronomiji, o autohtonim i novostvorenim sortama grožđa, bilo je reči o gastronomskom brendiranju regija, takođe o uparivanju vina i hrane

- obavestila je gospođa Budisavljević Radišić. Čitavom ambijentu doprinelo je i prisustvo studenata završne godine osnovnih studija Departmana za turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta i Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta Novi Sad, kao i studenata prve godine Fakulteta za sport i turizam (TIMS), takođe iz Novog Sada, koji su pomno pratili sva događanja vezana za festival. U večernjim časovima od 20:00 do 23:00 h, u sali „Pančić“, hotela Grand, posetioci su mogli da u okviru Salona


vina i najukusnijih zalogaja vina uživaju u ponudi dvadesetak vinskih kuća i isto toliko proizvođača prehrambenih proizvoda. Proizvođači sireva i suvomesnatih proizvoda, prerađevina od voća i povrća ponudili su paletu najraličitijih delicija. Svi oni su deo novog projekta Udruženja Interfest pod nazivom „Ukusi Vojvodine“. - Cilj nam je brendiranje Vojvodine kao gastronomske regije i ovaj WinterFest je označio početak te kampanje. Učesnici su bili veoma zadovoljni što su dobili priliku da svoje proizvode predstave na ovako ekskluzivnom mestu, a posetioci što su sve te proizvode mogli da probaju. Verujem da ćemo se u još većem broju videti u vreme održavanja WinterFest-a 2018 - naglasila je Nataša Budisavljević Rašković.

Osim izlagača iz Srbije, na Salonu vina bili su prisutni i izlagači iz Slovenije i Španije a magičnoj atmosferi doprinelo je i muziciranje Aleksandar Dujin Orchestra iz Novog Sada, koje je poslužilo kao dobra podloga za degustaciju hrane i pića, ali i svakojakih priča u vezi sa tim. Peti WinterFest je završen i ocenjen najvećom mogućom ocenom. Za organizatore to predstavlja izazov da za sledeću godinu pripreme sadržaje, odaberu učesnike i izlagače, koji će ga nadmašiti. Oni tvrde da granica u tom pogledu nema, jer je Srbija prebogata ukusima kojih često ni sami nismo svesni.

57


Đurđevačka etno priča slasnih domaćih ukusa slava, svadbi, krštenja, rođendana, poslovnih skupova. - Etno restoran „Letić“ je dobro poznat u kraju po svojim specijalitetima iz kuhinje. Služimo nešto što je 100%, domaća hrana. Mama, koja je udahnula dušu svim našim jelima, poslednjih godinu dana zadužena je za uzgoj povrća u plasteničkoj proizvodnji, otac peče domaću rakiju. Ukratko, trudimo se da budemo najbolji - kaže Danijel Letić. Ovde se služi salata direktno iz bašte, vina Vinarije „Botić“ takođe iz Đurđeva, jedinstvene gomboce, domaći sirevi, kulen, pečenica, domaća supa sa rezancima, kisela bela i juneća ragu čorba, riblja čorba, cicvara sa sirom, uštipci, proja, pita sa krompirom i sirom, musaka sa kiselim mlekom, svinjski gulaš, ovčiji, svinjski i pileći paprikaš, slatki kupus sa ovčetinom, sarma, punjena paprika, škembići, pasulj, đuveč, obavezna „Plata a la Letić“, i druga jela sa mirisom tradicije i na kraju kafa koju, ne slučajno, zovu „merak“. Etno restoran „Letić“ specijalizovan je i za dostavu hrane na kućnu adresu. Naš sagovornik kaže da se u Đurđevu može posetiti Salaš Švajcarkinje Monike Brukner koja je aktivnost na zaštiti životinja započela 1986., koja je prerasla u Društvo za zaštitu životinja i prirode Ðurdevo, danas najpoznatiji Danijel Letić i Marija Čupić, direktorica TO na promociji azil za zaštitu životinja u zemlji. Žablja u Beogradu U Đurđevu se nalazi i lovište Lovačkog društva „Zec“, koje zahvata površinu od 8.033 anijel Letić, vlasnik Etno restorana „Letić“ iz Đurđeva, ha sa više vrsta divljači, 25 km udaljeno od Novog Sada. Đurđevo je domaćin Festivala rusinske izvorne pesme „Da se opština Žabalj, je pre godinu dana od svojih roditelja preuzeo kompletno vođenje restorana, koji uspešno radi ne zaboravi“ i „Dana zdrave hrane i zaštite životinja“. Roditelji Danijela Letića su postavili temelje, a on pun volje i već sedam godina, kao i dva lokala za mlade, takođe u Đurđevu. Moglo bi se slobodno reći da je na sebe preuzeo organizaciju želje da nastavi dalje. Na tom putu, po njegovim rečima, nezaokompletnog kulturno-zabavnog života ovog mesta sa nešto više bilazna je saradnja sa Turističkom organizacijom Žabalj, kojoj je prepustio kompletnu organizaciju turističkih tura, jer kaže: od 5.000 stanovnika. - Svako neka radi ono što najbolje zna. Ističe da je dobra i konNaum ovog mladog preduzetnika je da razvije etno restoran sa smeštajnim kapacitetima, i bude poznat i van granica opštine sturktivna saradnja, sa svim privrednim i turističkim subjektima Žabalj. To kaže neće biti problem, jer restoran neguje umetnost u opštini, neophodna za kvalitetnu turističku ponudu. Ljudi imaju sve veću potrebu da se bar na dan-dva vrate na kuvanja sa sastojcima proizvedenim po principima organske poljoprivrede. Uz to, Đurđevo se nalazi na magistralnom putu Be- selo, i ponovno ga otkrivaju. Sve je veća tražnja za domaćim ograd-Bečej i u blizini Novog Sada, što ambicije novog vlasnika proizvodima. Sve više se traži mir i spokoj, po kojem je Đurđevo posebno poznato. čini realnim. Divan ambijent i hrana su dovoljan razlog da posetite Etno Da ispuni očekivanja gostiju, planira orijentaciju restorana u etno stilu, proširenje kapaciteta restorana (sada 60 mesta) i dovr- kuću Letić, koji je, posle mapiranja potencijala turističkih resuršenje izgradnje smeštajnih kapaciteta (do leta bi trebalo da bude sa na teritoriji Vojvodine sporovodenog od strane Pokrajinske završeno šest dvokrevetnih soba sa kupatilom). Ovakav prostor vlade, u konkurnciji pet restorana žabaljske opštine, označen će biti pogodan za prijem većeg broja gostiju, etno turista, po- kao restoran sa najkompletnijom ponudom, od higijene, kvalislovnih ljudi i omladine, kao i za organizaciju ozbiljnijih pro- teta hrane, do usluga.

D

58


PG Radišić: Sir i ukusan i zdrav ože se reći da su sirevi lokalni specijalitet opštine Žabalj, s obzirom na zastupljenost njegove proizvodnje. Poljoprivredno gazdinstvo Radišić iz Čuruga jedno je od onih koji su nasledili ovu proizvodnju, u porodici prisutnu sto godina, zadržali staru recepturu, ali osavremenili opremu, povećali proizvodnju i dosta uradili na planu marketinga. Predstavnici te nove generacije su Zorica Radišić, farmaceutski tehničar i njen suprug Petar Radišić, vlasnik farme krava. Specifičnost PG Radišić je zatvoren proces proizvodnje što

M

Zorica i Petar Radišić

znači da se u mini mlekari prerađuje na dnevnom nivou 400 litara mleka isključivo od petnaest krava sa njihove farme. Ovakav koncept proizvodnje obezbeđuje potpunu kontrolu finalnog proizvoda, sira. - Iako do sada nismo ušli u sistem organske kontrole i sertifikacije trudimo se da zadržimo zdrav način proizvodnje. Mleko koje suprug donese sa naše farme u mini mlekaru prerađujemo, dodajemo morsku so i prirodno sirimo, ne dodajući aditive i konzervanse. Sve je čisto prirodno - kaže gospođa Radišić. Za sada se u mini mlekari proizvodi nekoliko vrsta sireva: sitni, kriška, rolovani, kačkavalj. Odnedavno, osluškujući zahteve potrošača, rolovan sir obogaćen je dodatkom paprike, susama, bibera, vlašca. U skorije vreme očekuju se novi ukusi - rolovani sir sa dodatkom višanja ali i proširenje proizvodnje sa vrstama sira tipa parmezana i trapista ili gaude. - Plan nam je i da širimo tržište. Do sada su se naši sirevi mogli naći samo na čuruškoj pijaci, u „Vojvođanskom dućanu“ na SPENS-u, Novi Sad i i Internet Prodavnici Gea Organic. Imamo ambiciju da osvojimo beogradsko tržište, izađemo van granica zemlje, što će usloviti širenje naše farme i razvijanje proizvodnje do granica naših fizičkih mogućnosti. Znanja imamo, volje imamo, kao i potrebu za širenjem - nagoveštava naša sagovornica, ipak ne sasvim zadovoljna po pitanju zastupljenosti sira na srpskoj trpezi? - Kvalitetom se borimo da tržištu ponudimo najbolje, ali kultura konzumiranja sira u našoj zemlji još uvek nije na zadovoljavajućem nivou. Manjkaju nam i navike rasprostranjene u zemljama zapadne Evrope, njegovo svakodnevno konzumiranja - dodaje gospođa Radišić. Istraživanja brojnih stručnjaka širom sveta dokazuju da je sir zdrava namirnica koja ljudskom telu može doneti mnogo koristi. Sir je bogat kalcijumom i fosforom. Zato se preporučuje da se obrok završi kriškom sira, koji uklanja bakterije i tako štiti zubnu gleđ. Francuzi i Italijani sir poslužuju iza zadnjeg slanog jela, a pre deserta. Nemci i Englezi u siru uživaju na kraju obroka. U mediteranskim zemljama uz sir se pije crveno vino. Što je sir kvalitetniji, vino mora biti kvalitetnije. Verujemo da će se uskoro potrošnja sira u Srbiji, pre svega zahvaljujući proizvođačima rešenih da proizvedu što kvalitetniju i ukusima zanimljiviju namirnicu, znatno uvećati, i da će srpska trpeza ubuduće biti bogatija raznim vrstama ovog proizvoda posebnih svojstava.

59


Čovek dobrog srca i velikih ideja a proslavi 62. rođendana Gojka Todorovića u Šajkašu, poslednjeg zimskog dana 2017., iskupilo se preko 200 prijatelja, a on je to iskoristio za svečano postavljanje spomen ploče, na jednom od svojih „čeda“ - „Kući verovanja“, turističko-verskom objektu započetom još 1991. godine, hramu nad hramovima koji ne razdvaja vere, već uslišava molitve svih za dobro zdravlje, srce puno ljubavi i razum razumni.

N

U vojvođansku ravnicu doneli su ga iz Bosne 1956. godine (sa Kozare), u džaku, sa jedva dvaneset kila. Završio je agronomiju, odslužio vojsku i zaposlio se u banatskom selu Sakule, u PKB-u. Od svega najviše su ga privukli dedaci, koji su, kako je to običaj u Vojvodini, sedeći na položenom deblu namesto klupe ispred kuće, svakodnevno pričali priče o nekim događajima, stalno ih prepričavajući. Oni su tada bili pedesetogodišnjaci, a njemu se činili starima, a on danas ima 62. i još uvek je mlad. Slagali su se ti njihovi divani i te njihove priče u njegovoj glavi, dok negde, sredinom osamdesetih, nije poželeo da i sam nešto ispiča. Ali ne onako dedački, sedećki, već pravo. Obukao je svoju odoru, koja je ubrzo postala njegov zaštitni znak: kariranu košulju, somot pantalone sa učkurom, na glavu natukao šešir i kao pastir, sa budžom u ruci, krenuo put nepovrata. Otisnuo se Gojko od agronomije, koju nikada nije voleo, u glumce, i izgradio svoj svet i dva junaka: jedan je onaj koji je došao u Vojvodinu pre, i drugi, koji je došao u Vojvodinu kasnije. Ta dva karaktera kazuju ono što je njihov kreator video, čuo, zapamtio, ali na malo drugačiji način, koji „ponekad može biti i zajedljiv i svakakav, ko je voljan da pogrešno razume“. Ali, on sam, Gojko Todorović, strogo vodi računa da bude samo duhovit, da nasmeje druge, a ne da ih povredi, da ih učini srećnim, jer onda je i on srećan. A to mu je u životu najvažnije. Na ruku mu je išlo što je dobro pamtio, pa nije morao mnogo da zapisuje. Danas razmišlja da počne više da beleži. Do sada je ispod njegovog pera izašlo petnaest monodrama - na socijalne teme prožete humorom; jedna zbirka pesama sažetih misli o roditeljima, njegovom životu, pesama za pevanje, i „neće više pesme zapisivati jer bi se preklapao“. O njemu je snimljeno nekoliko filmova, stalno ga pozivaju da pred kamerama nešto priča, tumači, a on neće da odbije, jer to ne samo da voli, već ima mnogo toga što je naumio da kaže, a još nije stigao... Okušao se Gojko i kao preduzetnik. Osnovao je STP koje je uspešno vodio. Sebi je zacrtao rok od pet godina da stekne kakav takav kapital, jer nije želeo da mu robuje pedeset godina. Sve što je za tih pet godina stekao, namestio je i umio sa željom da uživa on, njegovi najbliži, prijatelji, svi dobri ljudi, jer se druži samo sa takvima. Gojko danas ima jedan salaš, sto i više godina star, na kojem se slobodno napasa stotinak goveda rase Hereford i osam konja. Nekada ih je bilo mnogo više. O tom salašu se trenutno brinu njegov sin i snaja. Dosanjao je i svoj dečački san, da podigne

60

neko zdanje na brežuljku, na kojem se u njegovom detinjstvu uzdizala vetrenjača, koja je 1962. na njegove oči srušena, a građa razneta. Žal za vetrenjačom osećao je još kao dečak dok se u obližnjoj jaruzi kupao sa svojim drugovima. Mnogo godina kasnije ukazala mu se prilika za Gojko Todorović započne vikendicu, a ispao dvorac na tri sprata, koji je 2008. godine promovisan u Kuću kulture, otvorenu za sve umetnike i one koji vole i umeju da uživaju u umetničkim delima. Bog je za različite ljude pripremio različite rajeve. Za Gojka Todorovića odredio je Šajkaš, a ovaj mu se odužio podigavši Kuću verovanja, otvorenu za sve vernike, bilo koje veroispovesti, jedinu takvu na celom svetu. Dvorcu je danas potrebno „umivanje“, Kuća verovanja bi do kraja godine trebala da bude dovršena. Gojko Todorović je svojevremeno osnovao Društvo „Šajkaška“, koje je povezalo petnaest sela, i deceniju i po radilo na širenju kulture u tim mestima. Godine 2009. sa Ružicom Babec osniva Fondaciju „ETNOS“, sa nadograđenim i proširenim ciljevima Društva, situiranu u njegovoj kući, u samom centru Šajkaša, koja osim prostorija za kulturna dešavanja, druženja, ima biblioteku, etno sobu, devet soba za boravak turista... Na to delo, proisteklo iz dugogodišnjeg, zajedičkog rada sa Ružicom Babec je i najponosniji, jer su, ama baš sve, od zidarskih, stolarskih i svakojakih drugih radova, posebno kreativnih, sve sami izgradili voljni da Šajkašu, njegovim žiteljima i gostima ovog vojvođanskog mesta, pruže kutak sa kojim bi se ponosila i mnogo veće zajednice od šajkaške. Mnogo je toga Gojko Todorović u životu započeo i završio. Opet, ostalo je još mnogo toga da se dovrši, i još više planova za započinjanje novog. Od svega onoga šta je bio i šta je radio, teško je sklopiti mozaik zvan Gojko. On sam ponosan je na ime koje nosi, jednako svetovnom imenu patrijarha srpskog Pavla. Umesto o problemima, on razmišlja o mogućnostima. Drugi za njega kažu da je pošten i dobar čovek, on za sebe da voli da okuplja i daje, da priča i pomaže, da usrećuje druge. Iznad svega ceni slobodu, i svoju i svačiju, jer čovek je slobodan onoliko koliko daleko može da misli. Da li misli da u tome uspeva? - Da to što radim nije dobro i potrebno ne bi me zvali. A ja nekada ne mogu da odgovorim na sve pozive. Sve moje monodrame se prikazuju na raznim televizijama, često ih izvodim uživo. Imam mnogo prijatelja, ljudi vole da dođu kod mene, a ja volim ulogu domaćina - kaže Gojko Todorović, koji priznaje, da se ipak u ulozi glumca najbolje snalazi. To mu je dala priroda, a on od nje nikada nije ni pokušao da pobegne. Dapače, jedan od njegovih nauma je da što veći broj onih koji su nekada iz nekog razloga otišli sa sela, vrati nazad, u zagrljaj prirodi.


Laza Kostić i Lenka Dunđerski, srpska ljubavna priča šekspirovskih razmera a srpski narod nije samo narod za koji se vezuju tragič- Oboje drugačiji i svoji, ali on nedovoljno da u tradicionalnoj, na istorijska zbivanja, preko kojih se prelamaju interesi puritanskoj sredini, kakva je bila Vojvodine na samom kraju moćnih, a ljubav majke i sestre pretpostavlja onoj izme- XIX veka, mimo prijateljstva sa njenim roditeljima i načelima, đu supružnika, dematuje praksa. Podsetimo se one romantične, kojima uzgred rečeno nije robovao, učini iskorak i povede izakoja je mirisala na jorgovane kojima je Uroš I Nemanjić doče- branicu srca svog na put ljubavi, tamo gde je ona jedva čekala kao svoju Jelenu Anžujsku; pa one pune razumevanja između da stigne. Cara Lazara i carice Milice; fatalne između kralja Aleksandra I - Ja sam star i nedostojan Vas - progovarao je kukavičluk i Obrenovića i Drage Mašin; one koju je jedna od najučenijih Srp- strah iz pesnika, koji se pribojavao Lenkinih godina, njenog šarkinja, Anice Savić Rebac gajila prema Hasanu, a koja se završila njenim samoubistvom... Potresna i dirljiva ljubav velikog pesnika, diplomate, doktora pravnih nauka, novinara i čudaka Laze Kostića i kćerke jednog od najbogatijih i najuglednijih veleposednika Lazara Dunđerskog, Jelene Lenke Dunđerski, izborila se za status one koja pobuđuje najveću radoznalost. I mada je o njoj napisano mnogo priča, polemika, intriga, snimljeno pregršt dokumentarnog i igranog materijala, i dalje ostaje najinspirativnija na našem prostoru. Tu ljubavnu priču u film je pretočio i Zdravko Šotra, nazvavši ga po najlepšoj ljubavnoj pesmi u srpskoj literaturi, Kostićevoj Santa Maria della Salute. Ovoga puta, ova priča je ispričana na posebno originalan način, a tumači likova Laze Kostića i Lenke Dunđerski, Vojin Ćetković, koji poslednjih godina niže uloge „po svojoj meri“, i Tamara Vojin Ćetković na premijeri filma u novosadskoj Areni Cineplex Aleksić, čije vreme tek dolazi, uspeli su to da urade bez „velikih“ ljubavnih scena i patetike, a da u isto vreme publika vrlo emotivno prati radnju ma, pameti, samosvesnosti, bežeći u starost kao opravdanje. Čefilma. tiri godine njenog isčekivanja da se ljubav desi, pogođena vešću Laza Kostić je bio pesnik i profesor, borac za nacion i desna o njegovom venčanju sa Julkom Palanački iz Sombora, kojem ruka Svetozara Miletića, predsednik varoškog suda, govorio je je kumovao njen otac, Lenka umire i pre svoje fizičke smrti. sedam jezika… Izgledom poredili su ga sa Petrom Velikim. Pre- Da li je pesnik, nekada ljutit na dužda koji je za gradnju crkve plivavao je Dunav, trčao svakodnevno, obično u ruci noseći buz- Santa Maria della Salute posekao silne šume u našim krajevima, dovan napunjen olovom kako bi vežbao mišiće i s pravom ga na- isto to sam učinio sa životom žene koja nije skrivala svoju ljubav zivali „prvim džogerom u Srbiji“. S druge strane, bio je pametan, prema njemu, i koju je on zasigurno voleo? mudar i učen, nosilac promena i svi su voleli da slušaju njegove Najpozvaniji da o tome govori je glumac Vojin Ćetković, koji priče, a udavače ga celog života jurile. Ovako bogat život jedne je tri godine živeo sa likom pesnika: izuzetno kompleksne osobe reditelj je svojim izuzetnim umećem - Nijedna ljubav se ne da razumeti. Bez obzira što je on veliki uspeo da prikaže u dva sata trajanja filma. Laza Kostić, njega muči ono što muči sve ljude sveta. Može se A tu je i Lenka Dunđerski. Uprkos porodičnom bogatstvu, sta- to nazvati njegovom „slabom tačkom“. Ko je ikada objasnio ljutusu i obrazovanju, privilegiji da se školuje u Budimpešti i Beču, bav, toliko kompleksnu, različitu, drugačiju...? vaspitavana je kao „obična“ devojka. Volela je da čita, odlazi u Uspeh priče ispričane na ovaj način objašnjava pokušajem da pozorište i da svira klavir, pored maternjeg, govorila je nemački, prikažu ljubavnu priču očišćenu od svih prljavština, svega što bi francuski i mađarski jezik, bavila se sportom i mnogo putovala. moglo da naruši njenu esenciju, u čemu je ova ekipa, po njegoKada su se upoznali, njemu je bila 51., njoj 29 godina manje. vom mišljenju i mišljenju publike, uspela.

D

61


Karol Horvat

Tajna dobrog kulena je u degustaciji sa prijateljima P

osebno mesto u etno-gastronomskoj tradiciji Slovaka, koji su polovinom XVIII veka naselili Bački Petrovac zauzima kulen - PETROVSKÁ KLOBÁSA. Ovaj trajan mesni proizvod proizvodi se po svim standardima savremene zdrave hrane, bez aditiva i konzervansa. Za kulen su potrebni samo beli luk, kim, so, ljuta domaća paprika i kvalitetno mleveno meso svinje starih godinu dana?! Karol Horvat iz Bačkog Petrovca jedan je od najpoznatijih proizvođača kulena na svom Poljoprivrednom gazdinstvu Horvat, registrovanom 2005. godine. Ostavši u jednom trenutku bez posla u Kooperativi DOO Bački Petrovac, pokušao je da radi kao konobar, ali je onda shvatio da treba da uzme stvar u svoje ruke, da se vrati svojim korenima i nasleđenom umenju proizvodnje suvomesnatih proizvoda, pre svega kulena. Jer, kulen može biti sremski, slavonski, ali je bački, slovački najpoznatiji, sa registrovanom oznakom geografskog porekla, zaštićen pod imenom „Petrovska kolbasa“. Do sada je ovaj domaćin napravio mini farmu sa zatvorenim krugom proizvodnje, sa svinjama tovljenicima, proizvodnjom krmnog bilja i paprike, pa kaže da kupuje samo so, kim i retko creva, ako neko od kupaca izrazi želju za kulenom u veštačkom crevu. U Bačkom Petrovcu se ako ne svaka, bar svaka druga kuća bavi proizvodnjom kulena. Karol Horvat je u tom poslu učestvuje od malena, i samo je jednog dana rešio da proizvodi malo više. U početku nije sve išlo lako, ali s vremenom ljudi su počeli da prepoznaju kvalitet onoga što je nudio, i poslednje dve-tri godine

62

kaže koliko god da proizvede proda, te je prinuđen da povećava proizvodnju. Ove godine je proizveo oko tonu i po. Potražnja je velika, kulen je na ceni, a njega ljudi znaju. Uz kulen u PG Horvat proizvode se i pečenice, slanine, kobasice u prirodnim i veštačkim crevima. Danas je Karol Horvat zadovoljan čovek, proizvođač, cenjen zbog onoga što radi i načina na koji to radi. Izlaže po manifestacijama, sajmovima, na kojima je stekao stalne kupce i van svoje opštine, a svoje proizvode šalje brzom poštom, ili ih dostavlja lično. Svi zainteresovani mogu da ga pozovu na telefon 063/89 32 386. Kažu da je velika razlika između kulena koji se nađe u prodaji i onog koji se dobije na poklon, od proizvođača. - Ja za to ne znam. Kod mene su svi isti - kaže čovek koji nije napravio brend, ali je sigurno pomogao da se popne na stepenicu više, o čemu govore Zlatne medalje za kvalitet Novosadskog sajma. U planu je i neki vid turističke ponude, jer po njegovim rečima, tajna kulena nije u načinu proizvodnje, možda jeste u načinu čuvanja, ali o tome se manje više sve zna. - Važnije od toga kako se kulen proizvodi je pitanje kada i kako se jede. Najbolje ga je jesti kada kulen sazri, posle 5 do 6 meseci. Po meni najbolji je kulen u prirodnom crevu. Uz to dobro idu i rakija i vino i pivo, paradajz i nešto kiselo, a ja ga najviše volim samog sa friškim hlebom. Njegov ukus najviše dolazi do izražaja u dobrom društvu, među prijateljima i komšijama prokomentarisao je Karol Horvat.


63


RED TAXI

021/52 51 50 060/6 52 51 50

64 4

CRVENI TAXI 021/44 55 77 069/44 55 777


Formiranje velike tamburaške porodice

metnički direktor Svetske tamburaške asocijacije (STA) i Tamburica festa, kompozitor, aranžer i producent, kontrabasist i dirigent Plesnog orkestra Radio-Novog Sada, jedan od autora čuvenog „Muzičkog tobogana“, a dovoljno je reći samo - Jovan Adamov. Povod za razgovor sa njim je izdanje Zbornika stručnih radova sa Drugog kongresa Svetske tamburaške asocijacije održane 2015. godine u Novom Sadu. Cilj ove publikacije je pokušaj izlaska tamburaških orkestara iz kafanskih prostora i premeštanje u koncertne dvorane. Ali kao i uvek što gospodin Adamov radi krije se daleko kompleksnija priča. Tamburica Fest je nastao pre deset godina kao ideja i potreba da se na jednoj bini okupe najbolji tamburaši, i to Jovan Adamov ne samo iz Srbije već i iz regiona, iz razloga promocije njihove veštine baratanja tamburaškim instrumentima, promocije tradicionalnog i novog repertora. Tokom godina ljudi okupljeni oko Tamburica festa su shvatili da su jedan do dva festivala u regionu malo, i da je sazreo trenutak za širenja u pravcu izdavačke delatnosti, edukacije i tamburaštva u svim segmentima. - Na Drugom kongresu STA radove su prezentovali ljudi koji se na najvišem nivou bave tamburaštvom u regionu. Javili su se čak i iz Moskve (Rusija) da i oni osim balalajke, domre i drugih narodnih instrumenata imaju tamburaški orkestar. To je bio i cilj da se napravi takva vrsta pomaka i pomogne ljudima da shvate važnost tog instrumenta, na kojem se mogu izvesti najkompleksnija dela klasične muzike. Zbornik je zanimljiv i kao motiv mladim ljudima da se naučno bave tambraštvom. Radovi:

U

„Od kapele do orkestra, profesionalizacija narodnih ansambala u Beogradu u periodu između dva svetska rata i danas“, dr Marije Dumnić (SANU) i „Tamburica fest i nove tamburaške pesme“ autora Julijane Jovanović, doktoranta studije etnomuzikologije Fakulteta muzičke akademije u Beogradu, afirmišu upravo taj pristup. Nama je čast da se na tom naučnom nivou bavi tamburaštvom. Zagazili smo duboko, i na toj temi ćemo i dalje raditi, kao i na promociji i usavršavanju tamburaštva istakao je gospodin Adamov, dodavši da se otišlo i korak dalje idejom o uvođenju tambure kao nastavnog predmeta na muzičkim akademijama. STA je osnovan 2014. godine u Novom Sadu, i predstavlja jedan novi kvalitet ovog grada. To je dokazao učešćem na konkursu u okviru Evopske prestonice kulture 2021, projektom tamburaške filharonije, ponudivši nešto što niko u svetu još nije učinio. Ne da se skrene pažnja, već da se dobije titula. Na tom projektu učestvovaće stručnjaci i izvođači iz osam zemalja. Iz redova učesnika tamburaških kampova, što je tema drugog predloženog projekta, koji će svake godine biti lociran na Fruškoj gori, biće regrutovani finalni izvođači, koji će održati koncert, simbolično, na Svetski dan muzike, 21. juna 2021, u 21:00. U planu je da ovaj jedinstveni događaj bude direktno emitovan posredstvom Evrovizije. I na tome se neće stati, jer ovi projekti su zamišljeni da budu inspiracija drugima da u svojim sredinama ponove isti ili osmisle sličan koncept. Tamburica fest media d.o.o. za deseto, jubilarno druženje, pripremila je mnogo iznenađenja. Jedno je da će ovogodišnji Tamburica fest trajati šest dana, a predviđena lokacija umesto Petrovaradinske tvrđave je sam centar grada - Trg slobode. Tamburica fest će trajati od 20. do 24. juna, a lokacija je odabrana kao poklon Novosađanima i svima koji vole tamburicu da mogu da uživaju u doživljaju i tamburaškoj muzici besplatno.

65


otel „Novi Sad“  sa specijalizacijom „ poslovni hotel“ nalazi se na raskrsnici najvećih bulevara, neposredno blizu železničke i autobuske stanice, u blizini Novosadskog sajma, centra i parkova. Objekat raspolaže sa 109 dobro opremljenih soba, kapaciteta 218 ležaja, od kojih su 44 dvokrevetne sobe sa dodatnim ležajima, 24 dvokrevetnih, 35 sa francuskim ležajem, 3 LUX sobe, 2 porodična i 1 LUX apartman. Ponuda hotela je upotpunjena restoranom, caffe barom, svečanim salonom, aperitivom, Biznis centrom, diskotekom i saunom. Hotel predstavlja idealnu opciju za organizovanje raznih vrsta događaja, bilo da su u pitanju poslovni skupovi sa manjim brojem učesnika (sastanci, inicijative), ili se radi o organizovanju događaja koji će privući veći broj učesnika (konferencije, kongresi, simpozijumi). Za potrebe organizacije kongresa, seminara, predavanja, sastanaka, kao i tim bilding aktivnosti, sa zadovoljstvom možemo ponuditi kongresne kapacitete hotela Novi Sad:

H

U-oblik U-shape

T-oblik T-shape

SALA 202 202 ROOM

učionica konferencija kvadrat classroom conference block-shape

bioskop theatre

banket banquet

koktel cocktail

21

SALA ZA SASTANKE MEETING ROOM

18

SALA 222 222 ROOM

35

sq (m2)

v/š/d h/w/l

46

2,48/4,05/6,85

46

2,48/4,05/6,85

46

2,48/4,05/6,85

SALON SALOON

40

40

48

40

44

90

50

60

84

3/6/14

SALA NOVI SAD NOVI SAD ROOM

40

40

60

60

60

100

120

180

166

3/12/18,7

RESTORAN RESTAURANT

70

70

160

70

80

220

180

250

294

3/21/14

CAFFE RESTORAN CAFFE RESTAURANT

50

40

80

40

46

120

100

150

196

3/14/14

66

Hotel Novi Sad doo  Bulevar Jase Tomica 1, 21000 Novi Sad, Serbia Tel: +381 21442511  Fax: +381 21443072  Web: www.hotelnovisad.rs




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.