Johann Wolfgang Goethe: „Patnje mladog Werthera“ -
najveći njemački književnik – vodeća osobnost europskoga i svjetskoga romantičarskoga pokreta (uz Friedricha Schillera), često se ovo razdoblje naziva i Vrijeme genija – zbog kulta genija i ostvarenja kojima su Goethe i Schiller stekli svjetsku slavu
-
na svom životnom i stvaralačkom putu prošao je kroz tri faze:
1. faza – STURM UND DRANG: - pokret „mladih genija“ ili Sturm und Drang = oluja i nagon kojima je na čelu Goethe, bori se protiv klasicističkih kanona i zalaže se za povratak prirodi; najvažniji im je subjektivni doživljaj → djelo: „Patnje mladog Werthera“ (1774.) – roman kojim je preko noći stekao evropsku slavu i utjecao na književni izraz epohe, ali i njen duh (verterizam) 2. faza – WEIMARSKA KLASIKA: - živi u Weimaru od 1775., prekida sa „Sturm und Drangom“ i započinje klasični period njemačke književnosti → djela: poetske zbirke „Rimske elegije“, „Venecijanski epigrami“, tragedije u stihu i prozi „Ifigenija“, „Torquato Tasso“, idilični ep „Hermann i Dorothea“, roman „Naukovanje Wilhelma Meistera“ (tzv. roman o odgoju = Bildungs roman) koji predstavlja prvi veliki realistički roman iz građanskog života → ovo je najplodnija faza u kojoj je, osim navedenoga, preveo i našu „Hasanaginicu“ (1775.) 3. faza – AUTOBIOGRAFSKA FAZA: - autobiografija „Iz mog života“, dramska poema „Faust“ – Goetheovo najveće djelo na kojem radi cijelog života, a u legendarnom doktoru Faustu stvara najgrandiozniji lik novije evropske književnosti = simbol ljudske težnje za spoznajom i napretkom. → kao proslavljeni „mudrac iz Weimara“ prvi razvija ideju o svjetskoj književnosti kao zajedničkom dobru cijelog čovječanstva
„Patnje mladog Werthera“ -
književna vrsta: epistolarni roman pisan u 1. licu (Wertherova pisma prijatelju Wilhelmu) i u 3. licu (izdavačev dodatak)
-
prvi Goetheov roman koji je ujedno i jedan od najboljih ljubavnih romana svjetske književnosti
-
uzori: Rousseauova „Julija ili Nova Heloiza“ (ljubavni epistolarni roman) i Richardsonova „Clarissa“ (epistolarni roman)
-
mjesto radnje: provincijski gradić Wahlheim (izmišljeni gradić)
-
teme: a) nesretna ljubav glavnog junaka Werthera – postaje modom razdoblja (tzv. svjetska bol = Weltschmertz – tvorac izraza: François–Rene de Chateaubriand) b) njemačko feudalno društvo druge polovine 18. stoljeća
1
c) priroda, umjetnost (Werther je slikar → umjetnik = nadarena osoba, vizionar, genij. U središtu pozornosti romantičarskoga pogleda na svijet nalazi se KULT GENIJALNOSTI koji se nadovezuje na učenje o geniju koji slobodno stvara poput prirode. Nova generacija mladih autora zalaže se za osjećajnost, maštu i slobodu stvaranja – umjesto klasicističkog racionalizma.) -
likovi: Werther, Lotta, Albert, Wilhelm
-
glavni lik: Werther → „verterovski junak“ → mladi čovjek koji se ne snalazi u životu (u sukobu s društvenom stvarnošću) te rastrojen svojim ljubavnim jadima čini samoubojstvo – žrtva je mladenačkog idealizma → pisma sadrže njegovu ispovijest o doživljavanju života uopće, o zanosima i tjeskobama njegova psihičkog svijeta (plemenit i pretjerano osjećajan) i o ljubavnoj strasti prema Lotti
-
problemi u djelu:
a) nesretna, tragična sudbina neshvaćenog pojedinca b) sukob pojedinca i društva – sukob ideala i zbilje c) nemoć i nemogućnost čovjeka da osmisli život - sukob zbilje i Wertherovih ideala dovodi do tragičnog kraja (smrt = izlaz ili svijet apsolutne slobode) → romantičarski životni stil i svjetonazor - Werther se pokušava osloboditi nezadovoljstva pomoću svijeta prirode i umjetnosti, ali ne uspijeva u tome jer razlog njegova nezadovoljstva leži u njemu samome (tzv. Weltschmertz) - VERTERIZAM = duh cijele epohe obilježen romantičarskim osjećajem svjetske boli, a zatim i moda oponašanja glavnog junaka u odjeći, ponašanju i u tragičnom kraju (samoubojstvo) -
godišnja doba i promjene u prirodi u skladu su s Wertherovim raspoloženjima ↔ pojam HUMANIZIRANOG PEJSAŽA = u proljeće, ljeto i jesen mijenja se pejsaž onako kako promjene svog intimnog raspoloženja doživljava Werther (u proljeće sve se budi i buja, cvjeta pa tako i njegovi osjećaji prema Lotti, u jesen „...Kao što se priroda priklanja jeseni, tako se jesen zbiva u meni i oko mene. ...“)
2