Cro Vienna Vijesti - Broj 11., prosinac 2019. by SK Cro Vienna

MAGAZIN CRO VIENNA VIJESTI, BR. 11 / 2019. / BESPLATAN PRIMJERAK / GODINA II. / WWW.VIJESTI.CRO-VIENNA.AT

Cestit Bozic

i sretna Nova godina ČAROBNA BOŽIĆNA ZABAVA SK CRO VIENNA BD GRUPPE

Intervju Ivica Olić

SK Cro Vienna BD Gruppe, svoju je uspješnu sportsku godinu zaokružila i proslavila sa više od 1000 gostiju

Legendarni vatreni u velikom intervjuu za Cro Vienna - vijesti progovorio o svom trenerskom iskustvu i nadolazećem Euru 2020

Cestit Bozic i

uspjeĹĄna Nova 2020.godina!

UVODNA RIJEČ CRO VIENNA VIJESTI Broj 11, 2019.

Cijenjene čitateljice i čitatelji,

Izdavač: Sportsko i kulturno društvo Cro Vienna Za izdavača: Mato Stojanović, predsjednik Izvršnog odbora Glavni urednik: Adela Hardi Adžić, mag. nov. Uredništvo: Mato Stojanović, Andrija Bubalović, Frano Kaurinović, Ruža Stjepanović, Stjepan Pranjić, Marinko Banović, Maja Puškarić, mag. Suzana Paichl Grafičko oblikovanje: Bojan Pušić Manuel Brnjić BPStudio.at Fotografije: Tomislav Josipović, arhiva SK Cro Vienna Tiskara: FLYERALARM Store Wr. Neudorf Cro Vienna vijesti, izdavača Sportskog i kulturnog društva Cro Vienna, na temelju Statuta SK Cro Vienna, čl. 1., i Zakona o medijima, čl. 25. (Offenlegung gemäss, Par. 25 Mediengesetz) Kultur und Sportverein SK Cro Vienna Sportsko i kulturno društvo Cro Vienna ZVR-Zahl: 683529812 www.vijesti.cro-vienna.at office@cro-vienna.at novine@cro-vienna.at Eibesbrunnergasse 13, 1100 Beč IBAN: AT17 2011 1826 1253 8102 ISSN: 2663-6271

na kraju još jedne kalendarske godine pripremili smo božićno izdanje našeg magazina. I ovaj broj nudi pregršt zanimljivih tema. Posjetili smo brojne božićne sajmove u Beču. Organizirali smo Božićnu zabavu SK Cro Vienna BD Gruppe. O trenerskom iskustvu i nadolazećem Euru 2020. godine razgovarali smo s Ivicom Olićem, legendom hrvatskog nogometa. U rubrici predstavljamo uspješne hrvatske poduzetnike, vodili smo zanimljiv razgovor s uspješnim austrijskim poduzetnikom hrvatskih korijena Stjepanom Melerom. Sudjelovali smo na Kongresu hrvatskih udruga u Austriji. Družili smo se sa zanimljivim umjetnicima, ugostiteljima, članovima KUD-ova, uživali u vašem društvu, ali i puno toga naučili. Godina iza nas bila je puna izazova, bila je teška, ali i puna uspjeha. Napravili smo kompletnu reorganizaciju uredništva, redizajnirali smo naš Internet portal. Kako bismo se približili široj čitateljskoj publici, osvježili smo naš magazin novim temama i rubrikama. Uz sve naše obiteljske i poslovne obveze pronaći vremena za novine i klub zaista nije bilo lako. Stoga ću iskoristit priliku i zahvaliti svim suradnicima Cro Vienna - vijesti koji su zadnjih godinu dana, bez ikakvog interesa i naknade nesebično pomagali u radu. Za takav plemeniti čin potrebno je puno ljubavi, truda i odricanja. Zahvaljujem se našim obiteljima na podršci, svim našim sponzorima, upravi, trenerima, roditeljima i našoj djeci zbog koje sve ovo i radimo. U ime uredništva Cro Vienna - vijesti želim vam svima sretan i blagoslovljen Božić i sretnu i uspješnu Novu 2020. godinu. Čitajte nas, pratite naš Internet portal, javljajte nam se. Godina ispred nas nosi puno iznenađenja i zanimljivih priča. Srdačno,

Adela Hardi Adžić, mag. nov. Glavna urednica Cro Vienna Vijesti I Vaš Cro Vienna Team

SADRŽAJ

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE PODUZETNIKE U AUSTRIJI

Donosimo razgovor s mag. Stjepanom Melerom, nagrađivanim uspješnim poduzetnikom hrvatskih korijena u Austriji.

ODRŽANA JOŠ JEDNA ČAROBNA BOŽIĆNA ZABAVA SK CRO VIENNA BD GRUPPE SK Cro Vienna BD Gruppe, svoju je uspješnu sportsku godinu zaokružila i proslavila sa više od 1000 gostiju u subotu, 23. studenog, u svečanoj sali Casablanca na 14. po redu Božičnoj zabavi. !

20 ODRŽAN VELIKI SKUP HRVATA U AUSTRIJI

34 4

Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji.

LEGENDARNI VATRENI U VELIKOM INTERVJUU ZA CRO VIENNA - VIJESTI

Ivica Olić progovorio o svom trenerskom iskustvu i nadolazećem Euru 2020.

IZABRANA NOVA UPRAVA SK CRO VIENNA BD GRUPPE Glavni cilj nove uprave je osigurati našoj djeci najbolje moguće uvjete za rad, trening i napredak, podignuti kvalitetu i ozbiljnost rada na jednu višu razinu što će omogućiti postizanje još boljih športskih rezultata.

56 PRESJEK JESENSKOG DIJELA SEZONE 2019/20

Nogometna mladež SK CroVienna BD Gruppe nastavlja tamo gdje su stali osvajanjem C-Lige.

Politika i gospodarstvo grad BEČ

ODRŽAN PRVI AUSTRIJSKI INTEGRACIJSKI KONGRES U HOFBURGU AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

Austrijski integracijski kongres pod motom „Migracija, Integracija, Participacija“ održan je po prvi puta, 02. prosinca u službenoj rezidenciji predsjednika Hofburg Ovaj jednodnevni događaj okupio je velik broj medija, migrantskih organizacija, predstavnika državne uprave, diplomacije, razne nevladine organizacije. Nakon svečanog otvaranja, prisutnima se putem video poziva obratio austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen. Posjetiteljima se predstavio i inicijator projekta Dino Schosche. - Integracijski kongres pruža platformu za suradnju i jačanje suživota u našoj zemlji. Ne radi se o lijevima, desnima ili centru. Ne radi se o vladi ili oporbi. To se tiče svih nas 8,8 milijuna građana. Prvi integracijski kongres jasno je pokazao da smo na dobrom putu, rekao je inicijator projekta Dino Schosche. Kongres je okupio ljude s migracijskim porijeklom, ali i brojne Austrijance. Cilj mu je jačanje integracije i aktivno učešće migranata u društveno - političkom životu Austrije. Neke od tema bile su budućnost austrijske integracijske politike, važnost migrantskih medija kao i potencijal migrantske ekonomije. Učesnici su imali priliku sudjelovati na tri konferencije: konferenciju migrantskih medija u prostoriji 6

Geheime Ratsstube, ekonomsku konferenciju u organizaciji Gospodarske komore grada Beča i prezentaciju savjeta eksperata „M.I.T” na temu „zajednički izvještaj migrantskih organizacija”. Savjet eksperata „M.I.T” je dio mreže stručnjaka iz područja znanosti, ekonomije, nevladinog sektora kao i predstavnika koji daju podršku migrantima.

Konferencija migrantskih medija magazina Kosmo i Bum Na konferenciji migrantskih medija u organizaciji magazina Kosmo i Bum okupili su se brojni mediji iz iseljeništva kako bi ojačali svoj položaj u austrijskom medijskom okruženju. I uredništvo Cro Vienna - vijesti sudjelovalo je na ovoj važnoj konferenciji. Razgovaralo se o izazovima medijske industrije, zastupljenosti migrantskih medija i njihovoj društveno - političkoj važnosti. Prilikom obraćanja prisutnima, Ruža Stjepanović, članica uredništva Cro Vienna - vijesti, istaknula je nedovoljnu

zastupljenost hrvatskih medija u austrijskom medijskom prostoru i potrebu da se to promijeni. - Želimo da ljudi razgovaraju s nama. Želimo biti pozvani na važne panel rasprave, a ne samo dobivati izjave poslane elektroničkom poštom. Želimo biti zamijećeni i promatrani kao relevantni mediji u zemlji, istaknuo je Dragomir Janjić, glavni urednik magazina Kosmo na konferenciji.

FOTO: KOSMO

grad BEČ

NA LJESTVICI NAJBOLJIH GRADOVA ZA ŽIVOT BEČ ZAUZEO DRUGO MJESTO U SVIJETU Austrijska metropola među 20 najboljih svjetskih gradova prema novom indeksu blagostanja i uključivosti U današnje se vrijeme sve više govori o potrebi stvaranja inkluzivnih gradova koji ostvaruju gospodarski rast u kojem sudjeluju sami građani te uživaju u njegovim blagodatima. Stoga se za novi indeks kvalitete života, takozvani „Prosperity & Inclusion City Seal and Award (PICSA) Index”, ne analiziraju samo parametri poput BDP-a po glavi stanovnika, već i dostupnost obrazovanja i zdravstvene zaštite, sigurnost, pristupačno stanovanje, kakvoća okoliša i sl. Ove su godine prvi put dodijeljena priznanja za 20 najboljih svjetskih gradova koji svojim zalaganjem i dobrim upravljanjem postaju socijalno uključivi urbani centri i ostvaruju gospodarski napredak u korist svih svojih građana. Svečana ceremonija dodjele nagrada održana je 21. studenog 2019. u španjolskom gradu

Bilbau, a prisustvovalo je preko 100 gradskih čelnika, stručnjaka za urbani razvoj i drugih visokih uzvanika. Ondje se također razgovaralo o važnosti gradova u borbi protiv nejednakosti, klimatskih promjena te njihovoj ulozi kao pokretača gospodarskog napretka. Od ukupno 113 analiziranih svjetskih gradova na ovoj ljestvici drugo mjesto zauzeo je Beč. Na samom se vrhu nalazi Zürich, dok je Kopenhagen treće rangirani grad. Među 20 najboljih svjetskih gradova njih je čak 15 iz Europe, dok su ostali dobitnici Washington, Seattle, Boston, Ottawa te tajvanski glavni grad Taipei. Zagreb se nalazi na 69. mjestu, a uvršten je na popis najboljih deset tržišta u nastajanju zajedno sa Sankt Peterburgom, Bukureštom i Moskvom. (Eurocomm-PR)

ZAGREBAČKI GRADONAČELNIK MILAN BANDIĆ U POSJETI BEČU Milan Bandić izrazio je zadovoljstvo radom Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji, podržavši njen rad i zaželivši svim hrvatskim poduzetnicima u Austriji puno uspjeha Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sastao se u Gradskoj vijećnici s kolegom Michaelom Ludwigom, gradonačelnikom Grada Beča. Bio je to prvi susret dvaju gradonačelnika, a razgovaralo se o odličnim odnosima Zagreba i Beča čije prijateljstvo datira od prvog potpisivanja Sporazuma 2000. godine. Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi i o predstojećem 9. po redu sastanku gradonačelnika glavnih gradova država članica Europske unije i Europske komisije, što će se

održati 3. lipnja 2020. u Zagrebu. Gradonačelnik Ludwig potvrdio je svoj dolazak te je dogovoreno da se tad potpiše novi Sporazum između dvaju gradova. Nakon Gradske vijećnice gradonačelnik Bandić posjetio je Udrugu hrvatskih poduzetnika i poslovni božićni advent u njihovoj organizaciji. Slijedi susret s predsjednikom Pokrajinskog parlamenta Ernstom Wollerom. (Grad Zagreb - službena stranica)

BUSINESS

OTAC I SIN UDRUŽILI SNAGE I USPJEŠNO VODE POSAO AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

Tvrtka Fileo u vlasništvu obitelji Filipović dugi niz godina prepoznatljivo je ime na tržištu popravaka automobila, auto dijelova, kupovine i prodaje automobila

Još od davne 1983. godine uspješno posluju u Beču, a uz oca Ivu koji je osnovao tvrtku, obiteljskom se businessu priključila I nova generacija koja uspješno nastavlja obiteljsku tradiciju. Leonard Filipović, mladi poduzetnik, rođen u Beču uz oca je naučio obiteljski posao. - Moj otac, Ivo Filipović, rodom iz Slavonije, firmu je otvorio još 1983 godine. Počeo je s auto - otpadom i onda je to sve skupa s godinama ekspandiralo, sve do danas u drugoj generaciji. To je obiteljski obrt. S vremenom smo narasli i otvorile su nam se brojne mogućnosti. Nedavno smo promijenili lokaciju, 35 godina smo se nalazili na Breitenfurter Str. u Beču, a sad smo

na Perfekterstraße 73 c u 23. bečkom kotaru, nedaleko od dvorane Casablanca. Nudimo usluge popravaka svih vrsta automobila, od mehanike , limarije i bojanja, prodajemo polovne i nove dijelove za automobile, nudimo također servisiranje te kupovinu i prodaju automobila. Otvorili smo i auto salon, a u ponudi uvijek imamo 10 do 15 automobila spremnih za prodaju. No, najveći interes vlada za popravke automobila, objašnjava Filipović. Tajnu svog uspješnog poslovanja duguju marljivosti, upornosti i predanom radu. - Uporni smo bili, držali smo jedan smjer i marljivo smo radili, od jutra do sutra. Obiteljski smo se držali zajedno u poslu što

je isto jako bitno, to je tajna našeg uspjeha. Ponekad nije bilo lako obiteljski voditi tvrtku. Otac, sin i sestre su u firmi, majka je tamo, sad su i zetovi i snaha uključeni u posao. Obiteljski smo se našli i funkcioniramo dobro u poslu. Kvaliteta je također jedan od najbitnijih čimbenika

kao i cjenovna pristupačnost i to su naše mušterije u Austriji prepoznale, objašnjava Filipović. Najveća im je nagrada zadovoljstvo pruženom uslugom i sve veći broj mušterija koje im se uvijek ponovno vraćaju.

Djeca igraju u Cro Vienni. Podržavam rad kluba i kroz sponzorstva. Klima u klubu je stvarno super i čini mi se da je to nešto jako rijetko. Jako je teško pronaći jedan klub da tako dobro funkcionira i da radi. Ima iza toga puno posla i puno je truda uloženo.

BUSINESS

PREDSTAVLJAMO USPJEŠNE PODUZETNIKE U AUSTRIJI AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

Donosimo razgovor s mag. Stjepanom Melerom, nagrađivanim uspješnim poduzetnikom hrvatskih korijena u Austriji Simpatičnog Sarajliju sreli smo u njegovom impresivnom uredu u 23. okrugu gdje smo razgovarali o počecima njegove karijere, poslu, angažmanu u Udruzi hrvatskih poduzetnika čiji je aktivni član Rođen sam u Slavonskom Brodu prije 65 godina, imam brata blizanca. Tu noć kad smo se mi rodili, jedna gospođa iz Lužana rodila je četvorke pa sam odmah po rođenju došao u novine. Poslije toga selimo u Sarajevo. 38 godina sam živio u Sarajevu do ovoga rata. Tamo sam završio Građevinski fakultet, magistrirao, radio doktorat koji sam zbog rata nažalost morao prekinuti. Bio sam 1989. godine izabran za predsjednika Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva u Sarajevu i u toku rata sam puno radio humanitarno. Radio sam i u Agenciji Vade Bosne i Hercegovine za humanitarnu pomoć. 1993 godine sam došao u Austriju, prije toga sam tri puta zvan da dođem u Austriju, poziv sam odbio, nisam mogao otići, želio sam pomoći našem narodu u Sarajevu. Već dugi niz godina živite i radite u Beču. Jedan ste od partnera u uspješnoj tvrtki „Hnik, Hempel, Meler“. Kako je započela Vaša karijera? Diplomirao sam na Građevinskom fakultetu u Sarajevu za statičara i ovdje u Austriji radim statiku i računam zgrade po Beču. Pravio sam statiku za Millennium Tower i bio proglašen najboljim statičarem srednje Europe. Radio sam za Lugnera njegov Kino centar. Na tom sam projektu proglašen najboljim statičarem u Beču. Prije 10 godina moj me je prijatelj pozvao da skupa otvorimo ured i tako smo krenuli nas dvojica i tajnica. S vremenom smo se proširili i trenutno naša tvrtka „Hnik, Hempel, Meler“ zapošljava 45 zaposlenika u Austriji. Otvorili smo još 3 ureda u Rumunjskoj i Bugarskoj, tako da ukupno imamo oko 80 zaposlenih. Radimo oko 500 projekata godišnje. 12

"Ukoliko se nešto hoće onda se nađe načina da se to i postigne, a ako se nešto neće onda se traži izgovor" Koliko vam znače sva priznanja za Vaš rad? Priznanja su svakako dobra i daju mi dodatnu motivaciju za još bolji rad. Što je prema Vašem mišljenju zaslužno za vaš profesionalni uspjeh? U mladosti nismo bili bogati, kod kuće smo sve radili. Samo je tata bio zaposlen, bilo nas je petero djece i sve smo morali raditi sami, od kopanja, zidanja, malterisanja, betoniranja i popravljanja krova, struje, vode i valjda je to onda utjecalo na stvaranje radnih navika i pomoglo

da razumijem posao kojim se danas bavim i da osjetim struku. Također točnost, trudim se uvijek doći bar nekoliko minuta ranije, preciznost, odgovornost u poslu. S druge strane, moj bosanski, sarajevski šarm, otvorenost, uvijek sam nasmijan, dobre volje. Lakše je biti uspješan ako ste pozitivna, izgrađena i uravnotežena osoba. Koje su po vama osobine i vještine potrebne za uspjeh? Danas sam pročitao nešto zanimljivo što je Dalaj Lama rekao, kaže ukoliko se nešto hoće onda se nađe načina da se to i postigne, a ako se nešto neće onda se traži izgovor. Za mene također vrijedi da sve što hoću to i mogu. Samo treba volja. Ona je u svemu najbitnija, uz naporan rad i uspjeh neće izostati. Postoje li osobe u Vašem životu i karijeri koje su vas posebno inspirirale? Moj profesor, Dr. Branislav Verbić, kod kojeg sam bio asistent na fakultetu, to je bio genijalac, radio je za Ujedinjene narode, imao radove, a i ja njim na svjetskim i kongresima bivše Jugoslavije. On je dosta utjecao na mene, poticao me je da radim magistrat i poslije doktorat. Organizirao je novac za moje školovanje, stipendije iz Amerike. On je nažalost preminuo u 72 godini. Uz njega mi je bio primjer i profesor Stjepan Mikulec koji mi je predavao. Koji bi svoj projekt posebno istaknuli? Napravili smo primjerice ove godine veliki projekat na Triester Straße, zgradu na 13 katova i dužine 150 metara. Uz to sam bio i rukovodeći statičar na projektu Millennium Tower koji je proglašen 1998. projektom godine u Europi te na Lugner Kino Centru. Preko 1500 potkrovlja sam napravio u Beču i izračunao.

Možete li mi usporediti iskustvo rada u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini s onim u Austriji? U čemu je razlika? Drugačiji su uvjeti rada, pristup poslu. Radio sam na jednom Institutu to su se kave ispijale, to se šetalo, doručkovalo po dva sata, a onda bi poslije pričali kako su se naradili. Ovdje u Austriji, radim primjerice oko 12 sati dnevno, drukčija je radna etika. Ja sam i u Sarajevu puno radio jer sam uz posao magistrirao i radio na doktoratu, tako da sam stekao dobre radne navike, što je bio dobar temelj za daljnju karijeru. Aktivni ste član Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji? Što vas je motiviralo da se uključite u rad Udruge? Hrvatstvo. Želja mi je da se udružimo, nešto učinimo, pomognemo jedni drugima, bolje se povežemo u poslu, uspostavimo bolje kontakte. Kako biste ocijenili odnose između hrvatskih poduzetnika u Austriji i kakva je po Vama atmosfera u hrvatskoj zajednici? U odnosu kako se neki drugi drže, moram reći da bi moglo biti i trebalo biti puno, puno bolje i moramo još puno raditi na tome. Razveselilo me je što je na Kongres hrvatskih udruga došlo toliko puno ljudi. Nisam uopće očekivao da će toliko ljudi doći. Ljudi su znatiželjni i željni da se nešto pokrene i da se međusobno povežu. Spreman sam podržati projekt Hrvatski dom i za kompletnu zgradu ću rado napraviti statiku potpuno besplatno. Što biste poručili mladima danas na početku karijere? Samo htjeti raditi i pokazati svojim ponašanjem i radom da mi smo mi Hrvati ipak nešto posebno. Volja je najbitnija. Kad sam radio statiku za Millenium Tower godinu dana nisam nikad otišao prije 23 sati iz ureda, nekad smo znali ostati i do 3 ujutro, a od 8 sati bi opet bili u uredu. Radili smo i subotom i nedjeljom kako bi se posao završio. Mladima danas nedostaje volje i ambicije. To su neke druge generacije. Ja sam sretan da sam krenuo od nule, počeci su bili teški, radio sam i na minus 13 stupnjeva na gradilištu, ali stalno sam se, trudeći i uz božju pomoć, penjao gore. Sve to je obilježilo moju karijeru i doveli me do ovoga gdje sam danas.

BUSINESS

IMATE LI WEB STRANICU? AUTOR: MAJA PUŠKARIĆ

Ako ste poduzetnik, sigurno vas je nekada netko ovo pitao. Nadam se da ste odgovorili potvrdno i važno izvadili svoju posjetnicu ili izdiktirali svoju web adresu. Ukoliko je vaš odgovor bio negativan i uslijedio isprikama poput „Nisam još stigao“, „Evo baš je u izradi“ i slično, ključno je da nastavite čitati ovaj tekst.

Shvaćate li važnost web stranice? Web stranica je vaš online katalog, vaš biznis online, kao radionica, trgovina, izlog. Ukoliko nemate svoj izlog online, potencijalni kupci i klijenti vas ne mogu pronaći. To je kao da imate trgovinu s top stvarima, ali smještenu u podrumu, bez ikakve reklame i obilježja vani.

Čemu služe web stranice? Htjeli mi to (priznati) ili ne, živimo u digitalnom dobu i većina naše (poslovne) komunikacije odvija se online. Ne vjerujete mi? Što ćete učiniti prvo kada zatrebate majstora za vodu? Ukoliko nemate preporuku od nekog bližnjeg, pitat ćete Google. Ako taj majstor za vodu nema web stranicu, već je izgubio jednog klijenta - Vas!

Kako će vas kupci pronaći? Samo preko preporuke. Onaj tko nije online ne ostavlja dobar dojam kod potencijalnog kupca ili klijenta. U današnje vrijeme ne biti na najprometnijem mjestu je greška koja će koštati puno kupaca. Nema veze kojim se poslom bavite - web stranica je izlog vašeg posla i vaša reklama. Evo primjera: kako smo nedavno doselili u Beč,

još otkrivamo njegove ljepote i znamenitosti, mjesta za djecu i mjesta na kojima možete pojesti nešto dobro i prihvatljivo. Što mislite kako pronalazimo restorane? Pa preko Googla, naravno! Ne samo da pogledamo lokaciju, ocjene i kritike, nego obavezno pogledamo i web stranicu da vidimo kako taj restoran prezentira sam sebe. Kakva je atmosfera, što nude na meniju te koliko uopće ulažu u branding. Ukoliko nam se svidi, rezerviramo ONLINE i odemo uživo vidjeti je li sve baš tako kako je prezentirano u online izlogu. Oni restorani, koji su možda odlični, ali nemaju web stranicu, propuštaju nas i mnoge druge kao goste. Izrada web stranice zahtijeva vrijeme za pripremu i izradu. Ukoliko ste i sami imalo vični baratanju softwarima za dizajn, bez problema ćete se snaći u nekoj od online aplikacija, poput Wixa. Ako pak nemate iskustva u dizajniranju, predlažem da pronađete nekog freelancera ili agenciju koja će vam izraditi web stranicu unutar vašeg budžeta. Za koju god opciju se odlučite, uzmite u obzir

da ćete morati sami smisliti tekst i dostaviti fotografije za izradu stranice kao i jasno objasniti što i kako želite. Da, znam da je to dodatni posao, ali vjerujte mi, jednom kada napravite stranicu, trebat ćete ju s vremena na vrijeme malo osvježiti novijim informacijama i to je to. Korak dalje od weba su društvene mreže, na kojima se komunikacija odvija puno brže nego preko web stranice. Naravno, postoje i web stranice koje koriste uslugu live chata, uglavnom velike telekomunikacijske tvrtke i poznati brandovi koji se bore za svakog potencijalnog korisnika, ali ukoliko ste mali poduzetnik, to si vremenski ne možete priuštiti. Dovoljno je da imate i Facebook Fan stranicu putem koje vas vaši potencijalni korisnici mogu kontaktirati. Ne zaboravite da društvene mreže iziskuju odgovore unutar nekoliko sati, jer korisnici žele dobiti informaciju što prije. Upravo iz tog razloga, društvene mreže zahtijevaju puno više vremena nego web stranica, ali o tome nekom drugom prilikom.

kolumna Suzana Paichl

Migracija i integracija Integracija učenika migrantskog porijekla u školskom sustavu Prije nego se posvetim samoj temi smatram da je neophodno da najprije definiram dva gore navedena pojma. Migracija (lat. migratio:seoba, selidba), u najširem smislu prostorna pokretljivost stanovništva, a u užem smislu trajnija promjena mjesta stalnog boravka pojedinca ili društvenih skupina. Osnovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje. Integracija (lat. integration: dopunjavanje, ujedinjenje) proces međusobnog povezivanja pojedinaca ili društvenih grupa u veću i skladniju cjelinu. Zbog svog gospodarskog uspona 60-ih i 70-ih godina i potrebe za radnom snagom Austrija je bila jedan od glavnih ciljeva mnogih migranata, posebno sa područja tadašnje Jugoslavije i Turske. Migracijski procesi odrazili su se na mnoge sfere društva, posebno na školstvo. Ono što su donijele sa sobom bilo je naglo povećanje broja učenika migrantskog porijekla pa se već tada uveliko radilo na razvijanju odgovarajućih pedagoških mjera kojima bi se omogućila integracija istih. Da je Austrija bila i ostala jedna od omiljenih zemalja za život i cilj mnogih migranata govore i brojke Zavoda za statistiku Austrije prema kojima je svaki četvrti učenik u Austriji migrantskog porijekla, a u Beču čak svaki

drugi! Te brojke predstavljaju jedan veliki izazov za integracijsku politiku, obrazovni i školski sustav, a posebno za učitelje i profesore, na kojima je najveća odgovornost, jer se od njih očekuje da integraciju provedu u djelo. Stub i glavni nosilac ove integracije bez kojeg ona ne bi bila moguća je njemački jezik. Stoga se i sve pedagoške mjere koje služe ovoj svrsi baziraju na njegovom učenju i usavršavanju. Od 70-ih godina pa do danas, a u svrhu integracije učenika migrantskog porijekla,, primjenjivale su se razne pedagoške mjere i nastavni principi počevši sa paralelnim učenjem njemačkog i materinskog jezika, dopunskom nastavom njemačkog i materinjeg jezika do učenja njemačkog jezika kao drugog jezika (Deutsch als Zweitsprache ili kratko DaZ), što je danas najzastupljenije. DaZ je zapravo dodatak nastavnom planu i programu njemačkog jezika ili bolje rečeno dodatna nastava uz redovnu nastavu njemačkog jezika koja se uspješno provodi već od kraja 90-ih i namijenjena je učenicima i učenicama kojima njemački nije materinji jezik, koji ne poznaju njemački ili imaju slabo predznanje istog. Ova nastava održava se uglavnom poslijepodne, što ne mora biti slučaj u svakoj školi. Cilj ove nastave je učenike i učenice dovesti na nivo poznavanja jezika na kojem će moći pratiti redovnu

nastavu, a što će ujedno stvoriti uvjete za njihovu integraciju u školi i društvu. Oni koji ne posjeduju nikakvo znanje njemačkog jezika upisuju se prvu školsku godinu kao izvanredni učenici i u razred koji im odgovara prema starosnoj dobi. Ukoliko ne napreduju dovoljno kako bi u sljedećoj školskoj godini mogli bez poteškoća pratiti nastavu moraju ponavljati razred. Ovo se uglavnom odnosi na učenike/učenice koji su već u školskom uzrastu, a zbog migracije nastavljaju svoje školovanje u Austriji. Učenici/učenice migrantskog porijekla druge generacije (rođeni u Austriji, a roditelji rođeni u nekoj drugoj zemlji) uglavnom odrastaju bilingvalno i imaju manje poteškoća u savladavanju svakodnevnih školskih zadataka. Zakonska uredba prema kojoj je u zadnjoj godina prije upisa u školu obavezno pohađanje predškolske ustanove, znatno je smanjila nedostatke u poznavanju njemačkog jezika, koji su se pokazivali kod ove djece. O nivou poznavanja njemačkog jezika ovisi cjelokupno školovanje, odabir zanimanja i posla ili bolje rečeno budućnost učenika migrantskog porijekla. S obzirom da djeca jako brzo uče u većini slučajeva ta jezična barijera se jako brzo premosti što rezultira uspješnom integracijom. Ono što ja smatram problemom je da dosta roditelja pod pritiskom i iz straha da dijete neće naučiti njemački ili da će imati poteškoće, ne uči dijete materinjem jeziku ili ga prestaje govoriti s njim, što je potpuno pogrešno! Brojne studije su pokazale da su djeca u predškolskoj dobi sposobna učiti više jezika paralelno, čak tri do četiri. Zašto onda svjesno uskratiti

djeci nešto, za što imaju sposobnost i što je obogaćenje za njihovo znanje. Još jedan od problema je da jako često čujem učenike i roditelje kako se žale da su „zakinuti „ samo zato jer imaju drugi materinji jezik i jer su stranci. To me navelo na razmišljanje u toj mjeri, da sam počela promatrati moje učenike i kolege i moram priznati da sam sretna, jer nisam primijetila ni jedan takav slučaj. Naravno ne želim tvrditi da ne postoji, navodim samo svoje iskustvo. U skoro svakome od mojih razreda ima pola, a u nekima i više od pola učenika migrantskog porijekla i većina njih su dobri ili pak odlični učenici, čak i u njemačkom! Stoga smatram da su jedina formula za uspjeh odnosno uspješnu (školsku) integraciju, bez obzira iz koje zemlje poticali i gdje rođeni bili: rad, trud i zalaganje i da krivca za neuspjeh ne treba tražiti ni u profesorima, ni u školskom sustavu. Svi uvjeti za integraciju su dati, bilo od strane države Austrije, grada Beča, školskog sustava i ostalih nadležnih institucija, a na nama je odluka koliko, u kojoj mjeri i da li se uopće želimo integrirati. Ne smijemo zaboraviti da živimo u jednoj zemlji punoj kulturnih, nacionalnih, vjerskih različitosti i možemo puno naučiti jedni od drugih. Uspješna integracija ne znači da trebamo zaboraviti odakle potičemo, nego da trebamo biti otvoreni za novo, tuđe i ponosni na svoje. Zato nemojte nikada zaboraviti odakle potičete, njegujte svoju tradiciju i običaje, govorite materinji jezik i prenosite ih na vašu djecu, jer samo tako i vi i oni možete biti dio različitosti koja obogaćuje ovu zemlju.

Ono što ja smatram problemom je da dosta roditelja pod pritiskom i iz straha da dijete neće naučiti njemački ili da će imati poteškoće, ne uči dijete materinjem jeziku ili ga prestaje govoriti s njim, što je potpuno pogrešno! Brojne studije su pokazale da su djeca u predškolskoj dobi sposobna učiti više jezika paralelno, čak tri do četiri. Zašto onda svjesno uskratiti djeci nešto, za što imaju sposobnost i što je obogaćenje za njihovo znanje.

BOŽIćna čestitka

Dragi naši igrači, treneri, roditelji, sponzori, kao i svi prijatelji i suradnici našeg kluba, na kraju smo još jedne kalendarske godine, jako uspješne, ali i naporne godine za sve nas. Ulazimo u novu godinu koja će biti puna izazova i novih obaveza, ali u vjeri, zajedništvu, zalaganju i podršci svih nas, uvjeren sam da ćemo moći na sve obaveze i zadaće savjesno odgovoriti. Pred nama je i najljepši obiteljski blagdan Božić. Božićni blagdani su vrijeme obiteljskog okupljanja, vrijeme koje nas nadahnjuje na toleranciju i poštivanje, vrijeme darivanja, opraštanja, novih početaka i nada. Ohrabreni ovim blagdanom, ali i toplinom svojih obitelji pronađite vjeru i snagu za dane koji su pred nama. Zajedničkim razumijevanjem i dobrom voljom svi ih možemo učiniti još boljima i sretnijima. Sa željom da osjetite blagdansku radost i provedete blagdanske dane u miru, ljubavi i međusobnom razumijevanju, u ime izvrsnog odbora našeg kluba, a i u moje osobno ime, želim vam svima čestit i blagoslovljen Božić, te sretnu i uspješnu novu 2020. godinu, da je provedete u zdravlju, sreći i ljubavi sa svojim najmilijima. Vaša Crovienna BD Grupe. Predsjednik kluba: Mato Stojanović

CRO Vienna

dlična atmosfera i blagdansko raspoloženje vladali su od samog početka. Uzvanike su na ulazu čekali članovi uprave SK Cro Vienna BD Gruppe i poželjeli svima dobrodošlicu. Bila je to dobra prilika za nazdraviti, razmijeniti nekoliko rečenica i bolje se upoznati. Večer su uveličali brojni gosti iz svih sfera života Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svijeta. Zabavu nisu propustili ni brojni prijatelji kluba, roditelji djece, predstavnici brojnih udruga u Austriji te uspješni poduzetnici. Na samom početku programa, goste je uvodno pozdravio predsjednik kluba, Mato Stojanović i osvrnuo se na godinu iza nas, koja je bila izuzetno uspješna za klub. - Godina nam je bila jako uspješna. Ušli smo sa omladinskim pogonom u viši rang natjecanja. Prva polu sezona se upravo završila i mi smo opet na samom vrhu ljestvice kako sa omladinskim pogonom, tako i sa prvom ekipom. Nastavak sezone bit će jako napet i nadam se, ako se dobro pripremimo preko zime da bi mogli opet napraviti podvig i dignuti se u rang više. Cilj nam je A - liga, rekao je predsjednik Stojanović. Iskoristio je priliku i zahvalio se svim igračima, roditeljima, mnogobrojnim gostima i sponzorima na podršci. Ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji, posjetiteljima se obratio, Silvio Kus, opunomoćeni ministar, istaknuvši Cro Viennu

kao primjer dobre prakse te poželio puno uspjeha u daljnjem radu. Posebno mu se svidjelo što je primijetio puno austrijskih gostiju na zabavi kojima se obratio na njemačkom jeziku. Oduševljenje viđenim nije krio ni generalni sponzor SK Cro Vienna BD Gruppe, Andrej Lucić. Zahvalio se svim vrijednim ljudima u upravi, roditeljima, trenerima i djeci. - Doživio sam toliku erupciju oduševljenja, sreće, ushita, ozarenih dječjih lica. Neopisivo. Zato želim još jednom zahvaliti ovom sjajnom klubu, takvu pozitivu je teško riječima opisati, istaknuo je Lucić. Molitvu su vodili don Ivica Stanković, župnik Župe Fischamend i đakon Anto Mandić iz Hrvatske katoličke misije u Beču. Zabava je ispunila sva očekivanja, a sadržajno bogati program vodio je već uigrani tim, Ruža Stjepanović i Mladen Mikić. I ove su godine predstavljene sve selekcije i uručeni pokloni svim igračima. Kao veliko hvala na podršci, sponzorima su dodijeljeni pokloni iznenađenja. Da sve protekne u odličnoj atmosferi pobrinuli su se glazbenici Antonio Krištofić i ženska vokalna skupina Arabella iz Rame. Božićna zabava bila je i u znaku rocka pa se uz Opću opasnost pjevalo do dugo u noć. (Adela Hardi Adžić) Foto: Ilija Kuprešak

Interijer u pravom blagdanskom duhu pomogle su urediti Ä?lanice uprave SK Cro Vienna BD Gruppe, Suzana Paichl i Ljubica Vukoja, potpomognute mladim snagama Cro Vienne i Kristinom Dajak.

Odlična atmosfera i blagdansko raspo

NIKO KOVAČ POHVALIO NASTUP VOKALNE SKUPINE ARABELLA

oloĹženje vladali su od samog poÄ?etka

NAŠA MOMČAD - SK CR

U8/U9

U10

U11

U12

U13

U14

U15

U16

RO VIENNA BD GRUPPE

U18

U23

PRVA MOMÄ&#x152;AD

TRENERI

Kolumna

Božić i božićni blagdani Kada se čuje riječ Božić, na što se prvo pomisli. Ako smo iskreni prema sebi, onda će vjerojatno jedna od stvari na što smo prvi pomislili biti: kolači, pokloni, božićno drvce, gosti, ukrasi, odmor, rođenje djeteta Isusa.? AUTOR: DON IVICA STANKOVIĆ

ožda je ovo i redoslijed koji imamo u glavi, ako se priča o božićnim blagdanima, i onda što većina nas zapravo želi je, da što prije sve to prođe. Da prođe dan taj stres da se mogu malo odmoriti. Ako ovako ili slično razmišljamo, sigurno je da nešto krivo radimo, jer ne bi smio Božić biti blagdan za koji je samo trka i stres, kada je što stvari bitno, a rođenje Djeteta Isusa nekako ostane po strani. Ne bi smio biti blagdan za koji ispadne svađa u obitelji, zbog gluposti, ili zbog „pogrešnog poklona“. I kod poklona i kod blagdana Božića često se izgubi bit. Kod poklona se izgubi bit, jer više mi nije bitno što si tu, i što si mislio/mislila na mene i kupila mi neku sitnicu, već postane potpuno nebitno jesi li tu ili ne, a bitno postane što je poklon. Ako nije točno ono što ja želim, bolje da nisu ništa ni kupovali (tako postanemo robovi jedni drugih i svojih želja, a robovi nisu sretni jer nisu slobodni). A kod Božića izgubi se bit, jer nam prestane biti bitno što je Bog postao čovjekom i time nam ukazao veliku čast, već postane bitno kako je kuća i oko kuće ukrašeno, kako izgleda

jelka, i koliko vrsta kolača ima na stolu, i što je tko obukao za sv. Misu, (tako postanemo robovi stvari i vanjštine, i to nas ne čini sretnim, jer kako može rob biti sretan kada zna da je rob. On se želi samo osloboditi jarma. Tako i mi, ako smo robovi stvari i vanjštine, želimo samo da blagdani prođu). Ako imamo ove „simptome“ onda trebamo pod hitno za ove blagdane nešto mijenjati i stvari staviti na svoje mjesto. Trebamo malo dublje ući u misterij i Božića, svega svijeta, a i našega života. Trebamo se prvo iskreno zapitati što je to zapravo „čudo Božića“.? Kao prvo, Božić je jedan od najvećih i najsvečanijih blagdana, ako si kršćanin, kojim svake godine obilježavamo onaj posebni trenutak u ljudskoj povijesti kada je Bog postao čovjek. Vjerujem da nije dosta stvari lako ili uopće shvatiti, a posebno misterij Božića. Zato ćemo se malo više zagledati u ovaj naš svijet, koji nam sigurno može pomoći u tome da lakše prihvatimo i shvatimo ovo veliko čudo koje je Bog učinio iz, ljubavi prema čovjeku, prema tebi i meni.

Nemoj lako odustati od traženja odgovora, jer to sigurno može pomoći da puno toga bolje razumiješ. Ako sada misliš, da ti to ne možeš shvatiti, daj sebi malo vremena i imaj malo vjere u sebe, jer ja sam siguran da možeš puno više toga shvatiti nego što sada misliš. Početi ćemo od nas ljudi i našega života. Zamisli koji procesi su se odvijali u utrobi tvoje majke da bi ti sada bio/bila tu. Što je tvoja majka sve jela da bi rastao u utrobi. Na početku su bio / bila samo jedna stanica i vidi te sada. Milijarde stanica zajedno rade da bi sada bio/bila tu (samo u glavi imas oko 100 milijardi!). Jedno veliko čudo su ti, to ti mora uvijek biti jasno. A još veće je čudo, kada odemo u sastav naših stanica. Sve živo što je na ovome svijetu, to znači i ti, je sačinjeno od atoma. A Atom, (grč. atomos – nedjeljiv, jer se prije mislilo da je on najmanja čestica koja se više ne može dijeliti) je sačinjen od još manjih čestica. I tako dijeljenjem dođemo do čiste energije. Mi smo zapravo u svojoj strukturi čista energija, koja u ovome sastavu i obliku koji mi ljudi imamo, ima svoj smisao. Sve što je vidljivo zapravo je satavljeno od nevidljive energije. I ta energija kroz Božji plan je dobila svoju novu strukturu i evo nas ovdje i evo svemira ovdje. Ali je bitno upamtiti da energija može postati materija (sve što vidimo dokaz je tomu), ali je isto bitno znati da materija može opet postati energija (to je još dokazao A. Einstein). Što znači da su materija i energija iz istoga izvora, iz Svemogućega Boga, jer zapravo materija nije ništa drugo nego produkt energije. A ako je tako sa materijom i energijom, onda nije teško vjerovati u Isusa koji ide po vodi, koji poslije Uskrsnuća ide kroz zatvorena vrata itd. jer je on Gospodar i vidljivoga i nevidljivoga svijeta. Nadam se da ti je ovo barem malo ukazalo na to činjenicu koliko je sve ovo čudesno i ti na čelu svega toga kao dijete božje. Bog koji je sve ovo stvorio i dao nevidljivom svijetu (energiji), da jedan dio postane vidljiv (materija), je Svemoguć. I to vidimo svaki put kada otvorimo oči. Svaki dan možemo posvjedočiti, ako se samo malo zamislimo, da je ovaj svijet jedno veliko čudo koje postoji. I svaki dan možemo vidjeti mnogo drugih čudesa ako samo malo bolje pogledamo oko sebe. Velika je sve ovo misterija, i mi možemo samo malo ući u tu misteriju, ali ipak dovoljno da vidimo što je sve

moguće kad je Bog u pitanju. I ono što vidimo i ono što ne vidimo je bitno za nas, jer je sve sa smislom tu. Ne moraš sve znati, da bi u Boga vjerovao, ali ne trebaš biti ni ignorant koji ne traži odgovor na neka pitanja. Bog nam je dao razum i srce. I ono trebaju zajedno raditi. Jedino tako ćeš moći razumjeti i svijet koji vidiš očima na glavi, i svijet koji vidiš očima na srcu. Otvori dobro sve oči i biti ćeš pravi čovjek i pravi kršćanin. I sada ako opet dođemo do blagdana Božića, onda je lako vidjeti da je Bogu „lako“ bilo moguće, postati čovjekom. Zato je Božić vrlo poseban Blagdan za sve nas, jer nam je Bog kroz njega pokazao koliko smo mi bitni. Zato trebamo biti sretni, posebno u božićno vrijeme, ali i inače u životu. Isus, nam je svojim dolaskom pokazao koliko je sve jednostavno. Mi ljudi često kompliciramo, a zapravo je jednostavno. U evanđeljima je sve jednostavno, ali mi kompliciramo. Sve stane u jednu rečenicu; voli Boga iznad svega, i bližnjega svoga kao samoga sebe. To je smisao ovoga svijeta i nas ljudi. Da sve stavimo na svoje mjesto. A na prvom mjestu u životu jer Bog, onda čovjek, i onda sve drugo. Tako isto za Božić, na prvom mjestu je Rođenje Isusovo, onda sve ostalo. Ne treba zaboraviti ni ukrase, ni kolače, ni poklone i sve drugo što koristimo da ovaj Blagdan bude poseban, ali sve na svoje mjesto. Ako nam se pomiješaju mjesta, onda to više nije Božić nego lakrdija koja više nema nikakvoga smisla. Isto kao i kod pravljenja kolača, ako ne radimo po redu i po receptu, onda nečemo dobiti kolač, već njemu čudnu masu koja je trebala biti kolač. A isto tako je i sa gradnjom kuće. Ako ne radimo po redu i planu, na kraju nećemo imati kuću, već nešto što je trebalo biti kuća, a sada je neka čudna tvorevina. I ako ovo primjenimo na blagdan Božića, onda se i ovdje trebamo držati reda i plana. Ne mogu nam za Božić biti bitniji jelka i kolači od mira i zajedništva u obitelji. A neće biti mira i ljubavi ako na prvom mjestu u obitelji nije Bog. Zato bi bilo dobro da se svatko za ove blagdane zapita, što mu je na prvom, a što na petom mjestu u životu. Možda se može još redoslijed popraviti pa da svi imamo blagoslovljene i svečane blagdane. To vam svima želim od srca.

kolumna Prof. Ivica Suvalj

Mjerom kojom mjerite – mjerit će vam se! Čovjek neprestano traži odgovore na životna pitanja Sreća, tuga, zdravlje, bolest, život, smrt, ljubav, mržnja… sve su to situacije s kojima se susrećemo i nosimo kako umijemo i znamo. Svatko od nas daje svoje odgovore, traži načine kako se

nositi sa životnim situacijama. Ova kolumna biti će upravo jedno takvo traženje i propitkivanje. U pjesmi “Zadnji Adam” pjesnik S.S.

“A blijedim noktom, zadnje što je mako: Napisao je u led – upitnik!” Postavljamo pitanja. Ali, samo je jedno sigurno – nema konačnih odgovora, samo naših pokušaja.

“Ne ljuti se što drugi nisu takvi kakvi bi htio da budu, kad ni sam ne možeš biti takav kakav bi htio biti!” – Tomaž Kepčan Skloni smo osudama. To je ono ljudsko u nama što nas neprestano žulja, kopka, navodi da druge procjenjujemo i ocjenjujemo. U svakodnevnom razgovoru skloni smo se uvijek uhvatiti nekog drugog, uloviti se za tuđe mane i slabosti i analizirati ih, secirati, drugog osuđivati. Nažalost, naši razgovori o drugima uglavnom počinju nekom negativnošću. Koliko puta smo u razgovorima hvalili nekoga, a koliko puta osuđivali i kritizirali? Nekako me

stid omjera loše – dobro, loše je u puno većem postotku! A riječ je kao kamen bačen u mirnu vodu: valovi se šire. Tako i naše riječi o drugima; kada počnemo s negativnošću, valovi se šire i uglavnom naši sugovornici na to nadodaju još ponešto. Ali, isto je tako i s dobrim, ljudi u pravilu potvrde i dodaju još dobrih osobina. Koji kamenčić bacamo? Rijetko smo kada samokritični. Uglavnom su drugi krivi za naše loše

odnose, naša nezadovoljstva. Sjetimo se samo, kada je Bog pitao Adama zašto je prekršio Njegovu zapovijed, Adam je prvo okrivio – Evu! Eva, pak, okrivila je – zmiju! Takvi smo i mi – uglavnom je uvijek netko drugi kriv! Tražimo od drugih promjenu, tražimo od drugih ispriku, prvi korak, poniznost… A sami smo često tako kruti, čvrsti, neumoljivi. Ne, mi se moramo mijenjati! Isus u evanđelju kaže: “Licemjere izvadi najprije brvno (gredu) iz oka svog! Tada ćeš vidjeti, kako da izvadiš trun iz oka brata tvojega!” (Mt 7,5). Naš narod je to sažeo u izreku prvo pometi ispred svoga praga pa onda meti ispred tuđeg. Procjenjujemo. Znamo na osnovu krivih dojmova, nečijih riječi, steći mišljenje o drugim ljudima bez da ih uopće poznajemo. Osuđujemo. Ali, tko je od nas bez grijeha!? Tko od nas je savršen? A od drugih to tako lako tražimo: od roditelja, braće i sestara, supružnika, prijatelja, poznanika…

Istina, često puta smo povrijeđeni. Nanesena nam je nepravda, boli nas to. Kako se s tim nositi? Jedini pravi put je oprostiti! Jer onaj koji u sebi nosi ljutnju, najviše šteti sebi. Teško je oprostiti uvredu, teško je nastaviti biti dobar prema onom koji nam je nanio nepravdu, koji nas je ranio. Tražimo zadovoljštinu, tražimo ispriku, tražimo poravnanje računa. Ali, pokušajmo biti malo fleksibilniji, blaži, milosrdniji. Možda zvuči utopistički, ali možemo mijenjati svijet mijenjajući sebe. Bolje je upaliti bilo kakvo svjetlo nego proklinjati tamu. Budimo svjetlo, makar i malo. Godina je MILOSRĐA. Bog nas poziva da oprostimo sebi, da se prihvatimo upravo takvi kakvi jesmo. Sa svim vrlinama, ljepotama, sa svim onim dobrim i manje dobrim u nama. Kada prihvatimo sebe, lakše ćemo prihvatiti i druge! Mjerom kojom mjerimo i nama će biti mjereno.

Završio bih jednim citatom koje pronađoh na internetu:

Budite mekani. Ne dozvolite da vas svijet otvrdne. Ne dozvolite da vas bol natjera da mrzite. Ne dozvolite da gorčina ukrade slast. Budite ponosni na to što i dalje vjerujete da je svijet divno mjesto, čak i kad se ostatak svijeta ne slaže sa vama.

Nudimo Vam savršen dom sa uslugom koja vam je potrebna za Vaš odmor na otoku Pagu. Zato što je naš moto:: "Life is a journey - Make it amazing"

www.adria-maris.com 29

UDRUGE

FOTO: kroativ.at

Otvoren prvi hrvatski božićni sajam u Beču AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

Održan je prvi hrvatski božićni sajam u Beču u organizaciji Udruge hrvatskih poduzetnika

ajam je otvorio predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji, Niko Ilić te objasnio što sajam ima za cilj. Prvenstveno promovirati hrvatske poduzetnike na austrijskom tržištu te dočarati posjetiteljima djelić atmosfere zagrebačkog adventa, koji već godinama nosi titulu jednog od ponajboljeg u svijetu. Ispred Veleposlanstva Republike Hrvatske u Austriji goste je pozdravio Silvio Kus, opunomoćeni ministar te pohvalio uspješne

aktivnosti UHP-a, istaknuvši kako će Veleposlanstvo uvijek rado podržati manifestacije koje promoviraju pozitivan ugled Hrvatske u svijetu. Svi ljubitelji hrvatskih domaćih proizvoda ondje mogu pronaći ponešto za sebe. U ponudi su sirevi, med, proizvodi od lavande, domaći ajvar, maslinovo ulje, rakija, džemovi te mnogi drugi specijaliteti hrvatskih obiteljskih gospodarstava. Uz domaće proizvode, sajam nudi I odličnu atmosferu i poznato hrvatsko gostoprimstvo. Sajam je otvoren za sve posjetitelje do 20. prosinca u vremenu od 16 do 20 sati u prostorijama Udruge hrvatskih poduzenika na adresi Ausstelungstraße 27., u drugom bečkom kotaru. U sklopu programa, austrijski predstavnici organizatora Europskog prvenstva u rukometu, koje se održava od 10. do 26. siječnja 2020 godine, predstavili su program nadolazećeg prvenstva. Uz Švedsku i Norvešku, Austrija je također domaćin prvenstva. Hrvatska muška rukometna reprezentacija na Europskom će prvenstvu igrati u skupini A u Grazu s Bjelorusijom, Srbijom i Crnom Gorom.

FOTO: kroativ.at

U slučaju da Hrvatska izbori nastavak natjecanja, u drugom će krugu po skupinama igrati u Beču protiv dviju prvoplasiranih reprezentacija iz skupine B u kojoj se nalaze Češka, Sjeverna Makedonija, Austrija i Ukrajina i skupine C u kojoj su Španjolska, Njemačka, Latvija i Nizozemska. Po dvije najbolje reprezentacije iz obje skupine drugog kruga izborit će nastup u polufinalu. Završnica, oba polufinala i finale, igrat će se u Stockholmu. U sklopu programa predstavljanja upriličena je i nagradna igra, a najsretniji natjecatelj dobio je kao nagradu putovanje na finale Europskog prvenstva i šal austrijske rukometne reprezentacije.

Čestit Božić i sretna Nova godina!

HSKD Rašćica kroz povijest Hrvatsko sportsko i kulturno društvo Rašćica osnovano je 1993. godine, a u lipnju iste godine počinju sa športskim aktivnostima

rvo se počela kotrljati nogometna lopta, kratko zatim i kugla. Osnovana je kuglačka sekcija. U oba sporta nižu brojne uspjehe. 2000. godine osvajaju Hrvatski nogometni kup HNL-a u Beču, a prvaci u kuglanju bili su natjecateljske 2004./2005. i 2005./2006. sezone. Drugi najveći uspjeh HNK Raščice je osvajanje prvenstva HNL Beč, u lipnju 2005 pod vodstvom trenera Željka Klajića. Ratnih godina prometnice (srušen most na Savi) i telefonske veze sa Posavinom su bile u prekidu. Hrvati s područja općine Orašje se u Beču okupljaju oko Raščice, kako bi nešto

više saznali o svojoj rodbini i prijateljima, koji se nalaze u vrtlogu rata. Raščica je bila glavni organizator humanitarne i novčane pomoći slobodnom oraškom području. Unutar HKSD Rašćica 2013. godine osnovan je i KUD Rašćica koji okuplja oko 120 članova. Predsjednik KUD-a je Mladen Mikić. U KUD-u plešu sve dobne skupine, a posebno su ponosni na 60 najmlađih članova. Zadnji zapaženi nastup ostvarili su na Kongresu hrvatskih udruga, gdje su se predstavili s koreografijama „Ružmarin“ te plesovima bosanske Posavine. (Adela Hardi Adžić, Raščica)

UDRUGE, klubovi, ZAJEDNICE

Održan veliki skup Hrvata u Austriji, odaslane poruke okupljanja i zajedništva Zajedništvo, jedinstvo, okupljanje i čvršće međusobno povezivanje, glavne su poruke s Prvog kongresa hrvatskih udruga u Austriji koji se održao u kongresnoj dvorani svjetski poznatog Austria Center Vienna u Beču

rganizator skupa - Hrvatski dom Beč na jednom je mjesto uspio okupiti i spojiti brojne goste iz javnog i društvenog života Austrije, Hrvatske i BiH. Svi su blii suglasni kako je Hrvatima u Austriji potreba snažnija sinergija radi bolje promocije i zaštite nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu, sport i dr. ali i kvalitetnija integracija u austrijsko društvo kojom bi se otvorila mogućnost sukreiranja politika koje utječu i na Hrvate kao jedne od najvažnijih zajednica u Austriji. Lucić: Potrebno nam je zajedništvo - Želja nam je da s našim zajedništvom budemo snaga koja će biti aktivan sudionik

austrijskog društva kako nas ne bi svi ti procesi mimoilazili kao prije. Potrebno nam je to zajedništvo, jer previše smo se okrenuli jedno od drugoga, svatko je na svojem ćošku, i to nije dobro - poručio je predsjednik Hrvatskog doma Beč Andrej Lucić na jednom od panela koji su održani u sklopu Kongresa. Pojasnio je kako cilj udruge Hrvatskog doma nije da bude krovna udruga svih Hrvata u Austriji i da nije nikome konkurencija, već joj je misija da poveže sve Hrvate bez obzira otkuda su i kada su došli, da bude spoj svih generacija, a u sve u svrhu snažnijeg statusa Hrvata u austrijskom društvu. - Kongres je samo jedna stepenica na našem

Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč

putu. Nakon njega, intenzivno krećemo s aktivnostima na ostvarenju naših ciljeva – poručio je predsjednik Hrvatskog doma, izdvojivši kako će među prioritetima biti uspostavljanje info centra. a najvažniji je projekt izgradnja Hrvatskog doma u Beču koji već nekoliko desetljeća čežnja svih Hrvata. - Vjerujemo kako ćemo Hrvatski dom imati u 2020. godini – poručio je Lucić.

Magdić: Središnji ured za Hrvate podržava Hrvatski dom Beč Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika. Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u obraćanju nazočnima dao je podršku Hrvatskom domu Beč, izrazivši nadu kako će taj projekt i brojne druge aktivnosti koje predstoje na izazovnom putu udruge Hrvatski dom biti primjer mnogima drugima. - Ideja Hrvatskog doma hvale je vrijedan projekt koji potiče i promiče hrvatsko zajedništvo jer samo zajedničkim nastojanjima možemo ostvariti konkretne rezultate te zbog toga naš ured očekuje i posebno potiče aktivan stav Hrvata izvan Hrvatske, njihove ideje, potrebe i konkretne prijedloge glede unapređenja suradnje, koja treba biti učinkovita i kvalitetna rekao je u Magdić obraćanju. Veleposlanstvo RH u Beču: Hrvatski dom Beč ima plemenite ciljeve Branimir Lončar, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u Austriji, u svom je obraćanju podržao osnivanje udruge Hrvatski dom Beč te njihove ciljeve, poručivši kako su to plemeniti ciljevi, ali da će u njihovu ostvarenju sigurno biti i prepreka. - Važno je ne posustajati, već nastaviti dalje

UDRUGE, klubovi, ZAJEDNICE - kazao je Lončar, prisjetivši se izgradnje Hrvatskog doma u Aucklandu na Novom Zelandu. Kazao je kako je vrlo ponosan što je sudjelovao u tom projektu. Fra Josip Koren: Hrvatski dom Beč je naša šansa Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije u Beču, u svojemu je govoru detektirao srž problema Hrvata u Austriji, a to je nejedinstvo. - Godinama promatram i primijetim kako se jedinstvo Hrvata može samo osjetiti u crkvi, a kada izađu iz nje svatko trči svojem dvorištu. Nama nedostaje jedan centar u kojem bi zaista Hrvati doživjeli jedno zajedništvo. Kada sam čuo za ovo što se u Beču priprema s Hrvatskim domom, onda mi je zaigralo srce od radosti. Imao sam dojam i osjećaj da se rađa nešto novo ovdje u Beču i to nešto dobroga Zbog toga sve čestitke na hrabrosti. Vjerujem da neće biti lagano, mi smo Hrvati, na žalost, nesložni ali zapravo svi žudimo za jednim zajedništvom, slogom – kazao je fra Josip u emotivnom govoru. I gradiščanski Hrvati uz Hrvatski dom Podršku radu Hrvatskog doma Beč dao je i Peter Tyran iz Hrvatskog centra u Beču koji je ujedno iskoristio prigodu da nazočne upozna s izazovima s kojima se suočavaju gradišćanski Hrvati. Tim Hrvatskog doma Beč: Mladi, iskusni i kompetitivni U sklopu Kongresa, predstavio se i dio tima Hrvatskog doma Beč, a riječ je visokoobrazovanim mladim ljudima koje imaju iskustvo i kompetencija u raznim područjima društvenog djelovanja - za kulturu mag. art. Andra Nikolić, za jezik mag. Marina Turkalj te za djecu i mlade mag.a Martina Horvat. Osim panel rasprava, na Kongresu je prezentiran vrlo bogat i raznovrsan kulturnozabavni program u kojem su se predstavila kulturno-umjetnička društva, a uspješni nastupi su bili i renomiranih hrvatskih glazbenika, pjevača i svirača. Posebni gosti večeri bili su Zlatni dukati, koji sada djeluju pod nazivom Najbolji hrvatski tamburaši. Inače, udruga Hrvatski dom Beč krenula je s radom 1. listopada ove godine.

Fra Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije Beč

Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Mato Stojanović, predsjednik Izvršnog O. Cro Vienne

Udruga ima, između ostalog, za cilj brigu za očuvanje i razvoj hrvatske socijalne, kulturne i duhovne baštine; podupiranje Hrvata u ostvarivanju njihovih prava i sloboda; udruživanje s hrvatskim udrugama u Austriji i izvan Austrije; jačanje povezanosti Hrvata s Hrvatskom kao i s Austrijom, kao i aktivnosti u zaštiti, promociji i očuvanju hrvatskog jezika, znanosti, obrazovanja, kulture, tradicije, turizma i običaja. (Izvor i foto: Hrvatski dom Beč Angelus Production)

CRKVA

POČETAK PROSLAVE 50-e obljetnice okupljanja Hrvata katolika u crkvi Am Hof u Beču Početkom svibnja 1969. godine crkva Am Hof u Beču postaje stalno mjesto bogoslužnog okupljanja Hrvata katolika sve do danas

u 50-u godišnjicu želimo u zahvalnosti Bogu svečano proslaviti. Proslavu smo započeli svečanom sv. misom u nedjelju 5. svibnja 2019. godine, koju je predstavio fra Ilija Vrdoljak, provincijalni ministar Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, koji je i sam 15 godina bio voditelj Misije. Nakon što je župna vijećnica gđa. Ana Dramac pročitala Ps 150, župni vijećnik gosp. Pavo Lubar je u ime Župnog pastoralnog vijeća pozdravio nazočne vjernike: „Pedeset godina je lijepa i sveta obljetnica, a sam pojam jubileja je duboko utkan u Sveto pismo i naše kršćansko vjerničko biće. Dakle, svetim misama na otvaranju i na zatvaranju ove svečane obljetnice te programom, želimo po slici uvodno izrečenog psalma glasno zahvaliti Gospodinu za sva primljena dobra i sve milosti koje nam je

udijelio kroz proteklo vrijeme. Jednako tako tijekom ove godine želimo skrenuti pažnju na neka možda neoprezno zaboravljena, ili nažalost olako previđena dobra, koja nam je Bog ovdje u ovoj crkvi i u ovoj zajednici udjelio. Svi znamo da su u gradu Beču crkve sve praznije i praznije. Ujedno, svaki četvrti katolik ovoga grada je stranac, ili kao mi ovdje okupljeni, ima neku doseljeničku pozadinu. Stoga u ovom gradu postoje razne katoličke zajednice stranaca. Takozvane „Anderssprachige Gemeinden“, među kojima smo mi Hrvati - okupljeni u ovoj crkvi - jedna od najvećih. Istodobno, vrlo su rijetke strane zajednice koje toliki niz godina imaju svoju crkvu i koje toliko dugo godina opstaju kao jedinstvena zajednica. Crkva nije samo zgrada.

Nju čini i živa zajednica - koja okupljena oko Krista - tu crkvu kao objekat iz dana u dan, iz generacije u generaciju - puni i ispunjava. Uskoro, 8. svibnja bliži se i godišnjica smrti fra Mirka Ćovića, fratra koji je u početnim godinama u ovoj crkvi ostavio dubok trag. Taj fratarski štih ostao je djelovanjem naših franjevaca i časnih sestara do dana današnjega duboko uklesan u život ove zajednice. Ovu je crkvu u 14. stoljeću sagradila skromnost karmelićana koji su je i podigli. U 16. i 17. st. nadogradila ju je borbenost isusovaca. A u zadnjih 50 godina očuvala ju je živa franjevačka duhovnost. Draga braćo i sestre, mi smo ovdje sabrani iz više od 150 različitih župa. Iz svih naših domovina iz kojih Hrvati mogu potjecati. U ovoj doista staroj i povijesnoj crkvi, ovdje u srcu grada Beča, već 50 godina sabire se hrvatski puk; u svim njegovim različitostima i svoj njegovoj ljepoti; u čitavoj svjoj punini. U vremenima relativizma, kada se čini da nedostaju čvrsta uporišta, nama Hrvatima ovoga grada, naša Hrvatska katolička misija i ova naša crkva čine našu duhovnu utvrdu. Naše zborno mjesto. Zato vas ovim povodom molim: imajmo to u srcu i ne zaboravimo i ne odrecimo se toga olako. Temeljno vjerničko znanje se novim generacijama formira prvo u obitelji, a potom i u jednoj živoj zajednici. Kroz ovu crkvu su kroz vjeronauke, razne sakramentalne pripreme i duhovne obnove, ali i mnoštvo kulturnih događaja prošle tisuće i tisuće djece, mladih, odraslih. U dosta navrata kada razgovaramo sa sugrađanima izvan naše zajednice, s ponosom slušamo o vašem svjedočenju vjere. Osobito je upečatljivo i ne prestajuće lijepo istinsko svjedočenje vjere naše djece i naših mladih. To nam daje nadu u budućnost. Ali to nam daje i potvrdu, da je u ovoj Hrvatskoj katoličkoj misiji uistinu prisutan zdravi kršćanski odgoj. Ovdje kršćanski obučeni, duhovno pripravljeni i ohrabreni, svi vi - djeca, mladi, odrasli - uistinu predstavljate misionare kršćanstva i Kristove riječi u ovom gradu. Sve su to plodovi jedne žive i u srcima nas vjernika duboko ukorijenjene zajednice. Braćo i sestre, to je Božji dar. Zato vas molim ne previdimo i ne ipuštajmo taj blagoslov olako. (Pavo Lubar)

Fra Ilija je u propovijedi podsjetio na neke važne povijesne činjenice iz života Misije, a na kraju je gđa Dramac pročitala čestitku Veleposlanice Republike Hrvatske u Beču, njezine ekselencije, gđe. dr. Vesne Cvjetković: „Ponosni smo na 50 godina plodnog rada misije Am Hof koja je od samog početka svog djelovanja pa do danas bila velika utjeha i nada iseljenicima u novoj, stranoj sredini, pogotovo u teškim danima kada ih je mučila nostalgija za domovinom i kad im je upravo Crkva pružala možda jedini kutak domovine, zajedništva i utočište. Tijekom 50 godina svog djelovanja hrvatska je zajednica u Beču uspjela i izgradila vjersku zajednicu dužnu poštovanja, a o čemu svjedoči prepuna crkva svake nedjelje. Treba stoga zahvaliti svima onima koji su 50 godina predano radili na dušobrižništvu: u prvom redu svećenicima, redovnicama i redovnicima i đakonima koji se predano i požrtvovno brinu o duhovnim i pastoralnim potrebama svojih vjernika.... Na koncu je gosp. Ivica Budiša predstavio plan proslave Jubilarne godine što ga je zamislio Organizacijski odbor: - 6. listopada 2019. dan je časnih sestara koje već 50 godina djeluju ovdje, - početkom Adventa 2019. god. će biti otvorenje izložbe fotografija koje će nas slikom vratiti u prošlost, - obiteljska fešta uz nogometni turnir u 2020. god., - 05. lipnja 2020. godišnji koncert, - izdanje dvojezičnog vodiča kroz crkvu Am Hof, - koncem 2020. god. izdanje monografije povodom 60-e obljetnice osnutka Misije, koja je bila 1960. god., - postavljanje spomenploče, - zahvalna sv. misa 10. svibnja 2020. godine, koju će predslaviti kardinal Vinko Puljić. Misijski mješoviti pjevački zbor uz ravnanje s. Mire i vlč. Ivana Bingule uzveličao je svojim pjevanjem ovo slavlje. Fra Josip Koren, voditelj Hrvatske katoličke misije Beč (Naša riječ)

kolumna doc. dr. Mario Bernadić

SNAŽNA SLABOST I SLABA SNAGA

„Imaginacija predstavlja moćno oružje čovjekovog nutarnjeg života“ Kako zamišljamo jednu snažnu ljudsku osobnost? Možda kao nekoga tko uvijek stoji i gleda pravo, nikada se ne žali i ne plače? Ne mora nužno biti, jer neki psiholozi danas kažu da su zapravo jaki oni koji plaču. Premda nam na prvu ne izgledaju tako, plačljivci sve svoje nakupljene napetosti i neugodnosti isplaču i stoga su iznutra vrlo stabilni i konzistentni. S druge strane, oni prije spomenuti su iznutra često napeti i nestabilni, premda izvana kao „sijaju”. Međutim, ni plačljivcima ipak u konačnici ne cvjetaju stalno ruže. Kako doslovno sve i svakoga mogu prosuti van kroz suze tako često nisu ni u stanju ostvarivati bilo kakve pozitivne promjene u svojem životu. Kad im se „skupi”, oni se isplaču, zatim nastavljaju sve po starom do sljedećeg „skupljanja” i sljedećeg isplakivanja. Premda su iznutra stabilni, ipak se često pitaju kako to da se neke fine stvari ono baš nikako ne događaju u njihovom životu? Slično tome, imaginacija predstavlja moćno oružje čovjekovog nutarnjeg života. Bez ovoga nema ni prave umjetnosti ni znanosti niti bilo kakvog značajnijeg kreativnog stvaralaštva. No, i imaginacija ima onu svoju drugu stranu medalje. Ljudi bogatog nutarnjeg života su u napasti da se s vremenom posve povuku u svoj nutarnji svijet, i to jednostavno jer im je tamo mnogo ljepše nego vani. Također su skloni s vremenom postajati nerealni te propuštati

na javi ostvarivati svoje lijepe zamisli, jer ono, čemu sve to konkretizirati kad stvari iznutra funkcioniraju fantastično? Ne osjećaju potrebu da se prilagode vanjskom svijetu jer im je onaj nutarnji u međuvremenu postao „default” (zadani) svijet. Potonjima nasuprot, oni akciji skloni i vični ekstroverti nemaju problema s realizacijom i konkretizacijom, ali kako nisu skloni u životu razmišljati nikad duže od dvije-tri minute, puno toga što ostvaraju je zapravo posve beznačajno, bespotrebno pa čak i štetno. Također, kako im izostaje sklonost da povremeno malo zastanu i da se povuku, skloni su svima „bosti” oči, te ih ljudi na kraju doživljavaju napornima i prenapadnima. Mogli bismo spomenuti ovdje i onu veliku, oponašanju sklonu, grupaciju ljudi koji vole igrati na sigurno, pa onda rade kako se već radi, nose se kako se već nosi, kupuju što se već kupuje, zabavljaju se kako se već zabavlja, pričaju kako se već priča i sl. Stoga su dobro uklopljeni u svoje vrijeme i prostor, ali zato nikako ne bi smjeli zaboraviti onu staru: da je i najgori original još uvijek puno bolji od najbolje kopije. Što reći za kraj nego ono da je našoj najboljoj životnoj snazi uvijek potrebna ona jedna druga, njoj suprotstavljena snaga koja će je dovoditi do pravog smisla i ostvarenja, jer krepost i nije ništa drugo do li ravnoteža između suprotstavljenih vrlina.

TURIZAM

Preko 1000 štandova na više od 20 božićnih sajmova u Beču AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

ostavljanjem božićnog drvca ispred zgrade gradske vijećnice (Rathaus) i paljenjem božićnih lampica otvara se sezona božićnih sajmova u Beču. Najveći i najpoznatiji božićni sajam u Beču, onaj je ispred gradske vijećnice Rathaus. Na 152 štanda posjetitelji mogu pronaći rukotvorine, razne božićne ukrase i delikatese, popiti topli napitak i pojesti nešto iz bogate ponude ovogodišnjih izlagača. Posebno je lijepo noću kada tisuće božićnih lampica, miris punča i medenjaka stvaraju pravi božićni ugođaj. Posjetitelje veseli i klizalište od 3000 četvornih metara koje se proteže duž cijeli park i pruža prekrasan pogled na cijeli sajam. Starobečki božićni sajam (Altwiener

Christkindlmarkt) na Freyungu najstariji je u Beču. Svoja je vrata prvi puta otvorio još davne 1772. godine i do danas plijeni pažnju brojnih posjetitelja. Ondje možete pronaći stare zanatske radove, božićne ukrase izrađene od stakla i keramike. Na malenoj pozornici održavaju se božićni koncerti, kazališne predstave i razne druge zanimljivosti. U blizini Starobečkog sajma na Am Hofu nalazi se još jedan predivan božićni sajam s mnoštvom visokokvalitetnih božićnih rukotvorina i ručnih radova. Ondje također možete uživati u zvucima božićne glazbe, ukusnim jelima i toplim napicima. Božićno selo na Trgu Marije Terezije (Maria_ Theresien Platz) na preko 70 štandova nudi

originalne poklone i razne rukotvorine, a božićni glazbeni koncerti nude pravu atmosferu adventa. Poseban ugođaj carskog Beča pruža božićni sajam ispred dvorca Schönbrunn. Ovdje također možete pronaći ručno izrađene božićne ukrase, tradicionalne zanate te uživati u božićnim koncertima. Ovaj sajam posebno je zanimljiv za najmlađe jer nudi poseban dječji program i božićne radionice za djecu. Još jedan prekrasan sajam ispred palače Belvedere nudi impresivnu baroknu pozadinu. Miran i intiman božićni sajam krije brojne božićne rukotvorine i kulinarske delicije. Prater zimi također je mjesto koje vrijedi posjetiti. S dolaskom predblagdanskog vremena pretvara se u Wintremarkt te skoro dva mjeseca nudi zabavu na svakom koraku. Glavna bina na Riesenradplatzu ugostit će neke od najvećih austrijskih glazbenih imena. Svake srijede, četvrtka, petka, subote i nedjelje od 19 sati održavaju se pop, rock, gospel i soul koncerti uživo. Ove godine Wintermarkt slavi 10 godina postojanja i nudi posebno bogat i zanimljiv program. Sajam je otvoren do 06. siječnja, svakoga dana od 12 do 22 sata, subotom i nedjeljom od 11- 22 sata. I ove godine austrijski glavni grad svojom božićnom ponudom posjetitelje neće ostaviti ravnodušnima, a pravi božićni ugođaj, inovativnost i bogata ponuda, razlog su zašto se mnogi turisti iznova vraćaju u Beč.

Najveći i najpoznatiji božićni sajam u Beču, onaj je ispred gradske vijećnice Rathaus.

TURIZAM

Adventski programi u Središnjoj Bosni: Fenomenalan početak “Božića u Busovači” AUTOR: DARIO PLAVČIĆ

aljenjem prve adventske svijeće u središtima nekoliko gradova Središnje Bosne započela su adventska događanja. Tako su na prvu nedjelju adventa u Kreševu, Kiseljaku, Fojnici i Busovači organizirane zabave uz glazbu uživo i bogat kulturnozabavni program. Posjeta u svim gradovima bila je dosta dobra, a posebice u Busovači. Otvorenju “Božićnog sajma” koji je okupio 20-ak izlagača prisustvovao je velik broj posjetitelja iz Busovače i okolnih gradova. Uvečer je pripremljen bogat kulturno-zabavni program ispred župne crkve sv. Ante. Isti je posjetilo nekoliko tisuća posjetitelja koji su uz domaće gastronomske delicije i toplo piće uživali cijelu večer uz ugodnu zabavnu i božićnu glazbu. Na Trgu kneza Radoje u Kiseljaku okupilo se tristotinjak posjetitelja koji su uz klapu Dišpet i adventske kućice obilježili početak

adventa. Sjajna zabava napravljena je u Fojnici kod restorana “Stari grad” gdje je mnoštvo Fojničanki i Fojničana obilježilo početak adventa te na kreševskom Trgu fra Grge Matića gdje je također uz prigodan program najavljen dolazak Božića uz brojne aktivnosti koje su pripremili u ovoj općini. Skoro svi gradovi u Županiji Središnja Bosna ove godine su se potrudili kako bi organizirali bogat adventski program. U nekima, poput u Busovači, “adventski dani” traju od 1. do 31. prosinca, dok je u drugima kao što je Vitez, Uskoplje i Novi Travnik taj program nešto kraći i traje nekoliko dana. Iako brojem stanovnika mala općina u usporedbi sa okolnim, Busovača na ponos svih nas ove godine ima izuzetno kvalitetan, sadržajem bogat i zanimljiv program koji će probuditi radost u našim srcima, ali i u srcima brojnih posjetitelja koji odluče doći u “toplu” Busovaču.

CRO VIENNA PARTNERI

Čestit Božić i uspješna Nova 2020. godina!

LIFESTYLE

Makeup tipps By Bibi

Kapitel 2, Concealer, colour correcting

allo liebe Make-up Freunde, Heute geht es um Zauberei. Lasst uns mit Hilfe von Concealern gemeinsam z.B.: Augenringe, Pickelchen oder kleine Narben wegzaubern. Was ist ein Concealer eigentlich? Mit einem Concealer lassen sich Hautverfärbungen, Unreinheiten als auch Augenschatten schnell abdecken. Wichtig ist dabei die Farbwahl. Wie auch bei der

Foundation, sollte auch der Concealer auf euren Hauttyp und Hautton abgestimmt werden. Nun ist es so, dass der „Beautymarkt“ verschiedenste Arten von Concealern anbietet. Von flüssig über cremig im Tiegel bis hin zu Concealerpaletten oder als Stiftform. Es ist also auf jeden Fall für jeden Hauttyp was dabei. Klar stellt man sich bei so einer Vielfalt an Produkten schnell mal die Frage: „Welcher ist denn nun der richtige für mich?“

Hier eine kurze Erklärung zu den verschiedenen Concealer Arten: Flüssiger Concealer, meist mit Applikator erhältlich --matt, seidenmatt oder schimmernd --für normale Haut, Mischhaut, fettige, empfindliche oder zu Unreinheiten neigende Haut --da man die Höhe der Deckkraft (leicht, mittel, voll) sehr gut selbst bestimmen kann, ist dieser vielseitig einsetzbar. Super geeignet für Augenringe, aber Vorsicht, schimmernde Produkte betonen gerne mal Fältchen. Bild: Marke-Too faced, Born this way Multi-use sculpting concelaer Erhältlich bei Douglas

Concealer in Stiftform: --matt, seidenmatt oder shimmernd --ideal für normale Haut, trockene Haut. Empfindliche Haut --Deckkraft lässt sich selber aufbauen, von mittel bis voll Bild: Marke- NARS, Concealer Stick

Creamconcealer im Tiegel oder Concealerpaletten: --seidenmatt, cremig --geeignet für normale, trockene oder empfindliche Haut --aufgrund der festen Textur ist dieser perfekt um Hautverfärbungen oder Muttermale abzudecken Bilder: NARS Soft matte complete Concealer, erhältlich bei Douglas MAC Studio conceal and correct palette, erhältlich bei MAC, Douglas,. Marionnaud

Erhältlich bei Douglas

Und hier noch ein paar Tipps aus meiner Praxis: Wenn man zu trockener Haut neigt, sollte man sieht wacher aus. Concealer mit mattem Finish meiden, da diese Nun kommen wir zu COLOR CORRECTING die Trockenheit verstärken, betonen und daher Concealer, welche eine weitere Möglichkeit ist, sichtbarer machen. eure Haut schöner aussehen zu lassen. Bei fettiger Haut oder großporiger Haut Ihr habt sie bestimmt schon gesehen, die verzichtet lieber auf Stiftconcealer, diese grün, gelb, orange, lavendel oder pinkfarbenen Konsistenz verstopft die Poren und lässt die Concealer. Diese bunten Farben helfen uns, Haut glänzend wirken. Bei Augenringen unter der Foundation oder dem Concealer, empfehle ich ein Produkt zu wählen, welches bestimmte „unnatürliche“ Farben wie z.B.: 1-2 Nuancen heller als die Foundation ist. Rötungen oder Augenringe zu neutralisieren Effekt: lässt die Augenpartie strahlen und man bzw. zu korrigieren. Hier die Farben und wofür man sie nutzt: Concealer, meist mit Applikator erhältlich --Lavendel: korrigiert einen matten und gelbstichigen Teint --Gelb: korrigiert dunkle, violette Schattierungen wie z.B.: Augenringe oder Narben --Grün: neutralisiert Rötungen --Pink: neutralisiert bläulichen Glanz auf hellerer Haut --Orange oder Lachsfarben: neutralisiert dunkle, violette oder graue. Schattierungen bei dunklerer Haut Beachtet aber immer, in dünnen Schichten zu arbeiten, da sonst die Farben, (z.B.: grün) unter der Foundation hervorschauen kann und so einen grünlich grauen Schleier hinterlässt. Mit ein wenig Übung findet ihr bestimmt schnell heraus wie es bei euch am besten funktioniert, denn wie sagt man: Es ist noch kein Meister vom Himmel gefallen. Bild: Urban Decay, Naked Skin colour correction concealer, erhältlich bei Marionnaud.

Und nun los, experimentiert, testet was das Zeug hält und findet so heraus, welcher Concealer ist „DER“ Concealer für euch. Viel Spaß dabei und nie vergessen:

Makeup ist Kunst und in der Kunst gibt es kein richtig oder falsch! Wichtig ist nur, dass ihr mit dem Ergebnis zufrieden und glücklich seid.

Eure Bibi Instagram: _cj.beauty_ Facebook: la beautè autriche

GASTRO

Drniški pršut, hrvatska delicija pod zaštitom EU-a i u Beču AUTOR: ADELA HARDI ADŽIĆ

drniškom kraju ponosni su na svoju gastronomiju jer je zadržala najbolje od prirode ovog područja. Drniški kraj osobito je poznat po drniškom pršutu. Drniški pršut izdvaja se posebnom kvalitetom koja je rezultat mikro-klimatskih specifičnosti drniškog područja i poznate oštre bure. Tragovi uzgoja svinja u Drnišu datiraju od otprilike 1500 god. prije Krista, a prvi pouzdaniji podaci o proizvodnji na ovom području zapisani su u Šibenskom statutu u 14. st. Drniški pršut postao je tržišni brend 1969. god. kad su dosegnute velike količine proizvodnje. 2012. god. drniški pršut je certificiran od Ministarstva poljoprivrede RH kao proizvod sa zaštićenim geografskim podrijetlom. Drniški pršut možete pronaći i u Beču u trgovini hrvatskim delikatesama „Delikroat“ u 7. bečkom okrugu. - Postoje posebna pravila kako se drniški pršut mora proizvoditi i koje sastojke koristiti i kao takav je zaštićen u EU. U specifikaciji drniškog pršuta navodi se kako se mora raditi od svinjske zadnje noge, smije se koristiti samo krupna morska sol, mora biti dimljen i

najmanje 12 mjeseci stajati na vjetru. Proizvodi se tradicionalnim postupkom proizvodnje. Sve faze u proizvodnji pršuta obavljaju se ručno. U pršutani u kojoj mi uzimamo pršut uopće nemaju uređaje. Jedino vagu i uređaj za vakumiranje.

Sve se radi prirodno. Dimi se na pravom dimu u tornju u zgradi i onda se nakon toga otvore prozori i tu se pršut vjetri. Bitno je naglasiti kako nije aromatiziran. Njegova aroma je posebna jer u njegovoj okolici raste puno divljeg bilja na poznatom Miljevačkom platou. Puhanjem vjetra to sve ulazi u meso i daje posebnu aromu, zbog toga je specifičan, saznajemo od Maria Harapina, vlasnika Delikroata. - Prošle godine drniški pršut tvrtke Bel-Cro bio je proglašen najboljim pršutom u Hrvatskoj, a u zadnjih nekoliko dana sam prodao 20 komada što je baš puno. Nisam ni očekivao, morao sam nadopunjavati zalihe, kaže Mario. Uz drniški pršut, Mario Harapin, u Beč je donio i pregršt hrvatskih delikatesnih proizvoda te ih kvalitetno predstavio Hrvatima i Austrijancima. -Supruga i ja smo se na brzinu odlučili na ovaj korak. Tijekom dugogodišnjeg radnog iskustva u turizmu, usput sam primijetio kako nema kvalitetnih delikatesnih proizvoda zastupljenih na austrijskom tržištu, primjerice drniški pršut i krenuli smo poduzeti nešto po tom pitanju. Kad smo krenuli u Austriju imali smo samo ideju koju smo realizirali i već 5. godinu djelujemo pod imenom Delikatessen aus Kroatien i Delikroat, dodaje Mario. Uglavnom surađuje s malim proizvođačima i OPG-ima i trenutno ima oko 40 dobavljača iz svih regija Hrvatske. - Većinom imamo manufakturno izrađene proizvode. U svakom slučaju to nam je i neki smjer da što veći broj naših artikala ne bude svakodnevan, koji se može svugdje pronaći, nego da smo originalni. Tvornička roba je zastupljena u malom postotku, nudimo npr. pelinkovac, ožujsko, karlovačko pivo itd., rekao je Mario. Većinom u Delikroatu kupuju Austrijanci, ali su ponudom podjednako oduševljeni i Hrvati u Austriji. - Od proizvoda nudimo tartufe obitelji Karlić,

maslinovo ulje obitelji Chiavalon, jedno od najboljih u svijetu, domaće ručno rađene masline u marinadi, ninsku sol, domaći ajvar koji mi radi jedna gospođa iz Županje po starom receptu, tridesetak vrsta vina, no to se sve stalno širi. Trenutno imamo i mandarine. Uzimamo samo nešpricane iz ekološkog uzgoja. Nudimo i do 12 vrsta ručno rađenih manufakturnih čokolada, domaće kolače, kekse. Među najprodavanijim proizvodima je crni češnjak. To je fermentirani češnjak koji radi moj susjed u Zaprešiću. Odležao je u komori 60 dana bez ikakvih dodataka, crne je boje, sladak. Skroz lagan za želudac, nema neugodan miris. Dobar je za imunitet, krvotok, probavu. Koristi se u visokoj gastronomiji. Odlično paše sa sirom, a može se umiješati u salatu , u pire, namazati na komad mesa ili na ribu. Mekan je kao maslac, objašnjava Mario. Početak nije bio lak. No, Mario je ustrajao u svojoj ideji promocije Hrvatske kroz izvorne delikatesne hrvatske proizvode. - Početak je bio težak, mučili smo se puno. No nakon nekog vremena sve je došlo na svoje. Posla je sve više i više. Posao nas polako prerasta i uskoro ćemo morati odlučiti na koji način ćemo se logistički organizirati. Trenutno imamo dućan u Neubaugasse 60, web shop, catering i veleprodaju. Sve ide jedno s drugim, svugdje se koriste naše namirnice, ali ima puno posla. Sad preko zime bar jednom tjedno putujem za Hrvatsku u nabavku. Ima puno interesa, sad trenutno istražujemo jedan grad u Europi i jedan u Hrvatskoj, gdje bi voljeli preslikati ovaj naš projekt, dodaje Mario. Na poduzetničkom putu u stopu ga prati supruga Matea koja mu je velika podrška. - Sve što sam postigao, postigao sam zahvaljujući svojoj supruzi. I kada je bilo najteže ona je bila ustrajnija od mene i zajedno smo uspjeli, dodao je Mario.

GASTRO

Das Pianosimpatičan restoran u kojem vlada opuštena atmosfera Das Piano poznat je i po ugodnoj i opuštenoj atmosferi i pristupačnim cijenama Restoran Das Piano smješten je u ulici Pohlgasse u 12. bečkom kotaru. Odmah po otvaranju postao je omiljeni lokal svih mogućih protagonista bečkog života. Restoran se svojom atmosferom I ugodnim ambijentom uvijek doimao kao neformalno mjesto u koje su svi dobrodošli. - Ugostiteljstvom se bavim cijeli život. Ljubav prema hrani, ljudima i vinu bila je presudna da se odlučim na ovaj korak. Restoran Das Piano vodim već osmu godinu.

Ideja mi je bila predstaviti hrvatsku hranu I kulturu ovdje u Austriji, rekao je Filip Ćurković, vlasnik restorana. Piano se uključio u oštru bitku za najsvježiju ribu u Beču i ostvario suradnju s poznatom bečkom ribarnicom Gastro Fisch Brač. - Hrana kod nas je domaća. U ponudi možete pronaći razna jela od ribe koja dolazi svježa s jadranske obale. Odnedavno smo koncept zaokružili i mesom sa roštilja. Nudimo vrhunska hrvatska i hercegovačka vina. Kobasice i mesne delicije radimo sami. Nabavljamo vrhunski domaći dalmatinski pršut,

slavonski kulen i druge autohtone proizvode visoke kvalitete, kazao je Ćurković. Das Piano poznat je i po ugodnoj i opuštenoj atmosferi i pristupačnim cijenama. - Organiziramo razne glazbene večeri, od tamburaških večeri , večeri klasične glazbe i jazza. Lokal je moguće zakupiti i za privatne zabave, domjenke, krštenja, krizme i razne druge svečanosti do 100 ljudi. Posluga je profesionalna i ljubazna, a u Das Piano podjednako rado svraćaju i Austrijanci i naši ljudi. (Adela Hardi Adžić)

MODA

Jesenskom i zimskom sezonom dominirat će koža Ove jeseni i zime kožni odjevni predmeti nameću se kao ultimativni trend sezone Dizajneri su otišli korak dalje pa tako osim jakni dominiraju gotovo svi odjevni predmeti od kože: kožne haljine, košulje, kožne hlače te razni modni dodaci pretežno crne boje. Gotovo sve modne kuće u svojim aktualnim kolekcijama koriste kožu kao sirovinu pa i svjetska dizajnerska imena poput Kate Spade, Tom Forda, YSL te modna kuća Gucci. Sve to ponovno dokazuje koliko je koža poželjan i bezvremenski materijal, a trend će se nastaviti i u proljetnoj kolekciji 2020.

KUPUJMO HRVATSKO: LERGISS, koža i krzno hrvatske proizvodnje

Modne trendove u koži prati i mala obiteljska tvrtka Lergiss koja već dugi niz godina proizvodi kožnu odjeću te se svojom kvalitetom i prepoznatljivošću nametnula kao vodeća hrvatska tvrtka u tom dijelu industrije.

Već drugu generaciju proizvode modele od najfinije ovčje kože i krzna. Svoje kolekcije rade dva puta godišnje i to sezonu jesen/zima i proljeće. U obje kolekcije možete pronaći muške i ženske modele, a najpoznatiji proizvod bunda je od ovčjeg krzna. Proljetnom kolekcijom dominiraju modeli muških i ženskih jakni i mantila svih boja, izrađeni od najfinije soft kože. Hrvatske proizvode modne kuće Lergiss možete kupiti u Clubu Z (Šibenik) i trgovinama Karla, te pratiti putem facebook stranice Lergiss. Lergiss pruža usluge šivanja poznatom talijanskom brendu Gimo’s te Njemačkoj tvrtki Meindl Bekleidung. Kvalitetu Lergissa prepoznale su i brojne druge tvrtke koje su kroz godine svoju robu, s povjerenjem izrađivale u Hrvatskoj, primjerice Hugo Boss, Christian Lacroix, Escada, Cerutti 1861, Armani, Porshe design i mnogi drugi. (Adela Hardi Adžić)

SPORT

Legendarni vatreni u velikom intervjuu za Cro Vienna - vijesti progovorio o svom trenerskom iskustvu i nadolazećem Euru 2020 Intervju Ivica Olić AUTOR: JURE BURIĆ

edan od najomiljenijih bivših hrvatskih reprezentativaca, svakako je nikad umorni, Ivica Olić. Bilo da je igrao za reprezentaciju ili klub, Ola je ostavljao srce na terenu, zbog toga i njegovih golova, nitko od nogometnih zaljubljenika nije mogao biti ravnodušan prema njemu. Danas je, Olić, asistent hrvatskom izborniku Zlatku Daliću, a sa njim smo se imali priliku družiti pred utakmicu Hrvatska-Slovačka, u Rijeci, 16. studenog Tada smo i dogovorili ovaj razgovor za naš list. - Hrvatska je u skupini D, sa Engleskom i Češkom, a trećeg suparnika još mora čekati, do proljeća. Kako ocjenjujete jakost skupine, odnosno protivnika?

Mi smo znali da ćemo imati moćne suparnike, a ja sam osobno najmanje želio da to budu Englezi. Posljednjih nekoliko godine od mladih igrača stvorili su respektabilnu momčad, a svi reprezentativni kandidati igraju u jakim klubovima. Primjerice, i u Rusiji na Svjetskom prvenstvu, bili su nam najneugodniji suparnik. -Koga si ti želio, od tih jačih reprezentacija? Nekako sam mišljenja da bi Italija i Njemačka bili prihvatljiviji, zapravo lakši. - Češka? I Česi imaju solidan tim, prilično su kompaktni, igraju čvrsto, disciplinirano, a u prilog mom komentaru ide i činjenica da su Česi u kvalifikacijama pobijedili Englesku (2:1). Znači, neće nam biti lagana zadaća!

- Treći suparnik može biti Škotska, Norveška, Srbija ili Izrael? Play-off će se igrati u proljeće i tada bi trebali dobiti odgovor tko će nam se pridružiti. Niti jedna od te 4 reprezentacije nije za podcijeniti iako sam mišljenja da je Srbija najkvalitetnija i zbog toga ne bih se radovao da nam Srbija bude protivnik. Osim toga nogomet bi bio u drugom planu. Individualno, oni su najkvalitetniji od te 4 reprezentacije. Mislim da bi najlakši bio Izrael. - U slučaju da to bude Škotska, a jedno od mjesta gdje ćemo igrati je i Glasgow, opet bi bili gosti, kao i kod Engleza, u Londonu, 14. lipnja, je li to prednost Engleske i eventualno Škotske? Prednost domaćeg terena je u svakom slučaju na strani domaćina, bez obzira o kakvoj se utakmici ili natjecanju radi. Naravno, da će se Englezi na svom Wembleyu osjećati ugodnije od gosta. - Kakve su nam šanse za prolazak skupine? Uvjerenja sam da možemo proći, vjerujem u naše kvalitete. -Bliži se Božić, kakvi su vam planovi? Ništa posebno, slaviti i veseliti se blagdanu u krugu obitelji, a poslije blagdana zaletit ću se negdje. A, gdje, još je otvoreno. -Pokloni su već pripremljeni? Ma, neeeee. To redovito obavljam u zadnjih par dana pred Božić. - Ova godina je na izmaku, koji nogometaš je obilježio godinu i ispred ostalih je? Kod Hrvata to je Luka Modrić, a u Europi, zapravo u svijetu je Lionel Messi. Nekako sam slab na te njegove driblinge, asistencije i golove. Ronaldo je ove godine malo zaostao, a jedan od razloga vidim to što se preselio u Italiju. Nije baš jednostavno igrati i dominirati u Italiji kad su tamo taktički zadaci opterećenje. - Što te veže za Beč, često kroz razgovor voliš pričati o glavnom gradu Austrije. U Beč sam počeo dolaziti još dok sam bio mlađi, u vrijeme kad sam igrao u Hrvatskoj. Sami znate da sam dolazio sa ekipom

NK Zagreb na novogodišnji malonogometni turnir. U Njemačkoj sam dugo, tu živim, ali pored Njemačke uvijek kažem da bih rado živio u Beču. Za Beč me vežu i nekoliko velikih prijateljstava. Naravno, ti si broj jedan, a nekoliko ih je iz nogometnog života. - Za 10. rođendan SK Cro Vienna nisi mogao doći zbog obveza u nogometnoj akademiji. Mi planiramo proslaviti 15. rođendan, možemo li ti se tada nadati, a ovo neka bude i pozivnica? Budem li slobodan u to vrijeme, doći ću sigurno. Možeš na mene računati! - Danas si trener, što je lakše biti igrač ili trener? Lakše je biti igrač. U toj ulozi više misliš na sebe, radiš svoj posao koji znaš. Trenerska uloga je puno stresnija i kompleksnija. Moraš misliti o svemu: o igračima, o suparnicima, o suradnicima, o liječnicima... Najmanje vremena imaš za svoju filozofiju i kako je provesti u djelo. Uistinu, trenerski posao je "kruh sa sedam kora". - Tvoj prijatelj Niko Kovač vise ne stoluje u Bayernu? Niki je bilo teško od prvog dana kad je preuzeo Bayern. Stalno su mu bili nekakvi upitnici iznad glave. Unatoč svim nedaćama koje su ga pratile uzeo je dvostruku krunu sa Bayernom, dokazao se. Poslije toga, očekivao sam više respekta, od medija, struke, poštovanja naspram Nike. Kao prijatelj, teško mi je bilo sve to pratiti. Međutim, Niko Kovač je već dokazano trenersko ime, stekao je ogromno iskustvo, postao bolji trener. Prije Bayerna spasio je Eintracht od ispadanja, uzeo i sa njima njemački kup... Već do sada je napravio sjajan posao u svojoj trenerskoj karijeri.

SPORT

Izabrana nova uprava SK CRO VIENNA BD GRUPPE na dvogodišnji mandat AUTOR: MARINKO BANOVIĆ

srijedu 11. prosinca 2019 godine održana je sjednica uprave kluba SK Cro Vienna BD Gruppe na kojoj je izabrana nova uprava i funkcije unutar kluba za sljedeće dvije godine - onako kako nalaže statut kluba. Ponajprije je stara uprava kluba donijela jednoglasnu odluku o raspuštanju tijela i funkcija unutar kluba, nakon čega je započelo zasjedanje i glasovanje za izbor svih funkcija koje su od vitalne važnosti za funkcioniranje i održivost kluba u cjelini. Glasovalo je 14 članova uprave na izbornoj skupštini. Za predsjednika kluba ponovno je izabran Mato Stojanović, za dopredsjednika Frano Kaurinović, za tajnicu kluba mag. Suzana Paichl, za blagajnika-rizničara Marinko Banović, za zamjenika blagajnika-rizničara Ljubica Vukoja, za administrativnog voditelja za šport i školu nogometa Ruža Stjepanović, za glavnog voditelja športa i škole nogometa Andrija Bubalović, za pomoćnika glavnog voditelja športa i škole nogometa Marko Geljić, za pomoćnika glavnog voditelja športa i škole nogometa za uzraste U8-U13 Marcel Pejić. U Upravnom odboru još su članovi mag. Adela

Hardi - glavna i odgovorna urednica novina Cro Vienna Vijesti, Zlatko Ilišević, Stjepo Pranjić, Leonardo Filipović, Anton Stjepanović, Josip Mišić, Jozo Matijević i Živko Đurić. Pred novom Upravom je donošenje programa i plana rada Uprave za sljedeće dvije godine, sagledavanje stanja i budućnosti kluba i ostala ključna pitanja za funkcioniranje, održivost i napredak kluba. Glavni cilj nove uprave je osigurati našoj djeci najbolje moguće uvjete za rad, trening i napredak, podignuti kvalitetu i ozbiljnost rada na jednu višu razinu što će omogućiti postizanje još boljih športskih rezultata. SK CRO VIENNA BD GRUPPE je športski i kulturni kolektiv od velike važnosti za našu djecu, za naše roditelje, trenere i jedan od čimbenika kojim se ponose naši Hrvati u Beču a i cijeloj Austriji jer smo jedini nogometni klub izvan Domovine Hrvatske koji ima selekciju mladeži od U8 do U23 uzrasta, sa ukupno 200 mladih igrača na što smo posebno ponosni. Novoj izabranoj upravi kluba i svim njenim članovima želimo puno uspjeha u radu kako u športskom smislu tako isto i u vođenju i

opstojnosti kluba kao najvećoj zadaći Uprave, rekao je Mato Stojanović, predsjednik kluba. - Želimo biti uvjereni da ćemo i nadalje imati potporu svih prijatelja, članova, dobročinitelja, roditelja i trenera kluba i da ćemo osnaženi ovogodišnjim rezultatima (ulazak u B Ligu) idućih, ali i narednih godina imati još veće

uspjehe. A tu snagu i vjeru nam daju naša djeca - igrači koji svakodnevno naporno treniraju i koji zajedničkim snagama, timskim radom zajedno sa svojim trenerima, te sinergijom mladih i iskusnih igrača donose uspjehe NAŠOJ I VAŠOJ CRO VIENNI, dodao je predsjednik kluba.

Veranstaltungen in stilvollem Ambiente +43 1 512 57 90 office@kursalonwien.at www.kursalonwien.at

SPORT

SK Cro Vienna BD Gruppemjesto gdje se rađaju nova prijateljstva AUTOR: MARINKO BANOVIĆ

“Nađi vremena za prijateljstvo i prijateljstva, to je put do zdrave sreće”(Majka Tereza)

jubav i prijateljstvo dvije su najljepše riječi, ali oboje je teško steći. Da sve nije uvijek tako pokazale su nam majke našeg U10 uzrasta. Naime, one su već po drugi put organizirale zajednički odlazak u neki od Europskih prijestolnica kulture, športa ili povijesti. Ovaj put su izabrale Barcelonu. Da li je to samo puka slučajnost što su ovaj put izabrale baš taj grad i to mjesto ostavit ćemo njima. Svakako svima nama prva asocijacija na Barcelonu jest najpoznatiji nogometni klub na svijetu FC Barcelona. Sve to ne bi bilo ništa toliko posebno i veliko da te majke, a sada već dugogodišnje prijateljice nisu svoje prijateljstvo-druženje stekle, upoznale i dovele ga na veću i posebnu razinu upravo u Cro Vienni. Od kako su svoju dječicu, a naše nogometaše upisale u SK CRO VIENNA BD GRUPPE i počele dovoditi na svaki redoviti trening ili utakmicu rodilo se veliko prijateljstvo. Cro Vienna je jako sretna i ponosna što je to prijateljstvo, to jest početak tog prijateljstva upravo započeo u našem klubu i oko kluba. To je još jedan dokaz da svi mi u Cro Vienni ne vrednujemo samo šport i športske vrline, nego da smo tu na prvom mjestu kao jedna velika i zajednička obitelj kojoj su na prvom mjestu ljudske vrline, osobine, druženja i odrastanja naše djece u prave i zrele ljude, mjesto gdje će se majke, očevi, roditelji upoznati, družiti, ne samo za vrijeme treninga i utakmica nego i van tih aktivnosti kao što je ovaj primjer, zajednički odlazak u

neku od europskih prijestolnica. Zato drage naše majke U10 uzrasta, Jadranka Marković, Ivana Vilić, Nedeljka Jozić-Stipić, Ana Stipić, Snježana Trogrlić i Martina Čuturić, ostanite i dalje tako složne, nasmijane, vesele, družite se i dalje, budite primjer svojoj djeci, a i svima nama, pokažite kako je u zajedništvu sve moguće, lakše i ljepše. Vi ste nam primjer i sretni smo i podržavamo vas u svakom smislu. CRO VIENNA BD GRUPPE želim vam lijep provod i boravak u prijestolnici nogometa i još sretniji povratak svojim obiteljima, svojoj dječici i našem klubu. Možda ste uspjele dogovoriti koji transfer naših momaka u FC Barcelona ili nam pri povratku pokažete kako se radi u FC Barcelona, bit ćemo sretni da to podijelite sa svima nama u klubu. U svakom slučaju nastavite se i dalje tako družiti, vjerujemo da će to i druge majke naših uzrasta, ali i očevi naših igrača, kao i svi drugi ljudi koji cijene prijateljstva to bogatstvo prepoznati. Rodbinu dobivaš od Boga, a prave prijatelje i prijateljstva biraš i stječeš sam. Život bez prijatelja i prijateljstva je NIŠTA. Zato naprijed i sretni smo da smo kao klub bar malo doprinijeli da se to prijateljstvo steklo, rodilo i zadržalo u klubu i oko kluba.. Hvala vam U10 MAME!!!!

SPORT

AUTOR: FRANO KAURINOVIĆ

ovratnici u B - Ligu Bečkog nogometnog saveza, ekipe SK Cro Vienna BD Gruppe koje se nalaze u bodovnom sustavu za ukupni poredak, obilježile su jesensku polusezonu 2019/20 kao najveće i najpozitivnije iznenađenje čitave lige. Realno, rijetki su vjerovali da će se ekipa, tek ušla u viši rang natjecanja, odmah u prvoj sezoni najozbiljnije kandidirati za sam vrh. Međutim, ako bismo detaljno analizirali sve uzraste koji ulaze u bodovni sustav i pogledali listu igrača sa kojima se klub pojačao, pohod na sam vrh tablice i nije tako nerealan… U14 Krenut ćemo od uzrasta U14. Dečki su uvjerljivo osvojili titulu jesenjskog prvaka lige. Momčad je odigrala fascinantno prvi dio sezone, sa daleko najboljom statistikom u čitavoj ligi ostvarivši 10 pobjeda uz gol razliku 137:13(!) i jedan neodlučen rezultat, koji je usput rečeno, bio splet nesretnih okolnosti. Rezultati govore više nego dovoljno. Ekipa koja protivniku u prosjeku zabije 12,5 pogodaka, a primi tek jedan gol, definitvno je dvije razine iznad svih

Presjek jesenskog dijela sezone 2019/20 Nogometna mladež SK CroVienna BD Gruppe nastavlja tamo gdje su stali osvajanjem C-Lige drugih konkurenata u ligi. Ova momčad će vjerojatno prve ozbiljne protivnike imati tek u završnici Bečkog nogometnog kupa, kada konkurenti budu dolazili iz najvišeg ranga Bečkog nogometnog saveza. U15 Uzrast U15 je također ponio titulu jesenskog prvaka lige - možda nije bio toliko dominantan kao U14, ali klasom također odskače od konkurenata. Treba napomenuti kako veliki dio igrača iz ovog uzrasta,a to je godište 2006 i 2005, igra i za uzrast U16. Možda pretjerujem, ali mišljenja sam da, kada su kompletni, dečki iz U15 nemaju konkurenta u ovoj ligi.

Pojačanja:

U16 Ekipa koja je doživjela najviše promjena, pojačana je izuzetno kvalitetnim igračima, dijelom iz najvišeg nogometnog ranga. Dečki se trenutno nalaze na diobi trećeg mjesta, međutim kada se ova ekipa uigra, bit će također ozbiljan kandidat za sam vrh. U18 Momčad koja nije izgubila niti jedan jedini bod u proljetnom dijelu protekle sezone još nije uhvatila pravi ritam. Peh za pehom - pomalo nesretno i nespretno, trenutno su na 8. mjestu prvenstvene tablice. Dečki definitvno znaju igrati nogomet – dobili su nekoliko pojačanja iz najvišeg ranga Bečkog nogometnog saveza i mislim da je tek jedan mali klik potreban da se sve okrene nabolje. Još sam svibnju predviđao kako će nogometna mladež Cro Vienna BD Gruppe imati kvalitet za sam vrh već u prvoj povratničkoj sezoni u B - Ligi. Trenutno smo treći, a s obzirom na činjenicu da je klub u proljetnom dijelu sezone, nakon dobro odrađenih priprema, uvijek postizao bolje rezultate nego u prvom dijelu sezone, možemo doći i do samog vrha. Tamo nam je mjesto.

-- Antonio Mutapčić (SV Wienerberg/ U18) -- Robert Petrovic (Schwechat SV/U18) -- Mario Knežević (1. Simmeringer SC) -- Medin Halilović (SU Schönbrunn U16,U18) -- Dominik Ilišević (Rapid Kapfenberg/ U16) -- Mario Jokić (Ostbahn XI/U16) -- Valentin Batinić (Siemens Großfeld/ U16) -- Mario Jokić (Ostbahn XI/U16) -- Ivan Kuprešak (Wiener Vistoria/U16) -- Armin Avdović (U16) -- Anes Avdović (SU Schönbrunn/ U15,U16,U18) -- David Bošnjak(SC Wienerberg/ U15,U16) -- Omar Elkabash(SU Schönbrunn/ U15,U16) -- Emirhan Kilić (SU Schönbrunn/ U15,U16) -- Milos Tanasković (SU Schönbrunn/ U15,U16) -- Dominik Bročić (SC Wienerberg/ U15,U16) -- David Vrhovac (SC Team Wiener Linien/U15) -- Mathias Otohayuamhen Ebhomhena (ESK Graz/ U15) -- Filip Ilišević (Wiener Akademik/U14) -- Nikola Trailović (U14) -- Adem Chalouff(U14) -- Josip Durčević (U14)

Odlasci:

-- Phillip Živanović (FC Flyeralarm Admira)

SPORT

Prva momčad- ako se po jutru dan poznaje…

rva momčad SK Cro Vienna BD Gruppe startala je u novu sezonu Oberlige sa malim promjenama u igračkom kadru, ali i novim šefom struke, gospodinom Ivanom Vujicom i njegovim pomočnikom, gospodinom Mariom Mijačem. Uzmemo li u obzir vrlo kvalitetne igrače koji su iz kadra Mladeži priključeni prvoj ekipi, prije svega Matej Grgić i Marko Cvetković, ali i vanjska pojačanja, momčad bi trebala biti kudikamo jača od one prošlogodišnje, a svi znamo da je Cro Vienna do pred sam kraj prošle sezone bila u igri za prvo mjesto i ulazak u viši rang natjecanja. No na kraju sezone, to je bilo dovoljno (samo) za četvrto mjesto. Što reći na kraju jesenjeg dijela prvenstva? Ovogodišnja momčad je na papiru jača, jedna mješavina mladosti i iskustva, trener Vujica ima jako puno iskustva i dobro poznaje momčad. Zaostatak za liderom prvenstva, Sportunion Schönbrunn iznosi svega 3 boda, ali ekipa mora još bitno rasti u igri i formi da bi ostali u igri za sam vrh. (Frano Kaurinović)

Pojačanja: -- Darko Simic (Post SV) -- Milorad Stanić ( Kalksburg Rodaun) -- Misel Gedzić (Penzinger SV) -- Stefan Marinković (Wiener Victoria) -- Vahid Halilović (Wienerfeld) -- Damir Bijelić (NK Zupanja) Odlasci: -- Joso Kobaš (SV Donau) -- Antonio Pranjić (Dinamo Helfort) -- Eray Bayin (A XIII Auhof Center)