Reporter 421 - 17.11.2022.

RIJEČ UREDNIKA

Novi ljudi, nove zgrade, drukčiji grad

Doba je godine kad će ulicama zagosp odariti lampice i ukrasi, kad će s radija gnjaviti uvijek jedne te iste stvari, kad će u modu ući kuhano vino... I kad će se ve likogorički društveni život u velikoj mjeri preseliti tamo uz Muzej, uz klizalište, iz među adventskih kućica. Glagdane, ali i prvi dan sljedeće godine, koji će u naše živote donijeti euro i u pov ijest poslati kunu, naš grad dočekuje u uobičajno laganom ritmu, ali i s velikim razlogom za zadovoljstvo - gledajući cije lu Hrvatsku, baš je Velika Gorica vodeća u kategoriju najviše odseljenih/dosel jenih stanovnika. Koliko je neobično bilo doznati da nam je broj stanovnika u zad njih deset godina pao, toliko je očekivana bilo ovakva vijest, jer na svakom je kora ku očigledno da ovaj grad raste toliko da neke ulice više ne možemo ni prepozna ti. Ulica Andrije Kačića Miošića jedna od njih, pa smo se prisjetili kako je to izgledalo u ne tako davnoj prošlosti. Iz među ostaloga, jer opet je pred vama cijeli jedan mjesec u životu našega grada...

Odlaskom legendarnog Ešrefa, posao je preuzeo njegov zet...

'Ja sam vaš kestenjar Veis, novi Maradona'

zeznuto kad su pravi minusi, ali zasad je dobro. To je ionako sezonski posao, sve je to stvar navike.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 17. studenog 2022. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

rije sedam mjeseci gradom se proširila tužna vijest, preminuo je legendarni velikogorički kestenjar, Ešref Sulejmani - Maradona. Otišao je mirno, u snu, ni tjedan dana nakon što je s obitelji proslavio 72. rođendan. Bro jne je to stanovnike Velike Gorice, ali i okolice, duboko rastužilo, jer generacije i generacije upravo su kod Ešrefa kupile svoju prvu mjericu kestena.

- Radio je do zadnjeg dana, ne zbog po trebe, nego zato što je toliko volio Go ricu i ljude. Morao je bar jedan krug napraviti po gradu svakoga dana, to mu je bila duševna hrana’ - rekla nam je tada njegova obitelj.

No život ide dalje, a tradicija prodaje kestena na dobro poznatoj lokaciji iza ‘robnjaka’ u Kolarevoj ostala je u obitelji. Novi kestenjar u gradu, Maradonin zet Veis Muharemi, zasigurno je mnogima već dobro poznato lice, jer upravo je od majstora Maradone naučio sve tajne na jboljih pečenih kestena u gradu i s njime pohodio sve značajnije manifestacije zadnjih dvadesetak godina.

Odluku da upravo zbog velike ljubavi iz među njezina pokojnog supruga Ešrefa i stanovnika velikogoričkog kraja kesteni moraju biti ponovno na starom mjestu i zbog novih generacija, da tradiciju treba nastaviti najstariji zet, donijela je Veiso va punica Atidža.

- Na nagovor punice sam preuzeo njegovu lokaciju, ona ne bi dozvolila da se ta tradicija tek tako ugasi. Sad pečem kestene za moje drage Goričance i Tur opoljce, a to radim već 20-tak godina, jer me pokojni punac uveo u posao nakon

što sam dobio otkaz u firmi. Uveo me u sve tajne i tajnice posla, radio sam na drugim lokacijama, a on je ‘držao’ Gori cu’ - priča nam Veis dok priprema frišku turu kestena.

- Rođen sam na Kosovu, a 80-ih godina sam došao ovdje, upoznao Maradoninu kćer i ostao tu živjeti. U sretnom sam braku, imam kćer i sina, a imam i unu ka starog pet mjeseci. Svaki dan dolazim iz Ivanja Reke, gdje živim, ali u Gorici i Turopolju sam s pokojnim puncem posvuda bio, pomagao mu po feštama, u kinu, po utakmicama, tako da se ovdje osjećam kao doma. Ljudi ovdje su pra vi ljudi, dosta poznajem ljude iz čitavog kraja i sve sam to prošao s puncem i nig dje nismo imali nikakvih problema. Kaže kako se već odavno naviknuo na rad u svim uvjetima, na hladnoći... - Dobro se obučem, zaštitimo si štand, a i toplo je kraj kestena. Zna biti malo

Čini se da je kestenjara sve manje i man je, a taj bi se trend mogao i nastaviti. - Kakva je budućnost kestenjara? Ne vjerujem da će preživjeti ova tradicija. Poznajem dosta kestenjara, dosta ih je pozatvaralo svoje štandove po Zagrebu, dosta ih je i otišlo u inozemstvo. Nije st var u interesu, ljudi vole pečene kestene, ali nove generacije baš nisu zainteresir ane za uličnu prodaju. Nije jednostavan, a ni lagan posao - govori Veis.

Otkrio nam je i kako je tajna najfini jih pečenih kestena u dobrom, friškom plodu kestena, dobrom rezanju i "što manje petljati oko njih". Ove godine sezonu je započeo sa sljemenskim kes tenima, ali pokazalo se kako je drvo bilo bolesno, pa sui h zamijenili zdravim tal ijanskim marunima.

- Ovdje ide najviše mala mjerica kod klinaca, a srednja je najprodavanija. Za Martinje su išle veće, jer vino i kesteni su ljubav stara - ističe Veis.

Razgovor su svako malo prekidali kup ci, koji imaju samo riječi hvale, ali se i sa sjetom prisjećaju dragog Maradone.

- Bili smo tužni kad smo to čuli, zbilja je bio jedan simbol našeg grada i drago mi je da se tradicija nastavlja. Kad smo u šetnji, obavezno svratimo po mjericu finih, slatkih pečenih kestena na štand kod Robne kuće, još od malena, a sad i s familijom - ističe većina.

Na lokaciji u Kolarevoj ulici novi kes tenjar u našem gradu, Veis Muharemi, ostaje još samo do 1. prosinca, kad se obiteljski Obrt za pečenje plodina (ko kice, kesteni, košpice, kikiriki i ostale zanimacije) seli na gorički Advent. Ali to će biti - bez pečenih kestena.

DOŠAO SAM S KOSOVA 80-IH GODINA I UPOZNAO MARADONINU KĆI. SVAKI DAN IZ IVANJE REKE DOLAZIM OVDJE, U GRAD KOJI VEĆ DUGO SMATRAM SVOJIM..., KAŽE NAM VEIS MUHAREMI

NISAM BAŠ

ODLUČILA JE - PUNICA

Piše: Goga Kiš

NATJEČAJ ZA POTPORE

Grad je raspisao Natječaj za dodjelu potpora male vrijed nosti u poljoprivredi za 2022. godinu putem kojeg će se poljoprivrednicima olakša ti nabava nove proizvodne opreme, voćnih sadnica, sad nica jagoda i loznih cjepova, uzgoj i držanje pčelinjih za jednica, uzgoj cvijeća, ljekovi tog i začinskog bilja kao i na bavu opreme za ograđivanje površina radi držanja stoke na otvorenom.

Za nabavu nove proizvodne opreme i nabavu voćnih sad nica, sadnica jagoda i loznih crijepova potpora se dodjelju je u iznosu do 60 % nabavne cijene po priloženom računu odnosno najviše do 15 tisuća kuna po poljoprivrednom gospodarstvu.

Potpora za uzgoj i držanje pčelinjih zajednica odobrit će se poljoprivrednom gosp odarstvu u visini od 30,00 kn po jednoj pčelinjoj zajednici upisanoj u Evidenciju pčelara i pčelinjaka Hrvatskog pčelar skog saveza. Poljoprivredno gospodarstvo mora imati na jmanje 25 pčelinjih zajednica da bi moglo ostvariti potporu. Pravo na potporu za uzgoj cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja ima poljoprivredno gosp odarstvo koje je u tekućoj godini uzgojilo cvijeće, lje kovito i/ili začinsko bilje na površini od najmanje 300 m2 u zaštićenom prostoru ili 200 m2 na otvorenom prostoru. Potpora se odobrava u iznosu do najviše 7.000,00 kn po poljoprivrednom gospodarst vu.

Kada je u pitanju nabava opreme za ograđivanje pov ršina radi držanja stoke na ot vorenom potpora se odobrava za nabavu električnog pastira, stupova i žice za ograđivanje površina radi držanja stoke na otvorenom. I to u visini do 60 % dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 3.000,00 po korisniku.

Popis dokumentacije kao i uvjete natječaja možete vid jeti na stranici www.gorica.hr, gdje ujedno možete pronaći obrasce zahtjeva. Natječaj za navedene mjere otvoren je do 30. studenog, odnosno do utroška sredstava. Sve informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za poljop rivredu i ruralni razvoj Grada Velike Gorice, soba 407/IV ili na tel. 6269-947.

ZIMSKA SLUŽBA SPREMNA!

VG Komunalac je na tradicionalnoj smo tri Zimske službe predstavio planove za predstojeću zimsku sezonu te vozila i teh nologiju kojom raspolaže – traktore, ka mione, ralice s posipačima, rovokopače... Zimska služba se dijeli na Veliku i Malu zimsku službu koje su od 15. studenog zadužene za provedbu operativnog plana održavanja 630 kilometara prometnica na velikogoričkom području. Osim cesta čistit će se i druge površine po kojima se građani kreću poput parkova, pješačkih staza, gro blja i ostalih površina. – S predstavnicima Grada i naše policijske postaje došli smo se ovdje uvjeriti u ispravnost strojeva, ali i kako bismo javnosti pokazali da smo spremni za dolazak zime. Hoće li biti blaga kao posljednje dvije ne možemo znati, ali mi smo u svakom slučaju spremni. – rekao je direktor VG Komunalca Jurica Mihalj. Smotra je održana na prostoru Komunal nog centra VG Goričanka, a tom prilikom Mihalj je otkrio i kako je za zimu koja je

pred nama nabavljeno i uskladišteno 1200 tona soli te 600 tona sipine. – Strojevi su pripremljeni i spremno čekamo dola zak zime, na nama je da sugrađanima osiguramo što bolje uvjete na cestama. I ovim putem apeliramo na sve njih da se pridržavaju uvjeta i okolnosti koji su na cestama. – rekao je Mihalj. Pojasnio je ujedno kako postoje tri prioritetna pod ručja te djelatnici Zimske službe u isto vri jeme ne mogu uvijek biti na istom mjestu. No redoslijed postoji i sukladno njemu će

se i obavljati poslovi.

Kao i svake godine, postoji i dežurni tele fon 099 60 900 60, na kojeg građani mogu dojaviti eventualne propuste ili upozoriti na situaciju na terenu. Što se tiče problema na koje u radu nailaze djelatnici zimske službe, uglavnom se odnose na nepropisno parkirana vozila zbog kojih je čišćenje po jedinih površina otežano ili onemogućeno. Treba još jednom podsjetiti da su građani sami dužni počistiti snijeg ispred svojih ul aza u dvorište, zgrade ili poslovne prostore.

Pokazna vježba VG potres 2022.

organizaciji Veleučilišta Veli ka Gorica, uz potporu Grada i ravnateljstva Civilne zaštite, u Parku Franje Tuđma na organizirana je poka zno-terenska vježba “VG Potres 2022.”.

U vježbi su sudjelovale sve službe civilne zaštite koje egzistiraju u našem gradu, od Stožera civilne zaštite, preko Područnog ureda civilne zaštite Zagreba, Vatro gasne zajednice, gradskog Crvenog križa, goričke Policijske postaje, Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije i gradske Specijalističke postrojba civilne zaštite pa sve do povjerenika i zamjenika povje renika civilne zaštite te studenata VVG-a.

Pokazali su djelovanje kod saniranja pri marnih posljedica razornog potresa na našem području te su s tim ciljem diljem Tuđmanca postavljeni šatori kakvi pods jećaju na izvanredne situacije, raširene su vrpce koje ograničavaju normalno kretan je… – Važno je spojiti znanost s praksom na terenu, to je zapravo i cilj svega ovoga. I na kraju mogu reći da sam ponosan na način na koji je odrađena ova vježba, iako vam mogu otkriti i da smo utvrdili neke nedostatke, koje ćemo u budućnosti znati ukloniti. – rekao je dekan Veleučilišta Ivan Toth. Zahvalio je svima koji su sudjelovali u ovoj vježbi i poručio Velikogoričanima da žive u jednom od sigurnijih gradova u Hrvatskoj. – Jedini smo grad u regiji koji ima studij koji se bavi sigurnošću i zašti tom, predvodnici smo u znanosti i struci kriznom menadžmenta, a sve to ne bi bilo moguće da Grad od prvog dana nije shva tio važnost osnivanja ovakvog učilišta. –zaključio je Toth.

Kao izaslanik gradonačelnika Ačkara na vježbu je stigao njegov zamjenik Neven Karas, jako dobro upoznat s radom VVG-a. – Imam sreću da živim u Velikoj Gorici, a mi kao građani imamo sreću da imamo dugotrajnu tradiciju vatrogast va kao temeljne operativne snage civilne zaštite te ostalih snaga. Svi smo svjedoci da smo zadnjih nekoliko godina doživjeli nekoliko kriznih situacija, od pandemije

do potresa i elementarnih nepogoda, a mi smo do sad obučili 90 povjerenika i zam jenika povjerenika Civilne zašite, koji su najvažnije osobe na terenu u slučaju krize. Iduće godine najvažnija zadaća bit će opre manje Civilne zaštite opće namjene. – is taknuo je Karas.

Brojni znatiželjnici, bilo prolaznici ili oni koji su došli s namjerom da vide vježbu, zastali su negdje širom Tuđmanca, ispratili što se događa, doznali kakvi su procesi u vatrogastvu, u radu Crvenog križa, ljudi iz Civilne zaštite… – Ravnateljstvo Civilne zaštite dalo je punu podršku ovoj vježbi, logistički, ali i sa stručnjacima. Nalazimo se pred izazovima koji su naša stvarnost i iznimno je važno da se ove vježbe uigrav aju. Jako me ugodno iznenadila sinergi ja Grada i Veleučilišta, kroz tu suradnju povezuje se iskustvo i znanje. To je odličan model koji bi trebalo prenijeti i prenijet ćemo ga na cijelu državu. – rekao je Darko Majstorović, koordinator za poslove civilne zaštite Ravnateljstva civilne zaštite. Vježba u Tuđmancu označila je i početak manifestacije „Dani kriznog upravljan ja“ u okviru koje je održana radionica „Razvoj kriznog menadžmenta kroz pro jekte EU“ i okrugli stol „Civilna zaštita u lokalnoj zajednici“. Konferenciju je otvorio Darko Majstorović, dok je goste pozdravi la prodekanica za znanost izv. prof. dr. sc.

Sanja Kalambura. Kako živimo u vremenu teških izazova i ozbiljnih kriza. ovogodišn ja uvodna predavanja posvećena su trenut no najvećoj globalnoj krizi – ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Na konferenciji posvećenoj aktualnim krizama u svijetu, uvodna izlaganja održa li su vrsni stručnjaci u području sigurnos ti: prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila (Sveučilište Vern) s temom Novi svjetski poredak i geopolitički rizici i dr. sc. Marinko Ogorec (Veleučilište Velika Gorica) s temom Rus ka agresija na Ukrajinu i europsku sig urnost. Mlada znanstvenica dr. sc. Olha Sharan iz ukrajinskog Lavova uvodno je ispričala osobna ratna iskustva iz grada u kojemu živi te potom održala predavanje pod nazivom “Information warfare as the key element of Russia’s hybrid war against Ukraine”. Olha Sharan asistentica je na Odjelu za europske i regionalne studije Fakulteta za međunarodne odnose Na cionalnog sveučilišta Ivan Franko u Lavo vu.

Na Danima kriznog upravljanja prezenti rano je oko 70 radova, što govori o velikom interesu za ovogodišnju konferenciju. Osim iz Hrvatske, autori radova stigli su iz BiH, Srbije, Makedonije, Italije, Crne Gore i SAD-a. Većina izlagača sudjelovala je na konferenciji uživo, a manji broj se javio putem video veze.

Komunikacijska ploča za djecu s teškoćama u razvoju

DJECA UZ POMOĆ SLIČICA PRILAGOĐENIH NJIHOVIM POTREBAMA KOMUNICIRAJU S OKOLINOM

Centar za odgoj i obra zovanje Velika Gorica već 83. godine kon tinuirano provodi odgoj, obrazovanje, rehabil itacijske programe i skrb za djecu s in telektualnim teškoćama. Kako bi svojim korisnicima pružili sveobuhvatniju re habilitaciju i olakšali učenje uz pomoć raznih novih tehnologija i pomagala kao i metoda, u Centru prate sve prom jene kako u Hrvatskoj tako i u svijetu te uvode novitete u svoj rad. Tako su ovih dana na tri lokacije osvanule komu nikacijske ploče.

– Prateći potrebe naših učenika i ko risnika uočili smo da postoji sve veći broj djece sa složenim komunikacijskim poteškoćama, djece s poremećajem iz spektra autizma, neverbalne djece koji

ma su potrebni drugi alternativni oblici komunikacije kako bismo im olakšali komunikaciju i kako bi ta komunikacija postala dvosmjerna. Godinama se već u Centru s takvom djecom provodi način komuniciranja PECS (komunikacija putem razmjene sličica kroz šest faza) metodom gdje djeca uz pomoć sliči ca prilagođenih njihovim potrebama komuniciraju s okolinom. Sličice se iz rađuju i prilagođavaju individualnim potrebama svakog djeteta. – istaknula je ravnateljica Centra, Nikolina Vučković – Barišić.

Ideju i projekt financijski je podržao i Grad Velika Gorica te su tako postav ljene tri ploče. Jedna se nalazi na lok aciji Centra u Zagrebačkoj 90, druga na dislociranoj lokaciji Centra u Kolod vorskoj 68, a treća na prostoru igrališta

VELIKOJ GORICI PLOČE SU POSTAVLJENE NA TRI LOKACIJE

u Parku dr. Franje Tuđmana. Ploče je osmislila edukacijska rehabilitatorica –senzorna pedagoginja i stručnjakinja za asistivne tehnologije Mateja Vukašinec. Ploče su različite s obzirom na okružen je u kojem se nalaze, a samim time i sa specifičnim komunikacijskim potreba ma djece koja će ih koristiti koristeći program Boardmaker 7 u vlasništvu Centra. Mateja je održala i stručno predavanje za stručnjake u lokalnoj za jednici kao i za zainteresirane roditelje i time pojasnila samu namjenu i način korištenja spomenutih komunikaci jskih ploča. Iz Centra poručuju da im je drago što su unatoč teškim uvjetima u kojima rade nakon petrinjskog potresa i dalje promotori novih ideja, metoda i tehnologija te prepoznati u lokalnoj zajednici i šire.

Ukratko

DOVRŠENA

OPROŠTAJNA GRAĐEVINA U KUŠANCU

Uoči blagdana Svih svetih, u potpunosti je dovršeno uređenje oproštajne građevine na gradskom groblju u Kušancu. Ukop prvog pokojnika na novom velikogoričkom groblju bio je u srpnju 2012. godine, a cijelo desetljeće je posljednji ispraćaj održavan u privre menoj građevini koja će biti premještena na groblje u Šil jakovini.

– Sada su konačno stvoreni uvjeti za primjerenu organ izaciju posljednjih ispraćaja. – zadovoljno je konstatirao gradonačelnik Krešimir Ačkar. Moderna je to oproštajna građevina sa svom teh nologijo potrebnom za dos tojan ispraćaj. U objektu se uz malu kapelicu i odarnice nalazi prostor za svećenika, mrtvačnica, uredi za upravu groblja te sanitarni čvorovi. Planirano je da se ispraćaji obavljaju u samom objektu i na trgu ispred njega, a do groblja će se, osim osobnim automobilom i javnim prije vozom, moći doći i biciklom ili pješice.

U

Obilježen Dan dobrovoljnih darivatelja krvi

Kao i svake godine, u prigo di obilježavanja Dana do brovoljnih darivatelja krvi organizirano je druženje na kojem su velikogorički jubilarni dari vatelji prigodno nagrađeni. Obilježavan je se provodi u spomen na prvu akciju dobrovoljnog darivanja krvi koja je 25. listopada 1953. godine organizirana u Sisku, utemeljena na osnovnim načeli ma – daruj krv dobrovoljno, besplatno, solidarno i anonimno. Takav način pri kupljanja krvi smatra se najsigurnijim zbog zdravlja primatelja, a ujedno omo gućuje dostupnost krvi i krvnih prip ravaka svima kojima je krv neophod no potrebna u liječenju. Utemeljitelj dobrovoljnog darivanja krvi u RH je Hrvatski Crveni križ koji promiče ovaj hvale vrijedan čin, organizira i provodi akcije davanja krvi, okuplja te dodjeljuju priznanja onima koji nesebično pomažu svojim građanima.

Gradsko društvo Crvenog križa organ izira akcije na području Velike Gorice. Godišnje ih imaju 40 te prikupe oko 3200 doza krvi. Kroz ove brojne akcije pokaza li su se posebno solidarni pojedinci koji su bili na susretu u Gradskoj vijećnici. –

Vi dajete dio sebe i tako pomažete drugi ma i društvu u cjelini. Vaše darivanje krvi je jedna velika transfuzija ljubavi. Vi ste moralni stup ovoga društva, svjetionik. Vi ste jedni od onih koji ste sijači sreće u ovomu društvu. Želim vam puno ljubavi, prema obitelji i prema društvu. Zahval jujem na vašoj dobroti. – darivateljima je poručio dr. Ivan Jurkin, predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Velika Gorica.

Na prijemu u Gradskoj vijećnici bilo je vrlo emotivno. Prisutne je pozdravila ravnateljica Gradskog društva Crve nog križa Renata Deak, a veliku zahvalu darivatelji su dobili i od gradonačelnika Krešimira Ačkara: - Vi ste ti koji čine svi jet drugačijim mjestom, u svijetu interesa

postoji ipak neko svjetlo na kraju tunela i oni ljudi koji će bezinteresno dati dio sebe za nešto što često znači život. Rijetki su oni koji svojim primjerom pokazuju dobro. Pristupate stvarima anonimno, a toliko predano, dajući sebe. Život je preskup da bismo ga živjeli jeftino. Biti primjer i davati krv davanje je u nasljeđe sebe, dajete primjer mlađim generacija ma. Neka si jedna osoba nakon ovog sus reta danas to osvijesti, tada ste napravili puno. – poručio je gradonačelnik Ačkar. Darivatelji od ovog humanog čina ne maju nikakve materijalne koristi jer se u Hrvatskoj, za razliku od nekih drugih zemalja, darivanje krvi ne plaća. Čini se, ipak, da je jedno „hvala“ i spoznaja da su učinili nešto dobro sasvim dovoljno.

PRIZNANJA ZA VIŠEKRATNE DARIVATELJE

Plaketama i priznanjima nagrađene su osobe koje su darovale krv 35, 50, 55, 75, 100 i 125 puta, a nagrađena je i obitelj Kranjčević u kojoj otac i oba sina redovi to daruju krv. Dobitnici brončanog zna ka za 35 i 50 puta darovanu krv su Kris

VAŠE

DARIVANJE

KRVI JE

JEDNA VELIKA TRANSFUZIJA LJUBAVI.“

NAGRAĐENE OSOBE KOJE SU DAROVALE KRV 35, 50, 55, 75, 100 I 125 PUTA

ŽENE MOGU

DATI KRV

SVAKA ČETIRI, A MUŠKARCI SVAKA TRI MJESECA

tina Janković, Jadranko Krčelić, Darko Šešerin, Šime Štulina i Josip Uzelac. Do bitnici za 55 i 75 puta darovanu krv su Josip Bekić, Kristijan Horvačić, Mladen Košković, Ivica Mlinar, Ivan Mihac, Mi roslav Novosel i Zlatko Radičević. Do bitnik zlatnog znaka za 100 puta darova nu krv je Zdravko Kranjčević, a za 125 puta darovanu krv je Dražen Sverić. Dražen Sverić, jubilarni darivatelj, priča nam je da krv počeo darivati još u bivšoj državi. – U nesretnom ratu nismo dariv ali krv pa se nakon 90-ih ponovno poče lo darivati. Već je prošlo više od 20 godi na. Jedini cilj je bio da moja krv barem nekome pomogne, ako to uspije ja sam zadovoljan i sretan. – istaknuo je Dražen te dodao kako je i njegova obitelj krenu la njegovim stopama, no zbog bolesti su morali odustati. – Ja ću i dalje isto, nas tavit ću davati krv dok god mi zdravlje to bude dozvoljavalo. – zaključio je Sverić.

DAROVATI KRV ZNAČI DAROVATI ŽIVOT

Darivanje krvi je plemenit čin kojim se pomaže u očuvanju nečijeg zdravlja i

spašavanju života. Kako bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bole snika potrebno je uvijek imati dovoljan broj dobrovoljnih davatelja krvi, a time i dovoljne količine ove plemenite tekući na u pričuvi. Problem je što krv nije mo guće proizvesti na umjetan način, stoga osiguravanje dostatnih zaliha ovisi samo o dobrovoljnim davateljima. Iz Crvenog križa pozivaju stoga sve građane da se odazovu nekoj od idućih akcija. Krv mogu dati sve punoljetne, zdrave oso be. Granica je 60 godina, no i oni stariji mogu to učiniti u Zavodu za transfuzijs ku medicinu. Žene mogu dati krv svaka četiri, a muškarci svaka tri mjeseca, bez opasnosti po vlastito zdravlje. Veoma je bitno na darivanje krvi doći spreman, što znači da se ne smije doći natašte, ali se unutar 8 sati prije davanja krvi ne pre poruča izrazito masna hrana. Treba piti što više tekućine, ali nikako alkohol jer štetni sastojci mogu transfuzijom krvi biti uneseni u bolesnika i nanijeti mu štetu. Ne boli, ne traje dugo, a znati da ste možda nekome spasili život je osjećaj koji vrijedi doživjeti!

Blagdan Svih svetih uz svijeće i cvijeće

PRISJETILI SMO SE SVOJIH NAJMILIJIH KOJI VIŠE NISU S NAMA

rva dva dana studenog, na svet kovinu Svih svetih i Dušni dan, u duhu se povezujemo sa svojim pokojnicima. Svi sveti dan su kad slavimo svece i svetice koje je proglasila Crkva te one koji su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih blagdan je posvećen svim našim pokojnicima. U te dane obi lazimo groblja, stavljamo cvijeće i palimo svijeće uz posljednja ovozemaljska počiv ališta svojih dragih koji više nisu s nama, pokazujući tom simbolikom da ih nismo zaboravili i da nam nedostaju. Sva su naša groblja okupana tih dana u treperavoj sv jetlosti i mirisu cvijeća, ispunjena tihom molitvom, dostojanstvenom tugom i sjećanjima.

Povodom blagdana Svih svetih, člano vi izaslanstva Grada, gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven

Karas i predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomenika poginulim hrvat skim braniteljima u Domovinskom ratu, kod središnjeg križa unutar Gradskog groblja te na novom gradskom groblju u Kušancu. Vijence su položili i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, vo jske, policije, vatrogasaca te izaslanstva političkih stranaka.

elika Gorica još je jednom do kazala kako je među najpožel jnijim gradovima za život u Hrvatskoj. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prva je među 10 gradova u Hrvatskoj koja ima najveći pozitivan migracijski saldo. U prijevodu bi to značilo da se u šesti grad po veličini u Hrvatskoj prošle go dine više stanovnika doselilo nego što se odselilo.

Brojke govore sljedeće: Velika Gor ica sa svojih 61 198 stanovnika spa da u kategoriju velikog grada. Lani je

doselilo 450 osoba više nego iz ih se iz grada odselilo. Prema podacima, u naš grad se prošle godine doselilo 2 203 stanovnika, a odselilo se njih 1 753. Uz Veliku Goricu na listi su još i Križevci, Samobor, Čakovec, Dugo Selo, Solin, Sveti Ivan Zelina, Zadar, Sveta Nedelja i Duga Resa.

S obzirom na broj novogradnje i po tražnje stanova, blizinu glavnog grada i ostale čimbenike koji naš grad čini poželjnim mjestom za život, preostaje nam vidjeti hoće li brojke i iduće go dine biti još bolje.

Otvoren retail

UZ NOVO MJESTO ZA SHOPPING U NAŠEM GRADU, U VELIKU GORICU JE SVOJ POGON PRESELILA ZAGREBAČKA TVRTKA MODEPACK

elika Gorica je grad koji svakodnevno raste, grad prepoznat kao mjesto ugodno za život, ali i grad značajnih gosp odarskih mogućnosti. Doseljavaju se tu nove obitelji, ali stižu i novi inves titori koji upravo na našem području otvaraju svoje proizvodne pogone, skladišta, trgovačke centre… Većina njih kao pogodnost ističe dobru pro metnu povezanost, blizinu metropole i zračne luke, mogućnost pronalaska atraktivne poslovne lokacije u samom gradu ili okolici, kao i brzo ishođenje sve potrebne dokumentacije. Nedavno je tako otvoren maloproda jni lanac STOP SHOP koji kroz svoju raznoliku ponudu objedinjuje kval itetu i pristupačnost na jednom mjes tu. Šesti hrvatski STOP SHOP ima 12 trgovina i caffe bar, a sa svojih nešto više od 8500 m2 i bogatom ponudom zakupaca zadovoljit će potrebe svih posjetitelja. Artikli široke namjene – odjeća, obuća, kućne potrepštine, oprema za djecu, artikli za kućne ljubimce, samo su dio asortimana koji kupce očekuje u novom STOP SHOP-u.

unazad godinu dana, a kako lijepo on danas izgleda. Po posjećenosti, usudio bih se reći da je ovo otvorenje bilo pun pogodak. Nadam se i dalje dobroj i plodonosnoj suradnji za do brobit svih naših sugrađana. Želim da ovaj STOP SHOP maloprodajni park služi svima nama kako bi kval iteta života u našoj Velikoj Gorici bila onakva kakvu zaslužujete, a to je ona na najvišem nivou. – istakn uo je gradonačelnik Ačkar. Kupce je prvog dana dočekao niz pogodnosti i zabavnih aktivnosti za najmlađe, a svečano otvorenje prigodno su uveličali Turopoljski banderijalci te Folklorni ansambl Turopolje.

POGON MODEPACKA PRESELJEN IZ ODRE

azvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaran je zelenih gradova jedan su od prioriteta provedbe javne politike na području održivog okoliša. Naš Grad pokrenuo je projekt urbanog pošum ljavanja grada kao jednu od mjera kojom bi se smanjila razina prizem nog ozona i na taj način utjecalo na povećanje kvalitete zraka, na svijest stanovnika o potrebi povećanja zele nih površina u gradu te, u konačnici, posredno i na kvalitetu života njego vih stanovnika.

Nova stabla posađena su nedavno na livadi kod križanja Slavka Kolara i Matice hrvatske, a 26 novih sadnica oplemenit će prostor u Bonifačićevoj, Vidrićevoj i Kolarevoj. Mladice sta

bala su već ranije posađene uz Ulicu Andrije Kačića Miošića, Slavka Kolara te Poštansku ulicu, a uz akcije koje su organizirala gradska tijela provedeno je niz sadnji koje su provodile udruge u okolnim naseljima. DVD Gradići i Udruga Vukovina u srcu organizirali su akcije u svom mjestu, a Plemenita opčina turopoljska je sadnom stabala i visokih grmova revitalizirala projekt Kurilovečke šetnice. Veći donator sad nica bila je Međunarodna zračna luka Zagreb “Franjo Tuđman”, koja se uk ljučila u projekt sadnje oko osnovnih škola J. Habdelića, E. Kumičića. E. Kvaternika i N. Hribara.

Plan je do kraja godine zasaditi oko 600 novih stabala, što odgovara broju novorođene djece u Velikoj Gorici.

– Zadovoljstvo mi je što smo upravo u Velikoj Gorici otvorili do sada na jveći STOP SHOP u Hrvatskoj. Dobra prometna povezanost te veliki parki rališni prostor karakteristike su ovog, kao i ostalih maloprodajnih parkova našeg brenda. Naša usmjerenost je jasna – štedljivi, pametni kupci koji ci jene pristupačnost i praktičnost, a koji će u okviru ponude naših zakupaca moći pronaći proizvode najrazličitije namjene. I ovaj je STOP SHOP lociran na odličnoj poziciji te se do njega lako dolazi iz svih dijelova grada Velike Gorice, ali i okolnih mjesta. – istak nuo je Joško Piteša, predstavnik STOP SHOP-a za Hrvatsku.

STOP SHOP je na hrvatsko tržište ušao krajem 2018. godine i od tada ne prestaje širiti svoje poslovanje. Gradonačelnik Krešimir Ačkar is taknuo je da je ovo posve novi sa držaj u gradu. – Zahvaljujem se svim predstavnicima STOP SHOP-a što su odabrali upravo Veliku Goricu za ovakvu investiciju. Sjećamo se svi kako je ovaj dio grada izgledao do

Nekad derutna napuštena zgrada u Ul ici Fausta Vrančića danas je moderan pogon zagrebačke tvrtke Modepack koja se iz Odre preselila u Veliku Gori cu. Nakon nešto manje od godinu dana i uloženih 50 milijuna kuna u njenu prenamjenu, službeno je u pogon pus tila strojeve na novoj lokaciji. – Mlada smo tvrtka koja posluje od 2016. go dine, a bavimo se proizvodnjom vi sokokvalitetne ambalaže za logistički prijevoz robe s naglaskom na e-trgo vinu i kurirske dostave te sigurnosno pakiranje za novac i dragocjenosti. U tom smo poslu jedan od globalnih lid era, a više od 90 posto našeg poslovan ja odlazi na izvoz. – ističe vlasnik Jure Širić.

Danas tvrtka ima 53 zaposlenika, a dobar dio njih dolazi iz okolice Velike Gorice, zbog čega je pri odabiru lok acije prevagnuo naš grad. – Razmatrali

Za isplatu božićnice svi umirovljenici moraju predati zahtjev do 12. prosinca

GRAD RADI NOVU EVIDENCIJU UMIROVLJENIKA

Grad Velika Gorica ove godine radi novu evidenciju umirovljenika/korisnika nacionalne naknade, stoga ističu kako ove godine svi umirovljenici koji im aju mirovinu do 2.000,00 kuna i svi korisnici nacionalne naknade moraju predati zahtjev za isplatu božićnice u Grad.

Ispunjen i potpisan Obrazac za prijavu i pri padajući prilozi predaju se na šalter u prizemlju Gradske uprave, radnim danom od 9 – 15 sati, a navedenu dokumentaciju moguće je skenira

ti i poslati na mail adresu bozicnice@gorica. hr. Također, ispunjen obrazac i tražene doku mente u Grad trebaju dostaviti i umirovljnici/ korisnici naknade koji su već ostvarili pravo na božićnicu i uskrsnicu, a prijave se primaju do 12. prosinca.

Isplata božićnice bit će u poslovnicama Fine od 21. studenog – 24. prosinca. Iz Grada mole umirovljenike da poštuju propisane rokove jer nakon njihovog proteka neće biti moguće os tvariti pravo na božićnicu. Sve dodatne infor macije možete dobiti u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti na broj tel 6269-918 ili 6269-938 – poručili su iz Grada.

retail park STOP SHOP

smo Samobor, Ivanju Reku, Svetu Ned elju i Veliku Goricu. Naši radnici su nam bili veliki motiv, vaš grad je pre vagnuo jer su naši djelatnici uglavnom bili iz Velike Gorice, Lomnice i Velike Mlake. Sviđa nam se lokacija i blizina grada. Mislim da smo dobro odlučili. – govori Širić.

Zemljište na kojem je smješten pogon Modepacka prostire se na više od 32 tisuće četvornih metara te ima dovol jno mogućnosti za buduće širenje. – U rujnu smo zaposlili 15 novih djelat nika, a trebat ćemo još novih ljudi jer

imamo u planu kupiti još nekoliko proizvodnih linija. No želja nam nije postati velika firma već ostati u nekom manjem formatu od 80 do 90 zaposlen ika kako bi zadržali tu našu obiteljsku i prijateljsku atmosferu. – ističe Širić. Pogon nove tvrtke obišao je i gra donačelnik Krešimir Ačkar koji je is taknuo kako je ovo dobar primjer kako stari objekti na atraktivnim lokacijama u gradu dobivaju novu vizuru i nam jenu. – Ovo zaista može biti je jedan dobar primjer svima. Ponosni smo na podatak koji je objavio Državni zavod

za statistiku kako smo prvi na ljestvici od gradova u koji se više ljudi doselilo nego odselilo. Isto tako poslovna zona Meridian 16 jako dobro puni i tamo se otvara mnogo logističkih centara, a samim time naš grad polako, ali sig urnim koracima postaje najpoželjnije mjesto u Hrvatskoj, što nas čini veoma ponosnima. – rekao je gradonačelnik Ačkar koji je pritom zahvalio vlasniku Modepacka što je zaposlio jedan dio Velikogoričana i što je svojom novom infrastrukturom pridonio boljoj kval iteti života u Velikoj Gorici.

Pripreme za Advent u Gorici

OTVARANJE OVOGODIŠNJE MANIFESTACIJE JE 3. PROSINCA

IIako je do Božića još nešto više od mjesec dana, polako se prebacujemo u blagdan sko raspoloženje i najljepše doba u godini. Djelatnici VG Komunalca već su počeli s ukraša vanjem grada i postavljanjem svjetlećih dekoraci ja na rasvjetnim stupovima kako bi sve stigli na vrijeme. Zasvijetlit će uskoro jer advent počinje posljednje nedjelje u studenom. Prva adventska svijeća bit će upaljena u subotu 26. studenog, a ove godine palit ćemo ih na Trgu Stjepana Radića. Manifestacija Advent u Gorici održava se na već poznatoj lokaciji – u Parku Plemenite opčine tur opoljske i prostoru kod Muzeja Turopolja. Tu će 3. prosinca biti otvoreno klizalište te Adventski

sajam na kojem će posjetitelji moći pronaći razne sitnice za sebe ili poklone za svoje najmilije. Za dobru zabavu pobrinut će se te večeri Sanja, Marinko i Zec koji će izvesti najveće hitove Novih fosila.

Posjetitelji će cijelog prosinca moći uživati u kli zanju pod lampicama, bogatoj gastronomskoj ponudi, dobroj glazbi, a najveselije će zasigurno biti u Božićnom selu u koje će se od 4. prosinca s djecom družiti vrijedni vilenjaci i tete pričalice. Priprema se i doček Nove godine na otvoren om, kako za one starije tako i za najmlađe Ve likogoričane. Događanja je mnogo, zasigurno će svatko naći ponešto za sebe!

AKM nekad i sad

ULICA ANDRIJE KAČIĆA MIOŠIĆA U SAMO JE NEKOLIKO ZA

tu negdje.

Ne tako davno, prije tek neš to više od desetljeća i pol, bila je to ulica na kraju grada. Važna "samo" po tome što je s jedne strane ceste bila crk va Sv. Petra i Pavla, a s druge Osnovna škola Nikole Hribara, inače jedna od na jvećih u državi. I zato na taj "samo" idu znaci navoda, jer nije to baš ni malo, ali realnost je govorila da Ulicom Andrije Kačića Miošića nisu previše prolazili, u nju dolazili, Goričani koji ne spadaju u tu župu, ne idu u tu školu ili ne stanuju

A onda je, početkom travnja 2007. go dine, na kraj ulice stigao Super Konzum. I krenulo je... Izgrađena je ubrzo i zgra da u kojoj je Vulkal, odmah preko puta, pa na drugu stranu i autopraonica, i ovaj dio grada odjedanput je živnuo. I postao kudikamo važniji nego što je bio do tad.

KAD LAVINA KRENE...

A to je, vidimo dobro danas, pokrenulo lavinu. Koja nije stala do danas. Jedna stambena zgrada iza Konzuma, pa onda i druga, treća... Pa još jedna s druge strane ceste. Pa se netko u Offertisimi dosjetio da bi valjalo napraviti puno veću trgo

vinu od one koja je bila na kraju ulice, a taman u to vrijeme gospon Matković je odlučio napraviti stambenu zgradu. Pa još jednu. Niže niz ulicu, iza križanja, niknula je i zgradurina nazvana "MAK projekt", nazvana po lako izgovorljivom rasporedu slova koja bi se mogao pre vesti kao "Miošića Andrije Kačića", da bi se u cijelu priču uključio i gospon Kulaš, sa svojom jednom, pa onda i drugom zgradom. Preko puta - niste valjda mis lili da je tu kraj - počela su nicati i druga gradilišta, prvo za jednu, pa za drugu, a onda i za treću zgradu. Ako ste se pogubili u cijelom tom nabra janju, nije do vas. Do njih je, do svih tih

građevinara koji su upravo u ovoj ulici vidjeli svoju priliku da zarade, da proda ju stanove po cijenama koje su u cijelom tom procesu gotovo suludo rasle.

DOLAZI I BENZINSKA?

A opet, događalo se to u skladu sa zakon ima tržišta, pa ćemo vrlo brzo, kad se sva ta silna gradilišta pozatvaraju, imati jed nu sasvim novu ulicu. Na čijem kraju je, usput rečeno, i gigantski sortirni centar Hrvatske pošte, odnedavno je u blizini i pogon tvrtke Modepack, a na zeml jištu koje dijeli obnovljenu građevinu također će u bliskoj budućnosti, dozna jemo, niknuti stambene zgrade!

GRADNJA ĆE TRAJATI JOŠ GODINAMA U ULICI, NISMO NI BLIZU POSLJEDNJE LOPATE...

Piše: Marko Vidalina

l neke nove Velike Gorice

DNJIH GODINA DOBILA SASVIM NOVO LICE I NALIČJE...

Gradi se i na Kolodvorskoj, odmah na početku, preko puta Konzuma, a na parceli preko puta autopraonice, odmah do Vulkala, kako se sve glasnije priča, planira se izgradnja benzinske crpke, što bi trebalo zaokružiti ovu ludu i pomalo neobuzdanu građevinsku priču. U ko joj će svoj dom u Ulici Andrije Kačića Miošića pronaći, eto, nekoliko gosp odarskih čimbenika, ali i tisuće novih/ starih Velikogoričana.

Livade su tako i definitivno postale prošlost u dijelu Gorice kojim su livade donedavno dominirale, a ulica o kojoj je ovdje riječ odjedanput se "približila" centru grada. Više to ni u ludilu nije ul

ica na kraju grada, danas je to, a sutra će pogotovo biti, jedna od najživljih velikogoričkih ulica. S najviše stanovni ka, ali i s nizom sadržaja, jer tu su se u međuvremenu pojavili i restorani, kafići, stižu i frizerski i drugi saloni...

OD ZELENILA DO PROMETA

Sve to skupa, logično, i više je nego dovoljno da u ovaj dio grada više ne navraćaju samo oni koji idu u crkvu ili školu, odnosno oni koji žive u obitel jskim kućama uz cestu. Kojih je danas puno manje nego ranije, a i one koje su ostale tu postale su praktički nevidljive. I koliko god je sve ovo pozitivna priča u

Učenici u Kravarskom na jednu večer postali mali znanstvenici

U Osnovnoj školi Slavka Kolara

u Kravarskom 8. studenog je vladala znanost. Naime, organiziran je 2. Festival znanosti u kojem su dje ca, zajedno s roditeljima, imala prilike okušati se u 11 različitih radionica. Neki su izrađivali svjetleći nakit, gradili su se 3D dvorci iz mašte, izrađivali su se avioni od papira te su se šifrirale i deši frirale poruke po uzoru na slavnu Enig mu. Klinci su istraživali magnetizam i razne kemijske reakcije.

- Želja nam je da ovaj Festival znanos ti potakne naše učenike da se poigraju s eksperimentima i nauče kako STEM područje može biti igra, a primjerom dobre prakse utječemo na našu lokalnu zajednicu i stvaramo dodatni impuls razvoju učeničkih vještina u STEM po dručju. Zabavljaju se i djeca i odrasli, a dok god je zabava prisutna ne može biti loše, a pogotovo zabava u edukativne svrhe - istaknula je pedagoginja Iva Kovačević. (pš) Na

smislu urbanizacije grada, obogaćivanja sadržaja i kvalitete života kroz nove i moderne zgrade, naravno da su se tu pojavili neki problemi koji neizbježno dolaze. Zelenila je sve manje, a bit će ga još i manje kad sve bude završeno, a prometna infrastruktura bi se mogla pokazati kao neadekvatna za ovoliki rast i razvoj ulice u tako kratkom roku. Jed na nova cesta već je izgrađena, ona koja vodi prema još jednom nizu zgrada, sm ještenih u "zaleđu" Offertisime I Matk ovićevih zgrada, ali dojam je kako je to kap u moru… Izazova će u godinama pred nama, kad je riječ o Ulici Andrije Kačića Miošića,

definitivno biti dovoljno, kako za stanare, tako i za gradsko vodstvo, ali to je neko novo poglavlje.

NOVI GORIČANI STIŽU

Već sad je gotovo romantičan pogled na kadrove koje je prije samo koju godinu nudio pogled na ovu ulicu, koje vidite na gornjim fotografijama. I vrlo brzo ćemo, jer tako to ide, zaboraviti kako je to nekad izgledalo. U vrijeme kad se ovdje dolazilo samo u školu ili crkvu.

U međuvremenu se, kako nekidan doznajemo, pretvorila u simbol grada koji je prvi u državi po broju doseljenih u odnosu na odseljene stanovnike...

Između crkve i Vul kala više nema zele nila, sad je tu niz zgrada

SPOMINJE SE DA ĆE SE BENZINSKA CRPKA GRADITI NA PARCELI UZ VULKAL...

Festivalu znanosti djeca se se s roditeljima imala prilike okušati u 11 različitih radionica

Župnik i vinogradari svečano krstili mošt

Blagdan Sv. Martina, Mar tinje, proslavljeno je diljem Turopolja i Vukomeričkih gorica (petak, 11.11.2022.)

ceremonijalom sim boličnog prevođenja mošta u mlado vino (''krštenje vina''). U Šćitarjevu su tradicionalnu manifestaciju organizirali župnik Stjepan Tenšek, Mjesni odbor, Udruga vinogradara i vinara Grozd te KUD Šćitarjevo.

Nakon mise u Crkvi Svetog Martina spomenuti ceremonijal, špelancija, iz veden je u šatoru koji je bio premali da primi sve pajdaše i pajdašice. Vodili su ga licencirani meštar martinjskog cere monijala Ivica Milković i pučki pjesnik Stjepan Vitez. Nakon podužeg pods jećanja na Svetog Martina, čitanja mar tinjskog statuta i litanija prešlo se na kušanje mladog vina.

Vinogradari su svoga gosta iz Slovenije Bernarda Balona, također vinogradar i kum zastave Udruge Vinogradara i vi nara Grozd, posebno krstili po turopol jski.

Dječje sekcije KUD-a Šćitarjevo su ple som i pjesmom, praćeni svirkom do maćeg benda i gostujućeg benda KUD-a Čiče, razveselili posjetitelje u šatoru pored pošte. Kasnije se uživalo u jelu i piću.

Martinje umirovljenika u Kobiliću

Blagdan Sv. Martina, Martinje, tradicionalnu manifestaciju sim boličnog prevođenja mošta u mlado vino (''krštenje vina'') u Kobiliću organizirala je Udruga umirovljenika Po družnice Kobilić u Vatrogasnom domu (petak, 11.11.2022.). Prema riječima organ izatora tražila se karta više, ali nije bilo mo guće svima udovoljiti, jer je kapacitet pros tora mjesnog doma bio posve ispunjen. Nakon večere uslijedila su čestitanja na zočnim damama koje su slavile rođen dane, uručivani su im prigodni pokloni i buketi cvijeća, obvezni poljupci i pljesak, kao i nekoliko ispunjenih muzičkih želja. Ceremonijal krštenja mošta u mlado vino, špelanciju, vodio je 'vinski biskup' Heged sa svojim đakonom uz asistenciju kuma. Sve se odvijalo u duhovitom tonu, svi su za biskupom ponavljali prigodne molitve popraćene smijehom.

Kada je ceremonijal okončan estrad nu binu preuzeo je glazbeni duo ''Ti i Ja'' (Damir Pučko) i fešta je krenula na ''najjače''. Ostatak večeri i duga noć pro tekli su u pjesmi, plesu, uživanju u jelu i piću te prijateljskom druženju.

David Jolić

David Jolić

Povijest čitanja u Turopolju

Povijest čitanja u Turopolju bila je tema na 276. Matičinom čet vrtku, a predavanje je održala Katja Matković Mikulčić u prostoru Područne knjižnice Galženica (četvrtak, 10.11.2022.). Na početku pre davanja spomenut je podatak da su prva pravila čitaonice u Turopolju donesena 1885.godine, a čitaonica je službeno otvore na prije 136 godina (1886.).

Knjige su bile po kurijama i župnim dvor ovima te kod istaknutih pojedinaca. Pisani trag o prvom učenom Turopoljcu datira iz 1461. godine, prije 561 godinu. O kn jižničarstvu su pisali Emilij Laszowski i Lju bica Pernar Robić: ''Knjižnice u Turopolju nekad i danas'' (izdana u suradnji Ogranka Matice Hrvatske i Knjižnice Velika Gorica), ''Dobro došli u Gradsku knjižnicu Velika Gorica''.

Trend otvaranja čitaonica u prošlom stol jeću započeo je 1920. godine dolaskom Franje pl. Lučića na čelo Plemenite opčine turopoljske, za njegovog mandata otvorene su brojne čitaonice, kasnije knjižnice koje su promicale čitanje i pisanu riječ. Monografija ''Gradska knjižnica Velika Gorica u lokalnoj zajednici'' pokušala je ukazati lokalnoj i stručnoj zajednici što su djelatnici knjižnice radili, što rade i što bi trebala biti njihova uloga u budućnosti. Knjižnična djelatnost se nalazi pred izazovima suvremene teh nologije u novom digitalnom dobu.

Na te izazove treba težiti modernoj par adigmi knjižnice kao modernom centru znanja, a ne da bude samo prostor pretrpan knjigama, nego prostor komunikacije za sve građane. Knjižnica mora ispunjavati svoje primarne zadaće – informiranost, obra zovanje, kulturna dimenzija.

Katja Matković Mikulčić, dugogodišnja ravnateljica Gradske Knjižnice Velika Gori ca, aktualna je upraviteljica Zavoda za znas tvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Velikoj Gorici, godinama se bavila promicanjem čitanja i ulogom knjige i knjižnice u suvre menom društvu. Urednica je monografije ''Gradska knjižnica Velika Gorica u lokalnoj zajednici'' (Velika Gorica, 2016.).

Poštanska marka Velike Gorice objavljena u Austriji!

Hrvatska pošta posebnu pažn ju posvećuje hrvatskim gradovima i oni su jedan od najčešćih motiva na izdanjima na cionalnih maraka, ali marke s motivom Velike Gorice – nema! Države su bile i propadale, socijalizam je zamijen jen kapitalizmom, Hrvatska je postala demokratska, poštanska marka s moti vom Grada Velike Gorice nije ugledala svjetlo dana.

Ipak, Grad Velika Gorica pojavio se na poštanskoj marki i to u – Austriji?! O tome nas je izvijestio Miljenko Muršić, velikogorički filatelist: ''Austrijska državna pošta ima zgodnu i simpatičnu uslugu tzv. 'Meine Marke', tj. osobnu (personaliziranu) marku. Tko želi može kreirati vlastitu marku, koju onda Austrijska pošta uz pristu pačnu cijenu izdaje u manjem broju primjeraka. Takva marka regularno se koristiti u poštanskom prometu Aus

trije, uključujući i pisma za inozemstvo. (Hrvatska pošta nema ovakve usluge. HP ima nešto slično – komercijalne marke koje prilično koštaju, osamde setak tisuća kuna, koje si onda mogu priuštiti samo velike firme.)

Personalizirane marke su sve popu larnije. Objavljuju ih pojedinci, ali i sportski klubovi ili firme u pro midžbene svrhe. Kao osobne, 'privatne marke', ne ulaze u službene filatelis tičke kataloge, međutim, u posljednje vrijeme se situacija mijenja. Sve je više filatelista koji i ovakve marke sakuplja ju, a pojavljuju se pregledi i katalozi.'' Muršić je iskoristio ovakvu mogućnost i ove godine, uz pomoć svog austri jskog prijatelja Ivana Johanna Matote ka (Međimurac koji desetljećima živi u Linzu), kreirao je marku s motivom Velike Gorice i objavio je kao 'osobnu marku'. Marka je zalijepljena na pismo, predana na poštu gdje je poštambilja na i poslana u Hrvatsku – i stigla je na odredište!

Jednog će dana Hrvatska pošta vjero jatno i objaviti u svom nacionalnom programu marku kakvu Velika Gorica zavređuje, ali ostat će činjenica da je prva poštanska marka s motivom Ve like Gorice objavljena u Austriji. Autor Muršić će marku i kovertu na kojoj je putovala donirati Muzeju Turopolja, neka se nađe za povijest.

David Jolić

David Jolić

Međunarodna konferencija Dani kriznog upravljanja

Međunarodna konfer encija Dani kriznog upravljanja u organ izaciji Veleučilišta Ve lika Gorica održana je u prostoru organizatora, u srijedu, 26.10.2022. godine. Ova konferencija je bila završni dio Dana kriznog uprav ljanja u sklopu kojih je bilo mnogo ak tivnosti.

Uvažene goste i sve nazočne, u odsus tvu dekana Ivana Totha, pozdravila je prof.dr. Sanja Kalambura. Prije izla ganja uvaženih predavača u uvodnom dijelu konferencije govorili su Darko Majstorović (koordinator za poslove civilne zaštite) i Slavko Tucaković, HVZ - glavni vatrogasni zapovjednik. Prije prelaska na znanstveno-stručni dio konferencije prof.dr.sc. Siniša Tatalović, predsjednik Znanstvenog odbora kon ferencije, ukratko je upoznao nazočne o temama predavača.

Na ovoj 15. međunarodnoj konferenciji posvećenoj aktualnim krizama u svijetu izlaganja su održali: prof.dr.sc. Vlatko Cvrtila (Sveučilište Vern) – Novi svjetski poredak i geopolitički rizici, prof.dr.sc. Marinko Ogorec (Veleučilište Velika Gorica) – Ruska agresija na Ukrajinu

i europska sigurnost, dr.sc. Olha Sha ran (Fakultet za međunarodne odnose Nacionalnog sveučilišta Ivan Franko u Lavovu, Ukrajina) – Informacijski rat kao ključni element hibridnog rata Rusi je protiv Ukrajine.

Moderatorica konferencije bila je Ana Mirenić.

David Jolić

Vlatko Cvrtila

Godišnja skupština Udruge umirovljenika i građana 'Zlatna dob'

Udruga umirovljenika i građana 'Zlatna dob' Ve lika Gorica održala je re dovnu izvještajnu sjednicu godišnje skupštine u resto ranu 'Za vašu dušu' (Okuje), (četvrtak, 03. studenog 2022. godine). Vrlo dobro pripremljenu sjednicu vodio je Stjepan Šantek, predsjednik Udruge, s člano vima radnog predsjedništva Đurđom Naglić i Josipom Kuševićem, zapisničar ka je bila Marija Mlinarić. Sve nazočne kratkim govorom pozdravio je i Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije.

Izvješće o radu Udruge u 2021. i blaga jnički izvještaj za prošlu godinu, kao i program rada i financijski plan za 2022. godinu usvojeni su jednoglasno bez rasprave. Prema izvješću, aktivnost

Udruge u proteklom razdoblju bila je us mjerena na tri osnovna cilja: 1. povećanje broja članova, 2. pomoć slabije imućnim članovima, posjete bolesnim i odlazak na pogrebne ispraćaje članova, 3. različite kulturne i sportske aktivnosti. Naglašeno je da program ne ni bio ostvaren bez fi nancijske potpore Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice.

Pojedinačne zahvalnice dobili su ak tivni članovi Udruge: Ivan Svetopetrić, Marko Bukovac, Mara Pejak, Slavi ca Pasterak, Božena Galijaš, Jadranka Bradić, Ivan Vujnović i Josip Zemljić.

Zahvalnice su dodijeljene također udru gama i podružnicama umirovljenika koje su pomogle u realizaciji programa Udruge 'Zlatna dob' te Udruzi pripad nika 153. brigade Hrvatske vojske iz do movinskog rata.

UDRUGA BROJI BLIZU 300 ČLANOVA

VIS Danice, čije su članice ujedno i član ice 'Zlatne dobi', izvele su u uvodu skupš tine državnu himnu te tijekom sjednice nekoliko glazbenih točaka. Po završetku službenog dijela Skupštine uslijedio je domjenak te druženje, pjesma i ples uz svirku Glazbenog dua ''Ti i Ja''.

Svjetski dan dijabetičara

Velkogorička Udruga VG Di jabetičar obilježila je Svjetski dan dijabetičara (14. studeni) pre davanjem u vijećnici Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici.

Predavanje na temu Šećerne bolesti i kako se odnositi prema njoj održale su magis

trice farmacije Lucija Ana Bićanić i Helena Orehovački iz Farmakoterapijskog sav jetovališta iz Zagreba. Svake godine, 14. studenoga, države diljem svijeta na poseban način naglašavaju prisut nost dijabetesa. Internacionalna dijabetička federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena

organizacija (WHO) su 1991. proglasile Svjetski dan dijabetesa kao odgovor na sve veću zabrinutost radi zdravstvene prijetnje koju predstavlja neotkriven ili pak loše reg uliran dijabetes. Kasnije je ovaj dan postao službenim danom rezolucijom Ujedinjenih naroda 2006. godine. David Jolić

Udruga Zlatna dob (osnovana 15. si ječnja 2000. godine) trenutno ima blizu tri stotine članova. Ostvarena je surad nja s brojnim udrugama Grada Velike Gorice, općina Pokupsko, Kravarsko i Orle te na nacionalnoj razini.

David Jolić

OSMI MART, MOJ

Kako je nastao i rastao, ali i po čemu je poseban jedan od najpoznatiji kvartova u našem gradu...

Piše: Marko Vidalina

Na popisu stanovništva iz 1971. godine izbrojeno je da velikogoričko područ je ima 28.932 stanovnika, što je više nego dvostruko manje nego danas, a velika razlika je i u postot ku gradskog stanovništva u toj brojci. Danas na sami grad otpada gotovo 50 posto od ukupno 61.075 stanovnika s posljednjeg popisa, odrađenog točno pet desetljeća kasnije, a tad je naselje Ve lika Gorica dosezalo jedva 29 posto od ukupne brojke. Točnije, 1971. godine u gradu je živjelo 8013 ljudi. Stvari su se počele mijenjati već koju godinu poslije, točnije 1974. godine, kad je Velika Gorica postala jedna od zagrebačkih općina. Uz državne pot icaje stanogradnji, novcem iz Fonda solidarnosti, tad je krenula ozbiljnija urbanizacija, kojoj su temelji udareni još tamo pedesetih godina prošlog stoljeća, kad su izgrađena naselja Staro Sajmište, Naselje JNA i Bratstvo. Međutim, ovo je ipak bilo nešto potpuno drugo i drukči je, jer obiteljske kuće su sredinom se damdesetih pale u drugi plan, a u prvi su došle stambene zgrade.

OD ORANICA DO STANOVA

Na dotadašnjim oranicama, na kojima su se uzgajale razne poljoprivredne kul ture, nikulo je pet novih naselja, koja će potpuno promijeniti izgled i strukturu našega grada - Galženica, Visoki brijeg, Podbrežnica (tada Pionirsko naselje), Chromosovo naselje, ali i u ovom sluča ju nama najvažniji - 8. mart!

- Mi smo se doselili u Veliku Goricu, odnosno u naš kvart, početkom osam desetih godina. Sjećam se i dalje trenut ka kad smo došli na mjesto na kojem će biti naš u tom času i dalje neizgrađena zgrada. Iza leđa su nam bile zgrade koje

mi cijeli život zovemo Smeđa i Veli ka crvena, ali suprug i ja gledali smo u polje kukuruza, u potočić koji je tuda protjecao, i slušali da će baš ovdje biti naša zgrada, cijelo novo naselje... Nije bilo lako povjerovati u te priče gledajući takve prizore, ali već 1982. doista smo se uselili u našu zgradu, koju danas u kvar tu svi zovu Mala crvena... - prepričava nam stanarka Danica.

KORDIĆEVA JAMA I BARAKE

U sljedeća četiri desetljeća svih je ovih pet naselja raslo, dobivalo nove obrise, nadograđivalo se i preživljavalo, a jedini koji više ne postoji u istom obliku upra vo je Osmi mart. Točnije, više ne postoji u tom obliku u knjigama, službeno, ali u glavama Velikogoričana, posebno onih koji su odrastali tijekom sedamdesetih i osamdesetih, itekako je ostao živ. U prilog tome govori i činjenica što dan as na Facebooku postoji i grupa koja se zove upravo tako, "8. mart", a bavi se svim što je važno za život dijela grada koji je mlađim generacijama poznatiji pod na zivom Gradska četvrt Hrvatski velikani. Uspostavom samostalne države, sjetit će se toga mnogi, preko noći su mijenjani nazivi ulica koji su bili imalo "sporni", a u tu kategoriju spadao je i 8. mart. Koji nije postao 8. ožujak, nego je "razlom ljen" na više ulica, odreda nazvane po hrvatskim vladarima iz prošlosti. Na područje nekadašnjeg 8. marta tako su se smjestile ulice koje su ponijele ime kraljeva Zvonimira, Držislava, Stjepana Tomaševića i Petra Svačića, kneza Do magoja, ali i kraljice Jelene, kao posljed nje kakve-takve poveznice s "izbrisanim" imenom, posvećenom Danu žena... Gledajući prostorno, okvirno možemo reći kako je riječ o dijelu grada kojeg omeđuje s jedne strane Ulica HBZ-a, s druge Pleška, a s treće Zagrebačka uli ca. Unutar tog kruga danas se nalazi velik broj važnih građevina, institucija

i objekata, uključujući i Srednjoškolski centar, Gradski bazen, vrtić, ispostavu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje... Iz među svega ostaloga, i čuveno igralište u Cvjetnom naselju ulazi u ovu priču, a ono nas još jedanput vraća u prošlost. Naime, ta se lokacija često spomin je i u povijesnim pregledima s tema tikom goričkih jezera. Bilo ih je po ci jelome gradu, a na prostoru na kojem je danas igralište, odnosno cijeli sport sko-rekreacijski centar, nalazilo se jezero koje su stari Goričani nazivali Kordiće va jama, koja je u vrijeme urbanizacije naselja zakopana i pretvorena u prostor nalik ovom kakav imamo danas. U međuvremenu su na tom prostoru

Ovako je nekad iz gledao dio kvarta koji je u današnjem izanju na fotografiji desno...

rata barake su srušene, a danas na tome mjestu imamo dječji park. Cijeli je tu niz promjena koje su se događale, novih zgrada koje su dolazile, promjena u svakodnevnim životima sta nara koje su se neizbježno uz to vezale.

- Kad se vratimo u prošlost, teško se i sjetiti svega što smo imali u kvartu. Mi koji smo duže ovdje pamtimo, recimo, da je na mjestu današnje zgrade u kojoj je Zagrebačka banka bila kamena kućica u kojoj je bio legendarni Puky Shop, gdje su klinci igrali prve dostupne video igre. Sjećam se i da su se mladi tad okupljali u legendarnoj Snešici, gostionici koja je izgledala tipično komunistički, s tetama u borosanama i jeftinom cugom, u kojoj su se pekle možda i prve pizze u Gorici. Sjećamo se i videoteke u kvartu, također jedne od prvih u gradu, na mjestu gdje je danas fast food Gastro... - nabraja nam stanarka Sandra, koja je i pokrenu la Facebook stranicu "8. mart".

- Napravila sam to kao zaljubljenik u kvart, u želji da svi mi stanovnici imamo mjesto na kojem možemo progovoriti o nekim problemim, kao i rješenjima za te probleme, ali i gdje se možemo prisjetiti nekih starih dana - ističe Sandra.

Kao neizostavan dio priče o kvartu Os mom martu svakako dolazi i kultno boćalište uz Smeđu zgradu, gdje se dečki u zlatnim godinama već desetljećima re dovno okupljaju, iako danas nešto rjeđe nego nekad, kad je dio parka odabran za boćanje pretvoren u pravo pravcato boćalište, s klupicama i stolom odmah do, da se mogu odmoriti umorne noge...

PUKY

SHOP I ČUVENA SNEŠICA

U KULTNOJ SNEŠICI SE PILA KAVA, IZLAZILO SE, ALI I POJESTI PRVE PIZZE NAKON ONIH MEMYJEVIH

NEMAMO SE ŠTO PUNO ŽALITI, ALI PREŽIVJELI BISMO BEZ ZET-OVE GARAŽE I OVAKVOG VEGOSA...

niknule i drvene barake, koje su isprva služile za smještaj radnika na izgradnji naselja, a u vrijeme Domovinskog rata i za zbrinjavanje izbjeglica. Ubrzo nakon završetka

KVART

Neki mali, romantični detalji koji su činili život kvarta danas su već otišli i u zaborav, pa će se stanari tek uz pods jećanje prisjetiti male trgovine "Sokol", ali i kafića Goričanka, današnjeg Visio na, iz vremena kad je gazda bio susjed Đuzla, redovito u svom crvenom kabri olet džipu u američkoj varijanti... - Pamtimo mi iz kvarta i da je nekad jako dobro radio kafić Vegos, koji je danas ruglo cijelog ovog dijela grada i svi jedva čekamo da se taj problem riješi, ako za to uopće postoji šansa. Oduvijek je tu, čini nam se, i ZET-ova garaža, koja bi se u svakom slučaju trebala negdje izmjestiti, preseliti, jer takvom nečemu nije mjesto u središtu grada - misli stanar Hrvoje, kojeg već više od četiri desetljeća noću budi buka autobusa.

Uz to što će istaknuti kako je upravo ovaj kvart jedan od najuređenih u gradu, po gotov nakon što su rekonstruirane i uređene ceste na više dijelova četvrti, kako je ovdje i puno više zelenila nego u mnogim drugim dijelovima grada, stanari će biti prilično jedinstveni i kad ih se pita koji su danas najveći problemi, što bi moglo biti bolje.

- Trenutačno nam je parking najveći

problem, a nekako se bojim da će tako i ostati. Parkirališnih mjesta nedosta je, ljudi se često parkiraju "na divlje", a tako se lako napravi kaos u prometu po kvartu. Kažu da to ima veze s time što je ovo dio grada najbliži centru u kojem se ne naplaćuju parking, da to ima veze i s tim detaljem, ali mislim da ni napla ta parkinga ne bi riješila ovaj problemkaže susjeda Sandra.

Kad se govori o problemima i prob lemčićića, tu je i pitanje još ponekog dječjeg parka, a u tijeku je i akcija kojoj je cilj dobiti ograđeni park za pse, kojih je u naselju oduvijek bilo.

- Znate što, mislim da se nemamo pra vo puno žaliti. Živimo u lijepom kvartu, koji uvijek može biti bolji, ali trenutačno je važno samo da nam ne bude gore. Da nam, recimo, ne izgrade zgrade na mjes tu naših livada, a toga se moramo bojati kad vidimo kako to ide - dodaje Sandra.

Generacije su se mijenjale, ljudi odrasta li, odlazili i dolazili, sadržaji se mijenjali i nadograđivali, promijenilo se čak i ime, ali neke stvari ostaju iste. Osmi mart i dalje je, unatoč svemu, njihov kvart...

DOBRO JE AKO NE BUDE GORE

Tijekom 70-ih i ranih 80-ih najviše se toga u kvartu gradilo i mijenjalo

Za obnovu objekata u Jastrebarskom 16 MILIJUNA KUNA

OBNAVLJA SE GRADSKI MUZEJ, KLIZIŠTE I CRKVA SV. ANE

Putem Javnog poziva za fi nanciranje obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom, obnovu Gradskog muzeja u Jastrebarskom, izradu projektne dokumentacije za ob novu crkve sv. Ane u Gorici Sve tojanskoj te sanaciju tamošnjeg klizišta, Zagrebačka županija fi nancira u stopostotnom iznosu.

- Obnovit će se vrijedna zgrada gradske vijećnice koja je građe na 1826. godine, tako da ćemo nakon gotovo 200 godina i prve cigle koja je ovdje sagrađena imat ćemo krasnu reprezentativnu građevinu u kojoj ćemo bolje i modernije smjestiti novi koncept Gradskog muzeja u budućnosti –rekla je Jelena Škrabe, kustosica Gradskog muzeja Jastrebarsko.

Ugovor vrijedan 10, 7 milijuna kuna za obnovu gradskog muze ja, gradonačelniku Grada Jas trebarsko Zvonimiru Novoselu uručio je zamjenik župana Damir Tomljenović.

- Otkako smo u travnju ove go dine raspisali javni poziv za fi nanciranje obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom zaprimili smo 82 prijave, a pot pisali 68 ugovora ukupne vrijed nosti nešto više od 85 milijuna kuna. Riječ je o decentraliziranim

sredstvima i vjerujem da će nas ta pomoć Vlade RH pratiti sve dok ne obnovimo i posljednji objekt u Zagrebačkoj županiji - rekao je Tomljenović.

- Oštećenja muzeja su od prizemlja do potkrovlja sve veća i ozbiljnija, a ova obnova obuhvatit će kompletnu sanaciju i statičku rekonstrukciju zgrade muzeja - rekao je Novosel zahvalivši Za grebačkoj županiji na dodijeljen im sredstvima. A za projektnu dokumentaciju za obnovu crkve sv. Ane i san aciju klizišta, uručen je ugovor u vrijednosti 4,2 milijuna kuna

župniku župe Sveta Jana, Josipu Gonanu. Inače, crkva je nakon potresa kategorizirana crvenom naljepnicom.

- Obnova je već započela s mil ijun kuna pomoći od strane Ministarstva kulture, a zahval jujući sredstvima Županije moći ćemo nastaviti daljnje radove na učvršćenju crkve i izgradnji svetišta - rekao je župnik Josip Gonan.

Inače, Gradu Jastrebarsko za ob novu i izradu projektne doku mentacije, Zagrebačka županija prethodno je već dodijelila 1,2 milijuna kuna vrijedne ugovore.

Zimska služba u punoj spremi

ve je spremno za nadolazeću zimu. Zimska služba Zagrebačke županije je spremna, a za održavanje žu panijskih i lokalnih cesta osiguran je 18 milijuna kuna.

Provođenje zimske službe organizira Žu panijska uprava za ceste, a o 1 230 kilo metara prometnica na području županije u razdoblju od 15. studenog do 15. travnja iduće godine, brinut će 28 timova i 58 vozila, a za tu namjenu na bavljeno je 5 tisuća tona soli i 5000 kubičnih metara sipine.

Prema riječima ravnatelja ŽUC-a Tomislava Landeke radove zimskog održavanja izvode Županijske ceste Za grebačke županije putem stožera zimske službe kroz 7 mjesta pripravnosti i to u Okuju, Goričici, Vrbovcu, Zaprešiću, Sa moboru, Jastrebarskom i Ivanić-Gradu. - Zimska služba je apsolutno prior itetna djelatnost te ćemo uključiti sve raspoložive kapacitete kako bi omogućili što bržu reakciju te potrebnu sigurnost i prohodnost svih razina prometni

ca - rekao je direktor Županijskih cesta Tomislav Bačanek dodavši da je u tije ku i postavljanje oko tisuću prometnih znakova koji upozoravaju na poledicu, takozvane 'pahulje', zatim 500 dopunskih ploča opasnosti te više od 2000 rubnih štapova.

- Za izvršenje ovogodišnjeg 100-posto tnog standarda zimske službe trebalo je osigurati čak tri milijuna kuna više nego prethodne godine što najbolje govori o tome koliko su poskupjeli energenti. No dvojbe nije bilo, jer je sigurnost građana i prohodnost cesta naš prioritet - naglasio je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović, uputivši apel svim vozačima da na svojim vozilima imaju zimsku opremu te da vožnju prilagode uvjetima na cesti.

Na području Zagrebačke županije nala zi se i 460 km državnih cesta, a kako je rekao Božidar Šnajder iz Hrvatskih cesta koje su nadležne za njihovo održavanje, za nadolazeću zimu osigurano je 5.700 tona soli te 2.000 m³ sipine.

Kolarec na Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe

UStrasbourgu se od 25. do 27. listopada održalo plenarno zasjedanje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, na kojemu su sudjelovali članovi hrvat ske delegacije: Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije i Anamarija Blažević, saborska zastupni ca i gradonačelnica Pakraca. Uz aktualne teme vezane za lokalnu i regionalnu samoupravu, tematsku okos

nicu zasjedanja činio je rat u Ukrajini.

Održana je rasprava o ratu Ruske Fed eracije protiv Ukrajine, uz online sud jelovanje gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička i ukrajinskog ministra za zajed nicu i teritorijalni razvoj Oleksija Čern jšova.

U debati o regionalnim identitetima, Odboru za regije obratio se i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je pozdravio Odbor ispred hrvatske delegacije, a posebne pozdrave

uputio ukrajinskoj delegaciji i prijatel jskom ukrajinskom narodu. Govoreći o regionalnom identitetu, is taknuo je kako je on izuzetno važan za svaku općinu, grad i županiju, a onda i za državu u cjelini.

- Svaka županija i država ima vlastiti identitet i na njemu treba aktivno raditi, jer u konačnici je upravo to bogatsvo i čini jednu županiju i državu prepoznat ljivom. U Hrvatskoj, ali i u mojoj, Za grebačkoj županiji, prepoznatljivim nas

čini upravo identitet koji imamo, a to je prije svega turizam, sport i bogata kul tura. Cilj svih nas treba biti da se uključi što više građanki i građana na jačanju lokalnog i regionalnog identitea u svo jim sredinama - zaključio je svoje izla ganje Kolarec.

Također, na petogodišnji mandat za glavnog tajnika Kongresa lokalnih i re gionalnih vlasti Vijeća Europe na ovom je zasjedanju izabran francuski pred stavnik Mathieu Mori.

LUSH manufaktura iz Strmca u kategoriji velikih poduzeća, Feromihin iz Novoselca u kategoriji srednjih poduzeća te Innova Service iz Samobora u kategoriji mal ih poduzeća dobitnici su plaketa Zlatna kuna, koje dodjeljuje Hrvatska gospodar ska komora - Komora Zagreb za najbolje malo, srednje i veliko trgovačko društvo u 2021. godini s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

U ime Zagrebačke županije podršku i čestitke laureatima uputio je zamjenik žu pana Ervin Kolarec koji je tom prigodom istaknuo da je Županija ove godine u gospodarstvo usmjerila 9,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

- Tim potporama pomažemo našim gosp odarstvenicima kod realizacija investicija koje će stvoriti nova radna mjesta i gen erirati daljnji razvoj Zagrebačke županije - istaknuo je Kolarec.

Plaketa Zlatna kuna dodjeljuju se za usp ješnost u poslovanju na županijskoj razini,

prema određenim kriterijima poput ot varanja novih radnih mjesta, udio izvoza u ukupnom prihodu, ulaganja u istraživanje i razvoj, poslovni imidž društva, a od ove godine kao dodatni kriterij razmatrala se i održivost poslovanja.

- Brojke za 2021. godinu su vrlo pozitivne, kako na nacionalnoj razini tako i za gosp odarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Naše se gospodarstvo pokazalo otpornijim i održivijim od očekivanja u uvjetima svjetske krize izazvane pandem ijom COVID-19 - rekao je Vitomir Klasić, predsjednik HGK – Komore Zagreb is taknuvši pritom da tvrtke s ovog područja ostvaruju izvoz koji doseže gotovo 50 pos to ukupnog hrvatskog izvoza.

park šumi Stažnik otvorena je edukativno rekreativna staza „Upoznajmo šumu“ u dužini 350 metara, kružnog oblika sa šetnicom koja je izdignuta od razine tla pola metra radi lakšeg kretanja. Svrha staze je promicanje i korištenje rekreativnih, zdravst venih i turističkih funkcija šume te prirodnih ljepota krajobraza. Staza predstavlja malu školu u prirodi –poučnim tablama i učionicom na otvorenom nastoji se dati prikaz šumskog bogatstva.

– Ljepota Park šume Stražnik primijećena je davne 1970. go dine kada je zaštićena, a ujed no čini i prepoznatljivu vizuru Samobora. Sunčani Stražnik mješovita je šuma koja se sasto ji od smreke i pitomoga kestena te u manjoj mjeri bukve, hrasta kitnjaka. Vjerujemo da će ovo postati novo omiljeno šetalište Samoboraca, a i Zagrepčana koji su oduvijek voljeli dolaziti u samoborski kraj. Ipak su šume „pluća“ našeg planeta! – poručila je Tatjana Masten Milek, ravnatel jica Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije.

Staza uređena sredstvima do bivenim iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta je 830 tisuće kuna od čega je 80% financirano sredstvima Europske unije. – Stanovnici i posjetitelji Za grebačke županije postali su bo gatiji za novo mjesto za uživanje u prirodi i rekreaciji. Nema sumn je da će ovo mjesto, pogotovo u dane vikenda vrvjeti izletnicima.

Posebno treba pohvaliti edukati van karakter šetnice, posebno za školarce. Nema sumnje ovdje će biti najljepša učionica na otvoren om – rekao je prilikom otvorenja zamjenik župana Ervin Kolarec. Djeca osnovne škole Samobor imala su priliku „otvoriti“ učion icu na otvorenom radionicom „Jesen u mom kraju“, a njihovi osmjesi su najbolja pozivnica da dođete i uživate u edukativnoj stazi „Upoznajmo šumu“.

ŽUPANIJE I DRŽAVE NA INDENTITETU MORAJU AKTIVNO RADITI

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Korekcija poslovnog modela

Usituacijama kad nam je dobit premalena, a priljev gotovine presušu je, najveća greška koju možemo napraviti je da pokušamo na silu prebac iti svoju prodaju na "steroide", radeći iste stvari kao i do sada, ali ovaj put glasnije.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Kultura "dopamina” (hormona sreće) na koju nas je navikla teh nologija i korištenje pametnih telefona, stvaranjem kontinuirane i nekontrolirane potrebe za “mikro” uzbuđenjima, i ovdje ima veliku ulogu - uzbudljivo je "napumpa vati" svoje marketinške i prodajne aktivnosti.

No iskusni vlasnik ima cijeli niz al ata i poluga u svom poduzetničkom arsenalu, s kojima može povećati svoj profit i priljev gotovine.

U pojedinim situacijama, nije do voljno na novi način raspodijeliti resurse ili povećati učinkovitost, ponekad je potrebno promjeniti postojeći poslovni model.

Pandemija covida natjerala je veliki broj tvrtki da moraju u kratkom roku promjeniti svoj dos adašnji poslovni model, inače ugrožavaju održivost svog ci jelokupnog poslovanja.

Kad je u pitanju rast i profitabilnost poslovanja, rijetko posežemo za znača jnim promjenama poslovnog modela, ali ponekad je upra vo u tome uzrok problema.

Postoji pet ključnih pitanja koja traže odgov or, kad je poslovni model u pitanju:

1) Koliko resursa (vri jeme-napor-novac) mo ramo uložiti?

2) Tijekom kojeg vre menskog razdoblja?

3) Koliko prihoda želimo generira ti?

4) Je li je prihod dovoljan da oprav da troškove ulaganja i održavanja investicije, uz dovoljnu profitabil nost?

5) Možemo li ostvariti povrat inves ticije u planiranom vremenu?

U nastojanju da budemo još usp ješniji, većina nas vidi rješenje u rastu prihoda.

Na tom putu povremeno prolazimo kroz razdoblja smanjenog profita i gotovine, kao rezultat naših "po jačanih" aktivnosti.

Pokazatelji da smo prerasli pos tojeći poslovni model su obično vidljivi kad nam poslovanje počne "škripati" i na vidjelo počnu izlazi ti neučinkovitosti u poslovanju, odnosno kad se na radnom mjestu počne pojavljivati više "drame" nego što je uo bičajeno, uslijed pada profit abilnosti.

Tada moramo mijen jati poslovni model, a ne marketinš ku strategiju ili naručiti izradu novog vizualnog identiteta tvrtke ili novih web stranica.

"Lovili" tartufe i skupljali sredstva za pomoć djeci iz Judo kluba Fuji

Gorički Rotary klub organizirao je treći, lov na tartufe u Turopoljskom lugu. Man ifestacija "TurTuf 2022" okupila je rotari jance iz više klubova, a manifestacija je, kao i većina rotarijanskih, bila humanitarna.

- TurTuf 2022, kao i ostale naše mani festacije, imat će za cilj prikupljanje sred stava za Judo klub osoba s invaliditetom "Fuji", jedinstven i prvi takav u Hrvatskoj, a u njemu djeluje 40-ak djece s teškoća ma... S radošću ćemo im pomoći - kaže Ivan Bekavac, predsjednik Rotary kluba.

JESTE LI VEĆ STAVILI

Velikogorički vulkanizer Boris Brdek o

Sakupljali čepove za udrugu koja pomaže teško oboljelima

Učenici goričke Gimnazije re dovito sudjeluju u različitim hu manitarnim akcijama i pomažu potrebitima. I ove školske go dine volonteri Gimnazije, pod vodstvom profesorice Ane Led er, pridružili su se humanitarnoj akciji ,,Ubaci čep za skupi lijek!” kojom se pomaže Udruzi obolje lih od leukemije i limfoma. - Humanitarna akcija provodi se na području cijele Hrvatske kako bi se prikupili plastični čepovi či jom prodajom Udruga pribavlja potreban novac koji će se koristi ti u svrhu kupnje skupih lijekova za liječenje oboljelih od raka. Prikupljaju se sve vrste plastičnih čepova i poklopaca od vode, sok ova, mliječnih proizvoda, deter dženata i slično

Skupili smo jako puno čepova, odazvalo se puno učenika i pro fesora i ponosni smo na rezultate – javila je profesorica Leder. Sakupljanjem plastičnih čepova građani mogu pomoći oboljeli ma od leukemije i limfoma. U akciju su uključene brojne tvrt ke, ekološke udruge, dobrovoljna

vatrogasna društva, škole, vrtići, vjerske zajednice, komunalna poduzeća i mnogi građani. Cilj projekta je na ekološki prih vatljiv način prikupiti novac koji se koristi za liječenja, omoguća vanja boravka obitelji u blizini mjesta liječenja te financiranje potrebnih lijekova. - Kroz ovaj projekt zalažemo se za očuvanje i zaštitu okoliša, te

u suradnji s komunalnim po duzećima organiziramo preda vanja i edukacije o načinu na koji treba postupati s otpadom. Sam projekt provodi se od 2013. godine, a do sada smo prikupili preko 230.000 kilograma čepova. Ponekad u suradnji sa liječnikom za samo jedan lijek trebalo je prikupiti 7.000 kg čepova, ali ne odustajemo - kažu iz Udruge.

STAVILI ZIMSKE GUME?

bjašnjava što sve svaki vozač treba znati o automobilskim gumama

Unašem gradu već 51 godinu posluje Vulkanizacija i au toservis Brdek koja se bavi automehanikom, brzim servisima, geometrijom kotača, a ono što je posljednjih dana najtraženije uslu ga je promjene ljetnih guma zimskima. Naravno, to i ne čudi obzirom da je u Hrvatskoj od 15. studenog zimska oprema obvezna na zimskim dionicama javnih cesta, a obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Hrvatske.

Bez obzira što piše u propisima, postoje puno važniji razlozi zašto ljetne gume treba pospremiti, a na svoja vozila staviti one zimske.

- Zimska guma ima drugačiju smjesu i prilagodljiva je niskim temperaturama. Svoja najbolja svojstva ima nakon pada temperature ispod +7°C i najbolje pri anja uz podlogu dok ljetna guma nema takvu elastičnost i rađena je za visoke temperature. Druga važna stvar je da zimska guma ima ripne i lamelu koje mogu kupiti, čistiti i izbacivati snijegpojasnio je vlasnik radione Boris Brdek. Bez obzira na visoke dnevne tempera ture, jutra su hladna i opasna

Logično se nametnulo pitanje s obzirom da je posljednjih dana vrlo promjenjivo vrijeme i daleko je od nekih zimskih uv jeta, nije li unatoč zakonskoj regulativi rano mijenjati gume jer se temepratura tijekom dana ne spušta ispod 7°C.

ZIMSKE AUTOMOBILSKE GUME IMAJU DRUKČIJU SMJESU, PRILAGODLJIVU NISKIM TEMPERATURAMA, A NAJBOLJA SVOJSTVA IMAJU KAD PADNE ISPOD SEDAM STUPNJEVA, KAŽE GORIČKI VULKANIZER

koja stoji na skladištu ne bi smjela biti starija od 3-4 godine kad je kupujete. Nije točna informacija da guma mora biti ovogodišnja proizvodnja - pojašnja va Brdek.

Za koga su cjelogodišnje gume? Možda niste znali, ali osim ljetnih i zim skih guma postoje i one - cjelogodišnje! A jesu li one dobre i za zimske uvjete na našem području?

- To su gume za sva četiri godišnja doba koje se koriste u južnijim krajevima s blagim zimama, i one zapravo nisu loša varijanta za ljude koji godišnje rade malo kilometara. Kod nas su posljedn jih godina dobile na popularnosti jer su zime blaže nego prije, ali ako se puno vozite, pogotovo zimi ta guma nikad na, recimo snijegu, neće biti dobra kao zimska.

- Istina, sredina je studenog preko dana je poprilično toplo, ali važno je nagla siti da temperature dosta padnu preko noći. Krenule su turopoljske magle i samim time su ujutro niske temperature i zbog toga je jako dobro, radi vlastite sigurnosti, bez obzira na zakonski rok već sad staviti zimske gume - savjetuje Brdek.

U valu poskupljenja koji nikako da stane, kupovina novih guma jedan je od većih izdataka i mnogi vlasnici vozila gledaju kako još jednu sezonu iskoristi ti "stare" gume pa smo provjerili koliko dugo se mogu čuvati gume, ali i koliko stare mogu biti one koje kupujemo. - Nikako iznad deset godina maksimal no. Ali opet ovisi o kojem autu je riječ, koliko je vožen…A sama nova guma

Na kraju, podsjetnik kako je važno jednom godišnje napraviti geometriju kotača, odnosno kako volimo reći špur zbog ravnomjernog trošenja gume, a također uz pritisak treba provjeriti i bal ans kotača te kod montaže stavljati nove ventile što mnogi baš nemaju naviku. Vulkanizeri su ovih dana među na jtraženijima u državi, velike su gužve na sve strane, no kod Brdeka dobra organ izacija čuda čini, pa ćete čekati oko pola sata da dođete na red.

I zato ne odgađajte promjenu ljetnih guma u zimske jer kazna iznosi nemalih tisuću kuna ako policija zatekne vozilo bez zimske opreme na cesti u vrijeme kada je zimska oprema obvezna.

OSMAŠI NA TERENSKOJ NASTAVI U VUKOVARU: ' TO SE PAMTI CIJELI ŽIVOT'

Osmaši goričke Osnovne škole Eugena Kumičića i Os novne škole Slavka Kolara iz Kravarskog u pratnji svojih razrednika, nastavnika geografije i povijesti odradili su dvodnevnu terensku nastavu u Vuk ovaru.

Riječ je o projektu Posjet učenika osmih razreda Vukovaru koji se provodi već nekoliko godina i obvezna je terenska nastava iz predmeta Povijest za učeni ke osmih razreda svih osnovnih škola u Hrvatskoj, a cilj projekta jest čuvanje sjećanja na Domovinski rat i bitku za Vukovar.

– Sve je počelo izvrsnim interaktivnim predavanjem o tome kako je sve počelo gdje su učenici moglu čuti, ali i pokaza ti svoje znanje o Jugoslaviji, počecima hrvatske samostalnosti, Domovinskom ratu te su dobili prvi dojmljiv uvod u Bitku za Vukovar.

Potom su razgledali postav Memorijal nog centra uz vodstvo brigadira Batinića

koji je i vlastitim iskustvom svjedočio djeci o strahotama ratovanja u Vukova ru. Slijedili su obilasci Gradskog muzeja Vukovar i Muzeja vučedolske kulture, a sve se završilo posjetom impresivnom Vodotornju – prepričala nam je Tihana Skozrit jedna od nastavnica u pratnji. Kako ističe drugi dan terenske nastave u Vukovaru bilo je puno emotivnije. – Film i propovijed u crkvi sv. Filipa i Jakova, Spomen dom Ovčara, masov na grobnica na Ovčari, Memorijalno groblje, Velepromet i Borovo, Spomen dom na Trpinjskoj cesti, Vukovarska bolnica…Svuda su vodiči govorili saže to, primjereno učenicima te uz domol jubni osjećaj i poziv na mir i poštovanje vukovarske žrtve. Upravo takva poru ka je najviše istaknuta na prekrasnom zadnjem predavanju u Školi mira u Ružičkinoj kući. Sve završava kvizom, natjecanjem u znanju o svemu što su dva dana slušali između svih prisutnih škola. U Veliku Goricu vratili su se prepuni

dojmova, znanja i uspomena, a evo kako je sve doživio jedan od učenika. – Bilo je to iskustvo koje ću pamtiti, imao sam osjećaj kao da sam bio tamo u to vrijeme koliko je sve vjerodostojno prikazano i preneseno. Čuli smo istinu o svemu što se događalo, bilo mi je teško jer su ti ljudi morali bježati iz svojih domova, jer su mnogi poginuli ili su ubijeni. Ne mogu zamisliti kako su lju di mogli izdržati toliko u podrumima, bez vode, hrane i struje, taj život u stra hu. Nije to bilo lako slušati. Najviše me se dojmio posjet vukovarskoj bolnici, i to što su za vrijeme rata u njoj pomaga li svima koje god nacionalnosti bili. I poseban je bio posjet Vodotornju. Pom alo zastrašujuć iznutra, ali kad dođeš do vrha pogled se pruža na predivan Dunav i cijeli Vukovar.

Svi su svjesni kako žrtvu Vukovara, ali i cijelog Domovinskog rata moraju pošto vati i cijeniti, te su zahvalni što su imali priliku puno toga naučiti iz prve ruke.

NIKAKO IZNAD DESET GODINA

KAKO SAČUVATI TISUĆU KUNA

Potpore za postrojenja za sortiranje otpada

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je u pe tak, 4. studenoga 2022. u okviru Nacionalnog pla na oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO) ot voreni privremeni poziv za izgradnju i/ili opremanje postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog ot padnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala.

Izgradnjom postrojenja za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada do prinosi se postizanju sljedećih ciljeva u gosp odarenju komunalnim otpadom: 1. Najmanje 55% mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025., 2. Količina komunalnog otpada odloženog na od lagališta otpada može biti najviše 10% mase ukupno

proizvedenog komunal nog otpada do 2035.

Prihvatljivi prijavitelji za ovaj poziv su jedin ice lokalne samouprave i Grad Zagreb. Ukup no raspoloživ iznos be spovratnih sredstava za dodjelu iz NPOO-a je 124.319.250 kuna, odnos no 16.500.000 eura. Mak simalni intenzitet potpore iznosi 70%.

U okviru poziva po jed nom projektnom pri jedlogu predviđena je dodjela bespovratnih sredstava u rasponu od najmanje 1.002.085,50 kuna (133.000 eura) do najviše 100.005.418,50 kuna (13.273.000 eura).

Rok za dostavu projekt nih prijedloga započin je 6. prosinca 2022. u 9 sati, a završava 6. veljače 2023. u 12 sati.

Cjelokupna dokumentaci ja poziva dostupna je na poveznici https://fondo vieu.gov.hr/pozivi/41.

'GREŠNI ELIKSIR' IZ ČAŠE CRNOG VINA

Od pet „vinskih svetaca“ uz sv. Vinka, sv. Jurja, sv. Mihovila te sv. Ivana Krstitelja s vremenom je u Hrvatskoj najvažniji postao sv. Martin, zaštitnik vinara, vinogradara pa čak i li ječenih alkoholičara čiji spomendan se u našim krajevima slavi na poseban način 11. studenog. Kako je sv. Martin postao vinski svetac? Riječ je prije svega o čis toj slučajnosti da se datum smrti sveca poklapa sa datumom brojnih poganskih običaja, početkom vinskih svečanosti još iz antičkih vremena, preko keltskih običaja slavljenja kraja ljeta…

Tijekom vremena duhovna dimenzija slavljenja spomendana sv. Martina po lako blijedi, ono što dominira je ipak jed na hedonistička crta, uživanje u hrani i prije svega mladom vinu. Što je to u čaši crnog vina što ga često izdvaja od drugih alkoholnih pića pa ga se čak naziva i nektarom bogova? Možda je odgovor je RESVERATROL, polifenol kojeg nalazi mo u vinu, grožđu, soku od grožđa, ali i u kikirikiju, bobičastom voću kao što su borovnica i brusnica, mahunarkama, ra barbari… Ipak, najbogatiji izvor resvera trola je azijska medicinska biljka Japan ski dvornik, Polygonum cuspidatum. Tek zadnjih tridesetak godina počela se obraćati pažnja na ljekoviti učinak čaše crnog vina i to vjerojatno zahvaljujući tzv. „francuskom paradoksu“, činjenici da Francuzi unatoč tome što uživaju u masnim jelima kao što su fermentirani sirevi, vrhnje, maslac, paštete i pušen ju, imaju malu smrtnost od koronarnih bolesti srca. Ono što je Francuze izdvaja lo od ostalih je upravo ta čaša crnog vina koju vrlo često konzumiraju uz obroke. Pojedina istraživanja dala su naslutiti da je upravo reservatrol iz crnog vina odgovoran za „francuski paradoks“ te da postoji odgovarajuća povezanost između konzumiranja crnog vina i smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti u od nosu na pivo i ostala alkoholna pića. Ali istovremeno postoje i druga istraživanja koja tu povezanost ne nalaze tako da se sve češće „francuski paradoks“ objašn java činjenicom da se na tom području konzumiraju obroci bogati voćem, pov rćem, maslinovim uljem što bi značilo da je ipak za zaštitu kardiovaskular nog zdravlja uz umjerenu konzumaciju crnog vina, mediteranska prehrana prvi izbor.

UČINAK RESVERATROLA

Međutim, to ne umanjuje važnost resveratrola budući da su brojna is traživanja koja dokazuju njegov an tioksidativni učinak te brojna biološka djelovanja koja mogu spriječiti razvoj kardiovaskularnih bolesti, a uočena su i njegova antikancerogena te protuupalna djelovanja. Resveratrol također povećava osjetljivost stanica na inzulin te ima pov oljan učinak na koncentraciju glukoze u krvi nakon obroka. Pojedina istraživanja pokazuju da bi ovaj polifenol čiji me taboliti su pronađeni i u strukturama oka mogao poslužiti i prilikom liječenje očnih bolesti kao što su primarni glau kom otvorenog kuta, senilna makularna degeneracija i dijabetička retinopatija, a

znanstvenici navode i kako svakodnevno uzimanje niskih doza resveratrola može poboljšati kogniciju i cerebrovaskular nu funkciju žena u postmenopauzi te je nužno provesti daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo može li resveratrol smanjiti rizik od demencije.

TKO GA SMIJE KORISTITI

Doze resveratrola u dodacima prehrani niže su od onih koje su ispitivane u is traživanjima i njegove nuspojave su rijet ke za kraći period korištenja, ali postoje različita stanja kod kojih bi mogao biti kontraindiciran te ga se savjetuje izbjeg avati istovremeno sa antikoagulansima i nesteroidnim protuupalnim lijekovima budući da resveratrol inhibira agregaci ju trombocita čime se povećava rizik od krvarenja kod osoba koje u terapiji kor iste upravo te lijekove. Ne preporuča se njegovo uzimanje i kod pacijenata koji u terapiji imaju lijekove koji se metab oliziraju iz pomoć citokroma P450 3A4 kao što su inhibitori HMG-CoA reduk taze, antagonisti kalcijevih kanala, inhib itori HIV proteaze, imunosupresivi i dr. budući da resveratrol inhibira aktivnost tog enzima. Nepoželjna je njegova prim jena i sa oralnim kontraceptivima. Žene koje su oboljele od estrogen-osjetljivih tumora i mlađi od 18 godina također ne bi trebali uzimati dodatke prehrani s resveratrolom, a budući da njegova sig urnost tijekom trudnoće i perioda do jenja još nije utvrđena, preporuka je i u tom periodu izbjegavati njegovu konzu maciju.

POJEDINA ISTRAŽIVANJA

DALA SU NASLUTITI DA JE UPRAVO RESERVATROL IZ CRNOG VINA

ODGOVORAN ZA

„FRANCUSKI PARADOKS“

Nakon što je povratnički debi odradio u Banovićima u BiH, Ivica Bačurin (40) prvi put je na hrvatskom tlu u ring ušao u Zaboku, na neobičnoj manifestaciji nazvanoj "Dražen Petrović Memorial Fight Night". Na rođendan neprežal jene košarkaške leg ende naša boksači ca Ivana Habazin borila se za WBC Silver svjetsku titu lu, a među borbama koje su poslužile kao predigra za taj meč bila je i Bačurinova. Srp ski boksač Goran Sučević bio je u

suprotnom kutu, protivnik po mjeri za ovu fazu što se tiče Ivice, a to se i potvrdilo u drugoj rundi. Ivica je i ovoga puta bio vrlo uvjerljiv i siguran, cijelo to kratko vrijeme kontrolirao je borbu i pokazao da je na dobrom putu. Ima velike ambicije i ciljeve, on će to nazvati "borbom s demonima u glavi", a mi se možemo samo veseli ti svemu što slijedi.

Imao je ovoga puta i prob lema s ozlje dom leđa, no očito je do voljno mo tiviran...

KILOMETARA PRETRČALA JE MIRJANA ŠIMEK BILIĆ, ČELNICA AK VELIKA GORICA, NA PRVENSTVU HRVATSKE U 12-SATNOM TRČANJU. TOČNIJE, 134,7 KILOMETARA BILO JOJ JE DOVOLJNO DA POSTANE VICEPRVAKINJA DRŽAVE

NATAŠA I USPON PRVI U DRŽAVI

BAČURINU DRUGA POBJEDA U ZABOKU Impresivne brojke i visoki gosti iz HNS-a

Pobjednica Paraatletske lige 2022. u kategori ji seniorki je Nataša Sobočan iz našega kluba Uspon, koji je prvo mjesto osvojio i u konkurenciji klubova.

Jesen rukome

Rukometaši Gorice ispisali povijest rukometa u našem

Piše: Marko Vidalina

Ako u sportu postoje neke vrste "petoljetki", ova posl jednja u velikogoričkom sportu pripala je, realno gledajući, nogometu i košarci. U puno većoj mjeri nogometu, jer HNK Gorica svih je tih godina blistala, rasla u svakom segmentu, u serijama pobjeđivala i ve likane poput Hajduka, Rijeke i Osijeka, a nešto manjoj košarci, u klubu kojeg je Josip Sesar pretvorio u vrlo ozbiljnu priču, u društvo pred kojim su drhtali i Cibona, i Split, i Zadar... Kad je već o tome riječ, sjetit ćemo se

onog velikog dana, 4. listopada 2020., kad su Sportske novosti na kioscima os vanuli s velikim naslovom: "Velika Gor ica!", pretvorivši prvu polovicu imena grada u opisni pridjev, uz dodatak: "Ve lika subota velikogoričkog sporta". Te su subotnje večeri, naime, na Gradskom stadionu nogometaši sredili Hajduk s 2-1, uz čudesnu obranu penala Kristi jana Kahline u 97. minuti, a košarkaši su maznuli Zadar u obližnjoj Gradskoj dvorani briljantnom tricom Karla Ul

jarevića sa zvukom sirene.

I, da stvar bude bolje, nakon takvih raspleta za pamćenje, na svega 200-300 metara zračne linije, i jedni i drugi te su večeri zaspali kao prvoplasirani na tabli ci. Najbolji u zemlji!

Nogometni savez Za grebačke županije može se pohvaliti brojkama koje ga svrstavaju u najbrojnije i najorganiziranije u Repub lici Hrvatskoj: 129 klubova u natjecanju, 12.443 regis triranih igrača, 181 sudac i 20 instruktora, 113 delega ta, 323 licencirana trenera, 980 službenih osoba licen ciranih po sezoni... Ove su brojke istaknute na redovnoj skupštini NSZŽ-a, održanoj u kon ferencijskoj dvorani na

velikogoričkom Gradskom stadionu. Skupštinu je vodio predsjednik Saveza i HNK Gorice Nenad Črnko, ujedno i dopreds jednik HNS-a, iz kojeg su stigli i izvršni predsjednik Tomislav Svetina, kao i viši savjetnik predsjednika Zorislav Srebrić. Skupštin are su na kraju još jedne godine pozdravili i tajnik županijskog saveza sporto va Mario Makarun, ali i ve likogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar.

A kad je tako, pomalo u sjenu padaju svi ostali. Pa tako i, recimo, rukometaši. Koji se natječu u ligi u kojoj su i dva ap solutno nedodirljiva protivnika, PPD Zagreb i Nexe, pa je najbolje što možeš napraviti - biti treći. A ako si treći u konkurenciji prvih, lako je pasti u drugi plan. I ne dobiti zasluženo priznanje što doista jesi treća snaga u državi, najbolji u „ostatku svijeta“, što dvaput izađeš u Europu, što razvijaš igrače i za reprez entaciju...

Međutim, i pjesma kaže kako "sve dođe na svoje". Za rukometaše Gorice došlo je, nažalost, u trenucima kad su nogomet i košarka u teškoj krizi, kad nižu poraze i više odbijaju nego privlače navijače, ali možda i baš zato. Kako je uvijek ljepše veseliti se nego tugovati, lakše se i navući na momke koji gaze sve pred sobom, koji ispisuju povijest velikogoričkog rukometa pronoseći ime grad cijelom zemljom i Europom.

u akrobatskom rock’n'rollu u Slavonskom Brodu mladi plesači iz ARRK Gorice natjecali su se u četiri kategorije i u sve četiri osvojili medalju, a čak tri su zlatne.

Na međunarodnom

Tako je vjerojatno najlakše objasniti prizore koje smo gledali u prvoj utak mici 2. kola EHF-ova Europskog kupa, na tribinama kultnog "bakarića". Stotine gledatelja, glasnih i grlatih, u stalnim pokušajima da pomognu igračima na terenu, u ogledu s protivnikom iz Češke.

PUNE TRIBNE, KULTNI BAKARIĆ...

POSLJEDNJIH GODINA BILI SU POMALO U SJENI NOGOMETA I KOŠARKE, ALI OVO JE SEZONA U KOJOJ JE HIT - RUKOMET. I MUŠKI I ŽENSKI...

NA RUBU SPORTA

natjecanje

ta stigla u naš grad

gradu pobjedom u Češkoj, a rukometašice Udarnika izgledaju - prvoligaški!

IMAMO NEŠTO "KATARSKO"

U UDARNIKU...

U razdoblju pred nama fokus će otići prema Kataru, prema nogometnom SP-u, posebno prema hrvatskim pokušajima da odemo što dalje. U jednoj od glavnih uloga bit će Joško Gvardiol, a za njega će se posebno navijati u Udarniku, za koji igra Franka Gvardiola, jedna od dvije Joškove sestre.

U onoj nogometno-košarkaškoj petol jetki, spomenutoj u uvodu, Udarnik nije imao rezultate koji bi mogli parirati onome što je bilo sportski hit u gradu, ali sad se i tu priča promijenila. Svaka nova pobjeda donosi novi komadić po zornosti, još poneki naramak poštovan ja prema svemu što radi ekipa na čelu s predsjednikom Josipom Mučnjakom i njegovom prvom operativkom Mar tinom Vugrinović. Pri čemu su okolnos ti u kojima funkcioniraju miljama dale ko od idealnih, bez obzira govorimo li o financijama ili uvjetima za rad. I zato je ovaj uspjeh još veći, još važniji, još bolji argument za tezu da je ovo definitivno jesen goričkog rukometa.

Uspješnim pokušajima, što je najbolje u svemu, jer na terenu je Gorica stvor ila prednost koju je u uzvratu u mjestu Nove Veseli samo potvrdila. I preskoči la prvu europsku prepreku u klupskoj povijesti, nakon dva ranija neuspješna pokušaja, prvo protiv Estonaca, a zatim i protiv Rumunja.

Nije bilo za prepoznati inače prilično rezerviranu i poslovično hladnu gorič ku publiku kako bodri, navija za svoju momčad, i to sa svih mogućih razina. Navijale su cheerleadersice dolje uz ter en, navijali su Bobi i ekipa, navijali su bivši igrači, čak i bivši treneri, navijali su roditelji klinaca iz kluba, a onda i svi ostali, koje je takva atmosfera doslovno uvukla... Takve scene jako rijetko viđa mo u velikogoričkom sportu, a kad se još i događaju u dvorani s dušom, koju "bakarić" svakako ima nakon svega što je prošao sa sportom u ovom gradu, slika je zaokružena.

I ostaje za dugo sjećanje, podsjeća jući na slavne dane košarkaša Medije,

odbojkašica Azene, ali i nekih ranijih generacija rukometaša, poput one čiji su istaknuti članovi ovoga puta navija li, bodrili neke nove klince. U predivnoj sinergiji koja će naježiti svakog ljubitelja velikogoričkog sporta.

A odmah do njih, svojih frendova iz muškoga kluba, stale su i - rukometašice. Kakva bi to bila "jesen velikogoričkog rukometa", da u tome ne sudjeluje i cure, oku ugodne, a protivnicama izrazito neugodne. Rukometašice Udarnika, već godinama prva snaga ženskog rukometa u ovom gradu, upravo radi novi iskorak, i u njihovu slučaju povijestan. Eno ih na drugome mjestu u 2. HRL Zapad, bez poraza nakon osam kola.

Točnije, bez poraza su već više od 210 dana, već su zaboravile osjećaj koji su posljednji put doživjele onog davnog 23. travnja. Pod vodstvom Darija Zrnića, bivšeg igrača i trener Gorice, djevojke izgledaju toliko dobro da su već krenule

priče o prvoj ligi. A prvoligaša u žen skom rukometu ovaj grad nikad u povi jesti nije imao. - Rano je još za te priče, pametnije je ići korak po korak, ali moram reći da je i za mene iznenađenje sve ovo što se događa. Ako pričamo o prvoj ligi, tu treba reći da ona mijenja cijeli niz stvari i na to treba biti spreman. Mi ćemo, što se tiče terena, sve napraviti da budemo plasirani što bolje, pa ćemo vidjeti što će se događa ti... - govori Zrnić, sretan, zadovoljan i ponosan nakon ovakvog lijepog niza.

Bez obzira na to što se rukometašima dogodio jedan ružan poraz protiv pre jakog Nexea, bez obzira na ishod utak mice između Udarnika i prvoplasiranog, zasad stopostotnog Rudara iz Labina. Poraza će biti, oni u sportu neizbježno dolaze, nizovi poput Udarnikova ne tra ju vječno, ali to neće bitno narušiti sliku koja je ove jeseni oslikana najljepšim ru kometnim bojama.

Kao termin za posljednji "touch" na toj slici, onaj fini završni dodir, određen je 10. prosinca. Te će zimske subotnje večeri u gradu gostovati slovačka Pov ažska Bistrica, u uzvratnoj utakmici 3. kola Europskog kupa, a tribine "baka rića" će, očekuje se, gorjeti. Tražit će se mjesto više, navijat će se još jače, još snažnije, a Gorica će biti još bolja. I možda ispisati nove stranice povijesti rukometa u ovom gradu.

Uz podršku cura iz Udarnika, naravno, u to ne morate sumnjati. Ipak su oni u svemu ovome - zajedno.

TERMIN ZA ZAVRŠNI DODIR

Gradići dostigli Mraclin, Ban Jelačić na sigurnom

Tri velika ispita imali su nogo metaši Mraclina u posljednjih šest utakmica. I sva tri puta su posrnuli. U sudarima s društvom iz vrha, u kojem su i sami bili, gubili su i od Tigra iz Svete Nedelje, i od Zeline, i od Moslavine u Kutini... S drugog mjesta, na kojem su dugo bili, Mraclinci su tako skliznuli na peto i smjestili se odmah do susjeda iz Gradića.

Igor Čagalj i njegovi igrači i dalje sjajno čuvaju svoju mrežu, jer s 11 primljenih golova imaju najbolju obranu lige, a tim receptom dogurali su do šestog mjesta. I Gradići su gubili triput tijekom listo pada, pa se u zadnja tri kola stabilizirali

s pet osvojenih bodova. Za kraj jeseni morat će još u Lekenik, koji je odmah iza leđa, s dva boda manje, pa je bitno ne izgubiti da bi se zadržalo šesto mjesto. Na dovoljnoj udaljenosti od borbe za os tanak na zimsku stanku će i Ban Jelačić, jer društvo iz Vukovine kolo prije kra ja je na 12 bodova više od posljednjeg TŠK-a, sedam više od predzadnjeg Lib ertasa. Forma varira, rezultati su šaroli ki, ali bodovi se skupljaju, pet utakmica Jelačić je dobio... Kad se zna da je šansa da prelazak u viši rang stigla u posljednji trenutak, neizbježno je nakon svega zak ljučiti kako je i u Vukovini nogometna jesen bila - uspješna.

KURILOVEC

U SREDINI,

LUKAVEC BJEŽI S DNA

ad je sezona kretala, tamo u davnom kolovozu, trener Kuri lovca Senad Harambašić poželio je jedno - biti u miru i spokoju sredine tablice. Tri kola daleko od posljedn jeg jesenskog čina, Kurilovec ne može biti u sredini nego što jest. Deveti u ligi s 18 klubova, s učinkom od pet pobjeda, četiri remija i pet poraza. Odvijala se u toj priči polusezona s nekoliko lica, s jako dobrim startom, ali i nizom od sedam utakmica bez pobjede, ali na kraju će na Udarniku sasvim sigurno biti zadovoljni, bez obzira na ishod sudara s Gajom Mače, Trešnjevkom i Petrinjom.

Samo četiri boda iza Kurilovčana, na izmaku teške jeseni, smjestio se tre nutačno 14. Lukavec. Nije bilo lako proživljavati trenutke u kojima je nanizano šest poraza u sedam utak mica, ali vezanim pobjedama protiv Gaja Mače i Ponikvi momčad se sta bilizirala i pokazala da ipak vrijedi kudikamo više od onoga što govori tablica. Puno je i pehova pogađalo Lukavčane kroz ovu polusezonu, od brojnih ozljeda do nesretno priml jenih golova u završnicama, ali temelj za proljeće postavljen je vrlo čvrsto, imat će se tu na čemu graditi proljetni optimizam na Lukavellu.

NA VRHU TABLICE, ČAK

VELIKI FAVORIT GLEDA U LEĐA

ad je sredinom ožujka 2021. godine zasjeo na klupu NK Lomnice, već na prvu sve je izgledalo kao da su stvari sjele na svoje mjesto. Jedan od najvećih nogometaša koje je Tur opolje ikad dalo, čovjek koji će nekoliko mjeseci kasnije dobiti i mural u svome selu, u Donjoj Lomnici, preuzeo je svoj klub. Malo prije nego što će navršiti 60 godina, vratio se među svoje ljude, u klub u kojem je prvi put učio udarati nogometnu loptu. Napadač koji je zabijao u dresu Dinama, ali i Hajduka, igrač s tri Kupa Maršala Tita i onom čuvenom titulom iz 1982. u riznici, trener koji je vodio Zagorec, Segestu, Marsoniju, Zrinjski i bugarsku Belasicu Petrič, pa radio u Dinamovoj akademiji i s juniorima Lokomotive, "lomnički as tref, Deverić Štef", vratio se za željom da podigne svoj klub, u tom trenutku u petom rangu, da malo uoz bilji cijelu priču, donese joj dašak svoga golemog iskustva. Uspješno je okončao tu prvu sezonu, pa u drugoj sa svojim dečkima napravio - show! Lomnica je redala pobjede jednu za drugom, ugura la se u vrh, pa u jednom trenutku ipak posustala i ispala iz borbe za titulu. Sve jedno, bila je to sezona za čistu peticu. A onda je krenula ova, još bolja! Za početak pet vezanih pobjeda, kao poru

DVA REMIJA I SAMO JEDAN PORAZ U 14 KOLA DOSEG JE KOJI JE DOVOLJAN ZA BROJ 1

PREDVOĐENI STJEPANOM DEVERIĆEM, LOMNICA JE POMRSILA RAČUNE JASKANCIMA

ka "tu smo, opet smo dobri", pa poraz u Bedenici. Koji je, ispalo je, ostao jedini poraz Lomnice cijele ove jeseni! U sl jedećih osam bodova Lomnica je uzela 20 bodova, uz šest pobjeda i dva remija, pa i ne čudi što tablica jasno govori da je Lomnica u ovom trenutku najbolja momčad Jedinstvene županijske lige. U najavi sezone govorilo se o nedodirl jivom favoritu NK Jaska-Vinogradaru, o klubu kojem nitko neće moći parirati... I doista, ne može nitko. Osim Lomnice. Koja ima bod više od velikog favorita i čak devet više od buševečkog Poleta. I sve to lomnički "bohemi" rade nekako lagano, sa stilom, baš onako kako to u često viđenoj sceni radi njihov trener, kad s cigaretom u ruci ležerno došeta do klupe, sjedne i zagleda se u daljinu, pre ma rangu više... Iako, već za vikend slijedi novi izazov, jer ide se na Zvrnik, u goste Poletu, koji je odmah tu, iza leđa odmaklog vodećeg dvojca. Prvi vrhu se i dalje drži Mladost iz Obrezine, unatoč očajnom razdoblju iza njih, u koje se smjestilo pet poraza u šest zadnjih utakmica, uključujući i užasavajućih 1-10 u Jastrebarskom. Tur opoljac je dobio derbi u Buševcu i popeo se na sedmo mjesto, Meštrica je s tri vezana poraza potonula u donju polov ice tablice, pet bodova daleko od Kupe i čak 15 od uvjerljivo posljednjeg Klasa.

TRI NAŠA KLUBA U JEDAN BOD, NITKO U TOP 3

Kolo prije kraja polusezone u 1. ŽNL, sed mom rangu natjecanja, tri su stvari važne za istaknuti. Prvo, prvu i šestu momčad na tablici dijele samo tri boda. Drugo, tri od tih šest su naši klubovi. Treće, nitko od njih nije među prva tri... Poslovično zahtjevnu i izjednačenu ligu nakon 12 kola predvode Kloštar, Ivanić i Lonja, dok im u leđa trenutačno gledaju Turopolje, Buna i Vatrogasac, smješteni u jedan bod. S time će možda najmanje zadovoljni biti u Kobiliću, gdje su navikli biti i kudikamo više od šest pozicije, ali male su to mar gine, puno se toga može promijeniti već u posljednjem kolu. Kad je riječ o preostala dva naša kluba u ovom rangu natjecanja, spomenimo i da u njega novočički Dinamo Hidrel ulazi kao deveta momčad lige, dok je Posavec iz Orla na 11. mjestu s bodom manje, ali i osam više od posljednje Ostrne.

Lomničani blistaju ove jeseni u ligi sa sedam naših klubova

KRSTIĆEV KRAJ: DVA MJESECA I JEDNA POBJEDA

ad se sredinom rujna, dva tjedna prije početka sezone, konačno priključio svojoj momča di, Vladimir Krstić pozvao se na "pravo prvih stotinu dana". Je li to bilo rečeno figurativno ili ne, bilo je teško procijeniti, ali danas je jed no sigurno. Prvih stotinu dana nije "preživio". Računa li se to okupl janje nakon trenerova povrataka s Eurobasketa kao početna točka, 50-godišnji Osječanin dobio je u Velikoj Gorici samo 60 dana. Na kon kojih je dobio otkaz.

Službeno je to objavljeno kao spo razumni raskid, ali rezultati koji su iza košarkaša Gorice zapravo su Krstića ostavili bez argumenata. "Koristeći pauzu u prvenstvu HT Premijer lige za analizu rezultata u proteklom periodu, s kojima nismo bili zadovoljni, zajedničkim dogov orom uprave Kluba i prvog trenera Krstića došli smo do zaključka da je u ovom trenutku najbolja odluka odlazak Vladimira Krstića s pozici je glavnog trenera", objavili su iz kluba nakon osam uzastopnih po raza, mjesec i pol dana nakon prve i jedine pobjede ove sezone. Potraga za novim, boljim rješen jem, za Krstićevim nasljednikom, nije otišla predaleko, jer novim trenerom imenovan je dosadašnji pomoćnik Braslav Turić, čovjek koji je i odradio najveći dio posla u pripremama, u vrijeme dok je Krstić bio u stožeru bivšeg izborni ka Damira Mulaomerovića.

- Hvala predsjedniku Dušku Ra doviću i klubu na ukazanoj prili ci, te se nadam da ću opravdati to povjerenje. Želim zahvaliti treneru Krstiću na našoj suradnji i pohvali ti njegov trud, studioznost i energ iju koju posjeduje - kazao je Turić. Riječ je o treneru s golemim isk ustvom, stečenom u prvom redu u ženskoj košarci. Turić je godinama dominirao hrvatskim parketima s košarkašicama Medveščaka, vodio je i Ragusu iz Dubrovnika, a bio je i izbornik ženske reprezentacije.

U Goricu je stigao kao trener jun iora, no brzo je

nalize su već odrađene, sa svih strana i iz svih kuto va, za nekom dodatnom na kraju ove polusezone u produkciji HNK Gorice možda i nema potrebe. Ni volje, uostalom, jer bolno je i frustrirajuće bilo pratiti sve što se događalo u scenariju koji je doveo do toga da je naš prvoligaš prikovan za dno tablice, sa samo sedam bodova, u dubokom kanalu...

Kad je odgoda jedne utakmice, u ovoj slučaju one posljednje jesenske pro tiv Varaždina, najbolja moguća vijest, zapravo je time sve rečeno. Jer sve što smo ostavili iza sebe definitivno spada u kategoriju "ne ponovilo se nikad više", a jedino što preostaje je okrenuti se budu ćnosti. I svemu što slijedi u pokušaju da se sačuva prvoligaški status.

- Na kraju prošle godine govorili smo o najuspješnijoj godini u povijesti kluba, a ove godine možemo govoriti o najneus pješnijoj. Gospodarski i financijski bila je vrlo uspješna, jer mi smo se već sad osigurali i za 2023., juniori su nam bili treći u državi, pioniri i kadeti su ušli u 1. HNL, ali naravno da su senio ri tu ključni, jer na njih se sve veže. I napravit ćemo sve što možemo da izbjegnemo ispadanje iz lige - kaže predsjednik Nenad Črnko.

A za to će biti potrebne korjenite promjene kadra, ali i mentaliteta. Za početak, trebat će riješiti pitan je trenera. O tome će odlučivati, uz predsjednika, i novi sportski direktor Mario Brkljača, koji bi lako mogao predložiti da sve os tane isto. Točnije, da njegov suigrač iz dana u NK Zagrebu, 38-godišnji

upisan u klupsku povijest, ali i čovjeka čiji je povratak u ovom trenutku teško izvediva opcija. Jakir caruje u Mosta ru, maestralno vodi Zrinski i pitanje je koliko mu je u interesu napuštati takav posao i ići u pokušaj da spasi Goricu iz gabule u kojoj se našla. Dobro zvuči, ali teško je povjerovati u takav rasplet... Neka druga imena zasad se ne spomin ju, ali duga je ova stanka, vremena za donošenje odluka je dovoljno, a Mujdža kao trajno rješenje jedna je od opcija.

A kad se riješi pitanje trenera, trebat će "srediti" i igrački kadar. Traži se če tiri-pet pravih, istinskih pojačanja, ig rača koji bi bili dodana vrijednost, kako na terenu, tako i u svlačionici. U priči o Jakiru spomenute se u i posudbe Emira Dilavera ili Kevina Theophile-Catherin ea, neslužbeno se vrte i još neka imena, ali sve je to zasad u domeni nagađanja. Vremena ima, ali prava na pogrešku više nema, jer svi su bonusi već ispucani. Kad smo već kod toga, zanimljivo će biti i vidjeti tko će sve napustiti Gori cu. Nekih značajnih izlaznih transfera teško može biti nakon polusezone poput ove, ali odlazaka će sasvim sigurno biti. Značajan je tu broj igrača kojima nije mjesto u Gorici, koji se nisu ni uklopili ni dokazali kao pojačanja, pa je za vjero vati da će se nekolicini u klubu zahvaliti na suradnji. I, kako to već ide, poželjeti im sreću u nastavku karijere.

A Gorica će krenuti ispočetka. Iz opako teške, ali ne i bezizlazne situacije. Valjda će proljeće donijeti malo sunca...

ODLUKA

TKO

godina poslije

PRODAJA KUĆA

Stara drvena kuća za preseljenje: veličine 13,5 m x 6,5 m, - cijena: 3.500 €. Mob: 091 441 0057

Sisak, Staro Pračno, smjer Zagreb, kuća visoka prizemnica pov ršine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od 1320 m2. Kuća se nalazi blizu ulaza na Autocestu Sisak–Zagreb. Napomena: mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za manji stan ili manju kuću uz cestu za Zagreb. (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) Cijena: 58.000 €. Mob: 091 441 0057

Velika Gorica, na Plesu, kuću s pomoćnim zgradama. Stambena površina kuće je 117 m2, a pomoćnih zgrada 99 m2. Ukupno ima 5 soba i tri kupaonice, priključak na gradski vodovod, plin i kanalizac iju. Pored kuće je garaža koja ima 16 m2 i izlaz na ulicu. Svi objek ti imaju vlasnički list, uporabnu i građevinsku dozvolu. Okućnica je veličine 127 m2. Vlasništvo je 1/1, prodajem 098/781-859

Velika Gorica, Kuče, legalizirana, zidana samostalna prizemnica, površine 107m2, pomoćni drveni objekt od 96m2, voćnjak, sve na građevinskom zemljištu od 1500m2, u produžetku okućnice nalazi se vrtno zemljište od 800m2, prodajem. 01/6217-877

Velika Gorica, V. Posavko, samost. kuća visoka prizemnice stam bene površine 220 m2 i ograđene okućnice od 1700 m2. Kuća se sas toji od podruma, prizemlja (hodnik, kupaonica, ostava, d. boravak, kuhinja sa blagovaonom sa izlazom na terasu, spavaća soba), kata (predsoblje, kupaonica, 2 spavaće sobe i 1 dječje sobe). U dvorišnom djelu nalazi se zidani objekt površine 120 m2 (prizemlje i kat) te ga raža na daljinsko upravljanje. 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena prostorija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, ku hinja s blagovaonom, d. boravak sa izlazom na terasu), kata (isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unutarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 320.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i vi sokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekret nine.hr 099 555 0106

Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovl ja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Gorica, veća kuća površine 300 m2 sa 5 stambenih jedinica te sve stambene jedinice imaju zasebne ulaze. Kuća posjeduje građevinsku dozvolu. Mogućnost zamjene za drugu nekretninu. 260.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Sesvete, Brestje, dvojna kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 354 m2 na okućnici od 290 m2, u sklopu kuće nal azi se garaža te prostorija u kojoj je smještena kotlovnica, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 215.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. obiteljska v. prizemnica 180 m2 i ograđene okućnice 367 m2, sastoji se od prizemlja i kata, u sklopu kuće nalazi se pomoćni zidani objekt, posjeduje Rješenje o izveden om stanju, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Buna, obiteljska prizemnica 100 m2, okućnice 900 m2, te gospodarski objekti 100 m2, 65.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, samost. v. prizemnica površine 200 m2 i okućnice 1350 m2, sastoji se od podruma i prizemlja, u sklopu kuće je garažno poslovni prostor (visina 4m) 70 m2, 105.000 € www. gorica-nekretnine.hr 105.000 €

Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizem nica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izve denom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Hotnja, staro seosko imanje sa starim drvenim hrastovim kućama, od kojih jedna ima 80 m2, a druga 35 m2 (obje kuće imaju prikl jučak struje). Na zemljištu se također nalaze i pomoćni objekti (staja i sjenik), sve na zemljištu od 29.000 m2 sve u cjelini, 79.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Mlaka, samost. obiteljska kuća katnica površine 250 m2, te ograđene i uređene okućnice od 1400 m2, u dvorišnom djelu nalazi se poslovno-proizvodni prostor 186 m2 koji je u pogonu sa industri jskom strujom, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 220.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja - uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vi nove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, obiteljska kuća prizemnica površine 145 m2 i ograđene okućnice od 2194 m2, u dvorištu se nalaze pomoćni zidani objekti, garaža, sušnica, ukupne površine 120 m2, posjeduje građevinsku dozvolu, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Rakarje, prodaje se obiteljska samostojeća v. prizemnica površine 250 m2, uređene i ograđene okućnice od 660 m2. Kuća se sastoji od dva zasebna stana, u dvorišnom djelu se nal azi pomoćni zidni objekt površine 79 m2 (spremište i dvije garaže) te tavan, 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zem ljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 83.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakitovec, samost. prizemnica površine 67 m2 (za adaptaciju ili rušenje), građena prije 1968.god, a sastoji se od: 3 sobe i pomoćne prostorije, na zemljištu od 525 m2 nalazi se pomoćni gospodarski objekt te vrt od 79 m2, 25.000 € www.gorica-nekret nine.hr 099 555 0110

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, pod rum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zam jene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg, 120.000 € www.gori ca-nekretnine.hr 099 555 0106

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizem lje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 22.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, prizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146