Reporter 382 - 23.05.2019.

Broj

Rođendan

382 Godina XVIII

VELIKA GORICA 23. 05. 2019.

Str. 28

GASIMO GORICU VEĆ 40 GODINA

NAŠA JAVNA VATROGASNA POSTROJBA SLAVI ČETIRI DESETLJEĆA POSTOJANJA

Dekan VVG-a

Str. 10

KAKO JE RASLO VELEUČILIŠTE...

IVAN TOTH: POČELI SMO PRIJE 15 GODINA U STANU I GARAŽI, ALI USPJELI SMO!

U 'tuđmancu'... Str. 36

STIŽE VEČER KAD JE U PARKU RING

NOĆ BORILAČKIH SPORTOVA OD OVE GODINE TRAJAT ĆE OD PETKA DO NEDJELJE

Str. 28

Akademska glazbenica "navučena" na motore

'Bajkerica' s violinom

ZINKA HOLY MARIJAN PROFESORICA JE U GORIČKOJ GLAZBENOJ ŠKOLI, ALI I OSNIVAČICA MOTO KLUBA

Više od 117.000 vjernih slušatelja je sa nama svaki dan.

Potražite nas na 88.60 MHz

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Opa, krenulo je... Stiže nam doba druženja Baš je ova kiša pošteno izmaltretirala ovih dana, jedina opcija često je bila zavaliti se u naslonjač i pokušati zaboraviti da bi vani navodno trebalo trajati proljeće... Ali dobro, i to je iza nas, sad je valjda dosta. Sad je valjda vrijeme za najbolji dio godine.

Dobro, ima i onih čudnih ljudi koji će reći da im je zima draža od ljeta, ali ovdje priča nije o tome, o osobnom dojmu. Ne, ovdje se radi o životu jednoga grada u srcu Turopolja. I o njegovom društvenom životu. A on, to je činjenica, s prvim suncem - procvjeta. Krenu ta sjajna događanja koja okupljaju ljude, zbog koji se viđamo, nalazimo, družimo... Ako vam se ovih dana dogodilo da ste sreli nekoga koga mjesecima niste vidjeli, vjerojatno se radi baš o tome. O pravom dolasku proljeća u naš grad.

Krenulo je s Humanitarkom, fantastičnim projektom koji svake godine sve više ostavlja bez daha. Nastavit će se s Turopoljskom trkom, koja je na rasporedu već ovog vikenda, a onda slijedi i Noć borilačkog sporta, pa zatim i Goričke večeri, i ovo, i ono... Uglavnom, vidimo se po gradu!

Izađimo na izbore!

NA POSLJEDNJIM IZBORIMA, LOKALNIMA, ODRŽANIM U SVIBNJU 2017. GODINE, VELIKA GORICA JE IMALA JEDNU OD NAJLOŠIJIH IZLAZNOSTI, ČAK 107 GRADOVA I OPĆINA IMALO JE BOLJI ODAZIV

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 23. svibnja 2019.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje: Zvonko Šimunović Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Tomislava Bradić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Mihaela Pavić, Anes Šuvalić, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

D

vije godine i pet dana nakon što smo posljednji put izlazili na izbore - tog 21. svibnja 2017. riječ je bila o lokalnim izborima - birači u Hrvatskom ponovno se susreću s bijelim kutijama s prorezom na vrhu, u koji valja ubaciti glasački listić.

Ovaj put riječ je o izborima za Europski parlament, koji su raspisani za nedjelju, 26. svibnja. Posljednji su bili prije pet godina, koliko i traje mandat europarlamentaraca, no održani su u Hrvatskoj i godinu prije, nakon što je naša država postala članicom Europske unije. Glasači će neposrednim biranjem odlučiti kojih će nas to 12 kandidata predstavljati u Bruxellesu...

Kako bi glasače uvjerili da su potpuno promašene teze kako ovi izbori nisu važni, kako nije ključna stvar izaći na birališta za "tamo neki europski parlament", ovoga puta u akciju su krenule čak i televizijske kuće. GONG, promatrači izbora, nisu više usamljeni u pokušajima da odaziv bude što veći, no iskustvo kaže da je vrlo upitno

BIRAT ĆEMO IZMEĐU 25 LISTA, A NA NJIMA JE 275 KANDIDATA. I NE, TO NIJE NEVAŽNO, NAJGORE JE NE IZAĆI...

hoće li sve to donijeti rezultate. Hrvatski je građanin razočaran politikom, umoran od političkih prepucavanja i afera koje izbijaju, ali ništa od toga ne bi trebao biti razlog da se ostane doma. Kao što se, primjerice, Goričani nisu baš proslavili kod posljednjih održanih izbora. Sa samo 41,20 posto izlaznosti, Velika Gorica zauzela je 20. mjesto na popisu gradova i općina s najslabijim odazivom birača. Kad se zna da se glasovalo u 127 gradova i općina, da je njih čak 107 imalo bolji odaziv, jasno je da su to čak i pomalo zabrinjavajuće.

Mnogi će novi klinci, koji su u posljednje dvije godina navršili 18, ovoga puta imati priliku da "debitiraju" kao glasači, ali pogled na zainteresiranost mladih za politiku baš i nije ohrabrujući.

Svejedno, treba istaknuti i neke osnovne detalje, za one koji odluče da je tih 41,20 posto stvarno prema... Na izborima za Europski parlament cijela će Hrvatska biti jedna izborna jedinica, a glasači su odlučivali između 25 lista, na kojima je ukupno 275 kandidata. Pa izvolite, birajte...

Goričani biraju na 68 birališta Od ukupno 68 izbornih mjesta na cijelom našem području, njih 23 nalaze se na području samoga grada Velike Gorice. Naravno, i svaki od naših mjesnih odbora ima svoje biralište, a ona su gotovo u pravilu smještena u društvenim domovima, tek ponegdje u školama i vatrogasnim domovima.

Proći ćemo ovih dana i onu uvijek zabavnu predizbornu šutnju, taj jedan dan kad zna biti puno ljepše pogledati vijesti i malo se odmoriti od svakodnevnih političkih priča.

Pa onda dan poslije - kod mnogih to bude baš tako, baš kao u stereotipima - ustaneš rano, odjeneš svoje najbolje odijelo, uredno se začešljaš i zaputiš se prema biralištu.

Na velikogoričkom području bit će to na jednom od ukupno 68 birališta, koliko ih je lijepo nabrojano na službenim stranicama Grada. I, stvarno, ovo nije nevažno. Glasati za bilo koga bolje je nego ni za koga...

Marko Vidalina

KOLONA 'FIĆEKA' PROŠLA KROZ GORICU I PROBUDILA SJEĆANJA Promotivnom vožnjom, desetom po redu, ‘Fićo fan klub Zagreb 2010’ obilježio je svoj deveti rođendan. Cjelodnevno druženje vlasnika i ljubitelja legendarnih fićeka počelo je u subotu, 18. svibnja, u sedam sati, a pola sata kasnije kolona je krenula u obilaženje Zagreba (Zeleni val, HDLU, Zrinjevac, Gundulićeva, Ilica, Mesnička, Gornji grad, Katarinin trg, Jezuitski trg, Kaptol), Lučkog, Stupnika i Velike Gorice.

U turopoljsku metropolu kolona malih

oldtajmera stigla je u ranim poslijepodnevnim satima i zadržala se do 16:30 sati.

Prva gorička lokacija bila im je Tržni centar odnosno Caffe bar Lira gdje je uslijedilo zajedničko fotografiranje i okrijepa. Kolona fićeka sa registarskim oznakama Zagreba, Rijeke, Osijeka i Novog Mesta preselila se zatim na plato ispred POU-a. Znatiželjnici su obilazili vozila koja su svojevremeno bili ljubimci svojih vlasnika te su kod starijih budila razna nostalgična sjećanja. (dj)

Grad Velika Gorica GRAD DIJELI POTPORE Kratke vijesti ZA POLJOPRIVREDU

Do 29. studenog ove godine otvoren je Natječaj za dodjelu potpora poduzetnicima za pojedinačne nastupe na manifestacijama u 2019. Grad će u cilju poticanja razvoja poduzetništva dodijeliti potpore malim gospodarstvenicima koji se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom i ribarstvom, točenjem pića, kockanjem, kladioničarskim i sličnim djelatnostima. Za nastup na sajmovima i izložbama, natjecanjima i sličnim manifestacijama s namjerom predstavljanja, promocije ili ocjenjivanja proizvoda i usluga, mogu ostvariti do 90% troškova, a najviše do 5000 kn za manifestacije u Hrvatskoj te do 10 000 kn za one u inozemstvu. Pojedinom korisniku mogu se dodijeliti dvije potpore u kalendarskoj godini, a prednost imaju oni kojima je osnovna djelatnost proizvodna, djelatnost tradicijskog ili umjetničkog obrta te oni kojima potpora u tekućoj godini nije dodijeljena.

POMOĆ U PISANJU EU PROJEKATA Za prijavu i provedbu projekata koji će se financirati sredstvima EU poduzetnici mogu ostvariti potporu za pokriće troškova tehničke pomoći i ostalih konzultantskih usluga. Grad Velika Gorica za cilj ima tržišno jačanje konkurentnosti i poticanje poduzetnika na prijavu i korištenje sredstava EU fondova u programskom razdoblju 2014. – 2020. Pisanje prijave projekata podrazumijeva kompletnu izradu prijavne dokumentacije (prijavni obrasci, izjave, prilozi i ostala dokumentacija prema uvjetima natječaja). Pojedinom prijavitelju može se dodijeliti potpora za jedan projekt u tekućoj kalendarskoj godini, do 50% troškova, a najviše 20 000 kn. Natječaj je otvoren do 29. studenog ili do iskorištenja sredstva.

Za informacije nazovite 01/5520-522.

Prijaviti se mogu obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja imaju prebivalište, odnosno sjedište i bave se poljoprivrednom proizvodnjom na području Grada Velike Gorice, a životinje moraju biti upisane u Jedinstveni Registar domaćih životinja. Pojedina potpora odobrava se nakon provjere dokumentacije i moguće kontrole na terenu, a za isto ulaganje korisnik može potporu ostvariti samo jedanput.

Vrijeme trajanja natječaja, potrebnu dokumentaciju, uvjete i kriterije za dobivanje potpore te predviđene iznose možete vidjeti na www.gorica.hr. Sve informacije mogu se dobiti u UO za poljoprivredu i ruralni razvoj, soba 407/IV ili na tel. 62-69-947.

SPONZORIRANO

ZA SAJMOVE I PROMOCIJU DO 10.000 KN

Grad će dodijeliti potpore male vrijednosti poljoprivrednim gospodarstvima za edukaciju i stručno osposobljavanje, nabavu/ građenje nove proizvodne opreme, nabavu voćnih sadnica, sadnica jagoda i loznih cjepova, ekološku proizvodnju, uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, uzgoja cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja, uzgoj gljiva, baždarenje prskalica, premiju osiguranja, umjetno osjemenjivanje krava i junica, krmača i nazimica, kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednom gospodarstvu, nabavu strojeva i opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (turopoljska svinja i hrvatski posavac), analizu kontrole mliječnosti te kontrolu kvalitete stočne hrane.

2/3

Počela je nova školska godinaMet faceaturepe pa illit qu gr

Vukomerička u novom ruhu

U DULJINI OD 450 METARA ASFALTIRANO JE 4300 KVADRATNIH METARA ASFALTIRANE PROMETNICE TE GOTOVO DVIJE TISUĆE KVADRATA PJEŠAČKO-BICIKLISTIČKE STAZE

R

adovi u Vukomeričkoj ulici završeni su šest dana prije roka - za točno 89 radnih dana. Radi se ulici o koja povezuje dvije ključne prometnice, ulice Ljudevita Posavskog i Andrije Kačića Miošića, vodi do trgovačkih centara te benzinske postaje, a nakon otvaranja Logističkog centra Hrvatske pošte postat će prometna žila kucavica ovog dijela grada.

Asfaltirana prometnica duga je 450 metara, a na cijelom potezu uređene su i biciklističke te pješačke staze. Vrijednost radova koje je izvodio VG Komunalac je oko četiri milijuna kuna. Direktor VG Komunalca, Jurica Mihalj, zadovoljan je obavljenim poslom te ističe da je tijekom radova svim gospodarskim objektima na tom području bila omogućena neometana pro-

metna komunikacija. Osim na gospodarstvenike, posebno se pazilo i na bicikliste te pješake te koji će tuda prolaziti.

- Biciklisti i prolaznici mogu uživati u gotovo dvije tisuće kvadrata pješačkobiciklističke staze, te 4300 kvadrata asfaltirane prometnice. Obnovljena je i cesta između Kauflanda i INE, raskrižje koje dolazi od ulice Ljudevita Posavskog, a postavljena su i dva uspornika, kako bi se izbjegle ugroze i prekoračenja brzine - kaže Mihalj.

LOGISTIČKI CENTAR HP-A KREĆE

Zemljište u tom dijelu Velike Gorice izuzetno je atraktivno te je interes gospodarstvenika sve veći. Nova i moderna prometnica tako nije samo važna gradska poveznica, već će to biti i servisna ulica za velike objekte koji se tu otvaraju. Njome će svakodnevno prometovati više tisuća

UREĐENJE JE STAJALO OKO ČETIRI MILIJUNA KN, A U PLANU SU I NOVI RADOVI U TOJ ZONI...

zaposlenika gospodarskih subjekata smještenih u neposrednoj blizini iste, od čega će samo u centru HP-a, koji se otvara za oko dva mjeseca, u prvoj fazi biti zaposleno oko 1200 djelatnika, a u drugoj fazi, prema najavama, još toliko.

Gradonačelnik Dražen Barišić koji je sa suradnicima provjerio kako su obavljeni radovi, istaknuo je da se osim proizvodnih i uslužnih djelatnosti tu očekuje i procvat tercijarne ekonomije.

- Uz gospodarski procvat i infrastrukturne pothvate, u ovoj zoni očekujemo otvaranje i nekih novih sadržaja, hotela i drugih ugostiteljskih objekata. Ovo zasigurno postaje jedan lijepo uređeni dio Velike Gorice, za koji je iznimno važno da komunicira s ostatkom grada - zaključio je gradonačelnik Barišić te pozvao sugrađane da koriste Vukomeričku ulicu.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

Ukratko...

NACIONALNE MANJINE SU IZABRALE

MILIJUN KUNA ZA PROGRAME KULTURE SREDSTVA SU RASPOREĐENA NA 28 UDRUGA, A NEKE SU PRIJAVILE VIŠE PROGRAMA. MEĐU NJIMA SU NAŠI KUD-OVI, ALI I PJESNIČKE UDRUGE, MAŽORETKINJE...

K

ao i svake godine, Grad Velika Gorica će i u 2019. financijski poduprijeti rad udrugama koje svojim kulturno-umjetničkim djelovanjem oplemenjuju život u našem gradu i njeguju tradiciju ovoga kraja.

- Svake godine potpomažemo rad udruga u kulturi, kojima se oblikuju naše tradicionalne vrijednosti. Na taj se način zapravo promiče ugled našega grada i visoki standard života. Kako u kulturnom smislu, tako i u socijalnom i civilnom, ne samo na području našega grada, nego i u cijeloj našoj zemlji te inozemstvu. Zahvaljujemo im se na mukotrpnom radu svih ovih godina i radujemo se i odazivamo njihovim događanjima tijekom cijele godine - istaknuo je gradonačelnik Dražen Barišić.

Grad je iz svog proračuna ove godine izdvojio 980 tisuća kuna za tradicionalne man-

ifestacije koje provode KUD-ovi i folklorna društva, rad pjesničkih udruga, glazbene i ekološke programe, mažoretkinje… Prilikom preuzimanja ugovora, predsjednik Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je važno da Grad prepoznaje nečiji trud i rad.

TRADICIJA JE TEMELJ KULTURE, ALI VAŽNO JE I DRŽATI KORAK S VREMENOM

U KORAK S VREMENOM

- Kroz našu zajednicu KUD-ova djeluje jedanaest folklornih društava, dvije udruge mažoretkinja, dva zbora te mali vokalni sastavi. Ono što vidite na sceni, kad netko od naših članova nastupa, rezultat je višemjesečnih uvježbavanja. Tradicija je temelj naše kulture, no jednako je bitno održati korak sa suvremenim plesovima, glazbom i svime onim čime odlikuje suvremeno društvo - rekao je Štarkelj, koji je na čelu Zajednice već dva desetljeća.

GRAD POMAŽE UDRUGE: OD ZDRAVSTVA DO BRANITELJA IZ PRORAČUNA JE ZA TU NAMJENU IZDVOJENO MILIJUN KUNA Ukupno 20 ugovora gradonačelnik Barišić je uručio braniteljskim udrugama te udrugama iz područja socijalno-humanitarnih i zdravstvenih djelatnosti. I za njih je u proračunu osigurano milijun kuna, a ugovori su sklopljeni na temelju Javnog poziva.

- Gotovo deset godina posebno brinemo o kategorijama društva i udrugama koje se bave socijalnom, humanitarnom i zdravstvenom djelatnošću i, naravno, udrugama koje promiču vrijednosti Domovin-

skog rata. Svake godine povećavamo ta sredstva jer smo prepoznali vaš kvalitetan i dobar rad i vjerujem da ćemo i u budućnosti surađivati na ovako visokoj razini - istaknuo je zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec, a Stjepan Kovačević zahvalio se u ime Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata, dodavši da sve molbe prema Gradu naiđu na plodno tlo.

- Sve probleme rješavamo s čelnicima Grada, nemamo nikakvih primjedbi, uvijek nam izađu usus-

Pripadnici nacionalnih manjina birali su 5. svibnja svoje predstavnike, uključujući i tri najbrojnije goričke nacionalne manjine - albansku, bošnjačku i srpsku.

Za članove Vijeća albanske nacionalne manjine izabrani su Kasim Zenuni, Memetali Zenuni, Bib Markprenkaj, Fatime Zenuni, Hasan Zenuni, Ilir Zenuni, Sanije Zenuni, Liman Martinaj, Amir Zenuni, Aslan Zenuni, Irfan Zenuni, Besim Abdi, Naser Abdi, Mersije Abdi i Simialj Abdi.

U Vijeću bošnjačke nacionalne manjine su Omer Alibašić, Amir Hasanović, Nufik Hasanović, Rasma Hasanović, Ena Jakupović, Fatma Ćatić, Salih Huremović, Hatka Mušić, Ramo Prelević, Edita Vazquez, Jasmin Midžan te Esad Tašaković. Za članove Vijeća srpske nacionalne manjine izabrani su: Dragan Rajšić, Mirko Rajšić, Dragoljub Geratović, Jovanka Radaković, Bogdanka Nužda, Gospana Pezerović, Bojana Virijević, Mileva Bućan, Kata Dundović, Branka Geratović, Jagoda Maksimović, Đuro Radaković, Stevo Japundžić, Ljuban Miličević i Dušanka Dobrić.

ret - rekao je Kovačević.

- Udruga je puno, a kolač se mora podijeliti svima, toga moramo biti svjesni. Grad daje koliko najviše i može - kaže Vera Šebrek, predsjednica goričke Udruge umirovljenika, koja je ove godine domaćin 25. susreta Zajednice udruga umirovljenika Zagrebačke županije.

Marina Drašković, koja vodi Judo klub osoba s invaliditetom Fuji, istaknula je zadovoljstvo što Grad prati njihov rad i u socijalno-humanitarnom segmentu.

PRIJAVE PROGRAMA ZA MLADE Objavljen je Javni poziv za predlaganje programa/projekata udruga mladih i udruga za mlade u 2019. godini. Prioritetna područja su: neformalno obrazovanje mladih; aktivno djelovanje mladih i razvoj lokalnih udruga mladih; jačanje kompetencija mladih za tržište rada; socijalne usluge za mlade u lokalnoj zajednici; programi kulture i programi nezavisne kulture mladih; podizanje kvalitete života mladih u Gradu Velikoj Gorici. Udruge mogu prijavljivati programe/projekte koji su usmjereni podizanju kvalitete života mladih u Velikoj Gorici do 30. studenog ili do iskorištenja predviđenih proračunskih sredstava. Ukupno planirana vrijednost Javnog poziva je 90 tisuća kuna, s tim da je najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom projektu 2000 kn, a najveći 14.000 kuna.

4/5 SPONZORIRANO

Raspisali novi natječaj za Aglomeraciju VG NOVA PROCIJENJENA INVESTICIJSKA VRIJEDNOST PROJEKTA JE GOTOVO 617 MILIJUNA KUNA BEZ PDV-A. OTVARANJE PRISTIGLIH PONUDA ZA OVAJ VELIKI KOMUNALNI PROJEKT BIT ĆE 26. LIPNJA

A

Aglomeracija ide dalje i nema vraćanja na staro - u nekoliko je navrata istaknuo gradonačelnik Dražen Barišić te vodeći ljudi VG Vodoopskrbe, koja stoji iza ovog projekta.

Projekt je ranije bio zaustavljen jer ponude pristigle na jedan od šest raspisanih otvorenih postupaka javne nabave nisu bile u skladu s propozicijama natječaja, odnosno značajno su odstupale od procijenjene vrijednosti. Grad je u studenom od Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Hrvatskih voda dobio uputu da ga poništi te raspiše novi otvoreni postupak javne nabave za izvođenje radova za izgradnju sustava odvodnje fekalne kanalizacije. U sličnoj poziciji našlo se još nekoliko gradova i općina.

Novi natječaj za izgradnju sustava odvodnje fekalne kanalizacije aglomeracije Velika Gorica je objavljen, nova procijenjena investicijska vrijednost projekta je 616.572.681,00 kn bez PDV-a, a pristigle ponude otvorit će se 26. lipnja. Objavi natječaja prethodilo je javno savjetovanje, koje je napravljeno nakon izrade Novelacije studije izvedivosti za sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Aglomeracije Velika Gorica s novim procjenama troškova za planirane investicije i sukladno tome

U PROJEKTU JE I OBNOVA I DOGRADNJA PROČISTAČA OTPADNIH VODA KOJI JE IZGRAĐEN JOŠ 70-IH GODINA

ispravljenim opcijskim analizama.

VG Vodoopskrba je, zajedno s projektantskom kućom, u više navrata obavila stručne konzultacije s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Hrvatskim vodama, a vezano za opseg potrebnih korekcija, dokumenata i dinamike ponovnog raspisivanja javne nabave za radove izgradnje sustava odvodnje (mreže) i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV). Sva novelirana studijska dokumentacija se šalje na pregled i odobrenje tijelima Europske komisije (JASPERS).

Aglomeracija je zasigurno najveći komunalni projekt u našem gradu, a ujedno se radi o najvećoj aglomeraciji u Republici Hrvatskoj. Ovim kompleksnim i važnim projektom će se na širem području Velike Gorice značajno podići standard življenja i riješiti pitanje odvodnje otpadnih voda s pročišćavanjem za mnoge naše sugrađane.

Planirana je izgradnja 125 kilometara novih i rekonstrukcija 25 kilometara postojećih kanalizacijskih mreža, sanacija 80 kilometara prometnica, izgradnja 39 novih crpnih stanica i rekonstrukcija devet postojećih, kao i mogućnost besplatnog priključka na kanalizacijsku mrežu za brojne korisnike. Također, u planu je i dogradnja i obnova postojećeg pročistača otpadnih voda, koji je izgrađen 70-ih godina.

Aglomeracija je naveći komunalni projekt u našem gradu, a ujedno je i najveća aglomeracija u Hrvatskoj

Grad Velika Gorica

Kratke vijesti SPONZORIRANO

BESPLATNI UDŽBENICI ZA 'OSNOVNJAKE' Velikogoričke školarce dočekat će prvog dana iduće školske godine na klupama besplatni udžbenici i radne bilježnice te dodatni radni materijal. Udžbenike financira država, a novac za radne bilježnice i atlase osigurava Zagrebačka županija koja će osigurati 300 kn po učeniku.

U slučaju da iznos bude veći, sufinanciranju će se priključiti gradovi i općine.

Sporazum o sufinanciranju i provođenju postupka nabave udžbenika i drugih obrazovnih materijala je u ime Grada Velike Gorice potpisao zamjenik gradonačelnika, Krešimir Ačkar, koji je najavio da je Grad ostatak novca do pune cijene osigurao u proračunu. – Mi smo već od 2016. krenuli s projektom besplatnih udžbenika, a od 2017. i radnih bilježnica. Drago nam je da je Županija prepoznala takav dobar primjer. S obzirom da nam je rasterećen proračun, možemo se pripremati za sve oblike kurikularne reforme i svega onog što donosi, nabavu pametnih ploča i slično. – ističe Kolarec.

I gorička uz Deklar

STIPENDIJE ZA DEFICITARNA ZANIMANJA Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu stipendija za učenike prvih razreda koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, za potrebe obrtništva za školsku godinu 2019/2020.

Stipendije će dobiti 30 učenika, a kriteriji za utvrđivanje liste prvenstva kandidata je opći uspjeh u VII. i VIII. razredu utvrđen na osnovi prosječne ocjene. Dodjeljuju se u iznosu od 500 kuna mjesečno kroz deset mjeseci, računajući od 1. rujna ove godine. Prijave za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja dostavljaju se osobno od 2. do 27. rujna 2019. godine Povjerenstvu, putem UO za poduzetništvo, investicije i fondove EU, na adresi: Šetalište Franje Lučića 15. Sve informacije vezano uz natječaj, potrebne obrasce te popis zanimanja za koje je moguće ostvariti stipendiju možete pronaći na službenim stranicama grada www.gorica.hr ili pozivom na 5559 436.

U RUMUNJSKOJ SE RASPRAVLJALO O PARTICIPACIJI DJECE NA RAZINI EUROPSKE UNIJE

O

d 4. do 7. svibnja u Bukureštu je održana Konferencija EU Children’s Summit “Europe we want” na kojoj je usvojena Dječja deklaracija o participaciji, a ista će biti predstavljena liderima EU-a na konferenciji u Sibiu u Rumunjskoj i potom prevedena u konkretne preporuke Vijeća.

Hrvatsku su u Bukureštu, uz podršku Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, predstavljali Velikogoričani – predsjednica Dječjeg gradskog vijeća Mara Miličević

iz OŠ Velika Mlaka, njen zamjenik Matija Dražetić iz OŠ Vukovina te savjetnica za predškolski odgoj, djecu i mlade dr.sc.

Arijana Mataga Tintor.

Na Konferenciji je sudjelovalo 60 djece iz 16 europskih država te brojni stručnjaci za prava djece, europski visoki dužnosnici i političari.

- Svatko je imao svoju kulturu i bilo mi je tako lijepo naučiti ponešto o drugim kulturama i jezicima drugih zemalja članica- kaže Mara koja je, kao predstavnica države koja će od početka iduće godine predsjedati Vijećem EU, održala govor u kojem je izrazila želju da se nastavi proces započet u Rumunjskoj te je s predstavnicima Rumunjske i Finske premijerki Rumunjske Viorici Dancili uručila Dječju deklaraciju. Mara i Matija obratili su se sudionicima na zatvaranju Konfer-

DJEČJI GLAS DOVODI MAŠTU I INOVACIJU NAŠOJ ZAJEDNICI I NAŠEM DRUŠTVU

encije s porukama djece i idejom kako da čelnici Europske unije sudjelovanje djece učine svojim prioritetom i ostvare ga u praksi.

"MI SMO BUDUĆNOST EUROPE!"

Svoje dojmove su gorički sudionici Konferencije podijelili na primanju kod zamjenika gradonačelnika Krešimira Ačkara. Mara je istaknula važnost više razine dječje participacije u donošenju odluka koje ih se tiču, i to na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, sukladno Konvenciji o pravima djeteta. – Hrvatska ima jako puno problema s dječjom participacijom u donošenju odluka koje su vezane za nas. Smatram da bi trebali dobiti više glasa u svemu jer smo mi budućnost Europe. Sami si ju stvaramo, a ne stvaraju nam ju odrasli. – rekla je

Matija i Mara prepuni dojmova vratili su se iz Rumunjske

SPONZORIRANO

djeca raciju

6/7

SLIJEDI I OBNOVA...

U Kvaterniku otvorena nova školska knjižnica Osnovna škola Eugena Kvaternika ima novu knjižnicu koja, nakon dva preseljenja, sada zauzima centralno mjesto u školi.

- Uspjeli smo doći do toga da knjižnica bude centar zbivanja, imamo vrijednu i marljivu knjižničarku koja osmišljava brojne zanimljive sadržaje za učenike i potiče ih na čitanje, tako da smo i više nego zadovoljni - ističe ravnateljica škole Monika Brleković.

U novoj je knjižnici 4500 naslova u učeničkoj te 1500 u učiteljskoj zbirci.

- Nakon otpisa starih i uništenih knjiga ostali smo bez nekih naslova, sve to morat ćemo na neki način vratiti fondu knjižnice. Resorno ministarstvo najavljuje pomoć školskim knjižnicama pa se nadamo nadamo kako će se i naš fond malo povećati - pojašnjava knjižničarka Davorka Facko Vnučec.

Vrijednost uređenja knjižnice je 800 tisuća kuna, a mnogo zahtjevniji projekt tek predstoji, jer najstarija gorička škola sagrađena je prije 60 godina te je nužna obnova.

- Ova je škola slijednik školstva kojeg je započela Plemenita općina Turopoljska prije 402. godine te je bilo neprimjereno da u današnje vrijeme učenici nemaju dobre uvjete za rad i obrazovanje - učionicu za informatiku te suvremenu knjižnicu. Energetskom obnovom ova stara gorička ljepotica malo će izmijeniti vanjski izgled, ali će zato biti funkcionalnija, štedljivija i ukorak s vremenom - kaže gradonačelnik Barišić.

'Mi djeca želimo da nas odrasli konzultiraju...'

Sanjamo o europskoj zajednici koja omogućuje i potiče uključivanje djece u donošenje odluka. Zašto? Zato što želimo biti konzultirani o pitanjima koja izravno utječu na naše živote, i kao državljani svojih zemalja i kao Europljani. Zato što smo značajan dio europskog stanovništva i pišemo svoju priču, istaknula su djeca.

PRIJEDLOZI I MIŠLJENJA

Savjetovanje s javnošću o III. Strategiji za osobe s invaliditetom

Predsjednica Dječjeg gradskog vijeća.

Njen zamjenik požalio se kako dječja participacija u cijeloj EU nije toliko dobra kao što to djeca priželjkuju. – Želim zahvaliti UNICEF-u koji je sve ovo omogućio, kao i rumunjskoj djeci koja su primijetila ovaj problem. Dječji glas koji bi se trebao čuti više dovodi maštu i inovaciju našoj zajednici i našem društvu.

- smatra Matija.

Dogradonačelnik Ačkar izrazio je ponos njihovim predstavljanjem u Rumunjskoj.

- To je nešto što prezentira naš grad i državu, a biti prezenteri svoje države mogu samo odlični. Predstavljate iskorak nečega što će biti zabilježeno danas, sutra i u povijesti. Želim vam da još više dođete do izražaja od 1. siječnja 2020. godine, kada će Hrvatska presjedati Europskim vijećem - izjavio je Ačkar.

Predaja Deklaracije rumunjskoj premijerki

Sudionici Konferencije uživali su u putovanju i druženju

Nacrt Strategije izjednačavanja mogućnosti i prava za osobe s invaliditetom Grada Velike Gorice u razdoblju od 2019. - 2023. godine je u postupku savjetovanja s javnošću.

Cilj III. velikogoričke Strategije je stvaranje uvjeta za aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim životnim područjima te sprečavanje diskriminacije i snaženje svih oblika društvene solidarnosti. Ostvaruje se kroz različite vidove financijske pomoći te pružanje različitih socijalnih i zdravstvenih usluga.

Strategija sadrži mjere i aktivnosti koje su predložene od strane gradskog Povjerenstva za osobe s invaliditetom u suradnji sa stručnjacima iz brojnih ustanova i institucija, a proteže se kroz sva životna područja osoba s invaliditetom. Nositelji mjera i aktivnosti su Grad Velika Gorica, ustanove i trgovačka društva u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Grada, odgojno-obrazovne ustanove, ustanove zdravstva i socijalne skrbi te civilni sektor. Savjetovanje traje

do 10. lipnja 2019., a prijedlozi i mišljenja mogu se poslati na e-mail adresu: dragica. mp@gorica.hr.

Programska područ ja djelovanja Obitelj i život u zajednici; odgoj i obrazovanje; zdravstvena zaštita; socijalna skrb; stanova-nje, mobilnost i pristupačnost; profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje, rad i mirovinsko osiguranje; informiranje, komunikacija i podizanje razine javne svijesti; sudjelovanje u kulturnom životu; sport i rekreacija; udruge osoba s invaliditetom u civilnom društvu.

Intervju mjeseca

Krenuli smo iz garaže, a sad sanjamo svoj kampus

DEKAN IVAN TOTH: 'ZNAMO VEĆ I GDJE BI GA BILO IDEALNO GRADITI'

VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA U SVOJIH JE PRVIH 15 GODINA IZRASLO U VRLO OZBILJNU INSTITUCIJU, S IMPRESIVNIM PROSTORIMA... DEKAN IVAN TOTH TU JE SVIH 15 GODINA

K

Razgovarao: Marko Vidalina

ad je prije 15 i nešto godina krenulo Veleučilište Velika Gorica, cijela priča djelovala je, onako, prilično klimavo.

I mnogi, realno, nisu vjerovali u uspjeh. Kao, kakav sad odjednom faks u Gorici, pa tko će tu doći studirati...

Kad ono, ima onih koji žele doći u ovaj grad studirati. O da, itekako ih ima. I to sa svih strana Hrvatske, danas je već postalo sasvim normalno da u Velikoj Gorici žive i školuju se studenti iz Dalmacije, Slavonije, Istre... Čak i iz inozemstva, jer ono što nudi VVG postalo je zanimljivo čak i izvan hrvatskih granica. Sve u svemu, 15 godina poslije je sasvim jasno da je jedna "luda" priča definitivno uspjela.

A do takvih stvari, do velikih uspjeha, dolazi se zahvaljujući ljudima. U ovom slučaju cijelom timu ljudi koji su visokoobrazovnu ustanovu koja je počela u jednom stanu, jednoj garaži i jednoj ruševnoj zgradi u centru grada pretvorila u respektabilnu instituciju koja danas i vizualno i sadržajno - impresionira.

A na čelu toga tima je čovjek imena i prezime Ivan Toth. Dekan

VVG-a, Zagrepčanin koji se udomaćio u Velikoj Gorici u ovih 15 godina, ambiciozan čovjek koji je vjerojatno i najzaslužniji za sve dobro što je na Veleučilištu napravljeno u vremenu iza nas.

I nije se umorio, ma kakvi... Sastanci su se redali jedan za drugim, ispred njegova ureda često je kao u čekaonici, ali svejedno je dekan novinara dočekao nasmiješen, odlično raspoložen za priču o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti velikogoričkog Veleučilišta.

Dekane, o Vama kao prvom čovjeku VVG-a Velikogoričani ne znaju previše. Kako biste im se Vi sami predstavili?

Odrastao sam u centru Zagreba, u Radićevoj ulici, a danas stanujem s obitelji u Španskom. I to mi baš odgovara, zaobilaznicom sam za čas u Gorici, pogotovo jer i ujutro i poslijepodne idem kontra prometnih gužvi... Uglavnom, spletom okolnosti rodio sam se u Zemunu, gdje je mama bila na jednom proputovanju, u posjetu prijateljici. Kad je već tako ispalo, tamo su me i upisivali u knjige, pa su maknuti ovo 'h' iz prezimena 'Toth'. Kasnije su mi ga vraćali...

Doktor sam pravnih znanosti, iako je moje obrazovanje polivalentno. Imao sam tu sreću u životu da sam razne škole završavao. Prvo sam završio tehničku školu, a zatim paralelno studirao na Višoj tehničkoj školi i Fakultetu političkih znanosti. Dobio sam stipendiju i morao sam odlučiti hoću li ići u tehničkom smjeru ili u područje političkih znanosti. Na kraju sam se zaposlio u Končaru, gdje sam desetak godina radio na poslovima sigurnosti. Kad je Končar došao svome kraju, javio sam se u Ministarstvo obrane, pa smo krenuli u stvaranje Narodne zaštite. Vlada me imenovala članom stožera Civilne zaštite za operativne poslove, a kasnije sam bio i načelnik i zapovjednik Civilne zaštite, kako u ministarstvu obrane, tako i u MUP-u.

napraviti u iznenadnim situacijama. To mi je jako puno pomoglo kad su me pozvali ovdje, u Veliku Goricu, da prihvatim biti dekan.

Dakle, dočekala su Vas iznenađenja na Veleučilištu? Došli ste, naime, nakon što je otišao prvi dekan, nakon samo nekoliko mjeseci postojanja VVG-a...

Dekan koji je bio prvi na tome mjestu, čovjek koji se sad vratio k nama, dobio je nakon kratkog vremena primamljiviju ponudu s varaždinskog FOI-ja. Otišao je tamo raditi kao profesor i ovdje su ostali bez dekana. Pronašli su čovjeka za to mjesto, sve su s njim dogovorili. Međutim, poginuo je u prometnoj nesreći, na putu iz Splita prema Zagrebu. Ja sam u tom trenutku radio na Visokoj školi za sigurnost kao vanjski predavač već desetak godina i predložili su

ŽELIMO INTERNACIONALIZIRATI VELEUČILIŠTE, UVODIMO STUDIJE ISKLJUČIVO NA ENGLESKOM JEZIKU

Kako se dogodilo da čovjek s toliko interesa, s toliko iskustva, završi kao dekan jednog malog, novog veleučilišta?

Različita obrazovanja koja sam stekao, iskustva iz Domovinskog rata i Civilne zaštite, danas su mi iznimno vrijedna. Nismo znali kako će izgledati agresija koja se sprema i tu sam stekao veliko iskustvo u organizacijskom smislu, ali i u kriznom menadžmentu, što

me ovdje, da se prihvatim tog posla.

Koliko Vam se svidjela Velika Gorica kao grad?

Jako! Iskreno, do tad sam kroz Goricu u pravilu samo prolazio, dolazio do aerodroma ili nešto slično. I imao sam doživljaj da je to neko malo veće selo. Zato sam se i iznenadio kad sam vidio kako je grad uređen, kako je ugodan za život. Navijao sam i da se preselimo ovdje, ali supruga i djeca baš i nisu bili za to.

Po čemu pamtite te prve dan na funkciji dekanae?

Došao sam ovdje, pogledao što ću to preuzeti, imajući na umu da imam radno mjesto, ali i da je postojao dogovor da se mogu vratiti u ministarstvo budem li želio. Iako, odmah sam znao da ću ostati ovdje... Došao sam dva mjeseca ranije, mjesec dana sam čak i vo-

10/11 Foto: Marko Vidalina

lontirao, kako bih snimio situaciju. Nisam znao u što dolazim. Mislio sam da postoje učionice, da je to pristojno uređeno, a dočekale su me smo dvije učionice koje su bile u funkciji. Nastava se održavala i u autoškoli, a sve skupa me natjeralo da se u jednom trenutku pitam što mi je bilo da dođem ovdje. Objašnjavali su mi da će biti upisa, ohrabrivali su me, a onda sam i ja napravio analizu, pratio nastavne procese pa u jednom trenutku rekao: 'OK, od sad nitko ništa ne smije napraviti ovdje bez mog znanja!' Novca nije bilo i morali smo napraviti rez. Uz mene su tu bila još tri zaposlena, a nismo imali čak ni za plaće.

Bilo je, dakle, financijski, stručnih, ali i infrastrukturnih problema. Kako ste sve to uspjeli riješiti?

Da, zgrada Veleučilišta je stari objekt, koji je bio rupa bez dna. Dvije učionice su funkcionirale, dekanat je bio u stanu malo dalje, pokraj pošte, a referada u jednoj garaži. Imali smo pet studijskih programa i nešto manje od stotinu studenata. Neki programi bili su dobri, dugoročno gledano, neki su bili i upitni. I odmah sam donio odluku da idemo u promjene nekih studijskih programa, tako da smo već 2005. uveli krizni menadžment, zamrznuli pirotehnologiju i humanitarno razminiranje, a ostale programe zadržali. I upravljanje

VVG JE TE 2004. VEĆ IMAO NOVOG DEKANA, ALI BAŠ TAD JE ČOVJEK POGINUO U NESREĆI. I DOŠAO SAM JA... motornim vozilima, i održavanje računalnih sustava, i zrakoplova...

Ocijenio sam da su ti studijski programi dobri, a to se i potvrdilo.

Kasnije je došao i studij optometrije, odnosno očne optike, sve s idejom da nudimo zanimanja koja trebaju tržištu rada.

Kakva je Vaša vizija visokog obrazovanja, kako to mora izgledati da bi ovako brzo raslo i naraslo?

Od početka vjerujemo da naš program mora biti velikim dijelom okrenut praksi. Željeli smo da naši studenti, kad završe studij, bez puno uhodavanja mogu preuzeti posao za koji su osposobljeni. U tome smo uspjeli, o čemu svjedoče i poslodavci, i njihove povratne informacije govore da smo školovali ljude onako kako smo trebali.

Svi programi koje mi nudimo jedinstveni su u Hrvatskoj i to je razlog zbog kojeg su naši upisi tek ove godine nešto malo pali. Iako, puno manje nego kod drugih. Kod nas je taj pad do pet posto, ali problem je tu i nataliteta, već se po srednjim školama vidi koliko će biti manje potencijalnih studenata. Zato smo unaprijed u svojoj strategiji odlučili da se nećemo 'svađati' s drugim visokoškolskim ustanovama. Uostalom, mi dozvoljavamo i našim profesorima da predaju na konkurentskim ustanovama, ali istovremeno i odlučili da se okrećemo internacionalizaciji naših studija.

Što to konktretno znači?

Gorica je na dobroj poziciji, aerodrom je blizu, životni uvjeti su dobri, tu se može izgraditi i kampus, i brojne druge stvari, zbog čega smo odlučili da ćemo imati studijske programe isključivo na engleskom jeziku. Ispitali smo, naravno, stanje na tržištu i zaključak je da su naše cijene daleko povoljnije. Zašto bismo samo izvozili gotove kadrove? Neka ljudi iz vana dolaze k nama, na školovanje...

Testirali smo to na održavanju zrakoplova, interes je bio velik, a to se posebno odnosi na specijalistički studij optometrije. To smo i prijavili kao projekt na ministarstvo znanosti, on je već u provedbi, 30-ak nastavnika je testirano iz engleskog jezika, da vidimo na kojoj su razini, nakon čega su upućeni na stjecanje viših razina, sve dok ne budu spremni za predavanje na engleskom. Već i sad imamo stranih studenata, njih 14, 15 iz Slovenije je na optometriji, ima ih i iz Portugala, Makedonije...

Znači li to da je u planu izgradnja kampusa?! O tome se već godinama priča, spominje mogućnost da postanemo studentski grad u punom smislu, je li sazrijelo vrijeme za to?

Ne, mislim da još nije. Znate, mi smo racionalni prije svega. Ja sam uvijek imao B varijantu, i u financiranju i svemu drugome. Nikad nisam dozvolio iskakanja, a tako će i ostati. Znam da se često govorilo o kampusu, ali lakši je dio skupiti novac i to izgraditi. Kad se izgradi, treba to i održavati. Ja sam prvi za to da se u Velikoj Gorici izgradi kampus, ali to sa sobom vuče još puno toga. Dosad situacija nije sazrela za takvo nešto, ali ako uspijemo internacionalizirati studij, onda kampus ne bi trebao biti upitan. Dođe li do toga, moći ćemo ga i napraviti, i održavati. Kako sad stvari stoje, vjerujem da bismo mogli imati kampus kroz sljedeće četiri godina.

Imate li već i ideju na kojoj bi se lokaciji gradilo?

E, tu bi Grad morao pomoći. Svojedobno se pričalo da bi se kampus radio tamo gdje su sad gradski vrtovi, od toga očito ništa, ali imamo izvrsnu suradnju s Gradom i vjerujem da će se naći prostor i za kampus. Ali kad već mene osobno pitate... Znam da je to mnogima teško reći, ali mislim da bi trebalo izmjestiti vrtić koji je uz naše objekte. Da, izmjestio bih ga odavde! Ova lokacija nije dobra za dječji vrtić, na cesti je, nema parkinga, moguće je napraviti puno bolji vrtić, na puno boljoj lokaciji. Ne inzistiram na tome da se vrtić makne, ali vjerujem da bi se na taj način zatvorila jedna cjelina na ovom dijelu grada. Naravno, uz čitaonicu, knjižnicu, otvorenu i za građanstvo, uz nekih 15 do 20 soba, ne više od toga.

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

Intervju mjeseca Kakve su šanse da gorički studenti dobiju menzu? I o tome se puno govorilo prošlih godina...

To smo od početka željeli napraviti, ali morate znati da je ovo privatno veleučilište, a tu je priča malo drukčija nego s državim ustanovama. Još 2005. tražio sam po Gorici restorane koji bi mogli udovoljiti uvjetima, ali zbog našeg statusa privatnog učilišta morali bi mijenjati pravilnike i to nije prošlo. Sad je malo drukčije. Mislim da prehrana za studente apsolutno mora postojati. Postojala je i opcija da pronađemo prostor, a SC iz Zagreba nam dovozi hranu, ali ta mi se solucija nije svidjela. Ako uspijemo napraviti kampus u sljedeće četiri godine, uz njega bi svakako išla i menza.

Kažete i sami da znate svaki šaraf u ovoj zgradi, bavili ste se građevinarstvom i kroz izgradnju objekta na vatrogasnom domu, i kroz dvorišnu zgradu, sad pričamo i o kampusu, menzi... Imate li još kakvih želja, hoće li se još nešto graditi?

Kad smo kretali u izgradnju objekta na vatrogasnom domu, rekli su nam da je to problem jer ćemo narušiti prostorno uređenje, budući da su sve zgrade okolo spomenici kulture. No mi smo već tad rekli da to nije problem jer planiramo pokraj naše stare zgrade, tamo gdje je sad parking, napraviti još jednu zgradu, koja bi izgledala kao preslikana stara zgrada. Zatim bismo sa staklenim hodnicima povezali sva tri objekta. U tom trenutku nismo mislili da ćemo ikad imati novca za to, zapravo je to bio fantomski projekt, kako bismo uopće napravili učionice na Vatrogasnom. I nije uopće ispalo tako ružno, cijelu fasadu smo zamijenili, a kad već imamo projekt i za tu novu zgradu... Tu bi bili smješteni neki specifični laboratoriji, za koje nemamo rješenje. Da, trebalo bi svakako to izgraditi.

Uslijed svega ovoga, logično je da se kroz ovih desetljeće i pol mijenjala i percepcija VVG-a. Kako ste zadovoljni tim dijelom, shvaćaju li Vas danas ljudi ozbiljno kao instituciju?

Da, u odnosu na početke, promijenila se percepcija našeg veleučilišta kod ljudi. Čujem od ljudi iz vana da danas svi znaju za nas.

Nekad su se čudili onima koji su se odlučili upisati kod nas, govorili im 'ma kakva sad Gorica', ali postigli smo to da studenti dolaze zato što žele baš kod nas studirati. Došli smo do toga da moramo i odbijati studente. Stekli smo rejting, i to ne samo kod studenata, nego i u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje, kao i u Ministarstvu znansti. Osjećam to, definitivno. Mnogi kolege mi kažu da smo i predvodnici u nekim stvarima, čak i u susjednim zemljama nas, recimo, smatraju vodećima u području kriznog menadžmenta.

Što goričko veleučilište očekuje u budućnosti?

Kažem, cilj nam je u prvom redu ne orijentirati se samo na Hrvatsku, nego i na inozemstvo. Velik posao nas čeka i u smislu smanjivanja direktnog kontakta studenata na samoj nastavi. Pogotovo za izvanredne studente. Ne želimo smanjiti njihovo znanje, nego će više raditi kod kuće, s više zadataka, a u svemu tome će se puno koristiti moderne tehnologije. To su nam dva ključna cilja u sljedećem razdoblju, internacionalizacija i učenje na daljinu. A onda je sljedeći korak još intenzivnije poboljšati cijeloživotno učenje. Puno je promjena u tehnologijama, potrebno je stalno učiti.

Koje bi uspjehe Veleučilišta izdvojili ovako na prvu?

Naša Cisco akademija, projekt na kojem morate imati točno certificirane nastavnike, stroga pravila, uvjete računala i mreža, uvijek je među pet posto najboljih u svijetu, i na to smo posebno ponosni.

Među više od dvije tisuće akademija u cijelome svijetu, mi smo u vrhu. To su lijepe stvari, ali to bi i trebao strateški cilj razvoja visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Dakle, povećati udio prakse, pogotovo u stručnim studijima. Mi svake godine imamo praksu, u zadnjoj godini čak i dvije, jer neke stvari ne možete naučiti samo teoretski. Ako se nešto ne napravi nekoliko puta, ne savlada, ne izvježba, to nije to. Imamo dobru suradnju s gospodarstvom, imamo

PLANIRAMO GRADITI JOŠ JEDNU ZGRADU POKRAJ OVE AKTUALNE, GDJE JE DANAS PARKIRALIŠTE i karijerni centar, ali i centar za psihološku pomoć.

Da? Studentima treba i pomoć psihologa?

U početku sam razmišljao taj centar ukinem. No krivo sam gledao, vidim to po njegovu funkcioniranju, kolika je to pomoć. Ne možemo iznositi podatke, to ide pod sferu anonimnosti, ali mi živimo u nekom sasvim novom svijetu. Toliko smo svi izloženi stresu, određenim zahtjevima, kako na poslu, tako i u obitelji, da lako dođe do pucanja. Lakše je kad imaš gdje potražiti pomoć, razgovarati s nekim. Bude tu svega, svakakvih problema...

Pripremate se i za jednu veliku međunarodnu konferenciju u organizacji Vašeg veleučilišta?

Radimo dvije konferencije, a sljedeća je u Šibeniku od 27. do 29. svibnja, pod nazivom 'Dani kriznog upravljanja'. Uvijek te konferencije traju više dana, a u jednom dijelu sudjeluju i naši studenti.

Ovoga puta će izvesti vježbu u kojoj će dignuti šatorsko naselje za 200 ljudi, kao simulaciju migrantske krize. Trebat će isplanirati potrošnju hrane, sanitarnog pribora, koliko toaleta, tko što smije i ne smije jesti, ima li bolesnih... Mi to već godinama radimo, a situacije iz tih vježbi primjenjuju i u stvarnim situacijama. Imat će i vježbu u kojoj će se baviti onečišćenjem mora, a posebno zanimljiva mogla bi biti večera. Umjesto svečane večere na otvorenju, svi sudionici će u kampu dobiti obrok koji su im studenti pripremili.

Na konferencije koje radimo dolazi 700 ljudi iz struke iz cijelog svijeta. Bile su u početku u Velikoj Gorici, no brzo nam je naše kino postalo skučeno. Krajem svibnja smo u Šibeniku, kaže dekan

Zagrebačka županija Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

Ukratko...

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE NAJSIGURNIJA U HRVATSKOJ Na sjednici Županijske skupštine prihvaćeno je izvješće PU zagrebačke o stanju sigurnosti na području županije u 2018.

Načelnik Marko Rašić istaknuo je kako je stopa kriminaliteta u posljednjih deset godina smanjena za oko 30 posto. Lani je na području Županije zabilježeno 2.331 kazneno djelo, 2.121 prometna nesreća te 3.222 prekršaja protiv javnog reda i mira i drugih zakona. Iako je postotak prometnih nesreća manji za 0,3 posto, u njima je nažalost smrtno stradalih bilo više nego li prethodne godine. Od ukupnog broja kaznenih djela, 549 ih je u zabilježeno Velikoj Gorici, 411 u Zaprešiću, 254 u Samoboru, 222 u Ivanić-Gradu, 206 u Dugom Selu...

12/13

Školarci će i na jesenske praznike! ŽUPAN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE STJEPAN KOŽIĆ USUGLASIO NOVE SMJERNICE U OBRAZOVANJU

Ž

Školarce će obradovati još poneki dan za igru i uživanje

upan Zagrebačke županije Stjepan Kožić održao je sastanak s gradonačelnicima, načelnicama i ravnateljima škola s područja županije kako bi usuglasili smjernice nove mreže škola. Obzirom na to da postojeća mreža škola nije optimalna ni racionalna, kroz jedno desetljeće doći će do određenih promjena. Nova mreža škola ne predviđa gašenje škola s manje od 150 učenika, već je moguća statusna promjena iz matične u područnu školu. Osim toga, ovaj projekt najavljuje i cjelodnevnu nastavu u jednom turnusu od 9 do 16 sati.

- Mrežu školskih ustanova Ministarstvu predlažu njihovi osnivači. Želimo da prije nego dođe do određenih prijedloga, s osnivačima (gradovima i županijama) razjasnimo sve nejasnoće i damo odgovore na sve detalje koji ih zanimaju. Zajedno s osnivačima želimo racionalizirati školske ustanove, ali to ne znači da će Ministarstvo nešto ukidati. Želimo, kroz razgovore, doći

do razumnih prijedloga u interesu učenika i, naposljetku, do kvalitetne Mreže školskih ustanova u Republici Hrvatskoj - rekao je pomoćnik ministrice obrazovanja Momir Karin, a župan Kožić dodao je kako sva djeca moraju imati jednake uvjete obrazovanje, bez obzira na to gdje odrastaju.

Novitet je i realizacija Regionalnog centra kompetentnosti za Županiju čiji će nositelj biti Srednja strukovna škola u Velikoj Gorici uz potporu samoborske i dugoselske Strukovne škole.

Jesenski odmor za učenike već od sljedeće školske godine trajat će od 28 do 31. listopada, a u školske će se klupe učenici vratiti 04. studenog. Zimski praznici trajat će od 23. prosinca 2019. do 10. siječnja 2020. godine, a nastava počinje 13. siječnja 2020.

Po završetku predlaganja, cjelokupan prijedlog izradit će Nacionalno vijeća za razvoj ljudskih potencija, nakon čega Ministarstvo donosi konačan prijedlog mreže škola. Bolji od dosadašnjeg, naravno.

Gospodarstvo

14/15

SPONZORIRANO

Brojke, brojke...

Prikupljeno je 156.370 kg otpada, 101.680 kg miješanog komunalnog i 54.690 kg korisnog otpada, tj. 25.600 kg biootpada, 14.280 kg plastičnog i metalnog ambalažnog otpada, 14.330 kg papira i kartona te 480 kg stakla.

Pilot-projekt uspio, recikliranje je u modi VG ČISTOĆA OKONČALA JE SVOJ TROMJESEČNI PILOT-PROJEKT, U KOJEM JE BIO CILJ POVEĆATI KOLIČINE ODVOJENO PRIKUPLJENOG OTPADA, A SMANJITI KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA

U

veljači je VG Čistoća započela s pilot-projektom odvojenog prikupljanja otpada "na kućnom pragu" na području gradskih četvrti "Stari grad" i "Vladimir Nazor", a glavni rezultat uspješno završenog tromjesečnog projekta je povećanje razine odvojeno prikupljenog otpada. Želja je bila promijeniti navike korisnika, odnosno Velikogoričana, i napredak je već po isteku ova tri mjeseca itekako vidljiv.

Iako, naravno, i dalje je potrebno razvijati svijest građana o odvojenom prikupljanju korisnog otpada.

Ovim projektom bile su obuhvaćene fizičke i pravne osobe iz spomenutih gradskih četvrti, budući da su upravo te lokacije odabrane kao testna područja. Naime, upravo se na njima vrši sakupljanje i odvoz miješanog komunalnog otpada dva puta tjedno te se na njima najbolje može vidjeti kako stvari funkcioniraju i koji se potencijalni koraci, odnosno elementi trebaju ispraviti ili poboljšati prije same uspostave novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na cijelom području Grada Velike Gorice.

Radilo se o oko 700 korisnika u zgradama, te oko 700 korisnika u obiteljskim kućama, što je značajan uzorak.

- Cilj pilot-projekta je uspješno ostvaren.

Povećali smo količine odvojeno prikupljenog otpada, a s time smanjili količine miješanog komunalnog otpada - zadovoljno ističu iz VG Čistoće.

Konkretno, gledajući kroz postotke, provedbom projekta u trajanju od tri mjeseca na testnom području Grada Velike Gorice odvojeno je prikupljeno 35% reciklabilnog otpada iz ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada, što je ujedno porast razvrstavanja veći od 100% u odnosu na dosadašnji postotak razvrstavanja

na cijelom području Grada Velike Gorice.

- To što je ovaj pilot-projekt odrađen uspješno pokazatelj je da smo na dobrom putu. Provođenje projekta je podrazumijevalo da su svakom korisniku usluge na području pilot-projekta osigurane posude za odvojeno prikupljanje otpada.

Također, letci o pravilnom razvrstavanju otpada podijeljeni su svim korisnicima, a postavljeni su i plakati u zgradama s uputama o pravilnom razvrstavanju otpada. Korisnici su dobili i kontakt broj za podršku i dobivanje svih potrebnih informacija o provođenju pilot-projekta. Uz to, projekt je uključivao i dostavu besplatnih vreća za odlaganje miješanog komunalnog otpada po pozivu (ili mailu) korisnicima u obiteljskim kućama, kao i poslovnim korisnicima. Tu se prije svega misli na situacije u kojima su se povećale količine miješanog komunalnog otpada, kao što su proslave raznih prigoda, domaćinstva s malom djecom, zbog čega dolazi do upotrebe većih količina pelena, i slično - pojasnili su iz VG Čistoće.

Sve u svemu, ovdje se radi o vrlo pozitivnom pilot-projektu u svakom smislu. Jednako tako, pozitivne su i povratne informacije korisnika, koji odreda imaju samo pohvale za ovaj projekt.

- Korisnici ističu kako kroz ovakav projekt stječu osjećaj da kao pojedinci pridonose zajednici i očuvanju okoliša. Treba naglasiti i kako smo dobivali upite korisnika koji nisu bili obuhvaćeni projektom mogu li i oni biti dio projekta. Bez obzira na početna mala nezadovoljstva zbog smanjenog broja odvoza miješanog komunalnog otpada, po završetku projekta svi sudionici su iskazali zadovoljstvo brojem odvoza. I, naravno, voljni su i dalje razvrstavati otpad 'na kućnom pragu', žele biti aktivni dionici u sustavu gospo-

KORISNICI KOJI SU BILI DIO OVOG PROJEKTA DOBIT ĆE I ZAHVALU POSUDU ZA BIOOTPAD U KUĆANSTVU

PROJEKT JE USPIO, ALI I DALJE TREBA MIJENJATI ŽIVOTNE NAVIKE, DA BUDEMO PRIJATELJI S OKOLIŠEM

darenja otpadom - ističu iz VG Čistoće.

Ljudi su, dakle, potvrdili i prepoznali potrebe za odvajanjem korisnog otpada.

Jedan od najboljih pokazatelja dostatne dinamike odvoza miješanog komunalnog otpada koju je ova gradska tvrtka pružila korisnicima je mala potražnja za dodatnim vrećama namijenjenim za odlaganje miješanog komunalnog otpada.

Po pitanju odvajanja otpada, što se tiče zgrada, situacija na samom početku pilot-projekta nije bila toliko obećavajuća, upravo iz razloga što se radilo o energetskoj obnovi zgrada te je bilo teže pravilno razdvajati otpad. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, situacija se poboljšala, vidio se stalni napredak iz mjeseca u mjesec.

- VG Čistoća zahvaljuje predstavnicima suvlasnika stanara zgrada uključenih u pilot-projekt, koji su također svoje vrijeme i trud usmjerili na to da njihovi stanari budu informirani i dodatno educirani o pravilnom razdvajanju otpada te su također time doprinijeli pozitivnom i uspješnom projektu - naglašavaju iz VG Čistoće.

Govoreći o brojkama, podaci su sljedeći: na području provedbe pilot-projekta, od početka veljače do kraja travnja 2019. godine, sustavom odvajanja otpada "na kućnom pragu" ukupno je prikupljeno 156.370 kg otpada, od toga 101.680 kg miješanog komunalnog otpada, a 54.690 kg korisnog otpada, odnosno 25.600 kg biootpada, 14.280 kg plastičnog i metalnog ambalažnog otpada, 14.330 kg papira i kartona te 480 kg stakla.

- VG Čistoća i ovim putem zahvaljuje na iskazanom interesu, trudu i aktivnom sudjelovanju svim korisnicima u pilot-projektu. Podatke i informacije o količinama odvojeno prikupljenog otpada koje smo prikupili za vrijeme trajanja projekta ko-

ristit ćemo za uspostavu novog, kvalitetnog i ekonomski učinkovitog sustava pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada, kao i reciklabilnih vrsta otpada poput stakla, papira i kartona, plastičnog i metalnog ambalažnog otpada te biootpada na području Grada Velike Gorice - poručuju iz VG Čistoće Korisnici javne usluge, ističu iz naše gradske tvrtke, važni su dionici sustava gospodarenja otpadom. U znak zahvalnosti na sudjelovanju u projektu, VG Čistoća će korisnicima dodijeliti pomoćnu posudu od deset litara, koja se neće predavati na odvoz, već će korisnicima poslužiti za privremeno odlaganje kuhinjskog biootpada u kućanstvu. Obzirom na završetak pilot-projekta, korisnici su u međuvremenu obavješteni o novom rasporedu odvoza pojedinih vrsta otpada, koji vrijedi od 1. svibnja 2019. godine do uspostave novog, cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području Grada Velike Gorice. Mogu ga pronaći i na web stranici www.vgcistoca.hr.

Sad slijedi period u kojem će VG Čistoća prikupljene podatke iskoristiti za definiranje konačnih uvjeta pružanja javne usluge, kao i dinamiku broja odvoza svih vrsta otpada, odnosno za uspostavu novog sustava gospodarenja otpadom na cijelom području Grada Velike Gorice.

Do tada, VG Čistoća moli za daljnje zalaganje i trud svih korisnika prilikom razvrstavanja otpada.

- Treba odgovorno postupati s komunalnim otpadom te je i dalje potrebno mijenjati životne i potrošačke navike, odnosno odvajati korisni otpad koji se recikliranjem prerađuje u novi proizvod te razvijati prijateljski odnos prema okolišu - apeliraju iz VG Čistoće.

Gospodarstvo SPONZORIRANO

Politika sigurnosti vode za ljudsku potrošnju ODGOVORNO IZVRŠAVAMO ZADAĆE KAO ŠTO SU OSIGURAVANJE ISPORUKE ZDRAVSTVENO ISPRAVNE VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU, OČUVANJE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI LJUDI, PORUČILI SU IZ VG VODOOPSKRBE

P

rovođenje politike sigurnosti vode za ljudsku potrošnju podrazumijeva zalaganje i međusobnu suradnju svih naših zaposlenika s krajnjim ciljem zadovoljstva naših korisnika s isporučenom vodnom uslugom.

Postizanje zadovoljstva naših korisnika, između ostalog, nastojimo ostvariti i kroz primjenu HACCP sustava uspostavljenog

SVAKE SE GODINE RADI PROVJERA SIGURNOSTI

prema smjernicama Codex Alimentariusa.

Uspješno provodimo sve zadane smjernice te nas HACCP sustav vodi ka neprekidnom poboljšanju kroz kontinuirane provjere na dnevnoj razini. Jednom godišnje provjeru politike sigurnosti, kao zakonsku obvezu, provodi certificirano tijelo.

Vrlo odgovorno izvršavamo zadaće kao što su kontinuirano i u dovoljnim ko-

ličinama osigurana isporuka zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju, očuvanje zdravlja i sigurnosti ljudi, sprječavanje onečišćenja okoliša, odgovorno gospodarenje s prirodnim resursima, poštivanje zakona i drugih obvezujućih propisa te neprestano poboljšavanje djelotvornosti postupaka i poslovnih procesa

Uprava je uspostavila politiku sigurnosti vode za ljudsku potrošnju, kojom je službeno izrazila namjere i opredijeljenost vezane za sigurnost i zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju u okviru pozicije u prehrambenom lancu, kao i usklađenost s poslovnim ciljevima, te zahtjevima za sigurnost korisnika i zakonske regulative.

16/17

Vrijedni djelatnici VG Komunalca neumorno rade na obnovi prometnica NAKON RADOVA U GUDCIMA, ČIČKOJ POLJANI, LAZINI ČIČKOJ, STRMCU BUKEVSKOM I NASELJIMA U GORICI, SELIMO SE U MLAKU, LUKAVEC, LEKNENO I KUŠANEC, KAŽE DIREKTOR VG KOMUNALCA JURICA MIHALJ

N

S drugim danom ovog mjeseca počeli su radovi na popločavanju pješačke staze i platoa uz Gradsko poglavarstvo i Zagrebačku banku. Čim su opločnici stigli krenulo se s ugradnjom, a ovdje ima ukupno 300 kubika iskopa materijala, 200 kubika nasipnog materijala, a opločnika će ukupno biti 1050 m2. Iskopano je 350 m2, a "komunalci" su pripremili i počeli slagati kocke, te radovi za sad napreduju sjajnom brzinom.

Svome kraju došli su i radovi na Vukomeričkoj ulici. Ulica je uz drugi sloj asfalta, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju kompletno završena.

- Nastavljamo s obnovom prometnica u mnogim Mjesnim odborima. Nakon završenih radova i obnovljenih ulica u Gudcima, Čičkoj Poljani, Strmcu Bukevskom, Lazini Čičkoj i mnogim drugim naseljima u Velikoj Gorici, selimo se u Veliku Mlaku, Lukavec, Lekneno, Kušanec gdje smo neke ulice već završili, neke tek počeli, a neke započinjemo kroz nekoliko dana. Do sada, radovi koje smo izvodili uz povoljne vremenske uvjete na svim prometnicama, obavljeni su kvalitetno i na vrijeme te nastojimo zadržati 'dobar ritam' i na radovima koji su pred nama. Ovaj tjedan, vremenski uvjeti nažalost nisu bili na našoj strani, međutim, sve ekipe zadužene za radove na obnovama svih ovih ulica u punom su pogonu te bi ih ovim putem želio pohvaliti na izvrsno odrađenim poslovima do sada. Uvijek je sve bilo prema pravilima struke, na vrijeme i profesionalno, a tako će i ostati. Zahvaljujemo svim našim sumještanima na strpljenju i korektnosti dok izvodimo radove te se stavljamo na raspolaganje za sva pitanja. Vjerujemo kako će ovakvih priča o obnovama prometnica biti sve više, a na nama je da te poslove odradimo najbolje u građevinskom smislu i u najkraćem mogućem roku, a na zadovoljstvo naših sugrađana - ističe Jurica Mihalj, predsjednik Uprave VG Komunalca.(S.M./foto:VG Komunalac)

Vukomerička ulica doživjela je veliku promjenu, pretvorila se u veliku i važnu prometnicu

SPONZORIRANO

akon završenih radova i obnovljenih ulica u Gudcima, Čičkoj Poljani, Strmcu Bukevskom i mnogim drugim naseljima u Velikoj Gorici, VG Komunalac nastavlja s obnovom prometnica u drugim Mjesnim odborima.

Na red je tako između ostalih došla i ulica Celine u Lukavcu koja je asfaltirana nakon više od dvadeset godina. Riječ je o radovima u dužini od 550, te širini 4 metra. A u sklopu radova napravljeno je iskolčenje ceste, sječenje šiblja, grmlja i raslinja uz cestu kao i strojni iskopi bankina, održavanje kolničkih zastora, zatim ugradnja kamenog materijala, izrada novih bankina i u konačnici asfaltiranje.

U Kušancu su završeni radovi u Ulici Cari u dužini od 400, a širini 500 metara. I ovdje je napravljeno iskolčenje ceste, kao i rijanje i planiranje kolničke konstrukcije, potom iskop bankine, i uređenje posteljice.

U Mjesnom odboru Velika Mlaka radovi su u dvije ulice. Jedna od njih je Školska ulica, a ovdje je riječ o dužini od 450 i širini 4,50 metara. Radi se na prilagođavanju postojećih komunalnih instalacija, rušenju deniveliranih i oštećenih rubnjaka, zatim ugradnji betonskih rubnjaka. Druga ulica je Pažuli koja je nešto kraća i to 200 metara, širine tri metra. Ovdje će vrijedni djelatnici VG Komunalca napraviti iskolčenje ceste, strojni iskop bankina, ugradnju kamenog materijala, te izradu bankina, a tu je naravno i završno asfaltiranje.

Najduža i najveća ulica koja je obuhvaćena ovim valom obnova po mjesnim odborima je Velikogorička ulica u Leknenom. Duga je gotovo kilometar, a proširuje se i presvlači dio od ulaza iz Črnkovca do križanja s Lončarevom ulicom. Točna dužina je 900, a širina 5,50 metara. Radi se na rezanju asfalta, zatim strojnom skidanju starog asfalta, iskopu postojeće podloge, postavljanju geotekstila, ugradnji kamenog materijala, te izradi cijevnog propusta i izradi uljevnih i izljevnih glava.

Ulica Cari također je dobila novo ruho, na oduševljenje stanovnika

Politika

18/19

SPONZORIRANO

žele Europu razvitka prema lokalnim potrebama, za opće dobro, Europu demokracije, socijalnog i zdravstvenog blagostanja.

Hrvatska je među četiri članice EU s najvećim brojem smrtno stradalih u prometu tijekom 2018. Što treba poduzeti da se taj crni trend prekine?

'U Europskoj uniji želim predstavljati ravnopravnu Hrvatsku' DR. IVAN BEKAVAC, KANDIDAT NA MOSTOVOJ LISTI ZA EUROPARLAMENTARNE IZBORE:

ZALAGAO BIH SE ZA GRAĐANSKU HRVATSKU U EUROPI JEDNAKIH MOGUĆNOSTI ZA SVE KOJI IMAJU VOLJE I ZNANJA PRIDONIJETI RAZVITKU EU, REKAO JE MOSTOV KANDIDAT ZA EUROPSKI PARLAMENT DR. IVAN BEKAVAC

K

andidat na Mostovoj listi za europarlamentarne izbore dr.

Ivan Bekavac je liječnik specijalist anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici te voditelj Savjeta za zdravstvo Mosta NL. Postavili smo mu čitav set pitanja, od okolnosti pod kojima je ušao u Most, njegova viđenja problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu pa do njemu najdraže literature.

Dr. Bekavac, kako je došlo do Vašeg političkog angažmana u Mostu nezavisnih lista?

Nezadovoljan stanjem u zdravstvu, kao i presporim tempom razvitka našeg društva, a prethodno poučen iskustvom u sindikalnom aktivnostima, osjetio sam potrebu političkog angažmana. Procijenio sam kako moj dotadašnji rad nije urodio željenim plodom, a upravo u Mostu sam uočio idealnu političku platformu za nastavak građanskog aktivizma.

Alarmantne su brojke o odlasku liječnika iz Hrvatske. Jeste li i Vi razmišljali o odlasku?

Razmišljao sam o odlasku, međutim u meni je čvrsta volja za sudjelovanjem u promjenama u Hrvatskoj. Poučen iskustvom iz državne administracije iz 2016. kad sam obnašao dužnost zamjenika ministra zdravstva, znam kako je doista i moguće, u okviru politike, mijenjati okolnosti u kojima živimo i radimo. Ali za to je potrebno imati volje, znanja i vremena.

Tko je odgovoran za činjenicu da se ovih dana na šest raspisanih natječaja nije javio ni jedan liječnik? Time se ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite...

Dvadesetogodišnje zanemarivanje zdravstvenog sustava od strane državne administracije u najvećoj mjeri pridonijelo je aktualnom stanju, jer je propušteno pravovremeno osmisliti zdravstveni sustav utemeljen na realnim odnosima troškova i željenih ciljeva. To je dovelo do potpune degradacije vrijednosti rada zdravstvenih radnika, posljedičnog nedostatka zanimanja za rad u zdravstvu te egzodusa zdravstvenjaka iz Hrvatske. Kao i zabrinjavajuće statistike pobola i smrtnosti po kojoj je Hrvatska svrstana na samo začelje uspješnosti liječenja brojnih bolesti i stanja koja diljem razvijene Europe imaju sasvim drugačiji tijek dijagnostike i liječenja.

Često se u predizbornim obećanjima čuje da mlade moramo zadržati, no rijetko čujemo stvarne prijedloge. Što bi to rješenje po Vama moralo sadržavati?

Mladima ne treba obećavati med i mlijeko i stotine tisuća radnih mjesta ili kinesku perspektivu, nego im treba omogućiti i osigurati

razvoj primjerice poticajnim mjerama u stručnom i znanstvenom usavršavanju. Treba donositi zakonska i druga rješenja koja će mlade poticati na rad i traženje posla. Državna administracija te područna odnosno lokalna uprava građanima trebaju dati pravnu i financijsku sigurnost u ostvarivanju zamišljenih projekata i zacrtanih programa.

Hrvatska je svojedobno bila lider u digitalizaciji procesa propisivanja i preuzimanja lijeka na recept, no sad je, čini se, u procesima digitalizacije u zdravstvu Hrvatska jako zaostala...

Nažalost značajno zaostajemo u raspolaganju i upravljanju digitalnim podacima o pacijentima u postupku dijagnostike i liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tek je ove godine, nakon četrdesetak godina mraka i improvizacije, donesen Zakon o podatcima i informacijama u zdravstvu, koji treba biti temelj digitalizaciji zdravstva. Tek slijedi priprema podzakonskih i provedbenih akata koji su neophodni za nastavak digitalizacije zdravstva. Samo podsjećam da živimo u doba 4. industrijske revolucije, zasad još uvijek nespremni uhvatiti se u koštac s izazovima suvremene Europe. To je posebno vidljivo u nepostojanju integracije podataka između bolničkog i primarnog zdravstvenog sustava, što se u konačnici reflektira na zdravstvenu statistiku.

Za što bi se Vi prioritetno zalagali u Europskom parlamentu?

Zalagao bih se za građansku Hrvatsku u Europi jednakih mogućnosti za sve koji imaju volje i znanja pridonijeti razvitku EU. Želim predstavljati ravnopravnu Hrvatsku, primjerice studente koji će imati mogućnost znanstvenog usavršavanja i za to dobiti financijsku potporu ovisno o tome kamo idu, a ne o tome odakle dolaze. Želim predstavljati građane koji hoće ravnopravno sudjelovati u donošenju odluka kao i građani EU velesila. Zalagat ću se za programe jačanja i razvitka međudržavne suradnje na dobrobit građana, protiv birokratizacije i upravljanja mimo volje građana. Želim vidjeti EU kao zemlju otvorenu novim trendovima dolaska migranata iz cijelog svijeta, međutim na promišljen i održiv način, poštujući razlike među ljudima, njihove namjere, ciljeve… Protiv migrantskih kvota koje ignoriraju volju izbjeglica, političkih azilanata i ekonomskih migranata, koje zapravo ignoriraju i volju državljana zemalja članica, podrivajući same temelje demokracije, za račun birokratske sigurnosti. U zaključku, hrvatski europarlamentarac treba predstavljati glas građana koji

Određeni napredak je postignut, međutim nedovoljno da nas odlijepi od nesretnog dna ljestvice sigurnosti u prometu. Odgovornost leži na tijelima države, podjednako kao i na svakome od nas sudionika u prometu. Budimo iskreni prema sebi i svima, priznajmo prelazimo li ulicu isključivo preko pješačkog prijelaza, nosimo li kacige tijekom vožnje biciklom, jesmo li dovoljno odgovorni u prometu. Vjerujem da imamo još puno prostora za napredak. Međutim odgovornost državne, regionalne i lokalne administracije u održavanju prometnica, razvitku i osmišljavanju programa sigurnosti u prometu, poticajnim mjerama korištenja sigurnih autocesta izvan turističke sezone, povećanju broja priključnih cesta na autoceste i sl. je neophodan korak u ostvarivanju boljih uvjeta u prometu. Za kraj valja spomenuti kako je Savjet za zdravstvo Mosta pripremio nacrt prijedloga Zakona o trauma sustavu koji osim uvodnog dijela o osnivanju i organiziranju nacionalnog trauma registra, koji je ključan u razumijevanju nesretne statistike, ima i dio o organiziranju nekoliko razina trauma centara po uzoru na njemačke centre. I to upravo u cilju ostvarivanja preduvjeta za postizanje najviše razine spremnosti odgovora zdravstvenog sustava na izazove koje pred nas stavlja suvremeni promet. Potrebno je istaknuti značaj hitne helikopterske medicinske pomoći. Naime sve države članice EU izuzev Hrvatske imaju organiziranu hitnu helikoptersku službu usklađenu sa suvremenim EU standardima, Korištenje vojnih resursa u civilne svrhe protivno je i hrvatskim i EU propisima koji uređuju organiziranje zdravstvene zaštite.

Poznati ste borac protiv svih ovisnosti, a ne samo alkoholizma...

Nažalost, razne ovisnosti razaraju naše društvo, zbog toga Hrvatska bilježi nesretna mjesta u vrhu EU statistike brojem pušača, zatim mladih pušača, ali i brojem alkoholičara. Povezano s ovisnošću o kocki i internetu svjedoci smo brojnih zatvaranja trgovina namirnicama i dječjim potrepštinama i otvaranja raznih lokala namijenjenim klađenju i kockanju… Kao društvo moramo postati svjesniji opasnosti ovisničkog ponašanja te poduzimati konkretne poteze iz kojih će biti vidljiva naša društvena zauzetost oko njegovanja zdravih navika, zdravih stilova života.

Jedino tako možemo ispuniti naše nade i očekivanja naše djece.

Savjet za zdravstvo Mosta prepoznao je opasnost ovisnosti te pripremio i uputio u saborsku proceduru prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovini. Predlažemo zabranu trgovanja alkoholnim pićima na benzinskim postajama, kao i u trgovinama nakon 22 sata. Također, predlažemo uvođenje obveze zaklanjanja alkoholnih pića od pogleda kupaca kao i potpunu zabranu reklamiranja alkoholnih pića, osim na za to predviđenim mrežnim stranicama proizvođača. Svjesni smo kako naši propisi dobro uređuju pušenje u zatvorenim prostorima, međutim njihova provedba je nešto sasvim drugo. I tu je potreban značajan zaokret, za početak u načinu procjene uspješnosti provedenih aktivnosti.

Više puta ste i Vi ponovili da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego stanje tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja...

Riječ je o nadaleko poznatoj definiciji zdravlja prof. Štampara, osnivača Svjetske zdravstvene organizacije i njenog prvog predsjednika. Nije naodmet spomenuti kako je upravo Svjetska zdravstvena organizacija bila i prva takva organizacija unutar Organizacije ujedinjenih naroda. Upravo u Hrvatskoj prije pedesetak godina osmišljena je djelatnost obiteljske medicine i kao takva se proširila svijetom. Hrvatska je bila svjetski poznata u promicanju zdravlja i preventivnoj medicini, međutim proteklih dvadesetak godina smo mogli i više i bolje učiniti u očuvanju postignutih rezultata i ostvarivanju željenih ciljeva. U tom svjetlu Savjet za zdravstvo Mosta pripremio je prijedlog Zakona o prevenciji kroničnih nezaraznih boesti. Prepoznali smo potrebu sustavnog zakonskog rješenja kojim bismo vratili značaj preventivnoj medicini i utrli put ponovnom angažmanu oko promicanja zdravih životnih navika i izbjegavanju štetnih, dokazano rizičnih čimbenika, koji znatno pridonose crnoj statistici pobola i mortaliteta od kroničnih nezaraznih bolesti. I, što bi se moglo označiti kao revolucionarno, istim prijedlogom zakona prvi se put predlaže ozakoniti i volontiranje kao oblik međugeneracijske solidarnosti koji ima za ishod razvijanje zdravih socijalnih predložaka i okvira ponašanja.

Eto, za kraj i par osobnih pitanja. Koji događaj u politici ste doživjeli kao najmrskiji, a koji kao najdraži?

Brzo zaboravljam mrske događaje. Ne mogu si tu pomoći. Uvijek iznova sanjam bolju i sretnu, zdravu Hrvatsku koja će biti Europi primjer humanosti, srdačnosti i multikulturalnosti.

Volite li čitati, koje autore posebno? Na kojoj knjizi ste trenutno?

Radim u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici na radnom mjestu liječnika specijalista anesteziologa u operacijskoj sali. Trudim se pratiti stručnu literaturu. Nedavno sam pročitao Točnu boju neba Igora Rudana koju toplo preporučujem, a neiscrpan izvor zadovoljstva našao sam u Hašekovim Humoreskama kojima se rado vraćam. Htio bih pročitati uspješnicu Zašto nacije propadaju autora Acemoglua i Robinsona.

Imate li kućnog ljubimca?

Godinama sam šetao uz maltezera Oxyja, jutro s njim počinjao i večer dovršavao u šetnji. Otkako su djeca preuzela tu slatku brigu nedostaje mi ta bliskost s najboljim čovjekovim prijateljem.

Kultura

Katapult, konj POVIJEST, TRADICIJA I TURIZAM NA JURJEVU U LUKAVEC-GRADU

SVJETSKO PRVENSTVO U KOTLOVINI OSVOJILA HNK GORICA, A POSJETITELJI UŽIVALI U VITEZOVIMA, MAČEVIMA, ALI I KRIJESU...

I

ovogodišnje izdanje manifestacije Turopoljsko Jurjevo privuklo je velik broj posjetitelja u dvorac Lukavec. Oni koji su došli ranije, imali priliku uživati u najboljoj svjetskoj kotlovini. Naime, u sklopu manifestacije danas je održano treće po redu Svjetsko prvenstvo u pripremi kotlovine, u organizaciji goričkog Rotary kluba. Na kraju je pobjedu odnijela ekipa iz HNK Gorice, predvođena predsjednikom Črnko, igračem Zwolinskim, ljudima iz uprave, ali i nezaobilaznim oružarom Franjom Kovačićem Pevecom. Fešta je bila, naravno, onakva kako samo sportaši to znaju...

U neposrednoj blizini dvorca niknulo je i

U BLIZINI DVORCA JE NIKNULO NASELJE IZ SREDNJEGA VIJEKA

srednjovjekovno naselje, u kojem su posjetitelji mogli saznati više o životu drevnih vitezova, ali i kupiti suvenire proizvedene na tradicionalni način. Na otočiću do kojeg vodi drveni most, svoj logor postavili su Vitezovi Zelingradski. Posjetitelji su se tamo mogli okušati u gađanju iz luka, isprobati raznorazne vrste mačeva, helebardi i kopalja, ali i vidjeti srednjovjekovni katapult. Sve skupa, sadržajno i zanimljivo.

Upaljen je, naravno, i tradicionalni jurjevski krijes, čiji je zadatak otjerati sve loše i prizvati pozitivu za godinu koja je pred nama. Jurjevo je, inače, turopoljska posebnost, jedino u našem kraju taj se dan obilježava na ovakav način.

ji i kotlovina

20/21

Goričko srce

22/23

Humanitarka - bolja, veća i jača nego ikad!

NIKAD VIŠE LJUDI NIJE BILO NA HUMANITARKI, TIH 14 SATI BETONAC U CVJETNOM NASELJU IZGLEDAO JE KAO CENTAR SVIJETA. PILO SE, JELO, IGRAO SE JAKO DOBAR NOGOMET... I SKUPILO SE MALU LORENU!

A

Piše: Marko Vidalina utomobili su lagano, jedan iza drugoga, obilazili parkirališta u blizini Cvjetnog naselja. Međutim, prvo puno. Ajmo na drugo… I tu je sve puno! Pa onda i treće, i četvrto…

Parkirani automobili stajali su i uz cestu, bili su praktički jedan na drugome, a sve skupa jasno je govorilo da se ovdje događa nešto posebno. I nešto veliko.

- Bilo je i prošlih godina puno ljudi, ali mislim da nikad nije bilo kao ove godine. Teško je govoriti u brojkama, gotovo nemoguće je točno to procijeniti, ali činilo se da je tijekom cijelog dana u svakom trenutku oko terena bilo barem tisuću ljudi - zadovoljni su organizatori Humanitarke.

A nakon svega, nakon 14 sati vrlo aktivnog i sjajno posjećenog programa, imali su gomilu razloga da budu zadovoljni. Unatoč kiši, koja je cijeli dan prijetila, a u jednoj fazi i “za pravo” padala, unatoč umoru i iscrpljenosti nakon višemjesečnih priprema i cjelodnevnog turnira.

ZAIGRALI I REPREZENTATIVCI

- Naravno da moramo biti zadovoljni, koliko god je sve to zaista iznimno naporno i zahtjevno u organizacijskom smislu. Toliko da bismo vam dan poslije najradije rekli da je ovo zadnji put, da nećemo više, svjesni smo da ćemo potpuno drukčije gledati na sve ovo kad prođe nekoliko dana, kad malo dođemo sebi, kad shvatimo što smo uspjeli napraviti - kaže društvo iz organizacije, koje svih ovih šest godina ima nepisani kodeks po kojem uvijek nastupaju prema javnosti jedinstveno, bez isticanja bilo čijeg imena, jer ovo je "momčadski" posao.

Nije bio najvažniji dio ove priče, ali nogometni turnir ponovno je bio temelj cijele priče, zbog njega su jednu subotu u Velikoj Gorici proveli i vrlo ozbiljni malonogometaši. I nogomet je, samim time, bio bolji nego ikad. Kao i sve ostalo...

- Je, igrao se odličan mali nogomet, čak su i velika imena hrvatskog futsala, ljudi koji su osvajali Kutiju šibica, bili i u reprezentaciji Hrvatske, igrali punom snagom, gotovo ‘na nož’. I svaka utakmica bila je takva, baš se imalo što vidjeti, čak i kad je kiša padala - pričali su nam dečki iz organizacije dan poslije, nakon što su pospremili sve što je ostalo iza šestog izdanja Humanitarke.

SVE ZA POMOĆ LORENI

Pivo je teklo u potocima, službeni komentator zabavljao je okupljene na jedan poseban način, koji se može doživjeti samo na Humanitarki, ljudi su ubacivali svoje priloge u “škrabice”, a dobar dio dana ugođaju je doprinosilo i meso koje se krčkalo na roštilju.

- Pripremili smo 300 kilograma mesa, ali već do 14 sati dvije trećine su otišle. Sumnjam da će biti dovoljno za cijeli dan… - govorio nam je jedan od volontera, zadužen za okretanje ćevapa, kobasica i pljeskavica, u trenutku dok je u redu stajalo nekoliko ljudi, kao i gotovo cijeloga dana.

I sve to, sva zarada i svi prihodi, išli su za Lorenu Rinčić, sedmogodišnju djevojčicu koja je rođena s neuropatijom mišića, odnosno nedostatkom živaca na peronalnim ili prednjim mišićima na nogama. Potrebne su joj terapije kako bi joj se stanje još poboljšalo, na njih je već krenula, isprobala ih je i rezultati su ohrabrujući. I Lorena je, sa sestrom i roditeljima, došla na turnir, odradila milenijsku fotografiju na kojoj se pojavila većina okupljenih u tom trenutku, pa se sa širokim osijehom sklonila sa

strane, da utakmice mogu ići dalje.

Pala je u međuvremenu i noć, ulična rasvjeta bila je sasvim dovoljna za ono što je potrebno ovakvom turniru, a ni mokar beton igrališta u Cvjetnom naselju nije spriječio one najbolje da odigraju sjajne utakmice sve do finala. Ono je riješeno na penale, najbolji su dobili i nagrade, ali to je u ovom slučaju bilo u drugom planu. Puno je važnije da je cilj, prema svemu sudeći, ostvaren. Onaj humanitarni cilj, naravno.

SKUPLJALI SMO 54.000 KUNE, A TAJ IZNOS SMO I PREMAŠILI

– Tijekom tjedna ćemo riješiti sve detalje i nakon toga objaviti kompletan financijski izvještaj. Puno je tu obaveza, puno troškova, ali ne sumnjamo da smo zacrtani iznos od 54.000 kuna prikupili. Vjerujemo da smo ga i premašili, a to je ipak najvažnije – zaključuju iz organizacije.

I već ovih dana, nemojte sumnjati u to, kreću pripreme i za sedmu Humanitarku.

Još veću, još bolju, s nekim novim humanitarnim i plemenitim ciljem.

Priča iz kvarta

Violine i motori su moj spoj!

ZINKA HOLY MARIJAN PROFESORICA JE VIOLINE U UMJETNIČKOJ ŠKOLI FRANJO LUČIĆ, ALI I OSNIVAČICA MOTO KLUBA! U OVOME ČASU GOSPOĐA JE VLASNICA PET VIOLINA I ŠESTOG MOTORA...

Piše: Marko Vidalina

K

onačno se vrijeme malo proljepšalo, konačno malo sunca... Evo, baš sam bila na tehničkom s motorom, sezona kreće, sa širokim osmijehom na govori Zinka Holy Marijan dok silazi sa svog motora, kaže da je to model ZZR 250.

A otraga, na stražnjem dijelu, zavezana je violina.

I to - gurtnama! Samo u toj sceni, u toj jednoj sekvenci, zapravo je ispričana priča o ovoj simpatičnoj gospođi, o 43 kilograma čiste pozitive i energije. O "bajkerici" koja je toliko navučena na motore da je osnovala čak i svoj moto klub, ali i o profesorici violine. Ovdje, predaje goričkoj djeci, u Umjetničkoj školi Franjo Lučić. Kombinacija je to, priznat ćete, koju ne viđate baš svaki dan.

- I, da stvar bude još bolje, sa mnom u istom kabinetu sjedi kolega koji je profesor tamburice, a također obožava i vozi motore - priča nam Zinka kao uvod u svoju priču.

Kad govori o violini, o glazbi, pojavi se sjaj u očima. Kad priča ode na motore, taj sjaj je gotovo identičan. Dvije su to velike, velike ljubavi, jasno je već na prvu...

- Što mi je draže, violina ili motor? Uh, to je nemoguće uspoređivati. Motor je sloboda, a violina je za dušu. Ne može se to uspoređivati. A idealno je kad spojim te dvije ljubavi. Stavim violinu na motor, zavežem je ovim moj gurtnama i vozim. Čak imam i kožnu kutiju, lijepo se uklapa na motor, ha, ha - govori nam profesorica.

Našli smo se ispred prostorija Umjetničke škole Franjo Lučić, prigodno, ali daleko od toga da joj je ovo prvi put da se pojavljuje s motorom pred učenicima.

- Znala sam doći motorom ispred škole pa se učenici šokiraju. Kako je dobar, profesorice, pa jel to vaš... A ja sam još uvijek voljela resice, ukrašavati motor, da se sve vijori. Imala sam i kacigu koja ima crvenu periku, ispletenu u 16 pletenica - strastveno priča Zinka.

FLAUTA? MA KAKVI, TEMPERAMENT JE 'VIOLINSKI'

Puno se i često smije, što i ne čudi osobito kad znaš da je riječ o ženi koja obožava svoj posao, a pritom ima i hobi za kojim je luda. I tako to traje već sedam, osam godina, otkad se rodila ljubav prema motorima. Violinu ionako voli praktički otkad zna za sebe.

- Imala sam sedam godina kad sam krenula na violinu. Sestra je već svirala gitaru, a kako su roditelji skužili da i brat i ja imamo sluha i ritma, odveli su i nas da se upišemo u glazbenu školu. Oni su mislili da ću ja svirati flautu, a on violinu. Međutim, kad smo došli tamo, kad su vidjeli da sam prilično temperamentna klinka, rekli su mi: 'A ne, ti ćeš na violinu!' Bila sam ritmički, motorički brza, imala sam odličan sluh, a to je jako dobra kombinacija za sviranje violine.

I tako je brat završio na flauti - kaže Zinka.

Roditelji joj, iznenadit ćete se, nisu bili glazbenici.

- Nisu, ali su obožavali glazbu, kao i umjetnost općenito. Tata mi je akademski kipar i profesor Smiljan Holy, a ni mama nikad nije bila

GURTNAMA ZAVEŽEM VIOLINU ZA MOTOR, NA GLAVU IDE KACIGA S PERIKOM I UŽIVAM U VOŽNJI...

OBOŽAVAM POSAO U GLAZBENOJ ŠKOLI, ČUDO JE GLEDATI KAKO RASTU I NAPREDUJU SVI TI MALI UMJETNICI

u glazbi. Ali takva smo obitelj, oduvijek smo doma puno pjevali, svirali... I logično je da su nas roditelji, kad su vidjeli da imamo sluha, usmjerili prema glazbenoj školi.

Od prvog dana bila je to neraskidiva veza, u ovoj priči nema nagovaranja jedne sedmogodišnje djevojčice da ide vježbati.

- Ma ne, nije mi u tim godinama violina nikad bila dosadna. Bila sam talentirana, bilo mi je užitak vježbati čim mogu. Jako brzo sam se doslovno zaljubila u violinu i već krajem osnovne škole znala sam da ću se time baviti u životu. Svojom violinom.

NAJLJEPŠE JE BILO SVIRATI ZA DJEDA...

Pratili su je oduvijek i roditelji, ali jedan je čovjek posebno utjecao na Zinku u tim prvim, formativnim glazbenim godinama.

- Moj pokojni deda, od mame tata, obožavao je doći kod nas, uvaliti se u fotelju i slušati kako ja sviram. Što god, uopće nije važno, samo da sviram. Sjedio je prekriženih ruku, smješkao se i uživao - ispričala je profesorica Holy Marijan pa nastavila: - On mi je bio jako važan. Njega ništa nije smetalo.

Nikad mi u životu nije rekao da sam nešto fulala, krivo odsvirala, ali baš nikad. Samo bi rekao: 'Ajde, sviraj...' I nema veze koliko sve to traje. Na svaki moj koncert je došao, a nastupala sam jako, jako puno. I dok god je bilo tako, dok je on bio u publici, ja nikad nisam imala tremu.

Nikad. Kad sam kretala u prvi razred srednje škole, deda je umro. Nakon toga, pa sve do danas, svaki put imam tremu.

On mi u glavi kao djetetu bio najvažniji, bilo je važno samo da je on tamo, zapravo sam i svirala samo njemu.

Dede više nije bilo, ali završila je Zinka, tremi unatoč, i srednju glazbenu školu, pa upisala Akademiju. Kad ju je čuo kako svira, čuveni profesor Tonko Lonza otišao je do njezine profesorice iz srednje škole i zamolio je da usmjeri malu k njemu, da želi raditi s njom.

- Kod njega sam i diplomirala, a onda je krenula borba za posao. Dugo sam bila honorarac u Simfonijskom orkestru HRT-a, proputovala cijelu Europu s njima, ali nije mi to do kraja odgovaralo, nije to bilo trajno rješenje. I počela sam tražiti posao po školama, iako nikad nisam mislila da ću jednog dana pre-

24/25 davati - prisjeća se Zinka, koja je u međuvremenu skupila 15 godina iskustva u nastavi, sasvim dovoljno za novu količinu emocija.

- Baš volim svoj posao, volim biti profesor, uživam u osjećaju ponosa kad ta djeca počnu svirati, kad vidiš kako napreduju, postaju bolji... Radiš od njih male umjetnike - kaže nam profesorica.

Stalno vodi svoju djecu na natjecanja, pokušavajući im dati priliku da pokažu što su naučili svakodnevnim napornim radom.

- Tako ne funkcioniraju baš svi profesori, ali ja mislim da je to važno. Djeca moraju čuti i druge kako sviraju, nastupati, skupljati iskustvo. Među njima je i nekoliko njih koji će jednom vjerojatno ići i na Akademiju, moraju to proći - vjeruje Zinka.

Na poslu odgaja tuđu djecu u glazbenom smislu, a doma odgaja svoju. Sin Leon uskoro će navršiti 17, kćer Tia ima 12.

- On je završio osnovnu gitare, ima i svoj bend. Svirali su nedavno u Route 66, zovu se Cold Shower. Sviraju po Gorici, često svira blues u školi s prijateljem, svira električnu gitaru... Kćer ide na violinu, isto je krenula u drugom osnovne. Sad je peti, jako je talentirana.

KAKO ME SUPRUG 'NAVUKAO' NA MOTORE

Od sljedeće godine ću je prebaciti kod sebe, ja ću joj predavati, što ona i želi od početka. Sve u svemu, puna nam je kuća instrumenata - kroz smijeh govori Zinka, koja ima čak pet violina.

- Jedna je stara 110 godina, dakle iz 1909., i nju sam dala urediti za kćer, neka ona na njoj svira. Imam i jednu iz 1923., ali omiljena mi je jedna za koju ne znam ni tko je autor ni koliko je stara. Bila je razbijena, ceduljica s podacima se izgubila, ali pokojni majstor Hus napravio je čudo - priča Zinka, uz dodatak da je suprug Tihomir jedini član obitelji koji, zamislite, ne svira niti jedan instrument.

- On je stolar, pa nam zna reći: 'Svi vi nešto svirate, a jedino ja vam znam sve te instrumente prepiliti na pola', ha, ha.

I baš je suprug poveznica s drugim dijelom njezine priče.

- Moj muž je od malih nogu ljubitelj motora, vozio ih je cijeli život, a mi smo se upoznali kad sam ja imala 19 godina. Kad smo se već vjenčali, htio je kupiti motor, a ja sam mu rekla: 'Nema šanse! Ako ga kupiš, slobodno se spakiraj i možeš ići!' Imali smo i djecu već, pa je on, kao, odustao. A onda me zeznuo. Dofurao je jedan dan dva skutera. Ne jedan, nego dva. Jedan od 150 kubika, drugi od 250.

Jedan smo prodali, a na ovom drugom smo se malo po malo počeli voziti. A onda sam ja probala voziti... - vrti glavom Zinka.

I, eto, baš ju je zeznuo. Za početak. Slijedila je druga faza.

- Malo nakon toga je zamijenio skuter za motor. Pripremao me prije toga, govorio da je motor sigurniji, da ovo, da ono... I bio je u pravu.

Triput je ljepše voziti se na motoru, triput stabilnije, ugodnije. Malo nakon toga smo počeli ići i na moto susrete, upoznali ljude, počeli se još više voziti... I povratka više nije bilo.

Uz svakodnevni rad u Umjetničkoj školi Franje Lučića, sve češće je ovaj bračni par odlazio na moto susrete. Profesorica s violinom za čas bi se pretvarala u bajkericu koja se definitivno "navukla".

- Prošlo je nekih godinu dana i odjednom sam skužila da sam stalno okružena muškarcima koji pričaju o motorima. I da mi to uopće nije dosadno, kao jedinoj ženi u društvu. Jedan priča kako je pao, kako se vozi, o gumama... I mislim si, pa zašto smo nas dvoje na jednom motoru? I pali smo dvaput, ništa strašno, ali imamo dvoje djece, što ako nam se nešto dogodi skupa, a i ljepše je voziti se sam...

Tako da smo odlučila kupiti motor. Mojih prvih 50 kubika.

Kako je strast prema motorima rasla, tako su se i "pile" na kojima se profesorica vozila mijenjale. Nabrojila je uredno sve, od TZR-ke, preko jednog "kineza", pa jednog koji je bio previsok, drugog koji joj je bio posebno drag, pa jednu "jurilicu". Što se motorističke karijere tiče, ovih osam godina uspjela je nabrojati do šest.

- I razmišljam već o sedmom! Nisam ga zasad još našla, jer problem mi je što ne mogu sjesti baš na bilo koji motor. Niska sam, svi su mi motori visoki, a još sam i lagana. Da, stvarno imam 43 kilograma.

I tako već godinama, između 43 i 44, još od srednje škole. Drugi imaju problema s debljanjem, a kod mene je kontra. Iako sam non stop u frižideru - priznala je Zinka.

NI U DUĆAN SE NE IDE BEZ VIOLINE

Kao epilog cijele priče stigao je detalj koji najbolje govori da se neke stvari u životu mijenjaju... Naime, ona gospođa koja je nakon udaje poručila suprugu "ili ja ili motor", na koncu je osnovala svoj moto klub. Zajedno sa suprugom i još nekim prijateljima.

- Bili smo suprug i ja u dva kluba prije toga, dosta smo se vozili, ali u oba je na kraju došlo do razlaza. I na kraju smo nas sedam, osam odlučili izaći iz kluba i osnovati svoj. Osobno sam osnivala udrugu, imamo i izvještaje o radu svake godine, imamo i prostorije u Lomnici, dijelimo ih s nogometnim klubom... Vozimo se, uživamo, družimo se, a pokušavamo i što više djelovati humanitarno. Stalno imamo akcije za pomoć bolesnoj djeci i siromašnima, suprug je čak jedanput jednoj djevojčici napravio namještaj. To je bila donacija našega kluba, neki drugi moto klubovi su pomogli na drugi način...

Tako to ide kod nas, daleko od onih priča o motoristima kao nekakvim grubijanima - govorila je Zinka i u jednom dahu nastavila: - Super je što više nisam sama, u našem klubu je odnos žena i muškaraca pola-pola. Ima nas 15-ak, više od toga ne bi ni bilo dobro.

Znala je, kaže, "potegnuti" i do 180 na sat, obožava brzu vožnju, a idealno je kad se uspiju spojiti glazba i vožnja.

- Često se violina vozi sa mnom, ali sviram ja i gitaru. Ovako, za društvo, za fešte. Sve pjesme koje se inače pjevaju na feštama, ja sviram. Znaju me i moje bajkerice zvati: 'Čuj, imamo tulum, svakako dođi i obavezno ponesi gitaru'. I što ću, zavežem gitaru i ajmo...

Međutim, gitara u njezinom životu nikad neće biti violina, jer to je jedan poseban odnos čovjeka i instrumenta.

- Obožavam svoju violinu. Pa ja nju, kad idem u dućan, furam sa sobom! Fućkaš auto, neka ga i ukradu, ali violinu ne dam. Ozbiljno vam kažem. Zato se uvijek i parkiram negdje blizu, da stalno vidim auto. I, iskreno, gledam cijelo vrijeme je li na mjestu... - zaključila je naše druženje profesorica i motoristica Zinka.

Ljudi i događaji

Prije sretne Jele letjelo je 999.999 putnika...

NA MAJČIN DAN JELA RAVNJAK JE SRETNO DOPUTOVALA IZ DUBLINA, I TO KAO MILIJUNTA PUTNICA ZRAČNE LUKE FRANJO TUĐMAN U 2019. JELA JE, INAČE, PO ZANIMANJU DOULA, ONA POMAŽE RODILJAMA DA POSTANU MAJKE...

Piše: Tomislava Bradić

P

roteklo je nešto više od godinu dana otkako je nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines uveo let bez presjedanja na liniji Dublin - Zagreb, točnije, od 3. svibnja 2018. godine. Stoga je i današnji dan znakovit iz više razloga. Zračna luka Franjo Tuđman zabilježila je ovogodišnju milijuntu putnicu upravo na ovom letu, a ranije nego ikad u povijesti goričke zračne luke - pet dana prije nego prošle godine.

Baš na majčin dan, stigla je naša sugrađanka Jela Ravnjak, milijunta putnica zračne luke. Jela je inače po zanimanju doula, naime, ona pruža ženama podršku u trud-

noći i porodu, na putu prema majčinstvu.

- Jako sam iznenađena, bila sam u kratkom posjetu prijatelju u Dublinu, a ovo nikako nisam očekivala. Čak su došle i mažoretkinje, doček je zaista bio svečan.

Obožavam letjeti, no isto tako svjesna sam i važnosti ekološke održivosti! Vođena tom činjenicom, pomislila sam kako bih trebala posaditi jedno drvo budući da sam letjela avionom - kroz oduševljenje kazala nam je Jela Ravnjak.

DVIJE KARTE KAO NAGRADA

Simpatičnu 30-godišnju Velikogoričanku, uz čestitke, dočekali su i darovi, pa ju je Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman i Aelia Duty free darovala poklon bonom, a nacionalna aviokompanija Croatia Air-

NIKAD JOŠ NIJE RANIJE DOLETIO NAŠ MILIJUNTI PUTNIK, TO JE DOKAZ DA RASTEMO...

lines dvjema zrakoplovnim kartama za jedno od odredišta po izboru putnice.

- Sustav je ovogodišnjeg milijuntog putnika Zračne luke Franjo Tuđman registrirao na dolaznom letu Croatia Airlinesa iz Dublina. Želimo naglasiti da je to ranije nego ikad, što je najbolji pokazatelj kontinuiranog rasta prometa putnika u našoj zračnoj luci - istaknuo je Hrvoje Bradica, zamjenik direktora MZLZ - Upravitelj zračne luke Zagreb d.o.o.

Iz Croatia Airlinesa ističu zadovoljstvo da upravo nacionalni avioprijevoznik doprinosi rastu broja putnika Zračne Luke Franjo Tuđman, te da je milijunta putnica doletjela upravo njihovim avionom.

- Drago nam je što je milijunti putnik Zračne luke Franjo Tuđman ove godine

Djeca učila o neandertalcima pa - na kviz!

Radionica u sklopu Projekta ”Prehistory Adventure - Iskustvena šetnja kroz prapovijesnu baštinu” iz programa "Interreg Slovenija Hrvatska 2014. - 2010." pod nazivom "Neandertalac na jedan dan" održana je 17. svibnja u prostorijama Muzeja Turopolja. Radionica je bila namijenjena učenicima Osnovne škole Nikole Hribara, djelatnicima Muzeja i predstavnicima medija, a sjajno ju je vodila

stručna suradnica na Projektu Sunčica Habus iz Arheološkog muzeja Zagreb.

U uvodnom dijelu predavanja mag. archeol. Habus ukratko je riječju i slikom predstavila djeci i svima prisutnima neandertalce kao naše pretke, govoreći općenito o njihovom životu i zanimanjima kojima su se bavili, skrovištima u kojima su živjeli te prvim nalazištima (1856. godine) o njihovom postojanju u dolini Neanderthal (do-

lina rijeke Düssel), kraj grada Düsseldorfa, koji se nalazi u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Nakon toga učenici su podijeljeni u 5 skupina i imali su dvadeset minuta za riješavanje test-kviz o onome što su upravo čuli, odnosno zapamtili. Djeca su to, naravno, odlično riješila, pokazala su ne samo znanje, nego i natjecateljski duh. Bila je to radionica za čistu peticu! (dj)

POVEĆANJE OD ČAK 11 POSTO

Milijunti putnik goričke zračne luke zabilježen je u prvoj polovici mjeseca svibnja, što do sada nije bio slučaj. Porast broja putnika kontinuirano raste, a dobar pokazatelj toga je rekordno povećanje od 11 posto u odnosu na travanj prošle godine, kao i kumulativni rast od devet posto. Ovakav trend i fluktuacija očekuje se i u nadolazećem periodu.

Foto: David Jolić

NEANDERTALAC NA JEDAN DAN

zabilježen na našem letu. Croatia Airlines povezuje Zagreb s 24 odredišta u 22 zemlje te kroz povećanje broja putnika na našim letovima izravno doprinosimo i povećanju prometa putnika u zagrebačkoj zračnoj luci -naglasio je Slaven Žabo, direktor Komercijalnih poslova Croatia Airlinesa.

26/27

FOLKLOR I PLES NA KIŠI NA KOSNIČKIM VEČERIMA Puno folklora i nešto manje kiše obilježili su 7. Kosničke večeri, manifestaciju kojom su mještani Kosnice u organizaciji Mjesnog odbora Kosnica i Kulturno-umjetničke udruge Turopoljska tradicija obilježili Dan svog mjesta. Program je otvoren polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na spomeniku hrvatskog branitelja Mladena Bedekovića, a nastavljen je na asfaltnom igralištu u Kosnici. Kosničke večeri otvorio je Goran Miličević, predsjednik MO Kosnica, a u kulturno umjetničkom programu, sudjelovalo je sedam KUD-ova.

Sveprisutni Margić podijelio je zahvalnice sudionicima folklornog programa i onima koji su pomogli organizaciju ove manifestacije. Djeca su imala prigodu zabavljati se u dječjem parku, a odrasli su mogli uživati u bogatoj gastro ponudi. Glazbeni program odradila je tročlana grupa Party time. Kiša je u nekoliko navrata natjerala posjetitelje da otvore kišobrane ili se na neki drugi način pobrinu da ne budu smočeni, ali to nije smetalo one koji su uživali u plesu na kiši.

VG FEST ŠESTI PUT, ALI VIŠE NE NA STAROJ LOKACIJI Pripreme za Velikogorički festival urbane kulture - VG FEST, ulaze u završnu fazu i sve će biti spremno za šesto izdanje, koje donosi niz zanimljivih novosti.

Festival seli na novu lokaciju, u hladovinu starih stabala parka ispred Muzeja Turopolja, gdje nas od 31. svibnja do 2. lipnja očekuju koncerti, kreativne radionice, izložbe, stand up i drugi zabavni programi, a novost je i chill zona s ugostiteljskom ponudom. Festival će i ove godine predstaviti umjetnike iz Zagreba i Velike Gorice - od glazbenika raznih žanrova, plesača, DJ-eva do performera koji će "prošetati" Lučićevim šetalištem. Cijeli park postaje velika umjetnička platforma na kojoj će VG FEST kreirati i posjetitelji i umjetnici.

Foto: Anes Šuvalić

Kratke vijesti

LUKAVČANI PROSLAVILI DAN MJESTA SPORTOM Proslava Dana Mjesnog odbora Lukavec privukla je velik broj mještana i njihovih gostiju. Umjesto dosadašnje prakse svečanih sjednica Vijeća Mjesnog odbora povodom Dana Lukavca, vijećnici su se ove godine odlučili organizirati druženje u Sportskom centru. Stariji su natjecali na malonogometnom turniru, na kojem su se sudarale momčadi iz pojedinih lukavečkih ulica. Pobjedu je na kraju odnijelo društvo iz Turopoljske ulice.

- Nije zato što smo mi organizirali, ali ovaj put pobijedila je moja momčad. Dečki su bili stvarno jako dobri, zaslužili su ovo...

Organizirali smo turnir tako da sve lukavečke ulice spojimo u četiri najveće, tako

da je kroz te četiri momčadi sudjelovalo cijelo selo - rekao je Andrija Rotim, predsjednik Mjesnog odbora Lukavec.

A dok su stariji igrali nogomet, djeca su odmjerila snage u trčanju s jajetom u žlici, povlačenju užeta i graničaru. Onima kojima nije bilo do sporta, mogli su uživati u nastupu mladih folkloraša ili se družiti uz besplatan roštilj i gulaš. Jako lijepo druženje u mjestu u kojem ljudi, barem tako svi odreda tvrde, uživaju živjeti.

- Stalno ponavljam, idemo malim koracima, ali radimo i napredujemo, pokušavamo učiniti naše mjesto što ugodnijim za život. Kroz razne korake vjerujem da u tome i uspjevamo - kazao je Rotim.

Lukavečka djeca uživala su u potezanju konopa, graničaru...

I mehatroničari će 'rasti' u Gorici NOVI SMJER UVEDEN JE U VELIKOGORIČKU STRUKOVNU ŠKOLU, OD SLJEDEĆE ŠKOLSKE GODINE ŠKOLOVAT ĆE I MEHATRONIČARE, STRUČNJAKE KOJI ĆE U SVOM POSLU OBUHVATITI I STROJARSTVO, I ELEKTROTEHNIKU, I RAČUNALSTVO

R

iječ je o izrazito širokom interdisciplinarnom obrazovanju kojim se osigurava fleksibilnost u zapošljavanju u različitim gospodarskim granama. Nakon četverogodišnjeg školovanja te položene Državne mature, učenici s aspiracijama za nastavkom obrazovanja na visokoj razini mogu upisati željeni fakultet. Ako žele odmah početi raditi, mogu se zaposliti u privredi, servisu ili laboratoriju. Na zavodu za zapošljavanje nema nezaposlenih tehničara za mehatroniku. Uči se raditi i s programima poput AutoCAD, CATIA, što je iznimno traženo na tržištu rada.

Mnogi mehatroniku vide kao novu tehničku granu, no zapravo je riječ o novom pristupu kroz koji se naglašava neophodnost ujedinjavanja i međudjelovanja različitih područja tehnike. Cilj ove znanosti je poboljšati funkcionalnosti tehničkih proizvoda i sustava

spajanjem svih komponenti u jednu.

Zanimanje obuhvaća poslove iz područja automatizacije, a uključuje grane strojarstva, elektrotehnike, elektronike, pneumatike i hidraulike, računalstva, te programiranja.

Kao takvo, integrira znanja i vještine koje su do sad u pojedinim granama zasebno obavljali stručnjaci s područja strojarstva, elektrotehnike i računalstva. Središnja kompetencija ovog zanimanja je objedinjavanje poslova vezanih za automatizirane sustave, pri čemu se primjenjuju i strojarstvo, i elektrotehnika, i računalstvo.

Ravnatelj srednje Strukovne škole u Velikoj Gorici Stjepan Kos istaknuo je kako postoje brojne mogućnosti koje ovaj smjer nudi učenicima koji se odluče biti tehničari za mehatroniku. Čeka ih i sigurno zaposlenje.

- Prijedlog upisa za školsku godinu 2019/2020 za ovo zanimanje je 26 učenika za upis u prvi razred. S obzirom na to da

NA TRŽIŠTU RADA OVOG ČASA NEMA NI JEDNOG ČOVJEKA BEZ POSLA U OVOME ZANIMANJU

je prošla eksperimentalna faza uvođenja, kao strukovna škola te udruženje obrtnika Grada Velike Gorice smatramo da je ovakvo zanimanje poželjno za naš grad. To opravdavamo činjenicom vezanom za razvoj novih tehnika i tehnologija u obrtništvu našeg grada, naročito autoindustrije i elektronike. Inače, kao škola imamo odobrenje za 28 zanimanja, što omogućava učenicima velik izbor. Godišnje upisujemo po 15 zanimanja, vodeći računa o budućim potrebama na tržištu rada, pa smo i prošle godine uveli četverogodišnje zanimanje 'tehničar za vozila i vozna sredstva', vodeći računa o tome da naši maturanti većinom imaju osigurana radna mjesta kod poslodavaca kod kojih su obavljali naukovanje, odnosno, praktičnu nastavu - kaže ravnatelj goričke Srednje strukovne škole Stjepan Kos. Tomislava Bradić

Ljudi i događaji

'Svaki naš dan nosi opasnosti i traume koje ostaju'

VATROGASNI GORIČKA JAVNA VATROGASNA POSTROJBA SLAVI 40. ROĐENDAN. BIVŠI I AKTUALNI ZAPOVJEDNIK ZA REPORTER SU SE PRISJETILI LIJEPIH TRENUTAKA, RASTA I RAZVOJA JVP-A, ALI I SVEGA RUŽNOGA...

Piše: Anes Šuvalić

J

avna vatrogasna postrojba Velike Gorice ove godine slavi 40. rođendan. Osnovana je 1947. godine kao ispostava Vatrogasne brigade Zagreb. U toj prvoj fazi veliki doprinos stvaranju ove profesionalne postrojbe dao je upravo DVD Velika Gorica.

- Još 1979. godine izgrađen je novi Vatrogasni dom, koji je tad dobio naziv Dom društvene samozaštite. Gradio se samodoprinosom. Projekt je pokrenula Općina Velika Gorica, u suradnji s DVD-om Velika Gorica, kojem je na čelu bio Stjepan Fabijančić, a tajnik Nikola Perlić. Taj dvojac bio je glavni nositelj tog projekta - rekao nam je Josip Jančić, pripadnik Javne vatrogasne

postrojbe Velika Gorica od njezinog nastanka od prvoga dana.

Prije nastanka JVP-a, DVD Velika Gorica bio je zadužen za zaštitu od požara na području cijele općine Velika Gorica te području današnjih općina Orle, Kravarsko i Pokupsko. U četiri smjene imali su po jednog profesionalnog vatrogasca.

- Kad bi stigla dojava, on bi pustio sirenu, a dečki iz DVD-a bi se okupili i krenuli gasiti požare po našem lijepom Turopolju.

Tada bi uskakao Ivan Srebrić te preuzimao telefonsku liniju i dežurao dok smo mi na terenu - prisjetio se Jančić.

GENERALKE KOD PRIJATELJA

Dežurna četvorka, Franjo Arbanas, Stjepan Plodinec, Milan Stepanić i Franjo Šipušić, postala je okosnica nove postrojbe.

- Iz grada Zagreba dobili smo trojicu profesionalaca, a zaposleni smo i nas trojica,

Ivica Kovačić, ja i drugi Ivica Kovačić, iz Mraclina. Na početku nas je bilo trojica u smjeni, a ubrzo se taj broj povećao na četvoricu. Moram priznati da smo imali dovoljan broj vozila, u garaži smo imali navalno, kemijsko-tehničko i zapovjedno vozilo te autocisternu. Problem je bio što su to bila mahom rabljena i stara vozila, koja su zahtjevala stalno održavanje i popravke - objasnio je Jančić.

Prvi zapovjednik postrojbe bio je Stjepan Fabijančić Japa, a do 2000. godine u Javnoj vatrogasnoj postrojbi izmjenjivali su se zapovjednici koji su mahom dolazili iz Zagreba. Fluktuacija je bila uvjetovana malom plaćom u odnosu na plaće vatrogasaca koji su radili u smjeni.

Početkom 2000. godine Grad velika Gorica donosi odluku o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica, a za zapovjednika je postavljen Josip Jančić, koji tu dužnost obnaša do ožujka 2002. godine.

U tom periodu gorički vatrogascu muku muče s dotrajalim vozilima.

- U periodu kad sam ja bio zapovjednik vozila su bila na rubu izdržljivosti. Imao sam nemalih problema. Za popravak sam

U POČETKU JE JEDAN ČOVJEK DEŽURAO, PUSTIO BI SIRENU, PA BI SE DEČKI KRENULI OKUPLJATI

morao koristiti svoje prijatelje, koji su u svoje slobodo vrijeme vršili popravke i radili generalke na vozilima. Uvijek je falilo novca. Ja sam od svog novca kupovao rezervne dijelove, a tadašnji predsjednik Vatrogasne zajednice Velike Gorice Neven Kurilovčanin onda mi je refundirao taj novac. Tako smo mi funkcionirali u tom periodu - istaknuo je nekadašnji zapovjednik.

NOVE TEHNOLOGIJE, NOVE ZADAĆE

Nakon njega, na čelnome mjestu goričkog JVP-a izmijenili su se Niko Maršan, Tihomir Varga, a 2009. na mjesto zapovjednika dolazi Borislav Turan, koji je i danas na čelu postrojbe.

- Najjači razvoj Javna vatrogasna postrojba doživljava kada je po sili zakona spala pod lokalnu upravu, odnosno Grad. Nabavila se bolja oprema i vozila, počeo se uređivati sustav upravljanja i povećao broj ljudi. Mi danas u postrojbi imamo 45 profesionalnih vatrogasaca. No, tu nije kraj. Zadnjom procjenom usvojenom na Gradskom vijeću 2017. godine, naša postrojba svrstana je u vrstu pet. To znači da mora imati najmanje 12 ljudi po smjeni, odnosno 48 profesion-

28/29

Tri dana proslave, svečano i atraktivno Proslava 40. rođendana profesionalnog vatrogastva u našem gradu obilježavat će se posljednjeg dana svibnja i prva dva u lipnju.

Sve kreće sa svečanom sjednicom u petak, 31. svibnja, a nastavlja se kroz vikend koji slijedi. U subotu je na programu mimohod i smotra vatrogasnih postrojbi i vozila VZ GVG te Dan otvorenih vrata, a sve završava u nedjelju, atraktivnim Fire Combatom.

40 IH alnih vatrogasaca raspoređenih u smjene, plus zapovjednika i njegova zamjenika rekao je Borislav Turan, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

JVP Velika Gorica pokriva prostor od 552 četvorna kilometra, a samo u prvih pet mjeseci ove godine izašli su na 160 intervencija. Na razini godine broj intervencija kreće se oko 325. U svom radu surađuju s društvima Vatrogasne zajednice Grada Velike Gorice te DVD-ima općina Kravarsko, Pokupsko i Orle.

- Ne postoji intervencija, osim možda velikih kemijskih havarija, na koju ne možemo odgovoriti. Imamo opremu i sredstva, a imamo i ljude. Naši vatrogasci osposobljeni su za rad na visini, rad na ruševinama, rad na vodi, a sudjeluju i u tehničkim intervencijama. Razvojem društva i tehnologija pojavljuju se i nove zadaće za nas, jer mi smo služba koja je i organizirana, i opremljena, i 24 sata dostupna - objasnio je Turan.

Vatrogastvo nije samo zanimanje, ono je i poziv. Ono je, također, sve prijego nego lagan i jednostavan posao. U svojoj svakodnevnici vatrogasci se često susreću i s ružnim stvarima, problemima.

- Imao sam puno takvih situacija, ali mi se jedna duboko urezala u pamćenje. Ovdje u Kolodvorskoj ulici, gdje je napravljen novi kružni tok, dogodila se prometna nesreća u kojoj su stradala djeca. Iz auta sam vadio tijela djece, to se na zaboravlja, to su zaista teški trenutci. Razboriti ljudi, koji znaju što je vatrogastvo, najčešće se ne žele primiti takvog posla. To nije lagan niti lijep posao. Susretao sam se s poginulim osobama, utopljenicima, a najteže je kada vidite djecu. Morao sam iznositi tijela djece stare osam do deset godina stradale uslijed gušenja dimom u požaru, to je jako teško.

Traumu nosiš cijeli život i treba vremena da to izađe iz tebe - povjerio nam se Josip Jančić, dugogodišnji vatrogasac.

POSAO SE NE NOSI KUĆI

Sve te situacije koje se događaju na poslu protekom vremena ostavljaju trajne posljedice na vatrogasce. Pitanje je samo kada će izaći na vidjelo.

- Iako Velika Gorica figurira kao šesti grad po veličini u hrvatskoj, ipak je jedna manja sredina u kojoj se manje-više svi međusobno poznaju. Postoji velika mogućnost da

NEKOLIKO PUTA ZNALO SE DOGODITI DA DOĐEŠ NA NESREĆU I SHVATIŠ DA JE STRADALI PRIJATELJ, POZNANIK...

vam se dogodi da, kad sudjelujete u intervenciji, posebno u prometnim nesrećama, naiđete na stradalog prijatelja. To se nekoliko puta dogodilo našim vatrogascima.

Većina mojih kolega doživjela je da u stanu nađu mrtvu ili spaljenu osobu, dođete u situaciju da vam to postane rutina, ali sve to ostavlja trag na ljudima. Mi smo ljudi koji nakon takvih intervencija dolazimo doma svojim obiteljima. Nastojim ne razgovarati previše o poslu kod kuće, ne želim opterećivati svoje bližnje takvim stvarima i ostavljam to u sebi. To je vjerojatno tako među većinom mojih kolega, tako je valjda najlakše funkcionirati. Iako, možda bismo se svi zajedno trebali ipak malo više otvoriti prema stručnjacima i iznijeti naše probleme, kako bi nam oni mogli barem malo pomoći - dodao je Turan.

Profil ljudi koji su se bavili vatrogastvom nekad i danas nije isti. Nekad su vatrogasci bili čvrsti dečki, spremni bez puno razmišljanja uletjeti u opasnost.

- Moram priznati, ak' nisi bil muž i donesel pet litri vina na posel, onda si bil papak.

Onda su se ovim poslom bavili pravi muži.

To su bili fajteri koje se pitalo i znali su svoj

posao. Kad su došli na intervenciju nije bilo zapreka za njih. Ak je trebalo, porušel je vrata i štokove, kaj je trebalo. Sada se vrijeme okrenulo. Nema alkohola i sve je prilagođeno novim situacijama. Dana vatrogasac kada dođe na posel pije mleko i vodu - otkrio nam je Josip Jančić.

KORNATI KAO UPOZORENJE

Nakon kornatske tragedije u hrvatskom vatrogastvu stvari više nisu iste. Vatrogasci su napokon stavljeni u fokus.

- Od tog trenutka ozbiljno se počelo razmišljati o sigurnosti vatrogasaca. Nema intervencije koja nije opasna. Mi ovaj trenutak idemo na čišćenje ceste i zaleti vam se auto u vatrogasca i on pogine. Drugi primjer, idemo gasiti požar na kontejneru i ne znamo tko je što bacio u njega. Ima još uvijek zaostataka oružja i eksploziva iz rata. Vatrogasac može stradati na svakoj intervenciji, sad je samo bitno koliko smo mi ozbiljno shvatili ovu priču. Kornati upozoravaju iz dana u dan, bez obzira na to što je od tad prošlo puno godina. Oni nas upozoravaju da se moramo ozbiljno ponašati u svakoj situaciji - zaključio je Turan.

Ljekarne savjetuju

Nova sezona projekta mi smo uz vas - vrtići konačno je započela RADIONICE LJEKARNI ZAGREBAČKE ŽUPANIJE VEĆ SU BILE U ČETIRI VRTIĆA U VELIKOJ GORICI TE PO JEDAN U JASTREBARSKOM, SV. IVANU ZELINI I SAMOBORU

N

akon zimske stanke, krenuli smo u nove radne pobjede. U proljetnom ciklusu javnozdravstvenih radionica u vrtićima Zagrebačke županije, s djecom predškolske dobi obrađujemo dvije teme: "Sunčalica" i "Tablete nisu bomboni".

Kako bi posjetili sve vrtiće s kojima smo započeli suradnju, u istome danu radimo dvije radionice u dvije različite skupine.

"Sunčalica" nam je poznata iz prošle sezone, kada smo krenuli s ovom radionicom gdje djecu učimo o pravilnoj zaštiti od sunca na zabavan i drugačiji način.

"Tablete nisu bomboni" je malo drugačije koncipirana i tu pokušavamo s djecom i odgajateljima ponoviti činjenicu da se lijekovi ne dijele, ne uzimaju bez liječničkog odobrenja i drže podalje od dohvata malenih ručica.

SUNČALICA

Nakon uvoda, gdje s djecom prolazimo zadaće ljekarnika, kada imamo potrebu za dolaskom u ljekarnu i što se u njoj može pronaći, krećemo s glavnom temom: Što napraviti kada nam dođe lijepo vrijeme i jako sunce? Kako se zaštititi? Na što moramo paziti? Zašto nam je važna voda? Gdje u cijelu priču ulazi sat??? Uz malu pomoć velikih ljekarnika, maleni nam pridruženi članovi u zboru odgovaraju na postavljena

pitanja, često uz dodatne ideje koje nama velikima nisu pale na pamet.

Kako bi približili naš posao djeci, uz navlačenje zaštitne odjeće, krećemo u radionicu izrade gela nakon sunčanja. Uz smijeh i opće veselje otkrivamo da nam različito voće ne služi samo za jelo i kolače već i kao kvalitetna baza za izradu krema, gelova i maslaca za kožu. I dok se prstići umaču u ulje kokosa, maslac od manga i avokada, naše drage kolegice-dobre vile i čarobnice pred znatiželjnim pogledima rade čarolije: iz dvije se tekućine dobiva gel, zatim mijenja boju i na kraju dobiva predivan miris naranče! Red je na malim ljekarnicima da s puno strpljenja ubace gel u svoje lončiće i upute se našim princezama, koje im pomažu u pisanju i pospremanju pripravaka. Čim se pospremi stol, krećemo na sljedeću fazu - pisanje diploma. A da bi one bile što veselije i šarenije, u pomoć nam stižu i raznobojni žigići, koje s oduševljenjem utiskujemo na diplome. Nakon tako teškog rada, vrijeme je i za malo odmora...

Naši kolege upravo se spremaju za more, a pametne će im glavice u tome pomoći. Što nam je potrebno za zaštitu od sunca a što za igranje na plaži i ugodan odmor? Odgovori pljušte sa svih strana, pa naši ljekarnici odlaze iz grupe potpuno opremljeni...

Za kraj radionice ostalo je još samo veselo iščekivanje što se nalazi u poklon vrećica-

ma naših sponzora. Uz mnoštvo zabavnih poklona tvrtke Fidifarm, ljekarnici su im pripremili i bojanku Sunčalicu, upute za opremanje putne ljekarne te fini maslac iz tropskih krajeva za njegu kože.

Nakon obaveznog zajedničkog slikanja, vrijeme je za oproštaj. Uz zagrljaje i mahanje, pozdravljamo se s malenim vrijednim pomoćnicima i krećemo u druge grupe...

TABLETE NISU BOMBONI

Uvodnog razgovora s našim malim prijateljima nikada nije dosta, stoga i na ovoj radionici započinjemo s osnovnim pitanjima tko su ljekarnici i što sve u ljekarni možemo zatražiti. Sada se postavlja pitanje: Što su to lijekovi? Zašto se koriste? Smijemo li ih međusobno dijeliti? Ako ne, zašto? Znamo li ih prepoznati?

Kao i u svakoj prethodnoj radionici, neophodna nam je dječja pomoć, stoga molimo naše male ljekarnike da se obuku i zaštite kako bi prionuli na važan posao...

Osim različitih krema i gelova, u ljekarni se izrađuju i oralni oblici, lijekovi koji se mogu kapsulirati. Upravo taj čudesan stroj - kapsulirku, objašnjavaju naše vrijedne vile-čarobnice. I dok su glavice nagnute nad te čudesne male prozirne čašice, na stol dolaze tekućine različitih boja i prazne kapsulice.

Kako bi djeci dočarali ovaj dio ljekarničkog posla, uz nadzor velikih ljekarnika, maleni kreću na punjenje kapsula koje se onda skupljaju. Oni domišljati čak i miješaju boje, pa kapsulice izgledaju kao mala umjetnička djela.

Opet je na redu pospremanje a zatim se

PAMETNE GLAVICE I VRIJEDNE RUČICE SU PUNO TOGA NAUČILE UZ LJEKARNIKE

DJECA SU ČAK I SAMA IZRAĐIVALA GEL KOJI SE KORISTI NAKON SUNČANJA

djeca dijele u tri skupine. Jedna s našim vrijednim ljekarnicima pokušava odgonetnuti što su tablete a što bomboni, druga pokušava spojiti parove sličnih tableta i bombona u igri memorije a treća se bavi pisanjem diploma.

I odgajateljice i ljekarnici i članovi stručnog tima čude se sličnosti mnogih tableta s bombonima koji se mogu kupiti u dućanu. Dodatnu napetost stvara i priča o malom Ivanu, koji se zabunom dočepao maminih tableta i pojeo ih.

Radionica ipak završava u veselom tonu, opet uz mnoštvo darova i bojanku s doživljajima malenog Ivana, za obnavljanje znanja koje smo usvojili tijekom radionice. Uz obećanje da ćemo ponovno doći u posjetu s novim zanimljivim temama, opraštamo se od naših malenih bistrih suradnika i krećemo u nove ljekarničke pobjede.

Do sada smo posjetili vrtiće Ciciban (Velika Gorica), Koraci (Velika Gorica), Radost (Jastrebarsko), Proljeće (Sveti Ivan Zelina), Žirek (Velika Gorica), Izvor ( Samobor) i Lojtrica (Velika Gorica). Ovim se putem zahvaljujemo svim odgajateljima, članovima stručnog tima i ravnateljicama na srdačnoj dobrodošlici i prilici za suradnju. Najveća zahvala ide vrijednim malenim ručicama i pametnim glavicama koje su uz naše velike ljekarnike doživili novo iskustvo i naučili važne činjenice.

Pred nama je još veliki broj vrtića i veselimo se novim poznanstvima i čudima koja nas očekuju...

Tim velikih ljekarnika Ljekarni Zagrebačke županije

Mozaik

30/31 Foto: David Jolić

TUROPOLJSKI ODOJAK, ŠARAN, SARMA, GULAŠ, TURIZAM I BICIKLIZAM Sretni smo i zadovoljni, prijavilo se preko 600 ljudi.

Zbog vremenskih uvjeta očekivali smo manji broj ljudi, no dogodilo se upravo suprotno. Danas bicikliraju djeca od dvije godine, pa do 85-godišnjih bakica.

Osim biciklijade i vožnje, želimo prezentirati Turopolje, pa smo pripremili bogatu gastro ponudu: turopoljski odojak, šarana na rašljama, kotlovinu, gulaš, a imamo čak i sarmu iako nije zimski period, rekao nam je Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Novo Čiče, organizatora drugog izdanja novočičke gastro-etno bicklijade. Točno u 13 sati, prema planu i programu, krenula je biciklistička povorka popraćena bakljom i motoristima, a prizor je bio zaista maestralan. Toliko ljudi na jednom mjestu, koji su umjesto zabave na zatvorenom pronašli motivaciju za rekreacijom i druženjem na svježem zraku, na putu do cilja. U turi dugačkoj 24 kilometara, biciklisti su pedalirali kroz brojna naselja našega kraja.

- Ovo mi je prva biciklijada, jako me se dojmilo sve, super mi je ovdje i sigurno ću ponovno ići na neku od sljedećih biciklijada. Preko tjedna radim tako da preferiram aktivno provoditi vikende na otvorenom rekla nam je Mateja Repač, jedna od sudionica.

FEŠTA ZA MAJČIN DAN

Oni su za ples: Čak 300 umirovljenika u Okuju Umirovljenici su obilježili Majčin dan feštom u restoranu "Za vašu dušu" u Okuju. U organizaciji Udruge umirovljenika Grada Velike Gorice druženju na njihovom tradicionalnom mjestu odazvalo se skoro 300 umirovljenika iz 22 gradske podružnice: Kurilovec I, Vukovina, Kurilovec II, Gradići, Šiljakovina, Buševec, Rakitovec, Mraclin, Novo Čiče, Kobilić, Šćitarjevo, Staro Čiče, Velika Gorica, Donja Lomnica, Gornja Lomnica, Kosnica, Lukavec, Mala Buna, Mičevec, Strmec Bukevski, Turopolje i Velika Mlaka.

Predsjednica Udruge Vera Šebrek je u kratkom govoru pozdravila sve majke i bake, kao i sve nazočne te izrazila zadovoljstvo što su se okupili u tako velikom broju. Majčin dan je blagdan u čast majki i majčinstva, koji se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj, obilježava svake druge nedjelje u svibnju.

Raspoloženje je u restoranu bilo sjajno, potaknuto vokalno-instrumentalnim izvedbama Darka Janječića, koji je za ovu prigodu doveo i vokalno pojačanje Jasmina Godinića, povremenog glazbenog asistenta na podiju.

FOTO VIJEST

Ples i akrobacije sjajnih klinaca u goričkoj dvorani Prvenstvo Hrvatske u akrobatskom rock’n’rollu u organizaciji ARRK Gorica, a predsjednikom Damirom Kotrmanom, i Hrvatskog akrobatskog rock’n’roll saveza (HARRS) održano je 12. svibnja u dvorani srednjih škola.

Sudjelovalo je 11 klubova, a plesno umijeće mladih sportaša ocjenjivalo je sedam sudaca uz nazočnost dvoje delegata. Ozračje u dvorani bilo je odlično, navijanje žestoko, a odziv gledatelja vrlo dobar.

Glazbeni dio programa ispunili su Show Playmakers.

Sport

STOTKA

Ukratko...

I JUNIORI LOVE PRVU LIGU: U 92. MINUTI ZA KVALIFIKACIJE Dramatično i napeto bilo je u nedjeljnom ogledu seniora s Osijekom, ali čak i dramatičniji rasplet imala je druga nedjeljna utakmica, u jutarnjem terminu. Juniori Gorice gostovali su kod Španskog i pobijedili 2-1 u utakmici za pamćenje... Toni Borovec zabio je prvi gol za Goricu, no u sudačku nadoknadu ušlo se s 1-1. Budući da je samo pobjeda vodila mlade goričke nogometaše u kvalifikacije za prvu juniorsku ligu, krenula je potpuna ofenziva, trener Marko Radanić igrao je sa svojim igračima, a erupcija sreće dogodila se u 92. minuti... Lijep gol zabio je Miron Memić, Gorica je pobijedila i plasirala se u toliko željene kvalifikacije.

U njima će igrati protiv pobjednika svih pet nogometnih središta, a u prvu juniorsku ligu otići će samo pobjednik ovog turnira.

Neće biti lako, ali...

Prva HNL 35 28 5

2 89

2. Rijeka

35 19 9

7 66

3. Hajduk

35 17 11

7 62

4. Osijek

35 17 8 10 59

1.

5.

Dinamo

Gorica

35 16 8

11 56

6. Lokomotiva

35 13 10 12 49

Slaven B.

35 7 15 13 36

7.

8. Inter 9.

Istra 1961

10. Rudeš

35 5

4 22 31

35 5

7 23 22

35 3

5 27 14

KINEZI ZVALI NA TURNEJU, GORICA IPAK TO ODBILA...

Uz Rijeku, Gorica je jedini hrvatski klub koji je dobio poziv da ovog ljeta ode na kinesku turneju. Ponuda je bila izdašna, financijski bi ta priča bila prilično isplativa, no u klubu su svejedno odlučili reći - ne! Procjena je bila da bi se jedno takvo putovanje, koje neminovno sa sobom donosi i "jet leg" i sve druge vrste potrošnje, loše odrazilo na formu momčadi na početku sljedeće sezone. Uostalom, na ponudu je trebalo odgovoriti u tjednu uoči Lokomotive, kad još nije bilo definitivno jasno hoće li Gorica igrati europska natjecanja...

Kahlina: Mojih 985 dana na golu Gorice

KRISTIJAN KAHLINA BRANIO JE ZA HNK GORICU U STOTINU UZASTOPNIH PRVENSTVENIH UTAKMICA. U TIH NEŠTO MANJE OD TISUĆU DANA PRIMIO JE 103 GOLA... A SKORO JE 'IZLETIO' JOŠ TAMO NA STARTU!

Piše: Marko Vidalina

P

Kad je sezona kretala, prva prvoligaška, nad njim su lebdjeli upitnici. Može li 26-godišnjak koji nikad nije branio u najvišem rangu hrvatskog nogometa biti dovoljno dobar za ono što slijedi? Treba li mu dovesti "nadređenog", golmana kojem će čuvati leđa? Može li odgovoriti zahtjevima? No Kristijan Kahlina, junak ove priče, brzo je razriješio sve dvojbe. I pokazao da je itekako golman prvoligaškoga kalibra!

U ligi u kojoj između stativa stoje sjajni golmani poput Livakovića, Sluge, Posavca, Malenice, Grbića..., Kahlina definitivno nije uljez. Ma kakvi, to je čovjek koji je jedan od temelja ove, ludo uspješne Gorice.

JEDNA UTAKMICA, DVA DRESA

- Nakon svega što se događalo, mogu bez dvojbe reći da je ovo najbolja sezona moje karijere. Od svega ovoga što se događa u klubu, preko mojih dobrih partija, pa sve do one čudesne Kutije šibica, koju sam osvojio sa svojom ekipom iz kvarta... Kao da je konačno na naplatu došao sav onaj uloženi rad svih ovih godina - zadovoljno konstatira Kristijan Kahlina, dečko iz Novog Zagreba koji korijene vuče iz Turopolja, jer baka mu je iz Kravarskog.

I nije slučajno da se toliko dobro snašao, to-

liko lako uklopio u sredinu. I u klub za koji je, evo baš nekidan, odigrao stotu uzastopnu prvenstvenu utakmicu?! Zvuči doista nestvarno, ali tako je...

- I meni je samom nevjerojatno da sam u tome uspio. Od prvog dana kad sam konkurirao za momčad počeo sam braniti i to nije stalo do danas. I baš je nevjerojatno da nije bilo bi ozljeda, ni nekakve prehlade, ni žutih ili crvenih kartona, ni slabije forme... Suludo mi zvuči da sam bio na stotinu sastanaka zaredom, da je stotinu puta moje ime pisalo na papiru s prvim sastavom. Koliko ja znam, mislim da ni u cijelom svijetu ne postoji previše ovakvih slučajeva - kazao je Kahlina i dodao: - Ispalo je fenomenalno s tim mojim stotim utakmicama. Stota utakmica za Goricu bila mi je pobjeda 3-0 protiv Hajduka, a stota uzastopna u prvenstvu ova posljednja, kad smo pobijedili Osijek 1-0. I, zahvaljujući mojim suigračima, praktički nisam imao posla u toj stotoj, Osijek nam nije uspio stvoriti pravu šansu.

Još je po jednom detalju bila posebna ta stota utakmica, stota u nizu. U prvom poluvremenu Kale je istrčao u ružičastom dresu, da bi se u nastavku, kad su se upalili reflektori, pojavio u zelenoj kombinaciji.

- Suci su mi u poluvremenu rekli da im smeta rozi dres, da je presličan Rijekinom crvenom, tako da sam morao promijeniti boju. Ali dobro, barem ću imati dva dresa

za pokloniti kao suvenir sa stote utakmice kroz smijeh kaže Kahlina.

Sad, kad je premijerna prvoligaška priča došla do svoga kraja, u trenutku kad je svijet iz goričke perspektive ružičast, vratit će se golman Gorice na početak. Svjestan je da su stvari mogle ispasti i kudikamo drukčije, da je pogled prema "stotki" na početku sezone djelovao daleko i nedostižno.

HAJDUK KAO PREKRETNICA

- Znao sam uoči sezone koliko imam utakmica zaredom u u Drugoj HNL i odmah sam izračunao da bi ta stota mogla biti protiv u predzadnjem kolu, kako je i ispalo.

Iskreno, djelovalo mi je potpuno nevjerojatno da će se to dogoditi, da će biti točno tako... Srećom, bio sam u krivu - smješka se opet Kale pa nastavlja: - Prije početka sezone nisam mogao znati kako će reagirati momčad, trener, ja sam...

I mogu reći da je taj prvi dio sezone bio klimav. Već od drugoga kola i mog malo lošijeg izdanja u onih 3-3, pa poraza 3-2 od Intera odmah nakon toga, opet doma... I, sasvim iskreno, da smo izgubili na Poljudu, ja nakon toga više ne bih bio na golu! Trener Jakirović je stao iza mene uoči Hajduka, ali vjerujem da bi dao šansu mom prijatelju Branescuu, čovjeku koji je došao iz Juventusa, o kojem se puno pričalo. Da nismo pobijedili Hajduk, to bi se sigurno dogodilo. No dragi Bog nije tako želio, vratilo mi se za sav uloženi trud. Pobijedili smo tamo, pa onda još i Rudeš bez primljenoga gola, Istru bez primljenoga gola... Nakon što sam u Gradskom vrtu bio igrač utakmice, nestale su sve sumnje. Od tad je sve lakše, branim bez opterećenja.

Danas, eto, govorimo o kojekakvim jubile-

IZA MENE JE ČUDESNA SEZONA, ALI I DALJE BIH BIO U 2. LIGI DA NISAM UŠAO LANI S GORICOM

32/33

SEZONA ZBOG KOJE SE MOŽE SANJATI I NOVI, VELIKI ISKORAK

jima i rekordima, čudesnim nizovima, ali vidio je Kahlina i drugu stranu medalje.

Kao klinac, u omladinskoj školi Dinama, ispred njega su bili Dominik Picak i Oliver Zelenika. A on je glancao klupe.

- Doma smo se u to vrijeme zezali da sam upoznao sve klupe u Hrvatskoj, ha, ha...

Je, uvijek je netko bio ispred mene, dečki koji su bili projekt kluba, ali dobro je što sam sa 16 godina, kao kadet, počeo braniti za juniore! Nekako je ispalo da sam jedne sezone osvojio pet naslova prvaka. S kadetima I i II, s juniorima I i II, jer za sve sam te momčadi branio, a bio sam i na klupi seniorske momčadi, pa mi se i tu piše titula – nabrojio je Kale.

Nogometni put ga je, nakon rastanka s Dinamom u eri Vahida Halilhodžića, vodio preko Vinogradara i Lučkog sve do sloven-

skog prvoligaša Kopera, iz kojeg je i došao u Goricu. Upravo dovršava svoju treću sezonu, pitanje je i dokad će ostati, jer itekako je zanimljiv tržištu, a do rastanka je umalo došlo još ove zime. Praktički do posljednje minute prijelaznog roka čekalo se i "vagalo" hoće li Kahlina otići u inozemstvo ili ostati u Gorici. Spominjale su se ponude iz Francuske, iz Švicarske, ali ništa od toga nije se dogodilo. I Kale je ostao. Jednako dobar, jednako motiviran.

- Ma kakav pad motivacije, pa ja jedva čekam svaku sljedeću utakmicu. Šest godina sam bio u drugoj ligi, šest godina nisam mogao isplivati do prve, i šest godina sam taj HNL gledao s ogromnom željom da dođem do te razine. Kako bih onda imao problema s motivacijom? Jedina istina je da bih ja i danas bio drugoligaški golman da nisam s Goricom izborio promociju siguran je Kahlina.

GOLMAN PA TRENER

Srećom po njega, srećom po Goricu, prva liga se vratila u grad, stigla je velika šansa, koju su svi skupa odlučili iskoristiti. Među njima i Kahlina, jedan od igrača koji vode ovu momčadi.

- Pa da, rekao bih da sam autoritativan, da volim podići glas u svlačionici. Mislim da nešto kužim u tom nogometu, a sa svoje pozicije dosta toga vidim. Volim i treneru reći što sam vidio, on ponekad to prihvati, ponekad ne, ali puno razgovaramo. Zanimljiv mi je taj dio, već sad planiram da ću nakon karijere biti trener - otkrio je Kahlina.

GORICA JE DO POSLJEDNJEG KOLA U IGRI ZA EUROPU, IZA NJE JE ČUDESNA SEZONA, ALI VEĆ SE SLAŽU PLANOVI I ZA VEĆE STVARI...

N

a kraju balade, lopta je odlučila da sve stane u posljednjih 90 minuta. Odgovor na pitanje hoće li Gorica u svojoj drugoj prvoligaškoj sezoni stvari začiniti i europskim iskorakom dobit ćemo tek nakon što se odigra i posljednja utakmica ove sezone, a to je, samo po sebi, fantastičan rezultat.

Za povijest, za pamćenje. Da vam je netko prije početka sezone rekao da ćemo Goricu u premijernoj prvoligaškoj sezoni sve do posljednje minute pratiti kao ozbiljnoga konkurenta za Europu, vjerojatno biste mislili da baš i nije najnormalniji...

Bilo je, doduše, i onih koji su vjerovali, od čelnika kluba i trenera pa na dalje, ali vjerovali u stabilnu sezonu. Jer teško da su se i najveći optimisti nadali da će situacija uoči zadnjih 90 minuta izgledati baš ovako, da će šansa još postojati.

I nije za ovu priču čak ni presudno hoće li Gorica pobijediti Lokomotivu u posljednjem kolu, odnosno hoće li Inter u Gradskom vrtu napraviti mega iznenađenje i pobijediti Osijek. Takav rasplet bio bi samo posljedica, puno je važniji način na koji se došlo do toga. Uos-

NIKAD JOŠ DEBITANT U PRVOJ HNL NIJE IMAO 56 BODOVA. DO GORICE. RNK SPLIT JE 'SRUŠEN'...

NEKI IGRAČI ĆE OTIĆI, NEKI NOVI ĆE DOĆI, A PLAN JE SAMO JEDAN - JOŠ BOLJA GORICA!

talom, u prostoriji u kojoj svoj dio posla odrađuju klupski fizioterapeuti jasno piše na zidu: "Ne bavimo se ciljem, bavimo se načinom putovanja!"

Gorica je deset godina putovala do razine na koju je došla ove sezone. Postepeno, bez iskakanja i nepotrebnih "ludovanja" u ambicijama, rasla je korak po korak. U sinergiji vodećih ljudi kluba i društva s terena, igrača i stručnog stožera, ove su godine preskočene možda i dvije stepenice, budući da je očekivanu borbu za ostanak zamijenila borba za Europu, a novi izazovi već dolaze. Predah između dvije sezone, uostalo, trajat će nepuna tri tjedna, vremena neće biti previše, a već kreće druga prvoligaška sezona. Koja je, reći će mnogi, često i puno zahtjevnija od prve.

- Nazivaju nas najugodnijim iznenađenjem prvenstva, ali to je moglo biti tako jedino u prvom dijelu prvenstva. Ovo je sad već kontinuitet, došli smo na razinu da možemo ravnopravno igrati sa svima, a to smo i željeli od početka. Mislim da će nas sljedeće sezone svi itekako respektirati - kazao je trener Sergej Jakirović.

Kako je rastao do sad, tako bi klub, prema planovima i ambicijama onih koji ga vode, trebao nastaviti rasti i dalje. Donijet će to sasvim sigurno i promjene u igračkom kadru, neki igrači će otići, neki drugi uskočiti u njihove kopačke... A kad je o tome riječ, ne bi trebalo biti previše dvojbi. Izvršni dopredsjednik Mindaugas Nikoličius, koji se bavi i poslom sportskog direktora, odavno je već dokazao da zna što radi. Čekaju se ponude za aktualne igrače, a novi su, nema sumnje, već "na lageru"... (mv)

Sport

Mi smo Marin i Saša, prvoligaški treneri i niželigaški igrači POMOĆNIKE TRENERA GORICE SERGEJA JAKIROVIĆA RAZDVAJA 15 GODINA, A SPAJA IH TO ŠTO OBOJICA I DALJE AKTIVNO IGRAJU NOGOMET. JEDAN U BEDNJI, DRUGI U OBREZINI...

Piše: Marko Vidalina

U

koja ga je prilično šokirala. Prvi crveni karton u životu dobio je u juniorima, a drugi ove sezone. I za njega je dobio nevjerojatnih pet utakmica suspenzije!

- Nije to bio pretjerano grub faul, čovjeka nisam praktički ni udario. Izbio sam loptu ispred njega i zagradio se, podigao ruku da se ne sudarimo glavama, ali dečko je malo niži i moja ruka mu je završila u predjelu vrata... Glavni sudac mi čak nije ni mislio dati karton, ali pomoćni mu je mahao da sam ga, kao, namjerno udario. I dobijem pet utakmica, a na istoj utakmici se moj suigrač potukao s protivničkim igračem i dobio četiri! To mi baš nije jasno... - ispričao je Sabljak, no Ivančić ga je kroz smijeh "razotkrio"...

subotu poslijepodne oni su ozbiljni, svome poslu potpuno posvećeni članovi stručnog stožera prvoligaškoga kluba koji sredi, recimo, Rijeku, pa je usput i natjera da promijeni trenera kojeg nitko nije uspio promijeniti pet i pol godina...

A u nedjelju, oni su - selski nogometaši.

Fanatici ove igre, dečki koji, nakon što osvoje Rujevicu, Poljud ili Gradski vrt, dan poslije ležerno istrče na teren na u Pušćinama ili Jalžabetu, u Lonjici ili Zvekovcu. I odrade posao kao igrači.

Oni su, imenom i prezimenom, Saša Sabljak i Marin Ivančić. Prvi je u stožeru Sergeja Jakirovića na mjestu po- USPOMENA NA 'DESETKU' moćnog trenera, a drugi je kondicijski - Voli Sale i na treningu udariti, trener. Prvi u svojoj 42. godini igra za nema s tim problem, ha, ha.

Mladost iz Obrezine u šestom rangu E, to je posebna priča. Da posnatjecanja, drugi je s nepunih 27 prva toji nekakva liga trenera, malo violina i najbolji strijelac četvrtoligaša bi tko mogao parirati Gorici. Ne samo da je Sergej Jakirović u punoj Bednje. I to s pozicije polušpice...

- Došao sam tamo prije tri godine, bili formi, da redovno igra mali nogomet, da igra i osvaja i najveće su u petoj ligi i uspjeli smo turnire, nego i u svojim ući u četvrtu. Zadnje dvije suradnicima ima odlično godine smo stalno među rješenje kad na treningu ne prva tri i ja tamo doslovno bude dovoljno igrača. uživam. Posluži mi i kao - Uskačemo mi kad zatreba. nekakav bijeg od stresa koji JEDVA NAS Marin možda više nego ja, se nakupi u poslu, a najbolji DVOJICA ali uvijek smo tu, možemo lijek je uživanje u nogome- DOČEKAMO pomoći - kazao je Sabljak, a tu. Istina je da je puno lakše DA ZAFALI Ivančić se opet ubacio: igrati nego gledati sa strane, IGRAČA ZA - Ma ja jedva čekam da treba to sam siguran. Nadam se da ću još dugo igrati - ka- TRENING, PA uskočiti, da netko fali. Baš u zao je Marin, koji se u Bed- DA MORAMO tome uživam. Iskreno, žao mi je što nisam duže igrao nji već i udomaćio.

USKOČITI... ozbiljan nogomet, jer kao Saša je, s druge strane, u kadet i junior sam igrao Obrezinu došao nakon kraće epizode u Dinamo Hidrelu, jako prvu hrvatsku ligu, ali to je bila moja je dobro znao gdje, u kakvu ligu dolazi. odluka. Upisati fakultet i odustati od ozbiljnog nogometa.

Saša Sabljak godinama je igrao nogomKOTLOVINA, ROŠTILJ I - CRVENI - Posložio sam si u glavi da je to šesta et na ozbiljnoj razini, igrao je za češku liga i naravno da onda ni ne očekujem Viktoriju Plzen, za grčku Lamiju, pa u nešto spektakularno od tih momča- Hrvatskom dragovoljcu, u Gorici... A di, ni u taktičkom, ni u kondicijskom sve je počelo u nekadašnjem Radniku, smislu. Radim to prije svega zbog sebe, s kojim je igrao i prvu ligu. Kad je ove da se još malo održim u formi, da ig- sezone dolazio na Poljud, kad je slavio ram dok još mogu... I mogu vam reći pobjedu 2-0 i onaj bod (0-0) izboren da ima tu dobrih igrača, samo što dečki po snažnoj buri, vjerojatno se sjetio i rade, slabo treniraju, nemaju snage, a te 1994., one utakmice u kojoj je Radteren je jednako velik i u prvoj i u šes- nik doživio rekordan poraz u povijesti toj ligi... Općenito, potpuno je to drugo HNL-a. Hajduk je bio nemilosrdan... shvaćanje nogometa, njima je važno da - Da, izgubili smo 10-0, ali svejedno mi se okupe, da poslije utakmice bude kot- je drago toga se sjetiti. Bili smo najmlovine, roštilja, cuge... Nema kod nas ni lađa momčad lige, borili smo se koliko svađa, ni predbacivanja, a to mi je jako smo mogli, no taj Hajduk je bio iznimno jak... Do 25. minute smo se i držali, važno - rekao je Sabljak.

Nije ove sezone često bio u kadru a onda je krenulo - sjeća se Sabljak. momčadi iz Obrezine, kako zbog obav- Kolega Marin imao je tad dvije godine, eza s Goricom, tako i zbog suspenzije a evo ih danas, obojica igrači i treneri...

Marin Ivančić (26)

Saša Sabljak (41)

34/35 Treća HNL Vinogradar

32 23 5

4 74

2. Dubrava TK

32 22 4

6 70

3. Orijent 1919

32 20 5

7 65

4. Trnje

32 16 7

9 55

1.

Kurilovec*

32 13 13 6 52

6. Dugo Selo

32 14 5 13 47

HAŠK

32 13 6 13 45

5.

7.

LUKAVEC NE GRIJEŠI, ČEKANJE U KUČAMA

P

Jerko Leko i Etto u Vukovini gledali svoje nasljednike Na velikom turniru mladih igrača početnika, u kategoriji U-7, odigranom u Vukovini, sudjelovale su 32 momčadi iz Hrvatske i Slovenije s više od 400 igrača.

A još barem toliko bilo je i gledatelja... Najbolji su bili Dinamo, Lokomotiva, Lučko, Međimurje i Trnje. Medalje su dobili svi, a trofeje su dijelili i negdašnji igrači zagrebačkog Dinama, Etto i Jerko Leko. U najbolju sedmorku turnira izabran je sin Jerka Leke, mali Ivan, a za Dinamo je igrao i mlađi sin Ettoa, vrlo talentirani Gabriel. Trener im je Matej Žirović iz Velike Gorice.

11 45

10. Jadran P.

31 14 2 15 44

11. Zagorec

32 11

6 15 39 6 15 39

12. Maksimir

32 11

13. Ponikve

31 12 4 15 39

14. Jarun

32 11

4 17 37

15. Vrbovec

32 11

4 17 37

16. Novigrad

32 10 2 20 32

17. Špansko

32 9

5 18 32

18. Zagreb (-1)

32 4

3 25 14

Vrapče

28 22 2

4 68

2. Mladost P.

28 17 7

4 58

3. Bistra

27 15 7

5 52

4. Segesta

28 16 3

9 51

Zelina

28 14 8

6 50

6. Gaj Mače

28 14 7

7 49

5.

28 12 5

11 41

8. Tondach

28 12 7

9 40

7.

Ivanićem. Intrigira to što se vodeći dvojac sastaje u posljednjem kolu u Kuču, a prije velikog okršaja dobro je vidjeti raspored.

Naftaš u Ivaniću čeka Meštricu i slabašno Oborovo, a ide Buni. Dobije li sve, Naftaš je matematički prvak i utakmica s Turopoljcem bit će formalnost. Ako Ivanić negdje kiksa, moglo bi biti vrlo veselo u zadnjem kolu. Jasno, prije toga Turopoljac mora dobiti u gostima Ostrnu i Mladost u Obrezini te doma Dubravu Vrbovečku. Lako sigurno neće biti momčadi trenera Vlade Horvata koji, kako smo čuli, do kraja prvenstva ima zanimljiv ritual za konačni trijumf.

Jelačić je treći, uz bok vodećima, trener Siniša Mioković ima dobre igrače i ako ostanu na okupu, sljedeća sezona mogla bi biti njihova. Vatrogasac, Mraclin, Mladost Obrezina, Meštrica i Buna raspoređeni su od šestog do desetog mjesta, a ostali vode bitke za ostanak, a među njima i Dinamo Hidrel.

Mato Paviša Foto: Mato Paviša

FOTO VIJEST

JEDAN KIKS NAFTAŠA JE POTREBAN DA DERBI U KUČAMA U ZADNJEM KOLU BUDE SPEKTAKL!

32 13 6 13 45

1.

U TREĆEM RANGU KURILOVEC I DALJE IGRA NAJČEŠĆE ODLIČNO, U PETOM SE NA VRHU I DALJE DRŽE LUKAVČANI, U ŠESTOM TUROPOLJAC ČEKA KIKS LIDERA IZ IVANIĆA ristili najavljenu reorganizaciju trećeligaša.

U 4. HNL središte dinamovci iz Obreža su tek sedmi, Odra je na sigurnom što se ispadanja tiče, a svašta se događa u Gradićima. Na gostovanje u Zabok otišli su sa samo devet igrača i poraz 4-9 je logičan.

Gradići su trenutačno posljednji na tablici, s tri boda iza Save. Koliko će klubova ispasti, znat će se nakon raspleta u višim ligama. Četiri kola prije kraja vrlo zanimljivo je u petom rangu. Lukavec vodii s četiri boda više od Dinama iza Jakovlja, a do kraja igra kod Rakovca i Laduča, a domaćin je Klasu i Rugvici Sava 1976. Mnogi bi uložili novac na sigurne pobjede kontra Klasa i Rugvice, za teoriju je potrebna još pobjeda u Rakovcu ili Laduču. Dinamo Jakovlje, papirnato, ima teži raspored...

Za kraj smo ostavili županijske prvoligaše istočne skupine. U 1. ŽNL istok igra osam klubova iz NS Velika Goricaa a najuspješniji je Turopoljac na drugoj poziciji, uz zaostatak od pet bodova za liderom Naftaš

32 12 9

Četvrta HNL

TUROPOLJSKI NOGOMET

omalo u sjeni sjajnih uspjeha našeg prvoligaša ovu su sezonu odradili turopoljski niželigaši. I u nižim rangovima polako se finiširaju prvenstvena natjecanja. Trećeligaš Kurilovec, koji je zapravo filijala Gorice, također je odradio sjajnu sezonu u idealnoj ligi klubova Zagreba, zagrebačkog prstena, Kvarnera i Istre. Do kraja su još dva kola, za vikend na Udarnik stiže Jarun, pa za kraj još slijedi gostovanje kod Dubrave Tim kabel.

Sadašnje peto mjesto praktički je osigurano, ali i važnija je spoznaja da u Kurilovcu stasaju mladi igrači s kojima trener Perica Vidak radi odličan posao.

Moramo se dotaknuti i najavljenih reorganizacija 3. HNL i povećanja broja liga s tri na pet. Malo kome je to logično jer nakon samo jedne sezone, ide se na formiranje jedinstvene treće lige?! Ima li tu logike ili običnom laiku nisu poznate sve činjenice?

Turopoljski četvrtoligaši Dinamo Odranski Obrež, Odra i Gradići, nažalost, nisu isko-

8. Opatija 9. Krk

Dinamo OO*

9. Mladost Z.

28 11

5 12 39

10. Karlovac

27 11

3 13 36

11. Odra*

28 8

8 12 32

12. Hrastje

28 8

5 15 29

13. Sava SS

28 8

2 18 26

14. Gradići*

28 7

2 19 23

Jedinstvena ŽNL 25 18 4

3 58

2. Dinamo J.

25 16 6

3 54

1.

Lukavec*

3. Sutla

24 14 5

5 47

4. Stupnik

25 13 5

7 44

Klas*

25 13 4

8 43

6. Sloga

25 13 3

9 42

5.

7.

Polet*

8. Laduč 9.

Strmec

25 12 5

8 41

25 11

5

9 38

25 10 4

11 34

10. Kupinec

25 8

7 10 31

11. Rugvica

24 8

5

11 29

12. TOP

25 6

8

11 26

13. Rakovec

25 6

5 14 23

14. Lomnica

25 7

2 16 23

15. Vatrogasac

25 4

3 18 15

16. Zrinski

25 1

7 17 10

Prva ŽNL 1.

Naftaš Ivanić 26 19 4

3 61

2. Turopoljac*

26 17 5

4 56

3. Ban Jelačić*

26 16 3

7 51

4. Lonja

26 16 2

8 50

Dubrava

26 15 4

7 49

6. Vatrogasac*

26 13 9

4 48

5.

Mraclin*

26 12

1

7 43

8. Mladost*

26 13

1

12 40 11 39

7.

9. Meštrica*

26 12 3

10. Buna*

26 7

11. Ostrna

4 14 26

26 7

5 15 25

12. Dinamo Hidrel* 26 5

8 13 23

13. Brcko

26 5

7 14 22

14. Kloštar

26 6

4 16 22

15. Zvekovac

26 3

7 16 16

16. Oborovo 74

26 3

5 18 14

Sport

Noć koja pripada borilačkom sportu SEDMO IZDANJE 'NOĆI BORILAČKIH SPORTOVA ODRŽAT ĆE SE U SUBOTU, 1. LIPNJA, S POČETKOM OD 20 SATI, ALI I UZ NEKE NOVOSTI - CIJELI VIKEND ĆE U TUĐMANOVU PARKU BITI TATAMIJI I DVORCI NA NAPUHAVANJE...

Piše: Marko Vidalina Njegov društveni život srce je svakoga grada. I duša. Događaji koji okupljaju ljude na jednome mjestu, na kojima ćeš sresti i nekoga koga možda mjesecima nisi vidio, na kojima grad živi, savršen su otpor prema vremenu "mobitelizacije" koja ozbiljno prijeti da prijeđe u otuđenost... I baš zato su manifestracije kao što je "Noć borilačkih sportova" toliko važne i vrijedne.

- Prije sedam godina pokrenuli smo ovu manifestaciju i već od njenih prvih izdanja shvatili smo da interesa itekako ima, da je publike uvijek jako puno. Na početku je ring bio pokraj kafića Lotus, a onda smo se prebacili nekoliko desetaka metara dalje. Teško je reći koliko tu posljednjih godina procirkulira ljudi, ali mislim da se skupi više od dvije tisuće ljudi - kaže Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika, ali predsjednik organizacijskog odbora NBS-a.

Sedmo izdanje Noći borilačkih sportova na rasporedu je 1. lipnja, središnji program počinje u 20 sati, a predstavit će se praktički svi klubovi koji se bave borilačkim sportovima u Gorici.

- Dva karate kluba, Velika Gorica i Centar, Judo klubovi Pinky i Fuji, hrvački klub Velika Gorica, boksački klub Velika Gorica i taekwondo klub Velika Gorica. Od sljedeće godine ćemo uključiti i jiu-jitsu klub - nabrojao je Kolarec.

- Ove godine nam dolaze i ženska kara-

UZ SVE NAŠE KLUBOVE, NASTUPIT ĆE I NAJBOLJE KARATISTICE I HRVAČI U HRVATSKOJ

OD PRVIH DANA NAM JE VELIKA PODRŠKA NAŠ ŽELJKO MAVROVIĆ

humanitarnu notu, a akcije je već krenula na Facebooku. U tijeku je aukcija dresova i drugih rekvizita poznatih sportaša. Otvorio ju je Vedran Pereković s rukavicama i dresom, slijedio je dres HNK Gorice s potpisima svih igrača, pa dres Dinama s potpisima igrača... I tako će to ići sve do 30. svibnja, kad će biti objavljeno koliko se skupilo. Prikupljeni novac ide udruzi Turopoljsko srce, koja će dodijeliti sredstva potrebitima, obiteljima s više djece...

te reprezentacija, kao i hrvačka reprezentacija, što je velika stvar, sportaši top kvalitete.

Bit će tu, kao i uvijek, i boksačkih mečeva, boksat će Ivica Bačurin i još dva ili tri mlada gorička boksača, no protivnici im zasad još nisu poznati. Međutim, ljudi iz organizacije poseban fokus žele staviti na mlade sportaše, zbog kojih sve ovo, kažu, i rade...

- Fantastično je što u klubovima koji će se predstaviti na Noći borilačkih sportova trenira čak 700-tinjak mladih Velikogoričanki i Velikogoričana! To je stvarno respektabilna brojka, pogotovo kad znamo da tu ima i jako puno natjecatelja. Ja jesam nogometaš po vokaciji, ali uvijek priznajem da upravo borilački sportovi donose najviše medalja.

Kako s domaćih, tako i s međunarodnih natjecanja. I uvijek volim naglasiti da je to sjajno i zato što na taj način promoviraju i sebe, i naš grad, i županiju, i Hrvatsku. Stvarno su top! S druge strane, znam da dobar dio njih nakon naših Noći borilačkih sportova dobije još novih članova - ističe Kolarec, koji je u ovoj priči od početka.

HUMANITARNA AUKCIJA TRAJE

- U razgovorima s ljudima iz klubova razmišljali smo kako stvoriti manifestaciju na kojoj ćemo objediniti i ljudima pokazati sve čari borilačkih sportova. I to na neuobičajen način, jer nemaš svaki dan priliku vidjeti takvo nešto. I tako smo, s tim ciljem, na kavama došli do ideje da u jednoj večeri na ovakav način posvetimo pažnju onome što svi ti klubovi rade. I odmah je želja bila da to bude na otvorenom prostoru. Kao što se vidi svake godine, ideja je zaživjela - dodao

VIKEND SPORTA I ZABAVE

je Kolarec, koji je na čelu vrijednog tima koji organizira Noć borilačkih sportova.

- Nositelj organizacije u ime svih klubova je Karate klub Velika Gorica, no jako puno ljudi je uključeno, u operativnom i u sportskom smislu. Ljudi poput Ibrice Mušinovića i Marine Drašković iz juda, karatista Ranka i Gorana Živkovića, Igora Matića iz taekwondoa ili Stjepana Bačurina iz boksa, ljudi koji su zadužili velikogorički sport, vitalni su dijelovi i ove manifestacije - ističe Kolarec.

Ove godine Noć borilačkih sportova ima i

Osim toga, promjena za ovu godinu odnosi se i na proširenje manifestacije.

- Organizacija svega toga vrlo je zahtjevna, a kad već ulažemo toliki trud, šteta je da sve skupa traje samo ta dva ili tri sata. Zato ćemo ove godine već u subotu ujutro, a možda i u petak, postaviti dva tatamija u Tuđmanovu parku, a imat ćemo i dvorce na napuhavanje. Pokušat ćemo od ovoga napraviti jedan, rekao bih, vikend zabave, sporta i rekreacije. Neka naši najmlađi uživaju, zbog njih sve ovo i radimo - kaže Kolarec.

Najavio je i vatromet, i puno toga atraktivnog, zanimljivog za vidjeti...

- Svakako treba istaknuti veliku podršku sponzora, ali pokrovitelj cijele priče je Grad Velika Gorica. Naravno, uz svesrdnu podršku gradonačelnika Dražena Barišića, koji podržava sport u cjelini, pa tako i našu Noć borilačkih sportova.

Gorica je grad sporta po svim mjerilima, a Noć borilačkih sportova se tu savršeno uklapa - istaknuo je na kraju Kolarec.

36/37

Kratke vijesti

BUŠEVEC IMA PRVAKINJU: MIRJANI MEDIĆ NAJBOLJA! Na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske u šahu za žene titulu državne prvakinje osvojila je Mirjana Medić, članica ŠK Polet iz Buševca. Seniorsko prvenstvo odigrano je po švicarskom sustavu 9 kola, a natjecale su se 21 šahistkinje. Velemajstorica Medić bila je u vodstvu prije posljednjeg kola sa 6 bodova, odnosno pola boda više od kvarteta perspektivnih mladih igračica. Rasplet je bio pomalo dramatičan, jer je Mirjana remizirala sa Neomi Grgić, 16-godišnja Anamarija Radiković iznenađujuće je pobijedila Tihanu Iveković, dok je Patricija Vujnović očekivano pobijedila Noemi Bedić. Medić, Radiković i Vujnović imale su po 6.5 bodova.

Dodatni kriterij donio je prvo mjesto Medić, drugo Radiković, treće Vujnović. Iz ŠK Polet igrale su i mlade sestre Mira (3.5 boda) i Marta (2.5 boda) Trgovac, koje se pripremaju za kadetsko i juniorsko prvenstvo Hrvatske.

RUKOMETAŠI GORICE DOBILI ŠANSU DA ODU U PPD ZAGREB Najvažnija vijest je da su Ivan Laljek, Hrvoje Ceković i Tomislav Sladoljev produžili ugovore za još dvije godine, sva trojica ostaju s nama. Davor Ćavar će potpisati za PPD Zagreb, ali će ostati kod nas, a ostaju i svi ostali igrači Zagreba koji su ove sezone bili u Gorici. Doći će i još dvojica, tako da je nekakav plan da u sljedeću sezonu uđemo sa sedmoricom koji su pod ugovorom s našim partnerom Zagrebom, dok bi ostali bili naši, rekao nam je sportski direktor HRK Gorice Drago Kovačević.

Rukometaši su na kraju stresne sezone uzeli prvo mjesto u Ligi za ostanak i projekt ide dalje. S puno većim ambicijama, ali i sa šansom za domaće dečke.

- Laljek i Ćavar će ići na pripreme s PPD Zagrebom. Uspiju li se dokazati, ostat će ondje.

Ako ne, vraćaju se u Goricu spremni. Šansu su dobili, sve je na njima - kaže Kovačević.

'Želimo goričku košarku u finalu našeg prvenstva!'

DUŠKO RADOVIĆ, NOVI PREDSJEDNIK KK GORICE, AMBICIOZNO JE KRENUO U NOVI UZLET KOŠARKE U OVOM GRADU. ŽELI VIŠE DJECE, BOLJE UVJETE I - REZULTATE...

P

olufinale Kupa, četvrtfinale prvenstva i ta jedna utakmica koja je mogla uvesti ih i među četiri najbolje momčadi u državi. U ta "dva i pol" detalja zapravo je stala cijela sezona košarkaša Gorice, koju bez pdvojbi možemo označiti najuspješnijom u povijesti grada kad je riječ o "radosti loptanja među obručima". Dok nacionalno košarka doživljava teške udarce i jednu za drugom gubi bitke s vlastitim ambicijama i željama, u Velikoj Gorici događa se nešto sasvim suprotno. Ovdje košarka raste i buja...

I nije to, naravno, slučajno. Sve počinje podrškom Grada, nastavlja se odabirom pravi ljudi na terenu i uz njega, pri čemu glavnu ulogu drži ludo talentirani trener Josip Sesar, a sve to okvir dobiva angažmanom vodećih ljudi kluba. Do prije 20-ak dana to je bio predsjednik kluba Mirko Matić sa suradnicima, a njegov posao nastavit će Duško Radović. Porijeklom s Vira, odrastanjem s Lošinja, košarkaši iz Zadra.

- Na Viru sam i upoznao sam svoju suprugu, Velikogoričanku Goranku, koja je bila na ljetovanju. I tako sam s 26 godina došao živjeti ovdje, od tad je prošlo već 36 godina - predstavlja se ukratko Radović (60).

Izrastao je do 205 cm već kao tinejdžer, a život mu je odredio još jedan susret na Viru.

- Zadarska nogometna legenda Tomislav Bašić, koji je otkrio i Luku Modrića, vidio me tako visokog i sa 16 godina me odveo svom prijatelju Pinu Gjergji u KK Zadar.

Gjergja je baš završio igračku karijeru s 39 godina, i ta juniorska momčad u koju sam došao bila mu je prva u trenerskoj karijeri - prisjeća se Radović, koji je igrao i za seniore Zadra s velikanima poput Petra Popovića, Veljka Petranovića, Ivice Obada, Ivana Sunare i još mnogih poznatih imena, no već s 26 godina je odlučio okrenuti se životu izvan sporta. Završio je u međuvremenu

i studij, dokazavši pritom da je sve moguće.

- Kad se toga sjetim, uvijek kažem da nije istina kad netko kaže 'ne mogu' ili 'ne stignem'. Pa ja sam u to vrijeme dvaput tjedno u tri ujutro sjedao na autobus za Split, odlazio na predavanja, u 13.15 lovio brzi bus za Zadar, iskakao iznad Jazina malo iza 17 sati i jurio na trening, a cimer Petranović mi je donosio stvari. Možete zamisliti kako u devet navečer izgleda netko tko ustane u pola tri ujutro, odradi faks u Splitu i trening u Zadru... - priča Radović.

Sve su to lijepe uspomene, prošlost koja pamti i jednu sezonu u goričkoj košarci, nakon čega se Duško posvetio karijeri.

Danas je vrlo uspješan poduzetnik, vlasnik dviju tvrtki sa stotinjak zaposlenih.

- Krenuo sam 1990. s firmom u svom dnevnom boravku, a do danas sam uspio izgraditi tehnološki najmodernije firme u Hrvatskoj. Radimo najzahtjevniji posao u strojarstvu, radimo alate za autoindustriju, a bazirani smo na izvoz - kaže Radović, koji će uz poslovne obaveze sad morati pronaći vremena i za košarku.

- Uspjesi iz ove sezone rezultat su iznimnih napora ljudi koji su vodili klub, prije svega Mirka Matića, ali i trenera Josipu Sesaru, koji je stvorio kvalitetnu momčad. Nitko se nije nadao da možemo doći ovako visoko, čak su dečki i godinu dana 'požurili' s ovim rezultatima - priznao je Radović i otkrio kako je došlo do njegova angažmana: - Mirko Matić je došao prije tri godine u moj ured i tražio da mu pomognem. Bio sam uz njega, pomagao, a na kraju ove sezone rekao je da je umoran, da ne može dalje. Lomio sam se neko vrijeme, ali odlučio sam se na kraju prihvatiti pozicije predsjednika kluba i pokušati nastaviti ono što je Mirko radio. Želimo dovesti goričku košarku na još respektabilniji nivo.

Konkretno, to znači sljedeće...

OVE GODINE OBILJEŽIT ĆEMO I 50 GODINA KOŠARKE U GORICI, NA TURNIR ĆE DOĆI CIBONA I CEDEVITA

- Prvo i osnovno, Josip Sesar će ostati trener. Želimo zadržati kostur momčadi i dovesti još tri, četiri potentna mlada igrača, no imamo i puno drugog posla. Ove sezone, recimo, niti jednom nismo bili na televiziji zbog preslabog svjetla u dvorani.

To moramo riješiti. Želimo i više sjedećih mjesta za gledatelje u dvorani, jer pojavio se i poziv da igramo ABA 2 ligu. Međutim, veliki su troškovi, a kao poduzetnik moram razmišljati imamo li dovoljno dug pokrivač da sve to pokrijemo. Mi smo jedini klub uz Cedevitu koji nema financijskih dubioza, imamo čist start, ali moramo i dalje racionalno razmišljati. Ne gledam samo godinu dana unaprijed, nego barem četiri, pri čemu sam uvjeren da gorička košarka može doći i do razine, recimo, finala prvenstva Hrvatske. S obzirom na potencijal Gorice, to nije nerealno, no potrebno je puno rada i entuzijazma. Moramo i privući djecu, njih što više... Puno je tu posla - zaključio je Radović. (mv)

Mali oglasi PRODAJA KUĆA Podvornica kod Velike Gorice, obiteljska kuća 106 m2 s bazenom, garaža, namještena, useljiva, centralno i klasično grijanje, alarm, 5 soba, kuhinja, 1.700 m2 sunčane parcele, ZET, mir, tišina, zelenilo, 25 km od Zagreba, 75.000 €, prodajem. 091/2522-947 Bapče, mijenjam ili prodajem kuću katnicu, veličine 140 m2, izgrađenu i dovršenu prije 20 god.. kuća ima podrum i kotlovnicu za centralno grijanje.

Uz kuću je radionica i 2 garaže. Prednost ima zamjena kuće za manju (obavezno s vrtom) u širem krugu oko Velike Gorice. 095/5335-933 Novo Čiče, kuća katnica, 1 kat sređen za stanovanje, prizemlje neožbu-

kano, gradilište 200 m2 plus garađa, vl. 1/1, prodajem ili mijenjam za stan do 40 m2. 099/8177-758 Ključić Brdo, kuća visoka prizemnica sa visokim potkrovljem, boravak, kuhinja, 2 sobe, kupaona, centralno, podrum, 73.000€, prodajem ili mijenjam za stan u Velikoj Gorici. 01/6219-420 Markuševec Turopoljski, 130m2, parcela 500 hvati, voda, struja, legalizacija u tijeku, pogled prema Zagrebu, prodajem. 098/481-855 Rakitovec, kuća 67m2, građena prije '68., sa pomoćnim objektima na zemljištu od 525m2, sa vrtom od 79m2, potrebna adaptacija, vlasništvo 1/1, 30.000€, prodajem. 095/8284-161, 098/638-840 Velika Gorica, centar, kuća 250 m2, okućnice 353 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, vrt, 118.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Staro Čiče-Velikogorička, samost. kuća poslovno-stambena, površine 850 m2 na okućnici 1200 m2, podrum, prizemlje, kat i potkrovlje, u dvorišnom objektu se nalazi kuća stamb. površine 150 m2, te posl. prostor (radionica, 4 garaže), te poslovni prostor, ukupno 235 m2, novo krovište, pvc stolarija, termo izolacija-nova fasada, kuća je kompl. uređena i namještena, 190.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kokotovo naselje, samostojeća obiteljska kuća katnica površine 250 m2 i ograđene okućnice 792 m2, p,k i p, uz kuću je vezana garaža 32 m2, kuća se nalazi na odličnoj i mirnoj lokaciji, 160.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Bukevje, kuća prizemnica površine 100 m2 i okućnice 1313 m2, kuća je kompletno adaptirana 2009.god., u cijenu kuće uključeno je i zemljište od 7500 m2, uredna dokumentacija, energet. razred "D", 60.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Kuče, samostojeća obiteljska kuća prizemnica površine 220 m2 i okućnice 3000 m2, moguća zamjena za dvosobni stan, energ. razred "G", 38.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Gorica, Pleso, kuća (v. prizemnica) i zemljište na okućnici od 1527 m² (građevinsko zemljište mješovite namjene), moguć. izgradnje turističkih objekata (hotel, motel i dr.), kuća se nalazi uz ogradu zračne luke, 190.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, V. Brijeg, dvojna obitelj. kuća katnica površine 250 m2 i okućnice 700 m2, P,P,K i P (roh-bau), kuća je građena i predviđena za 3 zasebna stana, 158.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, samost. katnica (roh-bau), površine 290 m2 i okućnice 460 m2, P,P,K i P, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 81.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 5351146 Novo Čiče, samost. prizemnica površine 130 m2 i okućnice 590 m2, u sklopu kuće nalazi se i ljetna kuhinja, 90.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 1146 Brežane Lekeničke - Pešćenica, samostojeća v. prizemnica površine 137,20 m2 u fazi roh-bau gradnje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, udaljena 8 km od mjesta Pešćenica, na zemljištu od 6175 m2 nalazi se stara drvena kućica, sagrađena prije svibnja.1968 god., 13.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, samostojeća obitelj. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 2475 m2, p,k i p, pomoćni objekti, komunalije (voda-gradska, struja, kanalizacija, grijanje-klasično, plin na cesti), 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Mlaka, kuća 220 m2, okućnica 500 m2, p,p,k i p, pomoćni objekt 30 m2 i garaža 24 m2, mogućnost kupnje sa namještajem, 149.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p,k i p, garaža sa spremištem, 138.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, samostojeća katnica površine 280 m2 i okućnice 347 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, garaža, moguća zamjena za stan 60-0 m2, novije gradnje V. Gorica ili Zg (Jarun), 235.000 € www.gorica-nekret-

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

nine.hr 091 535 1146 Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 105 m2 i okućnice 1086 m2, p i potkrovlje, kuća je kompletno adaptirana 2010.god., 35.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Mlaka, dvojna kuća, 160 m2, okućnice 80 m2, p.k i p, garaža 25 m2 iznad terasa, nova pvc stolarija, kuhinja, kupaonica, Rješenje o izvedenom stanju, 115.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Ščitarjevo, samost. prizemnica površine 110 m2, okućnice 1100 m2, kompletno adapt.2014.god., 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Donje Podotočje, samost. drvena kuća (fasada stiropor 10 cm) i okućnice 700 m2, prizemlje i potkrovlje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju (potrebno je kuću upisati u zemljišne knjige), kompl. adaptirana i uređena 2012.god., komunalije (voda-hidrofor, struja, septička), mogućnost zamjene za stan u V. Gorici, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Velika Buna, samost. drvena kuća tlocrtne površine 70 m2, izgrađena prije 1968.god., te upisana u zemljišne knjige, na zemljištu od 1936 m2 se također nalazi i druga zidana kuće površine 80 m2, koju je potrebno legalizirati, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, samost. kuća v. prizemnica površine 280 m2 i okućnice 990 m2, sastoji se od: podruma (uređen kao stambeni prostor), prizemlja (stan- ulazni hodnik, kuhinja sa blagovaonicom, d. boravak, 3 s. sobe i kupaonica) i visoko potkrovlje (roh-bau), pomoćni objekt 60 m2 (kompl. uređen kao stambeni), te garaža 33 m2, 180.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pleso, kuća katnica površine 160 m2 (tlocrtne površine 112 m2) i okućnice 620 m2, prizemlje i kat, pomoćni objekt, kuću je potrebno kompl. adaptirati, 82.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Turopolje, stara Turopoljska drvena kuća površine 50 m2 na parceli od 900 m2, kuća je za rušenje ili adaptaciju, građena prije 1968. god., 27.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kravarsko, samost. kuća površine 126 m2 i okućnice od 1122 m2, podrum, prizemlje i potkrovlje, u sklopu kuće nalazi se garaža 5mx2,5 m, dvorište je ograđeno, klizna ograda, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Pleso, samost. kuća površine 200 m2 i okućnice 300 m2, p,p,k i p, etaže su odvojene stubištem, u dvorištu koje je ograđeno, nalazi se garaža i pomoćni objekti, moguća zamjena za kuću na moru (prednost Vir) ili manji stan V. Gorica-Zagreb (uz nadoplatu), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kokotovo naselje, dvojna kuća prizemnica tlocrtne površine 78 m2 i okućnice 360 m2, garaža 34 m2, priključak plina, kuća je građena prije 1968 god., 72.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Buševec, samost. prizemnica površine 80 m2, te okućnice 6960 m2, uz kuću se nalazi pomoćni objekt u kojemu su dvije garaže i spremišta, građena prije 1968.god., 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Hrvatski Leskovac, dvojna kuća katnica površine 160 m2 i ograđene i opločene okućnice 611 m2, p,p,k i p., dvije garaže, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Poljana Čička, samost. obiteljska kuća (roh-bau) katnica površine 144 m2, okućnice 605 m2, te obradivog vrta 170 m2, ugrađena pvc stolarija, sprovedene instalacije, kuća je legalizirana, moguća zamjena za stan, 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Kuća Velika Gorica, Kurilovec, kuća površine 120 m2 i okućnice 600 m2, p,p i v.p., sjenica, nadstrešnica za auto, 128.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Gajava 23 Velika Gorica 01/6227.111 mail: info@netra.hr

Zaštitite svoj dom ili ured već od 3.000,00 Kn Alarmni sustavi

Video nadzori

38/39 Kuća Velika Gorica, Kurilovec, kuća 96 m2, okućnica 791 m2, kuća građena prije 1968.god., potrebna adaptacija, 79.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Bukevje, kuća 200 m2 i uređene okućnice 2300 m2, prizemlje i visoko potkrovlje (zaseban ulaz), garaža, moguća zamjena za stan iste vrijednosti u V. Gorici, 44.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Orle, Vrbovo Posavsko, kuća 140 m2, okućnice 7371 m2, p,k i p, nova pvc stolarija, 50.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Gornja Lomnica, kuća 260 m2 i okućnica 2100 m2, podrum, prizemlje (1.stan), kat (isti raspored) i v. potkrovlje (roh-bau), 2015. god. uređena je fasada (stiropor 10 cm), ugrađena pvc stolarija, te je kompletno promijenjeno krovište, u dvorištu kuće nalaze se tri pomoćna objekta i garaža, 119.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Mlaka, dvojna kuća katnica površine 130 m2 i okućnice 131 m2, p,k i p, dvije garaže, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 125.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, kuća u nizu površine 290 m2 i okućnice 150 m2, podrum (garaža i 2 prostorije), p,k i p, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, pod račun moguć stan novije gradnje do 50 m2 uz nadoplatu, 169.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, kuća katnica površine 250 m2 i uređene i održavane okućnice 719 m2, podrum, prizemlje, polukat i kat, 295.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Gudci, kuća tlocrtne površine 65 m2 na zemljištu od 3000 m2, prizemlje, kat, te potkrovlja, pomoćni objekt (koji je legaliziran) u kojem se nalazi pečenjara, te spremište za alat, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 39.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Kuče, v. prizemnica površine 150 m2 i okućnice 1000 m2, podrum, prizemlje (1.stan), potkrovlja (2.stan), kuća se prodaje kompl. namještena i opremljena, 109.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kokotovo naselje, dvojna kuća katnica 150 m2, podrum (kotlovnica), prizemlje i kat, uz kuću se nalazi posl. prostor površine 143 m2, koji se sastoji od prizemlja i kata, kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 140.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Vukovina, dvojna kuća katnica površine 330 m2 i okućnice 1700, podrum (garaža, kotlovnica i spremište), prizemlje, kat i potkrovlje (roh-bau), 2015.god., novo krovište i ugrađena je PVC stolarija, pomoćni zidani objekt površine 129 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 100.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Vukovina, kuća u nizu površine 126,50 m2 i okućnice 200 m2, prizemlja i visoko potkrovlje, uz kuću se nalazi garaža, moguća zamjena za stan u Zagrebu, prednost N. Zg uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 95.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 53 11 46 Velika Gorica, Rakarje, samost. katnica površine 220 m2 i okućnice 450 m2, prizemlja (poslovni prostor 40 m2 i jednosobnog stana 40 m2), kata i potkrovlja (roh-bau), u dvorištu se nalazi pomoćni zidani objekt 40 m2 (garaža, kotlovnica, pečenjara, spremište za alat, vešeraj), 195.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, samost. kuća katnica površine 200 m2 i okućnice 809 m2, u prizemlju je ugostiteljski lokal koji je u radu, kat i potkrovlje, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, centar, dvojna kuća priz. površine 85 m2, te ograđene okućnice 700 m2 na kojoj se nalazi samost. garaža, te gospodarski zidani objekt površine 78 m2, 180.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Čret Posavski, samost. kuća katnica površine 200 m2, te ograđene okućnice 2500 m2, prizemlje kuće je kompletno uređeno i namješteno, te se takvo prodaje, kat, dvije pomoćne zgrade 45 i 46 m2, te kompl. infrastruktura za OPG peradarstvo, sve uključeno u cijenu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Dubranec, samost. prizemnica površine 53 m2 i okućnice 3800 m2, sastoji se od: hodnika, kuhinje sa blagava., d. boravka, s. sobe i kupaonice, 4 pomoćna objekta. 35.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, prizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 90.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

PRODAJA STANOVA Velika Gorica, Slavka Kolara 47A, 2-soban stan, 64 m2, 2 kat, zgrada obnovljena prije 2 god., nova PVC stolarija, kupaonica renovirana, 1.300E m/2 prodajem. 092/3719-817, 097/6603-981 Petrovina Turopoljska, stan u kući na prvom katu, površine172,41 m2, tri spavaće sobe, dvije kupaonice, natkrivene terase od 48,59 m2, stanu pripada i tavanski prostor od 92,09 m2 i vrt od 309 m2, te dva parking mjesta, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, centar, stan 59,48 m2 na 5.katu osmerokatnice, 2.spava-

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

će sobe, lođa, jedna lođa zatvorena tako da stan u naravi ima 63,66 m2, 79.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, stan 75,19 m2 u obiteljskoj kući, 1.kat, etažiran, 2.s.sobe, d. boravak, balkon, uredna dokumentacija, 58.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Rakarje, stan 84,36 m2 u obiteljskoj kući, 1.kat, etažiran, 2. s. sobe, d. boravak, uredna dokumentacija, 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Nikole Tesle, stan 60,57 m2, 3.kat, d. boravak, 2 s. sobe, kupnja moguća isključivo gotovinom, etažiranje i upis u zemljišne knjige u tijeku, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, stan površine 76,67 m2, 3.kat, trokatnice, d. boravak, dvije s. sobe (jedna soba je odvojena od ostalog dijela stana, ima odvojeni ulaz), 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, stan 56,28 m2, 3.kat (potkrovlje), d. boravak, lođa, 2. spavaće sobe, moguća zamjena za manji stan do 30 m2 u V. Gorici do 2.kata, uz nadoplatu, 67.500 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 01 06 Velika Mlaka, stan (novogradnja) površine 80 m2 na 2. katu (visoko potkrovlje), dvije spavaće sobe, d. boravak, terasa, pripada mu spremište i dva parking mjesta od kojih je jedno natkriveno i koji su uključeni u cijenu, mogućnost izbora keramike do 150 kn/m2, moguća kupnja putem APN, useljenje početkom 2020.godine, 108.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

PRODAJA VIKENDICA Sunčani brijeg, Hrtić, vikendica na Kupi, 30 x 36 m2, uređeno, 340 m2 okućnice, struja, mogući priključak vode, prodajem. 091/5548-150 Podvornica, kod Velike Gorice, 25 km od ZG, vikendica 106 m2, komforna, sa manjim bazenom, pogodna za stanovanje, centralno i klasično grijanje, telefon, alarm, garaža 33 m2, 1.700 m2 uređene okućnice, odlična prometna povezanost, u blizini škola, vrtić, trgovina itd., prodajem povoljno. 091/2522-947 Velika Buna, Krušak, vikendica 25 m2, okućnica 1050 m2, 3 prostorije, voda-gradska, 5-10 min. hoda do autobusnog stajališta, 22.000 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Veleševec, drvena vikend kuća dimenzija 11 x 5, sastoji se od; prizemnog dijela u kojemu se nalazi kuhinja sa blagovaonicom i d. boravkom sa izlazom na terasu i kupaonica, iz d. boravka stepenice vode u potkrovlje koje nije uređeno, kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Orle, Selce, vikend kuća površine 38 m2 i okućnice 900 m2, parcela kompl. ograđena, struja-solarni paneli, voda-bunar, septička, uporabna dozvola, 18.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kravarsko, vikend kuća 126 m2, okućnice 1122 m2, p,p i v. potkrovlje, u sklopu kuće nalazi se garaža 5mx2,5 m, dvorište je ograđeno, klizna ograda, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 42.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Markuševec Turopoljski, vikend kuća 12 m2 + terasa 15 m2.Sastoji se od: podruma (spremište), prizemlja (boravišni dio), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 18.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Barbarić Kravarski, vikend kuća površine 50 m2 i ograđene okućnice 680 m2, prizemlja, kata, mogućnost prodaje sa ili bez namještaja, kuća je adaptirana i uređena 2003.godine, 38.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

PRODAJA ZEMLJIŠTA Lukavec, građevinsko zemljište, uz cestu, 300 hvati, širina 16m2, struja, voda, 25000€, prodajem. 091/7348-816 Rakarje, građevinsko gradilište 504 m2, cijena 60E/m2, uz gradilište zemljište 580 m2, cijena 11E/m2, prodajem. 6225-426.

Gradići, zemljište 3435 m2, u blizini pružnog prijelaza na novoj cesti prema Kurilovcu, poslovno industrijska zona, 95.000 E, prodajem. 098/1681322 Obed, poljoprivredno zemljište, 14746 m2, prodajem. Cijena 3 E/m2.

01/5602-005 Gornje Podotočje, Vukovina, poljoprivredno zemljište, 1137m2, namjena u različite svrhe, nedaleko od glavne prometnice VG-SK, vl. 1/1, prodajem.

01/6215-149, 091/9156-863 Vukovina (blizu crkve), zemljište 10432m2, moguća gradnja, prodajem.

01/6215-464

Turopolje, dvije parcele, 4291 m2 trokutastog oblika uz glavnu cestu po cijeni od 5.500,00 €, te druga parcela 4424 m2 širine 12-20 m i dužine 270 m po cijeni od 4.500,00 €, također uz glavnu cestu, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Rakitovec, poljoprivredno zemljište površine 1989 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija 10x190 m, 4.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, građ. zemljište površine 2546 m2, dimenzija 40x65 m, prilaz sa glavne ceste, struja i voda na parceli, 25.000 € www.gorica-nekretnine. hr 091 535 11 46 Velika Mlaka, građ. zemljište površine 450 m2, na zemljištu postoji stari objekt koji se može i ne mora kupiti, Rješenje o izvedenom stanju, 40.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakarje, građevinsko zemljište 573 m2, dimenzija 16,50 x 36,50 m, 42.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Velika Mlaka, poljoprivredno zemljište površine 2000 m2, dimenzija 20x100 m, nalazi se uz prometnicu, 26.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091/535-1146 Ribnica, veliko zemljište površine 33183 m2-više parcela, na jednoj parceli od 1300 m2 upisana je kuća, zemljište je građevinsko, a za dvije parcele zatražena je prenamjena u građevinsko zemljište, 33.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099/555-0110 Ogulinec, poljopri. zemljište površine 2967 m2, prilaz sa poljskog puta, dimenzija s jedne strane široko 15 m, sa druge 30 m, dužine cca 90 m.

1/3 zemljišta u zoni gradnje, 11.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099/5550110 Staro Čiče, poljop. zemljište površine 1801 m2, prilaz zemljištu sa dvije asfaltirane ceste, nedaleko od glavne prometnice V. Gorica-Sisak, graniči sa urbanističkim prostorom (industrijske zone), 32.418 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Pleso, građ. zemljište površine 756 m2, dimenzija 25 x 30 m sa starim objektima (drvena kuća 76 m2 i štala 61 m2 - sve upisano u zk. ul.), prilaz zemljištu sa dvije strane, 67.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Hotnja, Donji Hruševec, šuma površine 59450 m2 (mladi grab, bukva i hrast) u mjestu Donji Hruševec, prilaz šumski put, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kuče, građ. zemljište površine 694 m2 u centru naselja Kuče, dimenzija 15x47 m, prilaz sa glavne ceste, 13.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lukavec, poljoprivredno zemljište površine 6295 m2, prilaz sa poljskog puta, zemljište se nalazi u blizini naselja, 25.180 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Gornja Lomnica, građ. zemljište površine 1210 m2, parcela se nalazi u slijepoj ulici na mirnom mjestu, moguća parcelacija na dvije parcele iste kvadrature, 36.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Buševec, građ. zemljište površine 1320m2, dimenzija 20x65 m, prilaz sa glavne ceste, plaćeni komunalni i vodni doprinosi za objekt do 600 m3, tlocrtne površine 11,60x9,70 m, 31.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Pleso, građ. zemljište površine 1744 m2, dimenzija 19x90 m, u blizini obiteljskih kuća, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kravarsko, građ. parcela 2763 m2, 2 km udaljena od centra Kravarskog, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 10.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Ogulinec, veliko poljop. zemljište površine 6208 m2 u potpunosti ograđeno, na parceli se nalazi, desetak voćki i kamp kućica, prilaz zemljištu sa makadamske ceste, 12.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Mraclin, građevinska parcela površine 1356 m2, dimenzija 12,50x118, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 9.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Donja Lomnica, poljoprivredno zemljište površine 3442 m2, dimenzija 14,50x235 m, prilaz zemljištu sa poljskog puta, 17.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kuče, prodaju se četiri parcele koje čine jednu cjelinu od 1544 m2, dimenzija 20 x 77 m, zemljište se nalazi između obiteljskih kuća, te ima prilaz sa glavne ceste, 77.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Buna, građ. zemljište površine 1919 m2, dvije parcele uz glavnu cestu, fronta uz cestu 68 m, u dubinu najmanje 21 m, 15.500 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Petrovina, građ. zemljište površine 693 m2, dimenzija 21x32 m, nalazi se uz asfaltiranu cestu, između obiteljskih kuća, u slijepoj i mirnoj ulici, zemljište je kompl. ograđeno, 41.580 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, poljoprivredno zemljište površine 3925 m2, dimenzija 250x16 m, prilaz zemljištu sa asfaltirane ceste, nalazi se u blizini auto centra Zubak, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Turopolje, zemljište površine 2370 m2, od kojeg je 800 m2 građevinsko, a ostalo poljoprivredno, dimenzija 15x156 m, 18.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, I. G. Kovačića, građ. zemljište površine 1575 m2 u zoni mješovite namjene, dimenzija 14,50x101 m, prilaz sa glavne ceste, 173.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Kozjača, šuma površine 6685 m2 u mjestu Kozjača, mogućnost prodaje zasebnih čestica, 33.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Buna, građ. zemljište površine 1919 m2, dvije parcele uz glavnu cestu, fronta uz cestu 68 m, u dubinu najmanje 21 m, 15.500 € www. gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Petrovina, građ. zemljište površine 693 m2, dimenzija 21x32 m, zemljište se nalazi uz asfaltiranu cestu, između obiteljskih kuća, u slijepoj i mirnoj ulici, zemljište je kompl. ograđeno, 41.580 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46

POSLOVNI PROSTOR Velika Gorica, Cvjetno naselje, caffe bar u radu površine 50,76 m2 u prizemlju stambene zgrade, sastoji se od: jedne veće prostorije, sanitarnog čvora (muški/ženski), wc-a za osoblje, skladišta i terase koja je u vlasništvu lokala, prodaje se kompl. namješten, moguća zamjena za stan u V. Gorici, apartman na moru ili automobil vrijednosti do 63.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, centar, posl. prostor površine 28,52 m2, na 1. katu zgrade pored parka dr. Franje Tuđmana, dvije prostorije, kompletno je adaptiran, kvalitetno uređen i namješten, klima, PVC stolarija, 49.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

USLUGE Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938.

Usluge uređivanje živih ograda, živica. 091/5185 075 Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima. 6252985, 091/600 0391.

OSTALO Ruksak kappa, školsku torbu kocka za prvi razred i Bibliju, prodajem.

095/5940-584 Medicinski krevet sa električnim podizačem, korišten, u dobrom stanju, cijena 2.500,00 kn, prodajem. 091/5509-966 Automobil Opel Astra, 1995g., neregistrirana, bijela boja, 3.700,00 kn, prodajem. 098/9430-298 Boce kisika i plina za autogeno varenje s manometrima i crijevima, 5 komada, prodajem. 01/6216-430 Auto prikolica, nosivosti 1 tona, širina 110, dužina 250, visina 90 cm, mješaona za stočnu hranu 350 kg, poljoprivredna prskalica za kukuruz i žito 350l, cisterna za lož ulje, prodajem. 098/9006-784 Peć na struju, malo korištena, perilica rublja, stariji tip, prodajem prema dogovoru. 01/6217/988 Komoda za previjanje, očuvana, ispod poklopca mogućnost odlaganja stvari, 3 dublje ladice, 50 x 74 x 93, prodajem. 098/1681-322 Grobno mjesto u Velikoj Gorici, kupujem. 099/2542-664 Tepih vuneni, naranđasta boja, 2 x 3m, prodajem. 01/6252-375 Stajski gnoj sa dovozom, okolica Velika Gorica, prodajem. 01/6225314