Reporter 435 - 28.03.2024.

Nemoguć

SABORSKI MANDAT U

KOJEM SE NAJVIŠE PUTA ČULO ZA GORICU

GRADONAČELNIK KREŠIMIR AČKAR OSVRNUO SE NA ČETIRI GODINE IZA NAS

Str. 10

VRANE VOLE VELIKU GORICU

Naša Lada Rojc imenovana je predsjednicom povjerenstva za analizu "slučaja VAR", ali prave ciljeve veže uz posao u FIFA-i...

Prva dama VAR-a u Hrvata

Str. 20

Baza su im krošnje u parku kod crkve Str.

STANARI LUDUJU OD OŽUJKA SE VRANE POČINJU GNIJEZDITI. TAD SU NAJGLASNIJE

Smotre

Crtice iz Gorice...

BIZARNO

Vatrogascima

zakrčili prilaze njihovu domu!

Osim s požarima i drugim nevoljama, vatrogasci iz Mičevca u zadnje se vrijeme moraju boriti i s - nekulturnim vozačima. "Dobivamo dojavu u 15:10 kako je potrebna pomoć u gašenju požara divljeg odlagališta otpada u Sasima. Baš kada smo se ponadali kako je za danas dosta, eto poziva da gori smeće u Mičevcu, točnije Prudinec. Dolazimo na požar, no da ne ide sve po špagi, pobrinuli vozači bez prometne kulture", ističu iz DVD-a i nastavljaju: "Na intervenciju smo kasnili jer se naši članovi nisu imali gdje parkirati kod vatrogasnog spremišta te su parking tražili po mjestu. Naš parking je već mjesecima pun vozila stranih radnika koji su preplavili mjesto, a tu su i naši domaći umjetnici parkiranja koji zauzmu četiri parkirna mjesta. No, ni to nije dovoljno, nego po završetku intervencije ne možemo ići svojim kućama jer ne možemo vratit kamion u spremište, jer nalazimo na parkirana vozila ispred garaže.

PENJANJE I OBARANJE

NOVI, NAJVEĆI FITNESS CENTAR U GRADU OSIM TERETANE NUDI I PENJANJE NA STIJENE, PLES NA SVILI I OBARANJE

Piše: Goga Kiš

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 28. ožujka 2024.

Izdavač:

e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Glavni urednik:

Marko Vidalina

Grafički urednik: Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25

Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske

Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Svečano otvorenje najvećeg Fitness centra u Velikoj Gorici pod nazivom Fortis Gym izazvalo je izuzetno veliki interes kako Velikogoričana, tako i ljudi iz šire okolice, a neki su zbog ovog događaja ‘potegnuli’ čak iz Njemačke! Osim impresivne teretane, brojni posjetitelji isprobali su i ples na svili, grupni trening na mini trampolinima, te prvu penjačku dvoranu u našem gradu.

MIHAEL TO NE PROPUŠTA...

Smješten na prvom katu Tržnog centra, na ukupno 1400 kvadrata, Fitness centar nudi brojne sportske sadržaje, a najveći dio, čak 650 metara kvadratnih, rezerviran je za teretanu s više od 75 radnih stanica. - Došao sam vidjeti kako izgleda najveća teretana u Gorici i moram reći da mi se jako sviđa to što vidim. Veliki je prostor, ima puno raznovrsnih sprava, cijeli kom-

Foto: JVP Velika Gorica

pleks je jako dobro uređen, tu je sve što treba, svlačionice, tuševi, WC... Svakako ću dolaziti - kaže Ivan iz Velike Gorice. U sklopu teretane je i zona s posebnim stolovima za trening u obaranju ruku, što je jednog našeg sugovornika toliko oduševilo da je na otvorenje Fitness centra Fortis Gym stigao čak iz Njemačke! - Prijatelji su mi javili za ovo mjesto, pa sam morao doći vidjeti kako to sve izgleda, nikakav mi problem nije bio doći iz Njemačke. U tom sportu, obaranju ruku, već sam četiri godine, pa se nadam kako će se i ovdje popularizirati i privući što više mladih - rekao nam je Josip. Veliku pozornost privukla je i dvorana s penjačkim zidom, prva u našem gradu i uopće na goričkom području. Nije nas iznenadilo da ju je odmah isprobao i 13-godišnji Mihael Pal iz Buševca, jedan od najuspješnijih mladih sportaša u sportskom penjanju, a zbog niza sjajnih rezultata dobio je i nagradu za nadu godine od goričke Zajednice sportova.

- Jako smo sretni što se i u Velikoj Gorici

USKORO ĆE

TERETANA POČETI

RADITI

OD 0 DO 24, CIJELI DAN

PENJAČKU

DVORANU U NAŠEM

GRADU JOŠ

NISMO IMALI, A SAD JE TU...

otvorila dvorana za penjenje, puno je bliža od one na Velesajmu, gdje Miha trenira, pa će nam ova lokacija svakako dobro doći za neke povremene treninge - rekla nam je njegova mama Jasmina.

JEDAN ILI VIŠE SADRŽAJA

Vlasnici Centra Ivan Bura i Tin Ćosić bili su itekako sretni i zadovoljni gužvom koja je vladala prvog dana, ali još više sjajnim reakcijama posjetitelja.

- Definitivno se isplatilo ove dvije godine muke. Članarina za teretanu će prvih mjesec dana biti 45 eura, nakon toga 50 eura. U to je uključeno neograničeno korištenje svih sprava, svlačionica, tuševa. Ubrzo ćemo svih sedam dana u tjednu biti otvoreni od 0 do 24, zasad je radno vrijeme od 7 do 22 sata. Također ćemo imati i posebne cjenovne pakete u dogovoru s penjačima i studiom za jogu i ples na svili, za one koji žele koristiti više sadržaja u centru - rekao nam je Tin Ćosić. U teretani možete odmah i kupiti čitav niz specijaliziranih proizvoda.

Vrijeme mirovine: 'Marijan je legenda!'

Nakon 32 godine odvažnog spašavanja svojih sugrađana i njihove imovine, vatrogasac Marijan Svekrić objesio je svoju kacigu o klin i otišao u mirovinu. Ujutro 13. ožujka odradio je svoju zadnju službu te su se od njega oprostili kolege vatrogasci iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica.

- Zadnja služba našega člana vatrogasne obitelji Marijana Svekrića je obavljena kao i sve druge do sad, maksimalno profesionalno, s malom sjetom, ali ponosno i stojećki, rame uz rame s kolegama, spremni svake sekunde nekome pomoći – istaknuli su iz postrojbe. Kolege Marijana u jednoj riječi opisuju kao legendu.

- Životopisan čovjek koji je uvijek spreman za šalu, uvijek spreman uskočiti u pomoć i koji je uvijek nesebično dijelio svoje bogato znanje i iskustvo mnogim generacijama vatrogasaca, od Zagreba do Velike Gorice - dodali su iz Javne vatrogasne postrojbe Velika Gorica i zahvalili mu na svemu ovim riječima: - Kolega, a prije svega prijatelju, hvala ti na tisuće odrađenih intervencija, na svakom spašenom životu i žrtvovanju sebe za tuđe stvari. S nama ćeš biti svakodnevno kroz stotinu priča i dogodovština koje si nam pružio svih ovih godina - poručili su mu uz želje za dugu i sretnu mirovinu. (pš)

Ukratko

Ruši se stari i gradi novi most u Čičkoj Poljani

Grad Velika Gorica poziva udruge koje su programski usmjerene na rad u području zaštite okoliša i prirode da podnesu prijavu za ostvarivanje financijske podrške programima i projektima. Vrijednost natječaja je 14 tisuća eura, a iznos financiranja koji se može zatražiti i ugovoriti po pojedinom programu/ projektu je od 400 eura do najviše 2.650 eura.

Prijaviti se mogu programi ili projekti koji razvijaju inovativne modele, tehnologiju i rješenja u zasitite prirode i okoliša, za očuvanje i revitalizaciju zaštićenih prirodnih područja, detekciju onečišćenih lokacija i onečišćivača na području grada, čišćenje divljih odlagališta uz uspostavu mjera za sprječavanje ponovnog nastajanja, kao i aktivnosti koje pridonose društvenoj otpornosti na klimatske promjene, edukaciju građana, naročito djece i mladih o zaštiti prirode.

Zahtjevi se primaju do 5. travnja u 15 sati poštom ili osobno, odnosno do ponoći elektroničkim putem.

Za programe edukacije za širu zajednicu, one koji doprinose promociji Velike Gorice kao i razvoju udruge na raspolaganju je 30 tisuća eura iz gradskog proračuna. U tijeku je Javni poziv za dodjelu jednokratne financijske potpore u 2024. godini, a prijaviti se mogu udruge iz područja kulturnih, socijalnih, humanitarnih, vjerskih, obrazovnih, braniteljskih, vatrogasnih udruga i drugih neprofitnih organizacija.

Na ovaj se poziv ne mogu prijaviti programi i projekti koji se već na neki način financiraju iz proračunskih sredstava, a iznos financiranja koji se može zatražiti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu je od 300 eura do najviše tri tisuće eura. Iznimno Povjerenstvo, u opravdanim i obejktivnim okolnostima, može odrediti veći iznos. Javni poziv otvoren je do utroška planiranih sredstva ili najkasnije do 1. studenog 2024. godine.

Ruši se hrastov most, star više od 70 godina, u Čičkoj Poljani. Riječ je o mostu preko rijeke Odre, koji je spajao Kuče i Čičku Poljanu, a uništen je u poplavama te je već više od desetljeća zatvoren za promet. Nakon što se ukloni stari most, tvrtka Ciglenica iz Zaprešića koja je na natječaju odabrana kao najpovoljnija kreće se s izgradnjom novog, a projekt je vrijedan 1,26 milijuna eura. Kako se navodi u projektnoj dokumentaciji u prvoj fazi predviđen je samo most, a cesta ostaje u sadašnjim gabaritima. Most će biti duljine 51,20 metara, a ukupne širine s obostranim pješačkim stazama 7,5 metara. S prometne strane most

se sastoji od jedne kolničke trake širine 3,6 metara i obostranih pješačkih staza širina po 1,7 metara.

Rubnjaci iznad asfalta bit će visoki 20 cm, kako bi se izbjegle odbojne ograde za vozila. Pješačke staze imat će protuklizni beton otporan na smrzavanje, sa i bez prisustva soli za odmrzavanje. U uzdužnom pogledu most će biti u jednostranom padu od strane naselja Kuče prema naselju Poljana Čička. Zaštitne ograde za pješake, predviđene su visine jednog metra a bit će od čelika i drva, odgovarajuće zaštićene zaštitnim premazima, trajnosti do deset godina. Most bi trebao biti gotov kroz 180 radnih dana.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica jedna je od 22 zgrade javne namjene na koju su postavljene sunčane elektrane u sklopu projekta "Velika Gorica Solarni grad - Odbrojavanje" te je simbolično, upravo u Vijećnici održana završna konferencija projekta, a na kojoj je bio i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić. Tim povodom ministar je poručio kako je Velika Gorica predvodnik u zelenoj tranziciji.

TRI

- Zaista ste primjer grada uspjeha u brojnim područjima, a posebno kada je u pitanju korištenje energije i zelena tranzicija. Na taj način štitite okoliš, ali i smanjujete svoje račune. Iznimno dobro koristite prilike koje nude europski fondovi, a mi ćemo vam i dalje biti podrška u realizaciji daljnjih projekata - kazao je ministar Erlić te naglasio kako je Velika Gorica dosad povukla više od 100 milijuna eura. - Jedan je to od projekata koji si svaki grad može samo poželjeti, a ove 22 solarne elektrane olakšat će nam život u financijskom

smislu. Procijenjena ušteda električne energije je više od 50%, pa će benefiti biti svakako vidljivi i u gradskom proračunu. Nadamo se da ćemo u narednom periodu i na ostale zgrade uspjeti postaviti elektrane te da će ta obnovljiva energija postati jedan standard u našem gradu. Svakako ćemo se u budućnosti okrenuti i obiteljskim kućama, kako bi Velika Gorica na kraju postao pravi solarni grad - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalivši pritom svima koji su sudjelovali na realizaciji ovog projekta.

Osim korištenja obnovljivih izvora energije, ovim je projektom označen i početak tranzicije grada u smjeru ugljične neutralnosti, kroz podizanje razine svijesti o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije. - Kada se ujedine stručnjaci za upravljanje programom i energetiku na jednom mjestu, nakon tri godine rada vide se ovako lijepi rezultati. Solari su itekako značajni, a trenutno smo u eksponencijalnom rastu integracijskih solara. Drago mi je da je Velika Gorica to uspješno realizirala i da će ove 22 elektrane dati poriv da se sve zgrade u gradu napajaju sunčanom energijom -

istaknuo je Mario Vajdić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. A projekt je kroz stručnu podršku poduprla i Regionalna energetska razvojna agencija Sjeverozapadne Hrvatske. - Kroz projekt su ostvarene investicije, a posebno nas veseli kada možemo vidjeti plodove rada. Kroz postavljene elektrane proizvodit će se čista električna energija, smanjenje ugljičnog otiska, bit će tu i energetskih i financijskih ušteda - istaknuo je ispred agencije Velimir Šegon.

Inače, projekt financiraju Island, Lihtenštajn i Norveška putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. do 2021. godine u okviru programa Energija i klimatske promjene.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 654.128,77 eura, od čega se 81,48% iznosa, odnosno 533.004,18 eura, odnosi na sredstva Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora, a 18,52% iznosa, odnosno 121.124,59 eura je vlastito sufinanciranje Grada Velike Gorice.

Grad Velika Gorica

VIŠE OD

10 MIL. EURA ZA CESTE I ZA VRTIĆ U KOLAREVOJ

GRADSKO VIJEĆE AKTUALNI SAT O IZGRADNJI

AUTOBUSNOG

TERMINALA, NOVIH 200

VRTIĆKIH MJESTA

TE DOVRŠETAK

DVA DOMA, U ČIČU I BUŠEVCU

Posljednjeg dana veljače, sastali su gorički vijećnici na 15. sjednici Gradskog vijeća. Nakon što je prihvaćen Dnevni red, na Aktualnom satu svoja je pitanja postavilo 12 vijećnika. Što je s projektom novog autobusnog terminala i s klizištem u Šiljakovini u Ulici Fiketi zanimalo je vijećnicu Karmen Rak koja je prva izašla za govornicu.

- Projekt je u završnoj fazi. Arhitektura je gotova, a čekamo još strojarstvo i elektroinstalacijske radove. Nakon toga ćemo predati zahtjev za građevinsku dozvolu i očekujemo da bi na jesen mogli dobiti izvođača radova. Za sad je predviđena cijena cijele investicije 3 do 4 milijuna

Dan žena, Dan narcisa

Ožujak je mjesec cvijeća. Širom svijeta 8. ožujka na Dan žena slavimo društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena. Dan je to kada se ljepšem spolu daruje cvijeće u znak zahvale, poštovanja i pažnje. I ove godine u našem gradu, tradicionalno su sadnicama jaglaca, na Tržnom centru, svoje sugrađanke darivali gradonačelnik Ačkar i predsjednik Gradskog vijeća Bekić. - Ovo je prilika da još više podignemo svijest o ulozi žena u svakom segmentu, ali i da se prisjetimo mukotrpnog i teškog puta u povijesti žena kako bi ostvarile prava i postignuća. Drage naše žene, hvala vam za sve, što toliko obogaćujete naš život i neka vam ovaj dan, ali i svi ostali, dani budu radosni i sretni - poručio je gradonačelnik Ačkar.

Važan dan u ožujku je prva subota prol-

jeća - Dan narcisa, koji simbolizira borbu protiv raka dojke, kojim se želi pružiti podrška svim oboljelima i upozoriti sve ostale žene na važnost ranog otkrivanja ove zloćudne bolesti. Akciju prodaje narcisa organizira županijska Udruga edukacijom protiv raka, a centralno događanje bilo je i ove godine u Velikoj Gorici. - Ove godine nabavile smo 70 tisuća narcisa za cijelu županiju. Ovom akcijom želimo podići svijest o tome koliko je važan samopregled, odnosno koliko je važno voditi brigu o svome zdravljuistaknula je predsjednica Udruge Đurđa Dehin te dodala kako je unazad nekoliko godina smrtnost osoba ipak u padu. Akciji su se na Tržnom centru priključile mnoge sugrađanke, ali i sugrađani koji su kupnjom stručka narcisa po dva eura pripomogli radu Udruge.

eura, možda će biti i manje. A rok za izvršenje radova je godinu dana - istaknuo je pročelnik Dubravko Katulić te se osvrnuo i na pitanje klizišta.

STANICA ZA SELNICU I PETINU

- Problem je što su klizišta na velikoj strmini. Razgovarali smo sa stručnjacima kako to odraditi. Ili ćemo morati ići na izradu projektne dokumentacije s obzirom na velike strmine ili ćemo moći to na neki jednostavniji način riješiti s pilotima da onemogući zemlju da se dalje ne urušava. Sada je stabilno, ali da se ne pogorša moramo to spriječiti - dodao je Katulić. Iduća je bila Ivana Belošević s upitom o dovršetku Vatrogasnog doma u Buševcu. - Priprema se dokumentacija za završe-

AUTOBUSNI TERMINAL

BI MOGAO

BI SE POČETI

UREĐIVATI

TIJEKOM

JESENI

Nakon Metkovića, Ludbrega, Podgore, Rastoka i Sinja, Ve lika Gorica će biti domaćin

6. Dana cikloturizma od 9. do 11. travnja. Riječ je o najvećoj konferenciji posvećenoj razvoju ove brzorastuće turističke grane t, a održat će se pod sloganom "Urban Mobility, Green Adventures". Velika Gorica nije slučajno odabrana za domaćinstvo, jer najveći grad Zagrebačke županije dio je šireg urbanog prostora glavnog grada, ali je istovremeno i neposredno povezan sa zelenim i očuvanim prostorom. Na goričkom području ima oko 51 kilometar biciklističkih staza, a u pripremi je nekoliko novih projekata vezani uzh biciklistička infrastrukturu. - S biciklističkom infrastrukturom, izvrsnim prometnim položajem, raznolikom konfiguracijom terena, prirodnim ljepotama i znamenitostima predstavljamo idealno područje za razvoj cikloturizma. Kao Grad posvećujemo veliku pozornosti razvoju biciklističke infrastrukture kroz biciklističke projekte, redovnu izgradnju i rekonstrukciju prometnica na području grada - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom predstavljanja projekta u prostorijama Turističke zajednice. Povezanost Velike Gorice i Zagreba biciklističkom infrastrukturom omogućuje sigurno biciklističko

tak radova, a trebalo bi biti gotovo idući tjedan. Kroz desetak dana trebao bi biti raspisan natječaj za završetak radova. Ono što još treba napraviti su kompletne instalacije, električne i vodovodne, unutarnje uređenje, fasada i uređenje okoliša. Procijenjena vrijednost je oko 600 tisuća eura. Očekujemo da bi izvođača imali do 1. srpnja, a završetak radova očekujemo na proljeće iduće godine - odgovorio je pročelnik Dražen Bačurin. Dragica Stelu Svračak upitala je za autobusnu stanicu na potezu od Domovinskog mosta prema zračnoj luci, a koja nedostaje mještanima Selnice i Petine. - Hrvatske ceste kada su radile taj dio nisu predvidjele autobusni promet već je bio predviđen željeznicom ili tramv-

prometovanje te predstavlja potencijal za najaktivniju biciklističku rutu između dva grada u Hrvatskoj. - Osim prema Zagrebu, veliki potencijal pružaju i biciklističke rute prema Sisku, Pisarovini i Pokupskom. Jedan smo od gradova s najvećim brojem biciklijada. Turistička zajednica zato priprema cjelovit projekt razvoja i promocije cikloturizma na području Velike Gorice i Turopolja - izjavila je direktorica turističke zajednice Maja Toth. Dani cikloturizma bavit će se transformacijom gradova iz "automobilskih" u "biciklističke". - Cikloturizam je mnogo više od zanimljivog dodatka turističkoj ponudi. On je i generator turističkog rasta u takozvanim nerazvijenim destinacijama, odnosno produženja sezone u "razvijenim" odredištima. Posljednjih nekoliko godina pokazalo je da je outdoor turizam mnogo otporniji na nepredvidive globalne okolnosti, što ga čini važnim faktorom stabilnosti na destinacijama koje su do sad uglavnom bile koncentrirane na tradicionalne oblike turizma - istaknuo je prilikom predstavljanja manifestacije, njezin pokretač Karlo Kučan. Dani cikloturizma se svake godine održavaju u drugoj destinaciji i to po načelu da se naizmjenično biraju "morske" i "kontinentalne" destinacije.

ajem. Dobili smo peticiju stanovnika i problem postoji. Pokušali smo ga riješiti, a s obzirom da je to državna cesta uputili smo zahtjev oko izgradnje stajališta te su odgovorili kako to nije izvedivo. Napravili smo elaborat i ponudili rješenje da stajalište možda bude na križanju, ali dobili smo odbijenicu i od policije i Hrvatskih cesta - dodao je Katulić.

RECIKLAŽNO BEZ "MIRISA"

U kojoj je fazi dom u Novom Čiču, zanimalo je vijećnika Stipu Duvnjaka. Situacija je slična kao i za dom u Buševcu. - Natječaj je završen i sklopljen je ugovor za završetak radova čija je vrijednost oko 690 tisuća eura bez PDV-a. Idući tjedan izvođač bi trebao biti uveden u postao, a

OSIM VRTIĆA

U GORIČANKI GRADIT ĆE SE

I RADITI I U GRADIĆIMA, KOBILIĆU I U TUROPOLJU

do kraja godine bi radovi trebali biti završeni - rekao je pročelnik Bačurin. Vijećnika Damira Slojšeka zanimala je situacija s novim reciklažnim dvorištem u Kurilovcu.

- Postojeće reciklažno dvorište kod Sajmišta je na privatnoj parceli te se do kraja godine mora iseliti. Kroz dva do tri tjedna bi trebalo biti gotovo. Bilo bi i prije, ali vremenski uvjeti nisu dopuštali betonažu ostalih ploča. Još se treba dio izasfaltirati te postaviti pola zaštitne ograde. Prema informacijama građani su bili obaviješteni o tome, a kada je u pitanju smrad, smrada neće biti s obzirom da se tamo ne odlažu stvari koje bi mogle na to utjecati - odgovorio je Ivan Rak, predsjednik Uprave VG Čistoće.

Vedrana Zobeca zanimala je rekonstrukcija Bratstva I, kao i vrtići kapaciteti za novu pedagošku godinu. Pročelnica Lana Krunić Lukinić tu je istaknula kako se radi niz projekata kojima će se u novoj pedagoškoj godini osigurati novi vrtićki kapaciteti za oko 200 mališana. - Radi se na projektu Goričanke 2, koji će imati kapacitet šest odgojnih skupina za 120 djece. Ide se u prenamjenu prostora objekta DVD-a Gradići gdje će se ove godine smjestiti 60 djece. Imamo u planu riješiti pitanje vrtića i u Kobiliću. Iskoristi će se dio prostor pored društvenog doma gdje bi trebale biti dvije skupine. Taj projekt planiramo ove godine prijaviti na MPO poziv 3. Našli smo zemljište i na području MO Turopolje gdje želimo napraviti još jedan vrtić za 70 djece i taj projekt planiramo prijaviti na isti poziv kao i projekt iz Kobilića - ispričala je Krunić Lukinić te dodala kako je Grad potpisao i partnerstvo s Općinom Orle koja će osnovati vrtić na svom području, a on će biti dio goričkog centralnog vrtića Velika Gorica.

Bila su tu još i pitanja o statusu Tržnog centra te postoje li dugovanja zakupnika/ vlasnika prema gradu, zatim o lokalnom prijevozu, rok izgradnje škole u Dubrancu, nepropisna parkiranja kod Doma zdravlja kao i problem kašnjenja i dostave pošte od strane Hrvatske pošte.

DINAMIČNO O KREDITU

U nastavku prve ovogodišnje sjednici Gradskog vijeća Velike Gorice gradskim je zastupnicima predstavljena Informacija o spajanju Trgovačkog društva Vode Pisarovina s VG Vodoopskrbom, a riječ je prvenstveno o usklađenju sa Zakonom o vodnim uslugama iz 2019.godine, te Vladinom uredbom iz 2023.godine kojom su određena vodna područja. Najdinamičnija rasprava povela se oko prijedloga Odluke o dugoročnom kreditnom zaduživanju Grada. Kako je izvijestila pročelnica za financije, Žaneta Štefančić, riječ je o iznosu od 10 milijuna i 250 tisuća eura, a sredstvima se planira financirati gradnja nerazvrstanih cesta te izgradnja dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici. - Za građenje nerazvrstanih cesta planira-

no je oko 12 milijuna eura, a financiranje iz kredita bilo bi u iznosu 7,9 milijuna eura. Ovim programom obuhvaćene su ceste Bratstvo 1, Ulica Eugena Kvaternika, Ulica Augusta Šenoe, Ulica bana Josipa Jelačića, te Stepanska ulica u Donjoj Lomnici, Gradićka u Gradićima i cesta u Velikoj Mlaki, od Zamlačke do Smendrovićeve ulice. Za gradnju dječjeg vrtića u Kolarevoj ulici planirano je ukupno financiranje od 4,5 milijuna eura, od čega 2,2 milijuna eura europskih sredstava, a iz kreditnog zaduženja 2,3 milijuna eura - izvijestila je resorna pročelnica.

SVAKODNEVNO S GRAĐANIMA

Odluka je prihvaćena većinom glasova, a osim vladajuće većine podržali su je i nezavisni vijećnici, te oporbeni vijećnici Mosta VG. Vijećnici SDP-a istaknuli su kako su protiv novih kreditnih zaduženja, a ne protiv ovakvih projekata te kako im nisu prezentirane ponude banaka, pa je upitno jesu li to doista najpovoljnija zaduženja. Ukupni dug Grada na kraju ove godine iznosit će 22 milijuna eura, podsjetio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas, te dodao kako su dobivene ponude banaka s kojima se i inače surađuje, a to su HPB, Erste banke i OTP banka, te kako se očekuje da će HABOR odobriti subvencioniranje kamata.

- Mi iz izvršne vlasti smo u svakodnevnom kontaktu s građanima, velike su potrebe za cestama, vrtićima, svi žele što prije, doseljavaju se i nove, mlade obitelji s djecom, pa iako je naš proračun rastao ne možemo sve potrebe iz njega namiriti i zato su nam potrebna i kreditna zaduženja - pojasnio je Karas.

Većinom glasova usvojena je i Odluka o zaduženju VG Goričanke kod Hrvatske poštanske banke u iznosu milijun i 539 tisuća eura, s namjenom za uređenje poslovnih prostora.

U nastavku 15. sjednice Gradskog vijeća prihvaćen je prijedloge Provedbenog plana unapređenja zaštite od požara, a jednoglasno je prihvaćen i prijedlog Zaključka o potpisivanju ugovora o upravljanju objektom Interpretacijskog centra Muzeja Turopolja između Grada Velike Gorice i Muzeja Turopolja.

Asfalt na Plesu, Krušaku i u Lukavcu

Nastavlja se uređenje i izgradnja komunalne infrastrukture kako na području grada tako i okolice. Na red su došli Krušak, Lukavec i Pleso gdje je asfaltirana Čužićeva ulica u dužini 200 metara. Vrijednost radova je oko 29 tisuća eura.

- Ulica je dobila kompletno novi asfalt, na dijelu od Pleške do Ulice Šandora Breščenskog, što je bio važan projekt naše četvrti jer tu se izgradilo par novih kuća i doselilo nekoliko novih obitelji. Prije par godina probili ovaj dio ulice, koja je 45 godina čekala svoj legalni pristup, ljudi su do svojih domova morali prelaziti preko privatnih posjeda, tako da smo i njima omogućili da mogu doći normalno do svojih kuća. Uskoro ćemo i taj dio asfal-

tirati. U ime svih stanara i gradske četvrti zahvaljujemo se gradonačelniku - rekao je Slavko Perković, predsjednik Gradske četvrti Pleso.

U Lukavcu je asfaltiran Odvojak Lužec u ukupnoj dužini od 730 metara, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno oko 89 tisuća eura. U sklopu ovih radova obavljeno je i čišćenje odvodnih jaraka, orezivanje grmlja, živice i šiblja, te vertikalna signalizacija.

- Nakon dugo godina je ovdje povučen asfalt, a općenito puno se u zadnje dvije i

PRAŠINA

LJETI, BLATO DO KOLJENA

ZIMI... SVE TO JE PROŠLOST

pol godine napravilo. Zadovoljni smo, ali mogli bi još neke stvari odraditi, komunikacija s Gradom je uvijek dobra - rekao je predsjednik Mjesnog odbora Ivica Marčec.

Asfaltirana je i glavna ulica u Krušaku, kao i njen desni odvojak, ukupne dužine 600 metara, a ugovorena vrijednost radova je 100.884,98 eura.

- Na Plesu i u Lukavcu su navedene ulice prvi put asfaltirane, a ovdje u Krušaku smo odgovorili na potrebe Mjesnog odbora i stanovnika, jer je bilo neophodno

asfaltirati ulicu. Time je podignuta kvaliteta života na svim tim lokacijama, nastavit ćemo intenzivno raditi na rješavanju neasfaltiranih ulica. Vrijednost danas obiđenih radova je 220 tisuća eura, a u planu nam je do kraja mandata riješiti većinu ulica koje su bez asfalta - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom obilaska.

Novom cestom zadovoljan je i Ivan Kotrman koji u Krušaku živi zadnjih pet godina.

- Možete si zamisliti kolika je bila prašina ljeti, a zimi često blato do koljena, sad smo zadovoljni što je ovo konačno napravljeno, i nadam se da ćemo dalje surađivati u poboljšanju kvalitete životarekao Kotrman.

Grad Velika Gorica

Ukratko

DNEVNA BOLNICA U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica mogla bi dobiti dnevnu bolnicu. Odlična je to vijest za sve Velikogoričane koji brojne specijalističke preglede, manje kirurške zahvate i ostale zdravstvene usluge obavljaju u metropoli, a realizacijom ovog projekta mogli bi ih obavljati u svom gradu te bi se time smanjio i pritisak na zagrebačke kliničke bolničke centre.

Da se ozbiljno razmišlja i promišlja o ovom projektu najavio je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom otvorenja goričkog poduzetničkog inkubatora.

– Trenutno intenzivno komuniciramo s Vladom RH da se na ovom potezu od ZTC-a i obilaznice smjesti jedna dnevna bolnica – rekao je gradonačelnik Ačkar, a ideja o njezinoj izgradnji naišla je i veliku potporu od samog premijera Plenkovića kao i ministra zdravstva Vilija Beroša. – U narednim mjesecima trebalo bi razraditi konceptualni model bolnice. Bolnica je za grad kao što je Velika Gorica ključna, bilo bi to svojevrsno naslanjanje na jedan od dva ili tri KBC-a koja postoje u Zagrebu i na taj način omogućavanje dva cilja. Rasterećenje zagrebačkih bolnica, a drugo pojednostavljenje i pristupačnost zdravstvene zaštite ljudi iz Velike Gorice i Turopolja – komentirao je premijer Plenković.

VAŽAN POSJET "MERIDIANU 16"

U sklopu svoje posjete Velikoj Gorici, premijer Andrej Plenković obišao je i Poslovnu zonu Meridian 16 u kojoj trenutno na oko 600 tisuća metara kvadratnih radi 10 velikih kompanija. Trenutno je u njima zaposleno oko 1500 radnika, a još šest prepoznatljivih tvrtki realizira svoje projekte. Inače, poslovna zona je ukupne površine veće od milijun m2 što ju čini jednom od najvećih poslovnih zona u Hrvatskoj. U većinskom je privatnom vlasništvu austrijskih investitora te su do danas razvijene i popunjene prve dvije faze projekta, a u tijeku je razvoj posljednje treće faze. Kada zona bude u potpunosti razvijena u njoj bi trebalo raditi oko 3000 ljudi.

Meridian 16 je jedina zona u Hrvatskoj s međunarodnim zelenim certifikatom te je razvijena po standardima zelene i održive gradnje.

Postavljeni novi temelji strukovnih obrazovanja

UVelikoj Gorici počela je nova razina strukovnih obrazovanja jer je u sklopu Srednje strukovne škole otvoren Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u strojarstvu – Industrija 4.0. Projekt koji je vrijedan 15,5 milijuna eura, obuhvatio je dogradnju srednjih strukovnih škola u Velikoj Gorici, Dugom Selu i Samoboru, uključujući nabavu opreme, edukaciju djelatnika te modernizaciju programa obrazovanja. Simboličnim rezanjem vrpce Centar su otvorili premijer Andrej Plenković i župan Stjepan Kožić te gradonačelnik Krešimir Ačkar. - Jačanje strukovnog obrazovanja jasan je pokušaj da osnažimo trokut između škola, gospodarstva i tržišta rada i da na njega izađu mladi koji uče u Centrima za industriju 4.0, koja mijenja i zanimanja i radna mjesta - rekao je Plenković, podsjetivši da je Vlada zato prije nekoliko godina krenula s regionalnim centrima kompetentnosti za razne sektore - zdravstvo, poljoprivredu, turizam, računalstvo, strojarstvo i druge, te da je dosad u 25 takvih centara uloženo 260 milijuna eura.

PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ SVEČANO JE OTVORIO REGIONALNI CENTAR KOMPETENTNOSTI U VELIKOJ GORICI

U svakoj od navedenih škola projektom je uspostavljen centar izvrsnosti u određenom segmentu novih tehnologija pa je tako Srednja strukovna škola Velika Gorica, koja je bila nositelj projekta postala Centar izvrsnosti za CAD/CAM/ CNC sustave i 3D tehnologije. - Naša djeca, osim što će imati priliku školovati se u suvremenim centrima izvrsnosti, odmah po završetku škole s lakoćom će nalaziti posao u struci - rekao je Kožić, dodavši kako će Zagrebačka županija osigurati u sljedećih pet godina još dva milijuna eura za rad sva tri centra izvrsnosti.

Otvaranjem centra izvrsnosti budućnost je došla u Veliku Goricu, istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar prilikom svečanog otvorenja.

- Ovakvi projekti stavljaju nas uz bok najrazvijenijim državama Europe i svijeta te je najadekvatniji odgovor na tržište rada, deficit stručnog kadra i sve izazove

PROJEKT JE

OBUHVATIO

DOGRADNJU

ŠKOLA U VELIKOJ

GORICI, DUGOM SELU I SAMOBORU

današnjice. Cilj nam je da naši mladi ljudi budu već danas spremni za takve zahtjeve - naglasio je Ačkar.

Ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica, Miroslav Antolčić istaknuo je kako će se ovim projektom puno bolje povezati obrazovni sustav i gospodarstvenici.

- Jedan od ciljeva bio je s jedne strane osigurati učenicima kvalitetno, moderno i inovativno obrazovanje jer samo učeći kroz rad možemo steći kvalitetno znanje i vještine, a s druge strane nastavnicima omogućiti bolje uvjete rada i bolje provođenje nastavnog procesa - rekao je ravnatelj Antolčić dodavši kako je „obrazovanje ključ koji otvara vrata budućnosti.“ Inače, sredstva za realizaciju projekta osigurana su u iznosu od nešto više od 6,5 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda, gotovo 4 milijuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Zagrebačke županije s gotovo 5 milijuna eura.

Napreduje izgradnja škole u Dubrancu

BIT ĆE TO ŠKOLA PO MJERI UČITELJA

I UČENIKA, A SVOJA ĆE VRATA

OTVORITI NA JESEN noj, jutarnjoj smjeni. Veseli nas što će škola biti veća, modernija i opremljenija nego što je bila – naglasila je Monika Brleković, ravnateljica OŠ Eugena Kvaternika. U sklopu nove škole bit će i prostor za jednu vrtićku skupinu.

Nastavu u novoj školskoj godini djeca iz Dubranca trebala bi dočekati u novim školskim klupama područne škole koja je trenutno u izgradnji. Podsjetimo, škola je stradala u razornom potresu te je u potpunosti morala biti uklonjena. Radove na izgradnji obišao je gradonačelnik Krešimir Ačkar, a prema situaciji na terenu izvedeni su najzahtjevniji radovi te će uskoro biti vidljive i konture škole.

- Radovi bi trebali završiti na ljeto, kako bi djeca na jesen krenula u novu područnu školu. Osim razredne nastave, krenut će s predškolskim odgojem jedna vrtićka skupina. Najteži dio radova je trenutno iza nas s obzirom na to da se nalazimo na području koje je sklono klizištima – rekao je gradonačelnik Ačkar te naglasio kako je društveni život, zahvaljujući mještanima koji uvijek dišu i rade za napredak mjesta, na jednoj visokoj razini.

- Veselim se u ime svih učenik, roditelja i djelatnika škole. U ovaj kraj sve se više ljudi doseljava, a to se vidi i po porastu broja prvašića. Prošle smo godine imali 17 prvašića, a ove će ih godine biti 16. Učenici četiri razreda nastavu će pohađati u jed-

- Ova ideja vrtića u školi je idealna, jer je to nekakav normalan i prirodan slijed da djeca nakon predškolskog odgoja krenu s osnovnoškolskim obrazovanjem. Drago mi je i što smo dobili priliku sudjelovati u kreiranju škole po mjeri učitelja i djece. I jako se veselim novoj školskoj godini – dodala je Irena Meštrović, učiteljica i voditeljica PŠ Dubranec - Radovi napreduju jako lijepo te bi želio zahvaliti Gradu na suradnji i na svemu što čine kako bi podigli standard života u našim bregima od rasvjete do asfaltiranja prometnica. Slika mjesta kompletno se promijenila – istaknuo je Željko Hrvojić, predsjednik Mjesnog odbora Dubranec.

Poduzetnički inkubator kao produžena ruka pomoći mladim

poduzetnicima

PREMIJER PLENKOVIĆ: „OVDJE VLADA ZAISTA SJAJNA PODUZETNIČKA KLIMA”

Poduzetnički inkubator u Velikoj Gorici i službeno može početi s radom. Na svečanom otvorenju bio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara. Mjesto je to koje će biti na raspolaganju budućim poduzetnicima te koje će potaknuti još veći razvoj gospodarstva na području grada. Projekt je vrijedan 3.477.013,43 eura od čega je 2.820.359,68 eura sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj putem programa OP Koherentnost i kohezija te 656.653,75 eura sredstvima korisnika. – Ovaj projekt primjer je kako je Velika Gorica inteligentno iskoristila sredstva koja smo prije nekoliko godina namijenili grupi najvećih gradova iz ITU mehanizma te precizno identificirala što je to što nedostaje mladim poduzetnicima ovdje na području grada i krenula u realizaciju ovog projekta. Čuo sam kako ste napravili pravu komparativnu analizu, snimanje sličnih inkubatora diljem Hrvatske kojih ima više od 40 i mislim da ste točno pogodili da osigurate budućim korisnicima infrastrukturu koja im je nužna. Sve to skupa daje im šansu da uz vašu potporu realiziraju svoje ideje i veseli me što ste ovaj projekt realizirali zaista brzo te da će, kada idući puta dođemo, biti prepun mladih s odličnim idejama – istaknuo je premijer Plenković. Inkubator se prostire na dvije tisuće kvadratnih metara u Ulici Podložnica, a na dvije razine nalazi se 32 ureda od kojih je 26 namijenjeno poduzetnicima, 24 radna mjesta u zajedničkom radnom prostoru za poduzetnike početnike, tu su i dvije manje dvorane za sastanke, velika modularna dvorana ukupnog kapaciteta 150 mjesta sa svom popratnom opremom i tehnikom.

– Projekt je financiran zahvaljujući Vladi i europskim sredstvima, a posljednjih je nekoliko godina u naš grad uloženo više od 100 milijuna eura nepovratnih sredstava. Pred nama su novi izazovi na koje moramo odgovoriti, a ono što me posebno veseli je

da će ovdje u blizini bit i hrvatski nacionalni nogometni kamp, na parceli do gradit će se Centar za starije osobe čiji natječaj za izvođača radova kreće kroz desetak dana. Uz dva nova velika vrtića, školu u Kurilovcu, proširenje Kumičića, u planu je projekt dnevne bolnice o kojem intenzivno komuniciramo s Vladom RH – najavio je gradonačelnik Ačkar te zahvalio svima koji su radili na projektu.

Otvorenju Poduzetničkog inkubatora nazočili su i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić te ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Inovativne ideje

goričkih startupovaca

POSLJEDNJA TRI MJESECA, PET TIMOVA JE NA SVOJIM IDEJAMA I

PROJEKTIMA RADILO ZAJEDNO, UZ POTPORU MENTORA

Timovi treće generacije StartupVG predinkubacijskog programa, u Poduzetničkom inkubatoru, prezentirali su svoje ideje i projekte na kojima su marljivo radili proteklih tri mjeseca. Ove godine prijavilo se devet timova.

– Zadovoljni smo, uvijek imamo dobar odaziv. No, do kraja programa ostalo je njih pet, onih najupornijih koji imaju najkonkretnije razvijenu svoju uslugu ili proizvod. Sve su to naši Velikogoričani, mladi i ambiciozni ljudi, koji su odlučili zamijeniti ili promijeniti svoju karijeru – govori nam Domagoj Ilečić, pročelnik za poduzetništvo, investicije i fondove Europske unije. Ove godine razvijale su se poslovne ideje i planovi za digitalnu agenciju, tvrtku koja prodaje specijaliziranu opremu za fitness centre, novoosnovanu tvrtku za hidraulične alate i opremu, zatim do tvrtke koja se bavi inovativnim pristupom obnovljivim izvorima energije i healing centra.

Timovi su na svojim idejama i projektima radili zajedno uz potporu mentora. Među njima je i Toni Lončar, osnivač tvrtke koja se bavi izgradnjom solarnih elektrana.

– Osim što ih gradimo i projektiramo ih. S radom smo krenuli 2021. godine, a samim time smo ušli u ovaj predinkubacijski program. Moram zahvaliti Gradu i pročelniku Ilečiću koji su nam izašli u susret i dali nam prostor za rad na samom početku našeg poslovanja. Razvijamo elektranu na tlu 1,4 MW, a to bi trebalo biti pilot projekt kako bi fizičke osobe mogu participirati u izgradnji takve elektrane i da mogu ostvariti prihode – ističe naš sugrađanin Lončar te dodaje kako tvrtka danas broji troje zaposlenih i dva pripravnika.

Biti danas na tržištu ili pokrenuti posao nije lako, ali novo mjesto u gradu pružit će priliku mladim inovativnim poduzetnicima da se ohrabre i suoče s izazovima današnjice.

– Tržište je nemilosrdno, uvijek izbaci one koji su najuporniji i najjači. Mi kao grad s ovom novom infrastrukturom, programima i Razvojnom agencijom osigurat ćemo kvalitetnu podršku i potporu mladim poduzetnicima kako bi im osigurali brži i efikasniji start u poslovnom svijetu – ističe pročelnik Ilečić te dodaje kako će se s otvorenjem novog Poduzetničkog inkubatora proširiti i usluge na inkubacijske, postinkubacijske i akceleracijske programe.

Foto: PIXSELL/Hrvoje Jelavić

Maslinove grančice i drenek za Velikogoričane

Dan prije Cvjetne nedjelje, kršćanskog blagdana i zadnje korizmene nedjelje uoči Uskrsa, u našem su gradu tradicionalno podijeljene maslinove grančice, ali i turopoljski drenek. – Podjelom maslinovih grančica koje nam i ove godine stižu iz doline Neretve, ali i vraćanjem na autohtone turopoljske običaje, zato je tu i drenek, uoči Velikog tjedna imamo priliku družiti se s građanima i saslušati ih. Uz puno blagoslova i zdravlja neka nas Veliki tjedan podsjeti na ono što Uskrs i simbolizira, a to je da nakon svake patnje i muke dolazi životna radost, radost Uskrsa koja nas podsjeća da nijedna muka nije uzaludna – poručio je gradonačelnik Ačkar.

Politika

PUKLA KOALICIJA

HSS izašao iz vladajuće

garniture u Županiji

Predsjednica Županijske skupštine Zagrebačke županije Martina Glasnović podnijela je ostavku, a Klub vijećnika HSS-a nije više dio većine, objavili su pretposljednjeg dana veljače iz HSS-a Zagrebačke županije. - Zbog privatiziranja ovlasti i nadležnosti Županijske skupštine Zagrebačke županije, te tako stavljanja funkcije predstavničkog tijela i njegovih članova i članica, neovisno jesu li isti trenutno u poziciji ili opoziciji, isključivo u funkciju osobnih afiniteta i želja župana Stjepana Kožića, a ne stvarnih nadležnosti i zakonom i općim aktima propisanog načina rada, dana 28. veljače Martina Glasnović dala je ostavku na dužnost predsjednice Županijske skupštine Zagrebačke žu-

panije te Klub vijećnika HSS-a nije više dio većine u Županijskoj skupštini Zagrebačke županije - navedeno je u priopćenju, uz dodatak: - HSS je stranka koja unatoč burnim vremenima postoji i djeluje već 120 godina. S dobrom vjerom HSS je kroz rad u Županijskoj skupštini dao doprinos u kreiranju i donošenju kvalitetnih programa i projekata u Proračunu Zagrebačke županije za 2024. godine. Na izvršnoj vlasti je da realizira te programe i projekte, a ne da "taktizira" iz samo njoj znanih interesa - poručuju iz HSS-a. Nekoliko dana poslije, zbog nedostatka kvoruma prekinuta je 13. sjednica Županijske kupštine, a nova je zakazana za 2. travnja.

KANDIDAT MOST-A

Grmoja se predstavio u Gorici i - pohvalio grad

Nikola Grmoja, kandidat Most-a za predsjednika Vlade, izabrao je upravo Veliku Goricu za prezentaciju programa i prijedloga za poboljšanje životnog standarda građana. U središnjem gradskom parku predstavio je ključne mjere tog programa: porezno rasterećenje i obračun s korupcijom.

- Predlažemo smanjenje poreza na dohodak s 20 na 15 posto. Mirovine moraju rasti i uskladiti se s inflacijom, a mora se ulagati i u istraživanje, razvoj i obrazovanje. Također, poruka paušalcima: dignut ćemo prag za ulazak u PDV s 40.000 na 60.000 eura - rekao je na konferenciji za medije u Parku Franje Tuđmana. Planiraju li smanjenje PDV-a i kako

procjenjuju poreznu politiku goričke vlasti, koja nakon ukidanja prireza nije dizala stopu poreza na dohodak?

- Što se tiče smanjenja PDV-a, tu treba biti jako oprezan. Mislim da je ključni problem što je sam rad previše oporezovan. Što se tiče goričkog poreza na dohodak, to je dobar potez i treba ići u tom smjeru. Mislim da je Gorica preblizu Zagrebu, ima ogroman potencijal zbog same činjenice da ljudi tu dolaze živjeti, da ima dovoljno novca u proračunu da bi se moglo porezno rasteretiti ljude. A onda taj novac uložiti u ostale socijalne i demografske mjere. Ako netko treba imati novca, to je sigurno Velika Gorica - rekao je Nikola Grmoja.

Gradonač

Nakon nešto manje od četiri godine, 151 zastupnik oprostio se od svojeg saborskog mandata u desetom sazivu Hrvatskog sabora koji je s radom počeo u srpnju 2020 godine.

- Bio je ovo zaista zahtjevan mandat i mislim da je svatko od nas dao sve od sebe da pridonese kvaliteti života u Hrvatskoj. Želim vam svima profesionalnog uspjeha, poželjet ću vam i da vas se što više vrati i u idući saziv Hrvatskog sabora, no to naravno ovisi o volji naših građana. Želim vam puno sreće, možete se raspustiti koliko god želite – rekao je zastupnicima na kraju posljednje sjednice održane 14. ožujka 2024. godine, predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

Među zastupnicima u ovom sazivu, za nacionalne interese kao i interese svoje Velike Gorice, zalagao se i Krešimir Ačkar, koji je trenutno prvi čovjek šestog grada po veličini. Inače, ušao je u Sabor kao Velikogoričanin s najviše osvojenih preferencijalnih glasova na posljednjim parlamentarnim izborima. Dobio ih je

AČKAR JE

U SABOR

UŠAO KAO

ZAMJENA

ZA DAVORA

BOŽINOVIĆA, KOJI JE UŠAO

U VLADU

OD SAMOG POČETKA

MANDATA

MISAO

VODILJA MI

JE BILO DA

PREDSTAVLJAM SVOJ GRAD

ukupno 3050, a u Saboru je zamijenio Davora Božinovića koji je ušao u Vladu. - Jedno veliko hvala svima vama koji ste me podržavali i pratili od početka na ovome putu i koji ste mi dali povjerenje, bez vas ovo ne bi bilo moguće, a ja ću dati sve od sebe da vas nikada ne razočaram - zahvalio se gorički gradonačelnik nakon što je 22. srpnja 2020. godine prisegnuo na Markovu trgu da će zastupničku dužnost obnašati savjesno i odgovorno, te da će se u radu držati Ustava i zakona i zauzimati se za svekoliki napredak Hrvatske. Prema statistici, deseti saziv zasjedao je više od 450 dana, održao je 21 plenarnu sjednicu, raspravio 1300 točaka te donio oko 500 zakona. Krešimir Ačkar, koji je u politici već više od pola svoga života, bio je aktivan u obrazlaganju i donošenju brojnih zakona, poput Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a koji je za cilj imao ubrzanje procesa obnove oštećenih obiteljskih kuća, uključujući i one na području Velike Gorice. Spomenimo i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a rezultat toga je da je resorno ministarstvo Velikoj Gorici predalo 45 predmeta na upravljanje i rješavanje. - Drago mi je da smo prvi od gradova koji je dobio ovakav akt na upravljanje, a to će se tek u budućnosti vidjeti koliko on znači za upravljanje i razvoj grada

Piše: Petra Škrinjarić

ZASJEDALI 454 DANA

elnik u Saboru

KREŠIMIR AČKAR NA PROŠLIM JE IZBORIMA ZA PARLAMENT BIO VELIKOGORIČANIN S NAJVIŠE PREFERENCIJALNIH

GLASOVA, A U SABORU JE GOVORIO UKUPNO 105 PUTA

- istaknuo je Ačkar koji je ujedno sudjelovao i u donošenju prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sprječavanju sukoba interesa.

- Vlada je još jednom dokazala da se ozbiljno uhvatila u koštac sa svim mogućim nepravilnostima u obnašanju javnih dužnosti. Smatram da su ove Izmjene i dopune Zakona bile nužne i pozitivne te da će u konačnici pridonijeti smanjenju potencijalnih korupcijskih afera u svim segmentima političkog djelovanja te tako pridonijeti i većem povjerenju same javnosti u rad i donošenje političkih odluka - naglasio je ovaj gorički političar.

Deseti saziv, uz poteškoće u radu zbog pandemije Covida-19, ali i potresa, obilježile i brojne zanimljive i žestoke rasprave. Riječi se nisu birale, nije se prezalo od uvreda i vrijeđanja. No, na tu razinu komunikacije nije se "spuštao" velikogorički saborski zastupnik Ačkar koji je uvijek kvalitetno odrađivao svoj posao zastupnika, a ime Velike Gorice s ponosom je izgovarao s glavne gov-

ISKUSTVO

ZASTUPNIKA

NEIZMJERNO JE JER ŠIRI

HORIZONTE I UKLJUČUJE

TE U KLJUČNE ODLUKE

ornice hrvatskog parlamenta. Nikada više u povijesti, Velika Gorica nije bila spomenuta toliko puta kao u mandatu Krešimira Ačkara, no to zapravo toliko ni ne čudi s obzirom na brigu i angažman u svojoj lokalnoj zajednici.

- Biti saborski zastupnik je neopisiva čast i ponos, a na samom početku mog mandata misao vodilja bila mi je predstavljati svoju Veliku Goricu, ali i sve građane. Posebno mi je drago jer sam bio uključen u donošenje ključnih odluka za Republiku Hrvatsku, a iskustvo saborskog zastupnika je neizmjerno jer uve-

Ukratko

like proširuje horizonte i razumijevanje politike i odgovornosti vođenja države - istaknuo je. Ačkar kojemu je saborski mandat bio stepenica više u njegovoj političkoj karijeri.

S PODGUTNICOM U SABOR

Spomenimo i kako je tijekom svog mandata Ačkar istaknuo važnost nacionalnih projekata za svoj grad, uključujući dolazak nacionalnog kampa HNS-a, kao i gradnju centara za starije osobe diljem Hrvatske, s posebnim naglaskom na onaj koji se planira izgraditi u Gorici. Poziciju saborskog zastupnika i gradonačelnika te dobru suradnju s Vladom, iskoristio je za lobiranje i realizaciju brojnih projekata koji će definirati budućnost Velike Gorice. Posebnu pozornost plijenio je na Dan kravate, kada je u sabornicu došao s jednim posebnim detaljem. Oko vrata nosio je turopoljsku podgutnicu kako bi istaknuo povijesnu povezanost Turopolja s pretečom kravate.

U protekle četiri godine Ačkar je u Saboru govorio ukupno 105 puta, uključujući rasprave, izlaganja, replike i postavljanje pitanja tijekom aktualnih prijepodneva. Hoće li Krešimir Ačkar nastaviti svoj rad u novom mandatu, ovisit će o volji birača, a koji će o tome glasovati na Parlamentarnim izborima koji nas čekaju 17. travnja.

Na izborima za novi saziv Hrvatskog sabora, nakon kojih ćemo dobiti i novu Vladu, stanovnici Velike Gorice sudjelovat će u glasovanju kao dio 1. izborne jedinice. Uz južni dio Zagrebačke županije, odnosno Veliku Goricu te općine Kravarsko, Orle, Pokupsko, Pisarovina i Rugvica, u nju spadaju zagrebačke gradske četvrti Črnomerec, Donji grad, Gornji grad - Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb - istok, Peščenica, Žitnjak, Podsljeme i Trnje.

Građani će i dalje birati u deset izbornih jedinica, i to 14 zastupnika u svakoj. Osam zastupnika bit će izabrano u 12. izbornoj jedinici, iz koje se biraju manjinski zastupnici, dok će u 11. izbornoj jedinici dijaspora izabrati tri predstavnika. Nakon upozorenja Ustavnog suda o prevelikom odstupanju broja birača po izbornoj jedinici, Vlada se odlučila na rješenje kojim se korigiralo brojeve.

ANKETA VL-A: ČETIRI LISTE IZNAD PRAGA U 1. IZBORNOJ JEDINICI VELIKA GORICA I OPĆINE

Večernji list objavio je rezultate predizborne ankete za I. izbornu jedinicu, u kojoj se nalazi i Velika Gorica, Pokupsko, Kravarsko i Orle. Anketa koju je provela agencija "Dva plus jedan" obuhvatila je 400 ispitanika i provedena je od 18. do 20. ožujka, dakle nakon istupa Zorana Milanovića, koji je najavio da će biti SDP-ov premijerski kandidat. SDP-u je upravo to, čini se, donijelo dodatnu potporu anketiranih, pa je u ovom istraživanju najpopularnija politička opcija u tzv. elitnoj izbornoj jedinici. Njih i partnere podupire 29,5% anketiranih, a slijedi HDZ sa 27%. Svi ostali su daleko ispod, a posebno iznenađuje samo desetopostotna potpora anketiranih platformi Možemo!. Izborni prag prelazi još samo Most koji ima sedam posto, Fokus je na tri posto, a neodlučnih je 12 posto. Već sad je jasno da će u ovoj, našoj izbornoj jedinici listu nositi Andrej Plenković, kao i da će na njoj biti gradonačelnik Ačkar, a znamo i da će koalicijski listu držati Arsen Bauk, a onu stranke Možemo! Sandra Benčić.

'NEOPISIVA ČAST I PONOS'

Ljudi i događaji

Prvi vrtić u Orlima u povijesti!

Općina Orle do jeseni 2025. godine trebala bi dobiti prvi vrtić na svom području! Prvi koraci ka ostvarenju tog povijesnog općinskog projekta su već poduzeti, pa je tako jučer načelniku Ervinu Vujici uručen ugovor o sufinanciranju izgradnje dječjeg vrtića u vrijednosti 907.825 tisuća eura čija su sredstva osigurana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno iz drugog Poziva "Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova".

- Izvedbeni projekt je pri kraju tako da bi sredinom ljeta raspisali natječaj za izgradnju kako bi sve bilo gotovo do rujna 2025. godine. Čekamo još konkretne brojke, a vrijednost projekta bi mogla doseći i do 2 milijuna eura, no spremni smo na sve. Uz dobivena sredstva,

projekt ćemo financirati iz općinskog proračuna, a vjerojatno i kreditnim zaduženjem - komentirao nam je načelnik općine Ervin Vujica.

Vrtić će se nalaziti u Bukevju. kako bi svim roditeljima i mještanima okolnih naselja bio na dohvat ruke.

- Vrtić će se nalaziti u Bukevju uz glavnu cestu. Svim roditeljima bit će na dohvat ruke, pogotovo onima koji putuju iz ‘donje’ strane općine, Veleševca, Ruče, Suše…svim roditeljima koji rade u Velikoj Gorici i Zagrebu - ističe Vujica te dodaje kako će vrtić imati četiri vrtićke skupine, a osigurat će se mjesta za 84 djece.

Djeca trenutno pohađaju vrtiće u Velikoj Gorici, no novi vrtić će im biti rješenje za velik broj neupisane djece.

- U Velikoj Gorici su velike potrebe i

nema dovoljno kapaciteta, pa imamo velikih problema oko upisa naše djece. Posebno se to ističe u posljednje dvije godine stoga nam je ovo jedan od važniji projekata u općini jer nam je to ujedno i preduvjet za doseljavanje mladih ljudi i obitelji u naš kraj - kaže Vujica. Spomenimo i kako će partner na ovom projektu biti Velika Gorica te će vrtić pohađati i dio djece s goričkog područja, odnosno iz mjesta koja se naslanjaju na općinu. Inače, Općina Orle sufinancira vrtić s 270 eura, a idu i prema tome da oni budu besplatni baš kao što će to biti u Velikoj Gorici.

Kroz ovaj drugi poziv Vlada Republike Hrvatske financirat će 94 projekata za 5080 dodatnih mjesta u vrtićima u Hrvatskoj, a za što je osigurano više od 50 milijuna eura.

KRAVARSKO

Ženska ruka za

uskrsnu čaroliju

Bliži nam se Uskrs, a marljive vrijedne članice društva žena prionule su na posao kako bi njihova mjesta spremno dočekala ovaj najveći kršćanski blagdan. Radno je tako bilo u subotu u centru Kravarskog, gdje su se okupile članice Udruga žena općine Kravarsko s jednim ciljem, a to je urediti mjesto. Uzele su alat u ruke i krenule. Počupale su travu, prekopale zemlju kako bi ju pripremile za sadnju cvijeća.

- Odlučile smo urediti prostor oko lipe i prostor pri ulasku u zgradu Općine. Dogovorile smo se kako ćemo po bojama rasporediti cvijeće, gdje staviti košare s pisanicama, ali i ova prekrasna drvena jaja - rekla je Dragica Ceković, predsjednica Udruge te zahvalila Općini Kravatsko na kupnji sadnica cvijeća.

Mjesto sada odiše pravom uskrsnom čarolijom...

Proširenje vrtića na poklon za rođendan

DJEČJI VRTIĆ CICIBAN PROSLAVIO 45. ROĐENDAN UZ PJESMU, PLES I JAKO LIJEPE NAJAVE...

Piše: Goga Kiš

Uprepunoj dvorani Galženica ovog je prijepodneva bilo jako, jako veselo, jer posebnim programom se slavio 45.rođendan Dječjeg vrtića Ciciban. Mališani, odgojiteljice i odgojitelji, pripremili su za brojne drage goste i čestitare sjajan umjetnički program, pa su kroz splet recitacija, plesa i pjesme pokazali i dio vještina i programa koje imaju prilike naučiti u Cicibanu. Ovaj dječji vrtić je otvoren 1979. godine i tada je bio tek drugi vrtić u gradu. A danas su dobili možda i najljepši rođendanski poklon, a vijesti o njemu je donio osobno gradonačelnik Krešimir Ačkar. - Dječica i odgojiteljice su pripremili doista prekrasnu priredbu i zahvaljujem svima koji su uveličali proslavu 45 godina Dječjeg vrtića Ciciban - rekao je gradonačelnik i nastavio:

PROSTOR ZA JOŠ 320 DJECE

- Iduće godine ovaj će vrtić imati dva nova objekta i povećani kapacitet za čak 320 nove djece, čime će se rasteretiti grupe i upisati dodatne. To su novi prostor u VG Goričanki, kapaciteta od 120 novih mjesta i u Kolarevoj ulici, gdje ćemo izgraditi vrtić za 200 djece. Stručni tim i odgajatelje kakve ima Dječji vrtić Ciciban bi baš svatko poželio imati! Možemo se ponositi time što je predškolski odgoj u Velikoj Gorici na najvišoj razini, itekako cijenimo entuzijazam i trud, jer onaj tko nikad nije radio u dječjem vrtiću ne zna koliko je to zahtjevno. Zato se i dalje trudimo

adekvatno odgovoriti i olakšati djelatnicima sve one situacije koje možemo kao osnivač, stoga još jednom iskrene čestitke! - rekao je gradonačelnik. U svojih prvih 45 godina Dječji vrtić Ciciban je doživio cijeli niz promjena u svim segmentima, a budućnost ih itekako veseli, kako rekla je ravnateljica DV Ciciban u prigodnom govoru.

PROGRAMI I OBLJETNICE

Trenutačno Ciciban djeluju na tri lokacije, pri čemu nose i status eko-vrtića, a još su nositelji zelene zastave, te dio sve aktivnijeg programa "Velika Gorica solarni grad".

- Rastemo i razvijamo se u čemu nas sjajno prati i podupire Grad i nadležni upravni odjel. Trenutno imamo oko 600 djece u 24 skupine u predškolskom i osnovnom programu i oko 118 zaposlenika - rekla nam je ravnateljica DV Ciciban Tatjana Karlović Oslaković, koja je na čelu jednog velikog kolektiva.

- Kroz redovni program implementiramo nacionalni kurikulum kroz osam ključnih kompetencija za cjeloživotni razvoj. Imamo dvije skupine prema programu poznate pedagogije Marije Montessori, dvije skupine za rano učenje engleskog jezika i dvije za rano učenje njemačkog jezika. Naša dramsko-scenska skupina uskoro slavi svojih prvih deset godina, a godinu dana provodimo i umjetnički program, od tradicionalnog do suvremenog. Sve što provodimo u našim programima uvijek je vođeno istom idejom: sve za dobrobit djece. Iduće godine se vidimo u novim prostorima, i to nam je pravo rođendansko iznenađenje koje nam je najavio gradonačelnik - dodala je ravnateljica.

Djeca su s odgajateljicama pripremila program za goste i prijatelje iz vrtića, pa se počastili bombonima

GRADSKA I DJEČJA SMOTRA FOLKLORA

'Turopoljci su skloni folkloru po naslijeđu...'

DJEČJA SMOTRA OKUPILA VIŠE OD 700 FOKLORAŠA

KOJI SU IZVELI PLESOVE I PJESME IZ SVIH KRAJEVA

Piše: Petra Škrinjarić

Točno 587 malih folkloraša, starih od tri do 14 godina, pokazali su na ovogodišnjem izdanju Smotre dječjeg folklora kako se njeguje hrvatska kulturna baština i s ponosnom nosi narodno ruho. U Dvorani Gorica, u organizaciji Zajednice kulturno umjetničkih udruga, imali smo priliku vidjeti 25 izvedbi. Uz društva iz Zajednice, nastupila su i djeca iz Veleševca, Bukevja i Kravarskog. - Kada su u pitanju koreografije, imamo pokrivenu cijelu Hrvatsku. Ove godine bogatiji smo za još jednu dječju skupinu, jer se po prvi puta na smotri predstavila i dječja skupina iz Veleševca. Nema ljepšeg nego kada vidite puno dječice, veselja, smijeha i različitih nošnji. To je zapravo naše blago, koje moramo čuvati za buduće naraštaje - istaknula je Zlatica Krznarić, tajnica goričke Zajednice. Gorička dvorana bila je premala za sve roditelje, prijatelje, bake i djedove koji su došli vidjeti kako djeca predstavljaju ono što su naučila. Vidjeli smo tako igre, plesove i pjesme iz Slavonije, Međimurja, Podravine, Turopolja, Posavine, Moslavine, Bilogore... Kao i prethodnih godina, sve izvedbe pratio je poznati zagrebački folklorist Goran Knežević. - Uvijek pratimo i ocjenjujemo sve segmente jedne folklorne izvedbe, od ujednačenosti, plesne sigurnosti i pjevnosti,

pa sve do narodne nošnje, tamburaške glazbe i koreografskog djela. Vrlo je teško to kod djece napraviti, jer svi smo mi vrlo emotivno vezani za njih i mislimo da su sva djeca najbolja. No, prema ovim parametrima morat ću ocijeniti najuspješnije - komentirao je Knežević te istaknuo da Velika Gorica i okolica ima kvalitetne voditelje i folklorna društva koja veliku pažnju posvećuju djeci.

OD PRVOG DO PETOG

- Zato ih ovdje i ima najviše, gotovo 600 djece. To je zaista respektabilan broj za svaku umjetnost ili sportsku aktivnost. Tu se radi dobro, Turopoljci su skloni folkloru i to se prenosi s generacije na generaciju. Kada sam dolazio ovdje prije, ima djece koja su tad nastupala, a

danas su roditelji i njihova djeca plešu. To je taj generacijski prijenos tradicijskih vrednota - dodao je Knežević. Na kraju, prvo mjesto osvojila su djeca od osam do 13 godina iz KUD-a Mraclin, s izvedbom pjesama i plesa Bilogore "Skupljajte se djevojčice", druga su djeca od četiri do devet godina iz FA Šiljakovine, s izvedbom "Igrajmo se po međimurski". Djeca iz KUD-a Nova zora osvojila su treće mjesto s igrama iz okolice Slavonskog Broda "I moje se cvijeće iz korijena kreće", na četvrto mjesto pozicionirala su se djeca iz OSS-a Buševec s koreografijom iz Moslavine "Sviraj svirče drmeša", a djeca iz FA Turopolja izvela su pjesme i plesove zapadne Hercegovine i time zaslužila peto mjesto.

- Godinama dolazim na velikogoričku smotru dječjeg folklora i uvijek bivam

oduševljen s odnosom prema narodnom ruhu i kostimografiji ali ove godine je i kvaliteta izvedbi bila izvrsna. Nekako mi se čini da bi prije Sava potekla u suprotnom smjeru nego da se na smotri pojavi dijete s neprikladnom frizurom ili nošnjom - kazao je Knežević.

ŠILJAKOVINA I NOVA ZORA

Nakon dječje, na red je došla i "odrasla" smotra folklora, na kojoj je FA Šiljakovina s koreografijom "Jel Gabela gdje je prije bila" odnosno pjesmama i plesovima doline rijeke Neretve izašla kao pobjednička u kategoriji koreografiranog folklora. Najbolji u izvornom folkloru bio je KUD Nova zora iz Donje Lomnice s prikazom suživota frajlica iz kurije Modić Bedeković s mještanima Donje Lomnice 20-ih godina prošlog stoljeća.

Moja županija

Turistička ponuda i briga o okolišu idu ruku pod ruku... I nose nagrade

OVAKVIM CERTIFIKATOM ŽELIMO POKAZATI DA JE ODRŽIVI TURIZAM NE SAMO MOGUĆ, NEGO JE I KLJUČAN ZA BUDUĆNOST, KAŽE IVANA ALILOVIĆ, DIREKTORICA ZAJEDNICE

Turistička zajednica Zagrebačke županije, na imanju obitelji Korak, u prostorijama restorana nagrađenog Michelinovom zvjezdicom, predstavila je Green Destinations certifikat brončanog sjaja, ali i uspješne rezultate projekta KNOWING, pritom stavljajući snažan naglasak na posvećenost turističke zajednice održivom turizmu i zaštiti okoliša.

Iz Turističke zajednice Zagrebačke županije naglasili su kako je Green Destinations certifikat priznanje dosadašnjem kontinuiranom trudu i fokusiranosti na očuvanje prirode. Certifikat daje snažan zamah Zagrebačkoj županiji i potvrđuje da nije samo destinacija za odmor, već i primjer modela uspješnog spajanja turizma s očuvanjem okoliša.

- Naši napori urodili su plodom, što potvrđuju brojke koje bilježimo svake

godine. Strateški smo predani održivom turizmu. Kroz ovaj certifikat, Zagrebačka županija postaje sinonim za odgovoran turizam i brigu za okoliš. Vidim ovaj certifikat kao poticaj za daljnje inovacije i razvoj. Naša županija već sada bilježi neprekidan rast broja noćenja i posjetitelja, a s ovim certifikatom želimo pokazati da je održivi turizam ne samo moguć, već i

BROJKE SU POTVRDA DA ULOŽENO DAJE PLODA

ključan za našu budućnost. Ovo je naša priča o uspjehu, ali i obveza prema generacijama koje dolaze. Održivost je naša strast, naša vizija i naša budućnost. Na sve to naslanjaju se i zaista izvrsni rezultati projekta KNOWING kroz koji smo pokazali svjesnost o klimatskim promjenama, ali i odlučnost za prevencijom i potrebnim prilagodbama. Sve je to dio

iste, održive priče - naglasila je direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović. Zagrebačka županija postala je najvećom županijom u Hrvatskoj s Green Destinations oznakom i time se svrstala u top svjetske destinacije.

Pored certifikata, predstavljeni su i rezultati projekta ‘KNOWING’ koji istražuje utjecaj ljudskih aktivnosti na klimatske promjene. S 20 partnera, radilo se na sustavnom pristupu upravljanju klimatskim rizicima s ciljem implementacije mjera za održivu i klimatski neutralnu budućnost.

- Razumjeti utjecaj tih fenomena na turizam i potaknuti odgovorno ponašanje za očuvanje klime bio je naš primarni cilj uključivanja u ovaj europski projekt jer protiv prirode se ne možemo boriti, ali se možemo na vrijeme početi prilagođavati svemu što nas očekuje. To je jedino odgovorno, kao i održivo upravljanje destinacijom - dodala je direktorica Ivana Alilović.

Projekt ‘KNOWING’ je interdisciplinaran projekt koji uključuje znanstvenike, regionalne partnere i komunikacijske stručnjake. Projekt se fokusirao na klimatske izazove Zagrebačke županije, poput ekstremnih vrućina, dugotrajnih suša, tuča i obilnih kiša.

Ritam grada

Najveći Ljetopis do sad: Na

368 stranica sve o VG godini

Novi broj Ljetopisa Grada Velike Gorice 2023 predstavljen je u posve ispunjenoj Gradskoj vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Na 368 stranica Ljetopisa 2023 (najveći do sada) nalaze se mnogobrojne teme koje su vezane uz život Grada Velike Gorice, Turopolja i susjednih općina Pokupsko, Kravarsko i Orle. Prilozi su posvećeni najrazličitijim velikogoričkim temama: povijesti, znanosti, robotici i umjetnoj inteligenciji, gradskom životu, tradiciji, kulturi, sportu, mladeži, vjeri, kulturno-umjetničkom stvaralaštvu, zabavi. Na kraju Ljetopisa je i kratka kronologija događanja, koja svjedoči o bogatom životu Grada Velike Gorice i njenih žitelja u svim životnim segmentima.

- U ovom ljetopisu je more obljetnica koje su

se dogodile u prošloj godini. Ja ću reći nešto onima koji tek dolaze, o bogatstvu našeg grada u mladim ljudima. U prošlog godini su nam bile i nove manifestacije, ovo je najveći broj Ljetopisa, bio bi još i veći, ali nešto se moralo ostaviti za iduća izdanja. S nama su danas svjetski prvaci u robotici, a tu su trebali biti i drugi učenici, naše mlade nade. Posebno pozdravljam i profesora Matiju Ribića i Leona Levara sa svojim učenicima koji su svojim uspjehom doveli Veliku Goricu na vrh državne ljestvice u odbojci. Dali su sebe za mlade - izjavio je Stipo Bilić, urednik Ljetopisa. Uz njega, u predstavljanju su sudjelovali i autori Dubravko Katulić, Vladimir Štarkelj, te robotičari Antonio, Dora i Ivan Dijanić. Umjetnički program izveo je TS KUD-a Stari Grad.

DANI KARIJERA NA GORIČKOM VELEUČILIŠTU

VIŠE OD 30 USTANOVA I TVRTKI U INTERAKCIJI SA STUDENTIMA VELIKOGORIČKOG VELEUČILIŠTA

Drugi Dani karijera u novom konceptu održali su se od 18. do 23. ožujka na Veleučilištu Velika Gorica. Stotine studenata imali su priliku iz prve ruke, od samih poslodavaca i predstavnika brojnih institucija, doznati što ih čeka i što se traži na tržištu rada. Na ovogodišnjim Danima karijera sudjelovalo je tridesetak ustanova, tvrtki i agencija, a za studente je bio pripremljen čitav niz zanimljivih predavanja, radionica, panela, izložbi. Osim toga, imali su prilike čuti i odlične poduzetničke priče bivših studenata Veleučilišta, kao i njihova iskustva u svijetu rada.

- Imamo osam studija koji su najrazličitiji mogući, pa smo tako i koncipirali ovogodišnje Dane karijera. Studentima se predstavilo šest tvrtki i ustanova s područja komunikacijske i informacijske tehnologije, a i naši alumni predstavili su se studentima optometrije. Imali smo i predstavljanje poslodavaca u četiri dvorane, za studente kriznog menadžmenta i upravljanje u kriznim uvjetima, za studente održavanja zrakoplova, održavanja vozila i logističkog menadžmenta. Slijedila je i panel rasprava o potrebnim vještinama i znanjima za svijet rada s predstavnicima auto moto industrije, održavanja zrakoplova, a bili su nam i predstavnici studentske organizacije Formula Student Alpe Adria. Predstavnici Zavoda za zapošljavanje održali su radionicu na temu intervjua za posao, te pisanje životopisa. Zadnji dan je bio posvećen optometriji, a za taj studij nam je u zadnje vrijeme dosta veliki interes. Mnogi naši studenti završenog studija Očna optika danas su uspješni mladi privatni poduzetnici - rekao nam je Marko Toth ispred Organizacijskog odbora Dana karijera Veleučilišta.

POVEZIVANJE S POSLODAVCIMA

Iako je na Danima karijera većina studenata upravo s goričkog Veleučilišta, Toth ističe kako su i ove godine imali dosta upita studenata, te ih poziva da im se pridruže već iduće godine, jer posebnost ove manifestacije je upravo taj neposredni susret s, možda i budućim, poslodavcima.

Kako niti jedan segment ne bi bio zapostavljen, na ovogodišnjim Danima karijera organizirano je i predavanje o Erasmus iskustvima studenata Veleučilišta. Osim predavanja i promocija, tih su se tjedan dana na Veleučilištu predstavnici tvrtki i institucija družili sa studentima i u brojnim razgovorima ‘jedan na jedan’ na njihovim štandovima. Na štandu Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH također nije nedostajalo zainteresiranih,studenata, pogotovo onih koji se školuju za područja upravljanja u kriznim uvjetima i za krizni menadžmenta. Jednog od njih smo pitali kako je zadovoljan ovom manifestacijom i studiranjem na goričkom Veleučilištu?

- Jako mi se sviđaju Dani karijera, jer želim saznati što poslodsvci nude kako bih mogao odabrati ono najbolje za mene. Studij mi je jako zanimljiv, a posebno mi se sviđa što je jako razgranat i time se nudi puno opcija za zapošljavanje – rekao nam je Ivan.

ČITAV SPEKTAR ZANIMANJA

Posebno mu se svidjelo predstavljanje čitavog spektra zanimanja koja se nude unutar rada u Civilnoj zaštiti, poput sektora za smanjenje rizika od katastrofa (SROK).

- Ovo mi se čini odlično, zanima me apsolutno sve što se tiče kriza, mislim da će moje zanimanje biti jako traženo u budućnosti. Dolaze nam stalno krize za koje nismo baš spremni, razvijaju se nova znanja i tehnologije, to sve trebamo pratiti mjerama i biti spremni na sve – rekao nam je taj 22-godišnji student goričkog Veleučilišta nakon razgovora sa stručnim djelatnicama koje su mu vrlo detaljno odgovorile na sva njegova pitanja.

- Jako puno mladih koji su ovdje završili studiju su naši zaposlenici i uvijek se rado odazovemo na sudjelovanje na ovoj manifestaciji Veleučilišta Velika Gorica – rekli su nam.

Nakon sabiranja dojmova može se zaključiti kako su i ovogodišnji Dani karijera Veleučilišta Velika Gorica ostvarili svoj krajnji cilj -kvalitetno povezivanje mladih studenata s potencijalnim poslodavcima i tržištem rada. (gk)

LUČIĆU ZA ROĐENDAN Škola je ime slavnoga glazbenika ponijela 1989. godine, u sklopu obilježavanja 100. rođendana Franje Lučića

Rođendan 'Franje Lučića':

50 godina glazbe i plesa!

Velikogorička Umjetnička škola nosi ime najvećeg kompozitora s ovih područja, velikog orguljaša i istaknutog teoretičara glazbe, koji je bio i dekan Muzičke akademije u Zagrebu, a bio je i turopoljski župan. Franjo Lučić ostavio je znatan kompozitorski trag, jer upravo su upravo njegova i simfonija Dore Pejačević, zabilježene kao prve u opusima hrvatskih skladatelja, a njegov utjecaj već 50 godina širi se i na one koji pod okriljem Lučićeva imena u toj školi stvaraju glazbene i plesne priče.

- Pola stoljeća je sigurno jedan respektabilan period i naša škola je u tom razdoblju narasla od skromnih i malih početaka do jedne vrlo respektabilne ustanove na razini Hrvatske - kaže ravnatelj škole Borut Vidošević.

- Počeli smo u sklopu nekadašnjeg Narodnog sveučilišta tečajnim nastavnim programom, a 1973. godine je osnovana Osnovna glazbena škola. Počeli smo s tri nastavnika, klavirom, gitarom, violinom i 20-ak učenika. U 90-ima smo se odvojili od Pučkog učilišta, početkom stoljeća otvorili i srednjoškolski glazbeni program, osnovnoškolski program suvremenog plesa i, na koncu, i srednjoškolski 2003. Danas smo Osnovna i srednja glazbena i plesna škola, imamo blizu 70-ak nastavnika i više od pet stotina učenika, njih oko 350 u glazbenom dijelu škole - ističe ravnatelj. Ova se umjetnička škola razlikuje od onih redovnih po mnogočemu. - Nemamo školsko zvono, no ono kod nas ni ne može postojati, jer je nastava u glazbenom dijelu većinom individualna, traje po 30 minuta, raspored se drugačije slaže. Kod nas ćete na školskim hodnicima uvijek naći nekoga, jer čekaju početak svog sata, ali nikad nećete doživjeti

PRVIH PET DESETLJEĆA VELIKOGORIČKA UMJETNIČKA

ŠKOLA FRANJO LUČIĆ JEDINSTVENA JE U HRVATSKOJ, IZ

GODINE U GODINU RASTE, VEĆ JE PRERASLA VLASTITE

GABARITE, PA ZA ROĐENDAN SANJAJU - NOVI PROSTOR

onu ciku i vrisku koja se proširi drugim školama za vrijeme odmora. Kod nas je to potpuno drugačije. Naša škola nije obavezna, kod nas djeca dolaze jer su ili osobno zainteresirana ili ih roditelji potiču da sami otkriju neki talent. No, vrlo brzo se pokaže tko je za redovito pohađanje. Drugačiji je profil učenika, a i sam proces nastave je drugačiji, pa i tamo gdje je nastava grupna, što su gotovo svi na plesnom odjelu, to su vrlo aktivni procesi, puno se fizički radi, nema tu prostora za ‘zabušavanje’ - ističe.

REFORMA KOJA ZABRINJAVA

Umjetnička škola Franje Lučića član je Hrvatskog društva glazbenih i plesnih pedagoga i udruge plesača DACI, a redoviti je sudionik regionalnih i državnih natjecanja. I Lučićevi učenici redovito osvajaju prestižne nagrade na državnim ili međunarodnim natjecanjima. No, ovog puta ravnatelj je istaknuo akciju koja je upravo u tijeku.

- Izdvojio bih našeg mladog trubača, Stefana Georgijeva, koji se plasirao na finale natjecanja u SAD-u i u tijeku je donatorska kampanja za financiranje

OVA ŠKOLA

JE MALO

DRUKČIJA, OVDJE NEMA

VRISKE I

CIKE PO

HODNICIMA, A NEMA NI ZABUŠAVANJA

njegova put i boravak tamo, jer ni njegovi roditelji, ni mi kao škola to, nažalost, ne možemo. Radi se o vrlo bitnom natjecanju sklopu Međunarodne trubačke konferencije, u svibnju je, pa do tad traje i akcija - dodaje Vidošević i poziva sve koji mogu da se uključe. Što se tiče financiranja, najveći trošak snosi država, ali sudjeluju i roditelji.

- Zbog povećanih troškova obrazovanja i roditelji participiraju, no to je jeftinije čak i od nekih tečajeva, sads iznosi oko 24 eura mjesečno - ističe ravnatelj. No pred njima je još jedan puno veći izazov - organiziranje nastave u jednosmjenskoj nastavi uz već dugogodišnji problem nedostatka prostora.

- Najavljena reforma obrazovanja u smislu provođenja cjelodnevne nastave donosi nam veliki izazov. Naime, u sklopu EU fondova koje su za tu namjenu, nema sredstava koja bi bila predviđena za umjetničke škole. Mi svi radimo u dvosmjenskom sustavu, radimo i subotom, u gradu iznajmljujemo neke prostore, jedan smo proctor dobili od Grada na besplatno korištenje, jer nam je u ovom dvosmjenskom sustavu pros-

tor znatno pretijesan. U jednosmjenskom sustavu nam treba barem dva i pol puta veći prostor, gotovo pa trostruki da bismo mogli organizirati nastavu – ističe ravnatelj. Stoga je ono što si za budućnost najviše žele nova zgrada.

NARASLI U ZADNJIH 20...

- Sami ne možemo ostvariti takva sredstva, a naši osnivači iz Grada već duže s nama razgovaraju na tu temu, no zasad nema konkretnih rješenja. Gorica nema pravu koncertnu dvoranu, jedina veća je Dvorana Gorica, a naši plesači ne mogu nastupati u Galženici, jednostavno je premali prostor. Za organizaciju nastave plesa bi nam trebalo pet dvorana, sad ih imamo tri, svlačionice su pregrađeni hodnik, tako da nam je dosta veliki problem nedostatak prostora. U doba kad smo se selili u ovu zgradu sve je bilo optimalno. No, od tada je prošlo 20 godina, mi smo jako narasli. Najveći problem je što nemam vlastitu dvoranu, naći termine u Dvorani Gorica je dosta teško, koliko god nam iz Pučkog učilišta izlazili u susret, puno je tamo i drugih programa i kino. Jedino rješenje vidimo u izgradnji nove dvorane, a optimalno bi bilo kada bi to bilo u novoj zgradi Umjetničke škole - rekao nam je završno Borut Vidošević. Središnji dio velike rođendanske proslave održan je u utorak, 26. ožujka, u Dvorani Gorica, gdje je publici predstavljena sva raskoš talenata učenika ove škole. Nastupili su glazbeni orkestri i plesači, a u njihovom zajedničkom nastupu čuli smo skladbe čiji su autori sami učenici, inspirirani djelima Franje Lučića. No pred publikom je još niz koncerata za završetak školske godine, među njima i koncert nastavnika, a očekuje se i nastup nekih bivših učenika ove jedinstvene umjetničke škole u Hrvatskoj.

Piše: Goga Kiš

ŠĆITARJEVO

Mještani udruženi s Gradom uspješni u akciji

protiv ilegalnih deponija

PODUZETE MJERE URODILE SU PLODOM, TE JE ULOVLJENA GRUPA KOJA JE PUNIH ŠEST MJESECI DOVOZILA OTPAD IZ ZAGREBA U ŠĆITARJEVO

Problem ilegalnog odlaganja otpada na našem području nije, nažalost, neka novost. Poznate su i najkritičnije točke po pitanju divljih deponija na kojima se uglavnom odbacuje građevinski otpad, pa stoga uvijek vesele dobre vijesti vezeno uz rješavanje situacije. A takve pozitivne vijesti stižu iz Šćitarjeva!

Kako javljaju mještani, žele informirati javnost o mjerama koje se poduzimaju da bi se spriječile takve ilegalne aktivnosti. Jer, kako ističu, počinitelji, nažalost, često ne budu otkriveni, pa vrijedi istaknuti pozitivne primjere udruženog djelovanja komunalnog redarstva, vatrogasnih društva i građanstva.

- Nelegalno odlaganje otpada u prirodi problem je s kojim se suočavaju uglavnom svi hrvatski gradovi, a izuzetak nije niti Velika Gorica koja se desetljećima bori s velikim brojem divljih odlagališta. Najkritičnija su područja od Domovinskog mosta nizvodno uz Savu, gdje otpad bacaju i građani Zagreba, te zagrebačke građevinske tvrtke - navode u dopisu.

Mještani naselja Sasi, Novaki Šćitarjevski i Drenje Šćitarjevsko posebno su bili ogorčeni nicanjem novih divljih deponija i kontinuiranim dovoženjem otpada iz susjedne metropole. Nemoćni da sami riješe ovaj problem, zatražili su pomoć od Grada Velike Gorice, navode. - U dogovoru s gradonačelnikom Krešimirom Ačkarom postavljene su kamere za videonadzor na širem području Šćitarjeva, te pojačani izlasci komunalnih redara, a u nadzor su se aktivno uključili i vatrogasci DVD-a Šćitarjevo, te sami mještani - navode. Poduzete mjere urodile su plodom, te je prije par dana ulovljena grupa koja je punih šest mjeseci dovozila otpad iz Zagreba, preko Domovinskog mosta. Odlagali su ga na privatnu parcelu u mjestu Novaki Šćitarjevski, a u posljed-

nje vrijeme čak i na zemljišta u vlasništvu mještana.

- Uigrana ekipa dolazila je s dva bijela kombija i na tu lokaciju bacala razni otpad, od namještaja, kuhinja, ormara, dvosjeda i trosjeda do azbestnih ploča, kamene i staklene vune, odjeće i obuće. Otpad su palili u večernjim satima, što su snimili mjesni vatrogasci, a zanimljivo je da su imali i promatrače koji su pazili da ne naiđe netko od nadležnih službi ili mještana. Gradski komunalni redari ipak su ih uspjeli uhvatiti na djelu, pri dovoženju nove ture otpada - otkrivaju. Mještani zaključuju kako je ovom problemu, unatoč postavljenim kamerama i povećanom broju komunalnih redara, teško stati na kraj. - Otpad s divljih deponija uklanja VG Čistoća, a to u konačnici plaćaju svi građani. Nadamo se da će uhvaćenih na djelu, poput ekipe iz Novaka Šćitarjevskih, u narednim mjesecima biti sve više. Kako su za ilegalno odlaganje otpada predviđene i nemale novčane kazne, to će one koji ih dobiju vjerojatno odvratiti od budućih takvih aktivnosti - poručuju mještani Šćitarjeva.

VRANE OSVOJILE

U NAJLJEPŠEM GRADSKOM PARKU, U KROŠNJAMA STABALA KOJA OKRUŽUJU I GOTOVO SVE NAJVEĆE GRADSKE MANIFESTACIJE, OKUPLJA SE SVE VIŠE VRANA, POSEBNO BUČNIH U OVO DOBA GODINE...

Piše: Marko Vidalina

Ima tome sad već više od dvije godine, park koji će mnogi Goričani bez razmišljanja prepoznati i pod sintagmom, najljepši park u gradu, dobio je novo ime. Prostor uz "goričku katedralu", crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije, uz Muzej Turopolja, u tradicionalnom centru grada, postao je Park Plemenite općine turopoljske. Uz novi naziv, dobri stari "park kod crkve" sve je nametljivije dobivao i novi identitet. I nije to slučajno, gradska je vlast već neko vrijeme odlučna u želji da ovaj park ponovno učini mjestom okupljanja, a u tome se i uspjelo uređenjem prostora, prilagodbom za novu namjenu, a sve skupa, potpuno realno gledajući, izgleda kao dobra ideja.

Stara je priča kako Gorica nema "pravi" centar grada, bavili smo se i nedavno tom temom, a u tim malim, subjektivnim analizama ovo smo mjesto svrstali na poziciju broj tri. Iza "tuđmanca" i Galženice, koji ipak okupljaju nešto više Goričana u svakodnevnom životu, ali zato je "plemeniti park" poprište onih najvažnijih događanja u gradu.

SVE VIŠE GNIJEZDA U KROŠNJAMA

Sve je počelo otvaranjem kafića i uređenjem prostora iza muzeja, a nastavljeno je u prvom redu kroz Advent u Gorici, ali i Gastro Turopolja i cijeli niz drugih sadržaja koji okupljaju ljude. U tom smislu, ovo je važna točka u životu svakog od nas, stanovnika ovoga grada, pa možda nije zgorega otkriti onima koji možda nisu primjetili: tamo ima vrana! - Postalo je već nemoguće koliko ih ima. Na svakom drvetu je po nekoliko gnijezda, ima ih sve više i više, a to se jako dobro može i čuti i vidjeti - požalio mi se Darko, punokrvni

Goričanin u srednjim pedesetima, doma baš tamo, u blizini parka.

Vrane, za početak, nisu potpuno bezopasne životinje. Nešto će po zlu u komunikaciji ljudi i vrana poći samo u iznimnim situacijama, ali i to je dovoljno snažna spoznaja da čovjeku ne bude svejedno. Vrane su izrazito zaštitnički nastrojene prema svojim mladima, tu znaju biti vrlo opasne, pa u svakodnevnom životu definitivno treba malo pripaziti...

IZMEĐU 15 I 20 METARA

- Nije ugodno biti okružen vranama, naravno da nije, pogotovo kad se zna što se priča o vranama, bez obzira što su to samo narodna vjerovanja, ali nije problem samo u tom osjećaju. Jako puno grakću, jako su glasne, a kako ih je sve više, sve više i smetaju - govori Darko pa dodaje:

- A još su i cijeli park prekrile izmetom... Dobro, nije baš iskoristio konstrukciju "prekrile izmetom", malo smo to uspristojili, ali nema dvojbe da ljudima sve skupa već opasno ide na živce. Poslao je Darko i par fotki, da ostane zabilježeno kako je to izgledalo u "doba vrana" u Velikoj Gorici. Koje će, svesrdno se nada cijelo susjedstvo, uskoro završiti.

- Znam da su im ranije vatrogasci skidali gnijezda, jer one odlaze dalje kad nemaju gnijezdo. Ako su gnijezda tu, neće ni vrane odlaziti... Ne znam zašto se opet takvo nešto ne napravi - pita se prijatelj Darko, koji je propustio detalj da je uklanjanje već počelo. Kako doznajemo iz gradskih službi, prošlog tjedna uklonjena su prva gnijezda, što je zapravo već i standardna procedura. Svake godine u određenim intervalima se uklanjaju gnijezda, počevši upravo od razdoblja kad zima prelazi u proljeće. Budući da se vrane gnijezde u vrhovima krošnji, na visini između 15 i 20 metara, za to je potrebna i posebna oprema, odnosno posebno visoke ljestve, za ovakve se akcije an-

OSVOJILE GRAD

gažiraju posebni izvođači. Nisu to vatrogasci, kako se moglo učiniti, nego privatna tvrtka koja to redovito obavlja, a nastavit će s time i u mjesecima koji slijede.

I dok će susjedi s oduševljenjem pozdraviti svaku takvu akciju, suprotno mišljenje imat će uvijek aktivne udruge za zaštitu životinja. Nije to nimalo iznenađujuće, ali treba istaknuti da se sve događa na temelju važećih zakona i propisa, točnije u skladu s Temeljnim programom zaštite divljači. Ovdje nije riječ o istrebljenju vrana, nego samo o pokušaju njihova preseljenja, što u potpunosti zapravo nije ni moguće. Naime, iako se gnijezda iz najljepšega goričkog parka uklanjanju, a istovremeno se pojavljuju nova. I tako u krug. U prijevodu, vrane su u parku, tamo će i ostati, nadamo se samo u manjem broju. Ne samo zbog susjeda, nego i zbog brojnih prolaznika, zbog ljudi koji će se okupljati na manifestacijama koje slijede… Drugim riječima, nije loše doznati nešto više o tim živopisnim pticama i njihovim odnosima s okolinom.

NAJBUČNIJE DOBA JE U TIJEKU

Za početak, u Europi, pa tako i Hrvatskoj, zastupljene su dvije vrste vrana, crna i siva vrana, a obje se opisuju kao "inteligentne i bučne ptice". Osim u vrijeme kad se gnijezde, žive u manjim jatima koja se u sumrak okupljaju u velika jata ukoliko imaju zajednička stabla na kojima spavaju. Kao što u ovom našem slučaju imaju... Kao dodatno pojašnjenje poslužit će i podatak da im vrijeme parenja počinje u ožujku, što je doba godine kad se još intenzivnije okupljaju u

OVO SIGURNO NISTE ZNALI O VRANAMA...

EKSTRA PAMETNE Vrane se smatraju izuzetno inteligentnim životnjama. Recimo, orahe bacaju pod aute, koji ih pregaze i - posluže.

PREPOZNAJU LICA Ako vam se neka učini da je vrana zapikirala upravo vas, to može i biti točno. Znanstvenici su dokazali da vrane znaju prepoznavati lica, pamte postupke...

IMAJU DIJALEKTE! Kažu da sve vrane ne komuniciraju isto, da se način glasanja razliku od regije do regije. Kao i kod ljudi.

SKRIVAJU HRANU To rade i vjeverice, ali vrane je ne spremaju za poslije. Ako vide da su primjećene, odglume (?!) da hranu stave na jedno mjesto, a zapravo je sakriju na sasvim drugo.

IMAJU SPROVODE Stotine vrana zna se okupiti iznad tijela uginule vrane. Čine to kako bi, kažu, učili iz iskustva te ptice.

velikim jatima. Što je, ujedno, i doba godine u kojem smo trenutačno. I potrajat će do lipnja, a sve to uključivat će i branjenje teritorija, što će donijeti i još veću buku. Upravo je taj period izlijetanja ptića, nakon što se odsjedi pet tjedana na jajima, pa prođe još pet prije nego polete, razdoblje kad su vrane i najagresivnije. Prema drugim vranama, ali i ljudima, njihovim psima i svim ostalim životinjama u kojima roditeljski par prepozna potencijalnu prijetnju.

Odrasle vrane na prijetnje reagiraju glasnim oglašavanjem i niskim nadlijetanjem, a može doći i do fizičkog kontakta u kojem kljunom i kandžama pokušavaju otjerati čovjeka ili životinju od njihova ptića. Potencijalne ozljede kod ljudi, pogotovo one ozbiljne, uglavnom ne nastaju zbog oštrih kandži ili kljuna vrane, već zbog panične reakcije koja se događa... Iz udruga koje se bave divljim pticama kažu kako je u ovakvim situacijama ključno zadržati smirenost i udaljiti se od mjesta susreta s vranom, a time i od vjerojatne lokacije mladog ptića kojeg odrasla ptica štiti. Tijekom ostatka godine, u periodu kada nemaju mlade ptiće, situacije poput ovih krajnje su neuobičajene jer su vrane navikle na suživot s ljudima i ne doživljavaju ih kao prijetnju. Vrane, inače, žive do 13 godina, i to u monogamiji. Par vrana ostaje zajedno do kraja života, a zajedno i traže hranu, pri čemu u obzir dolazi - baš sve. Pojest će

mlade ptice... Ukratko, teško je vjerovati da su posebno omiljene i u svijetu ptica. Ako se iz biologije prebacimo u mitologiju, opet su vrane opake. Neki narodi vjerovali su da vrane mogu čak i predvidjeti budućnost. Vjeruje se i da vrana grakće na određene dane iz određenih razloga.

Ako, recimo, čujete vranu u ponedjeljak, to bi trebalo značiti da će vas se poremetiti nekakvi planovi, uz objašnjenje da vas vrana opominje da budete oprezniji u svemu što radi. Utorkom će, kažu, graktati kako bi vam najavile novo poznanstvo, novi posao ili novu ljubav, a srijedom će zagraktati ako žele najaviti neke pozitivne promjene u vašem životu. Pogotovo ujutro, to je navodno još veća fora.

Ni četvrtak nije, uvjeravaju nas priče iz davnina, baš neki dan za graktanje vrana, jer tim danom ono znači da će se nešto izjaloviti u životu čovjeka kojega graktanje živcira baš u četvrtak. Čujete li, pak, vrane u petak, to znači da bi, ako to već ne činite, trebalo bolje obratiti pažnju na odluke koje donosite.

Ok, ok, zvuči malo nategnuto, najblaže rečeno, pa nećemo prenositi što se priča o suboti i nedjelji, ali koliko su drukčije od ostalih ptica govori samo to što se našao netko tko će smisliti sve te pričice o vranama, za koje je dokazano jedino da je - iznimno inteligentna. Vrane imaju najveći mozak u odnosu na tijelo od svih ptica, a i svojim djelima pokazuju da se koriste logikom. Kao, primjerice, kad bace orah na cestu, pričekaju da ga automobili pregaze, a onda se ležerno posluže...

Vrane imaju čak i "sprovode", način na koji se u opraštaju od uginulih, ističu se po još puno toga, pa tako i po tome da se s njima, uz sve ne toliko privlačne detalje, može i sprijateljiti. Postoje upute i o tome, koje između ostaloga kažu da je to najlakše ako se stalno pojavljuješ jednako odjeven, jer tako lakše prepoznavaju lica, što su također navodno u stanju… Sve u svemu, vrane nisu negativke. Vrsta je to sa svojim specifičnostima, nije idealna za suživot s ljudima, ali one s ljudima žive. U ovom konkretnom slučaju, s ljudima koji žive u Velikoj Gorici.

KOJIM DANOM VRANA GRAKĆE...

NISU IDEALNE, NISU NI NEGATIVKE

Drugi pogled

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Iako 90% tvrtki propadne u prvih deset godina, mnogi misle da se to događa drugima...

Alarmantna i neumoljiva statistika potvrđuje da preko 90% tvrtki propadne u prvih 10 godina!

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Ipak, većina poduzetnika misli da su "nepobjedivi" i da se to događa drugima. To se može dogoditi svakome. I nama. Poslovno okruženje se konstantno mijenja - uzmimo samo za primjer nedavnu pandemiju covida i ekonomske posljedice famoznog "lockdowna".

Konkurencija ulaže više sredstava u internet oglašavanje, banke mijenjaju kamate na kredite i raspoloživost novca, pacijenti kalkuliraju hoće li i kada krenuti sa svojom oralnom rehabilitacijom. Stvari se konstantno mijenjaju, a primjena digitalne tehnologije u stomatologiji samo dodatno ubrzava te promjene.

Dugoročna održivost nije moguća bez mjerljivosti! Mjerljivost je jedna od najjačih poluga koje vlasnik ima na raspolaganju.

Fleksibilnost i prilagodljivost su ključne za opstanak, ne samo u prirodi, nego i u poslovanju. Moramo kontinuirano pratiti svoju okolinu, točno znati poziciju u kojoj se trenutno nalazimo, biti svjesni što funkcionira ili ne i u svakom trenutku biti spremni poduzeti sve što je ključno za opstanak svog poslovanja.

Naslov jedne od poznatih poslovnih knjiga glasi: "Što vas je dovelo do ovdje, neće vas odvesti do tamo!" Ili da to kažemo drugim riječima: "Ako ćete raditi jedino ono što ste i

do sada radili, nećete uspjeti."

Najbolji hrvatski košarkaš svih vremena, legendarni Dražen Petrović, predano je evidentirao i mjerio svaku svoju i najmanju sportsku aktivnost - pratio je svoj napredak i uspoređivao se sa konkurentima. Čak i kad je išao autom do Šibenika, mjerio je vrijeme koje mu je bilo potrebno, da zna je li ostvario napredak. U golfu, najbolje plaćenom sportu na svijetu, svaki se udarac palicom analizira, mjeri i evidentira. Tako svaka "score" kartica igrača na sebi ima detaljnu analizu svih 18 odigranih rupa i temelj je konačnog rezultata igre u golfu. Zašto smo onda tako sumnjičavi i neodlučni kad je u pitanju mjerenje poslovnih aktivnosti, a iz navedenih primjera vidimo da je to temelj uspjeha u bilo kojem segmentu života? Nema sumnje da nam je potrebna poslovna "optika" koja počiva na mjerljivosti, praćenju trendova i odnosu između brojeva u poduzetim aktivnostima, financijskim i poslovnim izvještajima. No moramo znati što treba mjeriti, kako nešto izmjeriti, koliko često, što to sve na kraju znači i što treba promjeniti da se ukloni uočeni problem i korigira pogrešna aktivnost. U biti sve se svodi na mjerenje uzroka i posl-

Jer ono što mjerimo, biti će izvršeno. Ono što mjerimo, time možemo upravljati. Ono čime upravljamo, može rasti eksponencijalno.

Stanogradnja ne prelazi granicu i

KAOS U PROMETU ZBOG - BLICANJA?!

POTUKLI SE NA CESTI, EPILOG CIJELOG SLUČAJA STIGAO NA SUDU

Pravi mali kaos zbog blicanja u prometu, koji se događao na autocesti A11 kod Ve like Gorice, ovih je dana dobio epilog na Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Velikoj Gorici. Incident se zbio početkom srpnja prošle godine.

"Izađi van iz vozila, majmune jedan, ajde izađi van, kome ti blicaš", vikala su te ljetne večeri dvojica okrivljenih vozaču automobila, a to je verbalno nasilje, stoji u obrazloženju presude, bilo uvod u fizičko nasilje. Jedan okrivljeni udario je šakom u glavu vozača drugog automobila, nakon čega je udareni izvadio pepper sprej i u samoobrani pošpricao nasilnika. To je, pak, razbjesnilo napadača koji je vozača udario još nekoliko puta u ruku, a onda je zajedno s drugookrivljenim počeo udarati nogama u automobil napadnutog. U obrani okrivljenog dvojca navodilo se da su se vraćali s posla iz Siska, bilo

OKRIVLJENI

SU DOBILI PO 300

EURA KAZNE

je oko 21 sat, vozili su sporije, a iza njih je bilo drugo vozilo koje im je 20-ak kilometara, tvrdili su, blicalo. Stali su u zaustavnoj traci, učinilo je to i vozilo koje je bilo iza njih i - počeo je kaos. Okrivljeni duo krenuo je prema autu. Prvi je vidio da vozač, koji nije izlazio iz vozila, vadi sprej i šprica po njegovom kolegi. Kolega ga je ošamario. Kolega je, pak, ustvrdio da je vozača "refleksno udario desnom rukom tako da mu je satom zakvačio facu". Kada ga je napadnuti pošpricao, kaže da mu se "zamračilo pa ne zna koliko je puta udario nogom u auto". Napadnuti vozač dobio je površinske ozljede usana i usne šupljine, a njegov je automobil lakše oštećen. Na kraju, dvojac je kažnjen s po 300 eura kazne za ovaj prekršaj protiv javnog reda i mira, a moraju i platiti paušalne troškove postupka po 30 eura svaki.

Presuda je nepravomoćna.

staje: Kvadrat od 3000 eura!

NA

NJUŠKALU JE TRENUTAČNO AKTIVNO VIŠE OD 200

OGLASA ZA PRODAJU STANOVA U NOVIM ZGRADAMA U VELIKOJ GORICI. CIJENE SU OTIŠLE U REKORDNE VISINE, NO STRUČNJACI KAŽU KAKO VIŠE NE BI SMJELE RASTI

Zgrade u Velikoj Gorici i dalje niču kao gljive poslije kiše. I dalje je najviše dizalica na gradilištima u Kačićevoj ulici, a sve ih je više i u južnom dijelu Kolareve ulice. Iako stanogradnja u našem gradu ne posustaje, čini se da ne posustaju niti cijene kvadrata. Tako je pozornost naših sugrađana privukla reklama na jednoj zgradi u gradnji u Kačićevoj ulici, a na kojoj stoji da je kvadrat stana - 3050 eura. Iako je i ranije bilo takvih primjera, sada je i "službeno" oglašeno prelaženje još jedne psihološke cjenovne granice.

Na internetskom oglasniku Njuškalu trenutačno je aktivno više od 200 oglasa za prodaju stanova u novogradnjama u Velikoj Gorici. Većina takvih oglasa podrazumijeva objedinjenu ponudu svih stanova u zgradi. Ponekad iste zgrade i iste stanove nudi i više agencija, pa treba pažljivo zagledati sve uvjete kupnje kako bi se odabrala ona najpovoljnija opcija.

Prije otprilike godinu dana također smo analizirali stanje velikogoričke novogradnje i napisali da prosječne cijene novih kvadrata idu prema 2500 eura. Iz sadašnje ponude jasno je da je ta granica preskočena. A prije nešto više od dvije godine cijena stanova u novogradnjama u Velikoj Gorici kretala se od 1700 do 1850 eura po četvornom metru (bez spremišta i parkinga), a godinu dana ra-

nije još 200-300 eura manje. Iako bi se, prema cijenama koje rastu i gradilištima kojih je sve više, zaključilo da raste i potražnja za stanovima u Velikoj Gorici, čini se da više nije kao prije samo nešto više od pola godine. Tada je bilo jako teško doći do stana u našem gradu, što je za Goricu.info podrobno opisala naša sugrađanka navodeći sve trikove prodavača, graditelja, agencija…

CIJENE NEĆE RASTI, HOĆE LI PADATI?

Danas takve navale više nema. Priznat će to ispod glasa i u agencijama koje prodaju stanove, a svjedoči tome i već navedena brojka oglasa na Njuškalu koja već godinama za novogradnje u Velikoj Gorici nije bio tako velika.

Negativni trendovi na hrvatskom tržištu nekretnina zabilježeni su već prošle godine. Promet nekretninama na državnoj razini pao je u prvih šest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. više od devet posto, a na razini Zagreba i više od 20 posto. Cijene su lani još rasle, ali je tržište dodatno usporilo prošle jeseni. Stručnjaci za tržište nekretnina očekuju da će se to usporavanje nastaviti ove, ali i nekoliko sljedećih godina.

Cijene kvadrata, ako se ostvare procjene stručnjaka, ne bi trebale više rasti, ali je pitanje hoće li i koliko padati. Stan koji ima primjerenu cijenu naći će kupca, dok, čini se, dolazi vrijeme kada precijenjeni kvadrati više neće jednostavno nalaziti nekoga tko je spreman platiti cijenu za njih.

Strukovna na terenskoj

Učenici Srednje strukovne škole odradili su terensku nastavu u Pisarovini i Karlovcu. Na terenskoj nastavi su bili prvi i treći razred. U Pisarovini su posjetili tvrtku Konig Metall Croatia koja se bavi obradom metala, izradom alata za velike tvrtke te obradom cijevi. Inače, tvrtka je dio Grupacija KM Metall koja ima podružnice na osam lokacija diljem svijeta primarno za metalnu i automobilsku industriju te razne druge industrijske sektore.

Učenici su podijeljeni u grupe i uz stručno vodstvo obišli su proizvodne pogone. Raz-

gledali su alate za obradu metala, višetonske preše, strojeve za zavarivanje, glodalice, ekstrudere, projektni ured, ured za mjeriteljstvo… objavili su iz Strukovne škole. Potom su se učenici i nastavnice uputili u Nikola Tesla Experience Center Karlovac. Suvremeni i interaktivni centar svojevrsni je hommage osobi Nikole Tesle, gdje se upoznaje genijalnog znanstvenika i njegova otkrića.

U pratnji učenika bile su nastavnice Ljiljana Vidaković, Tajana Šimag, Anita Krajač i Nataša Sirković.

DUPLO SKUPLJE NEGO 2021.

Gospodarstvo

KRENULA JE PODIJELA MALIH SPREMNIKA

ZA BIOOTPAD

Grad Velika Gorica i gradsko komunalno društvo VG Čistoća d.o.o. osigurali su, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, nabavu malih smeđih kantica za biootpad.

VG Čistoća već je krenula sa isporukom praktičnih kantica zapremnine 10 litara svim stanarima stambenih zgrada u Velikoj Gorici. Cilj podijele je potak-

nuti korisnike da u većoj mjeri odvajaju biootpad od miješanog komunalnog otpada te je osigurano više od 7 tisuća komada.

Uz kanticu svaki korisnik javne usluge koji je registriran kao „kućanstvo u stambenoj zgradi“ dobiva i 52 komada biorazgradivih vrećica čime se želi potaknuti na veću pažnju prilikom odlaganja biootpada u zajednički spremnik koji se nalazi u spremištima stambenih zgrada, kako bismo postigli njegovu bolju kakvoću.

Kantica omogućava sakupljanje biootpada u vrećici načinjenoj od biorazgradive plastike, bez opasnosti od raspadanja vrećice pod utjecajem vlage te omogućava sušenje otpada odloženog u kanticu.

Za sada podjela protječe vrlo dobro, korisnici su jako zadovoljni izgledom i veličinom kantica te se vesele odvajanju.

Što odložiti u kanticu

U kanticu treba odvojeno odložiti kuhinjski otpad od sirovog ili manje količine kuhanog voća ili povrća (bez tekućine), ljuske jaja, talog kave, vrećice i ostatke čaja, uvelo bilje, zemlju od cvijeća, čačkalice, suhe namirnice bez ambalaže, papirnate ubruse, papir za pečenje, piljevinu, stelju malih kućnih životinja.

Što ne smije u kanticu

U kanticu nikako ne smiju dospjeti vlažne maramice, pelene, izmet, ostaci duhana, vrećice usisavača, plastika, tekućine, masnoće, kosti i bilo kakav drugi otpad koji ne spada u kategoriju biootpada.

GSG VG - partner u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja

UPRAVLJANJE I ODRŽAVANJE

NEKRETNINE PO KRITERIJIMA SIGURNOSTI, TRAJNOSTI, FUNKCIONALNOSTI, PRIVLAČNOSTI, UDOBNOSTI I EKOLOŠKIH VRIJEDNOSTI OBJEKATA, TE TROŠKOVA NJIHOVA ODRŽAVANJA.

Od svojih skromnih početaka 1997. godine, GSG VG je postao sinonim za kvalitetu i pouzdanost u upravljanju stambeno-poslovnim jedinicama u Velikoj Gorici. Kroz predan rad i neprestano usavršavanje, izgradili smo čvrste temelje povjerenja s više od 200 zadovoljnih predstavnika suvlasnika, postavši tako stabilan izbor za sve koji traže stručno upravljanje svojim stambenim prostorima. Naše usluge obuhvaćaju sve od svakodnevnog održavanja do strateškog planiranja dugoročnih poboljšanja, s naglaskom na transparentnost i efikasnu komunikaciju. Povjerenje koje smo izgradili s našim suvlasnicima temelj je našeg uspjeha i motivacija za kontinuirani rast. Posebno smo ponosni na našu ulogu u energetskoj obnovi višestambenih zgrada, važnom koraku prema održivoj i energetski učinkovitijoj budućnosti. U iščekivanju smo objave novog Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“, koji je najavljen za prvi kvartal 2024. godine. U tom kontekstu, predano ćemo raditi na apliciranju što većeg broja zgrada nastavljajući tako s našim trudom za poboljšanje učinkovitosti i energetske efikasnosti stambenih objekata pod našom upravom. GSG VG je više od upravitelja zgrada, mi smo partneri u stvaranju sigurnijeg, ugodnijeg i kvalitetnijeg životnog okruženja. Pozivamo sve suvlasnike koji traže pouzdanog partnera u upravljanju svojim prostorima da nam se pridruže. Zajedno možemo postići više, osigurati bolju budućnost za naše zgrade i izgraditi zajednicu u kojoj je zadovoljstvo živjeti.

Energetska obnova višestambenih zgrada postaje sve važnija tema u kontekstu održivog razvoja i energetske učinkovitosti. Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica (GSG VG) prepoznalo je ovu potrebu i uspješno aplicirao višestambenu zgradu Školska 11-11a, što je rezultat iskazane volje suvlasnika za sudjelovanje u ovom važnom projektu, za dodjelu bespovratnih sredstava u projektu energetske obnove koji odražava rastuću svijest o važnosti smanjenja potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova.

Projekt energetske obnove stambene zgrade Školska 11-11a u Velikoj Gorici, koji u ime suvlasnika provodi Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica (GSG VG), predstavlja važan korak u poboljšanju energetske učinkovitosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Ovaj projekt je dio šire inicijative koja teži dekarbonizaciji zgrada i povećanju njihove energetske učinkovitosti, što dovodi do značajnih ušteda u potrošnji energije i troškovima za stanare.

Financiranje ovih radova djelomično je omogućeno kroz bespovratna sredstva dodijeljena iz Mehanizma za oporavak i otpornost, koji je ključni element u okviru inicijative "EU sljedeće generacije" (NextGenerationEU). Ova inicijativa ima za cilj pomoći EU da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Ukupna vrijednost investicije za Školsku 11-11a premašuje 300.000,00 eura (uključivo i sanaciju zbog oštećenja od potresa) s osiguranim bespovratnim sredstvima od 139.000,00 eura. Radovi na obnovi započeti su u siječnju sa planiranim rokom završetka u svibnju ove godine. Očekuje se da će energetska ob-

Energetska obnova višestambene zgrade Školska 11-11a

nova donijeti značajne uštede u potrošnji energije za grijanje, što je posebno važno u kontekstu rastućih cijena energenata i potrebe za očuvanjem okoliša. Osim što doprinosi očuvanju okoliša, energetska obnova ima i direktan utjecaj na kvalitetu života stanara, te vodi ka povećanju vrijednosti nekretnina čime se dodatno potiče investiranje u održive tehnologije i materijale.

Energetska obnova obuhvaća niz radova koji će transformirati zgradu u energetski efikasniju i ekološki prihvatljiviju. Radovi uključuju: obnovu pročelja zgrade ugradnjom ETICS sustava na bazi kamene vune; sanaciju ravnog krova zgrade ugradnjom toplinske izolacije nove hidroizolacije; toplinsku sanaciju poda tavana prema grijanim prostorima ugradnjom izolacije; toplinsku sanaciju omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima sustavom na bazi kamene vune; zam-

jena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom PVC stolarijom, te razni vezani montažni radovi. Očekuje se da će ovi zahvati rezultirati smanjenjem potrebne energije za grijanje/hlađenje od najmanje 50% na godišnjoj razini, što predstavlja značajnu uštedu za suvlasnike i stanare. Energetska obnova stambenih zgrada u Velikoj Gorici primjer je kako lokalne inicijative, uz podršku nacionalnih fondova i EU programa, mogu imati veliki utjecaj na poboljšanje energetske efikasnosti i kvalitete života građana. S projektima poput energetske obnove zgrade Školska 11-11a, Velika Gorica se usmjerava ka svjetlijoj i održivijoj budućnosti. Ovaj pristup ne samo da potiče lokalni ekonomski rast, već i pozicionira Veliku Goricu kao primjer dobre prakse u području energetske učinkovitosti i održivog razvoja na nacionalnoj razini.

VG Komunalac u akciji proljetnog uređenja grada uoči Uskrsa

SS dolaskom proljeća diljem našeg grada tradicionalno kreće i velika akcija uređenja i uljepšavanja gotovo svakog djelića javnih površina. Vrijedni djelatnici VG Komunalca proteklih su dana posebnu pozornost stavili na ukrašavanje grada ususret Uskrsa. Na već poznate lokacije, ispred Pučkog učilišta, Muzeja Turopolja, na Radićevom i Trgu dr. F. Tuđmana postavljene su jedinstvene i posebne, velike umjetničke pisanice s prepoznatljivim turopoljskim i vjerskim motivima, a društvo im prave i ostali uskršnji

motivi. Uskrsna dobrodošlica nalazi se i na samom ulazu u grad, te na našim rotorima u Kolodvorskoj i Kolarevoj. Dolaskom ljepšeg vremena pobrinuli su se iz VG Komunalca i za neke novosti na dječjem igralištu u Bonifačićevoj ulici, gdje je uređen okoliš i postavljena nova sprava namijenjena i prilagođena za djecu u dobi od 3 do 5 godina. Osim ukrašavanja i obnavljanja, djelatnici VG Komunalca su ovih dana temeljito očistili i goričku fontanu na Trgu Stjepana Radića, koja je također jedan od posebnih simbola naše Velike Gorice.

SVJETSKI DAN VODA

GORICA IMA BOGATE RESURSE, ALI NE MOŽEMO SE PONAŠATI KAO DA ĆE TRAJATI VJEČNO

Povodom obilježavanja Svjetskog dana voda djelatnici VG Vodoopskrbe tradicionalno ugošćuju učenike osnovnih škola, ali i djecu iz vrtića, kako bi im kroz mini-ekspediciju na samom goričkom vodocrpilištu pojasnili kako čitav sistem funkcionira, te kako to voda iz podzemlja uopće dođe do kućnih slavina. Iz goričkog vodocrpilišta vodom se opskrbljuje čitava Velika Gorica i sve tri pripadajuće općine Pokupsko, Orle i Kravarsko, a jedan poseban bunar opskrbljuje i zagrebačko naselje Veliko Polje. Voda se iz Gorice distribuira i u crpilište Mala Mlaka, gdje je 14 bunara od kuda ide dalje na nama bliži dio Zagreba.

Na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe nalazi se i pet bunara, od kojih je jedan u pogonu svake noći. Prvi gosti ovog dana

posvećenog promišljanju o vodi koja život znači stigli su iz zagrebačke Osnovne škole Ružičnjak, a dočekao ih je direktor VG Vodoopskrbe, Krunoslav Višić sa suradnicima. - U zadnje dvije godine i više svjedoci smo ratova i u Ukrajini, Palestini, gdje se jasno vidi kako ljudi trpe nestašicu vode, jer upravo je civilna infrastruktura jedan od ciljeva koji se napadaju u ratovima - elektrane, plinovodi i vodovodi, jer su to najbitniji čimbenici za normalan život ljudi. Stoga šaljemo poruku da je voda globalno najbitnija za čovječanstvo i toga bismo svi trebali biti itekako svjesni i prenositi novim generacijama poruku da je čuvamo i ne zagađujemo. Stoga tradicionalno povodom Dana voda ugošćujemo učenike osnovnih škola, ali i djecu iz vrtića, te im i kroz takve edukativne aktivnosti upućujemo po-

ruku koliko nam je voda zbilja bitna - pojasnio je direktor Višić poruku ovogodišnjeg slogana Svjetskog dana voda, koji glasi 'Iskorištavanje vode za mir'.

Velika Gorica se, srećom, doista može pohvaliti bogatim rezervama vode.

- Naše vodozaštitno područje je jako bogato vodom, otvara se i na području Grada Velike Gorice u sklopu Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije novo vodocrpilište u Kosnici, tako da je situacija doista jako dobra, no uvijek treba širiti svjesnost o očuvanju naših vodnih resursa - rekao nam je direktor VG Vodoopskrbe, Krunoslav Višić.

Uz stručno vodstvo Zrinke Loki, voditeljice laboratorija za ispitivanje kakvoće vode za ljudsku potrošnju, učenice OŠ Ružičnjak upoznale su se s načinom crpljenja vode, odakle dolazi voda za našu upotrebu, kako se ona distribuira do svih naših slavina, što se to u labosima kontrolira, i još neke možda još bitnije stvari.

- Uvijek djecu podučimo i tome zašto je bitno da voda ne curi previše, zbog čega ju je važno sačuvati, kako možemo štedjeti, reciklirati, znači neke stvari koje je za djecu te dobi jako bitno znati. Naš odnos prema vodi ponekad baš i nije racionalan i ima puno prostora za drugačiji odnos, kao i za štednju vode na svim razinama, pogotovo u duhu klimatskih promjena koje su naša stvarnost. Iako Hrvatska nije značajno ugrožena po pitanju zaliha vode, ne možemo se ponašati kao da nikada neće biti. Interesantno je vidjeti kako djeca razmišljaju puno više o svemu tome i kako su puno svjesnija od prijašnjih generacijarekla nam je Loki.

Učenicama je posjet prostorijama labosa bio posebno zanimljiv, a tamo ih je kemijska tehničarka, Svjetlana Ogulinec, upoznala s načinom kontrole kvalitete vode koju pijemo. - Svakodnevno smo na terenu i provjeravamo kvalitetu naše vode. U laboratoriju provjeravamo kemijska i mikrobiološka svojstva uzetih uzoraka vode. Naša gorička voda je stvarno jako kvalitetna, zdravstveno ispravna, tvrda je, ali dobra - rekla nam je.

Kako bi što više budućih generacija uživalo u toj dobroj goričkoj vodi, bez obzira na to što smo u globalnim razmjerima među zemljama s najvećim zalihama pitke vode, bitno je biti svjestan sve većih promjena.

- Bitno je samo znati da voda nije neiscrpan i visokoobnovljivi izvor, moramo se njome racionalno koristiti i svi se moramo maksimalno potruditi zaštiti vodu u svijetu u kojem je urbanizacija sve veća, a poljoprivreda i industrija sve intenzivnije. I to ne samo da nam voda bude dostupna samo u smislu kvalitete nego i količine - poručuje Zrinka Loki iz VG Vodoposkrbe.

SVJETSKI DAN DEBLJINE 2024.

Budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng . World Health Organization, WHO) broj pretilih osoba od 1980. godine udvostručio, a prekomjerna tjelesna težina postala globalna epidemija te u Europi, prema podacima Eurostata, gotovo jedna trećina odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaka šesta je pretila, važno je podići svijest o prije svega zdravstvenim problemima koje debljina donosi. S tim ciljem u ožujku obilježavamo dva dana vezana uz debljinu; 4.ožujka Svjetski dan debljine i 16.ožujka Hrvatski dan osviještenosti o debljini.

Obilježavanjem Svjetskog dana debljine Svjetska federacija za debljinu (World Obesity Federation) i članice iz cijelog svijeta žele uz povećanje svjesnosti o debljini kao bolesti, pojasniti uzroke debljine te potaknuti pozitivne promjene koje bi pokrenule rješavanje problema. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine je „Razgovarajmo o pretilosti i… (“ Let’s Talk About Obesity and...).

…zdravlju Uz to što debljinu definiramo kao bolest, bitno je prepoznati i druge faktore rizika i bolesti povezane sa pretilošću te ne podcjenjivati vezu između debljine i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, dijabetes te posebno problema mentalnog zdravlja. Potrebno je ukloniti stigmu, smanjiti krivlju te osigurati podršku osobama koje žive i bore se sa pretilošću.

…svijetu u kojem živimo Naše zdravlje je pod utjecajem okoliša što se odnosi prije svega na stabilnu klimu, zrak koji dišemo, hranu koju konzumiramo. Potrebno je djelovati globalno te stvoriti zdravo okruženje u kojem pojed-

inci mogu živjeti zdravije i duže. …mladima koji nisu uzrok nezdravog i neodrživog okoliša, a najčešće su najviše njime pogođeni. Ključan je rad s mladima, slušanje njihovih stavova, mišljenja, perpsektiva i onoga što oni smatraju bitnim problemima kako bi se stvorilo okruženje koje smanjuje pojavu bolesti, između ostalog i debljine.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost) kronične su bolesti koje su najčešće posljedica lošeg životnog stila gdje postoji neravnoteža između kalorija unesenih hranom i kalorija potrošenih tjelesnom aktivnošću kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a razlikuju se prema indeksu tjelesne mase ITM/Body mass index – BMI. Uzroci također mogu biti genetski i okolišni čimbenici. BMI je broj koji se računa tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom visine osobe izražene u metrima (kg/m2). Osobe čiji je BMI je manji od 18.49 su pothranjene. Normalne tjelesne mase smatraju se osobe čiji je indeks tjelesne mase od 18.49 do 24.99. Dok se prekomjernom tjelesnom masom podrazumijeva BMI od 25 do 29.99, a pretilim osobama smatramo one čiji je indeks tjelesne mase veći od 30. Manjkavost objektivnog iskazivanja stupnja debljine indeksom tjelesne mase vidljiva je kod npr mišićavih ljudi, a i nedostatak je što ta brojka nije pokazatelj rasporeda masnog tkiva u tijelu pa se prilikom procjene rizika debljine za zdravlje sve češće u obzir uzima i opseg struka

koji, ako je kod muškaraca preko 94 cm i 80 cm kod žena, predstavlja zdravstveni rizik, a opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. Kada govorimo o „rasporedu masnog tkiva“, razlikujemo dva tipa debljine, abdominalni i ginoidni tip. Kod abdominalnog tipa debljine (koji se još naziva i visceralnim ili androidnim tipom) masno tkivo nakuplja se području trbuha, u obliku jabuke. Dok se kod ginoidnog tipa masno tkivo taloži potkožno u području natkoljenica i bokova. Visceralno masno tkivo (oko organa u trbušnoj i prsnoj šupljini) je opasnije od potkožnog. Prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun. U Hrvatskoj stopa debljine u djece

i adolescenata 2022. godine bila je dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56 000 djece i adolescenata te 1 180 000 odraslih osoba. U razdoblju od 2020. do 2035. godine očekuje se čak 100% povećanje debljine u djece. Procjenjuje se da će 2035. godine 1,9 milijardi ljudi živjeti s debljinom tj. jedna od četiri osobe, a njezin ekonomski učinak će iznositi 4.32 bilijuna dolara.

Sve su to brojke koje zabrinjavaju i potiču na razmišljanje kako pokrenuti promjenu??

Osnovne preporuke svakako bi bile da prije svega prilagodimo prehranu, postanemo tjelesno aktivniji, vodimo brigu o vrijednostima krvnog tlaka i šećera u krvi. Budući da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost kronične bolesti koje ne prolaze spontano, za njihovo liječenje je prije svega nužna promjena životnog stila, a savjet i podršku svakako treba potražiti od liječnika, nutricionista, farmaceuta, kineziologa… Povodim obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka, u Ljekarnama Zagrebačke županije bilo je organizirano mjerenje tjelesne težine, izračunavanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje o uvođenju zdravijih životnih navika. Pacijenti, koji su se u velikom broju odazvali, uz savjet dobili su i edukativni materijal te jabuku. Edukacijom i promocijom zdravih životnih navika cilj nam je svakodnevno poticati stanovništvo naše županije na odgovornije ponašanje prema svom zdravlju.

Županijski sport

'Najbolji sam kuglač svijeta...

Uz to, radim u McDonaldsu'

Na velikoj fešti župani jskog sporta u Jastrebar skom, dodjeli priznanja najboljima u 2023. god ini, u jednoj od glavnih rola našao je mladih koji nastupa za klub iz Za prešića, a dolazi iz - Subotice. Alen Kujundžić, kuglač KK Zaprešića, primao je nagradu u trenucima dok su njegovi najbliži, tamo petstotinjak kilometara daleko, pucali od ponosa. - Svaku nagradu je jako lijepo primiti, bio je to poseban osjećaj i ovoga puta, pogotovo kad znaš da dolaziš i "malog" sporta, iz svijeta u kojem nema previše svjetala reflektora. I učinit ću sve da i sljedeće godine ponovno budem na istome mjestu, u istoj ulozi - kaže Alen, hrvatski reprezentativac i najbolji kuglač na svijetu!

ALEN KUJUNDŽIĆ PRVI JE NA SVJETSKOJ RANG LISTI, SANJA KAKO ĆE POSTATI VEĆI I

OD NAJVEĆIH, ALI PRIJE SVEGA TOGA MORA

POŠTENO ODRADITI SMJENU NA POSLU...

sam na sva odricanja da bih u tome uspio - odlučno ističe Kujundžić, koji je svoju životnu priču ispričao gostujući u posljednjem izdanju emisije "Sport Zagrebačke županije".

Priču koja je istovremeno i neobična, i inspirativna, i zadivljujuća...

S obzirom da njegovo ime široj javnosti ne zvuči osobito poznato, netko će možda podići obrve u čuđenju, ali Alen Kujundžić je doista svjetski broj jedan. Prvi je na pojedinačnoj svjetskoj rang listi, na lanjskom pojedinačnom svjetskom prvenstvu osvojio je broncu, kao i u ekipnoj konkurenciji, na svjetskom klupskom prvenstvu bio je srebrni... I sve to nije mu dovoljno.

DJED KUGLAČ, OTAC KUGLAČ - Pokušat ću u ovoj godini napraviti korak naprijed u svakom smislu, svaki dan radim da bi tako i bilo, ali naravno da tu nema garancija. Uživam u svemu radim, praktički svaki dan sam u kuglani, maksimalno sam posvećen sportu kojeg volim, a bez toga bi ionako bilo nemoguće napraviti sve ono što sam si zacrtao. Želim jednog dana biti najbolji od najboljih i spreman

- Rođen sam u Subotici, ali moje je porijeklo iz Imotskog. Djed i baka od tamo su otišli u Njemačku, a nakon što su naslijedili zemlju u Subotici, odlučili su tamo se i nastaniti, a tamo su rođeni i moji roditelji, kao i ja - počinje Alen, koji je u Hrvatsku preselio čim je završio srednju školu, i to zbog kuglanja. - Moj djed bio je jako dobar kuglač, jedan od desetorice najboljih u Jugoslaviji u svoje vrijeme, a i tata se bavio kuglanjem, iako na nešto nižoj razini. I tako sam ja već kao klinac počeo ići s djedom na utakmice, a kad nisam išao s njim, išao sam s tatom. Vrlo rano sam se zaljubio u kuglanje, u taj čaroban osjećaj kad kugla poruši čunjeve, a drži me i danas. Geni idealni za kuglanje poklopili su se s voljnim momentom i mali Kujundžić brzo je počeo skupljati trofeje, titule i medalje, ali sve to događalo se u uvjetima toliko skromnim da je već kao srednjoškolac počeo tražiti neki drugi put. - Čim sam završio srednju školu, preselio sam se u Hrvatsku, odnosno u Split. Uvjeti u Srbiji u tom trenutku nisu bili dovoljni da bih se nastavio

NE MOŽE SE ŽIVJETI OD KUGLANJA, A JA IMAM SREĆU DA SAM NAŠAO DOBAR

POSAO U DOBROM OKRUŽENJU

razvijati i odabrao sam odlazak u KK Mertojak. Bio sam nakon toga i u Zadru, Šibeniku, kuglao za sve klubove koji su sad konkurenti Zaprešiću, u kojem sam na koncu i završio - priča Alen.

UTAKMICE SU DOK 'GORI'... Upravo je u dresu Zaprešića, u jednoj od najljepših kuglana u Eu ropi, krenuo na put prema samom vrhu, na koji je i službeno stigao preuzimanjem prvoga mjesta na svjetskoj rang-listi. Čovjek je najbolji na svijetu u onome što radi, da je Nijemac bio bi velika zvijezda, a kod nas je Alen daleko od toga. On je jedan od nas, običan dečko koji na treninge dolazi nakon što odradi smjenu u McDonaldsu.

posao, u dobrom okruženju, pa se mogu posvetiti kuglanju. I da, dogodi se ponekad da me netko prepozna kao kuglača, ali u pravilu se to odnosi na ljude koji imaju nekakve veze s kuglanjem. Inače me baš i ne progone fanovi, ha, ha...

- Da, već dvije godine radim u McDonaldsu u Zaprešiću i moram ovom prilikom zahvaliti mojim kolegama i šefovima, koji mi maksimalno izlaze u susret. Znaju čime se bavi i daju mi podršku, a to znači da su svjesni da mene subotom obično nema. A subotom McDonalds "gori" - govori svjetski broj jedan i zaposlenik lanca brze prehrane.

- Radim sve, od posluživanja, primanja narudži, pripreme... Od kuglanja se, nažalost, na ovim prostorima ne može živjeti, nitko od nas nije profesionalac i nema druge nego raditi. Ja imam sreću da sam našao jako dobar

Njegovim angažmanom došlo je do toga da se ispred zaprešićkog McDonaldsa stalno vrti reklama za kuglački klub, a to je uvod u dio priče koji ga posebno smeta.

- Premalo se radi na promociji kuglanja i zato imamo status kakav imamo. Na zapadu je kuglanje jako popularan sport, a kod nas kao da je taj segment u padu. Ponekad razmišljam da za deset godina doslovno neću imati s kim kuglati... Ima mladih, nije da nema, no situacija općenito nije obećavajuća. A mislim da bi moglo biti bolje, da ima dovoljno ljudi koji mogu i žele pomoći da se hrvatsko kuglanje podigne, problem je jedino što ne mogu doći do pozicija... - zaključio je Alen.

ŽUPANIJSKE NAGRADE

Tri nagrade iz Jaske prema Velikoj Gorici

Na dodjeli priznanja najboljima u sportu Zagrebačke županije u 2023. godini važnu ulogu, već po običaju, važnu ulogu imali su i velikogorički sportaši. Nogo metaši Gorice tako su dobili priznanje za najbolju momčad godine, budući da je u prošloj godini imala senzacionalno proljeće i vrlo uspješnu jesen. Puno uspješniju nego što je ulazak u novu godinu, u kojoj su se nagrade dijelile. Najboljim sportašem go-

dine u Jastrebarskom je tako proglašen Alen Kujundžić iz Kuglačkog kluba Zaprešić, sportašica godine je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, a ekipom godine proglašene su rukometašice Dugog Sela '55. Velika Gorica je predstavnike imale i u liku Mirjane Lučić, parasportašice godine, dok je USPON najuspješniji klub u parasportu u Zagrebačkoj županiji. Parasportaš godine je Kristijan Burušić iz Rugvice.

1.

PUT U POVIJESTI

KLUBA, IAKO

PRILIČNO KRATKO, NOGOMETAŠICE GORICE

IZBORILE SU PLASMAN U POLUFINALE KUPA HRVATSKE. NA TOM PUTU SU POBIJEDILE KOPRIVNICU, A ZATIM I DONAT, OBA PUTA 5-0

KATJA DO SREBRA

NA GRAND PRIXU

Katja Braica iz Karate kluba Velika Gorica osvojila je drugo mjesto na juniorskom Grand Prixu u Slovačkoj, koji se naziva i "malo europsko prvenstvo".

NOGOMET

Miroslav Iličić novi je predsjednik Mraclina

Foto: Jurica

RAJKO VIDOVIĆ (49) NOVI TRENER HNK GORICE VJENČANI JE KUM

SERGEJA JAKIROVIĆA, OTAC TROJE DJECE I DIJETE SREDNJE BOSNE. IZA NJEGA JE LIJEPA I ŽIVOPISNA IGRAČKA KARIJERA, A KAO TRENER

PRVU JE PRILIKU U PRVOLIGAŠKOM SVIJETU TAMO GDJE I KUM JAKIR

Piše: Marko Vidalina

UNakon što je dosadašnji predsjednik NK Mraclina Goran Vukašinec, koji je klub uspješno vodio prethodnih osam godina, podnio ostavku, za novog predsjednika u narednom četverogodišnjem mandatu izabran je Miroslav Iličić. Dva nova-stara dopredsjednika ostaju Luka Cvetnić, koji je ujedno i sportski direktor, te Matija Kos Kolegin, koji je zadužen za infrastrukturu, dok će Marko Kos i nadalje brinuti o financijama. Dosadašnji predsjednik Goran Vukašinec u novoj je funkciji tajnika kluba, a svi oni su ujedno u Izvršnom odboru.

Dražen Dandić je izabran za klupskog tehničkog direktora, a Upravni odbor je s 19 povećan na 23 člana. Na kraju izbornog procesa i iznesenim planovima za ovu godinu, pozdravne riječi uputili su gosti iz grada, županije, prijateljskih nogometnih klubova...

DIZALI 400 KG U VELIKOJ GORICI

U dvorani Srednjih škola šest dana trajalo je Europsko prvenstvo u powerliftingu. Ukupno je više od 350 natjecatelja prošlo kroz velikogoričku dvoranu, a neki su dizali nevjerojatne težine...

sporedno s prvim informacijama koje su se probile u eter i ponudile njegovo ime kao novu opciju za novog trenera Gorice, pojavilo se i pitanje koje nekako i pripada našem folkloru: "Tko je sad taj?" Budući da je čovjek o kojem pričamo Rajko Vidović, takvo pitanje postavljali su svi osim okorjelih nogometnih zaljubljenika, ali i ljubitelja HNL-a iz nekih ranijih vremena. Evo tko je Rajko Vidović, deveti trener u prvoligaškoj povijesti HNK Gorice... Krenuo je iz rodnih Zavidovića, u srednjoj Bosni, put ga je preko izbjeglištva i nogometnog odrastanja vodio do Njemačke i Međimurja natrag u BiH, u Kiseljak. Tu su ga negdje vidjeli i ljudi iz Rijeke, koja je 2002. ponudila 27-godišnjem Rajku šansu u HNL-u.

- Imao sam ponude Sarajeva i Željezničara, ali tad se javila Rijeka i odabrao sam taj put. Prva godina na kultnoj Kantridi nije bila osobita, pa sam otišao u Kamen Ingrad, zatim se vratio u Rijeku, a 2004. potpisao za NK Zagreb. Bio sam tamo dvije i pol godine, pamtim to razdoblje samo po lijepome, iako nije završilo lijepo - ukratko prepričava prvi dio svoje igračke priče Vidović, kojeg HNL romantici smatraju i ikonom, igračem koji se pamti, jer nije spadao u velike igrače, a opet se nekako izdvajao borbenošću, željom... - Nisam bio neki veliki strijelac, više sam

bio radni napadač, tako da sam sezone završavao s nekih sedam-osam golova, ali pomagao sam momčadima na druge načine. Osim prve godine u Rijeci i u Kamen Ingradu, gdje su uz mene bili Joško Popović, Zoran Zekić i takvi igrači, svugdje sam bio standardan, svugdje sam igrao - ističe Rajko.

JUNIOR S 32 GODINE NA LEĐIMA

U vrijeme kad je došao u Kamen Ingrad, još jednu romantičnu HNL postaju, Vidović je upoznao i Sergeja Jakirovića, s kojim je igrao i u Zagrebu, a nekoliko godina nakon upoznavanja bio mu je i kum na vjenčanju! S Jakirom je bio povean i odlazak iz Zagreba. Došlo je do problema između kuma i predsjednika Medića, Vidović je stao na prijateljevu stranu i završio u - juniorima. Trenirao je tako s 32 godine sa Zagrebovim nadama

'Niželigaški život puno me naučio'

Kao i kad si igrač, kao trener želiš iz treće i druge doći do prve lige, tu nema velike razlike. A posebno je dobro to što ti život u niželigaškom svijetu priušti sve i svašta, tako da sam danas spreman na sve. Ovdje u Gorici gotovo mi je neobično što imam sve što mi treba, jer prošao sam klubove u kojima nemaš kapice ili prepone za trening, u kojima igrači nisu dobivali plaću, pa si ih morao i "pogurati"... Ali sve me to, cijeli taj put, izgradio kao trener, kaže Rajko Vidović.

Foto: Larisa

Galoić/PIXSELL

Trošić/HNK Gorica

i čekao bolje dane, koji su stigli nakon poziva iz Kine.

- Zove me menadžer i kaže: "Slušaj, ovi kažu da im se sviđaš, da ćeš biti kapetan!" Ja govorim kakav kapetan, daj samo da potpišem, da se maknem... I potpišem, dođem tamo, dobijem traku i odradim jako dobru sezonu.

S TRIBINE NA KLUPU

Vratio se kući u Inter, a zatim i u tada drugoligašku Lokomotivu, u kojoj se okupila hrpa talentiranih klinaca poput Pivarića, Antolića, Barbarića, Tomečaka.. I dva "starca" pri kraju karijere, Rajko Vidović i - Željko Sopić!

Godinu dana, u poznim igračkim godinama, odradio je i u dalekom Vijetnamu, u nogometnoj egzotici, gdje je uživao, ali obitelj je bila predaleko...

Igračka karijera završila je, opet na poziv kuma Jakira, u trećeligašu iz Dugog Sela. Tamo je i preuzeo juniore, i to nakon što je Jakir otišao u Sesvete, bio je i pomoćnik Milivoju Bračunu, a zatim i samostalno vodio prvu momčad. Put ga je nakon toga vodio u Lučko, Trnje, Sesvete i na kraju u Kustošiju, s kojom je baš planirao povratak u drugi rang.

- Nakon utakmice protiv Hajduka nazvao me Mario Brkljača i moram priznati da na prvu nisam toliko ozbiljno shvatio cijelu tu priču. Imao sam ugovor s Kustošijom, imao sam dogovor s Andyjem Barom i Vladom Babićem, i zato je moj odgovor bio da se u slučaju da dođe to toga svakako

Rajko za kormilom 'Nemoguć sam kad izgubim....

Srećom, to se rijetko događa'

prvo jave njima. Dan poslije nazvao me Bara i rekao da je sve na meni, da razumije ako želim napredovati i da mi neće stajati na putu. Hvala ljudima iz Kustošije na tome, jer bila je ovo prilika koja se ne ukazuje baš svaki dan - opisuje Rajko dane velike promjene u svom životu. Goricu je, naravno, gledao redovito, često je i dolazio na utakmice, sjedio na tribinama, ne znajući da će dobiti priliku voditi te dečke. I jako je dobro znao gdje dolazi.

- Imao sam ove sezone dva poziv iz prvoligaša, ali promijenio sam da u tom klubu ne bih mogao napraviti pomake. Kad se otvorila opcije u Gorici, to ni u jednom trenutku nije bilo tako. Da ne vjerujem da ne mogu napraviti dobre stvari ovdje, da ne vjerujem u sebe i svoj rad, ne bih ni ovo prihvaćao, bez obzira što se radi o prvoj ligi - tvrdi Vidović.

ZAHTJEVI I PRIJATELJSTVO

Odmah je krenuo raditi jako, već drugog dana mandata zakazao je dva treninga, vrlo brzo odradio i neslužbeni debi u prijateljskom ogledu s Mariborom, a kroz sve to provlačio i puno razgovora.

- Oni koji me poznaju da sam jako zahtjevan kao trener, da mi je jako bitno kako igrači rade na treningu i na utakmici, kakav im je pristup. Kakav si na treningu, takav ćeš biti i na utakmici, zato nema i ne smije biti šparanja, a dečki to jako dobro odrađuju i zadovoljan samgovori trener Vidović. Njegovi bivši igrači odreda ga jako cijene i poštuju, a to će reći da uspijeva pronaći balans između "prijateljstva", odnosno prisnog odnosa s igračima i onoga što se radi na terenu.

- Ja sam za svog igrača na raspolaganju

ZAHTJEVAN

SAM TRENER

I TO JASNO

ISTIČEM, ALI

ZA IGRAČE

SAM TU 24

SATA NA DAN

GORICA JE

BILA PRILIKA

KOJE SE NE

UKAZUJE

BAŠ SVAKI

DAN, VELIKI

ISKORAK U KARIJERI

24 sata. Ako mogu pomoći i s privatnim problemom, tu sam, ali kad je teren u pitanju... Prvo meni leti glava! I zato jasno postavljam zahtjeve i ciljeve pred igrača, a tu nema popusta. Kad izađemo s terena, to je druga priča. Moramo biti svjesni da ovisimo jedni o drugima, da svatko mora nositi svoj dio odgovornosti, a ne da smo si mi dobri, a ti mi se šetaš po terenu... E, toga nema. Ako daješ sve od sebe na terenu, lave igraš, ako ne, nema te... - predstavio se Vidović.

RAJKOVA SOBA ZA NOGOMET

I sve te misli, sve ideje i nacrte, Rajko Vidović sabire na svom posebnome mjestu. U sobici na katu dvoetažnog stana u Sesvetama ima svoj kutak, u koji ne zalazi ni supruga Josipa, ni kćerke Laura i Kjara, kao ni sin Luka, i sam nogometaš.

- Dobar je, zanimljiv igrač, igra lijevog beka ili krila... I nije baš na tatu, čini mi se da je talent za nogomet povukao s mamine strane, jer ja tehnički baš i nisam bio nešto, a on je jako dobar. Iako, kad sam mu u onih par utakmica u Trnju bio trener, znao je biti i na klupi - sa smiješkom kaže Rajko i završava: - Moja obitelj jako mi je važna, velika su mi potpora, a pogotovo sve to prati sin. Mali je znao više detalja o igračima Gorice nego ja... Ali obitelj me jako dobro poznaje kad je nogomet u pitanju. Već kad me vide na parkingu ispred zgrade znaju jesam li pobijedio ili izgubio. Kad pobijedim, sve može, sve je dozvoljeno. Kad izgubim, treba mi neko vrijeme da se posložim. Zatvorim se u svoju sobicu, pogledam utakmicu dvaput zaredom, analiziram, razmišljam... Srećom, moram reći da mi se dosad nije često događalo da gubim. A ništa, neka se onda tako i nastavi...

LADA PR

ŽENA SA STATUSOM VEĆ

SEDAM GODINA LADA ROJC

JE FIFA INSTRUKTORICA, A U TOJ ULOZI U VELJAČI JE BILA U DUBAIJU, ZAJEDNO

S VODEĆIM LJUDIMA

SVJETSKOG SUĐENJA

Piše: Marko Vidalina

Uzbudljivih je i sadržajnih mjesec i nešto dana je iza Velikogoričanke Lade Rojc, FIFA instruktorice za suđenje, bivše uspješne pomoćne sutkinje, donedavno i profesorice zemljopisa u Osnovnoj školi Eugena Kumičića, a odnedavno i - predsjednice Povjerenstva za suđenje, VAR i analize situacija! Do osnivanja novog, neovisnog povjerenstva došlo je kao odgovor na slučaju "curenja" snimki iz VAR sobe, što će i biti zadaća Lade kao predsjednice, te Darka Čeferina, čovjeka iz UEFA-e, i Mira Grgića, bivšeg FIFA pomoćnog suca. - Kad se sve to počelo događati, kontaktirali su me iz Saveza. Ideja je da povjerenstvo revidira VAR klipove. Miro Grgić, bivši FIFA pomoćni sudac iz Osijeka, Darko Čeferin, bivši FIFA sudac iz Slovenije, i ja okupljat ćemo se, analizirati materijal i podnositi izvješće izvršnom odboru HNS-a rekla je Lada Rojc, koja na ovu temu zapravo i može reći samo ovo što je rekla.

UZ VAR OD SAMOG POČETKA

Materijali su tu, pregledavanje i analiziranje je krenulo, a predsjednicu povjerenstva posebno veseli jedan detalj. - Dobro je što je ovo novo tijelo, što nikome nisam uzela mjesto. Dogovor je da ovaj zadatak odradimo do ljeta, paćemo vidjeti...

KOLEGE ČEFERIN, GRGIĆ I JA NAPRAVIT ĆEMO ANALIZU I PODNIJETI IZVJEŠĆE IO-U

- zaključila je ovaj dio priče Lada. Sudačka instruktorica FIFA-e za muški i ženski nogomet je od 2017., a instruktorica suđenja je i u HNS-u. U procese VAR protokola i korištenja tehnologije u suđenju uključena je praktički od samog početka. - U VAR-u sam od 2019. Spremali smo se za žensko seniorsko Svjetsko prvenstvo te godine u Francuskoj, a u to doba VAR je svima bio novost. Nogometaši su krenuli ranije zbog SP-a u Rusiji, to je prvo veliko natjecanje na kojem je korišten VAR, pa smo i mi koristili iskustva sudaca iz Rusije i educirali sutkinje kroz 40-ak dana u Dohi. Od početka sam bila i u VAR sobi, a nakon toga se više ništa nije događalo bez VAR-a. Radim s VAR instruktorima, komuniciram s VAR sucima, a tako upijaš, hoćeš-nećeš... - kaže instruktorica Rojc.

NITKO KAO PIERLUIGI...

Uz sve to, mjesto predsjednice ovakvog povjerenstva svakako zaslužuje i statusom u FIFA-i, odnosno svjetskoj sudačkoj organizaciji. Surađuje sa samom elitom svjetskog suđenja, što je činila i krajem veljače. - Bila sam na godišnjem seminaru FIFA instruktora za suđenje u Dubaiju. Imali smo najnoviji materijal, s kojim svake godine educiramo druge instruktore, pa oni to šire dalje u svojim federacijama. Seminar je trajao četiri dana, pozvana su 33 instruktora, među kojima je bilo sedam žena. Bila sam jedina iz Hrvatske, a uz Srbina Radojčića, koji je VAR instruktor, jedina i iz ovog dijela Europe - pojašnjava svoj status Lada. Društvo joj je u Dubaiju pravio i šef svjetskih sudaca, legendarni Pierluigi Collina. - Znali smo se susretati i ranije, jer svaka utakmica na velikim natjecanjima posebno se analizira i sucima se daje povratna informacija. Te sastanke imali smo s Collinom, on i moja šefica su ih vodili, tako da smo se dosta i družili. To je super inteligentan čovjek, što se jako dobro može vidjeti u načinu

SURAĐIVALA SAM VIŠE PUTA S COLLINOM. IMPRESIVAN JE, IAKO NE GOVORI PREVIŠE...

Lada Rojc surađuje s ljudima iz vrha svjetskog suđenja, uključujući i Collinu

VA DAMA VAR-a

Velikogoričanka

Lada Rojc izabrana je na čelo povjerenstva koje će se baviti "slučajem VAR". Odabrana je kao kadar sa statusom u

FIFA-i, a ona ima i nove ciljeve...

na koji objašnjava situacije na terenu i u nogometu općenito na tim našim seminarima. Uvijek uzima u obzir širi kontekst, uvijek te iznenadi nečim, uvijek možeš naučiti nešto novo. Zabavan je, simpatičan, iako ne priča puno. Vodi pravi sportski život, sportska je i prehrana, nisam ga u životu vidjela sa čašom vina u ruci... Sve u svemu, vrlo ugodan čovjek. A što se suđenja tiče, mislim da i dalje nitko nije došao do njegove razine profesionalizma i načina pripreme za utakmicu - govori Lada, koja radi i s Collininim prvim suradnikom Massimom Busaccom, glavnim instruktorom Jorgeom Lariondom, a bili su tu i ruski sudac Valentin Ivanov, izopćen iz ruskog nogometa zbog neslaganja s Putinom, pa vodi suce u Dohi, kao i Turčin Cakir, koji vodi suce u Gruziji, Milorad Mažić iz Srbije, koji je glavni za suđenje u Rusiji... - Mogu samo reći da nisu ti ljudi slučajno sudili finale Lige prvaka. To su face, u najpozitivnijem smislu.

I cijelo to društvo imalo je svoju dnevnu rutinu, kroz koju su postavljali pravila i određivali naputke za sve suce na svijetu. Među njima i naša Lada.

- Svaki dan bismo ujutro imali trening na terenu, s igračima i sucima, a poslijepodne predavanja. Svaki dan obrađuje se neka

tema. Gledaju se klipovi i analizira se. Danas pričamo o prekršajima, sutra o igranju rukom, pa o team managmentu, pozicioniranju... Prolazi se kroz prezentacije i otvara se diskusija, a kroz to se uči instruktore zašto je pojedina odluka takva kakva jestgovori Lada, pa ističe ključnu stvar:

- Ne možeš ti misliti da je nešto prekršaj, moraš znati zašto je nešto prekršaj. Naravno, puno je tu faktora uključeno, ali najvažnije je da u suđenju ne smije biti uključeno osobno mišljenje.

Da bi se pomoglo da tako i bude, trebao je poslužiti VAR, odnosno tehnologija u nogometu. Što je, reći će jedni, sjajna stvar, dok će drugi kontrirati s tezom o ubijanjun određenog dijela emocija...

- Ubijanje emocija? Pitajte Irce što misle o tome! Poznajem suca Martina Hansena, koji je sudio utakmicu između Francuske i Irske, kad je Henry zabio gol rukom i izbacio Irce sa SP-a. On bi sve na svijetu dao da je tad imao VAR, da se mogao spasitiodgovara Rojc i nastavlja: - Po meni je VAR nužan. To je vrlo dobar način da se nogomet očisti od pogrešaka koje se na terenu neminovno događaju. Sudac ne može sve vidjeti, čak i da je najbolje moguće pozicioniran, ovakva vrsta pomoći uvijek mu dobro dođe. Ali mi na VAR gledamo kao na padobran. Dobro je što je i prva i zadnja odluka na glavnom sucu, no u posljednjem se razdoblju može primjetiti, ne samo u Hrvatskoj nego općenito, da se suci previše oslanjaju na VAR. Poanta je da moraju suditi utakmicu kao da VAR ne postoji. A kad zatreba, zajedno će doći do onoga što je najvažnije, pravedne i čiste odluke na terenu. To koliko će sve skupa trajati ne ovisi samo o sucima, nego i o momentu, okolnostima, tehnici. I koliko

PO MENI, VAR JE NUŽAN I ČINI NOGOMET PRAVEDNIJIM. A TO JE NAJVAŽNIJI CILJ SVIH NAS

god trajala, najvažnija je pravedna odluka na terenu. I točka.

A takvu je odluku, svjesna je i sama, najteže donijeti kad je u pitanju igranje rukom.

- Ruka je uvijek bila i uvijek će biti problem, to je najteži dio u suđenju. Stvari su jasno postavljene, ali previše je tu specifičnih situacija, onih koje su 50-50... Iako neki to zagovaraju, nije mi fer da svaki dodir s rukom mora biti ruka, jer tako ćeš dobiti to da igrači stvarno trče i skaču kao pingvini. Ruka je uvijek kad postoji dodatni pokret, proširenje tijela igrača, pogotovo ako se to događa ispred gola.

Problem se često pojavi i u individualnoj percepciji sudaca, odnosno onome čemu suce uče s vrha nogometne organizacije. - Važan pojam tu je linija intervencije. Kod odluka kao što je ruka ili nije ruka, suci moraju ići u istom smjeru. Sve skupa kreće od FIFA-e, pa dalje prema konfederacijama. FIFA određuje što je kažnjiva ruka i toga bi se svi trebali držati. Svi suci moraju se educirati na isti način.

A u timu koji će ih educirati je i Lada.

- Ta priča s Povjerenstvom odigrala se jako brzo, pristala sam, ali i odmah jasno dala do znanja da su moji ciljevi i prioriteti vezani u prvom redu za FIFA-u. Poklopilo se da sam do ljeta u Hrvatskoj, da nemamo nikakve obaveze što se tiče putovanja, pa mogu preuzeti tu ulogu i pokušati ispuniti očekivanja. Vjerujem da kroz sve to mogu i utjecati na razvoj ženskog nogometa, što bih zaista voljela. To me privuklo, uvijek je lakše djelovati iznutra, ali... - zastala je Lada i poentirala za kraj:

- Rekla sam odmah ljudima u savezu da mi je cilj biti prva ženska instruktorica na muškom Svjetskom prvenstvu 2026. godine u Sjevernoj Americi! Na tome radim. Što će biti, ne mogu sad reći, ali znam da neću odustati od svoga cilja!

CILJ MI JE BITI PRVA ŽENSKA INSTRUKTORICA NA MUŠKOM SP-U 2026. I NEĆU ODUSTATI!

PROBLEM RUKE NEĆE NESTATI

KAKO ISPUNITI OČEKIVANJA

Kao sutkinja u svom CV-ju ima finale ženskog SP-a i polufinale olimpijskog turnira

Ukratko

DVIJE DRŽAVNE

ZAVRŠNICE I

BORBA ZA VRH

Pobjeda na domaćem parketu protiv favoriziranog Ivanića, bez pet važnih igračica iz prvog dijela sezone, bila je svojevrsni vrhunac uspješnog ulaska rukometašica Udarnika u drugi dio sezone. Događa se to pod vodstvom trenerice Martine Vugrinović, koja je ujedno i tajnica kluba, što će reći da posla ima preko glave. Ne samo zbog seniorki, nego i zbog sjajnih mlađih generacija...

Njezina ekipa, cure rođene 2010. i 2011., došla je na koračić od državne završnice, budući da im još samo jedan bod iz posljednje dvije utakmice nedostaju da to i matematički osiguraju. Generacija 2008-09 također je na sličnom putu, iako je taj njihov put nešto duži i uključuje nešto više utakmica. Dvije državne završnice su realne i moguće.

STreći čovjek: Vozi, Miško, ostanimo zajedno...

ezona je počela ambiciozno, uz najave kako će ovo biti jedna od sezona za pamćenje, uz dvojicu važnih likova goričkog rukometa, povratnike Hrvoja Cekovića i Ivana Laljeka, uz još dva pojačanja i uz novog trenera, koji je naslijedio Andriju Nikolića nakon uspješne četiri godine. Na klupu HRK Gorice tako je došao Ivan Dragić, dotadašnji trener druge momčadi Zagreba, čovjek živopisna CV-ja koji je nudio nadu da će se nastaviti istim putem.

- Gorica je izvrsna stepenica za ovu fazu moje karijere, dobra je to prilika za moj razvoj, ali i za razvoj mladih igrača, s kojima u prvom redu želim ovdje raditi - rekao je pri dolasku, no vrlo brzo se pokazalo da

MATEJ MIŠKOVIĆ NASLIJEDIO TOMU

MESAROVA NA KLUPI HRK GORICE, A PRVI CILJ MU JE MIRNO OSTATI U LIGI

stvari nisu legle na svoje mjesto. Gorica je počela nizati neočekivane poraze, neočekivano rano postalo je jasno da od Lige prvaka neće biti ništa i ljudi iz kluba su odlučili povući potez.

REAGIRALI - ODMAH

- Iskreno, kad me tajnik Pekera nazvao, mislio sam da se šali. U ovom trenutku mi nije ambicija bila biti trener prve momčadi, ali u dogovoru s obitelji odlučio sam pokušati pomoći - rekao je Tomo Mesarov,

VJERUJEM U OVE DEČKE, DA NIJE TAKO NE BIH NI DOLAZIO

igračka legenda kluba i trener koji je Goricu posljednji put uveo u prvu ligu, nakon što je naslijedio Dragića. Završio je prvi dio sezone, odradio pripreme i započeo drugi, u stilu pravog "vojnika kluba", a onda se i rado sklonio u drugi plan, u omladinsku školu. Matej Mišković, talentirani 35-godišnji trener Varaždina, bio je želja vodstva Gorice za sljedeću sezonu, a kad se otvorila prilika da se stvar realizira odmah, nitko nije imao baš ništa protiv. - Da ne vjerujem u sebe i u ove dečke, ne bih ni dolazio. Idemo raditi i pokušati ostvariti sve ciljeve - rekao je Mišković nakon što je postao treći trener u sezoni. Prvi cilj je mirno ostati u Premijer ligi...

PRODAJA KUĆA

Velika Mlaka, obiteljska kuća uz glavnu prometnicu, suteren i visoko prizemlje, okućnica od 2.000m2, garaža, cijena 250.000€, prodajem ili zamjena za stan od 45-50m2 u Velikoj Gorici ili Zagrebu. 091/5249-756 Novo Čiče, kuća katnica u središtu mjesta, 1.kat useljiv, prizemlje potrebno urediti. Kuća veličine 9x9 metara, garaža 4x5 metara, velika okućnica. Legalizirano, vlasništvo 1/1., prodajem. 091/9199 336 Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) 091/441 00 57

Velika Mlaka, samost. kuća katnica ukupne površine 195,67 m2 na ograđenoj parceli od 514 m2. Kuća se sastoji od: podruma (površine 7,32 m2), prizemlja (površine 83,51 m2), kata (površine 69,29 m2) i tavanskog prostora (površine 35,55 m2). Pomoćni objekt uz kuću. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

POTRAŽNJA KUĆA

Velika Gorica ili okolica, kuća sa urednim papirima do 110.000 €, kupujem. 098/679-500

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima 01/6222777

Sisak, građevinsko zemljište (Drenački put) veličine: 3700 m², 24 m x 160 m, katast. općina: Odra, kbč:1808, cijena: 6 EUR m2 (22.000 eura), VAŽNA NAPOMENA: nekretnine se nalaze na udaljenosti manjoj od jednog kilometra od ulaza na Autocestu Sisak – Zagreb! 091 441 0057

Gornji Vukojevac, centar, Općina Lekenik, zemljište površine 2.500 m2 na kojem se nalaze tri drvena objekta, legalizirana, priključak struje, bunar, uz asfaltiranu cestu, cijena 12€ m2, prodajem. 098/9104-910, 098/752-144

Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215149, 091/9156-863

Kravarsko, zemljište, na ulazu u mjesto, 3.438 m2, pola građevinsko, 20.000 €, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, zemljište na izlazu iz mjesta, 1.464 m2, 2/3 građevinsko, 15.000 €, prodajem. 091/9002-158

Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177

Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005

Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005

Umjetničke slike, prodajem. 01/6234-384

Štence Hrvatskog ovčara stare 2 mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Štednjak etažni za centralno grijanje, u dobrom stanju. Ima ploču za kuhanje i pećnicu, prodajem. 01/6232-743

Crijep, stari, Velika Kikinda, 0,30€, prodajem. 091/9334-629

Miješana drva, 4m za 100€, prodajem. 091/5249-756

Bicikl muški, brzinac, u odličnom stanju, čuvan u zatvorenom prostoru, 50% cijene novog, prodajem. 098/596-959

Krilo vrata 66x200cm desna, 75x200cm lijeva, 85x200cm lijeva i ostakljena klizna vrata s priborom, prodajem povoljno. 091/5605-672

Preša za grožđe 80 l, bačva 200l, PVC kaca 500l, muljača mlin, prodajem povoljno. 091/5605-672

Gazišta drvena za polukružne stepenice, lakirane, prodajem. 091/5900-661

Grilje nove za balkonska vrata, grilje za prozore 120x120, nove, prodajem. 091/5900-661

Čamac plastični, 270 x 120, 40kg, motor penta Tomos 3,5KS, cijena 850€, prodajem. 01/6258-708

Cirkular metalni s kotačima, 250€, prodajem. 01/6258-708

Mobitel Redmi 10 5G, novi, zapakirani sa računom, prodajem. 098/472-310

Bunde, dvije, kratka i duga od nutrije, malo nošene, jeftino prodajem. 091/7372-895

Plinska peć za grijanje ARGO 1.62 za 500,00 kn, prodajem. 099/6738031

Branik zadnji za Golf I i Golf II, prodajem. 091/5900-661

Vrata balkonska sa staklom, rabljena, ispravna prodajem. 091/5900661

Bunda kratka original krzno jeftino prodajem. 01/6214-182

Patke, indijske trkačice, prodajem. 091/5738-044

Šivaći stroj Jadranka (može i za dijelove), prodajem. 091/5150-744

Singer stroj za šivanje iz 20 st., prodajem. 091/5150-744

TRAŽIMO PROFESORA, STUDENTA/STUDENTICU za davanje instrukcija iz matematike i fizike srednjoškolki II razred građevinske srednje škole. Može i dolazak u naš stan. Mob. 091 42 63 744.

OSTALO

IZNAJMLJIVANJE KUĆA USLUGE

Velika Gorica, centar, ul. Tina Ujevića, prizemlje kuće, 3 sobe, stan za 7 radnika, iznajmljujem. 098/1794-744

POTRAŽNJA STANOVA

Velika Gorica, stan oko centa, visoko prizemlje ili 1 kat, u zgradi, od 50-65m2, kupujem. 091/9006-445

PRODAJA ZEMLJIŠTA

Šiljakovina, građevinsko zemljište, Ul. Josipa Kovačića, 748m2, čestica 694/1, papiri uredni, 34.000 eura, prodajem. 099/233-8086

Bukovčak, građevinsko zemljište 4575 m2, s lijepim pogledom na zapad. Moguća parcelizacija. Cijena: 16.000€, prodajem. 099/7688 264, 01/6234 179.

Vukovina, zemljište 10.500m2, moguća gradnja, prodajem. 01/6215 464 Velika Gorica, Bukevje, zemljište 3000 m2, namijenjeno u različite svrhe, vl. 1/1, gradska voda, struja i telefon uz zemljište, 15.000€, prodajem. 091/5301-741

Komoda u dva dijela, stara 70 god., 150€, prodajem. 095/8073-833 Plinska boca, dvije, cijena jedne 30€, prodajem. 095/8073-833

Električne škare za živicu Power+ Garden, 400W/450mm dužina noža, ispravne, malo korištene, 60€, prodajem. 091/7699-484

Mobitel preklopni Doro 2404 na tipke, novi ne korišten u orginalnom pakiranju, 55€, prodajem. 091/7699-484

Nadmadrac Gold, 160 x 200cm, debljine 8cm, novi, ne korišten, cijena 120€, prodajem. 01/8895-244

Lamel parket, jasen, 1. klasa, 30m2, cijena po dogovoru, prodajem. 095/808-676

Vrata hrastova, ostakljena, desna, bez štoka, 200x80cm, prodajem. 095/808-676

Trosjed kožni na razvlačenje, prodajem. 098/9881-011

Njemački ovčar štene, star tri mjeseca, poklanjam. 098/492-740

Bor umjetni, veliki sa dva kofera pina ukrasa za 80€, prodajem. 01/6214-182

Aparat za zavarivanje Uljanik 140Ah s maskom, povoljno prodajem. 01/6235-048

Trosjed na izvlačenje sa nadmadracem, novi, prodajem. 092/3600516 Sudoper korito, jedan rosfraj, cijena 30€, jedan keramika 90 cm, cijena 50€, fotelja na razvlačenje 80cm cijena 30€, prodajem. 01/6234384

Ribež za zelje, veliki, prodajem. 091/5150-744

Mobitel Alcatel 1S, novi ne korišten, prodajem. 098/9197-787

Stol kancelarijski, 160x85cm, prodajem. 098/9197-787

Reklamni stalak, metalni sa osvjetljenjem, prodajem. 098/9197-787

Kosilica za travu Gorenje Muta, benzin, prodajem. 098/9197-787

Prodaje se firma d.o.o.. 098/9197-787

Automobil Hyunday 1,6, 2009. godina, redovito servisiran, 180.000 km, registriran do 21.4.2023., cijena 1.950 €, prodajem. 091/5276 051

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 2.700 m2, 12.000€, prodajem. 091/9002-158

Kravarsko, šuma, bukva-grab, 17.500 m2, 30.000€, prodajem. 091/9002-158

Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005

Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185

Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6440-831

Balirka Claas, niskotlačna, cijena po dogovoru, prodajem. 01/5602-005

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005

Komoda stara, puno drvo, uščuvano, 200x100 cm, 130,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Regal drvo, u 4 dijela, 4x2m, 100,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Ormarić za cipele, 93x37cm, 25 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Stol radni, 120x80 cm, 70,00 eura, stol kutni kombinirani, metalne nogice, 120x60x2, 25,00 eura, stol okrugli bijeli, 150,00 kn, stol okrugli crni, 20,00 eura, prodajem. 01/6224-847, 098/9288-306

Bunda prirodno krzno, 40-42, dužina 90 cm, svijetlo smeđa, proizvodnja Cibalija Vinkovci, 50,00 eura, prodajem 01/6224-847, 098/9288-306