Reporter 426 - 25.05.2023.

Krešimir Ačkar na polovici mandata: Što je sve dosad napravljeno...

Gradonačelnik nakon dvije godine u ulozi prvog čovjeka našega grada prezentirao sve što je iza njega

Okrunjena

Str. 16

NAJLJEPŠA

MAMA U

HRVATSKOJ:

'MOJA DJECA

ROĐENA SU

IZ SRCA...'

PATRICIJA LUKŠIĆ NA IZBORU

ZA NAJLJEPŠU MAMU BILA

JE, KAKO SAMA KAŽE, GLAS POSVOJITELJA I UDOMITELJA

Str. 10

BORBA I BEZ PET ORGANA

MARTINA VUGRINOVIĆ NAKON RUTINSKOG PREGLEDA ZAVRŠILA NA OPERACIJI I OSTALA BEZ PET ORGANA?! I NIJE JOŠ KRAJ BITKE...

OSTALI USPJELE ISPALI...

Nogometaši Gorice izveli čudo i ostali u ligi, nogometašice im se pridružile dan poslije, a košarkaši se oprostili od prvoligaškog društva...

VELIKA GORICA 25. 5. 2023.

Broj 426 Godina XXII

U ČAST RADNIKA

Spomenik tamo gdje je

sve počelo...

Sedam godina vjernosti jednoj ideji konačno je dovelo i do ciljapostavljeni su temelji spomeniku

Sportskom društvu Radnik, koji će biti smješten u Tuđmanovom parku, na mjestu starog igrališta NK Radnika, gdje je punih 40 godina djelovao čitav niz sportskih klubova i koji je bio svojevrsna žila kucavica grada.

- Ideja o tom spomeniku se rodila na susretu starih Radnikovaca prije sedam godina, kontaktirali smo tad i našeg akademskog kipara Mladena Mikulina, napravio je idejno rješenje, spremio sam i tekst, trebao se potpisati ugovor s gradom, no sve je malo stalo. Ja sam se povukao iz projekta zbog svojih godina, ali sve podržavam - rekao je nekadašnji predsjednik Radnika

Ivan Mišerić Pevi. Spomenik sportskom društvu, ali i mjestu koje je u to vrijeme bilo pokretačka snaga Velike Gorice, mogli bismo već idućeg mjeseca i vidjeti u punom sjaju, kaže voditelj projekta Ivan Mikulčić:

- Ako sve bude išlo po planu, a zasad ide, svečano otvorenje spomenika u čast Sportskom društvu Radnik i svemu što je ono značilo za društveni i sportski život grada, bit će oko završetka školske godine, u subotu, 17. lipnja. (gk)

Vraća se zvonik na 'goričku katedralu'

U DRUŠTVU GRADONAČELNIKA AČKARA, ZAMJENIK ŽUPANA ERVIN KOLAREC URUČIO JE

ŽUPNIKU ŽUPE NBDM-A NORBERTU KOPRIVECU UGOVOR VRIJEDAN 645 TISUĆA EURA

Besplatne informativne novine

građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja

Datum izlaska ovog broja: 25. svibnja 2023.

Izdavač:

e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Grafički urednik:

Zvonko Šimunić

Grafičko oblikovanje oglasa: Mile Šola

Novinari:

David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije:

David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Vitomir Štuban, Mato Paviša

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište):

Velika Gorica, Gajeva 25

Telefon:

01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o.

Radnička cesta 210, Zagreb

„Reporter“ je upisan u evidenciju

javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade

Republike Hrvatske

Reporter je dobitnik nagrade

„Zlatno ogledalo“ kao

najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec uručio je gotovo 645 tisuća eura vrijedan ugovor župniku Norbertu Ivanu Koprivecu za obnovu tornja crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici. Riječ je o ugovoru dodijeljenom putem Javnog poziva za financiranje troškova saniranja šteta i obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom na području Zagrebačke županije.

Zamjenik Kolarec, koji je i sam župljanin ove crkve, istaknuo je kako se raduje, zajedno s više od 4400 obitelji koje gravitiraju ovoj župi, danu kad će crkva biti u potpunosti obnovljena. Prisjetio se i veselja stanovnika Kravarskog povodom nedavnog svečanog otvorenja novoizgrađene crkve Uzvišenje Svetog Križa u Kravarskom, za čiju je obnovu Zagrebačka županija temeljem javnog poziva osigurala 1,4 milijuna eura.

- Zahvaljujem se Vladi RH koja nam je oslobodila decentralizirana sredstva

kako bi se obnovile sve zgrade javna namjene stradale u potresu - naglasio je Kolarec te dodao kako je temeljem javnog poziva do sada potpisano 75 ugovora u vrijednosti 16,5 milijuna eura od čega su 23 ugovora u Velikoj Gorici. Najavio je potpisivanje još dva ugovora i to za obnovu Područne škole Dubranec i Društvenog doma u Kozjači.

- Crkva statički nije ugrožena pa smo mogli nastaviti s euharistijama. Zvonik je u svakom mjestu znak središta grada, ali i zvona koja trenutno ne zvone pozivaju na svetu misu pa se veselimo i tome, da će ponovno zazvoniti - rekao je župnik Norbert Ivan Koprivec.

Dodjeli ugovora nazočio i je i velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar, koji se zahvalio Vladi RH i Zagrebačkoj županiji.

- Doznačavanje ovih sredstava ovome mjestu, koje iz milja zovemo velikogoričkom katedralom, puno znači za sve vjernike. Veseli da su sredstva, nakon razornog potresa, osigurana i za školu u Dubrancu i Stari grad Lukavec. Obnova svih naših ustanova, škola i mjesnih odbora daje nadu i optimizam da će uskoro biti obnovljeno i sve ono što dosad nije bilo obnovljeno, kao i da će naši ljudi i obitelji koje su u kontejnerima do ove zime biti u čvrstome objektu i dostojanstveno dočekati Božić - rekao je Ačkar.

Izviđači iz cijele države okupljeni

u Tuđmancu

Brojni izviđači iz cijele Hrvatske okupili su se u Velikoj Gorici na 14. Zborovanju izviđača, gdje su došli odmjeriti svoja znanja i vještine u različitim izviđačkim i sportskim vještinama i disciplinama. Sve aktivnosti odvijale su se u Parku dr. Franje Tuđmana i okruženju

OŠ Eugena Kumičića, ali i u Parku Plemenite opčine turopoljske.

Manifestaciju je ispred Pučkog otvorenog učilišta otvorio gra-

donačelnik Krešimir Ačkar. - Izviđači su ti koji daju jednu dodanu vrijednost našoj povijesti i društvu. Turopoljska udruga skauta "Tur" u svojih je 30 godina djelovanja odgojila brojne generacije naših sugrađana. Vi svi kroz svoje udruge stječete i dobivate vještine, a kroz svoje izviđačko iskustvo spremniji ste za život - rekao je gradonačelnik Ačkar i poručio izviđačima da su samim dolaskom, unatoč svim natjecanjima, svi pobjednici.

Dožupan Kolarec i gradonačelnik Ačkar sa župnikom

Ukratko

POTPORE MALE VRIJEDNOSTI U POLJOPRIVREDI

Kreće izgradnja škole u Dubrancu

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OSIGURALA JE 2,8 MILIJUNA EURA ZA NOVI ŠKOLSKI

Sve je spremno za izgradnju nove područne škole u Dubrancu. Podsjetimo, stara škola teško je oštećena u potresu, nije bila sigurna za održavanje nastave te je za učenike prilagođen prostor u Vatrogasnom domu u Bukovčaku.

Školski objekt je na kraju morao biti uklonjen, a rušenje je počelo prije godinu dana.

NOVAC ZA

IZGRADNJU ŠKOLE U

DUBRANCU: 2,8 MILIJUNA EURA

Grad je raspisao natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi. Sredstva se dodjeljuju za nabavu nove proizvodne opreme, nabavu voćnih sadnica, sadnica jagoda i loznih cjepova, uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, uzgoj cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja, uzgoj gljiva, baždarenje prskalica, premiju osiguranja, umjetno osjemenjivanje krava i junica, kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednom gospodarstvu, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja te nabavu opreme za ograđivanje površina radi držanja stoke na otvorenom. Na natječaj se mogu prijaviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju status fizičke osobe ili obrtnika i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a koja imaju prebivalište, odnosno sjedište i bave se poljoprivrednom proizvodnjom na području Velike Gorice te imaju dokaz o obavljenom ulaganju za koje traže potporu.

Za isto ulaganje korisnik može potporu ostvariti samo jedanput. Pojedinom korisniku može se u jednoj proračunskoj godini dodijeliti potpora za navedene mjere u ukupnom iznosu do maksimalno 3.981,68 eura, a jedna mjera ne isključuje drugu. Sve informacije, kao i rokovi za prijavu na natječaj, dostupni su na www.gorica.hr.

NEMA POVEĆANJA

POREZA NA

DOHODAK U VELIKOJ GORICI

Gradonačelnik Ačkar održao je radni sastanak s pročelnicima sa zadatkom pripreme i analize provedbe porezne reforme. Naime, Vlada RH je najavila ukidanje prireza 1. siječnja iduće godine, što će značiti manje prihode u proračune gradova i općina. Odmah su krenule spekulacije da će ukidanje prireza jedinice lokalne samouprave kompenzirati povećanjem nekih drugih nameta. U Velikoj Gorici koja ima stopu prireza od 12 % to se neće dogoditi, već će ukidanjem prireza rasti plaće radnika, što je i bio cilj Vlade. – Idemo u daljnje rasterećenje naših građana i rast plaća. Nema povećanja poreza na dohodak u Velikoj Gorici. Ostajemo i dalje među najpoželjnijim gradovima za život u Hrvatskoj! – objavio je Ačkar nakon radnog sastanka s pročelnicima.

Sredstva za izgradnju su osigurana, a gradonačelnik Krešimir Ačkar potpisao je sa županom Stjepanom Kožićem ugovore vrijedne ukupno 2,9 milijuna eura. Od toga je oko 2,8 milijuna kuna namijenjeno za financiranje izgradnje

škole, a 80 tisuća eura osigurano je za obnovu Društvenog doma u Kozjači. – Dodijelili smo dva važna ugovora te se nadam kako će radovi vrlo brzo započeti. Riječ je o iznosima koji bi trebali u potpunosti pokriti vrijednost radova izgradnje škole. Nadam se da će djeca i roditelji biti ponosni što je razina obrazovanja u ruralnom području Velike Gorice na razini svih većih gradova. – istaknuo je župan Stjepan

Kožić te podsjetio kako je Zagrebačka županija prošle godine objavila Javni poziv za obnovu od potresa na koji je stiglo 109 prijava. – Do sada smo potpisali 76 ugovora u vrijednosti 17,5 milijuna eura, od čega je za Veliku Goricu Županija izdvojila ukupno 4,7 milijuna eura. – istaknuo je župan Kožić.

ZA OBNOVU DRUŠTVENOG DOMA U KOZJAČI: 80

TISUĆA EURA

SVE VEĆI BROJ PRVAŠIĆA

I NAŠIM BREGIMA

Gradonačelnik Ačkar istaknuo je činjenicu da se u Bregima sve veći broj djece upisuju u prve razrede. – Jasno je da je potreba za školom u Dubrancu i više nego

velika. U samoj zgradi bit će smješten i dječji vrtić, odnosno jedna vrtićka skupina, jer naši Bregi to i zaslužuju. – naglasio je gradonačelnik te zahvalio svima koji su organizirali i osigurali nesmetano održavanje nastave.

Radovi na izgradnji škole trebali bi početi za mjesec dana, a rok za dovršetak je 200 radnih dana. – Često se pohvalimo kako smo u protekle dvije godine imali odličnu suradnju s Vladom Republike Hrvatske, ali i sa Zagrebačkom županijom imamo suradnju kakvu Velika Gorica do sada nikada nije imala, hvala im na tome. I obnova Društvenog doma u Kozjači za koji se izdvaja 80 tisuća eura je izuzetno važna, to će pomoći našem mjestu da se bogati društveni život ponovno vrati na razinu kakav je bio prije potresa. – rekao je gradonačelnik Ačkar.

VELIKA GORICA UVODI

ŠTEDLJIVU JAVNU RASVJETU

Velika Gorica priprema se za punu modernizaciju sustava javne rasvjete. S novom LED rasvjetom zamijeniti više od 9 tisuća rasvjetnih tijela na velikogoričkim cestama, u cilju smanjenja proračunskih izdvajanja za električnu energiju.

Zanimljivost nove tehnologije je i da će se moći regulirati jačina svjetlosti čime će se ispoštovati nova pravila o svjetlostaju koji se uvodi u Hrvatskoj zbog smanjenja svjetlosnog onečišćenja. Gorička rasvjeta tako će raditi na 100 % snage od uključivanja do 20:30 sati kada sustav smanjuje jačinu na 80 % do ponoći. Od ponoći do 4 ujutro rasvjeta će svijetliti na 50 %, povećati se ponovno na 80 % do 6 ujutro te raditi na 100 % do gašenja rasvjete. Poštivanje odredbi Pravilnika koji definira svjetlostaj uštedjet će dodatnih 32 % na potrošnji energije.

Prvi koraci za ovaj projekt su bili izrada elektrotehničkog projekta i ostale dokumentacije koja je pokazala potrebu za ovako velikim zahvatom, a sljedeći korak će biti osiguranje sredstava kroz HBOR-ov financiranje u iznosu od 3,5 milijuna eura, o čemu će na sutrašnjoj sjednici raspravljati Gradsko vijeće, što je glavnina od 4,5 milijuna eura procijenjene vrijednosti radova.

NOVA RASVJETA TROŠIT ĆE

ČETIRI PUTA MANJE STRUJE

Za godišnjih 4100 sati rada postojeće javne rasvjete u Velikoj Gorici godišn-

UVOĐENJEM SVJETLOSTAJA UŠTEDJET ĆE DODATNIH

32 % NA POTROŠNJI ENERGIJE

iz državnog proračuna. Zadrži li Vlada RH ovu mjeru i u narednim godinama samo vrijeme povrata investicije zbog manjeg troška električne energije će se produžiti, no energetska učinkovitost u ušteđenih 5,5 MWh i dalje će biti značajnih 76,70 %. Ukoliko državne potpore ne bi bilo, račun bi bio spomenutih 3,3 milijuna eura dok bi za rekonstruirani sustav sa LED tehnologijom godišnji račun za električnu energiju bez državne potpore iznosio 773 tisuće eura.

je treba značajnih 7,2 MWh električne energije dok bi nova LED rasvjeta trošila četiri puta manje električne energije odnosno 1,7 MWh. Razlika potrošnje pokazala je da će se investicija isplatiti za manje od dvije godine. Naime, na posljednjem javnom natječaju za opskrbu grada električnom energijom s HEP-om je ugovorena cijena od 0,46 eura za kWh (s PDV-om) koji sa spomenutih 7,2 MWh potrošnje daje godišnji električni račun javne rasvjete od 3,32 milijuna eura odnosno 25 milijuna kuna. Ipak, Velika Gorica, kao i ostali, danas ne plaćaju te iznose jer je intervencijom Vlade Republike Hrvatske razlika do tržišne cijene namirena

GODIŠNJE ODRŽAVANJE POSTOJEĆE

JAVNE RASVJETE

IZNOSI 90

TISUĆA EURA

Također, godišnje održavanje postojeće javne rasvjete iznosi 90 tisuća eura dok je procjena održavanja novog sustava LED rasvjete 13 tisuća eura godišnje koje osigurava radni vijek LED rasvjetnog tijela od 100 000 radnih sati te smanjeno opterećenje električnih vodova.

Drugi projekt energetskih ušteda koji je već u provedbi je postavljanja solarnih elektrana na 22 zgrade javne namjene, projekt vrijedan 654 tisuće eura od čega je 533 tisuće financirano iz bespovratnih sredstava putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. do 2021. godine. Ovim projektom dječji vrtići, osnovne škole i drugi gradski objekti dobivat će 50 % električne energije samoproizvodnjom iz svojih solarnih elektrana.

Od

1. rujna sljedeće godine besplatni vrtići

OVE PEDAGOŠKE GODINE OSIGURANO

501 MJESTO ZA SMJEŠTAJ DJECE

Na aktualcu o hidrantima, autobusnom kolodvoru,

VELIKOGORIČKI VIJEĆNICI RASPRAVLJALI SU I O VRTIĆIMA I ŠKOLAMA TE AKTUALNIM PROJEKTIMA

Atualni sat 11. sjednice

Gradskog vijeća otvorio je Lucijan Maslać koji je podsjetio na probleme prilikom gašenja velikog požara u tvornici Galeković u Mraclinu te pitao kakvo je stanje hidrantske mreže na goričkom području.

- Što se planira napraviti kako bi hidranti bili od koristi vatrogascima u takvim izazovnim situacijama? - pitao je Maslać.

RADI SE NA

PROJEKTNOJ

DOKUMENTACIJI ZA

NOVU ŠKOLU U KURILOVCU

Odgovarajući na pitanje Vedrana

Zobeca o dječjim vrtićima, kojeg je zanimalo imamo li dovoljno kapaciteta za smještaj sve djece i kakvi su planovi za ubuduće, pročelnica UO za predškolski odgoj, školstvo i sport Lana Krunić Lukinić podsjetila je da su u tijeku upisi u vrtiće na području Velike Gorice, putem nacionalne aplikacije, a za pedagošku godinu 2023.%2024. planirano je i osigurano 501 mjesto za mališane. –Kao i prošle godine, tako nam je i sada cilj osigurati mjesto za svako dijete. Objava rezultata bit će 13. lipnja. Što se tiče proširenja kapaciteta, samo lani smo dobili 10 novih odgojnih skupi-

na, a s tim nastavljamo. – najavila je Krunić Lukinić. U planu je izgradnja dva nova vrtića, u Ulici Slavka Kolara te u Pokupskoj ulici u Kurilovcu, za koje je u tijeku izrada projektne dokumentacije te se početak gradnje očekuje iduće godine. – Uz njihovu izgradnju te dodatno uređenje prostora dječjeg vrtića u sklopu Goričanke osigurat ćemo 500 novih mjesta na području našeg grada. Ono što je najvažnije, predškolski odgoj će za svu djecu Velike Gorice biti besplatan, a to kreće od 1. rujna 2024. godine. – najavila je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

U planu nove specijalističke

ambulante u goričkom

Domu zdravlja

MEDICINSKI CENTAR S DIJAGNOSTIKOM I POLIKLINIKAMA ZA SADA NIJE OSTVARIV

- Svake godine se predviđa broj za saniranje u kompletnoj hidrantskoj mreži. Što se tiče požara u tvornici parketa u Mraclinu, prevelika količina vatrogasnih vozila je punila kamione na jednoj lokaciji te nije bilo dovoljno tlaka, zbog toga je došlo do problema - odgovorio je Krunoslav Višić, direktor VG Vodoopskrbe, dodavši da je u toj situaciji od velike pomoći bila VG Čistoća.

Maslaća je zanimalo i zašto su poništeni natječaji za izbor ravnatelja DV-a Žirek i Lojtrica. S obzirom na to da je odluku donijelo Upravno vijeće vrtića, kada podnesu izvješća vijećnik će odgovor dobiti pisanim putem.

BOLJA DEMOGRAFSKA SLIKU?

Ivu Jelušića zanimalo je ima li i koliko je onih koji ne plaćaju komunalni doprinos i komunalnu naknadu, a osvrnuo se i na demografsku obnovu.

- Podatke za 2022. nemamo, ali u 2021. bilo je više umrlih nego rođenih. Kojim mjerama Grad misli poboljšati demografsku sliku - pitao je Jelušić. Odgovor na prvo pitanje dobit će pisanim putem jer podatke tek treba prikupiti. Što se tiče demografskih mjera, gradonačelnik Ačkar istaknuo je da je Velika Gorica proglašena najboljim gradom po ulaganju u obrazovanje, mlade i demografiju.

- Značajno se ulaže u dječje vrtiće, povećani su doprinosi za novorođenčad, imamo jednokratne pomoći za obitelji s četvero i više djece. Radimo i na pro-

OD UKUPNO 61 PROMETNICE KOJE SU U PLANU, DO SAD JE

ASFALTIRANA 41

jektnoj dokumentaciji za novu osnovnu školu - rekao je gradonačelnik.

NEDOVOLJNO PARKIRALIŠTA

Ivana Bekavca zanimalo je koliko je novaca namijenjenih obnovi nakon potresa utrošeno za sanaciju prometnica, koliko se planira utrošiti u tu svrhu te hoće li dio sredstava biti utrošen u asfaltiranje nekih drugih cesta.

- Sav taj novac kojeg smo povukli za obnovu od potresa zapravo je povrat onoga što je Grad na početku financirao iz svog proračuna za stradalnike, od troškova smještaja u hotelima, nabavu kontejnera, plaćanje režija… Što se tiče asfaltiranja, struka je birala i procijenila koje su prometnice prioritetne te je od ukupno 61 prometnice do sada asfaltirano njih 41pojasnio je Ačkar. Bekavac je ukazao i na nedovoljan broj pakirnih mjesta te pitao kada Grad planira početi graditi garaže. Gradonačelnik je odgovorio da je unazad dvije godine bilo značajnih povećanja parkirališta, primjerice u Podbrežnici, Bonifačićevoj i Kneza Porina, a od gradskih četvrti očekuju mišljenje i prijedlog što će se i kako napraviti. Ideju o garažama, kaže, treba kvalitetno razraditi.

INKUBATOR DO KRAJA GODINE Milivoj Dianežević pitao je kako napreduje Poduzetnički inkubator koji se gradi u

NOVI NATJEČAJ ZA PROČISTAČ OTPADNIH VODA U LIPNJU

Tijekom aktualca na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Gordan Kompes postavio je pitanje u kojoj je fazi projekt polikliničkog centra u Velikoj Gorici te kada građani mogu očekivati bolju zdravstvenu skrb, bržu dijagnostiku i obavljanje određenih specijalističkih zahvata u našem gradu. – Naša primarna zdravstvena skrb kroz Dom zdravlja i Hitnu medicinu je, nažalost, pod ingerencijom

Zagrebačke županije, a ne Grada Velike Gorice, ali nas to neće spriječiti da poduzmemo sve što možemo. Osnovana je radnja skupina i obavljen je niz razgovora s doktorom Večeslavom Bergmanom, ravnateljem Doma zdravlja Zagrebačke županije. – rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar, a nešto više pojasnio je potpredsjednik Gradskog vijeća Zvonimir Lovrić koji je s radnom skupinom

radio na rješenju pitanje zdravstva u Velikoj Gorici.

Lovrić je istaknuo da je Grad tu u jednu ruku nemoćan jer otvaranje novih ambulanti može biti isključivo na inicijativu državnih ili županijskih tijela. – Radna skupina ipak je nešto pokrenula, s dr. Bergmanom dogovaramo da se oslobodi oko 400 metara kvadratnih unutar velikogoričke ispostave Doma zdravlja, a koje bi mogli iskoristiti za otvaranje novih specijalističkih ambulanti. – rekao je Lovrić. Što se tiče ideje o jedinstvenom medicinskom centru koji bi u jednoj zgradi imao i dijagnostiku i poliklinike, Lovrić je rekao da to trenutno nije moguće realizirati, između ostalog i zbog zakonskih okvira, ali se nada da bi takav projekt mogao bit ostvariv za nekih šest – sedam godina.

Na dnevnom redu Gradskog vijeća našla se i Aglomeracija. Oporba je inzistirala da se gradonačelnik, kao jedini član Skupštine trgovačkog društva koji je nositelj projekta izjasni o „katastrofalnom stanju većine prometnica obuhvaćenih projektom“. – Moram se složiti, a to nije prvi put, s dijelom nezadovoljstva koje ste iskazali. Već sam rekao da postoje dijelovi u kojima još nismo sigurni kako će funkcionirati, ne možemo odokativnom metodom govoriti o promjerima cijevi i slično. No, kad je u pitanju asfaltiranje, svi mjesni odbori su bili na sastanku s Upravom VG Vodoopskrbe gdje su stavili točke koje nisu dobro odrađene. Ne bježimo od toga, nailazim i sa na problematiku lošeg asfaltiranja koje niti želim, niti planiram braniti. – rekao je gradonačelnik Ačkar. Garancija na izvedene radove je pet godina, a gradska vlast, kaže, nije zažmirila na probleme s terena. – Poslovi se preuzimaju tek kad sve bude napravljeno sukladno struci i od toga nećemo odustati. Nećemo pristati na loše izvedene radove i drago mi je da smo po tom pitanju jedin-

stveni. – poručio je gradonačelnik. Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić izvijestio je kako su učestale kiše u zadnjih mjesec dana usporile asfaltiranje prometnica i uklanjanje nedostataka, no radovi će biti završeni u roku, do 30. lipnja. Nakon što se obavi tehnički pregled, nadzorni inženjeri daju svoje završno izvješće, izvođači radova svoj izvještaj o izvedenim radovima i nakon toga, ako nema nikakvih nedostataka, javnopravna tijela izdaju uporabne dozvole. Bude li nakon toga dolazilo do propadanja asfalta, sukladno garancijama, sanaciju o svom trošku obavlja izvođač radova. – Bitno je da po pitanju same izgradnje kanalizacije sve bude gotovo i spremno, da se može pristupiti rekonstrukciji i dogradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda za koji ćemo sad provesti postupak nabave. I duboko se nadam da ćemo konačno odabrati izvođača radova, da se i to završi. – rekao je direktor Višić. Novi, treći po redu natječaja za izvođača radova pročistača otpadnih voda bit će u elektronskom oglasniku Javne nabave objavljen polovicom mjeseca lipnja.

hidrantima, asfaltiranju, kolodvoru, inkubatoru…

KOLODVOR

JE U FAZI

PROJEKTIRANJA, DO

SRPNJA SE

OČEKUJU

SVE NUŽNE

DOZVOLE

SVJESNI SMO

PROBLEMA S

PROMETNICAMA U BRATSTVU, VISOKOM

BRIJEGU I U

KROMOSOVU

NASELJU...

Podložnici, koji je rok izgradnje te kolika je ukupna cijena ovog projekta.

- U Ukupna vrijednost je 3,47 milijuna eura, od čega je 2,82 milijuna eura iz europskog Fonda za regionalni razvoj. Dovršetak je predviđen do kraja 2023. godine, radovi dobro napreduju, niče jedan lijepi objekt u kojem će svi mladi poduzetnici početnici dobiti kvalitetnu pomoć. Poduzetnički inkubatori su standard u modernim, visokopozicioniranim europskim gradovima, stoga smo ponosni smo da će naši poduzetnici moći koristiti taj benefit - odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

Marija Zdelara zanimalo je kada će 4. Izmjene Prostornog plana uređenja biti na dnevnom redu Gradskog vijeća i spremne za usvajanje.

- Izmjene su u izradi i pri završetku, slijedi procedura rasprave, o točnom terminu uvrštenja na dnevni red Gradskog vijeća obavijestit ćemo vas pisanim putemodgovorio je gradonačelnik.

NOVA ŠKOLA U KURILOVCU

Tomislav Krešimir Hubak pitao je koji

su projekti trenutno prijavljeni na EU fondova, a koji su u pripremi. Zamjenik gradonačelnika Neven Karas odgovorio je da su iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u ovom trenutku prijavljena tri projekta vrijedna ukupno gotovo 27 milijuna eura.

- To su Centar za starije osobe vrijedan nešto manje od 12 milijuna eura, Interpretacijski centar parka Andautonija vrijedan 8,5 milijuna eura te izgradnja vanjskog bazena u Velikoj Gorici koji je procjenjen na nešto više od 6,200 milijuna eura. U pripremi su još neki projekti od kojih treba izdvojiti dva veća, dogradnju OŠ Eugena Kumičića i izgradnju nove škole u Kurilovcu. Jedan od prvih koraka prema uvođenju jednosmjenske nastave u našem gradu - rekao je Karas. Karmen Rak je zanimalo što je s izgradnjom autobusnog kolodvora, radi li se financijska konstrukcija i kada ga možemo očekivati.

- Kolodvor je u fazi projektiranja, očekuje se izdavanje građevinske dozvole do srpnja ove godine, a financirat će se iz sredstava Ministarstva mora, prometa i infrastruk-

ture. Ministarstvo godišnje napravi barem šest autobusnih terminala, ali morali smo imati gotovu projektnu dokumentaciju. Radovi bi mogli krenuti iduće godine - najavio je Ačkar.

OBORINSKA ODVODNJA

Jurja Odrčića zanimalo je kako teku radovi na utrošku sredstava koje smo dobili za uređenje naših prometnica te hoće li Grad stići utrošiti ta sredstva do 30. lipnja. Pitao je i o planovima i rokovima uređenja prometnica u samom gradu; u Bratstvu, Visokom Brijega i u Kurilovcu. - Trenutno smo na 64 % prometnica koje su zadane ovim programom i očekujemo da ćemo do kraja lipnja asfaltirati 61 cestu, od toga 24 km prometnica na našim bregima koje su oštećene u potresu. Kad govorimo o prometnicama u urbanom dijelu, Kurilovec bi trebao biti iduće godine najzadovoljniji. Projektira se Jelačićeva gdje je tražena kompletna rekonstrukcija, pred krajem je projektiranje Horvatove, Pokupska i Kirinčićeva su dijelom napravljene. Svjesni smo i problema u naseljima Bratstvo i Visoki

brijeg, kao i u Kromosovom naselju gdje nije riješena oborinska odvodnja. Sukladno mogućnostima pokušat ćemo što više napraviti - najavio je gradonačelnik.

KAMERA ZA NADZOR BRZINE

Igor Horvačić osvrnuo se na Aglomeraciju.

- Kad će biti gotovi radovi u Buševcu i Mraclinu, nogostup u Buševcu i ceste u Mraclinu koje su u jako lošem stanju od kad je taj projekt krenuo?

Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić odgovorio je da će pješačka staza biti asfaltirana onako kako je bila u prvobitnom stanju, a rok za sanaciju cesta za cjelinu A3 u okviru Aglomeracije je 30. lipnja i do tad će sve biti sanirane. Ivana Belošević pitala je što je s postavljanjem kamera za kontrolu brzinu u Buševcu.

- Naš odjel šalje zahtjev prema policijskoj postaji i za kamere i ležeće policajce, ali policija odlučuje o njihovom postavljanju. Tražimo da se postave na što više lokacija jer je to najbolje rješenje, vidjet ćemo kako će gorička PP i sam MUP reagirati prema našim zahtjevima - odgovorio je gradonačelnik Ačkar.

KAKO JE IZVRŠEN PRORAČUN

Nakon aktualnog sata uslijedilo je Izvješće o radu Gradonačelnika za razdoblje srpanj-prosinac 2022. godine te Izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Velike Gorice za 2022. godinu. Kako je istaknuto, u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. ostvareni su ukupni prihodi i primici Proračuna Grada Velike Gorice u iznosu od 575.048.613,45 kn ili 86,57 % godišnjeg plana, a ukupni rashodi i izdaci ostvareni su u iznosu od 586.575.962,87 kn ili 92,10 % od godišnjeg plana. Iz navedenog proizlazi da je u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine ostvaren manjak prihoda i primitaka tekućeg razdoblja u iznosu od 11.527.349,42 kn, a koji sa manjkom iz 2021. godine od 38.498.736,38 kn čini ukupan manjak prihoda i primitaka u iznosu 50.026.085,80 kn.

VG Čistoća od 1. kolovoza šalje uplatnice s nižom cijenom

GRAĐANI ĆE DOBITI OD 3 DO 4 % MANJE RAČUNE

Novi sustav gospodarenja otpadom na području Velike Gorice bilježi pozitivne rezultate, trend rasta po pitanju razvrstavanja otpada i građani su ga dobro prihvatili, stoji, među ostalim, u izvještaju o radu VG Čistoće tijekom 2022. godine. Direktor Ivan Rak ujedno je najavio i dobre vijesti za korisnike, nešto niže račune od mjeseca kolovoza. – Naša je zakonska obaveza da od 31. srpnja ne ubiremo posebnu naknadu koja je do sada iznosila 10 kuna na računima. Jedan dio te cijene će biti uključen u cijenu minimalne javne usluge, to je fiksni dio, tako da će naši građani od 1. kolovoza imati 3 do 4 posto niže račune. U ovo vrijeme kad sve poskupljuje i to nešto znači. – najavio je Rak. Rezultati odvojenog prikupljanja otpada su gotovo na razini EU, a uskoro stižu i novi strojevi koji bi dodatno trebali smanjiti troškove gospodarenja otpadom. – Prošlu godinu smo završili blizu 40 % odvojenog otpada, a preporučeni ciljevi EU su 50 %. Početkom ožujka prošle godine je krenuo novi sustav gospodarenja otpadom, naši građani su sjajno

reagirali i u tom kratkom periodu smo udvostručili postotak prikupljenog odvojenog odvoda. Time se smanjila i količina otpada koji završi u zelenoj kanti za miješani komunalni otpad, a koji pak završi na odlagalištu neopasnog otpada u Mraclinu. U prošloj godini smo tamo odložili čak 5 400 tona manje nego prethodne, stvarno možemo biti ponosni na naše građane i ostvarene rezultate. – rekao je direktor Rak.

Grad Velika Gorica je prijavio na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i jednu manju sortirnicu u Mraclinskoj Dubravi koja bi trebala zadovoljiti naše potrebe. – Kad ona dođe i kad dobijemo sve potrebne dozvole moći ćemo krenuti s razvrstavanjem plastične ambalaže. U biti jedan od najvećih troškova gospodarenja otpadom upravo je zbrinjavanje plastike. Većinu treba platiti za daljnju obradu i zbrinjavanje pa ćemo ubuduće moći i u tom dijelu ostvarivati prihod od daljnje prodaje. – poručuje Rak. Sortirnicu bi trebali dobiti do kraja mjeseca srpnja, dozvole izdaje Zagrebačka županija, a očekuju kako bi s radom trebala početi do kraja godine.

Ukratko

VLADA HNS-U DAROVALA ZEMLJIŠTE ZA GRADNJU KAMPA

Vlada je na sjednici održanoj 19. svibnja donijela odluku o darovanju zemljišta Hrvatskom nogometnom savezu za izgradnju kampa.

- Ovo je važna odluka ne samo za Grad Veliku Goricu, već i za hrvatski sport, za nogomet - istaknuo je premijer Andrej Plenković.

Veličina zemljišta na križanju Avenije Ivana Pavla II i velikogoričke obilaznice u državnom vlasništvu veličine je 92.000 metara kvadratnih, a procijenjena vrijednost 4,2 milijuna eura. HNS je dužan realizirati projekt u roku kraćem od pet godina. Ministar Branko Bačić pojasnio je da se podrazumijeva gradnja centra s četiri nogometna igrališta i multifunkcionalne sportske dvorane te ugostiteljskih sadržaje za smještaj i prehranu korisnika.

- Veliko hvala svima, posebice predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, ministru Branku Bačiću i predsjedniku HNS-a Marijanu Kustiću - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. A kako bi ovo bilo moguće, goričko Gradsko vijeće je dan ranije jednoglasno usvojilo izmjene Urbanističkoga plana kojima je zemljište namijenjeno izgradnji nogometnog kampa stavljeno u zonu sporta i rekreacije.

- Hvala svima! Svim vijećnicima, mojim pročelnicima, suradnicima… Ovo je nadpolitičko pitanje i zato mi je drago da su svi stavili interes našeg grada na prvo mjesto - istaknuo je gradonačelnik.

PRVE DVIJE GODINE MANDATA GRADONAČELNIKA VELIKE GORICE OBILJEŽILA POVIJESNA ULAGANJA U UREĐENJE PROMETNICA, DOBRA SURADNJA S VLADOM RH, ALI I PREUSTROJ GRADSKE UPRAVE

Prije dvije godine građani Velike Gorice su na izborima, već u prvom krugu, izglasali povjerenje gradonačelniku Ačkaru i njegovom zamjeniku Karasu. Što je napravljeno tijekom tog vremena, u prvoj polovici njihovog mandata, gradonačelnik je podsjetio na konferenciji za medije kojoj su prisustvovali i njegov zamjenik Neven Karas, predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić, direktor VG Komunalca Jurica Mihalj i direktor VG Čistoće Ivan Rak te pročelnica UO za predškolski odgoj, školstvo i sport Lana Krunić Lukinić.

Sve učinjeno kroz dvije godine gradonačelnik je sažeo u pet ključnih značajki, a to su: izvrsna suradnja s Vladom RH, ministarstvima i javnim poduzećima na brojnim projektima; najopsežniji program uređenja i asfaltiranja prometnica u povijesti Velike Gorice; širenje kapaciteta postojećih i izgradnja novih vrtića; povećanje socijalnih izdvajanja te stipendiranje učenika i studenata; preustroj Gradske uprave, racionalizacija i transparentnost u radu.

Jedna od najvećih promjena u vođenju Grada upravo je proaktivna suradnja s Vladom, ministarstvima i javnim poduzećima.

- Nikada se u Gorici nije toliko radilo i gradilo, nikada nismo imali toliko aktivnih projekata kao sada. Gledajući samo aktualne projekte, više od 20 milijuna eura bespovratnih sredstava uloženo je u naš grad kroz suradnju s Vladom i ministarstvima. Najveći dio sredstava odnosi se na vrtiće, energetsku obnovu škola, izgradnju Poduzetničkog inkubatora, obnovu prometnica, razvoj biciklističke infrastrukture… Javnosti je možda najvidljivija podrška koju smo dobili za izgradnju Nogometnog kampa HNS-a, što je rezultat cijelog niza aktivnosti u protekle dvije godine - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Izvrsnu suradnju Grad ima i s javnom poduzećima, posebno Hrvatskim vodama, Hrvatskim cestama, Hrvatskim željeznicama, HEP-om, Hrvatskom poštom, ali i drugima.

- Posebno treba naglasiti odgovor Vlade na globalnu ekonomsku i energetsku. Odnosno pakete Vladinih mjera zahvaljujući kojima smo mi kao Grad prošli bez poremećaja ili restrikcija - naglasio je Ačkar.

U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture osigurano je više od osam milijuna eura (60 milijuna kuna) za asfaltiranje prometnica te se zajedno sa sredstvima iz gradskog proračuna provodi najintenzivniji program asfaltiranja u povijesti grada.

- Samo od početka ove godine asfaltirane su 43 nerazvrstane ceste, odnosno više od 35 kilometara novog asfalta, a intenzivno asfaltiranje će se i nastaviti. Prioritet nam je i podizanje prometne sigurnosti, prvenstveno kroz izgradnju nogostupa u našim naseljima - istaknuo je gradonačelnik te zahvalio VG Komunalcu na brzom i kvalitetnom izvođenju radova na korist naših sugrađana.

Spomenuo je i projekt Aglomeraciju čiji je sastavni dio asfaltiranje prometnica te se ispričao i zahvalio na strpljenju građanima koji trpe buku i prašinu te povremeno otežano prometuju.

- Radi se o doista kompleksnom projektu koji privodimo kraju, a kao Grad nećemo preuzeti niti jednu prometnicu dok ona ne bude dovršena sukladno pravilima struke i onako kako je to projektom predviđeno - najavio je Ačkar.

SMJEŠTAJ DJECE U VRTIĆIMA

Velika Gorica daleko je iznad hrvatskog prosjeka, čak i iznad prosjeka EU kada

Što je napravljeno mandata

je u pitanju broj djece i obuhvat institucionalnim predškolskim sustavom. RH ima razinu obuhvaćenosti djece u dobi od četiri godine do polaska u osnovnu školu 81,8 %, prosjek u EU je 95,3 % , a na području Grada Velike Gorice više od 96 % djece u dobi od četvrte godine uključeno je u predškolski sustav. - Rezultat je to kontinuiranog povećanja kapaciteta u našim vrtićima i izgradnje novih objekata. Samo u protekle dvije godine otvoreno je 250 novih mjesta u objektima u Selnici, Lukavcu, Maloj Buni, Koprivničkoj ulici i u zgradi VG Goričanke. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurana su sredstva za gradnju još dva vrtića - rekao je gorički gradonačelnik te najavio da se tu neće stati jer se Gorica širi, potrebe za smještajem djece sve su veće, a Grad neće dopustiti da do pojedini mališani ne budu upisani u dječji vrtić. - Postavili smo si tri cilja kad je u pitanju predškolsko obrazovanje: osigurati mjesto u dječjem vrtiću za svako dijete, osigurati dostupnost vrtića kroz racionalnu i ravnomjernu mrežu dječjih vrtića te osigurati besplatan redoviti program predškolskog odgoja za svu djecu - najavio je Ačkar.

SOCIJALNA DVAJANJA I STIPENDIJE

Velika Gorica je također lider u socijalnim izdvajanjima, prije svega za najstarije građane, ali i učenike i studente.

- Kao šesti po veličini grad u Hrvatskoj moramo voditi računa o najstarijim građanima kojima ćemo kroz Centar za starije pružiti podršku i postaviti standard koji bi trebao imati svaki grad. Projekt Centra prijavljen je s kompletnom dokumentacijom na naše fondove i vjerujemo da će on u Podložnici, između Interspara i Poduzetničkog inkubatora, biti izgrađen u naredne tri godine - ističe

napravljeno u prvoj polovici

gradonačelnika Ačkara

ima status grada. Naglasak novog ustroja je na kvalitetnoj pravnoj kontroli svih akata, aktivnijem pristupu prema EU fondovima i državnim natječajima, efikasnijem funkcioniranju komunalnog redarstva, te digitalizaciji i transparentnosti - pojasnio je Ačkar te dodao da je Velika Gorica s današnjim danom apsolutno transparentan Grad.

- Od danas sve gradske isplate i svi računi javno su dostupni preko gradskih Internet stranica; svaki građanin može vidjeti na što je utrošen svaki euro ne samo kad je u pitanju Gradska uprava, već i svi proračunski korisnici (vrtići, škole i ostale ustanove). Od početka svibnja produženo je i radno vrijeme Gradske uprave do 17 sati kako bi bili na usluzi građanima - istaknuo je gradonačelnik.

GRADNJA VANJSKIH BAZENA

gradonačelnik.

Podsjetio je i na uskrsnice i božićnice za umirovljenike. Velika Gorica je grad koji isplaćuje najviše iznose uskrsnica i božićnica, a ove godine je i proširen opseg, odnosno broj umirovljenika koji ostvaruju pravo na božićnice i uskrsnice. - Uveli smo i jedinstvenu financijsku potporu za srednjoškolce čime im želimo olakšati nabavu knjiga i nastavnog materijala, a te ćemo iznose povećavati. S obzirom da učenici osnovnih škola imaju besplatne udžbenike i radne materijale, osigurali smo besplatan tehnički pribor i mape, a redovito stipendiramo naše učenike i studente. Od ove godine osigurana je i besplatna prehrana za sve učenike osnovnih škola. Vlada RH je osigurala financiranje troškova preh-

rane, dok je na nama bio trošak organizacije i osiguranje uvjeta za provedbu programa besplatne prehrane, na što smo bili spremni. Velika Gorica je i dobitnik nagrade kao veliki Grad koji najviše izdvaja za predškolski odgoj i obrazovanje - podsjetio je gradonačelnik.

PREUSTROJ I TRANSPARENTNOST

Već u prvoj polovici Ačkarova mandata dovršen je najavljeni preustroj Gradske uprave.

- Krajem prošle godine Gradsko vijeće je jednoglasno donijelo odluku o novom ustroju, a početkom godine doneseni su i svi interni pravilnici. Smanjen je broj upravnih tijela i pročelnika (s 12 na 9), a smanjen je i broj zaposlenih u Gradskoj upravi, prvi puta otkad Velika Gorica

U iduće dvije godine nastavit će se i dodatno intenzivirati suradnja s Vladom i raznim ministarstvima te se očekuje njihova značajna potpora i sufinanciranje niza projekata. - Za dva projekta imamo i projektnu dokumentaciju i izdanu građevinsku dozvolu i već su već prijavljeni za natječaje za sufinanciranje. Uz već spomenuti Centar za starije osobe, za sufinanciranje smo prijavili i projekt vanjskih bazena pored postojećeg kompleksa unutarnjih bazena u Gradskoj četvrti Hrvatski velikani. Nastavit ćemo i s ulaganjima u ostalu sportsku infrastrukturu, prije svega uređenje igrališta i terena s umjetnom travom, ali planiramo i još jednu trenažnu dvoranu za dvoranske sportove - najavljuje Ačkar. Sufinanciranje se očekuje i za novi autobusni terminal, a u planu je da radovi započnu do kraja ove godine. - U suradnji sa HŽ-om priprema se i

Novi asfalt u četiri gradske ulice

Asfaltiraju se brojne prometnice na području mjesnih odbora, ali i one u samom centru Velike Gorice. Nedavno je gradonačelnik Krešimir Ačkar sa suradnicima obišao obišao ulice u centru grada koje su već uređene, ali i u fazi rekonstrukcije. Tako je nakon sedam mjeseci dovršena Ulica Podložnica u Gradskoj četvrti Hrvatski velikani.

– Nastavljamo s poboljšanjem komunalne infrastrukture na području grada. Ceste su bile dotrajale, a znamo da postoje još dodatne potrebe naših građana koje nam javljaju te na koje ćemo probati adekvatno odgovoriti, sukladno mogućnostima. Hvala stanovnicima Podložnice na strpljenju, a ovaj kvart uz novoobnovljena ulica sada ima novo naličje. Uskoro će tu za koji mjesec biti dovršen Poduzetnički inkubator, a ishodili smo i građevinsku dozvolu za Centar za starije osobe neposredno pored. – istaknuo je gradonačelnik Ačkar. Rekonstruirano je 280 metara Podložnice kao i 120 metara dva odvojka ove ulice.

Postavljena je nova rasvjeta, oborinska odvodnja, napravljena je izmjena vodovodne i kanalizacijske mreže, 18 rampi za invalide te dvije pješačke staze. – Koliko vidim Podložnica je odlično napravljena. Mogu samo reći da sam zadovoljna sa svim radovima koji se obavljaju u našoj četvrti jer se doista puno toga radi. Sve to poboljšava kvalitetu života naših stanovnika – rekla je Ivana Mlinar, predsjednica Vijeća GČ Hrvatski velikani te je upoznala gradonačelnika s gorućim problemom svoje četvrti, a to je parkiralište u 8. martu. – Zajedničkim snagama probat ćemo u što kraćem roku doskočiti situaciji i naći najbolje rješenje – odgovorio joj je gradonačelnik Ačkar.

USKORO NOVA SIGNALIZACIJA

KOD DOMA ZDRAVLJA

Uz Podložnicu, obnovljena je Ulica Braće Radić zajedno s Radićevim odvojkom, a rekonstruirana je i Ulica kneza Branimira. Završeni su i radovi na obnovi servisne

ceste i parkirališta ispred Zavoda za hitnu medicinu goričke ispostave Doma zdravlja. Radovi su obuhvatili 160 metara ceste i dva parkirališta s ukupno 75 parkirnih mjesta. Vrijednost radova je bila 40 583 eura.

Vrijednost radova na ove četiri prometnice u ukupnoj dužini 1 364 metara, kao i parkirališteuispred goričke hitne službe, je 569 .588,75 eura bez PDV-a.

Inače, Upravni odjela za komunalne djelatnosti i promet donio je na inicijativu Gradske četvrti Vladimir Nazor odluku o novoj signalizaciji zbog čestih prometnih nesreća kod Doma zdravlja, odnosno na skretanju iz Ulice Matice Hrvatske u Pucekovićevu, na toj će se lokaciji uskoro postaviti dodatna prometna signalizacija, doznajemo iz Gradske četvrti Vladimir Nazor. Radovi na postavljanju prometnih znakova i obilježavanja oznaka na kolniku odvijat će se na dijelu Ulice Matice hrvatske, od Kolodvorske ulice do Trga grada Vukovara, a izvodit će ih VG Komunalac.

uređenje željezničke stanice u Velikoj Gorici, a Hrvatske ceste pripremaju projekt uređenja istočnog ulaza u Veliku Goricu kojim bi se smanjile gužve koje se tamo stvaraju - kaže Ačkar.

BESPLATAN LOKALNI PRIJEVOZ

Otvoren je novi natječaj za javni prijevoz, a s novim prijevoznikom uvode se i nove linije prema željezničkom kolodvoru, Velikoj Mlaki, poslovnoj zoni Meridian 16 i kružna linija po Velikoj Gorici.

- Lokalni prijevoz na području Velike Gorice s novim prijevoznikom bit će besplatan, a važno je pojasniti da se to ne odnosni na linije prema Zagrebu na kojima će i ubuduće voziti ZET - pojasnio je gorički gradonačelnik.

Ove godine završava se izgradnja i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Podložnici. Kapitalni je to projekt za razvoj poduzetništva u Velikoj Gorici, prije svega za poduzetnike početnike.

- Velika Gorica danas je investicijski najaktivniji grad u Republici Hrvatskoj; poslovna zona Rakitovec je popunjena, poslovna zona Meridian 16 izrasta u pravi poslovni grad, a pred nama je i otvaranje nove poslovne zone u Kušancu - ističe Ačkar.

Može se zaključiti da je Velika Gorica danas jedno od najpoželjnijih mjesta za život u Hrvatskoj, kaže Ačkar, a potvrda toga su i podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, Velika Gorica je prva na listi hrvatskih gradova u odnosu doseljenih i odseljenih stanovnika. - Postoji još niz problema koje trebamo riješiti, svjesni smo toga, ali od problema nećemo bježati već ćemo ih sukladno mogućnostima i realnim proračunskim okvirima rješavati. Na polovici smo mandata, uspjet ćemo! - istaknuo je na kraju konferencije za medije gradonačelnik Ačkar.

Tradicija i običaji

U Šibeniku je Patricija dobila krunu, ali i brojna prijateljstva koja će ostati

'Moja djeca rođena su iz srca, zbog njih sam se prijavila na izbor za najljepšu mamu'

Piše: Goga Kiš

Na šestom izboru za Najljepšu mamu Hrvatske, koji je početkom svibnja održan u Šibeniku, titulu najljepše u kategoriji Dijamant (mame od 40 do 53 godine) ponijela je Ankica Biondić iz Lipovljana, u kategoriji Platinum (od 54 godine nadalje) pobijedila je Jadranka Luketa iz grada domaćina ove popularne manifestacije, a u kategoriji od 23 do 39 godina najljepšom je proglašena naša predstavnica, Patricija Lukšić iz Gradića.

- Baš sam sretna i ponosna. Došla sam se s drugim mamama malo zabaviti u Šibenik, a ispalo je kao jedna divna, jako pozitivna priča. Nisam očekivala pobjedu, a najsretnija sam što sam upoznala divne mame iz cijele Hrvatske. Odlično smo se družile ta tri dana, s nekim mamama se čujem svakodnevno i vjerujem kako će se ta prijateljstva zadržati i u budućnosti. Reakcije na pobjedu su bile sve jako pozitivne, iznenadilo me koliko mi je ljudi i znanih i neznanih čestitalo. Baš sam iznenađena, jako pozitivno iskustvo - ispričala nam je najljepša mama Patricija.

Glavni motiv za prijavu na natjecanje nije joj bilo osvajanje titule, već isticanje važnosti majke i žene kao temelja obitelji i društva, te njezini mališani, jedan od tri godine i drugi od devet mjeseci, koje je prvo udomila, a zatim i posvojila sa suprugom Tomislavom.

- Prijavila sam se jer sam prepoznala kako se na ovom natjecanju naglašava ženska uloga u društvu i majke kao stupa društva i obitelji, svih njezinih uloga u tom društvu i svih njezinih talenata. Bilo mi je lijepo što to nije klasičan izbor za miss, kako to ljudi najčešće misle, potpuno je sve drugačije. Najviše bodova donosi upravo ta kategorija za vještinu, gdje se na pozornici žena predstavlja nekim svojim talentom. Ja sam pjevala i svirala gitaru, a kako se puno bavim sportom, za vrijeme izvođenja pjesme u pozadini je išao video gdje planinarim s djecom. Mislim da je upravo taj dio bio ključan za moju pobjedu - kazala je Patricija, pa nastavila sa svojom pričom o motivima, željama, ciljevima...

- Dodatni motiv su bila moja djeca, koja su, kako ja to volim reći, rođena iz srca. Nisam ih rodila na klasičan način, ali su neizmjerno voljena. I upravo zato sam htjela predstaviti i nas majke posvojiteljice i udomiteljice, koje su na drukčiji

PATRICIJA LUKŠIĆ ODABRANA JE ZA

NAJLJEPŠU MAMU U HRVATSKOJ NA

IZBORU U ŠIBENIKU. MAJKA JE DVOJE

POSVOJENE DJECE, GLAZBENICA, VODITELJICA BRANITELJSKE UDRUGE, ALI I FINANCIJSKA SAVJETNICA...

potpuno posvećivanje i predanje. Zahvalna sam dragom Bogu što mi je poslao djecu, iako možda ne na neki konvencionalan način. Drago mi je što sam mogla pružiti dom ovoj dječici, a mislim da su ona još i više usrećila mog supruga Tomislava.

Čini se kako je za obitelj Lukšić iz Gradića ovaj mjesec obilježen slavljima, jer samo koji tjedan nakon što je osvojila titulu najljepše mame, Patricija je proslavila i svoj 35. rođendan u krugu najmilijih. Ova magistra prava doista je svestrana žena; završila je i glazbenu školu, smjer klavir, a svira i gitaru, te piše pjesme. Jedna od velikih ljubavi joj je i pjevanje, pa ponekad na poziv zapjeva i na crkvenim vjenčanjima. Zaposlena je u kadrovskoj službi dječjeg vrtića, a ove godine je postala i vlasnica tvrtke za financijsko savjetovanje.

Jedan od brojnih Patricijinih interesa su i očuvanje sjećanja na dane Domovinskog rata te promocija znanja o Lijepoj našoj, koje provodi kao predsjednica udruge Ponos domovine.

NIJE TO KLASIČAN

IZBOR ZA MISS, JER

NAJVIŠE BODOVA

OVDJE DONOSE

VJEŠTINE I

TALENTI

način postale majke, ali jako, neizmjerno volimo svoju djecu. Na jednak način, a usudila bih se reći nekad i više nego da smo ih rodile...

Naglašava kako je uloga majke ono što ju u potpunosti ispunjava kao osobu.

Uz sve ostalo, Patricija se bavi i glazbom, svira, pjeva, piše...

POTIČEM MLADE

DA UDOMLJAVAJU

DJECU, JER TIME

ĆE POMOĆI TOJ

- To je udruga koju su 2010. godine osnovali branitelji, pod vodstvom pukovnika Delača, jer su zaključili kako je Domovinski rat premalo zastupljen u školskim udžbenicima. Organizirali smo veliku trodnevnu manifestaciju, uz kviz znanja o domovini i sportska natjecanja u pet disciplina za sve škole, a branitelji su imali i niz predavanja po školama diljem Hrvatske. S pandemijom je to stalo, uveli smo fotografsko natjecanje, a za povratak ostalih aktivnosti, s obzirom na zahtjevnost samog projekta, budućnost ovisi o financijskoj konstrukciji - govori Patricija.

Najljepša mama Hrvatske, osim onog najlagodnije dijela, koji uključuje nagrade poput putovanja na Maltu, kojem se jako raduje, stečenu titulu će iskoristiti i za promociju udomiteljstva i posvajanja djece.

- To je nešto sasvim prirodno i normalno. Htjela bih potaknuti ljude, one koji nemaju, ali i koji imaju djecu, da se brže odluče na taj korak, jer mnogi predugo čekaju. Kad ljudi uđu u neke godine, svi bi htjeli malo dijete, ali nema puno takve djece za posvojenje - kaže Patricija i zaključuje:

- Potičem mlade ljude da udomljavaju djecu, jer domovi su krcati i Centri za socijalnu skrb doslovno su u situaciji da nemaju gdje s djecom. I upravo zato potičem posebno mlade, koji to imaju na srcu, da udome dijete i pomognu, a najviše će time pomoći sebi. To govorim iz vlastitog iskustva.

LJEPOTA, ALI I SVE OSTALO

DOMOVI SU PUNI DJECE...

Događanja

U POU predstavljen 75. broj osnovnoškolskog lista ''Žir''

Predstavljanje 75. broja

osnovnoškolskog lista ''Žir'' (list osnovnih

škola Grada Velike

Gorice i općina Pokupsko, Kravarsko i Orle), čiji je nakladnik Pučko

otvoreno učilište (POU), Odjel za kulturu, održano je u prostoru

Slastičarnice i pizzerije ''Memy'' (četvrtak, 18. svibnja 2023. godine).

Uvodnu i završnu riječ imao je urednik Stipe Bilić, voditelj izdavačke

djelatnosti u POU-u. Za ovaj broj

''Žira'' stiglo je preko 350 literarnih, likovnih i enigmatskih priloga.

Svoje uratke čitali su odabrani

učenici iz 10 osnovnih škola: OŠ

Vukovina, OŠ Jurja Habdelića, OŠ

Nikole Hribara, OŠ Eugena Kumičića, OŠ Eugena Kvaternika, OŠ Pokupsko, OŠ Slavka Kolara Kravarsko, OŠ Šćitarjevo, OŠ Velika Mlaka (PŠ Mičevec) i Umjetničke

škole Franje Lučića. Knjigama su nagrađeni učenice i učenici za vlastite pročitane priloge (24) i likovne ilustracije (10) te za enigmatske priloge (2).

U glazbenom dijelu promocije nastupili su: Rebeka Vidalina, Tia Tot

(gitare), Tomislav Stanešić (harmonika), Jana Prevolnik (trombon) i Mateo Quien Brozičević (gitara). Pripremili su ih profesori: Tomislav Perica, Igor Jugec i Marin Rabadan. Po završetku promocije učenici, nastavnici, roditelji, i djelatnici POU-a, uživali su u domjenku koji im je pripremio ''Memy'', domaćin i sponzor promocije.

''Žir'' je tiskan na 44 stranice. Cijena lista je 1.50 eura.

David Jolić

XIX. županijska smotra mažoret timova Zagrebačke županije Ž

upanijska smotra mažoret timova Zagrebačke županije u organizaciji Plesnog kluba Barbara (Velika Mlaka/Veliko Polje) i Zajednice kulturno umjetničkih udruga Zagrebačke županije (ZKUUZŽ-e) održana je u dvorani srednjih škola u Velikoj Gorici (subota, 13.05.2023., početak u 15 sati).

Sudjelovale su: Plesna udruga MAGI (Graberje Ivaničko), Mažoret klub Unity S (Samobor), Plesna udruga Ritmokracija (Brdovec), Turopoljske mažoretkinje (Velika Gorica), Jelačićke Zaprešićke mažoretkinje (Zaprešić), Svetojanske mažoretkinje (Jastrebarsko), Kloštranske mažoretkinje (Kloštar Ivanić), Mažoretkinje Grada Svetog Ivana Zeline, Krašićke mažoretkinje (Krašić), Klinčaselske mažoretkinje (Klinča Sela), Limena glazba i Mažoretkinje Vrbovec, Stupničke mažoretkinje (Gornji Stupnik) i Plesni klub Barbara.

Sve sudionike smotre i posjetitelje pozdravila je kratkim govorom Martina Glasnović, predsjednica Skupštine Zagrebačke županije, koja je i otvorila smotru. Sudionicima su se još obratili Zlatko Herček, predsjednik ZKUUZŽ-e, Vlado Palac, predsjednik Hrvatskog udruženja mažoret timova (HUMT) i Štefica Krilčić, predsjednica PK Barbara. Svi oni i voditelji timova dobili su zahvalnice za sudjelovanje na smotri.

Smotra nije manifestacija natjecateljskog karaktera, nego je poveznica timova koji djeluju u četiri različita mažoret saveza. Od 16 timova Zagrebačke županije na smotri je sudjelovalo 13, blizu 350 mažoretkinja u četiri dobne selekcije: dječja, kadetska, juniorska i seniorska. Izvedeno je ukupno 37 koreografija u tradicionalnom i modernom stilu te sa rekvizitima štap, pom pon, zastava. Odziv posjetitelja vrlo dobar.

Za sve sudionike, voditelje i goste priređen je prigodni domjenak. Voditeljica programa bila je Marina Palac. Za super tehniku zaslužan je Milenko Kovačević Fleka. David Jolić

Goričke večeri uz Dalmatino i Cveka Ukratko

STIŽE OGLEDE, FESTIVAL KAKVOG NISMO JOŠ IMALI

Početkom listopada naš grad prvi put otvara vrata festivala izvedbenih umjetnosti i suvremenih praksi, Oglede. Prvi je to velikogorički festival koji želi senzibilizirati publiku za suvremenu umjetnost, otvoriti prostor za rad umjetnicima, pozvati na dijalog umjetnika i građana, te osuvremenjavanjem prostora revalorizirati, otvoriti i preispitati grad i njegove zone. - Nazivom festivala doslovno i figurativno zovemo publiku da ‘ogledaju’ Veliku Goricu, da vide čuju i dožive njenu povijest, kulturnu baštinu, zone i kvartove. Zovemo publiku na ‘Oglede’, na promatranje, na procjenu, na revalorizaciju - rekla je Ana Katulić, umjetnička voditeljica festivala. Partner u programu je Galerija Galženica, koja je prošle je godine prvi put mapirala goričku scenu i održala Prvi Velikogorički salon.

Nešto malo manje od mjesec dana dijeli nas od početka najdugovječnije manifestacije Pučkog otvorenog učilišta, Goričke večeri, koje će se ove godine odvijati od 16. do 25. lipnja na više lokacija po gradskom središtu. Bogatog i raznovrsnog kulturnog programa za djecu i odrasle neće nedostajati.

- Vrhunac Goričkih večeri bit će, kao i uvijek, koncerti na otvorenom. U petak 16. lipnja, manifestaciju će otvoriti hrvatski pop sastav Dalmatino, koji će pred goričkom publikom na velikoj pozornici u Parku dr. Franje Tuđmana

izvesti neke od svojih najvećih hitova –ističu iz Pučkog učilišta.

Još jedna glazbena poslastica, čeka nas u nedjelju 18. lipnja. U pratnji Jazz orkestra OSRH-a, iznimno uspješan i poznat pop izvođač Matija Cvek, izvest će svoje hitove.

- Kao i unazad nekoliko Goričkih večeri, i ove godine održat će se, sad već tradicionalna večer klapa. Neke od ponajboljih hrvatskih klapa, u utorak, 20. 6. izvest će koncert klapskih pjesama „O ti, dušo moje duše“, a kazališna publika imat će priliku uživati u cirkuskim i akrobatskim performansima, te žonglerskim i

GORIČANIMA

OMILJENA

MANIFESTACIJA BIT

ĆE OD 16. DO

25. LIPNJA

imitacijskim nastupima i radionicama – dodaju organizatori.

Novost na ovogodišnjim Goričkim večerima je izložba povijesnih vozila Oldtimer kluba Turopolje, a svoje starinske automobile od predratnih skupocjenih primjeraka do najnovijih odltimera, izloit će u četvrtak 22. lipnja u "Tuđmancu".

Ljubitelji sedme umjetnosti ponovno će imati priliku pogledati blockustere, animirane sinkronizirane filmove i komedije u kinu pod zvijezdama. Projekcije su zakazane za 18 i 20 sati, a ulaz na sve programe je besplatan.

Vodni redari VG Vodoopskrbe u misiji zaštite okoliša

ZA NEPROPISNO ISPUŠTANJE SANITARNIH

OTPADNIH VODA PROPISANA JE KAZNA U IZNOSU

OD 530 DO 1.327 EURA

Problem onečišćenja okoliša i podzemnih voda zbog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda izravno u okoliš nešto je s čime se u VG Vodoopskrbi

sve češće susreću u zadnje vrijeme.

-Često zaprimamo prijave naših zabrinutih korisnika o njihovim nemarnim sumještanima koji ne prazne svoje septičke jame propisno, već ih isprazne putem neovlaštenih osoba, koje taj sadržaj ispuste na nečiju njivu ili u šumu - otkriva Krunoslav Višić, direktor VG Vodoopskrbe.

Također, napominje, kako neke nekretnine uopće nemaju izgrađenu septičku jamu, te svoje otpadne vode ispuštaju direktno na susjednu parcelu.

-Osim što sumještani zbog toga trpe neugodne mirise, takvim postupcima onečišćuju okoliš i podzemne vode –ističe.

Stoga je ovo gradsko trgovačko društvo, početkom godine, donijelo Odluku o vodnom redarstvu čije ovlasti i način postupanja proizlaze iz Zakona o vodnim uslugama i Zakona o vodama.

-Vodni redari su naši zaposlenici i vrše nadzor nad ispuštanjem otpadnih voda iz objekata fizičkih i pravnih

osoba, te vrše nadzor nad septičkim jamama, odnosno njihovo pražnjenje, izgradnju i održavanje. Kada vodni redar utvrdi da pražnjenje otpadnih voda iz individualnih sustava odvodnje nije u skladu s propisima ili kada

utvrdi da se otpadne vode ispuštaju u sustav javne odvodnje, protivno Odluci o odvodnji otpadnih voda, ovlašten je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i kao službena osoba rješenjem narediti odgovarajuće mjere radi usklađenja s odredbama propisa čiju primjenu nadziru – pojašnjava direktor Višić. Ni kazna nije zanemariva - Zakonom o vodama je za ispuštanje otpadnih voda protivno Odluci o odvodnji ot-

padnih voda propisana kazna u iznosu od 530 do 1.327 eura. Sve ovo je regulirano Zakonom o vodnim uslugama (NN 66/2019) i Odlukom o odvodnji otpadnih voda (Glasnik Zagrebačke Županije 4/15) u kojoj se između ostalog definiraju uvjeti ispuštanja otpadnih voda na područjima na kojima nije izgrađen javni sustav za odvodnju otpadnih voda.

-Ovim putem želimo skrenuti pozornost vlasnicima sabirnih jama i vlasnicima nekretnina koje nemaju izgrađenu sabirnu jamu već direktno ispuštaju svoje otpadne vode u okoliš, da svoje sabirne jame prazne preko ovlaštenog Isporučitelja vodne usluge, VG Vodoopskrbe, te da izgrade svoje sabirne jame prema važećim propisima – poručio je završno Krunoslav Višić, director VG Vodoopskrbe. Napomenimo i to kako korisnicima koji nemaju mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje i pročišćavanja, Grad Velika Gorica subvencionira dio troškova pražnjenja sabirne jame u iznosu od 25,00 eura po pražnjenju. Time ta usluga postaje financijski prihvatljiva, a korisnici su sigurni da su ispravno zbrinuli svoje otpadne vode.

Iz VG Vodoopskrbe pozivaju građane da svako neovlašteno postupanje vezano uz nepropisno ispuštanje otpadnih voda prijavite putem maila vodni.redar@vgvodoopskrba.hr ili na broj telefona 01/6566-799.

FOTO: VG Vodoopskrba

PRVA GENERACIJA NAJSTARIJE GORIČKE ŠKOLE PROSLAVILA JE 60. GODIŠNJICU MALE MATURE. MARKIRANJE JE, PRIČAJU, BILO SENZACIJA, ODLIKAŠI RJEĐA POJAVA OD PONAVLJAČA, A ŠKOLSKE SIMPATIJE SE ZAUVIJEK PAMTE...

Piše: Goga Kiš Peuc, ove godine su se u organizaciju obljetnice uključili i Olgica Kosić, Katica Radočaj, Stjepan Kos i bračni par Ivaci, čija nam je ljepša polovica, Dragica, ispričala što iz tog doba najviše pamti.

Generacija koja je 1963. godine završila osnovno obrazovanje u prvoj školi izgrađenoj u Velikoj Gorici proslavila je 17. svibnja 60. godišnjicu male mature! A posebna obljetnica traži i poseban program, koji je za 43 slavljenica i slavljenika tog dana prigodno i krenuo iz nekadašnje Osnovne škole Velika Gorica, danas OŠ Eugena Kvaternika. Tamo su im dobrodošlicu poželjeli učenici 4. A i B razreda s učiteljicama, Nadicom Sedmak Velkovski i Katicom Vlahinić. I dok je prva generacija ponovo sjela u školske klupe, nova ih je, kroz recitacije, šaljive igrokaze i pjesmu, podsjetila na "najljepše đačko doba". - Učiteljice i djeca su nam priredili divan program, jako smo im zahvalni. Bilo je i suza, emocija. Na projektoru smo gledali naše fotografije u rasponu od 40 godina, od školskih dana do naših obljetnica. Simulirali smo i školski sat, prozivali sve, bez obzira bili prisutni ili su nas, nažalost, već napustili. Njih smo se prisjetili minutom šutnje - ispričala nam je Marija Peuc, organizatorica ove, ali i svih zadnjih fešti generacije ’63, koje su krenule s 25. godišnjicom male mature 1988. I nastavile se svakih pet godina. Na proslavi su se okupili nekadašnji učenici 8. A, B i C razreda, a uz gospođu

Opet u školski cijelih 60 godi

- Najljepše mi je bilo kad smo svi bili skupa, kad je razrednica prozvala da smo svi na broju. Ujutro smo trčali oko škole, zajedno gablali, obavezno mlijeko u prahu i kruh s marmeladom - kaže. Otkriva i kako je njena školska simpatija iz susjednog razreda, Vlado, ostala uz nju čijeli život, kao vjerni bračni drug.

- On je bio u A razredu, a ja u B. Bili smo i susedi, išli skupa u školu.. I već tad smo se igrali svadbe. Nakon nekog slavlja ostalo je kolača, lepo smo se obukli, tak’ da smo imali već tad vjenčanje - priča nam kroz smijeh Dragica Ivaci.

Marija Gudek, koja je išla u A razred, kaže kako su se preporodili dolaskom u novu školu, koja je svoja vrata prvoj generaciji otvorila 1961. godine.

- Bilo je prekrasno, sve novo, lijepo. A inače smo bili odlično društvo, jako smo se svi dobro slagali, ne sjećam se da je bilo kakve svađe, stvarno smo si bili pravi prijatelji. Bilo je puno dogodovština, dosta nas je putovalo u školu, ja iz Starog Čiča, neki iz Kobilića, Rakarja...

Pamtim i tadašnje zime, prave zime, ne kao danas... Jednome se čak ušna školjka smrznula kak’ su bile niske temperature!

Nama je bilo lijepo, išli smo na izlete sa školom svuda i ja sam uživala u tim školskim danima - ispričala nam je.

mklupama, na poslije...

U novu školu početkom 60-ih putovali su i đaci iz Gradića i Plesa.

- Mi smo vam jedna zgodna, kompaktna ekipa, proglasili smo se čistim Turopoljcima, jer ta prva generacija u novoj školi došla je iz svih krajeva, a bilo nas je oko 150. Po jednom razredu znalo je biti do 36 učenika, što i nije čudno, jer mi smo pripadnici poslijeratne baby boom generacije. Tad nije bilo demografskih problema, zato su i išli graditi novu školu. Do tad smo se selili po raznim lokacijama - prisjeća se Marija Peuc. Na generacijskim susretima prisjećaju se i učitelja, koji su imali specifične metode podučavanja. Ili, bolje reći, odgajanja.

- Nismo imali neke stroge, ali jedan se razred sjeća kako ih je učitelj matematike gađao kredom, a znao je i trokutom lupnuti po glavi, naravno dečke, kaj su bili zočesti. Ništa nije to bilo pretjerano. Bila je dobra disciplina, poštivali smo učitelje, pa nije ni bilo potrebe za kažnjavanjem. Recimo, markiranje je bilo događaj godine! Kad bi netko otišao sa sata, i još nekog poveo sa sobom, to su zbilja bili izuzeci. Bilo je to drukčije vrijeme... Evo, ova reforma s cjelodnevnom nastavom predviđa povratak domaćinstva, što mi je drago, jer nama je domaćinstvo puno toga dobrog donijelo, naučili smo puno životno korisnih stvari - priča nam Marija Peuc, koja je i sama čitav poslovni vijek provela u školstvu radeći kao učiteljica u Osnovnoj školi Pokupsko, zatim kao pedagoginja u školi u Vukovini, te do mirovine u zagrebačkoj Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića. Zato ju je i ovaj povratak u školske klupe podsjetio na još neke, prilično velike, razlike u školovanju nekad i sad. - Nije bilo ni puno odlikaša, u svakom od razreda njih pet, šest, a ne kao danas pola razreda. Bilo je puno ponavljača,

UČITELJI SU

U TO DOBA

BILI PRAVI AUTORITET, NIJE NI BILO POTREBA

KAŽNJAVATI

BILO KOGA...

MI SMO VAN

PRIPADNICI

POSLIJERATNE BABY

BOOM GENERACIJE, BILO

NAS JE I 36

U RAZREDU

pa su neki već u šestom razredu ostavili školovanje, bili su prestari, pa bi nastavili u večernjim školama. Vjerujem kako je do te promjene došlo kad je ocjena postala vezana uz bodove potrebne za upis u srednju školu. Tu treba nešto promijeniti, treba vidjeti zašto se toliko utječe na rad učitelja, jer samo učitelji od svih profesija ne mogu braniti profesionalnost svog posla, a to nije u reduističe kao učiteljica u mirovini. No, vraćamo se mi priči o slavljeničkoj generaciji, pa doznajemo da se viđaju oni i češće, ne samo obljetnički, jer većina ih je ostala živjeti u rodnom gradu.

- Družimo se mi koji smo tu bliže, jedno vrijeme smo se nalazili svaki mjesec. Sad malo manje, tu su već i bolesti, nekih više i nema. I kad se ovako sretnemo u prolazu, obavezno si malo popričamo, popijemo kavicu - kaže Marija Gudek. Dio ih je nakon školovanja otišao van, najviše u Njemačku, Kanadu, Australiju.

- Naši gastarbajteri iz Njemačke financiraju nam neke ekstra stvari na našim obljetnicama, poput bedževa, muzike... Ove godine je posebno darežljiv bio Stjepan Kos, poznat po izradi umjetničkih predmeta u staklu, koje je darivao kolegicama koje su nam organizirale školsku priredbu - istaknula je Marija Peuc.

A što se ostatka proslave tiče, plesalo se i pjevalo, i to satima!

- Slavlje smo nastavili u pivnici Turopolje, gdje je bila večera, glazba, ples i obavezni turopoljski drmeš! Bome smo plesali četiri vure, od 18 do 22 sata, družili se, pričali, ipak ne možemo više plesati do zore, sve u skladu s godinama - uz smijeh nam za kraj otkriva Marija Peuc. S prijateljicama iz generacije, Dragicom Ivaci i Marijom Gudek, poručuje kako je najveća želja cijele ekipe da 65. godišnjicu male mature proslave još veselije!

Dvije Marije i Dragica često se vide na kavici, pa se prisjete dana kad su u školi učile domaćinstvo

Priča iz kvarta

MARTINA VUGRINOVIĆ BIVŠA RUKOMETAŠICA, DANAS TAJNICA I TRENERICA

MOJA BORBA

Ništa me nije mučilo, ali novogodišnja odluka mi je bila pozabaviti sam na operaciji i izvadili su mi pet organa! Kad sam mislila

Piše: Marko Vidalina buh, da gleda, a ja mu kažem: 'Da, imam škembu, nikako je skinuti...' A on će na to, mrtav ozbiljan: 'Ne bi je trebala imati, tu nešto nije u redu.' I stvarno, smršavila sam u razdoblju prije toga, ali trbuh nikako nije odlazio. Ubrzo smo saznali i zašto. Ultrazvuk je pokazao da u trbuhu imam nepoznatu tvorbu veličine 20x25 centimetara! Rekao mi je da se odmah spakiram i odem na Hitnu u neku od bolnica. I da ću vjerojatno, nakon što obave sve pretrage, već isti dan biti operirana?! Počela sam se tresti, nisam mogla ni uzeti papire koji mi je pružio - prisjeća se Martina trenutaka užasa.

Bilo je ovo zamišljeno kao priča koja će biti dramatična, ali prije svega - pozitivna. Priča o borbi za zdravlje s elementima drame, ali i sa sretnim završetkom. Sve je prošlo, sve je dobro, idemo dalje samo veselo, nasmijano... Međutim, ne ide to baš uvijek tako. - Čuj, znam da smo već odradili razgovor, ali moram ti javiti... Opet su mi nešto našli, izgleda da nisam gotova - stigla je poruka od Martine Vugrinović.

Ona je cura iz Kurilovca, u ranim tridesetima, bivša sportašica, konkretnije rukometašica, a danas tajnica kluba i trenerica u omladinskom pogonu ŽRK Udarnika. I jedna od onih osoba koje imaju posebnu energiju, uvijek aktivna, uvijek prisutna, često i vrlo živa, po potrebi i glasna... Ukratko, sve ono što teško može biti netko s ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Pregovori su trajali neko vrijeme, postalo je krajnje upitno ima li smisla uopće izlaziti s ovakvom pričom, ali Martina je, ako niste shvatili iz prethodnog odlomka, jedna posebna cura.

- Ma objavi, nemam problema s tim. Već smo, uostalom, pričali o tome. Nemam problema sve ovo iznijeti javno jer želim kod ljudi probuditi svijest o brizi za sebe, za vlastito tijelo. Ako samo jedan čovjek nakon ovoga ode na sistematski pregled, posveti se malo više sebi, imat će sve ovo smisla - kaže Martina.

TKO ZNA ŠTO ĆE NAĆI...

A kad je tako, preostaje jedino vratiti se na početak ove dramatične priče.

- Moja novogodišnja odluka bila je da ću početi malo bolje brinuti o sebi, o svom zdravlju. Imala sam nekih problema sa zubima, to je bio okidač, a u svemu tome sam odlučila pregledati se kompletno...

I čim sam krenula s tim, krenula je i moja životna drama. Nisam osjećala apsolutno nikakve zdravstvene tegobe, kao što ih ne osjećam ni danas, ali raz lika je u tome što sad imam pet organa manje! - počinje svoju potresnu, ali i naizgled nevjerojatnu priču.

I vrtimo film svega što se događalo. - Bio je petak, 3. veljače, naručila sam se na ginekološki pregled i to jutro sjedim s predsjednikom kluba Jo sipom Mučnjakom na kavi. I kažem: 'Ovo je najgore, ideš na pregled pot puno zdrav i tko zna što će ti reći.' Naravno, smijao mi se, rekao da ne pričam gluposti, da se opustim i odradim pregled. Ali osjećaj me nije varao... - priča Martina.

Čim je pregled počeo, liječnik je primjetio trbuh. - Vidim da mi stavlja ruku na tr-

GOOGLE ME VEĆ SAHRANIO

Užasnuta i prestravljena, sišla je na ulicu i krenula čitati papire. U prvoj rečenici stajalo je "tvorba veličina dječje glave..."

- Mahnito sam željela vidjeti neko dijete, pokušati shvatiti kolika je to veličina, nisam si to uopće mogla predočiti.

Kako je moguće da takvo nešto imam u trbuhu, a ne osjećam apsolutno nikakve probleme?! Odrađujem treninge u dvorani s curama, malo prije toga s njima sam bila i na turniru u Švedskoj, znali smo prehodati i 20-ak kilometara dnevno... I ništa mi nije bilo problem.

A sad, odjedanput, čuješ ovakvo nešto...

Baš kad je pomislila da je riječ o nekoj pogrešci, da je možda krivo čula, da je riječ o milimetrima, a ne centimetrima, da to ne može biti točno, iz automobila u vožnji mahnuo je - predsjednik kluba Mučnjak.

- Odmah sam ga nazvala, rekla mu o čemu je riječ i već par minuta kasnije bili smo na kavi, nisam još bila u stanju ići doma, a on je iz džepa izvadio metar. I krenuo mjeriti koliko je to 20 puta 25

ŽELIM ISPRIČATI OVU SVOJU PRIČU

KAKO BIH BAREM JEDNOG ČOVJEKA

POTAKNULA DA SE POČNE VIŠE

BRINUTI O SEBI. OSJEĆALA SAM SE

KAO POTPUNO ZDRAVA OSOBA, A

ISPALO JE DA ME PREGLED SPASIO. IAKO, MOJA BORBA JOŠ TRAJE...

centimetara... A do je doslovno lopta, ne vjeruješ da je to moguće!

IZVADILI SU MI JAJNIK, JAJOVOD, SLEZENU, ŽUČ, PA JOŠ I SLIJEPO CRIJEVO NA KRAJU...

MORAT ĆU SE ČEŠĆE CIJEPITI, ALI TO JE JEDINO OGRANIČENJE KOJE IMAM NAKON OPERACIJE

Otišla je kući, groznim vijestima šokirala roditelje, spremila stvari i u pratnji šogorice odjurila na Hitnu. Nisu znale ni gdje idu, u koju bolnicu, panični dogovori trajali su sve do Buzina. Na kraju, odabir je bio Vinogradska. - Ponovno su me pregledali i ustanovili isto, ali operacija isti dan ipak nije bila opcija. Poslali su me na vađenje tumorskih markera i odmah sam to otišla riješiti, bez odgađanja. Nalazi su došli tri sata poslije i apsolutno sve bilo je povišeno, i žuč, i jetra, i jajnici... Naravno da sam odmah sve to krenula guglati i naravno da sam vrlo brzo samu sebe već sahranila. Prvo mi je izbacilo da je rak jajnika najsmrtonosnija bolest na svijetu, budući da se redovno prekasno otkrije. I nema ti spasa. Sve se poklapalo s mojim slučajem, google me proglasio mrtvom. Pazi, to je petak navečer, a tek u ponedjeljak ujutro možeš odnijeti nalaze u bolnicu... Navečer sam legla u krevet i počela se tresti. Nezaustavljivo, nekontrolirano tresti. Užasan osjećaj...

ZDRAVA OSOBA NA OPERACIJI

Ponedjeljak je konačno svanuo, donijela je nalaze, nakon čega su je uputili na CT. Koji se u bolnici čeka dva tjedna. - Toliko nisam mogla čekati i već dva dana poslije išla sam to obaviti privatno, u poliklinici čije nalaze u bolnici žele priznati... I očekuješ u svemu tome da će te novi nalazi barem malo smiriti, pokazati da nije tako strašno. Umjesto toga, ispalo je da je još gore. Uz tu tvorbu veličine dječje glave, za koju se ne zna gdje počinje, pronađena je i još jedna na slezeni, nešto manja, otprilike 10x10 centimetara! I na jetri još neke male, sitnije... Liječnike je u čudu ostavila kombinacija zahvaćenih organa, jer rijetko se događa da tumor udara i na jajnike i na slezenu, a u ovom slučaju imali su upravo to. I u bolnicu kasnije ponavljali da takvo što još nisu imali. - Sumnjali su i na ehinokok, odnosno pasju trakavicu. Da je ispalo tako, ne znam ni kako bi me operirali, jedina opcija u tim slučajevima je da se kirurzi odjenu u zaštitna odijela. I ako to slučajno pukne tijekom operacije, bakterija se proširi po cijelom tijelu... Sve skupa bilo je jako čudno, jer ta tvorba na slezeni

nije imala karakteristike ni tumora ni ciste, i nisu znali o čemu se radi. Pogotovo zato što sam par dana ranije normalno otrčala četiri kilometra, zato što me baš ništa nije mučilo, da sam aktivna od 0 do 24. Ispalo je da ipak nije riječ o ehinokoku i sad su bili još više zbunjeni - priča dalje Martina. Nalaz krvi bio je dobar, ukazao se dašak optimizma.

- Dolazim kod anesteziologinje i žena me u čudu gleda. I kaže: 'Gledam vaše nalaze, vidim da je sve u redu i čudim se zašto zdrava osoba ide na operaciju. Dok nisam vidjela CT. A nakon toga sam očekivala da će mi ovdje doći bolesna osoba, netko tko jedva hoda. A ne vi, koji izgledate kao da možete sad otrčati odavde.' I još mi je rekla da, što se nje

U jednom trenutku Martini se život potpuno

Jednjak Pluća Jetra Bubrezi Mjehur

Gušterača Tanko crijevo Debelo crijevo

Slezena

Srce Rektum

Želudac

Dušnik

Žučni mjehur Slijepo crijevo

Dvanaesnik

TRENERICA U ŽRK UDARNIKU, IGRA SVOJU NAJTEŽU UTAKMICU...

ZA ZDRAVLJE

pozabaviti

se svojim tijelom. Nakon prvog pregleda završila mislila da je sve to konačno iza mene, pojavilo se nešto novo...

čemu drugome... Nisam dugo ni željela ići spavati, uspjela sam tek kad su mi dali tabletu za smirenje - prisjeća se Martina i nastavlja:

- Operacija je trajala satima, ne znam ni sama koliko točno, ali sve je prošlo dobro. Sjećam se samo da me sve boljelo, da sam bila omamljena i potpuno nemoćna. Kad sam prvi put došla sebi, krenula sam uzeti mobitel u ruku, ali nisam uspjela. Nisam mogla podići tu težinu.

Jutro poslije liječnički konzilij okupio se oko pacijentice Vugrinović.

Čim je izašla iz bolnice i prestala brinuti o nalazima i snimanjima, Martina se okrenula rukometu. Nažalost, njezina borba će još malo potrajati

tiče, sutra mogu na operaciju. Operacija, naravno, ipak nije bila baš sutra, ali došlo je i to red. A čekanje je bilo užasavajuće. Nikako se nije mogla osloboditi crnih misli, do kraja se smiriti, a noći su cijelo to vrijeme bile posebno duge.

- Pozitivne misli donosili su ljudi oko mene. Naviknula sam se da sam ja ta koja pokušava pomoći drugima, koja će napraviti sve da pronađe rješenje tuđih problema, a sad sam ja bila u problemu. I svi oko mene su radili sve da pronađu rješenje. Ne mogu ni nabrojiti tko me sve tih dana zvao, nudio pomoć, davao savjete, utjehu, ohrabrenje... Bila sam potpuno otvorena oko svega, svima

slala nalaze na pregled, a u svemu tome smirila su me mišljenja da i ne mora sve biti tako loše, kao i neki primjeri kad je u sličnim situacijama ispalo dobro. A opet, cijelo vrijeme bojala sam se da se neću ni probuditi nakon operacije...emotivno prepričava Martina. Proganjala ju je i mogućnost da će liječnici, nakon što je otvore, shvatiti da je ne mogu operirati. I da će je, ako se i probudi, dočekati vijest da ništa nisu uspjeli napraviti.

- Taj dan u bolnici, uoči operacije, bio je posebno težak. Kad su mama i šogorica otišle, ostavile me samu, nisam mogla prestati plakati satima. Srećom, iz plača su me prekidali telefonski pozivi, svi redom su zvali, s očitom namjerom da mi skrenu misli, da pričamo o bilo

- Rekli su mi da je sve prošlo dobro, ali da baš i nije ispalo onako kako je planirano: 'Rez je morao biti nešto veći, jer izvadili smo van jajovod, jedan jajnik, slezenu, žuč i slijepo crijevo'. Ja ih gledam u čudu, brojim i kažem: 'Pa to je pet organa?! Što ja radim ovdje, kako sam živa, kako ću živjeti bez pet organa?' Objasnili su da se bez svakog od tih pet organa može živjeti, iako svaki ima svoju funkciju. Jedan tumor je pojeo jajnik, zalijepio se za jajovod i morali su oboje ići van. Ovaj drugi obuhvatio je slezenu, a i inače je to organ koji lako puca. Žuč je bila puna polipa, a slijepo crijevo, kako su mi rekli, izvadili su usput?! Pitam ih kako usput, kako se to organi vade usput, pa su objasnili da mi to ionako ne treba, iako na njemu nije bilo ničega. Kad je najgore prošlo, kad je shvatila što se dogodilo, nastupila je užasna žeđ. Tek tri dana poslije dobila je prvi i jedini gutljaj vode, kasnije u danu i laganu juhicu, a dan poslije i posebnu poslasticu.

- Operacija je, znači, bila u utorak, u petak gutljaj vode i juhica, a u subotu su mi donijeli jogurt! Bio je to najslađi obrok u mom životu.

Analiza je pokazala da izvađene tvorbe nisu zloćudne, da kemoterapije nisu potrebne, a sve je bilo puno lakše kad jedošla kući. Pamti i prvu šetnju, puževim korakom, no vrlo brzo se vratila u puni ritam, na treninge, u dvoranu...

- U svemu ovome promijenio mi se pogled na svijet, pokušavam ne odgađati neke stvari, drukčije slagati prioritete, više toga raditi za sebe. I shvatila sam, jednostavno, da treba redovno ići na preglede, to je najvažnije od svega. Jedan od pregleda u postoperativnom procesu pokazao je, nažalost, da će se njezina borba nastaviti. Ostala je bez pet organa, iz svega toga izašla je kao pobjednica, dokazala je da je fajterica u punom smislu tog izraza, ali morat će se još malo boriti. I izboriti! Neće biti lako, ni njoj ni bližnjima, ali svi koji je poznaju stavili bi ruku u vatru da će biti dovoljno jaka da dobije i ovu utakmicu. I iz svega izađe s osmijehom.

potpuno preokrenuo, rutinski pregled doveo je do prave životne drame

KAKO SAM UOPĆE ŽIVA?!

FAJTERICA KOJA NE ODUSTAJE

Udruga VG Dijabetičar obilježila

2. Hrvatski dan šećerne bolesti

Vrijedni članovi Udruge VG Dijabetičar obilježili su 2.Hrvatski dan šećerne bolesti (subota,13. svibnja 2023.) akcijom mjerenja šećera na dvije destinacije u Velikoj Gorici, na Tržnom centru i Trgu Stjepana Radića. Testirano je nešto više od 200 osoba, a veseli činjenica da su skoro svi rezultati testiranja u referentnim granicama.

Proglašavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti 14. svibnja želi se podići svjesnost o ovom velikom javnozdravstvenom problemu ne samo u svijetu nego i u Hrvatskoj. To je prilika da uz obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti, ali i svim drugim aktivnostima, javnozdravstvenim i edukativnim kampanjama koje se provode tijekom cijele godine, podsjeti javnost na učestalost šećerne bolesti te važnost prevencije, ranog otkrivanja šećerne bolesti, njezinog pravovremenog liječenja te sprječavanja i odgađanja kroničnih komplikacija.

Prema podacima Međunarodne dijabetičke organizacije (IDF, International Diabetes Federation) 537 milijuna odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina ima šećernu bolest, a predviđa se da će taj broj porasti na 643 milijuna do 2030. i 783 milijuna do 2045. godine.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću CroViab, u Hrvatskoj je u 2022. godini registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću. Kako ranija istraživanja pokazuju da samo 60% osoba ima dijagnosticiranu šećernu bolest, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj oko 500 tisuća. Prema izvješću HZJZ-a o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini, šećerna bolest je četvrti vodeći uzrok smrti. Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog na inicijativu Međunarodne dijabetičke federacije (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije. Svjetski dan šećerne bolesti najveća je globalna kampanja podizanja svijesti o toj bolesti, a od 2006.godine je i službeno priznat od Ujedinjenih naroda.

David Jolić

Učenici u Veleševcu sad sami pripremaju svoju zdravu užinu

U OVOJ ŠKOLI UČENICI PEKU MUFFINE, RADE ČIPS OD JABUKE

I KRUŠKE, ZNAJU PRIPREMITI PAŠTETU

OD TUNE, SLANUTKA ILI SIRA, KOLAČ OD MRKVE ILI VIŠANJA…

ips od krumpira? Ne i u Područnoj školi Veleševec u općini Orle. Ovdje djeca pripremaju čips od jabuke i kruške, a za užinu jedu namaz od slanutka ili voćni kolač koji su sami pripremili. U zdravim obrocima koje pripremaju uistinu i uživaju. Njihova mala, ali mirisna kuhinja jednom tjedno izgleda poput mravinjaka, a u njoj svih 22 učenika ove škole vrijedno sjeckaju, miješaju, mjere, slažu i ukrašavaju kolače, ili pak izrađuju voćne grickalice i razne namaze. Ukusnu užinu odnedavno još im je jednostavnije napraviti jer su zahvaljujući natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja nabavili dehidrator za voće, pećnicu, mikser i kuhalo. Projekt su pokrenule i osmislile njihove učiteljice

Nevenka Kumic i Nikolina Balen Hajčić, a prije nego su uspjele za školu nabaviti kulinarsku opremu, same su od kuće donosile svoje aparate. Dosad su djecu naučile raditi i sok od jabuka, jabučni ocat, kompote, kolače...

- Djeca to vole raditi, zanimljivo im je i jako su aktivni. Čak se i guraju tko će više napraviti. Zapravo su svi jako dobro prihvatili sve ovo što pripremamo i grickaju. Mislim da je to jedan veliki benefit, a osim toga smanjili smo bacanje hrane. Naša škola je u shemi školskog voća, a jabuke koje bi nekada djeca samo zagrizla i ostavila morali smo bacati. Sada od njih napravimo čips i sve se pojede, ništa više ne bacamo – ispričala je učiteljica razredne nastave Nikolina Balen Hajčić i dodala kako se nada da će ovakvi projekti zaživjeti i u drugim školama.

- Jako je zabavno jer smo svi na okupu

i svi zajedno radimo. Volimo kuhati i lijepo nam je. To što napravimo bude ukusno i sve se odmah pojede, ništa ne ostane – ispričala je Lea, učenica škole u Veleševcu, a s njom se složio i Tin: „Domaćinstvo najviše volim jer svi zajedno radimo, svi se lijepo družimo i surađujemo i zabavno je.“

Osim što na izvannastavnoj aktivnosti domaćinstvo pripremaju ukusne obroke, maleni Veleševčani rade i u školskom vrtu gdje uzgajaju cvijeće, a i u tome, kažu učiteljice, jako uživaju. Ova mala škola u udaljenoj općini tako je svojim učenicima zaista „škola za život“ .

MRACLIN - STO GODINA POSLIJE PJEVA SE I DALJE

KUD Dučec iz Mraclina obilježilo je na zanimljiv način obljetnicu od velikog značaja za njihovo društvo - sto godina prvog javnog nastupa! Naime, 21. svibnja 1923. godine preteča današnjeg Dučeca, pjevački zbor "Vjenčić", imao je prvi javni nastup prigodom posvete barjaka DVD Mraclin. Izvodili su crkvene pjesme, a kuma zastave bila je Minka pl. Lučić, supruga župana Franje pl. Lučića.

- Tom prigodom upriličena je i fotografija na kojoj se vide brojni naši mještani. Vladimir Vinetić je napravio novu fotografiju s istog mjesta. Mraclin se uvelike promjenio - nema više brojnih čardaka i drvenih kuća, nema trenutno ni crkvenog tornja, ali Društvo naše i dalje živi, i nastupa i pjeva. Na novoj slici se nalaze naši članovi i izviđači koji su prošlog vikenda posjetili naš krajobjavili su iz KUD-a Dučec.

Drugi pogled

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Konstantni dobri rezultati nikad nisu slučajnost: Treba izgraditi kulturu vrhunskih rezultata

Velika je razlika između vođenja tvrtke i upravljanja tvrtkom. Kad smo razočarani performansama našeg zaposlenika, u osnovi se uvijek radi o neispunjenim očekivanjima.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Tony Robbins je lijepo rekao: "Tajna sreće je da zamijenite svoja očekivanja sa zahvalnošću." To pak u poslu nije tako jednostavno, jer svi imamo očekivanja.

Problem je u tome što većina naših očekivanja nije jasno definirana i iskomunicirana.

Umjesto toga, pretpostavljamo da osoba koja nam je preko puta, prosuđuje i razmišlja isto ili slično kao i mi - stoga nije potreban trening i edukacija, pravila igre i smjernice.

Još jedna u nizu pogrešnih pretpostavki!

Kontinuirano postizanje dobrih rezultata kod uspješnih tvrtki nije slučajnost. Takve tvrtke su izgradile snažnu kulturu koja ima jasna

Pravila igre i definirane ishode za svako radno mjesto. Točno se zna što se očekuje i što se ne tolerira, postoji standard ispod ko jeg se ne ide, a zaposlenici se treniraju i vode.

Želite li izgraditi kultu ru vrhunskih rezulta

ta, morate biti jasni i specifični što osoba mora napraviti ili kako se mora pon ašati, da bi u vašoj tvrtki bila uspješna. U situacijama kad zaposlen-

ik ne ostvaruje potrebne ishode ili njegovo ponašanje nije u skladu s kulturom tvrtke, imamo tendenciju pribjeći njhovom "discipliniranju" - pogotovo ako se takva stvar već ranije događala.

Iako su upozorenja i "discipliniranje" ponekad potrebni, prečesto korištenje takvih metoda na žalost vodi u smjeru upravljanja ljudi korištenjem straha, a to nikad ne rezultira iskrenim i posvećenim odnosom zaposlenika prema poslu koji radi.

Naravno da želimo da zaposlenik djeluje u skladu s kulturom i Pravilima igre, ali to djelovanje treba biti utemeljeno na preuzimanju odgovornosti i vlasništvu nad problemom i situacijom, a ne na strahu od mogućih posljedica za neostvareni ishod.

Ne postoji osoba na svijetu koja u svojoj ljudskoj biti ne želi biti uspješna. Svi želimo biti uspješni.

Ključno pitanje koje si moramo kontinuirano postavljati je: "Što se mora dogoditi da ovaj zaposlenik bude uspješan na svom radnom

Što uspijemo bolje upravljati uvjerenjima i očekivanjima zaposlenika, to je veća šansa da će zaposlenik preuzimati odgovornost i vlasništvo nad problemom i situacijom, umjesto da koristimo upozorenja, kazne i "disciplinske mjere".

U Ulici Matice Hrvatske kod Doma zdravlja svako malo dogodi se prometna nesreća. Zbog toga je Gradska četvrt Vladimir Nazor tražila od gradske uprave postavljanje dodatne prometne signalizacije.

Upravni odjel za komunalne djelatnosti i promet tom je zahtjevu udovoljio. Naime, gorička tvrtka Sigprom izradila je elaborat na temelju kojeg će se pokušati riješiti prometni problemi

Postavlja

se nova, dodatna prometna signalizacija kod Doma zdravlja

na križanju Ulice Matice hrvatske i Ulice Josipa Pucekovića.

VG Komunalac će zbog svega toga postaviti dodatne prometne znakove i obilježiti kolnik. Na tom križanju nesreće su se najčešće događale u situacijama kada su se neoprezni vozači prestrojavali iz desne u lijevu prometnu traku kako bi skrenuli prema Domu zdravlja, odnosno u Ulicu Josipa Pucekovića.

BANDERIJALCI NA MJESTU GDJE SU SE MOLITVOM ČAK I PREKIDALI RATOVI

Na Međunarodnom vojnom hodočašću u Lurdu sudjelovali su hrvatski vojnici, policajci, branitelji i vatrogasci. Na hodočašću su, uz sve ostale sudionike, bili i pripadnici Turopoljskog banderija, koji su predstavlja Veliku Goricu i Turopolje. Zajedno sa Zrinskom gardom iz Čakovca predstavljali su Povijesne postrojbe hrvatske vojske.

Hrvatska vojska sudjeluje na Međunarodnom vojnom hodočašću u Lurdu od 1993. godine. Hodočašće tradicionalno organizira Vojni ordinarijat uz potporu Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja.

Prvo hodočašće vojnika organizirano je po završetku Drugog svjetskog rata, a

HODOŠAŠĆE

JE PRVI PUT

ORGANIZIRANO PO ZAVRŠETKU DRUGOG SVJETSKOG RATA 1945.

ubrzo je ideja pomirbe i izgradnje trajnog mira jačala i širila se među vojskama različitih zemalja.

Od 1958. godine Vojno hodočašće je poprimilo međunarodni karakter, a vojske zemalja koje su do tada ratovale, u susretima u lurdskom svetištu su se u druženju, razmjeni molitava, pjesama i oznaka – simbolično bratimili i mirili. Hodočašće je predvodio vojni ordinarij u RH monsinjor Jure Bogdan. Glavni koordinator hodočašća je generalni vikar Vojnog ordinarijata don Marko Medo. Zapovjednik ovogodišnjeg hodočašća je zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Ivan Raos, a zamjenici zapovjednika su brigadni general Željko Ljubas i u ime Ministarstva unutarnjih poslova Stjepan Milković.

'Biti lovac nama znači da poštuješ prirodu...'

Lovački savez Zagrebačke županije broji oko 3300 članova i treći je županijski savez po članstvu, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Istarske županije.

LS Zagrebačke županije okuplja 72 redovne članice (LD), koje su ujedno i lovozakupnici lovišta i devet pridruženih.

Na području županije ustanovljeno je 69 zajedničkih (županijskih) lovišta, 12 državnih i dva uzgajališta divljači (Vukšinac i Pisarovinski ribnjaci). Druga smo županija po broju lovišta, odmah iza Osječko-baranjske.

Važnost lovstva prepoznala je Zagrebačka županija, koja svake godine kroz javne pozive dodjeljuje bespovratnu novčanu pomoć lovačkim društvima.

U ovoj godini u županijskom proračunu osigurano je gotovo 182 tisuće eura za razvoj lovstva i ribarstva. Za poboljšanje infrastrukture u lovištima poput uređenja, izgradnje, adaptacije ili opremanja objekata za obradu i čuvanje mesa divljači, lovačkih domova i streljana te izgradnju volijera ili gatera, kao i promociju lovstva osigurano je 111.524 eura. Maksimalan iznos bespovratne potpore iznosi 13.200 eura.

Jedna od udruga koja se redovito prijav-

ljuje na natječaje je i Lovačko društvo Srndać iz Vukovine. Osnovano je u kolovoza 1945. godine s ciljem uzgoja, zaštite i lova divljači te je jedno od najstarijih lovačkih društava na našem području koje neprekinuto djeluje već više od 80 godina. Trenutno društvo ima 28 matičnih članova te 90 pridruženih članova, kaže nam tajnik Darinko Gučić, koji uz predsjednika Željka Vugrića, vodi ovo društvo.

Društvo gospodari s lovištima Turopoljski lug 1 i Turopoljski lug 2 koji se prostiru na 6293 hektara gdje od krupne divljači obitava svinja divlja i srna obična te sitna divljač kao što je zec, fazan, čagalj, lisica, patka divlja te šojka. Također je važno napomenuti da u lovištu obitavaju i zaštićenim i strogo zaštićene vrste životinja kao što su dabar, mačka divlja, vidra, orao štekavac, crna roda, neke vrste zaštićenih šišmiša, više vrsta sova, škanjac te šumska šljuka. Darinko Gučić prvo se bavio ribolovom, a onda se zaljubio u lovstvo.

- Moja ljubav prema lovu nije se dogodila preko noći. Oduvijek me privlačio lov i ribolov, dok sam bio dijete bavio sam

DRUŠTVO GOSPODARI S LOVIŠTIMA KOJA SE PROSTIRU NA 6293

HEKTARA ŠUME

BAVITI SE LOVOM NIJE LAKO, TO ZAHTJEVA VRIJEME, LOV TI MORA BITI NAČIN ŽIVLJENJA

se ribolovom, što je bilo na neki način i normalno jer sam odrastao u Poljani Čičkoj pokraj rijeke Odre. Što se tiče lova, aktivno sam se počeo baviti lovom 2020. godine i to nakon što me prijatelj pozvao kao gosta u lov u Društvo u kojem sam sada i član, te kao što i vidite tamo sam i ostao - priča nam Gučić. Lovce se često doživljava kao osobe koje ubijaju divlje životinje, ali lovci su puno više od toga.

- Uvijek znam napomenuti da biti lovac i baviti se lovom nije niti lako niti jednostavno. To iziskuje mnogo vremena, tako da lov postaje i način življenja. Biti član lovačkog društva predstavlja i radost druženja s ljudima i prirodom, te svakako stvara određeno poštivanje prirode i prirodnih ljepota i to je nešto što se ne može ispričati već to samo možete doživjeti. Ponekad je teško nekome tko nije lovac objasniti lovačke osjećaje, jer lov predstavlja strast, poštovanje, strpljenje, zadovoljstvo i koliko god se trudili nekome opisati kakav je to osjećaj ipak vas neće razumjeti - govori Gučić. Odlasci u lov traže vrijeme, ali i održavanje lovišta također iziskuje određeno vrijeme i rad lovaca. - Biti lovac nije lako, tu se podrazumijeva

vrijeme i rad koje lovac mora izdvojiti, a da bi lovno gospodarski i tehnički objekti u lovištu bili održivi. U tim aktivnostima svake godine znatno pomaže financijskom podrškom Zagrebačka županija koja kroz potpore potiče razvoj lovstva u našoj županiji. Lovačka društva, tako i naše, moraju i jesmo zahvalni na tome jer bez takvih potpora mnoga društva ne bi bila u stanju razvijati se u toj mjeri kao što je to sada - ističe tajnik LD Srndać. Svake godine planiraju radove koji se odnose na poboljšanje gospodarenja s divljači i lovištem te uređenje infrastrukture u lovištu. Kako bi to sve odradili i ove godine će se prijaviti na županijski javni natječaj.

Za svako lovačko društvo najvažniji su ljudi.

- Naša najveća vrijednost su ljudi, naši članovi, jer s pravim ljudima sve je lakše realizirati. Ti ljudi su lovstvu, kroz odricanje, dali dio sebe i dio svojih obitelji te im svakako treba biti zahvalan - kaže Darinko Gučić, uz zahvalu Zagrebačkoj županiji što redovito sudjeluje i pomaže u realizaciji projekata kojima unapređuju lovstvo na našem području.

DIO SEBE ZA LOVSTVO

Zbog crvenouhe kornjače nestaje barska, a JU Zeleni prsten ima projekt kojim ju želi spasiti

Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije započela je s provedbom projekta „Spas za barske – stop za invazivne kornjače“ kojem je cilj zaštititi barsku kornjaču, ali i uklanjanje invazivnih stranih vrsta kornjača koje ih ugrožavaju.

– Na području županije imamo najveću brojnost invazivnih stranih vrsta kornjača u Hrvatskoj, procjenjuje se čak više od 1.300 jedinki što ukazuje na ozbiljnost problema. Projekt će se provoditi na 17 lokacija u županiji, na kojima su invazivne strane kornjače zabilježene - rekla je ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije Tatjana Masten Milek.

Projektom je predviđena izrada sunčališta za kornjače, pomoću kojih će se invazivne kornjače hvatati. Potom će ih pregledati veterinar, a ovisno o njihovom zdravstvenom stanju, zdrave kornjače će biti zbrinute u Zoološkom vrtu Grada Zagreba. Cilj je do kraja trajanja projekta smanjiti brojnost invazivnih kornjača barem za 80 %.

– Invazivne strane vrste su one koje su posredstvom čovjeka došle na mjesto gdje ih prirodno ne bi bilo i na tom području rade štete, a troškovi kontroliranja invazivnih stranih vrsta u Europskoj uniji godišnje iznose 12 milijardi eura – istaknula je Voditeljica službe za bioraznolikost u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Zrinka Domazetović te dodala kako invazivne kornjače nisu krive što su tu jer su njih su u prirodu pustili neodgovorni vlasnici.

Projekt financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ukupna vrijednost je nešto više od 265 tisuća eura, a provedba će trajati do lipnja 2026. godine.

Mato Čičak novi je predsjednik županijskog

Uz pomoć sunca proizvode vlastitu električnu energiju

NA KROVU DISTRIBUTIVNOG CENTRA POSTAVLJENA SUNČANA ELEKTRANA

Na krov Distributivnog centra za voće i povrće u Velikoj Gorici postavljena je sunčana elektrana sa 700 fotonaponskih modula, ukupne snage 200 kilovata. U prvim mjesecima rada vlastita proizvodnja električne energije već se pokazala itekako isplativom.

– Solarne panele smo htjeli postaviti od samog početka poslovanja, jer nama je 99 posto režijskih troškova električna energija. Prije ovog poskupljenja smo imali oko 120 tisuća eura mjesečne troškove, a sad bi nam bez intervencije Vlade bile više od 200 tisuća eura. Investicija je završena

u ožujku prošle godine. Čekali smo da HEP odradi svoje radove i infrastrukturu i sad nakon samo dva mjeseca korištenja vide se velike uštede u radu našeg centrarekao je direktor Distributivnog centra za voće i povrće, Hrvoje Bunjevac. Pola krova je iskorišteno, a preostalo je mjesta za još 200 kilovata . Župan Stjepan Kožić, prilikom obilaska, istaknuo je kako su primjer izgradnje ovog centra slijedili i drugi. – Na ovom primjeru vidimo kako se uspješno mogu smanjiti režijski troškovi. Vjerujem i kako će biti ljepše vrijeme po pitanju broja sunčanih dana, ušteda

će biti i veća, režije će biti male. To je ne samo ekonomska korist nego i zaštita okoliša, a time i jedna stabilnost funkcioniranja ove hladnjače, jer u pojedinim trenucima možete i ostati bez električne energije. Prvi u Hrvatskoj smo izgradili i hladnjače ovog tipa u Distributivnom centru i mnogi su ga uzeli kao primjer kvalitete skladištenja voća i povrća –naglasio je župan Kožić.

Ukupna vrijednost investicije je 245 tisuća eura, a veći dio sredstava Distributivni centar osigurao je sam dok je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj osigurano bespovratno 77, 4 tisuće eura.

Načelnik Općine Rugvica Mato Čičak, izabran je za novog predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije. Na mjestu predsjednika naslijedio je Marinka Šebečića, koji je tu dužnost obnašao u posljednja tri mandata.

- Očekujem nastavak dobre suradnje sa svim gradovima i općinama, koje ćemo obići i kako bi objasnili da se uz malo financijske podrške može napraviti jako puno za lovstvo, koje ima dugu tradiciju na području Zagrebačke županije. 72 naše udruge imale su pravo glasa, dok osam udruga koje nemaju lovišta nemaju to pravo, no to ćemo na sljedećoj Skupštini promijeniti - najavio je Čiča i dodao kako će daleko veću osobnost dobiti Lovni uredi. Zagrebačka županija prošle je godine za lovstvo izdvojila 180 tisuća eura. Zamjenik župana Damir Tomljenović pozvao je lovce da se prijave na ovogodišnje natječaje i javne pozive. - Tendencija je da naša lovačka društva i dalje gospodare svojim lovištima, a sve one mjere koje Županija ima prema lovcima dogovaramo upravo s njima - poručio je Tomljenović.

Foto: Dražen Kopač/Zagrebačka županija

Gospodarstvo

VG Čistoća stavila u pogon mobilni stroj za obradu glomaznog otpada G

lomazni otpad se u većini slučajeva nekontrolirano odbacivao na javnim površinama i šumama te je oduvijek predstavljao problem kako za okoliš i zdravlje ljudi, tako i za velikogoričko odlagalište otpada Mraclinska Dubrava. Stoga je VG Čistoća nabavila uređaj za obradu glomaznog otpada koji ima funkcije drobljenja, usitnjavanja i prosijavanja kako bi se glomazni otpad što bolje mehanički obradio prije zbrinjavanja na odlagalištu čime bi se smanjio ukupni volumen glomaznog otpada koji se odlaže na odlagalištu Mraclinska Dubrava kako bi se što više korisnog materijala izdvojilo iz glomaznog otpada i samim time recikliralo (kao što su npr. drvo i metali).

Uređaj je u funkciji te ima odlične specifikacije. Otpad se maksimalno razvrstava i usitnjava te je neopasan za okoliš i zdravlje ljudi.

„Drobilica“ je financirana sredstvima

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH, a vrijednost iste iznosi oko 422.888,05 EUR = 3.186.250,01 HRK

Savjesnošću naših građana i boljom oporabom otpada, u 2023. godini je na odlagalištu Mraclinska Dubrava odloženo 210 tona manje glomaznog otpada nego

u istom periodu prošle godine, a iz VG Čistoće se nadaju da će korištenjem „drobilice“ do kraja godine smanjiti volumen glomaznog otpada barem za 50%.

MALO O GLOMAZNOM OTPADU

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, glomazni otpad je otpadni predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

U glomazni otpad spadaju primjerice kupaonska oprema (kada, ormari i police, slavine…), dječja oprema (velike igračke, autosjedalice, krevetići…), podne obloge (tepisi, tapisoni, linoleum…), namještaj, kuhinjska oprema, vrtna oprema itd.

U glomazni otpad ne spadaju kategorije otpada za koje postoje drugi načini organiziranog sakupljanja i zbrinjavanja:

• Građevinski otpad (beton, opeka, crijep, pločice, keramika, građevinski materijali od azbesta i gipsa, šuta…)

• Opasni otpad

• Električni i elektronički otpad

• Otpadne gume

• Otpadna vozila

• Otpadne baterije i akumulatori

• Otpad od obrezivanja krošnji, korova, grmova.

• Otpad od uklanjanja stabala, panjeva… Odlaganje glomaznog otpada pored kontejnera za smeće, zelenih otoka ili na divljim deponijima u gradskim i prigradskim naseljima odnosno na javno prometnim površinama, zabranjeno je Zakonom o gospodarenju otpadom.

VG Čistoća u okviru javne usluge svakom kućanstvu nudi jednom u kalendarskoj godini mogućnost preuzimanja glomaznog otpada na obračunskom mjestu korisnika usluge bez naknade.

Također nudi i postavljanje mobilnog reciklažnog dvorišta po mjesnim odborima i gradskim četvrtima te se uz mobilno reciklažno dvorište postavlja i spremnik za glomazni otpad u koji se može odložiti glomazni otpad bez naknade. Glomazni otpad korisnici također mogu odložiti u reciklažno dvorište Velika Gorica ili reciklažno dvorište Mraclinska Dubrava. Obrazac Zahtjeva za jedan besplatni odvoz glomaznog otpada možete pronaći na stranicama VG Čistoće te ga ispunjenog možete poslati na službenu mail adresu: vgcistoca@vgcistoca.hr VG Čistoća d.o.o.

RJEŠAVANJE DUGOGODIŠNJEG PROBLEMA

ZAPUŠTENIH

POZITIVNA PRAKSA IZ DRUGIH

GRADOVA UVODI SE I U VELIKU

GORICU RADI SE VEĆINOM O

KORISNICIMA KOJI NEMAJU

PREBIVALIŠTE U GRADU VELIKOJ

GORICI

Ono što se provodi u gradovima kao što su Zagreb, Rijeka, Split, Vukovar, Osijek, Čakovec itd., sada će se provesti i u Velikoj Gorici te u općinama Kravarsko i Pokupsko. Regulirat će se napuštena grobna mjesta sukladno Zakonu o grobljima. Na 13 groblja kojima upravlja VG Komunalac d.o.o. na području Grada Velike Gorice i općina Kravarsko i Pokupsko, utvrđeno je stotinjak napuštenih (zapuštenih i neodržavanih) grobnih mjesta. Ovim postupkom regulira se status i pravilan način korištenja grobnih mjesta te uređenost groblja sukladno Zakonu o grobljima. Tako se naprimjer na grobljima često nailazi na neuređena grobna mjesta, oronule i trule spomenike i opremu, a nerijetko i na razne životinjske nametnike koji u takvim zapuštenim mjestima pronalaze svoja utočišta.

PROVJERA TEK NAKON 10 GODINA

NEPLAĆANJA GROBNE NAKNADE

U slučajevima kada grobna naknada za grobno mjesto nije plaćena najmanje deset godina, sukladno čl. 14.., st.1. Zakona o grobljima smatra se napuštenim i može se ponovno dodijeliti na korištenje, ali tek uz još jedan preduvjet. Potrebno je proteći petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno 30 godina nakon ukopa u grobnicu. Shodno tome, ukoliko su spomenuti uvjeti ispunjeni, grobno mjesto ili grobnica smatra se napuštenim.

GROBNIH MJESTA

teznim kamatama. U protivnom, smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom Uprava groblja može slobodno raspolagati.

KORISNICI NAPUŠTENIH GROBNIH MJESTA

BIT ĆE OBAVIJEŠTENI

Korisnicima napuštenih grobnih mjesta dostavit će se pisana obavijest o napuštenom grobnom mjestu na adrese iz grobnih očevidnika koje će biti poslane poštanskom pošiljkom. Korisnici će u obavijesti biti upoznati s rokom i načinom postupanja. Nakon poslane pisane obavijesti - Uprava groblja, postavit će i plastificiranu obavijest o napuštenom grobnom mjestu na samom grobu. Uprava groblja će nakon blagdana Svih Svetih donijeti konačnu Odluku o raspolaganju napuštenim grobnim mjestima, a kako bi korisnici ili članovi njihovih obitelji imali dovoljno vremena za reguliranje statusa napuštenog grobnog mjesta.

ZAJEDNIČKA GROBNICA SUKLADNO ZAKONU

Uprava groblja, prije dodjele napuštenog grobnog mjesta na korištenje drugom korisniku, premjestit će posmrtne ostatke u zajedničku grobnicu, sukladno st. 3. čl. 14., Zakona o grobljima.

POZIV KORISNICIMA GROBNOG MJESTA

DA SE JAVE U UPRAVU GROBLJA

Prijašnji korisnik grobnog mjesta koje se smatra napuštenim može raspolagati izgrađenom opremom (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim za-

VG Komunalac d.o.o., Uprava groblja, poziva sve korisnike grobnih mjesta koji prime obavijest ili primijete postavljene obavijesti o napuštenom grobnom mjestu, ali i sve one korisnike koji nisu sigurni u svoj status grobnog mjesta da se jave u Upravu groblja, Velika Gorica, J. Dobrile 1 (tel. 01/6221-235, ponedjeljak - petak od 07-14 h). kako bi regulirali svoj status. U protivnom, sva napuštena grobna mjesta konačnom Odlukom o raspolaganju napuštenim grobnim mjestima dodijeliti će se na korištenje trećim osobama.

ENERGETSKA OBNOVA

ENERGETSKA OBNOVA VIŠESTAMBENE ZGRADE SLAVKA KOLARA 7

akon uspješno provedene energetske obnove višestambenih zgrada na prethodnim natječajima, energetski isplativijih i toplijih domova suvlasnika, u ovoj godini krećemo u novu energetsku obnovu koju započinjemo sa višestambenom zgradom Slavka Kolara 7.

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz korištenje obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime se doprinosi očuvanju okoliša. Višestambena zgrada Slavka Kolara 7 je jedinstvena uporabna cjelina stambene namjene s ukupno 20 stanova, te bruto površine 1589,50 m2. Opći cilj projekta je smanjenje potrošnje energije za grijanje i smanjenje emisije CO2, odnosno dekarbonizacija zgrada provedbom ulaganja u energetsku obnovu višestambene zgrade. Specifični cilj projekta je poboljšati razinu energetske učinkovitosti smanjenjem potrošnje energije potrebne za grijanje (QH,nd) od 71% u odnosu na stanje prije obnove i ostvariti uštede primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 64%.

Tvrtka Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o. izradila je projekt energetske obnove višestambene zgrade Slavka Kolara 7. Obavljajući svoju osnovnu djelatnost, upravljanje stambenim zgradama, pod svojom upravom ima fond od 160 stambenih zgrada od kojih je najveći broj sagrađen do 1990. godine a koje su nižeg energetskog razreda, D ili lošijeg. Društvo je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika i smanjili troškove za energiju.

Slavka Kolara 7

ZDRAVLJE ŠTITNJAČE

SVJETSKI DAN ŠTITNJAČE OBILJEŽAVA SE DILJEM SVIJETA SVAKE

GODINE 25. SVIBNJA S CILJEM PODIZANJA SVIJESTI O BOLESTIMA ŠTITNJAČE, S POSEBNIM NAGLASKOM NA PREVENCIJU TE ŠTO RANIJE OTKRIVANJE I LIJEČENJE.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača u krv izlučuje hormone trijodtironin (T3) i tetrajodtironin ili tiroksin (T4) koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa. Važni su za normalan rad živčanog sustava, održavanje tjelesne temperature, normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu potrošnje energije i kisika. Na srce djeluju tako da dovode do povećanja kontraktilnosti srčanog mišića i ubrzanja rada srca, a također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi. Jasno je stoga da poremećaji štitnjače mogu izazvati brojne zdravstvene tegobe. Procjenjuje se da i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja. Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija. Hormonalni poremećaji su obično povezani te neravnoteža jednog hormona utječe i na druge sustave. Štitnjaču često krivimo za brojne simptome, kao što su probavni problemi, neplodnost, spor metabolizam, ispadanje kose, debljanje, kronični umor… Često je usporen rad štitnjače rezultat većeg problema: na primjer, sveprisutan stres utječe na porast kortizola, a trajno povišene razine kortizola mogu dovesti do iscrpljenosti nadbubrežne žlijezde i hipotireoze. Osim toga na funkciju štitnjače loše utječu i loše prehrambene navike, nutritivni deficiti, izloženost toksinima, nedovoljan unos hrane, kronična upala, stalne dijete…

Simptomi hipotireoze (smanjene količine hormona) su suha koža, lomljivi nokti, usporen govor i umor, smanjeno pamćenje, sklonost depresiji, opća slabost, mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, zatvor, povećanje tjelesne mase i poremećaj menstrualnog ciklusa. Simptomi hipertireoze su najčešće: nervoza, razdražljivost, kronični umor, malaksalost, ispadanje kose, probavni problemi, gubitkom tjelesne mase, problemima s očima (vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice) te ubrzani, ponekad nepravilni srčani ritam.

puta češće nego muškarce. Može se javiti već kod adolescentica i mladih žena, a najčešća je u žena između tridesete i pedesete godine života. Učestalost joj i kod žena i kod muškaraca raste s dobi. Često se pojavljuje uz neke druge autoimune bolesti kao što su šećerna bolest tip 1, vitiligo, celijakija, reumatoidni artritis, lupus i druge. Postoji genetska predispozicija nastanku ovog sindroma, ali da bi se bolest razvila mora postojati okidač. Najčešći uzroci su: netolerancija na hranu, propusnost crijeva (leaky gut), deficiti nutrijenata, infekcije (virusi, bakterije, paraziti, gljivice), insuficijencija jetre, problem s nadbubrežnom žlijezdom (neodgovarajući odgovor na stres). Bez obzira na uzrok, prilagodba životnog stila mogu pomoći u većini slučajeva. Prehrana koja podržava zdravlje štitnjače održava stabilne razine šećera u krvi uz dovoljno raznovrsnih izvora nutrijenata. Glavni stresori su uz nedovoljan unos hranjivih tvari i nedovoljno sna te kronična izloženost toksinima iz okoliša.

Ponekad će prilagodba životnih navika biti dovoljna za opravak rada štitnjače, a ponekad su potrebni lijekovi po preporuci liječnika. Kako bi liječenje bilo uspješnije, nekoliko savjeta za osobe koje uzimaju hormone štitnjače (levotiroksin):

• Preporučljivo ih je uzimati ujutro na prazan želudac barem 30 do 60 minuta prije hrane ili kave jer hrana smanjuje asporpciju.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema podacima Registra za rak, u RH u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Porast pojavnosti možemo pripisati, osim starenju stanovništva, sve boljoj dijagnostici uz pomoć koje se karcinomi otkrivaju u ranoj fazi što je ranije bilo nemoguće. Čimbenici rizika su pretilost, izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljska anamneza raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, snižena razina D vitamina.

• Osobe koje uzimaju i antacide ili inhibitore protonske pumpe (lijekovi koji smanjuju kiselost želuca) trebaju ih odvojiti 4 sata od hormona štitnjače.

• Kalcij i željezo tvore netopive komplekse s levotiroksinom te ih treba uzimati bar 2 sata poslije levotiroksina. Isto se odnosi i na multivitaminske komplekse koji sadrže kalcij ili željezo.

štitnjače) i hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače).

Hashimotov sindrom je autoimuna bolest u kojoj organizam stvara antitijela koja uništavaju vlastitu štitnjaču, što s vremenom dovodi do hipotiroidizma. Ali Hashimoto je puno složeniji sindrom. Naime zbog smanjene mogućnosti stvaranja hormona, javljaju se simptomi hipotireoze, a zbog autoimunog uništenja štitnjače, njene stanice i hormoni se otpuštaju u krvotok, doprinoseći simptomima hipertireoze. Nije stoga rijetkost da oboljeli od ovog sindroma imaju kako simptome hipotiroidizma, tako i simptome hipertiroidizma. Bolest zahvaća žene 10-15

Podizanje društvene svijesti o zdravlju štitnjače igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju. Budući da simptomi variraju od osobe do osobe, i liječenje treba biti individualizirano. Ukoliko sumnjate na problem u radu štitnjače ili Vam je već dijagnosticirana određena bolest štitnjače, obratite se s povjerenjem timu Ljekarni Zagrebačke županije. Možemo Vam pomoći u donošenju zdravih navika, odgovoriti na pitanja u vezi Vaše terapije ili izbora dodataka prehrani koji bi bili najprikladniji za Vaše trenutno stanje. Tako ćete izbjeći uzimanje nepotrebnih ili čak štetnih dodataka prehrani jer ne zaboravimo da i lijekovi koji ne idu na recept mogu izazvati nuspojave i stupiti u interakcije s postojećom terapijom.

Najčešći poremećaji funkcije štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost

U Zaprešiću egzistiraju dva šahovska kluba, ŠK Ban Jelačić i ŠK Zaprešić

'Žao nam što je Inter u stečaju, ali dalje tako više nije išlo'

Unašem serijalu druženja s ljudima iz županijskog sporta, uokvirenog u video format nazvan jednostavno "Sport zagrebačke županije", ovoga puta red je došao na sportski život grada Zaprešića. Iza Velike Gorice i Samobora treći najveći grad u županiji, s nešto više od 24.000 žitelja, ima se čime pohvaliti kad je riječ o sportu, sportašima i klubovima, a o svemu tome pred našim kamerama razgovarali smo s Matijom Teurom, dopredsjednikom gradske sportske zajednice, dopredsjednikom zaprešićkog rukometnog kluba, ali i predsjednikom Gradskog vijeća, te sa Željkom Kiseljakom, dugogodišnjim tajnikom Zajednice sportskih udruga, ujedno i čovjekom kojeg svi u Zaprešiću, ali i puno šire, povezuju sa šahom.

Za početak, osvrnuli smo se na aktualni trenutak zaprešićkog sporta.

- Jako sam zadovoljan. Bio sam 18 godina i tajnik gradske Zajednice sportskih udruga, sudjelovao sam u svemu tome i prilično sam dobro upućen i način na koji sport funkcionira, ali danas mi je drago što su se mlađi ljudi uključili u rad Zajednice, što se uključuje sve više sportova. Posebno mi je drago što je Zaprešić veliki sportski grad, budući da se više od deset posto građana aktivno bavi sportom, što ima malo gradova u Hrvatskoj - rekao je Kiseljak.

Isto pitanje uvodno je dobio i čovjek sa cijelim nizom funkcija.

ŽELJKO KISELJAK I MATIJA TEUR, ČELNICI ZAPREŠIĆKOG

ŠAHOVSKOG I RUKOMETNOG KLUBA, GOSTOVALI SU U

EMISIJI "SPORT ZAGREBAČKE ŽUPANIJE". PRETRESLI SMO

TEME VEZANE UZ PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

- Gledajući iz moje pozicije, stanje u zaprešićkom sportu je nikad bolje! Sinergija rada Zajednice i klubova doprinosi tome da Zaprešić doista stavljamo na nacionalnu mapu kao pravi sportski grad. Imamo više od 2500 sportaša uključenih u Zajednicu, čime dobivamo količinu ljudi koji svakodnevno promoviraju naš grad po Hrvatskoj, ali i šire. Prošla godina jedna je od najuspješnijih uopće, imali smo razloga nagraditi cijeli niz naših sportaša za postignute uspjehe čak i na svjetskim i europskim prvenstvima. Imamo i naš kuglački klub, s kojim se stvarno možemo ponositi, iako ne zanemarujemo niti jednu od 35 članica Zajednice. To pred nas stavlja dodatan izazov po pitanju financija, ali zato smo u posljednje dvije godine i povećali izdvajanja za sport za nekih 20-ak posto. Nismo još došli do limita, bio je on svojevremeno još i veći, a mi se želimo vratiti na te razine - ističe Matija Teur.

POČETAK, VRHUNAC I KRAJ

Naravno da je priča o zaprešićkom sportu vrlo brzo otišla na "pokojni" nogometni klub, na ljetos ugašeni NK Inter, koji je desetljećima bio najsnažniji brend kojeg je nudio sport u ovom gradu.

- Apsolutno da je svima žao što se situacija s nogometnim klubom razvila

VAŽNO JE DA SMO USPJELI SAČUVATI DJECU, ONAJ MODEL BIO SE ZAISTA POTROŠIO

IZA NAS JE USPJEŠNA GODINA, S JAKO PUNO MEDALJA I ZNAČAJNIH USPJEHA

onako kako jest, ali smatram da se taj model poslovanja naprosto istrošio. Svaki projekt ima svoj početak, vrhunac i kraj, pa tako i ovaj. Bili smo prisiljeni poslati klub u stečaj, ali svim silama smo se trudili da ne izgubimo djecu, jer ona su najvrijednije što imamo u sportu. Osnovana je nova udruga, NK Inker, sačuvana je kompletna baza igrača u omladinskim pogonima, pa se klub natječe u 1. HNL za juniore, a korak po korak ćemo se pokušati vratiti na stare staze - rekao je Teur pa nastavio:

- Bit će to dugotrajan i mukotrpan posao, u današnje vrijeme teško je pronaći sredstva za nogomet, koji je izašao iz okvira sporta i okrenuo se biznisu. Doći na razine nekadašnjeg "Diva iz predgrađa" baš će zato biti posebno teško, a mi smo sigurni da u svemu tome grad nije taj koji mora podnijeti najveći teret. To se mora dogoditi kroz nekakvu privatnu investiciju, kroz ulaganje ljudi koji vide sebe u svijetu nogometa. Mi smo ovdje da pružimo potporu, osigurali smo uvjete za trening i novac za plaće trenera, a to je najviše što smo u ovom trenutku mogli napraviti. Na sličnom tragu je i Kiseljak. - Godinama sam živio uz taj klub, i to

vrlo intenzivno, i zato mi je posebno žao što je nestao najveći sportski brend Zaprešića. Drago mi je da je rukovodstvo Zajednice stalo iza toga da se sačuvaju mladi, no jasno je da klub ne može više egzistirati sa 17 momčadi u mlađim kategorijama. Okolnosti su takve da Zaprešić nije dovoljno financijski jak da stane iza takvog projekta, no nadam se da će uskoro zaživjeti i seniorski pogon, jer bez tog dijela nijedan klub nije potpun.

Pričali smo, naravno, i o rukometu. MRK Zaprešić je u rastu, u usponu. - Od 2019. promijenila se struktura ljudi u klubu i počeli smo graditi neku novu priču. U drugoj sezoni uspjeli smo otići u viši, treći rang natjecanja, ovu smo završili na šestome mjestu, a sljedeće sezone cilj je otići još jedan rang više. Za napad na Premijer ligu zasad ne gajimo iluzije, želja nam je prvo stabilizirati klub u drugom rangu natjecanja, a pritom i nastaviti rad u školi rukometa. Podigli smo broj djece, od sljedeće sezone imat ćemo apsolutno sve selekcije i s te strane moramo biti zadovoljni - ističe Teur prije nego što se prebacujemo na šah.

- Seniori ŠK Bana Jelačića igraju u trećoj hrvatskoj ligi, a budući da imamo čak osam rangova, to je dobar doseg, iako smo 11 godina bili i u prvoj ligi. U interesu nam je da razvijamo školu šaha, kroz koju je u zadnjih 30-ak godina prošlo oko tri tisuće djece, što je ogroman broj za šah. Kvalitetu teško zadržavamo iz financijskih razloga, ali najvažnije nam je okupljati mlade - ističe Kiseljak.

Željko Kiseljak (lijevo) i Matija Teur, dvije generacije vodećih ljudi zaprešićkog sporta

NAPREDAK BEZ ILUZIJA

Sport

POJAS PRVAKA ZA

IVICU I NJEGAČA

Jubilarnu 50. profesionalnu borbu velikogorički boksač Ivica Bačurin odradio je pred svojom publikom. U meču za internacionalnu titulu u Gradskoj sportskoj dvorani sredio je Petra Mr valja iz BiH, sve je riješio u četvrtoj rundi pa oko pasa stavio vrijedan pojas, kojim se ovom prilikom okitio i još jedan naš predstavnik. Ivan Njegač, naime, u svome je meču bio bolji

od mađarskog boksača Istvana Orbana, kojeg je "riješio" tehničkim nokautom u šestoj rundi.

Na boksačkom happeningu u Velikoj Gorici vidjeli smo ukupno tri borbe za internacionalnu titulu, ali i cijeli niz talentiranih mladih boksača.

- To mi je u ovoj fazi i najvažnije, da što više mladih privučemo i boks, da dođu u dvoranu i krenu raditi s nama - istaknuo je Ivica Bačurin.

ISPALI! 'POVRATAK

NEĆE NAM BITI

GOLA NEDOSTAJALA SU

RUKOMETAŠIMA GORICE

U LOVU NA EUROPSKU

POZICIJU. PORAZ 28-23

OD POREČA U GOSTIMA

SPUSTIO SE GORIČANE

NA PETO MJESTO, A U EUROPSKE KUPOVE ĆE IĆI DOMAĆIN...

NA EUROPSKO PRVENSTVO!

Sara Habijančić iz Taekwondo kluba Velika Gorica osvojila je broncu na velikom turniru u Sarajevu i time se plasirala na Europsko prvenstvo do 21 godine.

PRVA U REPREZENTACIJI

Iza Udarnika sezona za povijesne knjige

Nakon što je seniorska ekipa odradila najbolju, najuspješniju sezonu u klupskoj povijesti, osvojivši treće mjesto u 2. ligi, nakon sezone u kojoj smo u našem gradu ugostili i veliku Podravku, u kratkom razdoblju dogodila su se još dva trenutka za pamćenje kad je riječ o goričkom ženskom rukometu. Naime, prvi put u povijesti čak su se dvije selekcije ŽRK Udarnika plasirale na državnu završnicu

u mlađim kategorijama.

Rezultati na kraju nisu

ispali prema očekivanjima, ali dupli plasman na završnici također spada u povijesne uspjehe...

Jednako kao i pozivanje

Leone Lilić u U-15 reprezentaciju Hrvatske, što je ovu djevojku učinilo prvom reprezentativkom u povijesti kluba.

- Svi smo vrištali od sreće kad smo doznali, ovo je veliki trenutak za nas - kazali su iz našega kluba.

NA RUBU SPORTA

Velikogoričanin Marko Brdek osvojio je prvo mjesto na ovogodišnjem izdanju Croatian Drift Challengeu u Mičevcu. Lani mu je titula izmaknula za dlaku, no ove je godine u finalu bio najbrži.

KRIVI SMO SVI, ALI...

Da smo svi dali maksimum, mi bi i ovakvi ostali u ligi. Ali nismo. Najveći promašaj nam je Toni Jelenković, to sam mu i rekao, kaže predsjednik Radović.

Tražit će se novi trener, novi prvioperativac kluba, a posebna pažnjeide mladima...

U

pućenijima je od početka bilo jasno da sve to skupa neće štimati, s protekom dana i tjedana, sa svakom serijom novih poraza, broj pesimista se povećavao, ali ipak je bilo teško i zamisliti da je ovo moguće. Da košarkaši, nakon svih ovih sjajnih godina iza nas, ispadnu iz lige?! A opet, moguće je. I dogodilo se. Kraj prošle sezone obilježen je porazom od Cibone u polufinalu prvenstva na jednu loptu, a kraj ove godine donio je poraz u Ciboninoj dvorani, od Dinamo Zagreba. Poraz koji je označio da je došao trenutak za resetiranje...

Koji će se događati u nižem rangu natjecanja. Okršaje sa Splitom, Zadrom i Cibonom, okršaje koji su često odlazili i na goričku stranu, zamijenit će dvoboji s pulskom Stojom, Podravcem iz Virja, Omišem i Samoborom. I to je realnost.

Ali, nažalost, nije i najgora vijest u cijeloj ovoj priči. Gorička košarka, naime, ispadanjem iz prvoligaškog društva kreće u novu eru, puno skromniju i drukčiju, s drugim vizijama, idejama i ciljevima. I u potpuno drukčijoj stvarnosti.

Druženje s najboljima bilo je lijepo, ponekad i bajkovito, jer pobjeđivati najbolje uvijek je poseban užitak, staviti se na sportsku kartu hrvatske s takvim rezultatima velika je stvar. Ali sve to nešto i košta. U ovom slučaju, koštalo je previše. I sad je potreban korak unatrag, a možda i dva, tri... Lov na visoke pozicije, ispunjavanje želja i snova, dovelo nas je do situacije u kojoj je potrebno presjeći. A to će, do kraja pojednostavljeno, reći da u godinama pred nama teško možemo računati na košarkaške razine u kojima smo posljednjih godina imali priliku uživati u našem gradu.

- Ajmo krenuti od početka... - uz duboki uzdah kaže predsjednik kluba Duško Radović.

- Prvo, prekasno smo krenuli u sezonu po pitanju formiranja momčadi jer smo sve do kraja lipnja čekali odluku trenera Josipa Sesara i direktora Ljube Prgometa, ali i dogovor s novim potencijalim sponzorima. Sve to na kraju je propalo, i Sesarov povratak i ulazak sponzora u klub, a nakon toga otišao je i Prgomet. I našli smo se, ukratko, u gabuli! Trebalo je, dakle, na brzinu "izmisliti" i novog trenera i novog direktora.

Braslav Turić nije uspio, trenerski je potpisao ispadanje

ČEKAJUĆI SESARA I SPONZORA...

NaSkupštini kluba odredit ćesenovismjer -povrataku najviširang nijeprioritet, punojevažnije postavitiklub realnijenazdravijeitemelje

'POVRATAK U 1. LIGU BITI PRIORITET'

- Obavio sam konzultacije s ljudima iz košarkaških krugova i odlučio dovesti Vladimira Krstića, pomoćnika izbornika Mulaomerovića i čovjeka koji je potpuno unutra u svakom smislu. Nažalost, situacija s reprezentacijom razvijala se tako da nam se priključio tek polovicom rujna, netom prije početka prvenstva. Mi smo s njegovim pomoćnikom Braslavom Turićem radili dobar posao na pripremama, igrali i izgledali dobro, no priključenjem Krstića brzo se pokazalo da to nije to. Igrači su bili nervozni, nezadovoljni, i vrlo brzo smo se rastali s Krstićem - vrti Radović jesenski film.

U svemu tome trebao je pomoći Senad Beganović, novi direktor i tajnik kluba. - Nisam imao rješenje i predložen mi je on, ozbiljan čovjek, iskusan a dovoljno vitalan, s desetljećima u košarci... Vjerovao sam da je dobro rješenje za prvog operativca, moju desnu ruku - govori predsjednik nepunu godinu poslije. Ispalo je da to baš i nije tako, da se gospon Beganović nije snašao, a ova dva navedena odabira usmjerila su sezonu.

- Prije rastanka s Krstićem odradio sam razgovor s najiskusnijim igračima i naš je zajednički zaključak bio da je najbolje da klupu preuzme pomoćnik Turić.

Uz to smo nastavili tražiti i pojačanja, budući da su se pokušaji s dvojicom stranaca, prvo Senegalcem, a onda i Amerikancem, pokazali neuspješnima. Uspjeli smo u tom procesu angažirati Juru Gunjinu, a zatim i Milana Lužaića, koji je bio najbolji naš potez u ovoj sezoni - priča Radović, pa odmah prelazi na najnesretnija dva dana sezone.

- U ključnim trenucima Lige za ostanak, u po nas dobroj situaciji, u nepunih 48 sati ostali smo bez dvojice ključnih igrača. Prvo Dino Cinac strada na treningu, a onda i Lužaić na utakmici! Budući da je riječ o dvojici doslovno nezamjenjivih igrača, našli smo se u ogromnim problemima - govori Radović.

Na koncu, unatoč svemu tome, Gorica je imala sve u svojim rukama. I tu su, misli predsjednik, zakazali igrači.

- Bilo je tu brojnih vanjskih faktora, sve ih je teško obuhvatiti, ali uvjeren sam da mi ne bismo ispali iz lige da su igrači dali svoj maksimum. Kao što nisu. Rekao sam im i na našem zadnjem sastanku:

'Da smo svi ovdje bili barem blizu svog maksimuma, s ovim rosterom, danas ne bismo plakali zbog ispadanja nego bili zadovoljni šestim ili sedmim mjestom!'

To se nije dogodilo i tu smo gdje jesmo. Posebno sam zamjerio Toniju Jelenkoviću, rekao sam mu da me sram gledati takav pristup i stav kakav je on imao. I on je naš najveći promašaj u ovoj sezoni - otvoreno govori Radović.

Svjestan je i vlastitih promašaja i pogrešaka, krivih procjena, ali ne namjerava podviti rep i otići. Umjesto toga, spreman je zasukati rukave i krenuti raditi na boljitku velikogoričke košarke.

- Na Skupštini kluba koja slijedi raspustit ćemo sve upravljačke organe u klubu, formirati novi tim i nakon toga će se više znati o tome tko će i što raditi. U svakom slučaju, želja je uključiti sve ljude koji imaju znanje i volju da pomognu, no svi skupa moramo stati na loptu i napraviti sve da klub nastavi funkcionirati na što bolji način - ističe predsjednik kluba, uz važnu i nedvosmislenu poruku.

- U ovom trenutku ne bi trebao biti prioritet na silu pokušati vratiti se u Premijer ligu. Važnije je posložiti klub na svim razinama, okrenuti se radu i vjerovati da će se na takav način, uz puno upornosti i vjere, u razdoblju pred nama Gorica opet izboriti za barem približne razine ovima na kojima smo bili zadnjih nekoliko godina. Moramo se okrenuti radu s mladima, na ovom našem području tražiti igrače i raditi s njima dovoljno kvalitetno da budućnost velikogoričke košarke bude što uspješnija.

Omladinsku školu bez ikakve dvojbe treba unaprijediti, proširiti bazu mladih igrača, jer to je i poanta, smisao postojanja klubova poput Gorice, ali prije svega će trebati sanirati i dugove. - Ima nekih zaostataka, ali ne radi se tu o iznosima koji su zabrinjavajući.

Pa mi smo bili valjda jedini klub u ligi koji je svoje obveze prema igračima i radnoj zajednici podmirivao na vrijeme.

Ok, tu je i dugoročni kredit, koji smo morali podići da pokrijemo sve potrebe u posljednjih nekoliko sezona, no nema tu dramatičnih brojki - kaže Radović.

On bi, dakle, prema svim informacijama trebao ostati na čelu kluba, no tu bi se trebali uključiti i brojni domaći ljudi, iz goričke košarke, kao neophodna po moć. Ambicije će biti realni je, stvarnost drukčija, ali VG košarka ide dalje...

PROMAŠENA 'POJAČANJA'

'SRAMIM SE ZBOG NJEGA...'

OKRETANJE MLADIMA

A SAD - KORAK PO KORAK... Moramo napraviti sve da klub funkcionira što bolje, da se podigne rad s mladima, tek onda na red dolaze seniori, kaže predsjednik

Predsjednik

Duško Radović i dalje bi trebao ostati na toj funkciji

JASKANCI IPAK NEDODIRLJIVI, KUPA GLEDA U LEĐA KLASU

Veliki derbi proljetnog dijela prvenstva u Jedinstvenoj županijskoj ligi i nije bio baš tako velik, budući da je vodeća Jaska Vinogradar u okršaj s Lomnicom ušla s velikim devet bodova prednosti. Dominantni lider, koji je i nakon 27 kola bez poraza, sa samo četiri remija, dominaciju je potvrdio i u izravnom okršaju s najbližim pratiteljima, budući da su igrači Štefa Deverića morali stisnuti ruku protivniku nakon poraza 0-4.

Ako je ikakva dvojba uopće i postojala, takvim raspletom ona je otklonjena, tri kola prije kraja postalo je jasno da će Jaska Vinogradar biti prvak ove lige, ali i da će Lomnica ostati druga, jer na kontu ima cijelih 15 bodova više od trećeplasiranog Poleta iz Buševca. U posljednjih 11 utakmica društvo sa Zvrnika upisalo je samo jedan poraz i sve govori

da će u Buševcu i ove sezone imati razloga biti vrlo zadovoljni odrađenim poslom. Gledamo li na stvari iz lokalne perspektive, prilično je izvjesno da ih prvi turopoljski pratitelj, Mladost iz Obrezine, više neće moći dostići i prestići, budući da u posljednjih 270 minuta sezone "mladostaši" ulaze sa sedam bodova manje od Poleta, ali i tri više od sljedećeg našega kluba, osmog Turopoljca. U miru sredine tablice je i Meštrica, debitant u ovoj ligi, pa je preostalo ispratiti jedino bitku naših klubova na dnu. Klas iz Mičevca konačno se razbudio i sa šest pobjeda te po jednim remijem i porazom u posljednjih osam utakmica napravio značajan skok. Takav da je preskočio i Kupu, koja je u posljednjih sedam utakmica uspjela upisati jednu pobjedu. Nije našem dvojcu daleko ni Bregana, samo tri boda ispred...

OSTALI! I

Sve do pobjede protiv Varaždina nismo znali kako se Sopić smije...

Sve do pobjede protiv Varaždina nismo znali kako se Sopić smije...

ZA KRAJ - SPEKTAKL

Kulise su bile, iz VG perspektive gledano, spektakularne. Puna zapadna tribina, više od tri tisuće ljudi u ukupnom zbroju, "pola grada" na stadionu, pa još i bubnjevi, emocije od prve sekunde, podrška također... U grad je stigao Varaždin, protivnik koji je spada u kategoriju onih koji pune tribine goričkog stadiona, ali ovo je bio poseban dan. I posebna utakmica. I zato je, valjda, i ono što se događalo na terenu moralo biti posebno. Šibenik je dan ranije, porazom od Osijeka, ponudio priliku da Gorica kolo prije kraja sezone dovrši misiju za pamćenje. A takve su utakmice, zna se to odavno, obično najteže. One u kojima je sve spremno za slavlje, u kojima "samo" treba dovršiti posao. Srećom, Željko Sopić i njegovi igrači ovog su se proljeća pretvorili u mangupe koji s takvim situacijama nemaju problema. Kad je najteže, kad moraš, mnogi ne mogu isporučiti sve što imaju.

Goričani, s druge strane, u takvoj utakmici utrpaju pet komada! I bace tribine u delirij, kreiraju atmosferu kakvu ne pamtimo na Gradskom stadionu... Sinergija grada i kluba konačno se dogodila u punom smislu, lokalpatriotizam konačno je buknuo u srcima ljudi koji ovdje žive, vole i postoje. I zato su srca bila puna u trenucima kad su igrači s navijačima slavili dovršetak posla, ispisivali posljednju stranicu priče o sezoni prepunoj trauma i stresova, posrtaja i podizanja, adrenalina i ludila. - U jednom trenutku, realno, u ovo smo vjerovali samo ja, moja žena, djeca, pas i zec - rečenica je koja će ući u antologiju HNL-a, ali i ostati masnim slovima zapisana u povijesti našega kluba.

PRESRETNO SMO ŠTO SU LJUDI DOŠLI, ŠTO SU PREPOZNALI SVE ŠTO SMO DALI U BORBI DA GORICA OPSTANE

Baš kao i još jedna, koju je Coach Sopa ispisao na komad papira čim je donio svoje talente u Veliku Goricu.

"Ne boj se saznanja da nisi uspio, nego da nisi probao. Ispadanje nije opcija!"

Donio je taj papir na press konferenciju nakon 5-2 protiv Varaždina, na kojoj je, nakon što je pobrao ovacije oduševljenih tribina, dobio i pljesak novinara. Zasluženi pljesak, jer izveo je pravo trenersko čudo. Pothvat o kojem će se pričati, uspjeh koji je Goricu pogurao na novinske naslovnice, a njegovoj trenerskoj karijeri dati strašan zamah.

I ne, nije to navijački dojam, nije takva tvrdnja plod euforije, nego neosporiva činjenica. Nitko nikad u Ligi 10, otkad se igra u ovom sustavu, nije uspio izvesti ovakvo nešto, nadoknaditi onih rekordnih i zastrašujućih minus 11.

- Vjerovao sam cijelo vrijeme, zaista jesam, koliko god je to bilo teško u nekim trenucima. Vjerovao sam u sebe, ali u karakter ovih igrača, koje smo tako i birali ove zime. Nismo uvijek tražili

najbolje, nego najkarakternije igrače, a to smo na kraju i pronašli, dobili. I zato smo uspjeli, unatoč svemu što smo prolazili. Kapetan Mrzljak igrao je pod injekcijama, Kristian Fućak donio nam je ključne golove i bodove s ozljedom zbog kojej neki drugi igrači pauziraju po dva mjeseca, prošli smo i situacije s lomom ruke Ante Mateja Jurića i potresom mozga Ivana Banića... I sve smo izdržali, jer rijetka je privrženost klubu kakvu smo mi ovdje imali - istaknuo je Sopić nakon prve mirne noći u posljednjih šest mjeseci.

Iz jeseni će ostati zapamćeni trenuci užasa, naplate svih pogrešnih procjena, ali i sva ona nesreća, pehovi, sudačke pogreške na štetu Gorice... I situacija je u tim trenucima djelovala doslovno bezizlazno, pa je i dolazak sportskog direktora Marija Brkljače, a onda i trenera Sopića, popraćen s ogromnom dozom skepse. Prvi na početku svoje karijere u toj ulozi, drugi bez velikih rezultata u CV-ju, ali obojica s jasnom vizijom i idejom: Nema odustajanja! Nisu odustali ni nakon neuvjerljivog ulaska u proljeće, ni nakon onih traumatičnih domaćih 0-3 sa Šibenikom. Odabrali su vjerovati. I čekati trenutak kad će se stvari konačno preokrenuti. - I onda se dogodi onaj bijeg Fućka protiv Lokomotive i krene ludilo... - najbolje je to objasnio trener Sopić. Ludilom je najlakše opisati i onih spektakularnih 5-4 protiv Istre, ali i sve što se događalo nakon toga. Pokušavalo se tijekom ovog proljeća na sve moguće načine pronaći put do cilja, uključivalo je to i povremeni "silenzio stampa", sa željom da fokus igrača ostane samo i isključivo na terenu, a sve te metode na kraju su ispale prave, rezonske, pob-

jedničke.

- Trener nam je cijelo vrijeme, čak i u najtežim trenucima, ponavljao da ćemo sigurno doći u priliku da sami odlučujemo o sebi. I da je pitanje jedino hoćemo li tu priliku iskoristiti - otkrio je Ivan Banić, koji je završnicu sezone, pa tako i petardu protiv Varaždina ispratio s tribina.

U ovom slučaju, vratit ćemo se opet na to, punih tribina. Ispunjenih ljudima, navijačima, ali i emocijama, ljubavlju prema klubu, koja se prečesto nije osjećala u dovoljnoj mjeri.

- Strašno mi je drago što je toliko ljudi prepoznalo koliko nam je bilo stalo, koliko smo energije, rada, truda i emocija uložili u borbu Gorice da ostane prvoligaš - ponosan je trener Sopić.

Ostaje još za odraditi finale sezone u vikendu pred nama, na Maksimiru, u sklopu Dinamove proslave naslova prvaka, ali naravno da se misli već okreću onome što slijedi. A to je, najjednostavnije rečeno, novi početak. Sopić je već najavio da ostaje, da ne ide nigdje osim po Europu s Goricom iduće sezone, no u suradnji s direktorom Brkljačom morat će prije svega odraditi dobru i kvalitetnu selekciju momčadi.

Prvi na redu su odlasci, jer dio igrača nije se nametnuo na pravi način (Matavž, Vujnović, Julardžija, Žiger, Ćosić...), dio ih je tu na posudbi (Fruk, Vojtko, Fućak, Bralić i Petković), nekima izlaze ugovori (Suk, Radošević, Štiglec, Tomečak i Keita), a za očekivati je i poneki izlazni transfer, pri čemu su u najboljoj poziciji Pršir i Mitrović, a sve to govori da će Gorica u novoj sezoni izgledati kudikamo drukčije. Po imenima, ali ne i po pristupu, načinu na koji se radi, priprema, igra, ne odustaje...

UŠLE! 'Za ovo smo radile dvije godine, bit

ćemo spremne na sve što slijedi...'

Idalje su emocije previše snažne, kao da i dalje ne možemo vjerovati da smo uspjele. Presretne smo, zahvalne svima u klubu, ali i ponosne na sebe..., govorila je Perica Cicijelj, kapetanica ŽNK Gorice Kömmerling, nakon dvije (ne)prospavane noći. Dan nakon što su seniori i definitivno potvrdili ostanak u HNL-u, na pomoćnom terenu Gradskog stadiona svoj su san krenule ostvarivati seniorke. Lani su ostale za jedan gol "kratke", valjalo je odraditi još jednu drugoligašku godinu, tamburati sve protivnice i čekati konačnu odluku. Koja je padala u dvije utakmice protiv čakovečkog Međimurja. Prva je završila 1-1, a druga, ova doma, ponudila je tešku i neizvjesnu borbu do

ŽNK GORICA KÖMMERLING UŠLA U 1. HNLŽ, CURE SU SE IZ DRUGOG POKUŠAJA PRIDRUŽILE NAJBOLJIM EKIPAMA U DRŽAVI. I ZAOKRUŽILE JEDNU CJELINU...

posljednje sekunde. I ponovno je jedan gol presudio, ali u potpuno drugom smislu, jer gol Mije Kalašić iz penala u 41. minuti donio je ostvarenje cilja.

- Nije bilo lako nositi se s pritiskom, jer cijele sezone iznad glave nam je visjela ta činjenica da nam je lani falio samo jedan gol. I nismo odigrale dobru utakmicu, čak naprotiv, daleko je to bilo od naših najboljih izdanja, ali sad je to sve zapravo i nevažno. Uspjele smo, izborile

smo tu prvu ligu i okrećemo se svemu što nas čeka u tom, potpuno novom, ali i potpuno drukčijem okruženju - kaže kapetanica Perica, iskusna nogometašica iz Dubrovnika, ali zaljubljena u Goricu.

- Uz ovu našu borbu, cijele smo sezone pratile i seniore. Većina nas bila je na baš svakoj njihovoj utakmici, nervirale smo se i ljutile, navijale... Jako nam je drago što su uspjeli, a posebno smo sretne što ćemo i mi od iduće sezone igrati protiv najboljih ekupa u državi. Kao potpuna suprotnost treneru Sopiću

u karakternom smislu, djevojke je do ovog uspjeha poveo trener Marko Biljan.

- Prošla sam puno trenera u karijeri, čak i onih sa zvučnim imenima, ali usuđujem se reći da je Marko najbolji trener s kojim sam radila! Taktički nas je značajno unaprijedio, znao kako nam pristupiti u psihološkom smislu i zaista odradio fantastičan posao - kaže Cicijelj.

U ekipi u kojoj su i po jedna Kanađanka i Finkinja, jedna je od rijetkih s prvoligaškim iskustvom, i to vrlo bogatim. - Da, igrala sam 1. HNLŽ nekih 12-13 godina i znam što nas čeka. Razlika je velika, trebat će nam pojačanja, ali bit ćemo mi spremne - zaključuje Perica.

OVACIJA PA PLJESAK

PRILIKA KOJU TREBA ZGRABITI

NEIZBJEŽNE PROMJENE

Traumatična sezona je završila i prije posljednjih

90 minuta, pobjeda 5-2 protiv Varaždina, u sjajnoj atmosferi, označila je veliko olakšanje i - ostanak...

Promjene za kraj: Otišao Slaven, pa onda i Senad...

Ako u nogometnom Turopolju postoje treneri koji su se posljednjih godina pretvorili u svojevrsne sinonime za klubove koje su vodili, onda bi u tu kategoriju svakako mogli ući Slaven Batovanja i Senad Harambašić. Ovaj drugi u Kurilovcu, odnosno na Udarniku, stoluje već desetljećima, prvo kao igrač, pa onda i trener u omladinskom pogonu, voditelj škole, ali i trener prve momčadi, dok je ovaj prvi u posljednjih pet godina pustio korjenje u Lukavcu, s kojim je potpisao sve najveće uspjehe u klupskoj povijesti.

I onda, prilično iznenada, u svega nekoliko dana, dočekamo da obojica odu! Svaki iz svojih razloga, svaki u svojim okolnostima, ali praktički preko noći sve se tu promijenilo.

Prvi je otišao Slaven Batovanja, 52-godišnji Zagrepčanin koji je u ovih posljednjih pet godina samo tri mjeseca izbivao s lukavečke klupe. Iz šeste lige doveo je klub do treće, da bi ove sezone u četvrtom rangu natjecanja odradio solidan posao. Ili, ako se pita čelnike Lukavca, samo solidan posao.

- Slaven je već godinama tu, s nama, svi najveći uspjesi kluba vezani su uz njega. O njemu apsolutno sve najbolje, hvala mu za sve što je napravio u godinama iza nas i mi svakako ostajemo prijatelji.

Međutim, došlo je do trenutka da se moramo razići - kazao je sportski direktor

Lukavca Tomislav Gligora i dodao:

- Najbolje je to objasniti nekom vrstom obostranog zasićenja. Uz to, i rezultati su u zadnje vrijeme vodili prema tome da je ovakvo rješenje potrebno. Trenutak je nezgodan, no morali smo povući taj potez. Iz zone komfora na tablici došli smo u zonu u kojoj baš i nema previše komfora i u klubu smo odlučili da je ovo najbolje rješenje.

Pomirljivim tonovima takvu je odluku kluba prihvatio i sam Batovanja, ali nije mu bilo lako nakon toliko godina napus-

4. NL CENTAR

ŠKRINJARIĆ

TREĆI TRENER

MRACLINA U SEZONI, JOŠ TRAJE BORBA U VUKOVINI

Po poziciji na tablici ne bi se reklo, ali sezona koja ulazi u svoju završnicu prilično je turbulentna u svijetu NK Mraclina. Marijan Dužić prošlog je ljeta naslijedio Damira Milanovića, koji je u međuvremenu završio u Mađarskoj, a prva promjena dogodila se na zimu. Goran Jelavić, bivši trener Gradića i Turopoljca, nije uspio dovršiti sezonu, napustio je Mraclin uoči same njezine završnice, pa u klubu nisu željeli

PRILIČNO IZNENAĐUJUĆE, U SAMO NEKOLIKO DANA NAŠI TREĆELIGAŠI SU OSTALI BEZ TRENERA - SLAVENA BATOVANJE I SENADA HARAMBAŠIĆA

- Trećeligaš Trnje došlo je u probleme u ovim prethodnim tjednima, nakon solidnog većeg dijela sezone zaredali su s porazima i našli se u teškoj situaciji. Zamolili su me da uskočim, da pokušam pomoći u posljednja tri kola, as ve se, naravno, odvijalo u dogovoru i komunikaciji s ljudima iz Kurilovca. Na kraju smo se uspjeli dogovoriti - pojasnio je situaciju Senad, koji će i dalje ostati vezan uz Kurilovec, kako za seniorski pogon, tako i za mlađe uzraste.

KURILOVEC JOŠ ČEKA TREŠNJEVKU I ČEKAJU PETRINJU, LUKAVEC IDE U PETRINJU I ČEKA HAŠK

titi sredinu u kojoj se udomaćio.

- Nema ljutnje, došli smo do toga da je razlaz neminovan. Sve ove godine u Lukavcu, kad gledam iz ove perspektive, prošle su poput jednoga dana i bilo je zaista lijepo dok je trajalo. Ostavljam iza sebe tri pehara osvojena u kupu, a uspjeli smo i izboriti promociju u 3. HNL, na što mogu biti ponosan - kazao je uspješni, ali i bivši trener Lukavca.

VIŠI RANG, TEŽAK RASPORED

Kao još veće iznenađenje pojavila se ubrzo nakon ove i informacija da je bivši trener Kurilovca postao Senad Harambašić. Međutim, u njegovu slučaju priča je kudikamo drukčija.

Međutim, u razdoblju pred nama više će se posvetiti Trnju, s kojim je debitirao porazom u Krapini, bilo je 3-2 za Zagorec u jednoj ludoj utakmici, a ruku je na kraju morao stisnuti svom prethodniku u Kurilovcu, Perici Vidaku. - Da, ispalo je da sam debitirao baš protiv Perice i njegova Zagorca, ali ništa puno lakše neće nam biti ni u preostala dva kola. Prvo nas čeka ogled sa Osijekom II, a nakon toga moramo u goste u Hrvace - kazao je Harambašić. I na obje adrese, i u Lukavellu i na Udarniku, odmah je krenula potraga za nasljednicima dvojice uspješnih trenera, no ona je vrlo brzo i zastala. I završila uz najjednostavnija moguća rješnja. Lukavčani su tako, unatoč najavama da će ekspresno pronaći novog trenera, na kraju od toga i odustali, pa na klupu postavili sportskog direktora Gligoru, kojem će do kraja sezone pomagati Josip Piličić, trener iz omladinskog pogona. S druge strane, u Kurilovcu su još manje "filozofirali", oni novo rješenje nisu čak ni tražili. Momčad je preuzeo Senadov dosadašnji pomoćnik Dinko Livada, no ne treba sumnjati ni da će Harambašić uvijek biti tu negdje, na raspolaganju, spreman da pomogne ponekim savjetom ili sugestijom, jer ipak je ovo u velikoj mjeri "njegova" momčad. Na čiju bi se klupu lako mogao na ljeto i vratiti. A Lukavčani će nastaviti tražiti novo lice na svojoj klupi.

previše komplicirati. I odabrali su rješenje u liku Tomislava Škrinjarića, trenera iz vlastitog omladinskog pogona, koji je preuzeo ulogu "vatrogasca", iako situacija baš i nije takva da treba gasiti bilo kakve požare...

Mraclin se drži odmah do vodećeg dvojca, dok najbliži lokalni rival Gradići ne pušta svoje mjesto u sredini tablice. U problemima je i dalje Jelačić, no ostanak ne bi trebao biti upitan...

Promjena u Novom Čiču, Buna i Turopolje u sredini

U ligi u kojoj smo naviknuti da turopoljski klubovi igraju važne uloge, u sedmom i pretposljednjem rangu natjecanja, ove sezone zanimljivije se stvari odvijaju pri dnu nego pri vrhu. Kloštar je sve bliže osvajanju naslova prvaka, a najuspješniji naš predstavnik je četvrtoplasirani Vatrogasac iz Kobilića. Buna i Turopolje drže pozicije koje su doslovno u sredini tablice, Posavec lovi mjesto u Top 10, a najlošija situacija je u Dinamu iz Novog Čiča. Čiju klupu je napustio Mario Paviša, a preuzeo iskusni Vlado Horvat.

OSTAJEMO PRIJATELJI

NAJJEDNOSTAVNIJA RJEŠENJA

1. ŽNL ISTOK

Stolnotenisači Velike Gorice U SUPERLIGI!

Hrvatski stolnoteniski klub Velika Gorica igrat će u Superligi, najvišem stolnoteniskom rangu u Hrvatskoj u idućoj prvenstvenoj sezoni 2023./204. Marko Habijanec, Martin Petrović, Karlo Javor i Ante Jakić su u netom završenoj sezoni u konkurenciji 10 klubova zauzeli drugo mjesto, u 18 susreta pobijedili su u 16, a oba poraza doživjeli su u mečevima s prvakom STK Marathon iz Zagreba. Zagrebački klub se izravno plasirao u Superligu, a Goričani su to realizirali preko kvalifikacijskog turnira koji nije odigran! Naime, nakon što je STK Dugo Selo odstupilo iz Superlige, za upražnjeno mjesto trebali su se natjecati HSTK Velika Gorica, STK Koprivnica i STK Mihovljan. Kako se klubovi iz Koprivnice i Mihovljana nisu prijavili na turnir, gorički klub je slijedom toga postao novi član Super lige. Marko Habijanec, trener i igrač, bio je presretan zbog prelaska u najviši stolnoteniski razred i istaknuo da je tako nagrađen višegodišnji sistematski rad u klubu. Novi član u Superligi je čisti velikogorički proizvod, u njemu nema igrača sa strane. Habijanec iza sebe ima bogatu igračku karijeru, međunarodnu i domaću, ali priznaje kako je plasman u

najviši rang uspjeh za dugo sjećanje. Prema riječima Habijanca, najvažniji cilj u sljedećoj sezoni je zadržati superligaški status, a za njegovo ostvarenje momčad će vjerojatno biti pojačana s jednim iskusnim igračem, koji je igrao u najvišem rangu zadnjih nekoliko godina.

Plasman u Superligu je veliko priznanje i za donedavnog predsjednika kluba Branka Dujmovića, koji je iz osobnih razloga dao ostavku na mjesto predsjednika.

David Jolić

Marko Habijanec, Ante Jakić, Martin Petrović i Karlo Javor

Mali oglasi

PRODAJA KUĆA

Sisak, Staro Pračno, II. Lijevi odvojak 1, kuća prizemnica površine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od oko 1350 m2. Kuća se sastoji od 3 sobe, kuhinje, kupaonica i wc, ostava, predsoblje, veliko potkrovlje, garaža i druge dodatne prostorije! Struja, voda (gradski vodovod), septička jama, klasično grijanje (drva). Energetski razred: G. Imanje se nalazi na samom početku naselja (1 km od trgovačkih centara u Zagrebačkoj ulici, 2,5 km do samog središta grada),nije poplavno! Neoštećeno u potresu (zelena kartica)! Napomena: Mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za stan ili manju kuću u Sisku i bližoj okolici uz cestu za Zagreb! Cijena: 58.000 EUR (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1)

091/441 00 57

Velika Gorica, na Plesu, kuću s pomoćnim zgradama. Stambena površina kuće je 117 m2, a pomoćnih zgrada 99 m2.

Ukupno ima 5 soba i tri kupaonice, priključak na gradski vodovod, plin i kanalizaciju. Pored kuće je garaža koja ima 16 m2 i izlaz na ulicu. Svi objekti imaju vlasnički list, uporabnu i građevinsku dozvolu. Okućnica je veličine 127 m2.Vlasništvo je 1/1, prodajem 098/781-859

Velika Gorica, Pokupsko–Roženica, samost. kuća katnica površine 230 m2 i okućnice od 1431 m2 koja se sastoji od prizemlja (predprostora u kojem je smještena ostava, ulaznog hodnika, kuhinje sa blagovaonom i dnevnim boravkom, 2 spavaće sobe i kupaonice, kata (zasebni ulaz-ulaznog predprostora, kuhinje sa blagovaonom, velikog dnevnog boravka sa mogućnošću ugradnje kuhinje sa izlazom na terasu, 2 spavaće sobe sa izlazom na terasu i kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). Na parceli se nalazi i garaža od 100 m2 za 2 automobila. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 159.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Lekneno, dvije kuće katnice ukupne površine 250 m2 i okućnice od 4300 m2. Jedna kuća ukupne kvadrature 200 m2 koja se sastoji od podruma, prizemlja, kata i potkrovlja. Druga kuća površine 100 m2, od kojih je 50 m2 uređeno, a ostalih 50 m2 roh-bau. Uz kuću se nalaze i dvije garaže za dva automobila. 188.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Čret Posavski, samost. kuća katnica površine 300 m2 i okućnice od 2872 m2 koja se sastoji od prizemlja (ulaznog dijela, hodnika, kupaonice, ostave, 3 spavaće sobe, kuhinje sa blagovaonom te dnevnog boravka sa izlazom na natkrivenu terasu), kata (roh-bau isti raspored, te velike trase koja se proteže iznad dvije garaže) i potkrovlja (roh-bau). Na parceli se također nalazi i ograđeni vrt, voćnjak i plastenik. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 210.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Rakitovec, kuća katnica površine 160 m2 i ograđene okućnice od 250 m. Kuća se sastoji od: prizemlja (dnevni boravak sa blagovaonicom te izlazom na terasu, kuhinje, kupaonice i ostave), kata–iz kojeg je izlaz na veliki balkon (3 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon i kupaonice ) i potkrovlja (roh-bau). U dvorišnom dijelu nalazi se pomoćni objekt u kojem je smještena kotlovnica i garaža u koju stanu 2 automobila. 155.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099

555 0106

Velika Gorica, Vukovina, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice od 1700 m2 koja se sastoji od podruma (3 prostorije i kotlovnica), prizemlja (hodnika, kuhinje sa blagovaonicom–izlaz na terasu, prostranog dnevnog boravka, kupaonice, spavaće sobe), kata (predprostora, kuhinje sa blagovaonicom, 2 spavaće sobe iz koje jedna ima izlaz na balkon, kupaonice) i potkrovlja (roh-bau). 230.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Kromosovo naselje, kuća katnica površine 600 m2 i ograđene okućnice od 432 m2. Kuća je povezana unutarnjim stepeništem te se sastoji od prizemlja (prostrani ulazni hodnik, open space dnevni boravak sa kuhinjom i blagovaonom i izlazom na veliku terasu, kupaonica, soba), 1.kata (ulazni hodnik iz kojeg je izlaz na terasu,

2 kupaonice, 4 sobe) i 2. kata (ulazni hodnik, kupaonica, kuhinja sa blagovaonom i dnevnim boravak i izlazom na veliku terasu, 3 sobe). Kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju. 360.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Ugljan, Kukljica, stambene površine 462 m2 na parceli od 256 m2 sa pogledom na more. Kuća se sastoji od podruma (velika prostorija, gusterna), prizemlja (4 studio apartmana, stan cca 50 m2) i kata (garsonijera, 2 neuređena apartmana cca 60 m2). 460.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena prostorija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, kuhinja s blagovaonom, d. boravak sa izlazom na terasu), kata (isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unutarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 290.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i visokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovlja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizemnica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 298.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja-uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vinove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 140.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zemljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 95.000€ www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg, 131.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0106

Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, prizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 65.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

Buševec, samost. kuća katnica površine 250 m2 za adaptaciju i dva pomoćna objekta koji se nalaze na parceli od 7966 m2, čiju površinu sačinjavaju 3 katastarske čestice, 170.000 € www.gorica-nekretnine.