Reporter 420 - 20.10.2022.

NAJPOPULARNIJI

PRED

GORICI

Da nam stiže zima govore tek gradilišta

U ovu se jesen ulazi nekako polako, oba zrivo, s puno sunčanih sati, i zapravo se samo po količini otvorenih gradilišta po gradu može zaključiti da dolazi zima.

Poslovi se moraju završiti dok je još li jepog vremena, treba iskoristiti svaki sunčan dan, a to znači da su bageri i društvo u punom pogonu.

Dovršavaju se radovi na dvije adrese u našem gradu, ako govorimo o gosp odarskim objektima, o čemu više možete doznati i na sljedećim stranicama. Traju i dalje radovi na Aglomeraciji, kažu iz VG

Vodoopskrbe da će sve biti završeno do Božića, pa i u toj činjenici leži razlog zbog kojeg nas sve češće po cestama dočekuju znakovi koji govore da su radovi u tijeku. Građevinska "vreva" u ulici Andrije Kačića Miošića već je postala normalna, i stambeni objekti se dijelom završavaju, a sve nas skupa to može veseliti. Dobro, nije sve idealno, ali to što se gradi ipak znači da rastemo. Pri čemu, naravno, uvijek treba voditi i brigu da bude reda...

MI SMO ARTIĆI!

Mali i veliki umjetnici iz Cicibana

Piše: Petra Škrinjarić

Oni su pravi mali kreativci. Oni su mali umjetnici.

Oni su Artići. Naziv je to dječje skupine Dječjeg vrtića Ciciban okupljenih u novom um jetničkom programu koji se od 1. listo pada provodi u vrtiću.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 20. listopada 2022. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25

Grafički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Goga Kiš, Vitomir Štuban

Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša

Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr

Tisak:

Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta 210, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade

Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade

„Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

- Rezultat je to unapređenja odgo jno-obrazovne prakse, razvoja kuriku luma te poticanja individualiziranog i fleksibilnog odgojno-obrazovnog pris tupa djeteta u našem vrtiću - naglasila je ravnateljica Tatjana Karlović Oslak ović prilikom službenog otvorenja nove skupine.

Ovaj jedinstveni program objedinjuje nekoliko umjetničkih grana: dramu, književnost, likovnost, glazbu i ples, a poseban naglasak stavljen je na pripov ijedanje.

- Pripovijedanje je inače vještina koja je dosta zapostavljena i sada sve više dolazi do izražaja sada kada nam je mentalno zdravlje narušeno, vraćamo se onom starom, prirodnom, unutar nas. Priče su tu pronašle svoje mjesto. To je speci fičnost našeg novog programa - rekla je odgajateljica Maja Trupčević.

DOGAĐAJ ZA CIJELU OBITELJ

Artić je samo naziv, no kako ističe od gajateljica Maja, to je svako dijete u ovoj skupini.

- U skupini ih je 23, ali želimo što više Artića, što više djece kod koje ćemo osvijestiti da je umjetnost jedan dio prirode u svima nama i da je to izvor

snage, kreativnosti i izvor u bolje sutra. Djeci pokušavamo stvoriti dobre temel je kako bi danas/sutra u ovom teškom i izazovnom svijetu pronašli snage u sebi i u ovome što će dobiti kroz svoje predškolsko obrazovanje te da će to biti jedna nit vodilja koja će ih opredijeliti da odu u nekom svojom smjeru. To je dugoročni cilj koji želimo usaditi ovoj našoj djeci - naglasila je Maja.

Prostor u kojem borave mali Artići, posebno je pripremljen i osmišljen, koji odiše čarolijom, šarenilom i nekom posebnom "vibrom".

- Naša je soba odraz svega onog unu tarnjeg što u sebi nosimo moje kolegice i ja. Ovaj prostor je morao biti bajkovit i drugačiji, kod djece pobuditi osjećaj topline i doma. Imamo i garnituru, fote lju, a veliki trud uložen je u svaki komad namještaja koji je restauriran. Djeca znaju da svaki namještaj ima neku svoju priču, koliko je star, kako je došao ovd je, tko ga je koristio. Uspoređivali smo ga sa starim fotografijama pa smo ko mentirali kako smo ga preuredili. To sve potiče jednu osviještenost kod djece, a to je restauracija i da se sve može ponovno iskoristiti te da to ima neku posebnu en ergiju – prepričala je Trupčević.

Ovoga puta je posebnu ulogu imala i savjetnica za predškolski odgoj, djecu i

mlade u Gradu Velika Gorica, Arijana Mataga Tintor koja je na trenutak posta la pomoćnica u pričanju bajki. - Bilo mi je jako ugodno s djecom i s tetom pričalicom. Ono što me posebno oduševilo je to je ta energija koja se os jeti u samom prostoru, među ljudima i koja se osjeti među djecom. Važno je is taknuti da mi kao Grad moramo brinu ti da svako dijete dobije svoje mjesto u vrtiću, da se radi na povećanju kapacite ta, osiguranju svih materijalnih uvjeta i da ljudima koji ovdje rade bude dobro i ugodno. Paralelno s tim procesom, ne smijemo zaboraviti da je važno pružati podršku svim onim ljudima koji imaju veliku motivaciju za rad u vrtiću, koji žele unaprjeđivati svoje znanje i vješ tine te žele dati neku dodatnu vrijed nost svome radu. Upravo to se događa u ovom umjetničkom programu Artići - istaknula je Mataga Tintor.

U vrtiću su posebno ponosni na činjen icu što je ovaj program "od prve" verifi ciran od Agencije za odgoj i obrazovanje te potom odobren od Ministarstva zna nosti i obrazovanja.

- Pratimo djecu i njihov razvoj, imamo suvremeni pristup, djeca participiraju, a ono što je posebno važno u svemu ovome je to da ovdje nije ništa namet nuto. To je zaista proizvod potrebe i programa gdje se svi dobro osjećaju. Da bi mogli dalje funkcionirati, razvija ti se, moramo se dobro osjećati, a kada se djeca i odgojitelji dobro osjećaju, onda se svi dobro osjećamo - poručila je ravnateljica Karlović Oslaković.

DJEČJI VRTIĆ CICIBAN DOBIO JE NOVI UMJETNIČKI PROGRAM, NAMIJENJEN RODITELJIMA KOJI PREPOZNAJU KOD SVOJE DJECE DA BI IH SE TREBALO USMJERAVATI U TAKVOM SMJERU...

PRIČANJE PRIČA KROZ NAŠ SE NOVI PROGRAM POTPUNO VRAĆAJU, KAO NEKAD

OVDJE NIŠTA DJECI NIJE NAMETNUTO JER SVI SE MORAMO OSJEĆATI DOBRO DA BI SE RAZVIJALI

DOGAĐAJ ZA CIJELU OBITELJ

Veselo i razigrano bilo je u područnom objektu Žireka u Koprivničkoj, na proslavi 11. rođendana ove ustanove koja je u novu sezonu ušla s većim kapacitetima. Lani je gra donačelnik Ačkar obećao kako će ove godine rođendanska proslava biti u renoviranom objektu, a to se i dogodilo. – Objekt je vapio za uređen jem. Obnovljeni su sve sobe dnevnog boravka, uređen je krov, terase su pretvorene u tri nove sobe za tri nove skupine, promijenjeni su svi podovi, sanitarije, stolarija, cijela oprema, napravljena je i energetska obnova. Stvarno su kvalitetno odrađeni radovi, a želja nam je u sljedećoj fazi urediti i dvorište. – istaknula je ravnateljica Sandra Crnić. Ukupno je, s novih 60-ak mjesta, sada u Žireku nešto više od 700 mališana, a svi oni moći će uživati u puno boljim i ljepšim uvjetima. –Hvala ravnateljici i stručnom timu na strpljenju i u pre thodnom razdoblju, dok su radili u lošijim uvjetima, ali i tijekom radova. A vama, dra ga djeco, želim sretno i bez brižno djetinjstvo! – poručio je gradonačelnik Ačkar koji je, zajedno s ostalim gosti ma, uživao u raspjevanom rođendanskom programu u kojem su glavne zvijezde, nar avno, bili klinci.

ONI

Povodom Svjetskog dana učitelja, ukupno 513 najuspješnijih istaknu tih pojedinaca, profesora, učitelja i nastavnika dobilo je vrijedno priznanje za kontinuirano unaprjeđenje odgojno-obra zovnog sustava Republike Hrvatske. Među njima se našlo i 10 velikogoričkih učitelja i profesora iz osnovnih i srednjih škola. – Velika je stvar za naš grad da je upravo među najboljima deset iz Velike Gorice, a što zapravo i nije ništa čudno kada vidim kvalitetu rada, ali i brojne nagrade koje pristižu. Naši učenici uspješno završavaju srednje škole i upisuju željene fakultete, a sve zahvaljujući vama i vašem djelovanju. – rekao je gradonačelnik.

U ime nagrađenih, zahvalila se Iva na Dubovečak, višestruko nagrađivana učiteljica iz OŠ Eugena Kvaternika. – Dra go nam je da je prepoznat naš trud i rad.

Prvenstveno ta našu ogromna ljubav pre ma našem poslu, koji ustvari nije posao već zvanje, kao i ljubav prema djeci. Sve proizlazi iz toga da je pravi profesor onaj profesor, učitelj i nastavnik koji stvar

NAJBOLJI OD NAJBOLJIH!

no ono složeno zna reći na jednostavan način. Mislim da smo svi mi ovdje upravo ti i da smo zato u 10 najboljih. – istaknula je Dubovečak. Predsjednica povjerenstva za na građivanje Brankica Žugaj, inače ravnatel jica Gimnazije Velika Gorica, istaknula je kako je bilo teško izabrati najbolje odgo jno-obrazovne djelatnike. – Mogu samo čestitati svima jer zaista je bilo jako teško odabrati 513 najboljih. Svi su jako dobri, ali trebalo se odlučiti za one koji su zais ta dali beskrajno puno ljubavi i truda u sve one aktivnosti uz odgojno-obrazovni

GORIČKI UČENICI USPJEŠNO UPISUJU ŽELJENE FAKULTETE

proces koji je svakodnevno u njihovom radu. Mislim da smo jedini grad koji je tako ponosan na svoju struku, koji žive u tom gradu i koji u konačnici promoviraju naš grad po cijeloj Hrvatskoj. – naglasila je Žugaj.

Učiteljski poziv je i više nego plemenit, a brojni su učitelji, nastavnici i profesori utjecali na razvoj pojedinca, ali i društva u cjelini. – Hvala vam što odgajate našu mladež. Koliko god bilo zahtjevno i teško, molim vas nastavite s istim entuzijazmom jer sve što ulažemo u djecu, ulažemo u budućnost. – poručio je Ačkar.

"Kako je danas biti dijete?"

okviru ovogodišnjeg Dječ jeg tjedna u Velikoj Gori ci, vrtići, škole i Centar za djecu osmislili su različite aktivnosti koje posredno ili neposredno odgovaraju na pitanje –kako je danas biti dijete? Organizirano je mnoštvo radionica, igraonica, rasprava, igara, filmova, predstava i razgovora, a sve u cilju kako bi se doznalo što djecu u današnje vrijeme veseli, koji su izazovi s kojima se susreću u odrastanju, što ih zanima, što je dobro i pozitivno, a što bi rado mijenjali.

Dječji odjel Gradske knjižnice VG or ganizirao je promociju slikovnice „I ja sam dijete“ autorice Mirande Kokotović te omogućio besplatni upis za nove član ove. U Centru za djecu, mlade i obitelj postavljena je izložba dječjih radova, u Dvorani Galženica održana je tribina na temu „Kako je danas biti dijete?“ te pred stavljen priručnik „Razvojni putokaz dje teta“ autorica Lane Kihas i Petre Gotal.

Sve su škole 7. listopada imale učenicima posebno drag Dan bez zvona i ocjena, a gorički vrtići organizirali su sportski dan tijekom kojeg su mališani sudjelovali u zanimljivim aktivnostima i igrama. U školama su počeli gradski preventivni programi „Pametno s pametnim telefon ima“ Društva za komunikacijsku i medi jsku kulturu te predstava “NASILJE – za nasilje nema opravdanja”. Turopoljska udruga skauta „Tur“ organizirala je u Šći tarjevu Jesenske igre poletaraca i Memo rijal „Nitko da ne dođe, do prijatelj drag“ u kojem je sudjelovalo oko 350 članova izviđačkih udruga iz središnje Hrvatske. U sklopu Dječjeg tjedna održana je i sjednica Dječjeg gradskog vijeća, a oko 19 malih vijećnika pitanjima je izrešeta lo gradonačelnika Krešimira Ačkara i predsjednika goričkog Gradskog vijeća Darka Bekića. – Ja sam u Dječjem vi jeću od 4. razreda osnovne škole i u ovih nekoliko godina obnovili su se mnogi

parkovi za koje smo postavili pitanja, ali i druge stvari. Vidimo napredak i jedva čekam vidjeti što će biti za 5 ili 10 godina. Djeca žele sudjelovati u svojoj zajednici i žele promijeniti na bolje svoj grad. –rekao je predsjednik Matija Dražetić. Djeca iz goričkih vrtića i škola postavl jala su brojna pitanja i davala svoje pri jedloge za ljepše djetinjstvo najmlađih sugrađana. – Hoće li moja sestra koja ima četiri mjeseca iduće godine ima ti svoje mjesto u vrtiću? – postavila je pitanje Marta Krkanić iz DV-a Velika Gorica. Gradonačelnik je odgovorio kako su do sada već otvorena dva nova objekta dječjeg vrtića, proširen je objekt u Koprivničkoj ulici, a otvorit će se i vrtić u Goričanki. – Idemo i prema Dubrancu gdje će u sklopu osnovne škole biti vrtić i možeš sigurno reći svojim roditeljima i seki da će sigurno imati mjesto iduće go dine u vrtiću. – istaknuo je Ačkar.

Nina Čalić iz Cicibana istaknula je kako im treba dvorana za vježbanje i pitala gradonačelnika može li im u tome po moći. – Na žalost, zbog kapaciteta vi ste morali dvorane pretvoriti u prostore za odgojne skupine, a sada kada bude do voljno vrtića moramo osloboditi tu pros toriju. – rekao je Ačkar.

Školarci su ukazali na sve veći gorući problem, nasilje u školama. O tome su govorili Mateo Kvien Brozinčević i Mar ta Roginić. – Dok učiteljice i učitelji nisu

prisutni, dolazi do vršnjačkog nasilja. Kada se ono otkrije dobiva se ukor ili premještaj iz škole. – rekao je Mateo. Marta je pitala bi li se mogao osmisliti i financirati program o prevenciji nasilja u kojem bi sudjelovali učenici, a roditel ji bi jednom tjedno u večernjim satima bili na sastancima da ih se osvijesti kakva njihova djeca zapravo mogu biti, kakva jesu i o nasilju u školama. – To nije samo problem u našem gradu, već je to svjetski problem kojem se pokuša va doskočiti. – rekao je gradonačelnik te pozvao male vijećnike da kada prim ijete da se nešto takvo događa, budu složni i jasno kažu zlostavljaču „ne“ i ukažu mu da se ružno ponaša. Nizala su se i brojna druga pitanja poput prob lematike devastiranih parkova i njihovo uređenje, autobusne linije, kao i izgrad nja vanjskog bazena. Po završetku Vi jeća, gradonačelnik je priznao kako mu je puno lakše odgovarati na Gradskom vijeću i aktualcu u Saboru. – Ovo mi je jedan od najdražih dijelova Dječjeg tjedna. Djeca su iznijela toliko konk retnih pitanja, rokova, problematike, iskreno govore o onom što je njima stvarno prioritetno i potrebno. Ostaje preda mnom i mojim suradnicima da što adekvatnije i u što kraćem vremen skom roku riješimo njihove probleme. Zato smo i ovdje! – zaključio je na kraju gradonačelnik Ačkar.

DJEČJI TJEDAN: MALI VELIKOGORIČANI ŽELE MIJENJATI SVOJ GRAD NA BOLJE

DESET VELIKOGORIČKIH PROFESORA I UČITELJA MEĐU NAJBOLJIMA JE U HRVATSKOJ

Grad Velika Gorica

Aktualac: Je li pročistač upitan, što je s tržnicom?

KROZ PITANJA VIJEĆNIKA RASPRAVLJALO SE O AGLOMERACIJI, RASKOPANIM PROMETNICAMA, SKUPOM GRIJANJU…

Kao i sve prijašnje, 8. sjednica Gradskog vi jeća počela je aktual nim satom tijekom ko jega su vijećnici ukazali na brojne aktualne probleme i postavljali pitanja na temu pročistača otpadnih voda, sve skupljih komunalija, autobus nog kolodvora, gradske tržnice te sanaci je prometnica. Vijećnica Ivana Belošević otvorila je temu pročistača te tražila ob jašnjenje je li projekt doveden u pitanje i hoće li se građani imati na što priključiti. Uz to, brine je i loše stanje nogostupa u Buševcu.

- Kad je u pitanju pročistač ne pada mi na pamet miješati se u projekt kojem nije nositelj Grad nego naručitelj, VG Vodoopskrba. Nastavljamo tijekom koji smo zacrtali, sve je transparentno, nema pitanja na koja nećemo dati odgovorrekao je gradonačelnik Ačkar.

Ivu Jelušića zanimalo je postoji li ijedna komunalna usluga koju gradska uprava nije poskupjela te hoće li gradonačelnik, s obzirom na situaciju, razriješiti direk tora Vodoopskrbe. Gradonačelnik je odgovorio da je povećanje cijena trenut no neizbježno te svi gradovi povećavaju cijene. Pozvao je vijećnike da sami pro cijene i uvjere se kako su građani Velike Gorice u ovoj energetskoj krizi i inflaciji izvukli puno veće benefite u usporedbi s drugim gradovima, a podsjetio je i da takve odluke donosi Gradsko vijeće, a ne gradonačelnik.

- Što se tiče razrješenja direktora Vo doopskrbe, gdje ja jesam Skupština, bit no je reći kako ovaj proces nije gotov do kraja. Ukoliko se pokaže da Uprava ili netko drugi nije imao dovoljno kompe tencija, reagirat ćemo na to - poručio je.

GRAD SE OSIGURAO ZA KRIZNO STANJE

Vedrana Zobeca zanimalo je uređuje li se Ulica Podložnica zbog novog trgov ačkog centra Interspar i je li napravljen novi projekt. Također ga je zanimalo može li Grad financijski podnijeti teret energetske krize i divljanja cijena. - Ulica se radi zbog staračkog doma koji je tamo predviđen, Grad je otkupio zem ljište prije desetak godina i dokument acija je spremna, čekamo da se raspiše natječaj za dom, kao i za poduzetnički inkubator. Drveće su zasadili sami

stanari i štiti ih od buke s obilaznice. Kad krene izgradnja svih tih projekata, stabla će ih zaštititi i od prašine - pojas nio je Ačkar.

Zamjenik gradonačelnika Neven Karas poručio je kako se Grad osigurao za aktualno krizno stanje, no postoji i dugoročna strategija.

- Što se tiče poskupljenja, znate i sami da Grad ima puno ustanova, domova, sportskih objekata. Samo zbog uspored be, prije dvije godine smo imali ponudu samo za električnu energiju 8,6 mili juna kuna za nas i naše korisnike. Sad smo dobili ponudu u iznosu 46 miliju na kuna. Naravno da je to za nas veliki teret, ali zahvaljujući mjerama hrvatske Vlade uvjereni smo da ćemo izaći iz toga. Dugoročno razmišljamo o tome kako građanima olakšati situaciju - na glasio je Karas.

KAKO SMANJITI

CIJENU GRIJANJA?

Vijećnika Ozrena Robića zanimalo je kada će se gradska tržnica smjestiti u adekvatan prostor, kao i što se poduzelo po pitanju ci jene grijanja koje putem HEP Toplinarstva koristi oko 5 600 građana, a za koje je na javljeno poskupljenje.

- Tržnica jest jedan od gorućih problema, priznajem da mi je i danas nejasno kako smo izgubili taj Tržni centar. Do kraja mog

ČEKA SE PROVOĐENJE NATJEČAJA ZA DOM ZA STARIJE OSOBE

mandata ću ponuditi adekvatno rješenje.najavio je Ačkar. Što se tiče skupog grijanja, rekao je da su razlog, između ostalog, i dotrajale cijevi. - Jedino na što HEP Toplinarstvo može utjecati po pitanju grijanja je korištenje obnovljivih izvora energije. Prije određe noga vremena Agencija za ugljikovodike je objavila da se provode seizmička is traživanja kako bi se vidjelo na kojim po dručjima bi Velika Gorica mogla koristiti geotermalno grijanje. Osim toga, radimo na istraživanju potencijala za solarne kole ktore i solarne vjetroelektrane. To je jedini način na koji se može utjecati na cijenu. - objasnila je Gordana Mikulčić Krnjaja, pročelnica Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša.

LOŠE STANJE CESTA

Mario Zdelar ukazao je na nikad lošije stanje prometnica u Kurilovcu.

- Jelačićeva, Josipovićeva i Horvatova imaju rupu na rupi i po kiši je njima trenutno nemoguće prometovati. Jedina uličica koja je bila planirana za uređenje, 200 m Tesline, odgođena je do daljnje ga. Što je s Jelačićevom ulicom? Nema nogostupa, nema nadstrešnice za au tobusnu stanicu. Ja sam ovdje već 12 godina i već me sramota postavljati ovo pitanje - rekao je Zdelar.

Gradonačelnik se s njim složio.

- Ja nisam ovdje 12 godina, ali apsolutno ste u pravu i pohvaljujem predsjednika ove Gradske četvrti. Moj mandat traje još nešto više od dvije godine i riješit će se ovo pitanje - odgovorio je.

Zvonko Kunić pitao je hoće li se riješi ti problem građevine u centru Velike Mlake koja se ruši od starosti, a zanima lo ga je i hoće li se sanirati nadvožnjak prema Dolencu star 50 godina, kao i ceste raskopane u sklopu Aglomeracije.

- Objekt o kojem govorite je u 90 posto privatnom vlasništvu, radi se na rješa vanju tog problema. Što se tiče problema s Aglomeracijom, većinom su vezani uz asfaltiranje, apsolutno ste u pravu. Oni najprometniji dijelovi su i nekoliko puta sanirani i to sve o trošku izvođača rado va - odgovorio je gradonačelnik Ačkar. Osvrnuo se i na radove koji su naprav ljeni ovog ljeta na nadvožnjaku između Velike Gorice i Velike Mlake.

- Uložili smo 2,5 milijuna u taj nadvožn jak i postavili novu LED rasvjetu, što je bitan segment za sigurnost u prometurekao je gradonačelnik.

Pitanja vijećnika odnosila su se i na zaustavljanje betonizacije grada novom Odlukom o izmjenama prostornog pla na, projekt izgradnje dječjeg vrtića u Kučama, izgradnju autobusnog kolod vora te produljenje ugovora sa ZET-om za pružanje usluge javnog prijevoza.

PREDLOŽITE KANDIDATE ZA PRIZNANJA GRADA

Povodom Dana Grada Velike Gorice, 13. pros inca, goričko Gradsko vijeće će najzaslužnijim pojedincima i pravnim osobama dodijeliti javna priznanja. Ako znate nekoga tko je zaslužio ovo priznanje zbog doprinosa gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoja grada te njegovom promicanju u zemlji i svijetu, prijavite ga.

Priznanja će se dodijeliti u sedam kategorija i to fizičkim osobama za životno djelo Povelja Grada, zatim Nagrada Grada Velike Gorice s likom Franje Lučića, “Krčka vrata”, Nagrada Grada Velike Gorice s likom Nikole Škrlca Lom ničkog, „Zlatna turopoljska podgutnica“, „Turopoljsko srce“, a za posebne zasluge počasno građanstvo Grada Ve like Gorice. Prijedloge na popunjenom obrascu je potrebno dostaviti najkasnije do 25. listopada, a detalje o uvjetima natječaja i dokumentaciji pogledajte na www.gorica.hr.

RASKOPANE CESTE SANIRANE O TROŠKU IZVOĐAČA RADOVA

Grad će i u 2023. podržati programe i projekte u kulturi G

rad poziva udruge, umjetničke organizacije, samostalne um jetnike, pojedince i pravne subjekte koji obavljaju djelatnosti iz po dručja kulture i umjetnosti da predlože programe/projekte za sufinanciranje iz gradskog proračuna u 2023. godini. Fi nancirat će se programi i projekti redovne djelatnosti udruga za očuvanje tradicijske kulture, manifestacije i ostale aktivnosti u kulturi te otkup knjiga, časopisa i druge umjetničke produkcije. Najmanji iznos traženih sredstava za fi nanciranje projekta je 180 tisuća, a najveći

250 tisuća kuna kada je u pitanju program ili projekt udruge za očuvanje tradicijske kulture. Za manifestacije i ostale kulture aktivnosti najmanji iznos traženih sred stava za financiranje je tisuću, a najveći 100 tisuća kuna. Cilj je kroz oblikovanje raznovrsne kulturne ponude unaprijediti kvalitetu kulturnog života građana, ukl jučiti ih što više u kulturna događanja, st voriti pozitivno okruženje za umjetničko i kulturno stvaralaštvo te kroz odabir novih i održavanje već postojećih programa pro micati ugled našeg grada. Rok za dostavu prijedloga je 30. studeni.

Aglomeracija i dalje goruća tema

GORIČKI GRADSKI VIJEĆNICI JEDNOGLASNO SU USVOJILI ODLUKU O SMANJENJU BROJA UPRAVNIH TIJELA U GRADU

Nakon tri mjeseca stanke, velikogorički vijećnici ponovno su sjeli u svoje vijećničke klupe kako bi raspravljali o ukupno 16 točaka dnevnog reda. Na samom početku, oporba je ponovno zatražila da se posljednja točka koja se tiče projekta Aglomeracije prebaci kao prva točka dnevnog reda, no na kra ju je izglasano kako će se o Aglomeraciji raspravljati pod 3. točkom. Prije rasprave o Aglomeraciji i izvješću o stanju provedbe projekta, vijećnici su donijeli Prijedlog Polugodišnjeg izvješta ja o izvršenju Proračuna Grada Velike Gorice za 2022. godinu, o čemu je izvijes tila pročelnica Žaneta Štefančić. Istaknula je kako su u šestomjesečnom razdoblju ostvareni ukupni prihodi i primici Pro računa u iznosu od 256.491.340,14 kn ili 40,56 % godišnjeg plana, a ukupni ra shodi i izdaci ostvareni su u iznosu od 254.150.687,99 kn ili 40,11 % od godišn jeg plana. Nakon kraće rasprave Prijedlog je prihvaćen većinom glasova, baš kao i rebalans Proračun za ovu godinu.

VODOOPSKRBA ANGAŽIRALA ODVJETNIKE

Goruća tema i redovna točka dnevnog reda već nekoliko sjednica unazad je pro jekt Aglomeracije, kao i pitanje pročistača. Gradonačelnik Ačkar rekao je da je nos itelj projekta VG Vodoopskrba, ali niti može niti ne želi pobjeći od tog problema.

– Direktor Višić mi je u razgovoru rekao kako su angažirali odvjetnike i stručne timove za uslugu javnog natječaja, a koji su adekvatno trebali odgovoriti na ni malo ugodnu situaciju. – rekao je Ačkar i zamolio direktora Višića da zajedno sa stručnim timom podijeli sve informacije o ovoj problematici vijećnicima. Višić je istaknuo kako sve ovisi o Državnoj komisiji koja nalaže Vodoopskrbi na koji način treba postupiti. – Angažirali smo odvjetnike, stručnjake, a sve kako bi radili transparentno. I ponovno bih odlučio da angažiramo stručnjake koji će se baviti javnim nadmetanjem za izbor izvođača za pročistač. Ja osobno ne mogu utjecati na to tko će se prijaviti na natječaj. Jesam li ja kriv što je STRABAG dostavio nepotpunu projektnu dokumentaciju? Jesam li ja kriv što je DKOM donio jednoznačnu i jed nosmjernu odluku gdje je uvažio sve žal bene naloge iz kompletnog postupka? Ja na to sve kao odgovorna osoba ne mogu

utjecati. – zaključio je Višić.

Svoje mišljenje o ovoj problematici je ujedinjena oporba iznijela na konferenciji za medije. Ivo Jelušić iz SDP-a istaknuo je da se u obrazloženju Komisije vid da Vodoopskrba nije u skladu sa zakonom ocjenjivala ponude te da se pokušavalo nekome ići na ruku. – Tražimo da gra donačelnik, kao Skupština društva, razri ješi Upravu, direktora VG Vodoopskrbe, jer on potpisuje sve odluke. Ako to ne učine znači da na sebe preuzimaju kom pletnu odgovornost .– rekao je Jelušić. –Propisi EU i europskih fondova su vrlo strogi i vjerojatno će na kraju štetu za ne realizaciju snositi građani Velike Gorice. Za nas je to neprihvatljivo! – dodao je u ime kluba vijećnika Mosta i HSP-a Ivan Bekavac.

SMANJEN BROJ UPRAVNIH ODJELA

Nakon što su prvi dio sjednice proveli u raspravama, Prijedlog Odluke o ustrojst vu i djelokrugu upravnih tijela Grada Ve like Gorice ujedinio je poziciju i opoziciju. Rijetko se to događa, ali eto , dogodilo se da je ovaj Prijedlog usvojen jednoglasno. Naime, pred vijećnike je stigao prijed log po kojem se broj upravnih tijela u Gradskoj upravi smanjuje se s 12 na devet – pet službi i četiri upravna odjela. Prvo, spajaju se Upravni odjeli za predškol ski odgoj, školstvo i sport te Upravni odjel za društvene djelatnosti u novooformljeni Upravni odjel za predškolski odgoj, škol stvo i društvene djelatnosti. Drugo, Up ravni odjel za poduzetništvo, investicije i fondove EU spaja se s Upravnim odjelom za poljoprivredu i razvoj, čime će se dobiti novi Upravni odjel za gospodarski raz voj, poljoprivredu i fondove EU. I treće, formira se Upravni odjel za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji nastaje od dosadašnjeg Upravnog od jela za provedbu dokumenata, prostornog uređenja i građenja te Upravnog odjela za urbanizam i zaštitu okoliša.

Postignut dogovor: Velikogoričani i dalje

ZET-om do metropole

Gradonačelnici Zagreba i Velike Gorice, Tomislav Tomašević i Krešimir Ačkar postigli su dogovor oko pružanja ZET-ove usluge javnog prijevoza za Veliku Goricu do

kraja godine po nepromijenjenim uv jetima. Kako je najavljeno, dvojica gra donačelnika će krajem godine ponovno sjesti radi dogovora o nastavku suradn je tijekom iduće godine. Što se tiče lokalnih linija na području Velike Gorice, ZET je iskazao interes za povlačenjem s istih, ali je dogovoreno da nastave s obavljanjem usluge prije voza dok Grad Velika Gorica ne prove de natječaj za lokalne linije. Hoće li na lokalnim linijama nastaviti voziti ZET ili novi prijevoznik, ovisit će o natječa ju.

Ono što je sigurno da će ZET i dalje voziti na linijama između Zagreba i Ve like Gorice i u idućim godinama.

Božićnice za umirovljenike

Grad Velika Gorica i ove je go dine osigurao sredstva za ispla tu božićnica umirovljenicima koji imaju mirovinu do dvije tisuće kuna, računajući tuzemnu i inozemnu mirovinu ukupno te korisnike nacion alne naknade za starije osobe s prebival ištem na području grada.– Umirovljenici koji primaju mirovinu do 1.000,00 kuna te korisnici nacionalne naknade ost varuju pravo na božićnicu u iznosu od 800 kuna, a umirovljenici koji primaju mirovinu od 1.000,01 kune do 2.000,00 kuna ostvaruju pravo na božićnicu u iznosu od 400 kuna. – ističu iz Grada. Ove godine svi umirovljenici koji imaju mirovinu do 2.000,00 kn i svi korisnici nacionalne naknade moraju predati is punjeni Obrazac za prijavu u Evidenc iju umirovljenika/korisnika nacionalne

naknade. Obrazac se može preuzeti na službenoj stranici gorica.hr ili na porti gradske uprave. Isplata božićnice bit će u poslovnicama FINA-e, u razdoblju od 21. studenog do 24. prosinca. Sve do datne informacije možete dobiti u Up ravnom odjelu za društvene djelatnosti na broj tel 6269-918 ili 6269-938. Prijave se primaju do 12. prosinca.

ANGAŽIRANI SU STRUČNI TIMOVI I ODVJETNICI ZA JAVNI NATJEČAJ ZA PROČISTAČ

BROJ UPRAVNIH TIJELA U GRADSKOJ UPRAVI SMANJUJE SE S 12 NA DEVETPET SLUŽBI I ČETIRI UPRAVNA ODJELA

Grad Velika Gorica

Besplatna savjetovanja za osobe starije životne dobi

NA RASPOLAGANJU JE STRUČNI MOBILNI TIM SASTAVLJEN OD SOCIJALNE RADNICE, PRAVNICE I PSIHOLOGINJE

Obilježili 31. godišnjicu osnutka 153. brigade

Grad Velika Gorica je, uz Grad Zagreb, partner u EU projektu „Aktivni uz podršku – širenje socijalnih usluga na području UA Zagreb“ dok je nositelj projekta Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga.

Jedna od aktivnosti u projektu je i uređenje gradskog prostora za potrebe savjetovanja osoba starije životne dobi od strane mobilnog stručnog tima koji je sastavljen od socijalne radnice, pravnice i psihologinje. Uređenje i opremanje gradskog prostora je sufi nancirano sredstvima Europskog soci jalnog fonda.

Navedeni tim osobama starije životne

dobi pružat će primarnu pravnu po moć i psihosocijalnu podršku te osig urati cjelovite informacije u određen im područjima kao što su prevencija i vrste zlostavljanja, narušeni obiteljski i drugi odnosi, specifičnosti starenja, suživot sa osobama starije životne dobi, nasljeđivanje, mirovinska pitanja, kao i informacije o dostupnim uslugama i aktivnostima u zajednici. Usluga sav jetovanja i pomaganja je besplatna, a u Velikoj Gorici dostupna je na adresi Trg kralja Tomislava 40.

Za sve informacije i dogovore oko ter mina zainteresirani se mogu obratiti mobilnom timu na broj 095/3907-301.

Postani Software tester ili IT analitičar

STARTUPVG IT AKADEMIJA UPISUJE NOVU GENERACIJU POLAZNIKA

PRIČA O VELIKOGORIČKOJ BRIGADI PRIČA JE O PATNJI I HRABROSTI, O TOME KAKO SE VOLI SVOJA DOMOVINA

Nezaposleni Velikogoričani ponovno će dobiti priliku za prekvalifikaciju ili usavršavanje znanja kroz #StartupVG IT Akademiju. Već sedam generacija prošlo je kroz eduk acije koje Grad Velika Gorica u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i IT tvrtkama organizira u sklopu projek ta #StartupVG Inkubator.

U tijeku su upisi u osmu generaciju polaznika za zanimanja Software test er i IT analitičar. Riječ je o edukaciji namijenjenoj nezaposlenim osobama, prijavljenima u evidenciju Zavoda, a traje šest mjeseci u punom radnom vre menu.

Polaznici će odraditi dva mjeseca teo

retske nastave i četiri mjeseca stručne prakse kod tvrtki mentora. Predavači su iskusni stručnjaci iz IT industrije, a mentori renomirane IT tvrtke. – Iskus tva već stotinjak mladih koji su prošli ovaj program su jako pozitivna, jer je visoka stopa zapošljavanja. Većina ih je našla odlične poslove ili su sami pokrenuli svoje. – ističu iz Grada.

Planirani početak edukacije je počet kom prosinca, a za vrijeme trajanja pro grama polaznici prijavljeni u evidenciji HZZ-a primaju naknadu u iznosu min imalne plaće, kao i plaćene troškove prijevoza. Prijaviti se možete do 24. lis topada. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na kontakt 098 469 426.

spomen-parku 153. bri gade HV-a u Velikoj Buni obilježena je 31. godišnjica osnutka ove ratne postro jbe. Ivan Zagorac, predsjednik Udru ge pripadnika 153. brigade, rekao je tom prigodom da je priča o ovoj ratnoj postrojbi i Domovinskom ratu "priča o hrabrosti, patnji i umiranju, priča o tome kako se voli domovina kada ste joj najpotrebniji".

- Formirana 3. listopada 1991. godine, kao 10. brigada teritorijalne obrane, ova je postrojba bila prva oružana sila koja je spriječila napredovanje neprijatelja pre ma Velikoj Gorici i Zagrebu. U prosincu 1991. preimenovana je u 153. brigadu i borbeno je djelovala do kraja Domovin skog rata - podsjetio je Zagorac.

Kroz brigadu je prošlo 5818 branitelja, a 72 su poginula.

U ime ministra Božinovića obilježavan ju je prisustvovao ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut, koji je istak nuo da je gorička ratna postrojba stajala uz bok gardijskih brigada.

- Jedna je to od brigada koja je ostala najduže mobilizirana, koja se pokazala i u “Oluji”, ali i u obrani granica nakon “Oluje”. Ratni put ove brigade treba se stalno ponavljati, opisivati i o njemu govoriti - poručio je Trut.

Domovinski rat temelj je moderne hr vatske države, poručio je Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja i izaslanik predsjednika Vlade.

- Često govorimo o našim velikim postrojbama, a ponekad zanemarujemo neke druge velike, hrabre i časne postro jbe poput 153. brigade, postrojbi koje su na svojim ramenima, trudu, krvi i muci svojih pripadnika, iznijele vrlo velik dio Domovinskog rata. Postrojbe koje su nam omogućile ovo što imamo danas, a imamo jako puno - istaknuo je Janović. Na tu 1991. godinu osvrnuo se i gra donačelnik Krešimir Ačkar, koji je na svečanom obilježavanju bio i u ime predsjednika Sabora.

- Nikada neću zaboraviti taj Božić bez tate, mogu samo zamisliti i staviti se u poziciju vas koji ste ipak doživjeli ono što niste željeli, da se vaši nisu vratili doma. Renault 4 staje ispred kuće, mo bilizacija je, otac odlazi, tada nije bilo mobitela, interneta, telefona. Nakon dva tjedna, otac se pojavljuje na kućnom pragu sretan što je živ i zdrav, zajedno s nama - prepričava gradonačelnik te dodaje kako su to proživljavale obitelji svih pripadnika 153. brigade.

- Velikogorička brigada je svoj obol u Domovinskome ratu dala od istoka do Dubrovnika kao i čuvanjem Hrvatske na braniku prema Bosni, pa i u samoj Bosni - dodao je gradonačelnik.

U sklopu proslave položeni su vijen ci ispred spomen-obilježja Golubica kod gradskog groblja u Velikoj Gorici i spomenika poginulim pripadnicima 153. brigade u vojarni "Satnik Josip Zi dar" u Velikoj Buni.

DANI EUROPSKE BAŠTINEmanifestacija koja slavi baštinu

Međunarodna mani festacija Dani europ ske baštine ima za cilj širenje svijesti o jed nakoj vrijednosti i pripadnosti svekolik ih identitetskih obilježja zajednica zajed ničkoj europskoj baštini. Svake godine manifestacija ima određenu temu kojom se promovira i problematizira stanje, uloga i zaštita baštine, a ove godine je to bila „Održivost kulturne baštine“.

Velika Gorica se prije jednog desetljeća uključila u organizaciju Dana europ ske baštine, a i ove godine pripreml jen je kvalitetan, sadržajan i zanimljiv program. Manifestacija je otvorena 24. rujna u Društvenom domu u Gradići ma gdje je održana Likovna kolonija za djecu i mlade "Nariši turopolsku reč".

U Muzeju Turopolja otvorena je izlož ba "Umjetnički vremeplov Muzeja Tur opolja", s ciljem prezentiranja dijela fundusa likovne zbirke koja se počela oblikovati osnutkom Muzeja 1960. go dine. Kriterij za odabir djela nije iskl jučivo njihova likovna vrijednost nego potreba za očuvanjem i zaštitom radova važnih za kulturu i povijest našega kraja te se nastoje skupljati radovi autora koji su životom i radom vezani uz Turopol je, Pokuplje, Posavinu i Vukomeričke gorice. Tijekom 62 godine muzejskog djelovanja sakupljeno je 475 umjet ničkih djela, ponajviše grafika, zatim slijede slike, skulpture, crteži i predmeti primijenjene umjetnosti. Novi početak izlaganja umjetničkih djela iz fundusa Muzeja u najvećem je dijelu posvećen radovima pokojnih umjetnika i um jetnica poput Milke Bedeković, Stjep ana i Milana Kičina, Josipa Markuza, Mate Mihinice, Slavka Peršića, Josipa Pukanića, Branka Šenoe, Dragutina Trumbetaša, Dore Vernić Fabijanec…. U Galeriji Galženica otvorena je izlož ba pod nazivom "1.Velikogorički salon: Mapiranje lokalne scene" na kojoj su se predstavili akademski/profesionalni umjetnici mlađe, srednje i starije gen eracije, a u sklopu programa formirana je i studentska sekcija. Cilj projekta bio je "mapirati" akademske umjetnike s ovog geografskog područja, bez obzira na dob, spol i medij djelovanja, od nosno umjetnike koji su podrijetlom, trenutnim životom i radom, i/ili rani jim životom i djelovanjem vezani za područje Velike Gorice. Na ovaj način nastavljena su ranija nastojanja Galerije

da prezentira kvalitetne velikogoričke umjetnike, u sredini u kojoj djeluju, ali i pružena prilika mladim neafirmiranim akademskim umjetnicima, kao i stu dentima s ovog područja da predstave svoj rad, stvarajući na taj način platfor mu za njihov daljnji rad, istraživanje i prezentaciju.

TRODNEVNI ZNANSTVENOSTRUČNI SKUP

Vrhunac manifestacije bio je znan stveno-stručni skup na temu “Održivosti kulturne baštine” za čije su održavanje zaslužni Grad Velika Gorica, Zavod za znanstveno-istraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, Ministarstvo kulture i medija te Institut za turizam. Sudionike skupa je, kao domaćin, pozdravio gra donačelnik Krešimir Ačkar.

- Ponosni smo što danas možemo pro slaviti jubilej obilježavanja Dana europ ske baštine u našem gradu po deseti put. Posebno mi je drago što stručni skup može posvjedočiti da se svi ovi vrijed ni kulturni djelatnici iz Velike Gorice na najbolji mogući način postavljaju kao odgovor na pitanje zaštite kulture i identiteta. Biti dio ove priče je privilegija, jer jedan smo od 45 gradova u Hrvat skoj koji obilježavaju ovaj dan. Turopol jska baština može puno toga pružiti i svakako zaslužuje biti na karti Hrvatske i Europske unije, prikazati sve bogatst vo u punom sjaju. A sve s ciljem kako bi i drugi mogli vidjeti primjer očuvanja kulturne baštine kroz razne programe. Potičem vas sve da se nikada ne umor imo od čuvanja naše kulture i baštinerekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Skup je službeno otvorila ministrica kul

OTVORENA JE IZLOŽBA "UMJETNIČKI VREMEPLOV MUZEJA TUROPOLJA

ture i medija Nina Obuljen Koržinek. - Ova manifestacija je jedno slavlje baš tine. Najveća vrijednost je u tome da se oni koji su baštinici rado i uvijek ispočet ka uključuju u ovu manifestaciju - istak nula je ministrica.

SPREMNOST NA RAZLIČITE

OBLIKE RIZIKA

NAŠ GRAD JE JEDAN OD 45 GRADOVA U HRVATSKOJ KOJI DAJU ZNAČAJ OVOM DANU

Održivost baštine je od potresa 2020. godine izuzetno važna tema za HAZU, jer su brojne kulturne institucije tada pretrpjele značajna oštećenja, a ma terijalna baština našla se pod velikim rizikom.

- Akademija čuva tisuće neprocjenjivih i vrijednih umjetničkih predmeta te vodi brigu o njima. Čuvanje, zaštita i prezent acija ogromnog umjetničkog blaga i kul turne baštine nadilaze same mogućnosti Akademije pa nam veliku pomoć pruža Ministarstvo kulture i jedinice lokalne samouprave. Nakon potresa 2020. krenuli smo u velike zahvate obnove zaštićenih spomenika kulture kao što su Palača akademije, Gliptoteka, Palača Vranyczany i cijeli niz, u ovom trenutku sedam, zaštićenih spomenika kulture. Ovakvi skupovi su važni jer osim što se mogu raspraviti teoretski koncepti, raspravlja se o problemima i praktičnim rješenjima kako se čuva i unaprjeđuje kulturna baština - istaknuo je glavni ta jnik HAZU-a Dario Vretenar. Ministrica Obuljen Koržinek podsjetila je da je upravljanje rizicima bila jedna od tema tijekom predsjedanja Europ skom unijom. – Održivost gledamo s dva gledišta. S jedne strane je to naša zadaća zaštite i očuvanja baštine i njena promocija, a s druge strane, kad govor

imo o očuvanju razmišljamo o rizicima. Klimatske promjene, različite ugroze, u širem smislu i novi način života imaju iz ravne i vrlo često negativne posljedice za kulturnu baštinu. Naše planiranje bavl jenjem i održivošću baštine nužno će po laziti od adekvatne pripreme na različite oblike rizika. Moramo biti svjesni da se okruženje tako brzo mijenja i da mora mo, ako želimo čuvati baštinu, povećati spremnost na odgovor na krizne situacije - rekla je ministrica Obuljen Koržinek. Koncept održivosti kulturne baštine razmatrao se unutar tri tematske cjeline kroz dva dana: Održivost kulturne baš tine kao čimbenik gospodarskog raz voja, Praksa i teorija zaštite, očuvanja i prezentacije kulturne baštine te Uloga i značaj lokalne zajednice u održivosti kulturne baštine. Skup je okupio brojne predavače te je u dva dana održano više od 50 izlaganja kroz koja su razmatrana temeljna pitanja održivosti materijalne i nematerijalne kulturne baštine na pod ručju kontinentalne Hrvatske, od njene valorizacije, zaštite i revitalizacije do odgovornog upravljanja. Trećeg dana je organiziran stručni obilazak lokaliteta kulturne baštine u Turopolju.

- Svi mi koji se bavimo očuvanjem baš tine, bilo kroz konzervatorsko restau ratorsku službu ili kao znanstvenici i stručnjaci različitih područja, znamo da će svi naši napori bit će uzaludni ako se naši sugrađani ne identificiraju s baštinom koju su baštinili i ne daju do prinos njenom očuvanju. U tom smislu, ova manifestacija i ova događanja i vidl jivost koju dobivaju, u Ministarstvu kul ture ima zaista posebnu važnost - zakl jučila je ministrica Obuljen Koržinek.

Sportaši - najbolji promotori naše Velike Gorice

NOVE USPJEHE POSTIGLI SU HRVAČI, JUDAŠI, ATLETIČARKA, JAHAČICA, GOLMAN...

Goričke hrvače, atletičarku, jahačicu, golmana i judaše, ponovno je ugostio gra donačelnik Krešimir Ačkar, povodom njihovih najnovije postignutih uspjeha. Svi oni predstavljali su Veliku Goricu na raznim natjecanjima kako u Hrvat skoj tako i u svijetu. Ovom prilikom, gradonačelnik je uspješnim goričkim sportašima poručio: – Vi svojim prim jerom pokazujete kako je sport najbolji put prema prevenciji od raznih ovisnos ti. Sport je taj koji budi odgovornost i kolektivnu svijest, odgaja vas za timski

ili individualni sport. Vi znate kako je to nositi se s pritiskom, koliko je uloženo rada, muke i truda te koliki je stres u želji da postignete svoj cilj. No na kra ju svega dođe i uspjeh, zbog kojeg ste vi danas ovdje. – rekao je Ačkar. Veliki uspjeh svakako je ostvario Marko Prošenski, član hrvatske nogometne i rukometne reprezentacije gluhih. Njegova posljednja medalja je zlato na Olimpijskim igrama gluhih u Bra zilu. – Velika je stvar imati olimpijsko zlato, osjećaj je fenomenalan i neopi siv. Konkurencija je bila velika i bilo je

teško doći do zlata, ali nakon puno zno ja, rada i napornih treninga medalja je tu. – rekao je Marko koji se već sprema za novo prvenstvo koje će biti u Danskoj iduće godine.

Uz Marka, nagrađeni su još i atletičarka Nina Vuković, jahačica Korina Peher te šest sportaša iz Judo kluba Pinky – Adri an Hren, Vid Baklaić, Mateo Tomašić, Si mona Janković, Jan Putanec i Leo Herić. Iz hrvačkog kluba Velika Gorica 1991. uspjeh su ostvarili Marko Andabaka, Alexandar Hrženjak, Leonardo Kovačić i Emanuel Odak.

jednosmjerne

Velike Gorice

Piše: Marko Vidalina

ubota se tek rađala tog 2. lis topada 1982. godine, velikog dana za prometnu povijest Velike Gorice. Od ponoći je trebao krenuti jednosmjerni prom et u našem gradu, što je donijelo bitnu promjenu za sve stanovnike. - Takve stvari uvijek se rade u noći s petka na subotu, čisto da se ljudi do ponedjeljka barem malo naviknu na promjenu. Malo nam je problem pričin javalo to što je u tijeku bio "par-nepar" režim, pa su na benzinskoj na ulasku u Goricu, na uglu današnjeg parkinga iza Tržnog centra, ljudi u kolonama stajali do 5 ujutro, ali tu je policija odradila ve lik dio posla. I uspjeli smo, te noći kren uo je jednosmjerni promet kroz Veliku Goricu - sjeća se Ivan Mikulčić, čovjek koji je igrao jednu od ključnih uloga u promjeni koja traje i 40 godina poslije. Imao je tad samo 32, bio je mladi pro metni stručnjak zaposlen u Gradu Za grebu, čiji je Velika Gorica bila dio. - I prije nego što se o tome počelo službeno razgovarati, sjeo sam doma i dva-tri dana polako crtao kako bi to izgledalo. Gdje bi išla koja cesta, gdje semafori, gdje pješački prijelazi, gdje biciklističke staze... Sve to stavio sam na papir A3 formata i čekao pravi trenutak - priča nam Mikulčić.

A on je ubrzo i došao. Kako se radilo o ravnoj cesti, bez semafora, često su tu vozači znali nagaziti papučicu, velikom brzinom prolaziti kroz središte grada, a česte su bile i prometne nesreće, u ner ijetkim slučajevima i sa smrtnim posl jedicama. Problema su imali i autobusi, pa je ubrzo došlo do konsenzusa: nešto se po ovom pitanju mora promijeniti.

- Tadašnji načelnik općine Nikola Kovačević, odlučan i odrješit čovjek, okupio je ljude iz policije i ZET-a, a poz vao je i mene, koji sam u tom trenutku

bio na funkciji šefa odsjeka za regulac iju prometa Grada Zagreba, u čijem sastavu je bila i općina Velika Gorica. Ljutio se, galamio, govorio da ništa ne radimo, a ja sam mu mirno odgovo rio: "Ali ja već imam idejno rješenje, cijeli projekt..." Tu je i on malo zastao, iznenadio se, možda malo i naljutio što sam to radio prije nego što je on to odo brio, ali dobro mu je došlo u pokretanju cijele priče - pamti Ivan Mikulčić. U proljeće 1982. krenuli su radovi, koji su do početka listopada bili gotovi.

- U to se vrijeme iz Zagreba dolazilo jednim kolnikom, dvosmjerno, sve do ulaska u Podbrežnicu, gdje se po no vome skretalo desno na današnju uli cu Matice Hrvatske, odakle se u dvije trake išlo sve do Sisačke. Postavili smo 11 novih semafora, napravili nekoliko ugibališta za autobusne stanice, a na jveći posao bio je posložiti sve oko tadašnje tržnice, danas Tržnog centra. Tu smo jedan manji park pretvorili u stanicu na koju i dan as staju autobusi iz Zagreba, a zbog autobusa iz smjera Siska napravili smo iznimku i dodali treću traku, kako bi autobusi sa Sisačke mogli doći

do kolodvora vozeći tih par desetaka metara u suprotnom smjeru. Sve druge opcije bile su neizvedive, iako smo zbog te trake morali ukloniti nekoliko stabla kestena - pojašnjava nam Mikulčić, do davši kako su se neki i bunili, jer pro dužio ime se put od točke A do točke B, no novi sustav brzo je prihvaćen. - Mislim da smo do tad imali četiri semafora, ali toliko loše posložena da su dva stalno bila ugašena. I na to su se ljudi neko vrijeme navikavali, s novih 11 semafora puno se toga promijenilo, pa je u prvo vrijeme znalo dolaziti i do zabuna, lakših sudara... Ali novi ustroj prometa donio je cijeli niz poboljšanja i to su ljudi itekako prepoznali.

I na tome je, eto, ostalo već 40 godina. Iako, povodom rođendana goričkog jednosmjernog prometa opet se povela rasprava je li vrijeme da se u grad vra ti dvosmjerni promet. Vremena su se promijenila, stigle su i zaobilaznice, raz mišlja se o šetnici u gradskom središtu... No problem su uvijek - gužve.

- Danas imamo dobru prometnu infra strukturu, dok nam kronično nedostaje parkinga. Tranzitni promet maknuo se iz središta grada, ali vjerujem da tu ima još prostora za poboljšanja.

Treba motivirati ljude da idu zaobilaznim pravcima, da što manje ulaze u gradsko središte, a za to bi rješenje mogli biti rotori! Staviti dva velika, kod Zubaka i kod veterinarske stanice, i dva manja, kod ulaza na Pod brežnicu i kod Pivnice Tur opolje. I svi čepovi bi se time učinko vito riješili - uvjeren je Ivan Mi kulčić.

Naći će se, nara vno, i u ovom slučaju onih koji će ići u klasično domaće hejtanje, koji će emitirati negativne rečenice poput "ma super, još malo dućana" ili "što nam sad ovi dovode nekakvu proizvodnju u grad", ali činjenica je samo jedna - od sljedećeg tjedna naš će grad biti vrijedniji i bolji za dva važna objekta.

U Ulici Fausta Vrančića svečano će ovih dana biti otvoren pogon tvrtke Mo depack, koja se bavi proiz vodnjom visokokvalitetne ambalaže za logistički pri jevoz robe, s naglaskom na e-trgovinu i kurirske dostave te sigurnosno pakiranje za novac i dragocjenosti. Na mjestu na kojem je desetljeći ma trunula betonska neman pogodna jedino za iscrtavanje grafita, niknulo je moderno zdanje s dvije namjene.

U jednom dijelu objekta sm jestit će se kompletna proiz vodnja, u drugom će biti uredski prostori, a okoliš koji okružuje objekt poprimio je sasvim druge obrise. Drveće je posađeno, sve pripremljeno da vrlo brzo dobijemo zeleni kutak koji nema nikakvih do

dirnih točaka s zapuštenom livadom i još zapuštenijom betonskom građevinom koju smo donedavno gledali na is toj ovo lokaciji.

- Kako je u našem biznisu ekologija i zelena agenda gen eralno vrlo važna tema, čak smo se i kod planiranja inves ticije odlučili primijeniti taj model. Naime, odlučili smo da nećemo ići u greenfield investiciju nego u reciklažu nekog postojećeg objekta. To smo i pronašli u nedovršenom projektu propale građevinske tvrtke Tempo, koja je u Ve likoj Gorici sredinom 1990ih krenula u gradnju svojeg prodajnog sjedišta, ali je zbog poslovnih poteškoća projekt stao s gradnjom, a tvrtka za vršila u stečaju - objasnio je vlasnik tvrtke Jure Širić.

Osim što je, eto, jedan ko madić našega grada poprimio neusporedivo ljepše obrise, dolazak tvrtke poput Mo depacka, toliko jake da nema problema s ulaganjem 50 mil ijuna kuna u ovaj objekt, za naš je grad dobra vijest iz još nekoliko razloga. Najvažniji među njima svakako su rad na mjesta, koja su se otvarala i koja će se, doznajemo iz tvrt ke, i dalje otvarati. Pri čemu nije tajna kako bi u Modepac ku voljeli da što više budućih zaposlenika, koliko god ih bude i kad god dođe do novih zapošnjavanja, bude iz Velike

Piše: M. Vidalina

Foto: Višnja Huzjak/Muzej Turopolja

POVODOM

U DANIMA PRED NAMA SVEČANO

BITI OTVOREN POGON TVRTKE

U VRANČIĆEVOJ, PA

I STOP SHOP RETAIL PARK

ODMAH DO GORIČANKE

ZA

MILIJUNA KUNA

ROTORI SU RJEŠENJE

Ivan

Dobrodošli u naš grad! Dva nova objekta za shopping iradna mjesta

Gorice ili okolice.

Uz to, lijepo zvuči i plan lju di iz tvrtke da park oko nji hova pogona bude potpuno otvoren, u sinergiji sa sus jedstvom, ali i onaj koji kaže da će se tu napraviti jedno manje košarkaško igralište, za zaposlenike, ali i sve ostale...

OD LIVADE DO PARKA

A samo koji dan nakon Mo depacka, svečano otvorenje sprema se i u Ulici kneza Ljudevita Posavskog, odmah pokraj Goričanke. Radovi na Stop Shop retail parku pri samom su kraju, od 27. listo pada trgovine će otvoriti svo ja vrata, pa će i Velika Gorica dobiti svoj prvi shopping cen tar, u formatu nalik najbližoj nam Supernovi.

I ovdje se, naravno, radi o do brodošlom novom sadržaju, o projektu koji je zapušteni dio grada pretvorio u moderan objekt, o dodatku ponudi u našem gradu...

Investitor je od tvrtke Elek trokontakt kupio zemljište veličine 24.219 kvadrata i osmislio projekt za koji se od početka znalo da će imati cijeli niz trgovina, kao i da će

tu doći trgovina prehranom veličine 2.250 četvornih me tara. Odnedavno je jasno da je riječ o Plodinama, koje će se uključiti u bitku za kupce s ostalim trgovačkim lancima koje imamo u Velikoj Gorici. A sad ih, ako dobro brojimo,

imamo apsolutno sve... Što bi za jedan grad poput našega, ove veličine i ovih potreba, zapravo i trebalo biti normal no. Ponuda je tu, na nama je da biramo gdje i što ćemo...

EVO NAM TRGOVINA...

Osim Plodina, bit će tu i cijeli niz trgovina koje će nam omogućiti da ne mora mo odlaziti do Buzi na kako bismo više stvari obavili na jednome mjestu. Među onima koji

će biti spremni za otvorenje već od prvoga dana su KiK, Posteljina.hr, Pepco, Deich mann, NKD, Sinsay, Optika Anda, New Yorker, DM, Su perZOO i Hervis. Ponuda koja djeluje dovoljno široko i raznoliko da definitivno znači benefit za ovaj grad. Naravno, i ovoj priči ne smiju se izostaviti prilike za zapos lenje, jer velik broj novih tr govina traži i velik broj novih zaposlenika, a to bi trebalo još malo popraviti ionako dobru sliku kad je nezaposlenost u

Velikoj Gorici u pitanju. Sve je više prilika da se izbjegnu svakodnevni odlasci u Za greb na posao, što se ne tako davno često nametalo kao jedina ozbiljna opcija. Zaključno, nema nikave dvo jbe da su sve ovo dobre vijesti za naš grad, odnosilo se to na tvrtku Modepack ili na Stop Shop retail park. Ostali smo bez dvije zapuštene i zabo ravu prepuštene lokacije, a dobili dva objekta koja imaju svoju vrijednost, koja će imati svoju vrlo konkretnu funk

ciju, koja će još će još malo popraviti kvalitetu života u našem gradu. I zato - dobro nam došli i jedni i drugi...

NIKAD DOSTA

Sve je više onih koje pomalo već živcira serijska gradnja stambenih zgrada po gradu, sve se više čuje da je toga pre više, ali zato ovakvih stvari - nikad dosta. Neka nam us pješnih tvrtki, neka nam šire ponude za svakodnevni život, neka nam modernih objekata umjesto zapuštenih livada.

Izgradnja Regionalnog centra kompetentnosti

Konferencija za novin are na prostoru Srednje strukovne škole Velika Gorica uz gradilište no vog Regionalnog centra kompetentnosti održana je u srijedu, 12. listopada 2022. godine. Povod je bila izgradnja zgrade u Velikoj Gorici pov ršine 1800 četvornih metara na dvije etaže, a u Dugom Selu i Samoboru od približno 800 metara četvornih. Centar izvrsnosti za CAD/CAM/CNC sustave i 3D tehnologije bit će u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica, senzori ka, automatika i obnovljivi izvori energi je nalazit će se u sklopu Srednje struk ovne škole u Samoboru, dok će Centar izvrsnosti za robotiku djelovati u sastavu Srednje škole Dugo Selo. Rok završetka cijelog projekta vrijednog 113,44 miliju na kuna je 29. prosinac 2023. godine. U tim učećim tvornicama bit će in stalirana oprema za CAD/CAM/CNC sustave i 3D tehnologije, senzoriku, robotiku i obnovljive izvore energije. Sada je već interes učenika i njihovih roditelja za školu budućnosti jako velik, što potvrđuju upisi u ovoj godini koji su rekordni, sve kvote su popunjene već u ljetnom upisnom roku. Nazočnim novinarima obratili su se zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović i Miroslav Antolčić dipl. ing., ravnatelj Srednje strukovne škole Velika Gorica. Izgradnja ove tri građevine sa pripadajućom opremom financira se iz tri izvora. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU od približno 30 milijuna HRK, Ministarst vo znanosti i obrazovanja projekt je sufi nanciran skoro u maksimalnom iznosu od 49.634.586,53 HRK, te Zagrebačka županija odlukom Županijske skupštine sufinancira projekt u preostalom iznosu

od 19.841.778,65 HRK.

U Pučkom otvorenom učilištu održa na je i Medijska konferencija u sklopu provedbe projekta „Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obra zovanju u strojarstvu-Industrija 4.0“. Nazočnima su govorili: Momir Karin prof., ravnatelj Uprave za potporu i un aprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja, Krešimir Ačkar, gradonačelnik Grada Velike Gorice, dr.sc.ing. Nedeljko Šti fanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, dr.sc. Mirza Šabić, preds jednik Obrtničke komore Grada Zagre ba, ravnatelj Miroslav Antolčić i mr.sc. Krunoslav Pilko, glavni koordinator stručnog tima.

Jolić

ROK ZAVRŠETKA

Za prvu deku ugrađeno je 215 kubika betona

U tri mjeseca zgrada je izgrađena od temelja do druge etaže

Erasmus team Strukovne škole u Velikoj Britaniji

Srednja strukovna škola Velika Gorica sudjelovala je na čet vrtoj mobilnosti Erasmus+ KA 229 projekta ''Education

Accessed with Games''. Erasmus tim či nile su tri profesorice stranih jezika, Ljil jana Vidaković kao koordinator, Jasna Piškorić i Marija Huzjak-Šaban, koje su nas izvijestile o svojim impresijama jed notjedne mobilnosti.

Osim predstavnica Hrvatske, bili su prisutni i članovi ostalih zemalja part nera u projektu, a to su Velika Britanija – domaćin, Italija i dvije škole iz Turske. Nažalost partneri iz Portugala nisu bili u mogućnosti pridružiti nam se. Mobilnost je trajala od 10. do 14. listo pada 2022., a odvijala se u Engleskoj, u prekrasnom gradu Barnstaple-u, u os novnoj školi Pilton Bluecoat Academy C of E. Barnstaple je riječni lučki grad u Sje vernom Devonu, na rijeci Taw. Domaćini su nas izuzetno toplo dočekali i omogući li nam da svojim programom realiziramo sve ciljeve, koji su planirani unutar ove mobilnosti.

SLIČNOSTI I RAZLIKE U SUSTAVU

OBRAZOVANJA IZMEĐU ZEMALJA

Prvi dan su nas upoznali sa svojom ško lom, učenicima i nastavnicima. Razmi jenili smo naša iskustva i uočili sličnosti i razlike u sustavu obrazovanja između naših zemalja. U nekoliko navrata održa li smo satove njihovim učenicima, gdje smo prenijeli osnovne informacije o našoj zemlji, naše najpoznatije izumitel je, glazbenike, sportaše, a posebnu pažn ju posvetili smo priči o podgutnici, kao preteči kravate. Naša kolegica Marija nosi la je tradicionalnu bijelu košulju i podgut nicu, da učenici imaju vizualni doživljaj našeg izlaganja. Na kraju predavanja smo s učenicima odigrali i kviz o Hrvatskoj. Domaćini su održali i nekoliko radioni ca u kojima smo kroz razne igre vježbali kako zainteresirati i motivirati učenike pri usvajanju novih sadržaja. Imali smo i vrlo interesantne i korisne radionice kako se orijentirati u prostoru, igre vezane uz „spelling“ (slovkanje i pisanje) te mo gućnosti korištenja aplikacija Globle i Fla gle. Zatim je naša koordinatorica Ljiljana u sklopu sastanka koordinatora zajedno s kolegicom Jasnom pokazala ostalim sudionicima kako izraditi online ''Ad ventski kalendar''. Uglavnom, radilo se cijeli tjedan i razmjenjivalo razne sadržaje vezane za igre u nastavi. Kako svaki Erasmus projekt uključuje i element tradicije i kulturno povijesne baštine, tako je i ovaj obilovao raznim posjetama kulturno povijesnim ustano vama i mjestima od značaja u okruženju. Dobro smo upoznali Barnstaple, grad

SLIJEDEĆA PETA MOBILNOST BIT ĆE U VELIKOJ GORICI

naših ljubaznih i susretljivih domaćina. Slušali smo o njegovoj bogatoj povijesti i razgledali interesantne građevine. Sretni smo što smo mogli posjetiti Clovelly, slik ovito, drevno, ribarsko mjesto jedinstveno i posebno. Od elizabetinskih dana do danas Clovelly je u privatnom vlasništvu, što je pomoglo očuvanju njegovog izvor nog ugođaja. Posjetili smo i atraktivni grad Bideford na zapadnoj obali rijeke Torridge. Izuzetno interesantan izlet bio nam je u grad Bath u grofoviji Somerset, nazvan po rimskim termama. Tamo smo posjetili i centar Jane Austen, svjetski poznate engleske spisateljice koja je jedno

vrijeme tamo živjela i radila. Domaćini su nas vodili na ''Cider farm'' - mjesto gdje se proizvodi jabukovača. Objasnili i pokaza li su nam proces proizvodnje, a upoznali smo i razne sorte jabuka. Osim toga smo posjetili i Exmoor Pony Centar i naučili ponešto i o njihovim divljim ponijima koji žive na tom području. Sve u svemu prekrasno iskustvo koje će nam ostati trajno u sjećanju i obećanje da ćemo se ponovno sresti na sljedećoj mo bilnosti u Hrvatskoj, dakle u našoj školi, gdje ćemo i mi nastojati pripremiti mobil nost za pamćenje.

David Jolić

Projekt ''Zaželi za Općinu Orle''

Nakon što je na području Općine Orle s uspjehom proveden projekt Zaželi –Program zapošljavanja žena, Općina je s uspjehom prošla i za treću fazu ovog projekta koji se pod imenom “Zaželi za Općinu Orle” provodi od srpnja ove godine. Trajanje projekta je osam mjeseci, do ožujka sljedeće godine, do kada će se 10 žena, pripadnica ranjivih skupina brinuti za 60 korisnika, kojima se tako povećava kvaliteta života, rečeno je na uvodnoj konferenciji projekta, koja je održana u Kulturnom centru u Orlima, u utorak, 11. listopada 2022. godine. ''Žene će u tom periodu pružati svu potreb nu pomoć krajnjim korisnicima, osobama starije životne dobi i osobama u nepovol jnom položaju, kojima je ta pomoć po trebna. Vjerujem kako ćemo svi zajedno ovaj projekt s uspjehom odraditi'', - rekla je voditeljica projekta Renata Đurašin. Na uvodnoj konferenciji nazočan je bio i načelnik Ervin Vujica, koji je još jednom istaknuo kako je ovaj projekt dobar i požel jan za sve jedinice lokalne samouprave.

''Vi žene koje ste ovdje znate što to znači vama, isto kao što vaši korisnici znaju što to znači za njih. I ministru Piletiću rekao sam kako je ovo nacionalni projekt broj jedan, jer se direktno pomaže onima ko jima je to potrebno'' - naglasio je načelnik Vujica.

Nositelj projekta je Općina Orle, dok su partneri na projektu Centar za socijalnu skrb Velika Gorica te Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb. Vrijednost projekta je 492.500,00 kuna, pri čemu je iz državnog proračuna osigurano 15 posto sredstava, a 85 posto sredstava je iz Europskog socijalnog fonda.

David Jolić

Ervin Vujica

Renata Đurašin

Potencijali obnovljivih izvora energije na području Općine Pokupsko – pilot projekt

Radionica na temu izgradnje novih proizvodnih ener getskih objekata na pod ručju Općine Pokupsko održana je 11. listopada 2022. godine, s početkom u 11 sati. Pre davači su bili:

Nikola Matijašević, dipl.ing.el. (MBA, Energetski institut Hrvoje Požar) - Pre liminarni pregled hidropotencijala Općine Pokupsko; Martina Tuschl ( Agencija za ugljik ovodike) - Korištenje termalnih voda kao izvora energije; Marko Miletić (Regionalna energets ka agencija Sjeverozapadne Hrvatske), voditelj projekata - Korištenje sunčanih elektrana i mogućnosti za javne i stam bene zgrade.

Općina Pokupsko će kroz izmjenu pros torno-planske dokumentacije osigura ti preduvjete za planiranje i izgradnju novih proizvodnih energetskih objekata. Pri tome se, kao energetski i okolišno odgovorna Općina, fokusira na obnov ljive izvore energije za koje na njenom području postoje svi preduvjeti, a to su projekti sunčanih elektrana, projekti hidroelektrana i projekt geotermalne elektrane. U tom smislu na radionici su prezentirati dostupni energetski potenci jali na području Općine Pokupsko, a za čiji daljnji razvoj je potrebna podrška i angažman svih onih koji su verzirani za

OPĆINA POKUPSKO FOKUSIRA SE NA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE

Navedene aktivnosti u skladu su s donesenim EU i nacionalnim energet skim i klimatskim strategijama, koje su usmjerene na kreiranje kompetitivnog, samodostatnog i energetski učinkovi tog društva, spremnog za dostizanje dugoročnog cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova. Ovim aktivnos tima Općina Pokupsko želi potaknuti sve zainteresirane dionike na analizu i daljnji razvoj nekoliko potencijalnih lokacija predviđenih za izgradnju novih energetskih postrojenja, kako na svom području, tako i u drugim jedinicama lokalne samouprave.

POSTOJE SVI PREDUVJETI ZA IZGRADNJU SUNČANIH ELEKTRANA

Osim važne uloge nadležnih regula tornih tijela, naglašavamo važnost i ulogu Hrvatske elektroprivrede d.d. kao najveće nacionalne tvrtke zadužene za proizvodnju i distribuciju električne energije, a od koje i dalje očekujemo značajan doprinos u postizanju energet ske neovisnosti.

Uvažavajući nedavni Zaključak Vlade RH od 9. rujna 2022. o ubrzanju pripreme pro jekata sunčanih elektrana, želimo ubrzati planiranje i izgradnju novih energetskih objekata na području Općine Pokupsko i drugih jedinica lokalne samouprave, potaknuti lokalne gospodarske aktivnos ti te odgovorno postupati s dostupnim prirodnim resursima s kojima raspo lažemo na korist cijeloj lokalnoj zajednici. (Izvor: Općina Pokupsko)

David Jolić

SAVRŠEN VIKEND ZA

Prekrasno vrijeme, sjajna ponuda i još bolja atmos

Piše: Goga Kiš

Gastro vikend, održan 15. i 16. listopada, uz prekras no vrijeme, sjajnu hranu, popularni Nedjeljni tur opoljski ručak i natjecanje u pripremi turopoljske kotlovine, prvi Dječji Gas tro, humanitarne akcije uz puno glazbe i plesa, privukli su brojne posjetitelje, koji su okupirali zonu oko Muzeja Turopolja, na najpozitivniji način. -Nekoliko tisuća ljudi, Velikogoričana i gostiju. posjetilo je ovogodišnji Gas tro, prvi put su se brojne udruge i škole predstavile na prvom Dječjem gastru i mogu slobodno reći kako smo kao or ganizatori sretni, i mi i Udruženje obrt nika, što smo mogli nakon dvije godine u punom sjaju predstaviti Gastro Tur opolja - ocijenila je Antonija Badurina Odrčić iz Turističke zajednice Grada Velika Gorica.

NAJPOPULARNIJI RUČAK U GRADU

Od ranog nedjeljnog jutra u parku kod Muzeja Turopolja širili su se miomirisi raznih delicija. Na meniju ovogodišnjeg popularnog Turopoljskog ručka našli su se kotlovina, gulaš, brudet, sarma, turopoljska svinja s ražnja, fiš paprikaš, bunceka sa zeljem, boršč, te svakojake domaće slastice. Popularna cijena od 35 kuna po porciji ispraznila je baš sve lonce, koje su vrijedno spremali brojni velikogorički ugostitelji (UO Grof, Stari podrum, Memy, Restoran Fork, BBQ Hot yard, Cheese’n’Go), dobrovoljna vatrogasna društva, lovačka društva iz Hrvatske i Slovenije, Plemenita opči na turopoljska, gosti iz Neretve, Bilja i Dugog rata, pčelarske udruge, Udruga vinara i vinogradara Grozd, Ukrajinska zajednica Velike Gorice, te društva žena s ponudom domaćih slastica – kolača, štrukli, štrudli, pita, gibanica. Najpopularniji ručak u godini nije pro pustio ni prvi čovjek grada: - Naši obrtnici i OPG-ovi su se pokaza li kao pun pogodak, ponudili su doista

prebogat izbor svojih proizvoda i delici ja, kao i ovaj novi koncept s dodatnim sadržajima, prvi put i Dječji Gastro, a dokaz uspješnosti je i dolazak tolikog broja ljudi oba dana manifestacije. Pre divno je vidjeti ovoliko ljudi na Turopol jskom ručku. Kušao sam apsolutno sve, sve je prefino i preukusno, zadovoljan

sam čitavim organizacijskim timom i čestitam svima! - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Istovremeno se krčkala i turopoljska kotlovina, jer trebalo se među 23 ek ipe dobrovoljnih vatrogasnih društava I udruga izboriti za titulu najboljeg. Stručni žiri u sastavu Tomislav Špiček,

Domagoj Jakopović Ribafish, Mile Bu torac (Hungry Mile), Zlata Muck Sušec i Marin Kučiš, odlučili su kako najbol ji kuhari ovogodišnjeg Gastra stižu iz Udruge bosanskih Posavljaka “Izvorni običaji” iz Zagreba, koji su bili odušev ljeni pobjedom.

- Moja tajna je ekipa i dobro priprem

SRETNI SMO KAO ORGANIZATORI ŠTO SMO SE NAKON OVE PAUZE OPET MOGLI OVAKO PREDSTAVITI

GROF, STARI PODRUM, MEMY, BBQ HOT YARD, CHEESE'N'GO I FORK... SVI SU ONI BILI DIO GASTRA OVE GODINE

U ŽIRIJU ZA KOTLOVINU OKUPILI SU SE ŠPIČEK, RIBAFISH, ZLATA MUCK, HUNGRY MILE I MARIN KUČIŠ...

21. GASTRO TUROPOLJA, U ORGANIZACIJI TURISTIČKE ZAJEDNICE, UDRUŽENJA OBRTNIKA I GRADA, VRATIO SE NAKON DVIJE GODINE S BROJNIM NOVITETIMA I NIKAD BOGATIJOM PONUDOM DELICIJA UGOSTITELJA, OBRTNIKA, OPG-OVA...

ZA GASTRONOMIJU

fera: Tisuće posjetitelja na 21. Gastro Turopolja

Foto: David Jolić

Veliku pozornost privlačio je upravo jedan od nagrađenih stolova, onaj ukra jinske zajednice.

‘Ljudima je zanimljivo, jer sigurno nisu baš imali prilike vidjeti ili kušati ova jela. Tu su ukrajinska jela poput varenike, mlinčeki sa sirom, boršč ili ukrajinska juha s povrćem i ciklom, haringa, ima raznih specijaliteta iz brojnih ukrajin skih krajeva, interes je veliki, a ovo je na neki način I naša zahvala ljudima koji su nas tako srdačno prihvatili u ovoj teškoj situaciji, rekao nam je ’Andrej Pavlešev, iz Udruge Ukrajinaca Velike Gorice.

PRVI PUT OVE GODINE ODRŽAN JE I DJEČJI GASTRO, UZ PREGRŠT SMIJEHA, PJESME...

ljeno meso i svi sastojci koji idu u kot lovinu, nagrada nam puno znači, idemo dalje - kratko nam je rekao glavni kuhar pobjedničke ekipe Perica Tolić. Drugoplasirani su PGD Lokrovec Dubrova iz Slovenije, a treći je DVD Markuševec Turopoljski. Birao se i najl jepše uređeni stol, gdje je prva nagrada otišla u ruke KUD-a Stari grad Lukavec, slijede Udruga Ukrajinaca Velika Gori ca i trećeplasirana ekipa DVD-a Velika Buna. Najveselija ekipa ovogodišnjeg Gastra stiže iz KUD-a Veseli Prigorci.

I na ovoj su manifestaciji Goričani, ali i svi posjetitelji, pokazali svoje veliko srce sudjelovanjem u humanitarnim akcija ma. Udruga Buvljakuše tako je u akciji za četverogodišnjeg Doriana Pucek ovića iz Kuča, dječaka koji ima spinalnu mišićnu atrofiju tipa 1, prikupila čak 47 tisuća kuna. Udruga VG Legacy je za socijalnu trgovinu ‘Robin Food’, koja se uskoro otvara na Trgu kralja Tomislava prikupila 22 tisuće kuna.

Tijekom oba dana vikenda posjetitelji su mogli uživati i u bogatoj ponudi 4. Gosp odarskog sajma na kojem je sudjelovalo više od 30 izlagača, te kupiti proizvode od meda u sklopu Velikogoričkih dana meda. Po prvi put je održan i Dječji gas tro, gdje su se predstavili velikogorički mališani, učenici i mladi.

"Mali" Dječji Gastro pokazao je kako bez problema može stati uz bok svom ‘velikom bratu’. Dokaz tomu je veliki broj posjetitelja, koji su bili oduševljeni ponudom brojnih izlagača, prodajnom izložbom učeničkih i dječjih zadruga, a mališani i roditelji još i dodatno bogatim zabavnim programom s puno pjesme, smijeha i plesa, koji su prostor oko Muzeja Turopolja pretvorili u središte sjajne zabave. Ispred i na središnjoj pozornici 21. Gastro Turopolja tako smo mogli vidjeti nastupe Folklornog ansambla Turopolje, dječjeg zbora Crv kutavci, Plesnog kluba Barbara, a pravo oduševljenje najmlađih izazvao je, nar

UČENICI SU SE OVDJE PREDSTAVILI S GULAŠEM, ALI BILO JE I PRSTENJA, NAUŠNICA, ČAK I ZIDNIH SATOVA

MNOGI SU POSJETITELJI OVO IZDANJE GASTRA OZNAČILI "DALEKO NAJBOLJIM DOSAD..."

avno, Jozo Bozo Magic Show. Vrijedna ekipa Srednje strukovne škole Velika Gorica pobrinula se za slasni obrok ‘na žlicu’, i to ne bilo kakav! - Obzirom na to da smo ipak na Gastru Turopolja odlučili smo se pripremi ti tradicionalni turopoljski gulaš, kao što se nekad radilo. To znači isključivo čisto juneće meso i uz to tijesto i kruh. Sudjeluju učenici konobari, te pomoćni kuhari i slastičari, pa im ovim putem zahvaljujem na uloženom trudu. Pri kupljena sredstva koristima za daljn je školske projekte i natjecanja naših učenika u kojima su uspješni. Malo nas je, ali su učenici odlični. I ovim putem zahvaljujem svim roditeljima koji su upisali djecu u našu školu - rekla nam je Sanja Gršetić, nastavnica iz Srednje strukovne škole Velike Gorice. Gužve su se stvarale i kod štandova ma lih zadrugara iz osnovnih škola Nikole Hribara, Eugena Kvaternika, Eugena Kumičića, Novog Čiča i Vukovine. Kako i ne bi, kad su se po doista simboličnim cijenama, kod njih mogle kupiti svako jake unikatne kreacije. - Pripremili smo prstenje, naušnice, ogr lice, imamo i čuvarkuće, ukrasne tikvice, zidne satove, po 10, 20 kuna. Tu je i be splatna radionica, gdje se rade magnet ići i mogu se onda i ponijeti kući. Jako smo bili uzbuđeni zbog ovoga, jer ovo nam je prva godina da imamo učenič ku zadrugu. Sve smo to sami izradili uz pomoć učiteljice. Oduševljeni smo i jako zahvalni što možemo biti ovdje, a novac od prodaje ćemo koristiti za daljnji rad, izlete, druženja - otkrile su nam Franka, Elena i Magdalena, učenice 6.a razreda i ponosne članice Učeničke zadruge Eu gen, OŠ Eugena Kvaternika.

punčiće, sušeno začinsko bilje za čajeve, sušene domaće Vegete, čips od jabuke, zdravih muffina od jabuke i mrkve, fig urice od češera, medenjake, magnetiće od reciklirane plastike, pripremili smo i fini čaj od šipka, sušene naranče i jabu ke. Ovdje smo jer se želimo i predstav iti, a u zadruzi naučiti kako iskoristiti ono što nam priroda daje, kako pomoći okolišu, reciklirati i naravno međusob no se družiti - rekla nam je voditeljica učeničke zadruge Čičko, OŠ Novo Čiče, Ivana Cesarec.

ODUŠEVLJENI POSJETITELJI HUMANITARNA NOTA

Djeci je posebno interesantan bio i ku tak posvećen pčelama, koji se tamo našao zahvaljujući OPG-u Miroslav An tolčić, čija pčelarska tradicija potječe još od 1935.godine.

- Puno djece dolaze, imamo ovdje košnice, pčelinji vosak, dimilica, neka dašnja pletara, te apisarij, to je jedan stakleni držač s okvirima gdje se može vidjeti kako pčele žive, košnicu od dva dijela plodište s maticom i medište - ot krila nam je Marica Antolčić.

Čitavu atmosferu kroz javljanja uži vo s 21. Gastro Turopolja prenosio je i vaš omiljeni City Radio, a samo za ovu prigodu s Dječjeg Gastra emitirana je i popularna učenička radijska emisija Zvonjalica.

RECIKLIRATI I OPET ISKORISTITI

Par koraka dalje naišli smo i na štand zasigurno najmlađe među učeničkim zadrugama, onu Osnovne škole Novo Čiče. Iako osnovani prije samo pet dana, uspjeli su ponuditi čitav niz zdravih i eko proizvoda.

- Naša je ponuda raznolika, imamo sa

A upravo je sjajna atmosfera bila tajni začin ovog do sada najuspješnijeg izdan ja Gastro Turopolja, o čemu govore i do jmovi samih posjetitelja: "Super je, lijepo, svega ima, krasnih domaćih proizvida, treba više ovakvih manifestacija u gradu", "Sve je jako li jepo... Prekrasno je, skoro smo svake godine tu, poslužilo nas je i vrijeme. Ponuda je jako dobra, ima svega, za svakoga ponešto", "Najbolji je do sada, sve pohvale za organizatore i za sve, top!", pa i ona "Na Gastru je odlično ko uvijek kao i svake godine kad Goričani, Turopoljci nekaj preipremaju, ima za jesti, ima za piti, imamo gosti kaj su doš li od sekud, mislim da nitko ne bu ostal ni gladan, ni žedan!"

Uz europski projekt COMMAND d brži odgovor na katastrofu

VRIJEME AKCIJE SKRAĆENO S DVA SATA NA 15 MINUTA

Stožer Civilne zaštite Za grebačke županije, od sada će moći brže odgovoriti na po

jedinu katastrofu ili nesreću koja nas zadesi, zahvaljujući novom sus tavu COMMAND d.

Riječ je o projektu vrijednom 457.821,97 eura, od čega ga s 387.676,98 eura sufi nancira Europska unija, a čija je završna konferencija bila održana u hotelu Gar den Hill u Velikoj Gorici.

- Novi sustav nam omogućava da u real nom vremenu dobijemo s različitih stra na informacije. Brzom obradom kroz taj sustav skraćujemo vrijeme reakcije, od nosno akcije stožera, iz dosadašnjih dva sata na 15 minuta. To je bio i cilj cijelog ovog programa, da se mogu donositi vrlo brzo strateške odluke Stožera. U sustav će biti uključene sve operativne snageistaknuo je Branko Herček, savjetnik za Civilnu zaštitu Zagrebačke županije. Luka Rudelić, iz tvrtke koja je izradila ovaj sustav ističe kako je on već imple mentiran.

- U godinu dana razvili smo bazu poda taka koji su relevantni za sustav civilne zaštite, a u njoj se nalaze podaci o kapac itetu kojim raspolažu pojedine lokalne

samouprave na razini Zagrebačke žu panije i ostalih partnera. U jednom kliku može se vidjeti s koliko se vatrogasaca, policajaca, ljudi u sustavu civilne zaštite raspolaže u primjerice Dugom Selu, koje su potencijalne opasnosti, zone popla va… - pojasnio je Rudelić te dodao kako je baza podataka podržana i kartom na kojoj se može točno vidjeti gdje se što nalazi.

Sudionici projekta samostalno pune svo

Uz projekt KardioPRotect brinimo o svom zdravlju

VELIKOGORIČANI SU IMALI PRILIKE BESPLATNO IZMJERITI KRVNI TLAK, ŠEĆER, INDEKS TJELESNE MASE…

Prva od ukupno devet eduka tivno-preventivnih akcija Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u sklopu projekta KardioPRotect održana je u Velikoj Gori ci. Petak je u ovome gradu sajmeni dan, pa su osobe koje brinu o svome zdravlju na prostoru sajmišta mogle izmjeriti krvni tlak, razinu šećera u krvi, zasićenosti krvi kisikom te utvrditi indeks tjelesne mase. Osim što su upoznati s rizicima nastanka kardiovaskularnih bolesti, svi koji su im ali potrebu dobili su i savjet liječnika. Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u svijetu. Projektom KardioPRotect dodatno se želi osvijestiti stanovništvo Zagrebačke županije o važnosti preven tivnih pregleda i potrebi izbjegavanja rizika nastanka bolesti. Rizici na koje čovjek može utjecati su povišeni krvni tlak, pušenje, povišena razina masnoća u krvi, nedovoljna i neredovita tjelesna aktivnost, debljina, dijabetes, izloženost

prekomjernom stresu i infekcija SARSCov-2 virusom. Intenzivniji porast smrt nosti od kardiovaskularnih bolesti počin je u dobi iznad 50 godina.

Nakon Velike Gorice, sljedeća eduka tivno-preventivna akcija održat će se 29. listopada u Samoboru, također na pros toru sajmišta.

Nositelj projekta KardioPRotect - "Sman jimo smrtnost od kardiovaskularnih bolesti kroz prevenciju i edukaciju na području Zagrebačke županije" je Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, a partneri su Ljekarne i Dom zdravlja Zagrebačke županije. Vrijednost projekta je 335.746,95 kuna, a intenzitet potpore iznosi 100%. Iz Europskog socijalnog fonda dobiveno je 85% bespovratnih sredstava, a preostalih 15% iz proračuna RH. Projekt se provodi u sklopu Opera tivnog programa Učinkoviti ljudski po tencijali - Promocija zdravlja i prevencija bolesti.

U NAŠOJ BAZI PODATAKA SE MOŽE VIDJETI POTENCIJALNE OPASNOSTI, BROJ LJUDI...

ju bazu podatka, implementiraju nove module i programska rješenja. Katastrofe i nesreće koje su, na žalost, postale naša svakodnevica, a ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite ističe kako se ovim sustavom pojačavaju mogućnos ti i snaga lokalne samouprave kada je u pitanju odgovor na krizu, nesreću ili katastrofu.

- Sustav Civilne zaštite funkcionira tako da prevenira, educira i odgovara u određenom trenutku kada se nesreća dogodi, a kako bi bili bolji i kvalitetniji u takvim aktivnostima potrebni su nam zapovjedni sustavi. Upravo takav je i ovaj sustav COMMAND d , on pomaže op erativi da bolje i kvalitetnije prenosi in formacije, prikupljaju informacije i ana litički donose odluke - istaknuo je Trut. Nositelj cijelog projekta je Zagrebačka žu panija s partnerima gradovima Podgori com, Skopjem, Tiranom i Tuzlom. - Protok informacija će se bitno ubrzati, a to znači da će se na terenu moći brže djelovati. Zagrebačka županija je velika, a ono najvrjednije u njoj su ljudski životi. Nadam se da će ovaj sustav pomoći da se što više ljudskih života spasi - rekao je zamjenik župana, Damir Tomljenović.

Stipendije

Šetnjom obilježen Dan ružičaste vrpce u Velikoj Gorici

Tradicionalno, prve subote u listopadu, s ciljem podizanja svijesti o važnosti preventivnih (samo)pregleda i ranoga ot krivanja raka dojke, organizira se humanitarna akcija "Dan ružičaste vrpce". U Velikoj Gorici akciju je, i ove godine, organizira la Udruga edukacijom protiv raka dojke Zagrebačke županije. - Želimo potaknuti što više žena na prevenciju raka dojke. Čin jenica jest da je to bolest od koje žene najčešće obolijevaju, a veliki broj njih i umire. Činjenica jest i da su žene pomalo neodgovorne i ne odazivaju se na preventivne mamografske preglede. Unatoč nacionalnom programu ranoga otkrivanja raka dojke i programu kojega provodi naša Udruga, odaziv nije onakav kakav bi trebao biti! - ističe Đurđa Dehin, predsjednica Udruge, uz poruku ženama da preventivni mamografski pregled trebaju shvatiti kao "od Boga darovan pregled".

Pregled je besplatan i sve što trebaju žene učiniti je odazvati se pozivu.

- Uvijek ponavljam rečenicu koju sam davno naučila: 'Život nema reprize!'“, kaže Dehin, dodajući da nebriga o svome zdravlju nije samo nebriga o sebi, nego i svojoj obitelji i društvu.

Županija godinama podržava ovu humanitarnu akciju. U njezino ime, u tradicionalnom hodu velikogoričkim ulicama i ove je godine sudjelovao zamjenik župana Ervin Kolarec.

- Današnjom akcijom šaljemo jasnu poruku koliko su preventivni pregledi bitni. Ako se otkrije na vrijeme rak dojke se može liječiti na uspješan način! - poručio je Kolarec.

STUDENTIMA I UČENICIMA OSIGURANE STIPENDIJE

Zagrebačka županija raspisala je natječaj za dodjelu stipendija za škol sku/akademsku godinu 2022./2023. za učenike i studente s prebivalištem na području Zagrebačke žu panije.

U ovoj školskoj godini žu panija će dodijeliti 75 novih stipendija i to 45 za učeni ke te 30 za studente. Za 75 novih stipendista te za „stare stipendiste“ koji su zadovoljili uvjete za nas tavak financiranja u novoj školskoj/akademskoj god ini osigurano je 2.120.000 kuna.

Stipendije za učenike i stu dente koji moraju imati prebivalište na području županije dodjeljuju se za svih 12 mjeseci, a mjesečno iznose 600 kuna za učenike i 1200 kuna za studente.

Od 45 stipendija za učenike, prema kriteriju izvrsnosti dodijelit će se 20 stipendi ja, od toga 3 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodi jelit će se 25 stipendija za učenike, od čega 10 za defi citarna zanimanja kao što su pediker, kuhar, slastičar, elektroinstalater, CNC oper ater, dentalni asistent, elek tromehaničar, strojobravar, bravar, limar, alatničar, tokar, tapetar, stolar, insta later grijanja i klimatizacije, vodoinstalater, plinoinsta later, mesar, kemijski čistač, fasader, staklar, krojač, vo zač itd.

Od 30 stipendija za stu dente, prema kriteriju iz vrsnosti dodijelit će se do 15 stipendija, od toga najviše 3 stipendije za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijelit će se do 15 stipendija.

Prijedlog liste kandidata za dodjelu stipendija objavit će se na oglasnim pločama svih gradova i općina u Za grebačkoj županiji u roku od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava te na web stranici Zagrebačke žu panije.

Pozivaju se svi zainteresi rani učenici i studenti da se prijave do 26. listopada.

VAŽNO JE NA VRIJEME OTKRITI RAK DOJKE

F oto :

David Jolić

F

David Jolić

Održani Dani hrane i tradicijskih proizvoda

DOMAĆE PROIZVODE PREDSTAVILO STOTINJAK OPG-A

Manifestacija „Dani hrane i tradicijskih proizvoda Zagrebačke županije i Grada Zagreba“ održa na je u balonu Boćarskog doma u Za grebu. Na 19. po redu manifestaciji svo je proizvode predstavljalo je stotinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodar stava s područja Zagreba i Zagrebačke županije.

Sajam su zajednički obišli gradonačel nik Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenik župana Damir Tomljenović koji je istaknuo da Zagrebačka županija ovakvim manifestacijama nastoji pro movirati svoje poljoprivredne proiz vođače, kao županija sa 14.300 OPG-

ova, što je najviše u Hrvatskoj. Naglasio je i kako Zagrebačka županija stremi ekološkoj proizvodnji, u koju ulaže znatna sredstva, jer to nije samo proiz vodnja zdrave hrane, nego i proizvodnja koja štiti okoliš.

Gradonačelnik Tomašević najavio je skoro pokretanje pilot-projekta „Zelene javne nabave" za gradske ustanove, u sklopu kojeg će se dati prednost lokalnim proizvođačima hrane iz Za greba i Zagrebačke županije. - Kako bi smanjili emisije stakleničkih plinova i transport hrane u javnoj naba vi za naše ustanove, prioritizirat ćemo lokalne proizvođače iz Zagrebačkog prstena - poručio je Tomašević.

"Okusi prije svega" najbolji vinski film

U KONKURENCIJI JE BILO 106 FILMOVA KOJI PROMOVIRAJU TURIZAM

Destinacijski film Turističke za jednice Zagrebačke županije, Okusi prije svega, koji gle datelje upoznaje s bogatom, eno-gastronomskom ponudom vinskih cesta na svečanoj dodjeli nagrada Zagreb Tour Film Festivala i u petak 14. listopada proglašen je najboljim vinskim filmom. U konkurenciji 106 filmova i radova audiovizualne produkcije koja promovi ra turizam u aspektima turističke desti nacije, stručni žiri kojeg čine relevantni domaći i svjetski stručnjaci, dodijelio je filmu Okusi prije svega nagradu najbol jeg promotivnog turističkog filma u kat egoriji eno-gastro turizma. - Destinacijski film Okusi prije svega pripremali smo s ciljem da našim gosti ma, posjetiteljima Zagrebačke županije približimo neraskidivu vezu vinskih cesta i gastronomije koja se ovdje njegu je stoljećima. Zagrebačka županija poz nata je destinacija za uživanje u lokalnoj gastronomiji i svježim, autohtonim namirnicama koje prirodno nadopunju ju ponudu vinskih cesta. Iznimno smo ponosni što naš rad, u turističkoj zajed nici Zagrebačke županije prati sjajne rezultate naših vinara, dobitnike brojnih međunarodnih priznanja za prepoznat ljivu izvrsnost vina - naglasila je direk torica Turističke zajednice Zagrebačke županije, Ivana Alilović.

Uz finale Art & Tur festivala u Portu galu, ovom nagradom vinske ceste Za grebačke županije, sami vinari ali i resto

Broj noćenja u Zagrebačkoj županiji premašio rekordnu 2019. godinu

MEĐU NAJPOSJEĆENIJIM GRADOVIMA I VELIKA GORICA

Prema najnovijim podacima sustava eVisitor, u Za grebačkoj županiji je u prvih devet mjeseci ostvareno oko 58% više dolazaka i oko 50% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Usporedimo li ovogodišnje podat ke s onima iz rekordne 2019. godine, ostvareno je oko 91% dolaza ka dok je broj noćenja veći za oko 2 % u donosu na 2019. godinu. Gledano prema destinacijama, najposjećeniji županijski grado vi bili su Velika Gorica, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Samobor i Ivanić-Grad.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako su najbrojniji gosti pored domaćih, bili gosti iz Njemačke, Poljske, Nizozemske, Aus trije, Italije, SAD-a , Češke, Francuske i Bosne i Hercegovine.

- Prateći globalne turističke trendove bazirane na storytellingu kreiramo kampanje za razvoj održive turističke destinacije u skladu s navikama posjetitelja koji radije odabiru boravak na ot vorenom, žele upoznati lokalnu gastronomiju i ponudu te na taj način doživjeti destinaciju - rekla je direktorica TZ-a Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknuvši kao primjer uspješne kampanje nedavno održani festival VIA Vino.

Boravak na otvorenom, lokalna gastronomija i top manifestacije ključ su izvrsnih turističkih rezultata u Zagrebačkoj županiji.

rani i proizvođači domaćih proizvoda koji ih prate, ostvarili su prepoznatljiv ost u međunarodnoj konkurenciji na jboljih turističkih filmova svijeta.

Produkcija filma prepuštena je Martini Miličević, višestruko nagrađivanoj pro ducentici turističkih filmova.

- Glavni glumci u destinacijskom filmu Zagrebačke županije, sami su vinari. Bez pripreme, ponosno su stali pred kamere i pokazali ono istinsko što mogu ponu diti posjetiteljima. Smatram da je to i na jiskreniji oblik promocije, doživljaj koji zaista očekuje svakog posjetitelja. Koncep tualno htjeli smo pokazati kako destinaci jski vinske ceste obuhvaćaju i nezaboravnu prirodu koja ih okružuje, bogatstvo svježih namirnica dobavljivih u uskom krugu žu panije te da je za istraživanje svijeta vina, potrebno samo krenuti - rekla je Miličević.

Bučijada je postala punoljetna

Jedna od najvećih manifestacija u Zagrebačkoj županiji – Bučijada u Ivanić-Gradu, postala je punoljetna! Brojni posjetitelji uživali su i ove godine u proizvodima od buče, a osim neizostavnog ulja, bučnice i koštica, veli ki interes pobudili su kremšnita i pivo od buče, a sve te delicije mogle su se kušati i kupiti kod više od 160 izlagača. U ime Zagrebačke županije, tradicional nog pokrovitelja Bučijade, manifestaciji je nazočio zamjenik župana Damir Toml jenović.

- Ova manifestacija postigla je svoj cilj! Okupila je izlagače koji su pronašli svo je tržište. Prije dvadesetak godina buča je bila sirotinjska namirnica, a danas se kao delicija nudi u restoranima - rekao je Tom ljenović.

- Svake godine nam raste broj izlagača i posjetitelja. To je događanje u kojem želi mo predstaviti naše proizvođače i dati naglasak na njihov trud i rad koji ulažu -

rekao je gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš.

- Bučijada opet raste i vodeća je mani festacija takvog tipa u županiji. Od male manifestacije, s par OPG-ova, narasla je do ovoga što danas imamo. Ovaj kraj je tradicionalno vezan uz poljoprivredu, bo gat proizvodnjom buča, pa mi je drago da je Grad prepoznao poticanje udruživanja, promocije i podizanja kvalitete proizvoda - rekao je izaslanik predsjednika Vlade i državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivre de Tugomir Majdak.

Dražen Bošnjaković, izaslanik predsjedni ka Hrvatskog Sabora i zastupnik naglasio je kako je zadovoljan iznimno velikom pos jećenošću.

- Velika ponuda, odlična organizacija i bro jni sadržaji, slika su upornosti, rada i truda organizatora, na čemu im čestitam. Ova manifestacija važna je za razvoj ovog kraja, ali i za razvoj poljoprivredne proizvodnje i gospodarstva - rekao je Bošnjaković.

Foto: FB

Bučijada Ivanić-Grad

OVOGODIŠNJA POSEBNOST KREMŠNITA I PIVO OD BUČE

GLAVNE SU ULOGE OVDJE PRIPALE BAŠ VINARIMA, ONI SU IDEALNI DA PREDSTAVE SVE ŠTO MOGU PONUDITI

Drugi pogled

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Ako smo stalno nečime zaposleni, ponekad stvaramo iluziju da smo i produktivni. A to dvoje nije isto…

Svaki vlasnik tvrtke je uvijek u potrazi za novim kupcima, većim rastom poslovanja i većom profitabilnosti.

PIŠE: Siniša Drobnjak poduzetnik

Na žalost, ta potraga uvi jek započinje krivom vrstom pitan ja - taktičkim pitanjima.

Ako naša bilanca poslovanja ne izgleda ni približno onako dobro kako smo to i planirali, najčešće si kažemo sljedeće:

- Naš je najveći problem što kupci ne znaju za nas.

- Da narastemo moramo uložiti u internet oglašavanje, kako bi ost varili što veći broj "klikova" na svoje Facebook oglase.

- Moramo biti na prvom mjestu na Google-u.

- Trebaju nam još dva nova prodaj na predstavnika.

- Moramo smisliti novu promo tivnu kampanju u kojoj ćemo po nuditi atraktivne popuste na kl jučne proizvode...

Sve su to taktička rješenja ili pitanja - uvijek griješimo započnemo li razmišljati o svom poslovanju s taktičkim pitanjima. U praksi taktičko pitanje obično zvuči: "Što treba mo napraviti da poveća mo svoju prodaju?"

Strateško pitanje mo glo bi glasiti: "Zašto naši prodajni rezul tati nisu dvostruko veći? Koja je to kl jučna prepreka, koja sprječava

udvostručenje naših pri hoda?

Kao što smo već ranije naučili - postavljanje tak tičkih pitanja, rezultirat će taktičkim rješenjima. No postoji jedan jednos tavni razlog zašto si stalno postavl jamo taktička pitanja...

U ljudskoj je prirodi osjećati se korisno i zaposleno, biti poduze tan, svaki dan napraviti neki korak naprijed.

Ali, kako bi poznati motivacijski govornik Tony Robbins rekao: "Nemojte brkati zaposlenost sa real izacijom ciljeva."

Ako smo zaposleni, onda stvaramo privremenu iluziju da smo i pro duktivni - što nije isto.

Želimo li to promijeniti, jedno od mogućih rješenja je da za poče tak postavimo kvalitetna strateška pitanja:

- Kakva osoba je naš idealni kupac?

- Što se mora dogoditi da ta osoba postane naš kupac?

- Što se mora dogoditi da se ta oso ba uvijek vraća natrag i pono vo kupuje naše proizvode/ - Što se može dogoditi da se ta osoba predomisli, ne postane ili pres tane biti naš kupac?

Potrošite li man je od par sati promišljanja za svako od ovih pitanja, niste shvatili važnost ove lekcije.

Nema više reklama na busevima

Brojni Goričani koji se svakodnevno voze ZET-om do Zagreba i nazad nisu oduševljeni oslikanim autobusima. Zbog reklama se ništa ne vidi, čak ni stan icu na kojoj treba izići, mračno je... U tom smislu, mnoge je obradovalo kad je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević najavio vraćanje plave boje tram vajima i autobusima ZET-a. Reklame na gradskom prijevozu postat će prošlost. -Ugovora s tvrtkom s kojom je ugovoreno oslika vanje tramvaja i autobusa potpisan je na pet godi na, no mi smo našli rješenje da ga raskinemo i za tri mjeseca će se sve reklame maknuti i ostat će plava boja ZET-a - poručio je Tomašević.

GORIČANI BOLJI OD PROSJEKA

Brakovi i razvodi jedan su od pokazatelja kojima se može "mjeriti" stanje u nekoj za jednici, pa se tom kategorijom bavi i Državni zavod za statistiku (DZS). Ne davno je DZS objavio podatke o prirod nom kretanju stanovništva Hrvatske u prošloj godini, a među tim podacima prati se i broj novosklopljenih i razve denih brakova.

Tako su vrijedni državni statističari iz brojali da je lani u Hrvatskoj sklopljeno 18.203 brakova, a u istom razdoblju je njih 5100 završilo razvodom. Dakle, na otprilike tri i pol sklopljena braka jedan se u našoj državi lani i službeno raspao.

Velika Gorica je puno bolja od hrvat skog prosjeka.

Taj je omjer puno bolji nego u prvoj pandemijskoj godini 2020. Te godine je sklopljeno 15.196 brakova, a razvodom je okončano njih 5135. Dakle, omjer je na tri sklopljena dolazio je jedan razve den. Treba, međutim, podsjetiti da su te godine, zbog iznimno strogih protuepi demijskih mjera, svadbene svečanosti u dijelu godine bile zabranjene ili je broj gostiju bio ograničen.

Velika Gorica se može pohvaliti bitno boljim rezultatom u omjeru sklopljenih i razvedenih bakova od državnog pros jeka. Lani je, naime, u Velikoj Gorici

sklopljeno 315 brakova, a razvedeno je njih 70. To znači da je na 4,5 sklopljenih brakova dolazio jedan razveden. Nasta vak je to jednog solidnog trenda-

Ako preskočimo prvu pandemijsku 2020. godinu, vidimo da je ovo svoje vrsni nastavak solidnog trenda u našem gradu. Tijekom 2019. naši sugrađani sklopili 337 brakova, a razvelo se 63 para. To, pak, znači da je na jedan raz vedeni par u Velikoj Gorici dolazilo 5,3 novopečenih brakova. Bio je to najbolji omjer u posljednjih sedam godina, ako na takav, statistički način analiziramo brakove.

Najlošije je u Velikoj Gorici bilo 2016. godine kada je sklopljeno 309 brako va, ali je razvedeno njih 104. Dakle, na jedan razvod nije dolazilo niti tri sklopl jena braka. Nakon te godine stanje se lagano popravlja.

U općinama oko Velike Gorice prošle je godine, prema statistikama, stanje bilo sljedeće: U Kravarskom je sklopljeno 11 brakova, a niti jedan nije razveden; u općini Orle bilo je osam novih i jedan razvedeni brak, dok je u Pokupskom sklopljeno 13 brakova, dok je jedan za vršio razvodom.

U Zagrebačkoj županiji je tijekom 2021. ukupno sklopljeno 1527 bračnih zajed nica, a razvedeno je njih 411.

NEMA VIŠE OGRANIČENJA

NAJLOŠIJA GODINA JE 2016.

U ŽUPANIJI SKLOPLJENO 1527 BRAČNI ZAJEDNICA, A RAZVODA JE ZABILJEŽENO 411 KRAVARSKO LANI NEMA NITI JEDAN RAZVOD, A POKUPSKO I ORLE IMAJU PO JEDAN

Bergman, ravnatelj

zdravlja Zagrebačke županije

Da bi privukli liječnike, plaćamo im stanarinu, subvencioniramo kredit, dajemo službeni auto…

Sravnateljem Doma zdravlja Zagrebačke županije dr. sc. Večeslavom Bergmanom razgovaramo o proširen ju specijalističkih usluga, nedostatku pedijatara, specijalizacijama za mlade li ječnike, subvencijama koje županija daje liječnicima i proširenju goričkog doma zdravlja.

Nakon dvije pandemijske godine, koje nisu bile lagane ni za pacijente a ni za medicinske djelatnike, život se polako vraća u normalu. Brojni pacijenti nisu tijekom te dvije godine mogli obaviti preglede ili se na njih dugo čekalo. Je li se Dom zdravlja Zagrebačke županije vratio u redovan rad, imate li više pre gleda nego prije pandemije?

Posljednje dvije pandemijske godine bile su izuzetno teške za sveobuhvatno pučanstvo diljem svijeta. Najveći dio tog tereta svalio se na leđa zdravstvenih radnika koji su se prvi puta u povijesti susreli s pandemijom takvih razmjera. Nikakva prethodna iskustva nismo im ali tako da smo svi zajedno pokušavali u novonastaloj situaciji reagirati na na jbolji način, učeći na vlastitim iskustvi ma. Tako je i Dom zdravlja Zagrebačke županije (DZZŽ) od početka bio ukl jučen u sva zbivanja vezana uz bolest COVIDA-19, trebalo je kako zdravst vene radnike tako i pacijente prilagoditi novim uvjetima rada. Taj posao je obav ljen na najbolji mogući način u zadanim uvjetima i na to smo jako ponosni.

Ukidanjem restriktivnih mjera vezanih uz COVID-19 sve službe DZZŽ polako se vraćaju u svoj dnevni ritam, ali će posljedice covida zdravstveni sustav još dugo vremena trpjeti.

Goričani se često žale da je Dom zdra vlja postao premali, da se dugo čeka na specijalističke preglede koji se mogu obaviti u našem gradu. Planom razvoja županije u sljedećih pet godina planira se proširenje goričkog doma zdravlja.

Što će građani dobiti tim projektom kada on bude završen?

U vrijeme kad se gradio DZ Velika Gor ica (sada Ispostava Doma zdravlja Za grebačke županije) prema Domu zdrav lja gravitiralo je oko 30.000 stanovnika.

Danas je grad Velika Gorica šesti grad po veličini u Hrvatskoj i prema našoj Is postavi gravitira oko 70.000 stanovnika, što će reći da su potrebe za povećanjem infrastrukture višestruko premašene.

Kako bi svi žitelji Zagrebačke županije zadržali kvalitetu i dostupnost svih obli ka zdravstvene zaštite, pa tako i stanovn ici Velike Gorice, u planu je za ispostavu Velika Gorica proširenje infrastrukture,

ali i ulaganje u vlastite kadrove što je još važnije. Spreman je projekt za en ergetsku obnovu goričke ispostave i čeka se samo natječaj na koji bi aplici rali. U ovom trenutku Dom zdravlja Zagrebačke županije na specijalizaciji ima 26 mladih liječnika od kojih za njih 12 specijalizacije plaća Zagrebačka žu panija. U lipnju je završio natječaj za 70 specijalizacija koje su financirane sredst vima EU i u tijeku je obavljanje adminis trativnih poslova za početak istih .

Kako bi privukli mlade liječnike, započeli ste sa subvencioniranjem kamata na stambene kredite. Ima li interesa liječnika za subvencije? Koji iznos mogu dobiti svaki mjesec?

Kako bi privukli mlade liječnike poseb no one deficitarnih struka Zagrebačka županija je u svom proračunu osigura la sredstva za tzv. mjere subvencija kao što su subvencije za stambene kredite, plaćanje vrtića ili stanarine, korištenje

TRENUTAČNO

IMAMO 13 LIJEČNIKA KOJI SPECIJALIZIRAJU PEDIJATRIJU

službenog automobila Doma zdravlja. Dosad su tu mjeru koristili jedan doktor specijalist pedijatrije i jedan specijalist ginekologije, koji su odabrali mjeru ko rištenje službenog automobila.

Cijela Hrvatska muku muči s pedijat rima, svugdje ih nedostaje, a mnogi uskoro idu u mirovinu. Kakvo je stanje u našoj županiji, jeste li uspjeli pronaći zamjene za pedijatrice iz Velike Gorice koje su otišle u mirovinu?

je, ali se nadamo da će se s povratkom svih mladih doktora sa specijalizacije taj problem na jedno duže vrijeme riješiti. Raspisali ste natječaj za 11 specijal izacija, i to devet za obiteljsku medici nu, jednu za opću internu i jednu za kliničku radiologiju. Koliko prosječeno košta jedna specijalizacija i kada bi ti specijalisti trebali početi raditi u ambu lantama?

Ovih 11 specijalizacija je samo ponavl janje prethodnog natječaja u kojem smo odabrali svih 70 budućih specijalizana ta, ali je njih 11 odustalo od potpisivanja ugovora jer su negdje drugdje dobili žel jene specijalizacije. To je još veći prob lem jer u ovom trenutku nemamo do voljno mladih doktora kojima bi pokrili izuzetno velike potrebe za medicinskim kadrom!

Upravo smo izradili procjenu troška za do sad završen odabir za 61 odobrenu specijalizaciju. Ukupan trošak za cijelo vrijeme specijaliziranja za period trajan ja od 5 godina iznosit će 58.914.960 ili skoro 900.00 kuna po specijalizantu. Imate i natječaj za zapošljavanje medicinskih sestara. Je li teže pronaći medicinsku sestru ili liječnika? Koliko vam trenutačno nedostaje zdravstvenih djelatnika?

U hrvatskom zdravstvu kronično ne dostaje zdravstvenog osoblja tako da je jednako teško zaposliti kvalitetnog li ječnika ili medicinsku sestru/tehničara. Na zadnjoj sjednici Skupštine Za grebačke županije usvojena je odluka o proširenju djelatnosti specijalističkih usluga u županijskom domu zdravl ja. Hoće li i Velika Gorica dobiti nove specijaliste i koje?

Izlaskom Doma zdravlja Zagrebačke županije iz Mreže specijalističkih djelatnosti Grada Zagreba, otvorila se mogućnost otvaranja specijalističkih ordinacija u svim našim Ispostavama.

Zbog toga smo pokrenuli nadopunu našeg Statuta te za budućnost osigurali ugovaranje svih potrebnih specijalis tičkih timova s HZZO-om.

U VRIJEME KAD SE DOM ZDRAVLJA RADIO, BILO JE UPOLA MANJE LJUDI

Nažalost, nedostatak pedijatara u ci jeloj Hrvatskoj je veliki problem. Još je u u našem domu zdravlja veći problem što je gotovo 40% pedijatara dobilo produženje za rad nakon navršene 65. godine života. Zaposliti gotovog pedi jatra je gotovo znanstvena fantastika. U ovom trenutku imamo na specijalizaciji iz pedijatrije 13 mladih doktora s neizv jesnim periodom za njihov povratak. Sličan problem imamo i sa zapošljava njem doktora specijalista ginekologi

Zagrebačka županija je jedina županija koja nema opću bolnicu i zato je trend da unutar Doma zdravlja pojačamo vanbolničku specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te na taj način osi guramo istu dostupnost specijalistike kakvu imaju građani grada Zagreba.

Naravno, preduvjet je zapošljavanje specijalista koje u ovom trenutku ne možemo dobiti, ali smo na ovaj način osigurali sve preduvjete za to.Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke žu panije

VELIKOGORIČKOJ ISPOSTAVI GRAVITIRA OKO

STANOVNIKA, ZATO NAM TREBA PROŠIRENJE INFRASTRUKTURE. PROJEKT ENERGETSKE OBNOVE DOMA ZDRAVLJA JE SPREMAN, REKAO JE BERGMAN

Foto: Robert Anić/PIXSELL

MURALI I GRAFITI U ZNAK SJEĆANJA

Oslikavanje murala u čast poginulog hrvatskog branitelja Jadranka Cumbaja, kao i dva grafita u Gradskoj četvrti Stari Grad završeno je 7. listopada. Mural i grafiti su oslikani na zidnoj ogradi kod spa janja Sajmišne i Malogoričke ulice.

Okupljenima koji su došli vidjeti umjetničke zidove i prisjetiti se časnika Cumbaja kratko se obratio Zoran Šestok, predsjednik GČ Stari Grad. Govorio je kako je došlo do realizacije ideje o muralu, koji će stalno podsjećati na njihovog sugrađanina.

Bojnik Slavko Tolić, Cumbajev prijatelj i suborac, s respektom je pripovijedao o Jadrankovom branitel jskom putu i njegovom izuzetno velikom učinku u Domovinskom ratu (uništio je 29 tenkova i oklop nih vozila). Poginuo je kod Petrinje tijekom Oluje, 4. kolovoza, na mjestu na kojem, prema rasporedu, nije ni trebao biti, ali htio je uvijek biti na prvoj crti.

Na odlagalištima 76 posto otpada, a cilj je doći do - 50 posto

UHrvatskoj se i dalje 76 posto otpa da odlaže na odlagališta, a cilj je da 2030. taj postotak bude manji od 50 posto, no problem je i što više od stotinu man jih jedinica lokalne samouprave uopće ne od vaja otpad, istaknuto je na središnjoj konfer enciji Otpad 2022., koja je u Zagrebu okupila sve dionike sustava gospodarenja otpadom U Hrvatskoj.

- U gospodarenju otpadom niz je izazova, a jedan od najvećih je što 76 posto otpada i dal je odlažemo na odlagališta dok su ciljevi EU postavljeni vrlo visoko te bi do 2030. trebali odlagati manje od 50 posto, a otpad pretvoriti u energiju - rekao je Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Komunal, koji je organizator konferencije.

Upozorio je i kako stotinu, uglavnom manjih jedinica lokalne samouprave, uopće ne odvaja otpad.

- Među gradovima i općinama koji su lideri u odvajanju otpada su Krk, Prelog, Čakovec i cijelo Međimurje, Križevci, Koprivnica, Beli Manastir, Osijek pri čemu Međimurje i Istra prednjače u gospodarenju otpadom - kazao je Kavran.

Kavran je istaknuo kako preko 73 posto ko munalaca ima vozni park star između 10 i 20 godina.

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učink ovitost više neće subvencionirati nabavku

vozila na fosilna već isključivo na alternativna goriva no na to nismo spremni jer nemamo dovoljno punionica za vodik. Također, nema dovoljno istraživanja koja bi pokazala da ko munalci mogu opteretiti svoja vozila u tim ek stremnim uvjetima s alternativnim izvorima.

Kad je riječ o radu centara za gospodarenje ot padom, što je također jedna od tema, Kavran je rekao da prva dva takva centra, Marišćina i Kaštijun, uz određena poboljšanja, mogu vrlo dobro funkcionirati u praksi dok je u trećem centru Bikarac upravo završen probni rad i tehničko-tehnološki je na vrlo visokoj razini.

Jedna od tema je i novi natječaj od 84 mili juna kuna, koji je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, raspisao za jedinice lokalne samouprave za zelenu infrastrukturu i sufinanciranje ozelenjivanja javnih površina.

Profesor ekologije na zagrebačkom Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Ivica Tikvić is taknuo je da je riječ o prvoj takvoj mjeri u nas.

Podsjetio je da EU planira do 2030. posaditi tri milijarde stabala te upozorio kako je jako važno brinuti se o uvjetima rasta i razvoja te održavanja tih stabala.

– Kada sadimo stablo moramo voditi brigu o svim uvjetima tog stabla. Moj je prijedlog da sadimo skupine stabala, šume, te da sadimo različite vrste – i drveće i grmlje zajedno jer oni jedni drugima pomažu u održavanju i u urbanim uvjetima - istaknuo je Tikvić.

MJESEC RUŽIČASTE VRPCE

Ružičasta vrpca je međunarodni simbol svijesti o raku dojke, a mjesec listopad posvećen je borbi protiv raka dojke. Različite dobrovoljne udru ge i javnozdravstvene organizacije diljem svijeta provode akcije s ciljem podizanja svijesti o ovoj najčešćoj ma lignoj bolesti u ženskoj populaciji.

KAKO JE SVE POČELO?

Malo je poznato da je ružičasta vrpca s početka bila boje bre skve, a začetnica ideje je Charlotte Haley 1991. godine. Ona je bolovala od raka dojke, te je u svojoj blagovaonici počela ručno izrađivati vrpce boje breskve. Vrpce je prilagala uz kartice s porukom i pozivom za nošenjem vrpce u znak solidarnosti. Cilj je bio buđenje svijesti kako opće populacije tako i amer ičkih zakonodavaca budući da je tada Nacionalni institut za rak u Americi od svojih 1,8 milijardi godišnjih prihoda samo 5% izdavao za programe prevencije raka. Kartice s vrpcama su se dijelile u lokalnom supermarketu, a zbog velikog zaniman ja javnosti riječ se brzo proširila. Ova inicijativa bila je poziv za hitnim djelovanjem- prevencija ove bolesti i postizanje veće odgovornosti javnosti. Inicijativa je pobudila zanimanje i ured nice časopisa „Self“ Alexandre Penney koja je 1992. povodom izdavanja broja posvećenog obilježavanju mjeseca Nacionalne svijesti o raku dojke pozvala Charlotte Haley na suradnju. Uk ljučila se i velika kozmetička tvrtka Estée Lauder. Međutim Charlotte je odbila ponudu jer smatrala da će inicijativa dobiti reklamni karakter. Alexandra Penney nastavila suradnju sa koz metičkom tvrtkom, ali je boju vrpce iz pravnih razloga morala promijeniti i tako je vrpca postala ružičasta. Unatoč razilažen ju u stavovima začetnice ideje i urednice časopisa o ispravnom načinu promicanja svijest o raku dojke, ružičasta vrpca je diljem svijeta zaživjela kao simbol iskazivanja solidarnosti s oboljelim osobama. Različita poduzeća diljem svijeta se svakog listopa da uključuju u inicijativu na način da prodajom nekog svog proizvoda dio zarade doniraju udrugama za pomoć oboljelim ženama. Ipak, potreban je oprez jer određene tvrtke vrpcu za ista koriste u reklamne svrhe odnosno zloupotrebljavaju simbol koristeći ga za promociju proizvoda koji u sastavu sadržavaju tvari koje ujedno nose rizik razvoja raka dojke. Važna je dobra educiranost javnosti i poticanje rada udruga i organizacija koji ma je cilj upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke kako bi se povećao broj izlječenja.

TKO JE POD RIZIKOM OD RAZVOJA RAKA DOJKE?

Ružičasta boja vrpce asocira na žensku populaciju jer žene primarno obolijevaju, ali treba naglasiti da mogu oboljeti i muškarci. Najčešće su zahvaćene žene u dobi iznad 50 godina, ali može se javiti i kod mlađih žena. Rizični čimbenici su dob, prva menstruacija prije 12. godine, menopauza nakon 50. go dine, pojavnost raka dojke ili jajnika u obitelji- (5 do 10 % svih karcinoma dojke su nasljedni), prethodna bolest dojke, životne navike kao što su pretilost, loše prehrambene navike, prekom jerna konzumacija alkohola, pušenje, izloženost radioaktivnom

zračenju. Rak dojke nastaje kada pod utjecajem navedenih čim benika normalne žljezdane stanice dojke promijene svojstva i počnu se nekontrolirano dijeliti. Takve promijenjene stanice mogu prijeći u limfne ili krvne žile, a bolest se može proširiti u druge dijelove tijela.

ŠTO ZNAČI PREVENCIJA RAKA DOJKE?

Preventivne mjere su iznimno važne jer se otkrivanjem bolesti u ranom stadiju 90 posto oboljelih može izliječiti. Samopregled je jedna od najvažnijih metoda prevencije raka dojke uz klinički pregled, ultrazvuk i mamografiju. Samo pregled žena obavlja sama, a preporuka je obavljati ga svaki mjesec, od 5. do 10. dana ciklusa. Ako žena nema menstruac iju, samopregled može napraviti bilo kad u mjesecu. Prilikom samopregleda posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće znakove: otkrivanje kvržice pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, bilo kakve promjene na koži bradavica i dojki, iscjedak iz bradavice, bolovi u dojci. Ako žena uoči bilo koji od navedenih simptoma, obavezno se treba obratiti li ječniku. Mlade djevojke trebaju početi sa samopregledom već od 20. godine života, a nakon 25. odnosno 30. godine života preporučuje se jedanput godišnje obaviti klinički i ultrazvučni pregled dojki.

Mamografija je rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti tumori ili neke druge promjene na dojci koje su premalene da bi se mogle otkriti samopregledom ili kliničkim pregledom. Mogu se zabilježiti promjene na dojci čak 2 godine prije u odnosu na klinički pregled zasnovan na simptomima ili opipanoj kvržici. Mamografski pregled se provodi od 5. do 10. dana ciklusa žena ma koje imaju menstruaciju, a onima koje nemaju, bilo koji dan u mjesecu. Prvi mamografski pregled svaka žena treba napraviti između 38-40. godine života, a žene s pozitivnom obiteljskom anamnezom za rak dojke i ranije. Problem je što mamografi ja ima ograničenja pa 15-20% karcinoma neće biti vidljivo na mamografiji i to najčešće kod dojki sa gustom žljezdanom

strukturom. Tada je preporučljivo napraviti dodatne pretrage i ultrazvuk dojke.

Žene u dobi od 50 do 69 godina obuhvaćene su Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke. Trenutno je u tijeku 7. ciklus provedbe programa koji uključuje godišta 1952.-1971. Putem centralne informatičke aplikacije, svake dvije godine, korisnicama Programa dogovara se termin mamografskog pre gleda u najbližoj radiološkoj jedinici prema mjestu stanovan ja. Pozivi s terminom i lokacijom održavanja pregleda šalju se na kućnu adresu korisnica. Za sve upite dostupan je i besplatni telefon 0800 200 184.

Činjenica da u Hrvatskoj već petu godinu za redom opada sm rtnost od raka dojke govori koliko su učinkovite preventivne mjere.

KAKO JE OBILJEŽEN DAN RUŽIČASTE

VRPCE U NAŠEM GRADU?

U Republici Hrvatskoj se svaka prva subota u listopadu obil ježava kao dan ružičaste vrpce, a ove godine je taj dan obilježen 23. put.

U Zagrebačkoj županiji više od dva desetljeća udruga Eduk acijom protiv raka dojke Zagrebačke županije promiče svijest o ovoj bolesti. U Velikoj Gorici dan ružičaste vrpce je obil ježen okupljanjem ispred sjedišta udruge i šetnjom kroz grad do Pučkog otvorenog učilišta. U obilježavanja dana sudjelovali su i djelatnici Odjela za javno zdravstvo koji su dijelili promo tivne materijale Nacionalnog preventivnog programa i Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. U promicanju zdra vih životnih navika uključene su brojne zdravstvene ustanove, a među njima i Ljekarne Zagrebačke županije. Ljekarnici kao najdostupniji zdravstveni djelatnici nude stručno savjetovanje o mijenjanju loših životnih navika, pravilnoj prehrani, lijekovima, dodatcima prehrani i drugim savjetima vezanim uz prevenciju bolesti.

Lucija Majetić, mag. pharm.

PLIVAO, VOZIO I TRČAO ZA FINSKU

Član Maraton kluba Velika Gorica Bruno Škrinjarić nastupio je na utrci "Iron man 70.3 Plava laguna" u Poreču. Bruno je 1,9 km plivanja, 90 km bicikla i 21,1 km trčanja sveukupno odradio za četiri sata i 17 minuta, čime se plasirao na sedmo mjesto uku pnog poretka, odnosno na prvo mjesto od hrvatskih natje catelja. I, što je važnije, na prvo mjesto u svojoj starosnoj kate goriji M35. A najvažnije je što se ovim re zultatom kvalificirao

na Ironman 70.3 Svjetsko prvenstvo, koje će biti sl jedeće godine u Finskoj. - Sve sam discipline odra dio solidno. S plivanjem sam prilično zadovoljan, jer oborio sam osobni re kord, staza za bicikl bila je gotovo savršena, a kad smo došli na polumaraton, od prvog koraka sam se jako dobro osjećao i imao ukupno treće najbrže vrijeme trčanjaprepričao nam je svoje dojmove neumorni Škrinjarić.

Ivan Zagorac istovremeno je kondicijski trener u našem

TRENER BE

'GORICI SAM SE PRIKLJUČIO ZBOG JOEYA SUKA I OSTAO. SVE UPIJAM...'

Piše: Marko Vidalina

Je, u pitanju je šesti rang, Zrin ski iz Farkaševca Samoborskog nema baš u obrani Ramosa i Piquea, ali glasno je nogomet nim Turopoljem odjeknula vijest da im je Ivan Zagorac (25) utrpao četiri komada u dresu Poleta.

- Prvi put u karijeri zabio sam četiri, a hat-trickova imam koliko hoćeš, jed nom prilikom šest utakmica zaredom... Na kraju sam mogao zabiti i peti, ali išao sam dodavati, možda nisam trebao - sa smiješkom je nekoliko dana poslije svoju "utakmicu života" opisao Zagi.

MEDALJA

OSVOJILO JE 15

ČLANOVA KARATE KLUBA VELIKA GORICA

NA PRVENSTVU HRVATSKE ZA UZRASTE DO KADETA U JASTERBARSKOM. ŠEST

IH JE BILO ZLATNIH, DVIJE SREBRNE I ŠEST BRONČANIH...

14I U CENTRU IMAJU PRVAKA DRŽAVE

Na PH za mlade kara tiste svog predstavnika imao je i KK Centar.

Antonio Brletić je na kon tri vrhunske borbe postao prvak za 2009. godište do 44 kg.

Pet medalja za Pinky, Leo Herić prvak države

U dvorani Sutinska vrela u Zagrebu održano je pojedi načno Prvenstvo Hrvatske u judu, na kojem je nastu pilo i 16 natjecatelja iz Judo kluba Pinky. U kategoriji mlađih kadeta najbolji re zultat i plasman ostvarili su Vid Baklaić, koji je bio dru gi u kategoriji do 46 kilo grama, a Mateo Tomašić u kategoriji do 50 kilograma osvojio je broncu. Kod mlađih kadetkinja, Simona Janković osvojila je srebro u kategoriji -52kg.

U kategoriji mlađih sen iora i seniorki okupilo se 134 natjecatelja iz 30 klubova. Pinky je na ovom natjecanju nastupio sa se dam natjecatelja u muškoj konkurenciji. Leo Herić ponio je titulu državnog prvaka, a Jan Putanec osvojio je broncu u kate goriji do 60 kilograma.

Pinkijeva bogata riznica medalja tako je još malo upotpunjena i uljepšana, a sve to je i najava lijepih vi jesti u budućnosti.

NA RUBU SPORTA

Na Prvenstvu Hrvatske u preponskom jahanju za kadete natjecala se i Velikogoričanka Korina Pe her. U timu s Melani Tonić osvojila je svoju prvu zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji.

Odrastao je u obiteljskoj kući stotinjak metara od Poletova igrališta, naravno da se baš tu počeo i loptati, a danas tu - uživa u nogometu. Bolje upućeni kažu da je jedan od najboljih igrača Jedinstvene županijske lige, a tome će u prilog govoriti i brojke. Prije dvije sezone bio je drugi strijelac lige, i to kao vezni igrač, a ove sezone zabio je sedam komada. Tri u prvih osam kola, pa još če tiri te nedjelje kontra društva iz Farkaševca. Završilo je 6-1...

- Igram nekakvog ofenzivnog veznog, ispada da relativno često i zabijam, ali uvijek je to bio moj stil igre. Puno pomaže i to što se posložila jako dobra grupa u svlačionici Poleta, na čelu s Pepekom, trenerom Josipom Rožićem. Ranije je znalo biti i dosta loših odnosa između suigrača, atmosfera je na tre nutke bila stvarno loša, ali Pepek je od mah na prvom sastanku tražio da si svi kažemo sve u lice, to smo i napravili, i sad je sve super - priča nam Zagi.

Trener Pepek ujedno je i Ivanov susjed, odrasli su jedan preko puta drugoga, iako u različitim generacijama.

- Nisam nikad igrao s njim, ali sam mu dodavao lopte. Kao klinac sam skupl jao lopte na seniorskim utakmicama i

Četiri naša kluba gledaju u leđa Jaski-Vinogradar

Prvenstvo u JŽNL-u je na trećini, svatko je odigrao po deset utakmica u "ligi Tur opoljaca i još nekih", a na vrhu su - još neki. Favorit za naslov je Jaska-Vinogradar, klub nastao spajanjem dva ju klubova iz Jastrebarskog i drži prvo mjesto, ali nije to baš tako uvjerljivo kao što su neki možda očekivali. U prvom redu nije zato što

je Lomnica i ove sezone jako dobra, pa kasni samo bod za vodećim. Odmah do nje su još tri naša kluba, Polet, preporođena Obrez ina i ugodno iznenađenje Meštrica, dok je Turopoljac opet ispod očekivanja... U donjem domu su Kupa, koja ima svoje trenutke, te posljednji Klas, koji svoje trenutke čeka već dugo.

JUDO

SA 16 I POL GODINA SAM UŠAO U PRVU MOMČAD HNK GORICE, I TAD SAM ODLUČIO - ODUSTATI OD NOGOMETA!

NA TRENINGE S POLETOM NE STIŽEM OD POSLA, A UVJET MI JE I BIO DA ME NE RAČUNAJU ZA TRENINGE...

OČEKUJEM POLET MEĐU PRVIH PET DO KRAJA. LIGA JE ZANIMLJIVA, S PUNO NAŠIH, LOKALNIH DERBIJA

TRENER MU JE - SUSJED

JŽNL

prvoligašu HNK Gorici i važna uzdanica NK Poleta, člana JŽNL-a

Z TRENINGA

'PROTIV ZRINSKOG SAM PRVI PUT U ŽIVOTU ZABIO ČETIRI GOLA. U POLETU SAM DOMA...'

sanjao da ću i ja igrati za seniore - smije se Zagorac, jedan od najkonstantnijih igrača Poleta posljednjih sezona. Što je i prilično čudno, jer Zagi igrabez treninga. Ali doslovno. - Istina je, uopće ne treniram. Jednos tavno ne stižem na treninge tijekom tjedna, a to u klubu i razumiju. Uosta lom, kad smo se dogovarali da dođem, moj jedini uvjet je da bi omoguće da se pojavim na najviše jednom treningu. Neko vrijeme tako je i bilo, znao bih se pojaviti, ali u posljednje vrijeme uopće me nema. Volio bih koji put odraditi trening, daleko od toga, i inače sam ovisnik o treningu, ali posao mi jed nostavno ne dozvoljava - kaže Zagi.

OD KURILOVCA DO SUKA

Posao je, usput rečeno, onaj kondici jskog trenera u HNK Gorici. Kroz srednju školu stekao je zvanje fizioter apeuta, a zatim upisao Višu trenersku školu. Počeo je kroz NK Kurilovec, gdje je surađivao s Pericom Vidakom. Baš kad je završavao svoj jednogodišnji ugovor, stigao je poziv Krešimira Šoša, kondicijskog trenera HNK Gorice. - Zagi, želiš trenirati Suka? - upitao je Šoš, a odgovor je bio "da!" - Joey se vraćao iz ozljede, trebao je netko raditi s njim i već sljedeći dan sam bio na treningu. S predsjednikom sam s nogu sve dogovorio i bacio se na posao. Od tad sam dio stožera prve momčadi, a radim i s curama iz ŽNK Gorica Kömmerling. U tome posebno uživam, cure su odlične... S njima, dak le, radim sam, a u seniorima pomažem Kreši Šošu. Nevjerojatno je iskustvo raditi s takvim stručnjakom, nema tog fakulteta koji te može naučiti sve što sam ja naučio od njega u ovom rela tivno kratkom razdoblju - kaže Zagi. Mogao bi on i uskočiti ako zatreba u nekom dijelu treninga, dobro bi to bilo i za Poletove ambicije, a i ne bi mu bilo prvi put da trenira sa seniorima Gorice. - Došao sam u Goricu vrlo rano, već s nekih osam godina, i ostao sve do ulas

ka u seniorsku momčad, sa samo 16 i pol godina. Trenirao sam, između osta lih i s Ninjom, s tom ekipom koja je tad igrala drugu ligu... - počeo se vraćati Zagi na to vrijeme, a onda - preokret. - Tad sam odlučio odustati od nogome ta! Da, s nepunih 17 godina, u trenuci ma kad sam već bio u prvoj momčadi. Neke stvari su me razočarale, nisam se vidio u tome i odustao sam od oz biljnih nogometnih ambicija. Srednja škola bila je jako zahtjevna, svaki dan putovao sam na Zvijezdu, imao i prak se... I odabrao sam taj put. A nogomet sam otišao igrati doma, u Polet. Igrao je tu, blizu kuće, još neko vri jeme, igrao je dobro, pa je stigao i poziv iz Kurilovca. Međutim, ta je priča po trajala iznimno kratko.

- Uporno su me stavljali na lijevog beka! Odradio sam par utakmica i onda rekao: 'Neću igrati beka, ili ću biti vezni ili odlazim". I otišao sam u Gradiće. Tad je trener Zoran Tomčić bio tamo, znali smo se iz Buševca, a momčad je bila dobra, s Hajdukom i ostalima. I to je bilo lijepo razdo blje. Kad gledam danas, možda u najljepše na tom mom nogometnom putu. Tad sam možda igrao i najbolji nogomet, iako mogu reći da se i sad dobro osjećam, slično kao tad...

Polet je dobro krenuo u sezonu, nakon deset kola Buševčani drže treće mjesto, šest bodova iza vodeće Jaske-Vinogra dar i pet iza drugoplasirane Lomnice. - Dobri smo, imamo dobru kemiju, a to se vidi i na terenu. Vjerujem da ćemo i u nastavku sezone biti u Top 5, a prvo mjesto zapravo ni ne lovimo. JŽNL je idealna liga za klub poput Poleta, s puno lokalnih derbija, puno gostovanja u blizini, a to je najvažnije - zaključuje svoju priču Zagi, čovjek s dva lica. Preko tjedna kondicijski trener u pr voligaškom klubu, vikendom nemi losrdni ubojica protivničkih obrana u šestoj ligi. I trener koji - ne trenira.

TUROPOLJSKI TROJAC LOVI VRH, A DVOJAC BJEŽI S DNA

Petorka koja sudjeluje u najnižem rangu u kojem ima turopoljskih klubova, u 1. županijskoj ligi, gura vrlo solidno na kon prvih osam utakmica. Vatrogasac iz Kobilića ponovno je u vrhu lige, kao i gotovo svake sezone, a ovoga puta u leđa gleda vodećem, dosad neporaženom Kloštru. Jedini dosadašnji poraz Vatro gasca dogodio se u Lonjici, kod domaće Lonje, i ta tri boda fale za sami vrh. Dobru sezonu igra i stabilizirano Tur opolje, koje djeluje kudikamo ozbiljnije nego lani, u povratničkoj sezoni u ovom

rangu, iako je i tad pomak bio vidljiv. Danas u Turopolje egzistira momčad koja može dobiti svakoga u ovoj ligi, a isto vrijedi i za Bunu, prošle sezone na jlošijeg našeg predstavnika u ovom ran gu. To više nije tako, Buna se diže, ima i nove ljude u upravi...

Borba za izbjegavanje te uloge najlošije plasiranog turopoljskoga kluba tako se ove sezone vodi između Dinamo Hidre la i Posavca, koji je sa sedam osvojenih bodova zasad na 11. mjestu tablice, ali i na začelju turopoljskog poretka.

JŽNL JE IDEALNA LIGA

ŽNL

Kurilovec i Lukavec u negativnim serijama

Start u sezonu za nogometaše Kurilovca bio je sjajan, uzeli su deset od mogućih 12 bo dova u prva četiri kola, ali nitko nije išao u euforiju.

- Imali smo prilično povol jan raspored i bilo je važno to iskoristiti - bio je svjestan trener Senad Harambašić.

I kao da je najavio ono što slijedi. Od tog četvrtog kola do danas jedina pobjeda Kurilovca je ona u kupu pro tiv šestoligaša Poleta, dok u prvenstvu ima samo dva boda iz šest utakmica. Dva remija i četiri poraza smjes tili su se u taj crni niz, pa je i atmosfera naglo splasnula, a

euforije više nema ni u trago vima. Pred Kurilovčanima su novi izazovi, još sedam utak mica do zimske stanke, a to je sasvim dovoljno vremena za popravljanje dojma. Isto vrijedi i za nogometaše Lukavca, koji su skliznuli na pretposljednje mjesto. I oni su solidno startali, iako ne tako dobro kao Kurilovčani, ali i oni su u lošoj seriji. Od posljednjih šest utakmica izgubili su ih pet, a jedina pobjeda stigla je u gostima kod Bistre. Najbolniji od svih tih poraza onaj je od Ravnica doma, jer to je društvo s dna, od kojeg bi valjalo pobjeći...

KRONOLOGIJA JEDNE NAOPAKE SEZONE...

MRACLIN I GRADIĆI

DRŽE SE BEDEMA...

Zadržavanje najvećeg dijela prošlosezonske momčadi, u velikoj mjeri pogođena po jačanja i brzi "klik" igrača s novim trenerom pretvorili su Mraclin u jednog od na jozbiljnijih kandidata za vrh tablice u petom rangu natje canja. Zelina, doduše, zasad izgleda impresivno, na vrhu je s četiri boda viška, ali vrlo dobri Mraclinci odmah su tu, iza leđa, čekaju svoju šansu. Momčad je uigrana, dovol jno iskusna, dobro vođena i pred Mraclinom bi mogla biti jako dobra sezona. Slično vrijedi i za Gradiće, koji su na tri boda manje od Mraclina, predvođeni

također novim trenerom, Ig orom Čagaljem. Izgubili su, doduše, dvije od posljednje tri utakmice, ali djeluju jako dobro, kompaktno i ozbil jno. O tome najbolje govori podatak da su drugi u ligi po broju primljenih golova, jer ispred njih je samo jedan klub - Mraclin. Gradići su ih primili osam, Mraclin samo sedam, turopoljski bedemi očito funkcioniraju...

Bodove skuplja i Ban Jelačić, koji je sam primio više golo va (20) nego ovih dvoje za jedno. No faza prilagodbe na ligu je Jelačića i gledat će se sigurno prema gore u nastav ku ove sezone.

bila je to jedina večer kad je i sreća pomazila Goricu.

ERCEG ZA RASTANAK

Domaći poraz 0-2 od Istre, samo dvije pobjede u zadnjih 13 utakmica, dovele su do odlaska Samira Toplaka.

Taman se Gorica vratila iz Šibenika, u kojem je po zornicu preuzeo i u maniri hiperaktivnog dječaka kar tone dijelio sudac Fran Jović. Dao čov jek crveni karton Juri Prširu ni krivom ni dužnom, oba žuta doslovno izmis lio, pa onda još i svirao penal za Šibe nik u samoj završnici, za kontakt zbog kakvih se ne sviraju penali... Popila je tako gorička ekspedicija još jedan gor ki nogometni pelin, šutke krenula kući, prema još jednoj neprospavanoj noći. - Peti put ove sezone događa nam se utakmica nakon koje moramo reagirati, a od toga su u četiri situacije suci do bili negativne ocjene. I svi su supendi rani, ali što nama to vrijedi? Opet smo ostali bez bodova koje nam nitko ne može vratiti - govorio je jutro poslije Matija Dvorneković, team manager sa zaduženjima nešto širim nego što je uo bičajno za tu ulogu.

Na trenutke mi se čini da iz vikenda u vikend gledam onaj film "Beskrajan dan". Stalno smo dominantni, dobri, stvaramo čiste prilike, ali nikako da nas i sreća pomazi, da nam se otvori, da se dovedemo u situaciju u kojoj ni sudačke pogreške ne mogu utjecati na ishod. Tre ba nam ta jedna pobjeda! Nakon toga, uvjeren sam, sve će krenuti na boljegovorio je tad Ninja.

SAMO JEDNA POBJEDA...

Idealan trenutak za tu pobjedu, nakon otvaranja sezone prepunog pehova, ne pravdi i nesreća, bio je derbi začelja pro tiv Rijeke doma. Ali baš idealan... Naža lost, nije se dogodilo. Upravo suprotno, Rijeka je u petoj utakmici otkad je došao Serse Cosmi zabila svoja prva dva gola pod novim trenerom i odnijela sva tri boda. I zakucala Goricu na dno.

Goricu koja je odigrala vjerojatno na jlošiju utakmicu sezone baš kad je bilo najpotrebnije. Ići ćemo možda sad u krajnost, ali tko zna bi li bilo tako da je mogao nastupiti u prethodnom kolu smiješno isključeni Pršir...

- Psihološki pritisak koji je bio na mo jim igračima vidio se od prve sekunde, cijelo vrijeme bili smo nekako ukočeni, daleko od onoga što mi doista možemo.

Nije lako biti u ovoj situaciji, ali nema nam druge nego raditi još jače - govorio je trener Igor Angelovski u iščekivanju svoje prve pobjede.

Sa stigmom fenjeraša život je postao još malo teži, ali barem je to bila utakmica poslije koje se nije pričalo o sucima. A onda je u gradu stigao Hajduk.

- Ovo sad više nije slučajno, siguran sam, i neće se tako završiti. Neki su se previše

zaigrali, misle da mogu biti iznad susta va, ali to neće ići! Ništa više osim ovog ne želim komentirati jer ovo je vidjela cijela Hrvatska. I to ne samo večeras - grmio je predsjednik Gorice Nenad Črnko nakon poraza 0-1 od Hajduka. Golom u 98. minuti, u posljednjim se kundama, nakon što se Gorica gotovo 50 minuta morala braniti s igračem manje, isključenim bez ikakvog razloga. Sve su sudačke analize jasnog stava da Moussa Wague nije smio biti isključen, pogotovo s obzirom na to da mu je trenutak ranije Biuk oduzeo loptu uz prekršaj, ali opetšto to bilo kome u Gorici vrijedi? Sudac Bel će pauzirati nekoliko kola, a Gorica će ostati na šest bodova.

- Ako netko misli da će nas sve ovo slomiti, grdno se vara. Iz svega ovoga izaći ćemo još snažniji - poručio je trener Igor Angelovski, još vruć na kon utakmice.

I doista, koliko god bježali od bilo kakvih vrsta teorija za vjera, teško je ne pronaći dobre argumente za način na koji govore i predsjednik i trener. Ljutiti su, bijesni, i

razumljivo je to, jer nesreća se još i može podnijeti, nepravda puno teže. Teško je, nemoguće zapravo, ostati hladan nakon dijela sezone koji spornim situacijama krene već od prvoga kola, od vrlo "la bavog" penala u Osijeku, pa se nastavi kroz seriju utakmica u kojima te se zaki da, službeno dokazano...

Šale se u svemu ovome neki komentatori da je "Goricu stigla kletva Samira Topla ka", da se lošim vraća tobože pogrešna odluka o smjeni prethodnog trenera, ali u tome je teško pronaći išta ozbiljno. Gorica pod Angelovskim ne izgleda ni izbliza toliko loše kao što tabli ca govori, Goricu se udara sa svih strana, slučajno ili ne, a to će valjda jednom i prestati. Pa će početi uspon koji se toliko čeka. - Jedna, samo ta jedan pob jeda. I sve će se otvori ti... - ponavlja stalno Ninja. Dogodila se, evo, nekidan protiv Dubrave u Kupu, u 94. minuti, možda će i to pomoći da krene tamo gdje treba, u prvenstvu. Jer dosta je bilo peha, nesreći i ne pravdi.

SERIJA SUDAČKIH POGREŠAKA NA ŠTETU GORICE, KOJA JE ZAPOČELA U 1. KOLU U OSIJEKU, TRAJE SVE DO POSLJEDNJE ODIGRANE UTAKMICE, S HAJDUKOM. IZMEĐU TOGA SMJESTILO SE I NESREĆE, I PEHOVA...

STOP TEORIJAMA ZAVJERA, ALI...

MOŽDA JE DUBRAVA TAJ 'KLIK'

Piše: Marko Vidalina

OVO JE KAO DA SMO U ONOM FILMU 'BESKRAJAN DAN'... ONI GRIJEŠE, MI BEZ BODOVA

SAMO JEDNA POBJEDA NAM TREBA, NAKON TOGA ĆE SVE IĆI SAMO PREMA GORE

Nenad Črnko ne može šutjeti na stalne nepravde

Iz Dallasa doletio u -

SETH LEDAY (26) TREĆI JE AMERIKANAC U POVIJESTI KK GORICE. PRVU DVOJICU MORAO BI NADMAŠITI...

Piše: Marko Vidalina

Kakav je igrač tek ćemo vidjeti u razdoblju pred nama, ali Seth LeDay, Tek sašanin "born and raised" u Dallasu, svakako je intrigantna priča ove košarkaške sezone, koja je i dalje mlada, u fazi zagrijavanja. - Još me malo "pere" jet leg, nisam se još polovio s danima i satima, ali brzo će to doći na svoje. Veselim se svemu što nas čeka, svakoj sljedećoj utakmici - istakn uo je po dolasku 26-godišnji Seth. Naviknuti smo već, prije svega zahvalju jući nogometašima Gorice, na sportaše iz inozemstva u našim klubovima, eno i rukometaši imaju Mađara Domini ka Gala, ali ovo je ipak nešto posebno. Košarka i Amerikanci oduvijek su spoj koji ima posebnu težinu, pogotovo kad je ta pojava toliko rijetka da puno više spada pod izuzetak nego pravilo.

Mnogi su hrvatski klubovi proteklih godina osnaživali svoje rostere amer ičkih košarkašima, i to ne samo oni iz vrha, poput Cibone, Zadra, Splita i ne koć Cedevite, koji su to činili i prije tri desetljeća, nego i oni iz donjeg doma. Pa smo tako Amerikance gledali i u Šibeni ku, i u Alkaru, i u Škrljevu, i u Osijeku, i u Dubravi, i u Zaboku...

DOVELI DVOJICU PA - ISPALI

Svugdje osim u - Velikoj Gorici. Gorič ka košarka nije doživjela Amerikanca u dresu svoga kluba sve do siječnja 2017. godine, a onda je odjedanput dobi la dvojicu! Bila je to sezona u kojoj se pokušavalo spasiti živu glavu, ostati u ligi u lošoj sezoni nakon prvog odlaska Josipa Sesara s klupe, a jedan od oča jničkih pokušaja da se spasi stvar bilo je i dovođenje američkih pojačanja. Bek se zvao Rood Felix Javan, centar Trey Cor

nelius McDonald, a dojam koji su nakon cijele ove priče ostali je - nula bodova. Gorica je te sezone ispala iz lige, a Fe lix i Trey pokazali su se prilično besko risnima u pokušajima da je takav rasplet izbjegne. Javan je, doduše, ubacivao 11 koševa u prosjeku u 11 odigranih utakmica, McDonald je također bio na dvoznamenkastom prosjeku koševa, malo iznad deset po utakmici, ali s njim u sastavu Gorica je dobila samo jednu od devet utakmica.

Iz te perspektive, Seth LeDay nema osobito težak zadatak u pokušaju da postane najbolji gorički Amerikanac. Debi se ne može baš svrstati među one koji su za pamćenje, jer Gorica je teško nastradala protiv Šibenika doma, uz pet koševa očito neuigranog mladića iz Dal lasa, koji se tek uhodava u cijelu priču. Što i nije posebno neobično u situaciji kad doletiš iz grada poput Dallasa i za vršiš u dvorani u Rakarju, s tribinama od nekoliko redova...

- Prvi dojmovi su mi jako pozitivni, ali nešto moram priznati... Kad se pojavila mogućnost da dođem u Hrvatsku, nara vno da sam išao "guglati". I izbicivalo mi je samo more, plaže, djevojke na plaži... Nadao sam se da će i ovdje biti nekakvih plaža, ali vidim da se to baš i nije do godilo - smije se simpatični Seth.

Njegova košarkaška priča počela je u dvorištu iza obiteljske kuće u Texasu. On i dvije godine stariji brat Zach - zvijezda Eurolige, danas igrač Partizana, a ranije Olympiacosa, Žalgirisa i Milana - po ci jele su dane igrali "jedan na jedan". - To mi je, zapravo, jako puno pomoglo kasnije. Ta razina kompetitivnosti kroz igru sa starijim bratom, sve što sam od njega naučio... Kroz srednju školu sam naglo izrastao i tu je postalo jasno da će košarka biti moj izbor. U godinama na

sveučilištu sam dobio i na fizičkoj snazi, a od tad svake sezone pokušavam svojoj igrati dodati još poneki element - kazao je Seth, koji se prijavio i za draft, pa se ipak povukao i krenuo put Europe. Prva postaja bio je Island, gdje je dominirao, ubacivao više od 20 koševa i imao više od deset skokova u prosjeku, da bi slijedila kratka epizoda u Litvi, a zatim je, uoči prošle sezone, stigao poziv iz Mađarske. I sad ga evo u Gorici. - Mađarska je bila jako dobro iskustvo. Bio sam u momčadi koja nije imala pre više pobjeda, ali imao sam trenera od kojeg sam jako puno naučio, popravio neke stvari u igri, počeo puno bolje šuti rati i općenito bitno napredovao - zado voljno konstatira Seth.

Za svoje američke prethodnike u Gorici, očekivano, nikad nije čuo, ali zato jako dobro zna za hrvatske košarkaše.

- Znam za Bojana Bogdanovića, za Mari

ja Hezonju, sjećam se Tonija Kukoča iz vremena Bullsa… - krenuo je nabrajati LeDay, kad smo dodali da u Gorici igrao i centar Clippersa Ivica Zubac.

- Ozbiljno?! Big men Zubac? Nisam to znao, ali taj dečko je jako dobar igrač, sviđa mi se kako igra - rekao je Seth.

Nekad je to bio Zubac, a od sredine lis topada u goričkom dresu je Seth LeDay. Tražili su u Gorici centra, pravu "pet icu", jer to kronično nedostaje treneru Krstiću, a došao je igrač koji će se u toj ulozi tek morati snaći.

- Inače sam četvorka, ponekad i trojka, pokrivam obje krilne pozicije, ali znam da ću ovdje morati igrati i peticu. I nije mi problem, svidio mi se trenerov plan i vjerujem da ću se brzo uklopiti. I da ćemo pobjeđivati svi zajedno, to je ipak najvažnije - završio je LeDay.

S IZBORNIKOM PREMA EUROPI

Nakon što je prvih desetak dana listopada odrađeno u normal nom, uobičajenom ritmu, u svijetu hrvatskog rukometa došlo je vrijeme za - pauzu. Točnije, za reprezen tativnu stanku, čiji su centralni dio bile utakmice muške seniorske reprezentac ije u kvalifikacijama protiv Grčke i Bel gije. Međutim, okupljali su se i reprez entativci u mlađim kategorijama, a tu dolazimo i do HRK Gorice. Zapravo, tu itekako dolazimo do Gorice... Naime, naš je klub u ovoj pauzi ostao bez petorice igrača, koji su zaslužili pozive u juniorsku reprezentaciju. Jakov Dujić, Adam Šalić, Matej Svržnjak, Rok Malin i Mislav Turčić dobili su pozivnicu od iz bornika koji ih, spletom okolnosti, jako dobro poznaje, budući da im je trener u klubu. Andrija Nikolić imenovan je

izbornikom juniorske reprezentacije, na čijoj klupi je naslijedio Igora Vorija, nekako u tišini, bez velike pompe, pa je prva vijest o tome bio tekst na HRSovim stranicama u kojem je stajalo da je "novi izbornik juniorske reprezentacije Andrija Nikolić objavio popis..."

- Ponosan sam što sam odabran za iz bornika, velika mi je to čast, ali i još veća odgovornost - poručio je Nikolić ono što bi svatko normalan i mogao poručiti na kon ovakvog iskoraka u karijeri.

A u njegovoj je karijeri bilo svega. Bio je pomoćnik nekolicini trenera PPD Za greba, uključujući i Veselina Vujovića,

Zlatka Saračevića... Bio je i sa Željkom Babićem u Meškovu, u Bjelorusiji, a ra dio je i s mladim igračima PPD Zagreba.

Posljednjih godina dobio je priliku tren erski se izgrađivati kroz Goricu, a to čini s puno uspjeha. Gorica je pod njegovim vodstvom u vrhu hrvatskom rukometa, najbliže što se može biti nedodirljivim Zagrebu i Nexeu, a to je očito prepozna to i u rukometnom savezu.

Njegova reprezentacija imala je okupl janje kojem je cilj bio međusobno bolje upoznavanje, bez utakmica, a za to vri jeme njegova Gorica bila je u pouzdanim rukama suradnika. I u jako, jako dobroj

atmosferi. Otvaranje sezone ide jako dobro, Gorica u pet utakmica ima četiri pobjede i očekivani gostujući poraz od Nexea, a pobjede protiv one u Dubravi uoči privremenog rastanka donijet će još mao samopouzdanja. Nakon prvog poluvremena, naime, domaćin je vodio četiri gola razlike, da bi u nastavku Gor ica napravila osam golova viška i došla do važne pobjede u borbi za jedno od prva tri mjesta u skupini, koja vode u Ligu za prvaka.

Nastavak lova na prvenstvene bodove slijedi sa Zametom doma, a zadnjeg vikenda u listopadu stiže i europski iza zov. Češka momčad Nove Veseli gosto vat će u Velikoj Gorici 29. listopada, a uzvrat je tjedan dana kasnije u Pragu. U Europski kup Goričani se uključuju od 2. kola, samo neka potraje...

RUKOMETAŠI GORICE SJAJNO SU OTVORILI SEZONU, A POSLJEDNJEG VIKENDA U LISTOPADU ČEKA IH PRVI EUROPSKI IZAZOV. ODNEDAVNO IH VODI IZBORNIK...

CENTAR KOJI TO NIJE

ODRASTANJE UZ BRATA

U prvoj utakmici za Goricu Seth LeDay ubacio je pet koševa u porazu

KAD UPIŠEŠ 'HRVATSKA' U GOOGLE, VIDIŠ SAMO PLAŽE, ALI S TIM NISAM IMAO SREĆE

OKRŠAJI SA STARIJIM BRATOM U DVORIŠTU IZA KUĆE SU MI TEMELJ ZA KARIJERU

NISAM ZNAO DA JE OVDJE IGRAO IVICA ZUBAC... ALI VESELIM SE ŠTO SAM I JA SAM OVDJE

Sethov brat Zach LeDay zvijezda je beogradskog Partizana, a on je u Goricu došao nakon NCAA

Rakarje

NISU ZNALE KOLIKO SU DOBRE... E, PA DOBRE SU!

Rukometašice Udarnika nisu uoči početka se zone željele najavljivati velike stvari, na priče o mogućoj borbi za ulazak u prvu ligu trener je jasno poručivao "prerano je, puno nam toga još nedosta je", ali početak sezone govori da sve skupa izgleda za nijansu bolje nego što su se nadali i najveći optimisti. Za početak je u gostima nastradao Samobor, ekipa koja se posljednjih godina pretvorila u omiljenog ri vala curama iz Udarnika.

- Je, njih je poseban gušt pobijediti, a i trener ima za nijansu veći motiv, budući da je radio tamo prije dolaska k nama - kaže golmanica Lena Durđenović. Ovoga puta to se i vidjelo, "udarnice" su sezone otvo rile pobjedom deset razlike u Samoboru, što je mno ge i šokiralo. Čak i neke od njih.

- Iskreno, nismo očekivale da ćemo dobiti toliko uv jerljivo, ali bila je to u svakom smislu naša večer. I zasluženo smo došle do tih plus deset - kaže Niko

lina Laco, pojačanje iz Trešnjevke, djevojka koja je donijela dodatnu čvrstinu u udarničku obranu. Funkcionira obrana, funkcionira i napad, vidjelo se to i u uvjerljivoj domaćoj pobjedi protiv Libertasa i u onoj važnoj gostujućoj kod Murvice u Crikvenici, ali i u remiju (25-25) s drugom ekipom Lokomotive u posljednjoj odigranoj utakmici.

- U čemu je tajna? U prvom redu u tome što nas je velik dio već dugo zajedno, u tome što smo drugu sezonu u nizu s istim trenerom, s kojim se jako do bro razumijemo, a i mi smo između sebe jako dobro kliknule. Ima nas sa svih strana, od srednjoškolki do cura u tridesetim godinama, ali svi se držimo zajed no i to nam je najveća snaga - ističe Durđenović.

Imaju cure i svoju himnu, ne baš izvorno turopoljski song, ali svidjelo im se ono Dalmatinovo "nevrime i nesrića neće na nas nikada"... Na tom valu zasad plove jako dobro, uz želju da tako i ostane.

PRODAJA KUĆA

Stara drvena kuća za preseljenje: veličine 13,5 m x 6,5 m, - cijena: 3.500 €. Mob: 091 441 0057

Sisak, Staro Pračno, smjer Zagreb, kuća visoka prizemnica pov ršine od 90 m2, dvorišna zgrada od 60 m2 i okućnica od 1320 m2.

Kuća se nalazi blizu ulaza na Autocestu Sisak–Zagreb. Napomena: mogućnost zamjene (uz nadoplatu) za manji stan ili manju kuću uz cestu za Zagreb. (katast. općina: Odra, bkč: 1547/1) Cijena: 58.000 €. Mob: 091 441 0057

Velika Gorica, na Plesu, kuću s pomoćnim zgradama. Stambena površina kuće je 117 m2, a pomoćnih zgrada 99 m2. Ukupno ima 5 soba i tri kupaonice, priključak na gradski vodovod, plin i kanalizaciju. Pored kuće je garaža koja ima 16 m2 i izlaz na uli cu. Svi objekti imaju vlasnički list, uporabnu i građevinsku dozvolu. Okućnica je veličine 127 m2. Vlasništvo je 1/1, prodajem 098/781859

Velika Gorica, Kuče, legalizirana, zidana samostalna prizemnica, površine 107m2, pomoćni drveni objekt od 96m2, voćnjak, sve na građevinskom zemljištu od 1500m2, u produžetku okućnice nalazi se vrtno zemljište od 800m2, prodajem. 01/6217-877

Velika Gorica, V. Posavko, samost. kuća visoka prizemnice stam bene površine 220 m2 i ograđene okućnice od 1700 m2. Kuća se sas toji od podruma, prizemlja (hodnik, kupaonica, ostava, d. boravak, kuhinja sa blagovaonom sa izlazom na terasu, spavaća soba), kata (predsoblje, kupaonica, 2 spavaće sobe i 1 dječje sobe). U dvorišnom djelu nalazi se zidani objekt površine 120 m2 (prizemlje i kat) te ga raža na daljinsko upravljanje. 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, kuća katnica stambene površine 300 m2 i okućnice 611 m2 koja se sastoji od podruma (velika otvorena prostorija, vešeraj, garaža za 2 automobila), prizemlja (hodnik, ku hinja s blagovaonom, d. boravak sa izlazom na terasu), kata (isti raspored kao prizemlje) i potkrovlja (roh bau). Cijela kuća povezana je unutarnjim stepeništem. Posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 320.000,00 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. visoka prizemnica površine 200 m2 i ograđene okućnice 1022 m2. Sastoji se od prizemlja i vi sokog potkrovlja povezanih unutarnjim i vanjskim stepeništem, u dvorišnom dijelu pomoćni objekt, 120.000 € www.gorica-nekret nine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Pionirsko naselje, kuća u nizu stambene površine 76 m2, koja se sastoji od: prizemlja (predsoblja, kuhinje, wc-a, d. boravka sa izlazom na vrt od 146 m2 iz kojega je ulaz u garažu od 21 m2), kata (dvije spavaće sobe i kupaonica) te potkrovlja, 130.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Centar, Kaptol, visoka prizemnica u centru Zagreba ukupne površine 112,56 m2. Sastoji se od: suterena, prizemlja i potkrovl ja. Svaka etaža ima zaseban ulaz, zasebna brojila te plinsko etažno grijanje, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 450.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Gorica, veća kuća površine 300 m2 sa 5 stambenih jedinica te sve stambene jedinice imaju zasebne ulaze. Kuća posjeduje građevinsku dozvolu. Mogućnost zamjene za drugu nekretninu. 160.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Sesvete, Brestje, dvojna kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 354 m2 na okućnici od 290 m2, u sklopu kuće nal azi se garaža te prostorija u kojoj je smještena kotlovnica, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 215.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Petrovina, samost. obiteljska v. prizemnica 180 m2 i ograđene okućnice 367 m2, sastoji se od prizemlja i kata, u sklopu kuće nalazi se pomoćni zidani objekt, posjeduje Rješenje o izvede nom stanju, 165.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Mala Buna, obiteljska prizemnica 100 m2, okućnice 900 m2, te gospodarski objekti 100 m2, 65.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, samost. v. prizemnica površine 200 m2 i okućnice 1350 m2, sastoji se od podruma i prizemlja, u sklopu kuće je garažno poslovni prostor (visina 4m) 70 m2, 105.000 € www. gorica-nekretnine.hr 105.000 €

Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizem nica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izve denom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Hotnja, staro seosko imanje sa starim drvenim hrastovim kućama, od kojih jedna ima 80 m2, a druga 35 m2 (obje kuće imaju prikl jučak struje). Na zemljištu se također nalaze i pomoćni objekti (staja i sjenik), sve na zemljištu od 29.000 m2 sve u cjelini, 79.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Mlaka, samost. obiteljska kuća katnica površine 250 m2, te ograđene i uređene okućnice od 1400 m2, u dvorišnom djelu nalazi se poslovno-proizvodni prostor 186 m2 koji je u pogonu sa industri jskom strujom, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 220.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja-uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vi nove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Ribnica, obiteljska kuća prizemnica površine 145 m2 i ograđene okućnice od 2194 m2, u dvorištu se nalaze pomoćni zidani objekti, garaža, sušnica, ukupne površine 120 m2, posjeduje građevinsku dozvolu, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 85.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Velika Gorica, Rakarje, prodaje se obiteljska samostojeća v. prizemnica površine 250 m2, uređene i ograđene okućnice od 660 m2. Kuća se sastoji od dva zasebna stana, u dvorišnom djelu se nal azi pomoćni zidni objekt površine 79 m2 (spremište i dvije garaže) te tavan, 240.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106

Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zem ljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 83.000€ www.gori ca-nekretnine.hr 091 535 1146

Velika Gorica, Rakitovec, samost. prizemnica površine 67 m2 (za adaptaciju ili rušenje), građena prije 1968.god, a sastoji se od: 3 sobe i pomoćne prostorije, na zemljištu od 525 m2 nalazi se pomoćni gospodarski objekt te vrt od 79 m2, 25.000 € www.gorica-nekret nine.hr 099 555 0110

Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, pod rum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zam jene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg, 120.000 € www.gori ca-nekretnine.hr 099 555 0106

Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizem lje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod,