Reporter 418 - 25.08.2022.

VELIKA GORICA 25. 8. 2022.Broj 418 Godina XXI tr. 18-19 Foto: VidalinaMarko VUKOVINA I POKUPSKO OBILJEŽILI BLAGDAN VELIKE GOSPE BEZ JESENJSKOG UPISA U TRI SREDNJE ŠKOLE, IMA 10 MJESTA U SSŠ-I Blagdan Školstvo SREDNJOŠKOLACAUPISANOVELIKEPROSLAVAGOSPE479 Str. S10-11tr.2 SJAJ BIJEDAI LJETA NA ČIČU Str. 16-17 Goričani i dalje dolaze na svoje "more", ma kakvo ono bilo. A može biti puno ljepše i bolje od ovoga... Maja Toth nova direktorica Turističke zajednice Grada Naš kraj pun je turističkih dragulja i mi ih moramo izbrusiti

Foto: ŽilecMario

RIJEČ UREDNIKA Crtice iz Gorice...

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 25. kolovoz 2022. Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Grafičkooglasa:oblikovanje Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Goga Kiš, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@cityradio.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Radnička cesta Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj Ljetu polako dolazi kraj, još jednom u našim životima, a taj kraj toliko je upečatljiv da je neobično brzo postalo gotovo bizarno i prisjetiti se onih vrući na, toplih večeri u kratkim rukavima, gradskih događanja na koja su dame dolazile s lepezom… A opet, da sve to ostane zabilježeno, da se ne zaboravi tek tako, pobrinula se ekipa iz Reportera. Negdje između, prije, poslije i za vrijeme godišnjih odmora pripremili smo za vas 32 stranice goričkog i turopoljskog ljeta 2022., i to kroz priče, intervjue i vijesti. Bili smo tako na “turopoljskom moru”, koje je velikim dijelom i turopoljska ši kara, a razgovarali smo i s novom direk toricom Turističke zajednice. Obišli smo i općine, kao i razna događanja po gradu i okolici, a govora tu ima i o atletici, nogometu, oldtimerima… Pogledali smo i prema naprijed, prema jeseni, jer škola samo što nije počela, klinci se vraćaju u vrtiće, a svatko od nas nekim svojim iza zovima.

glasila

EKONOMSKA ŠKOLA Prema podacima iz tajništva Ekonom ske škole Velika Gorica neće biti jesen skog upisa u 1. razred, jer su sva kvotom dozvoljena mjesta popunjena. Upisana su 63 učenika u tri razreda ekonomista i 23 učenika u jedan razred komercijal ista, ukupno 86 učenika.

ZRAKOPLOVNA TEHNIČKA ŠKOLA RUDOLFA PEREŠINA Ima tri smjera: zrakoplovni tehničar –ZIM (zrakoplov i motor), zrakoplovni tehničar – IRE (instrumenti, radio, el ektrooprema), zrakoplovni prometnik – ZP. U srpanjskom upisnom roku u tri prva razreda upisana su 84 učenika (svaki razred ima 28 učenika9, primljen je i jedan učenik iz Ukrajine. SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA Upis učenika u ljetnom upisnom roku u 1. razred Srednje strukovne škole Veli ka Gorica u školsku 2022./2023. godinu završen je u srijedu, 13. srpnja 2022. go dine. Sva raspoloživa mjesta (169) nisu popunjena, ima još 10 slobodnih mjesta za upis u 5 smjerova, a dosad je u ta jništvo škole dospjelo 27 prijava. Osjetno je ove godine porastao broj os novnoškolaca zainteresiranih za upis u Srednju strukovnu školu, jer se za 169 raspoloživih mjesta javilo 764 kandida Premata! podacima iz srednjih ve likogoričkih škola u školsku 2022./2023. godinu upisano je u 1. razred ukupno 479 učenika. David Jolić

GIMNAZIJA Kvalitetni rejting Gimnazije Velika Gor ica pokazuje posljednjih godina stalni uzlazni trend i to potvrđuje sve veći broj završenih osmoškolaca, koji žele nastaviti školovanje u velikogoričkim gimnazijskim klupama. Službeni upis učenika u prvi razred u školskoj godini 2022./2023. komplet no je završen u ponedjeljak, 11. srpnja 2022., od 8 do 12 sati u prostoru Gim nazije. Učenici su trebali priložiti samo ispunjenu i potpisanu upisnicu te even tualno pravovaljanu dokumentaciju o dodatnim bodovima. U dva smjera, Opća gimnazija i Priro doslovno-matematička gimnazija, upisano je 140 učenika: 4 razredna odjeljenja u Općoj (112 učenika) i jedno razredno odjeljenje u Priro doslovno-matematičkoj (28 učenika).

Nova lica, izazoviokupljalištastaraisjeseni

210,

Jesenski upisni rok u 1. razred suvišan

Grad Velika Gorica KUNA4,9VRIJEDANGRAD"SOLARNIGORICA-"VELIKAPROJEKTJEMILIJUNA 2/3 SPONZORIRANO skoro će na 22 javne zgrade u vlasništvu Gra da Velike Gorice niknuti solarni paneli. Rezultat je to projekta „Velika Gorica – Solarni grad“ vrijednog 4,9 milijuna kuna od čega će se putem Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora osigurati bespovratnih 4 mil ijuna kuna, dok će se preostali iznos financirati iz proračuna Grada te pro računa projektnih partnera. Inicijativa za postavljanje sunčanih el ektrana na krovovima javnih zgrada u Velikoj Gorici započela je izradom ap likacije ”Velika Gorica Solarni grad” u prosincu 2016. godine u sklopu projekta Solarno mapiranje Velike Gorice. Putem navedene aplikacije prikazani su po tencijali korištenja sunčanih elektrana na velikogoričkim krovovima višestam benih zgrada u urbanom centralnom naselju Velike Gorice te javnih zgrada na cijelom administrativnom područ ju Grada. Nakon provedenih analiza, u veljači 2021. godine puštena u rad prva sunčana elektrana za proizvodnju ele ktrične energije za vlastite potrebe na krovu OŠ Novo Čiče. Sunčane elektrane koje će se postaviti godišnje će proizvoditi preko 600 MWh zelene električne energije, a koja će se koristiti za pokrivanje vlastite potrošn je na lokacijama samih objekata. Uz to, cilj projekta je ujedno i promovirati korištenje obnovljivih izvora energije i time započeti tranziciju grada u smjeru ugljične neutralnosti kroz podizanje ra

NA 22 JAVNE ZGRADE STIŽU SUNČANE ELEKTRANE

IMA

Velika uskoro postaje solarni grad

VELIKA

POTENCIJAL?POKAZAT ĆE ISTRAŽIVANJE... SNIMANJE NA GORIČKOM PODRUČJU TRAJAT ĆE MAKSIMALNO 3 TJEDNA N zine svijesti građana o potrebi ulaganja u obnovljive izvore energije. Solarne elektrane izgradit će se na sl jedećim objektima: Pučko otvoreno učilište Velika

Snimanje na goričkom području trajat će maksimalno 3 tjedna i to unutar vre menskog okvira u razdoblju od listopada 2022. do ožujka 2023. godine. - Istražne aktivnosti provodit će se u nekoliko faza. Molimo stanovništvo za maksimalnu suradnju, budući da se radi o projektu financiranom iz Europske un ije te će biti na korist lokalnoj zajednici kako bi se naknadno mogao razviti ge otermalni potencijal kao obnovljivi izvor energije čemu svi skupa težimo – istak nula je direktorica Sektora za geotermal nu energiju pri Agenciji za ugljikovodike, Martina AgencijaTuschl.ćeuime Republike Hrvatske vlasnicima zemljišta nadoknaditi svu eventualnu štetu nastalu zbog prolaska radnih vozila, odnosno izgubljenu dobit na poljoprivrednoj kulturi. LI GORICA GEOTERMALNI Gorica, OŠ Nikole Hribara, Ustanova za up ravljanje ŠRC Velika Gorica – dvorana, ŠRC Velika Gorica – upravna zgrada, Dječji vrtić Lojtrica – Smendrovićeva, Dječji Vrtić Velika Gorica – Pucekoviće va, Dječji vrtić Ciciban VG – Vidrićeva 2, OŠ Šćitarjevo, Dječji vrtić Ciciban VG – vrtić i umjetnička/muzička ško la, Društveni dom Donja Lomnica, OŠ Vukovina, ŠRC Udarnik, Folklorni ansambl Turopolje, OŠ Nikole Hribara – PŠ Gradići, Dječji vrtić Velika Gorica – Buševec, OŠ Vukovina – PŠ Buševec, Sportski dom Kobilić, Turistička zajed nica Velika Gorica, OŠ Jurja Habdelića –PŠ Velika Buna, Veleučilište Velika Gor ica, Filomen te Društveni i vatrogasni dom Mala Buna - Krećemo u realizaciju projekta "Veli ka Gorica - Solarni grad" kojim ćemo na 22 zgrade javne namjene postaviti solarne elektrane. U uvjetima globalne energetske krize i rasta cijene energena ta, korištenje obnovljivih izvora postaju nužnost – zaključio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Nositelj projekta je Grad Velika Gorica, a partneri na projektu su: Turistička za jednica grada Velike Gorice, Veleučilište Velika Gorica te The Energy Farm Inter national Foundation iz Norveške. U

Gorica

acionalnim planom oporavka i otpornosti predviđeno je, kao posebna investicija „Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekar bonizaciju energetskog sektora“. Time se planira poticati energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u industriji te modernizacija sustava topli narstva, a na karti istraživanja našla se i Velika UskoroGorica.ćeAgencija za ugljikovodike krenu ti s ispitivanjem geotermalnog potencijala na preliminarnom istražnom prostoru našeg grada ukupne površine 264,55 km2, najvećim dijelom svoje površine obuhvaća područje grada Velike Gorice te manjim dijelom područja općina Rugvica i Orle u Zagrebačkoj županiji i manji dio područja grada Zagreba u Gradu Zagrebu.

Osigurana sredstva za pomoćnike u nastavi SVOJE ASISTENTE DOBIT ĆE 83 UČENIKA D Stipendije za učenike koji odaberu deficitarno zanimanje R Pripreme za vrtićku Gradi se i radi Lukavcu, Buni… VIŠE

- Odobrena su nam sredstva iz EU fond ova za financiranje pomoćnika u nasta vi za 65 učenika s teškoćama u iznosu od 2,5 milijuna kuna. Za još 18 učenika pomoćnike u nastavi ćemo financirati iz Gradskog proračuna, čime smo uku pno osigurali sredstva za 83 učenika u sljedećoj školskoj godini – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Pomoćnici će s djecom boraviti od prvoga dana škole, a njihova zadaća će im biti pružanje neposredne podrške i pomoći učenicima s teškoćama u raz voju s ciljem poboljšanja njihovih obra zovnih postignuća, uspješnije socijal izacije i emocionalnog funkcioniranja. aspisan je natječaj za dod jelu stipendija učenicima prvih razreda koji se obrazu ju za deficitarna zaniman ja za potrebe obrtništva u školskoj godini 2022./2023. Stipendiju od 500 kuna mjesečno mogu dobiti oni koji se obrazuju za zanimanja: alatničar, armirač, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, autom ehatroničar, bravar, CNC operater, cvjećar, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektromonter, el ektroničar-mehaničar, fasader, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, ker amičar, klesar, konobar, kozmetičar, krojač, krovopokrivač, kuhar, limar, mesar, monter suhe gradnje, pediker, pekar, plinoinstalater, podopolagač, pomoćni kuhar i slastičar, slastičar, soboslikar-ličilac, rukovatelj samohod

nim građevinskim strojevima, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, vodoinstalater, vozač motornog vozi la zidar i zlatar. Stipendije se dobivaju kroz 10 mjeseci, računajući od 1.ru jna. Prijave će se zaprimati od 1. do 30.rujna, a prijaviti se mogu redovni učenici prvog razreda u trogodišnjem programu obrazovanja za deficitarna zanimanja koji su hrvatski državljani i imaju prebivalište na području Gra da Velike Gorice najmanje tri godine. Ukupno će biti dodijeljeno 30 stipendi ja. Prijave se dostavljaju osobno ili poštom na adresu Trg kralja Tomisla va 34. Natječaj pronađite i na stranici www.gorica.hr, a dodatne informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za poduzetništvo, investicije i fondove EU, Trg kralja Tomislava 16 (01/5559 436 i 01/5520 522). OD 600 NOVE DJECE U GORIČKIM VRTIĆIMA

NAJVEĆE OVEULAGANJEJESENI BIT ĆE U DJEČJI VRTIĆ ŽIREK, NJEGOVODNOSNO PODRUČNI OBJEKT KOPRIVNI-U ČKOJ ULICI

Grad Velika Gorica Foto: StocSnapPixabay

O igralište. Ukupno ulaganje Grada u ovaj odgojno-obrazovni prostor je 4 milijuna Prvikuna.vrtić u našim „bregima“ bit će onaj u Maloj Buni gdje se uložilo oko 4 mili juna i 750 tisuća kuna. Radovi su u samoj završnici i bit će spreman za dočekati 40 mališana koji će u njemu provoditi svoje vrijeme. Bit će u potpunosti uređen oko liš s dječjim igralištem, a u neposrednoj blizini asfaltirano je novo parkiralište s 18 novih mjesta. A za 110 tisuća kuna, uredit će se i pros tor za jednu mješovitu odgojnu skupinu u vrtiću u Lukavcu, kao i u Dječjem vrtiću Velika Gorica. U ŠKOLAMA SE SANIRAJU ZIDOVI, STOLARIJA, KROVIŠTA.. Ne pripremaju se i uređuju samo gradski vrtići. Radi se i u osam goričkih osnovnih škola, kako u matičnim zgradama tako i u područnim objektima. Izvode se do datna ulaganja ukupne vrijednosti oko milijun i 750 tisuća kuna. U Osnovnoj školi Jurja Habdelića uređu je se učionica za produženi boravak, a promijenjena je i ograda oko škole, dok se u područnoj školi u Šiljakovini sanira ulaz. Bez radova nije prošla niti susjedna škola Eugena Kvaternika gdje se uređu ju sanitarije, saniraju zidovi i stolarija u kuhinji u vrijednosti 220 tisuća kuna. Novi ulaz i prilaz školi imat će OŠ Nikole Hribara, a u što je uloženo 330 tisuća kuna, dok se za sanaciju centralnog sus tava škole i izradu podizne platforme za

stalo je još nešto kalendarskog ljeta za “odraditi”. Već s krajem kolovoza, a pogotovo početkom rujna, na svim razina ma ćemo krenuti u nove izazove, u nove Početkompobjede… rujna, jasno, krenut će i nova školska godina, novi prvašići sjest će u školske klube, a istovremeno će krenuti i nova sezona kad je riječ o vrtićima. I tu će biti novih klinaca, onih koji će prve dane provoditi u plaču i privikavanju na nove uvjete života, ali i deseci i stotine onih koji će nastaviti svoju vrtićku priču. Sve skupa, bit će u goričkim vrtićima više od 600 djece, što je značajan porast u od nosu na prošlu i prošle godine. I upravo zato su vrtićki kapaciteti, odnos no njihovo proširenje, jedan od ključnih problema koje valja riješiti. Na tome se i radi, i to vrlo aktivno, jer vremena je sve Svakakomanje. najveće ulaganje ove jeseni bit će u Dječji vrtić Žirek, odnosno njegov područni objekt u Koprivničkoj ulici gdje su u tijeku radovi na energetskoj ob novi postojećeg objekta, ali se dograđuju prostorije za tri nove odgojne skupine. Ukupna vrijednost radova je oko 9 mil ijuna i 240 tisuća kuna. Priprema se vrtić u Goričanki gdje se radi na uređenju i opremanju prostora, a koji će imati kapacitet za 60 djece u tri odgojne skupine. Osim unutarnjeg pros tora, djeci će na raspolaganju biti i dječje jeci s teškoćama u razvo ju koja pohađaju nastavu u goričkim školama i ove će godine biti osigurani po moćnici u nastavi kroz projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“.

ZA UČENIKE SREDNJOŠKOLCIMAMATERIJALI,NASTAVNIA800

vrtićku jesen u tijeku: radi u Buni…Koprivničkoj, osobe s invaliditetom u OŠ Eugena Ku mičića uložilo 300 tisuća kuna. Radi se i u školama izvan centra grada. Najveće ulaganje je u Osnovnu školu Vukovina gdje se sanira krovište, a u po dručnoj školi Buševec se oprema škols ka kuhinja. Sve to koštat će 210 tisuća kuna. A za 200 tisuća kuna, kod Os novne škole Velika Mlaka gradi se i po pravlja javna rasvjeta u dvorištu škole. U školi u Novom Čiču uloženo je 160 tisuća kuna za sanaciju vlažnih zidova u dvoranskom traktu, a sanacija ravnog krova i krovnih prozora radi se u školi u Ščitarjevu.

4/5

KUNA ZA REDOVNO ŠKOLOVANJE Kada su u pitanju osnovne škole, osnovni udžbenici osigurani su iz Državnog pro računa, a Grad će s 2,6 milijuna kuna financirati radne bilježnice i ostale nas tavne materijale. Uvelike će to rasteretiti kućni budžet roditelja, koji će ionako, zbog brojnih poskupljenja školskog prib ora imati dodatan trošak. Oni roditelji koji rade duže te nemaju mogućnost „baka servisa“ uvelike će imati manje brige oko toga gdje će sa svojim školarcem nakon nastave jer se proširuju kapaciteti produženog borav ka. Novi boravci bit će otvoreni u OŠ Eu gena Kvaternika i u OŠ Jurja Habdelića. Goričkim srednjoškolcima Grad je i ove godine osigurao novčanu naknadu za re dovno školovanje u iznosu od 800 kuna po učeniku.

Vrtić u Lukavcu Proširuje se objekt DV Žirek u Koprivničkoj ulici

SPONZORIRANO

Bliži se nova školska i akademska godina stoga učenici i studenti moraju produljiti ili izraditi nove Pretplatne karte za javni gradski prijevoz. Učenici koji već imaju ZET kar ticu ne trebaju izrađivati novu, no trebaju produljiti učenički status i to na bilo kojem prodajnom mjestu ZET-a a studenti mogu već sada temeljem ele ktroničke baze produljiti svoj studentski status. S ciljem dokrajakartaProšlogodišnjaičkojodgovarajućojukolikokioscimaprodajnimkartinatrebnopoglavarstvima,uovjeravatiuljenjeiliicislužbihađaju,zovnojZahtjevGorice,područjukojimaprvesrednjihiZET-a,svimkojetojećihnostavnijeomogućenood2.standarda,učeničkihpodizanjaistudentskihzaučenikeodrujna,azastudente20.kolovoza,bitćeiznatnojedproduljenjeposPretplatnihkarata,ćesemoćiobavitinaprodajnimmjestimakaoikioscimaTisakiNovine.Učeniciprvihrazredaškolaistudentiakademskegodine,jeprebivalištenagradaVelikemorajuovjeritiZET-auobrainstitucijikojupokaoiunadležnojGrada.Goričkiučenistudentidruge,trećečetvrtegodinezaprodprofilanećetrebatiZahtjevZET-aobrazovnojinstitucijiiveććepoažuriranjepodatakapostojećojPretplatnojmoćiobavitinasvimmjestimaZET-a,TiskaiiNovina,ćesenalazitiuelektronbazipodataka.pretplatnazaučenikevrijedidorujna,astudentimakrajalistopada.

IMA

DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI; SJEĆANJE NA 'OLUJU' P 27 godina hrvatski branitelji oslobodili su okupirana hrvatska područja, osigu rali mir i slobodu hrvatskom narodu, te opstojnost i cjelovitost hrvatskoj drža vi. Među njima bili su i velikogorički branitelji, pripadnici 153. brigade HVa, ali i drugih postrojbi Hrvatske vojske i policije. Danas svima njima odajemo počast i iskazujemo zahvalnost za nji hovu požrtvovnost i hrabrost – istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar. Vijence su položili i svijeće zapali li članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske, policije, vatro gasaca te predstavnici političkih strana ka. Vijenci i svijeće položeni su i pod bistu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te spomenika poginu lim braniteljima u Kurilovcu.

Grad Velika Gorica

TKO KARTICU,ZETNE

ovodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja i 27. obljetnice vojno-redarst vene operacije Oluja, izaslanstvo Grada Velike Gorice položilo je vijence kod spomenika poginulim hrvatskim bran iteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja. - Bila je to “Oluja” mira i slobode. Prije

Goričani će i ove godine zahvalno hodočašće

POČELO UČENIČKIHIZRADAVANJEPRODULJI-JEI POKAZASTUDENTSKIHI

Ukratko

VIJENCE POGINULIHOBITELJIČLANOVIZAPALILIIPOLOŽILISUSVIJEĆE

TREBA IZRAĐIVATI NOVU

Pozivaju se ustanove u kulturi te one u socijalnoj skrbi i zdravstvu da dostave prijedloge progra ma rada i financijske planove za iduću Programigodinu.u socijalnoj skrbi i zdravstvu koji će imati prednost za uvrštavanje su oni koji su us mjereni na unapređenje kvalitete života djece, mladih i obitelji u socijalno zaštitnoj potrebi, un apređenje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te na zdravstvenu zaštitu i očuvanje mentalnog i fizičkog Prijedlozizdravlja.programa ustanova predaju se (u papirnatom i ele ktronskom obliku na CD-u) u zatvorenoj omotnici koja na van jskoj strani mora sadržavati puni naziv i adresu podnositelja pri jave, preporučenom pošiljkom ili dostavom u pisarnicu Grada Velike Gorice Rok za dostavu prijedloga je do 23.rujna. Ukratko

6/7 SPONZORIRANO

ZDRAVSTVUSOCIJALIUPROGRAMAPREDLAGANJEKULTURI,Iliži nam se najveće pješačko hodočašće, ko jemu se svake godine odazove na tisuće vjerni ka velikogoričkog kraja. Tradicionalno zahvalno velikogoričko pješačko hodočašće u svetište Majke Božje Bistričke ove se go dine održava po 31. put. – Većina župljana želi sudjelovati u ovom hodočašću, svatko ide sa svojom molitvom i zavjetom..Čovjeka doista ponese kad ta povorka krene, uvijek bude pjesme i zahvale Majci Božjoj na

svemu što radi za nas. Svi su dobrodoš li pridružiti se hodočašću, a u molitvi i pjesmi krećemo prema njenom svetištu ove godine 3. rujna u 5 sati ujutro ispred župne crkve –otkriva nam župnik župe Navještenja Blažene Djevice Marije, vlč. Norbert Ivan Koprivec. Prijave za one koji se žele vratiti auto busom u Veliku Goricu traju do kraja –kolovoza.Prolazimo uobičajenim mjestima. Kroz Rakarje, Kobilić, prijelaz na au toput kod Šćitarjeva, prema Varaždinu do Soblinca, pa nastavak prema Kašini, Lazu i do cilja, Marije Bistrice – kaže. Sveta misa u svetištu Majke Božje Bis tričke bit će po dolasku i nakon ulazne procesije u 18 sati, a povratak je nakon završne procesije, oko 20:30 sati. – Prošle godine bilo je preko dvije tisuće hodočasnika pješaka, kasnije su se pridružili i drugi na svetoj misi, pa je brojka bila još i veća na euharistijskom slavlju. U pratnji će biti medicinska po moć, naši redari, policija, sve je to već uhodano i koristim ovu priliku da im se svima zahvalim što nas prate svih ovih godina – ističe za kraj vlč.Koprivec.

Gradsko društvo Crvenog križa Velika Gorica organ izira akcije dobrovoljnog darivanja krvi koje će se održati u prostorijama Crvenog križa na adresi Cvjetno naselje 16 u ovim •terminima:29.kolovoz ( ponedjeljak ) 2022. g. od 09,00 do 13,50 sati • 30. kolovoz ( utorak ) 2022. g. od 12,00 do 17,50 sati • 31. kolovoz ( srijeda ) 2022.g. od 13,00 - 18,50 sati

KOLOVOZUKRVIDARIVANJALJNOGDOBROVO-AKCIJARASPOREDU

godine krenuti na hodočašće u Mariju Bistricu

B ŽELIŽUPLJANAVEĆINA USUDJELOVATIOVOM HODOČAŠĆU, SVATKO IDE SA ZAVJETOMMOLITVOMSVOJOMI

PRIJAVE ZA ONE KOJI SE ŽELE VRATITI AUTOBUSOM U VELIKU GORICU TRAJU DO KRAJA KOLOVOZA

Piše: David Jolić ROBERTJECELEBRIRAOSVETUSVEČANUMISUVLČ. ŠRETER lagdan Uznesenja Djevice Marije na nebo, poznatiji kao Velika Gospa, svečano je obilježen (ponedjeljak, 15. kolovoza 2022.) u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, jed nom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Proslava je otvorena svetom misom u 7 sati u crkvi u Vukovini, a središn je misno slavlje s početkom u 11 sati održano je na nogometnom igralištu pred nekoliko tisuća vjernika. Svetu misu služio je velečasni Robert Šreter, župnik u Šestinama. Velečasni Šreter je u poduljem monologu elaborirao veliku ulogu Marije Bogorodice u katoličkoj religiji i naglasio je kako je njena uloga u katoličkoj vjeri daleko veća od uloge i

B

Vjerska događanja

Blagdan Velike Gospe svečano proslavljen u Vukovini važnosti koja joj se inače pridaje. Od aktualnih tema velečasni Šreter se kritički osvrnuo na fenomene današn jice – influencer(ic)e i pobačaj. Prema njemu, teško je pojmljivo da ljudi, po gotovo mlađa populacija, može slijediti ideje osoba koje u društvu, umjetnosti i kulturi nemaju nikakvu relevantnu ulogu. Jednako tako, kritičan je bio i prema onima koji pokušavaju znanost promovirati u neupitnu vjeru. Nakon završetka svete mise vjerni ci, posjetitelji i gosti mogli su uživati u uobičajenim vrstama zabave, koje su organizirane za ovakva događanja, praćena tradicionalnom turopoljsko/ sajamskom gastronomskom ponudom. U velikim šatorima i na otvorenom bilo je mjesta za sve goste. Djeca svih uzrasta imala su veliki izbor rekvizita za vožnju i razne igre, roditelji su se rado pridruživ ali i uživali.

uVelikeObilježavanjeGospePokupskom M

anifestacija slavljenja blagdana Velike Gospe u Pokupskom (ponedjeljak, 15. kolovoza 2022.) započela je procesi jom od općinske zgrade. Povorka koju su činili ministranti i katolička mladež koja je nosila Gospin kip, barjaktari svih mjesnih odbora, svećenici, načelnik Općine Pokupsko, članovi Općinskog vi jeća, vjernici uputila se ka Župnom dvo ru u kojem je i održana sveta misa. Kako je procesija jedinstven obred oso bite pobožnosti te izraz vjerskog i kul turnog identiteta nekog mjesta, tako i veliki broj mještana Općine Pokupskog svake godine sudjeluje u velikoj povorci vjernika i na taj način slavi blagdan Ve like MisnoGospe.slavlje nije moglo biti održano u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije zbog velikih oštećenja crkve u po tresu. David Jolić Foto: Katarina Rablovski

10/11

Dan Općine Pokupsko samostalnu i nezavisnu Republiku Hr vatsku i prvom predsjedniku dr. Franji NaTuđmanu.sjednici su bili nazočni uvaženi gosti: Darko Nekić, izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, Tugomir Majdak, državni tajnik Min istarstva poljoprivrede, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke župani je, načelnici općina Luka, Dubravica, Klinča Selo i Kravarsko, predstavnici općina Dubrava i Rugvica. Poseban gost je bio Velimir Šandor, proslavljeni hr vatski Svečanuparaolimpijac.sjednicuotvorio je Stjepan Sučec, predsjednik Općinskog vijeća Općine Pokupsko, a Božidar Škrinjarić,

Božidar Škrinjarić Darko Nekić Ervin Kolarec

načelnik Općine Pokupsko podnio je iscrpno izvješće o protekle dvije ''pan demijske'' godine. Načelnik je u svom izvješću kao najvažnije naveo obnovu nakon potresa i dovođenje vodovoda u sve dijelove općine. ''Na našem području postoji određeni broj kućanstava koja nemaju priključak na javnu vodovodnu mrežu. Prije potre sa opskrbljivali su se vodom iz vlastitih bunara, no to više nije moguće'' – rekao je načelnik Škrinjarić i dodao kako je dosad zaprimljeno oko 300 zahtjeva za Podsjetiopriključcima.jena projekte obnove gosp odarskih i javnih objekata na području općine, koje je financirala Zagrebačka županija, ali su i dalje, nakon potresa, najveći problem neobnovljeni domovi žitelja ovoga kraja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istak nuo je kako je za projekte obnove ob jekata oštećenih u potresu, u proračunu Zagrebačke županije u 2022. godini planirano 80 milijuna kuna. Dosad je potpisano više od 40 ugovora, brojni projekti su već u realizaciji. Glazbeni dio sjednice od 4 kompozicije ispunile su pjevačica Josipa Gvozdanić i Ana Lucić, klavirska pratnja. Po završetku sjednice gosti su pozvani na svečani domjenak u Lovačkoj kući Pokupsko, a nakon toga na kulturno-za bavni i sportski program na ŠRC ''Stari grad'' na obali Kupe. David Jolić

P PROJEKTIMAOPĆINSKIMPOKRENUTIMIZVJESTIOISCRPNOŠKRINJARIĆBOŽIDARNAČELNIKJEO

Ljudi i događaji

roslava Dana Općine Pokupsko (ponedjeljak, 15. kolovoza 2022. godine) nakon dvije pandemijske godine započela je procesijom u čast blagdana Velike Gospe, a u procesijskoj povorci sudjelovali su, između ostalih, načelnik Općine Pokupsko i članovi Općinskog vijeća Općine Pokupsko. Službeni dio obilježavanja Dana Općine otvoren je polaganjem vijenaca i paljen jem svijeća u spomen na poginule hrvat ske branitelje u Domovinskom ratu. Na početku svečane sjednice pozdrav domovini himnom Lijepa naša u izvedbi sopranistice Josipe Gvozdanić uz klavir sku pratnju Ane Lucić. Minutom šutn je odana je počast svim poginulima za

12/13

Dana Općine Orle

zabavno-sportski program: malo nogometni turnir mjesnih odbora, na stupi folklornih društava te besplatni gulaš. Čini nam se da je odziv mještana Općine Orle i njihovih gostiju bio nešto skromniji nego u godinama prije pan Domaćindemije. folklornim društvima bio je KUD Veleševec, a osim njih posjetitel jima pod velikim šatorom predstavili su se KUD Slavuj (Bukevje) i Pjevački zbor umirovljenika Općine Orle. Udru ga mladeži Općine Orle i DVD Vrbovo bili su zaduženi za brzu gastronomsku uslugu jela i pića. Za raspoloženje posjetitelja i komplet no ugodno ozračje u poslijepodnevnim satima pobrinula se 'vječna' Grupa Sjaj u kompletnom sastavu. Glazbeni sas tav Pirati svirkom i pjesmom ispunio je večernji zabavni program. David Jolić

T radicionalna manifestac ija Bartolovo - konjsko proštenje (blagdan svetog Bartolomeja, 24. kolovoza) održana je jučer (nedjelja, 21. kolovoza 2022.) a započela je u 11 sati svečanim blagoslovom konjskih za prega, konja i jahača, te svetom misom u Kapeli sv. Tri kralja u Orlima Nakon toga ispred i kod zgrade Općine Orle odvijao se cjelodnevni

Proslavom blagdana Bartolova završeno trodnevno obilježavanje

15

OVO JE DAVID ZAGOREC, ZALJUBLJENIK I ČAROBNJAK OLDTIMER TOMOS MOTORA Z FOTO: ZagorecDavid

Manifestacija

a nešto manje od mjesec dana, točnije 18. rujna, is pred Muzeja Turopolje, parkirat će se sasvim poseb na, starodobna vozila, jer stiže nam Oldtimer show Turopolje. Bit će izloženi motorkotači, poljoprivred na mehanizacija, vojno-policijska i terenska vozila, te kamioni. Sve to zahvaljujući organizatorima, Oldtimer klubu No,Turopolje.ovogputa nećemo vam ususret ove manifestacije predstaviti nekog od najpoznatijih članova, nego jednog sasvim posebnog, baš kao što su i oldtimeri. Ime mu je David Zagorec i iako mu je 17 godina tek, on je jedan sasvim ozbiljan oldtimeraš s već, za njegove godine, dugogodišnjim stažom u ovom hobiju kojemu se strastveno posvetio. Stoga ne čudi kako se udruzi pridružio od samog osnutka, u rujnu prošle godine.

Najmlađi član Oldtimer kluba Turopolje stiže izBuševca

I TAKO JE SVE POČELO.. David je odrastao u Buševcu, gdje i danas živi s majkom Mir janom, tatom Nikolom i starijim bratom Filipom. Učenik je trećeg razreda srednje Zrakoplovno-tehničke škole Rudolfa Perešina, gdje se školuje za aviomehaničara. A mehanika mu je definitivno u genima, jer i djed Ivan i pradjed Filip su se bavili motorima,baš kao i tata. Tu svakako treba ne smijemo zabo raviti, kako je David napomenuo, iako je prezimenom Zagorec, obitelj su pravih Turopoljaca. Kako nam kaže, tata je s Kozjače, a mama iz Bukevja. U turopoljski oldtimer klub dovela ga je njegova strast za leg endarnim Tomosovim motorkotačima. Zasad ih u svojoj “ergeli” već ima pozamašan broj, pa s utu re dom: Tomos T12 Colibri, Tomos APN4M,1981, Tomos Pony Express Rog,1983, Tomos T14M,1986, Tomos ATX50B,1989, Tomos ATX50C,2001.

“Još od malih nogu volim motore i automobile,kada sam bio treći, četvrti razred, tata je odlučio složiti motor mog prad jeda,Tomos Pony Express iz 1983. Kad ga je složio,na njemu smo se brati ja vozili po dvorištu Volio sam se voziti, ali nisam htio imati zamazane ruke. No, nakon par godina, kad sam bio 7. razred, prijatelj me pitao možemo li ubrzati njegov Tomos ATX. “Nafrizirao” sam mu kanale i motor je odmah išao puno ljepše. Onda smo još dosta puta šerafili i frizirali njegove Tomose, pa sam primijetio kako je taj motor jednostavan za složiti, rakopati, popraviti. Tako sam se, moglo bi se reći,zaludio Tomosima! U petom mjesecu 2020. kupujem svoj prvi Tomos projekt,Tomos T14M iz 1986. godine Motor sam rastavio,oprao,stavio drugu mašinu na njegai testirao mnogo prepravki”.. No, nije to baš ni jeftin hobi, priznaje. “Hobi je u zadnjih par godina postao dosta skuplji, jer su dijelovi postali skuplji, a i kompletan registrirani Tomos se sad prodaje po pet, šest tisuća kuna,dok su se prije prodavali po dvije, tri tisuće. Motore koje sam kupio su zasad iz mog sela, jer se tako mogu jeftinije nabaviti nego npr. preko Njuškala,Facebooka.. A dva Tomosa sam nasljedio od pradjeda Filipa i djeda Ivana”. NOVI IZAZOVI ZA MLADOG DAVIDA Kako se čini, Davidu to “šerafljenje” i “friziranje” jako dobro ide, jer krenuo je i u mototrkačke vode. Očito se glas o njego vim majstorskim rukama pronio.. “U četvrtom ili petom mjesecu 2021. mi se javio čovjek u vezi friziranja mašine za AML, Amatersku moto ligu za Tomose. Prihvatio sam taj izazov i do dan danas idem po utrkama, kao njegova tehnička podrška, radim mu auspuhe, friziram cilin dre. Prošle smo sezone osvojili treće mjesto. Od prijatelja sam kupio Tomos ATX kojega ću,nadam se,i ja voziti u AML-u jed nog Zasaddana”.još nije upoznao vršnjaka ili mlađeg oldtimer hobista, a društvo i djevojke imaju različita mišljenja o njegovoj zan “Mislimimaciji. da sam u okolici Zagreba jedini koji se s ovoliko godi na bavi takvim stvarima,ne znam za nikog drugog da takvo nešto radi. Neki u društvu misle da je to bezveze,neki misle da je super,a mislim da curama taj hobi nije baš zanimljiv. Roditelji su ponosni na to kaj radim, jer je drugačije. Škola ne pati,tu i tamo se zalomi koja loša ocjena, ali mislim da je to No,normalno”.zatopostoje brojni istomišljenici u Oldtimer klubu Tur opolje, gdje se posebno vesele skorašnjem susretu zaljubljenika u starodobna vozila. “Jako je zanimljivo, jer ostali članovi imaju interesantna vozi la, Zasad sam bio kod Vlade Gašpareca, ima preko 40 oldtim er motora, Jawe, MZ-e, ČZ-tke, BMW-e. Imali smo susrete u sklopu Buševske kestenijade prošle godine, održavamo re dovne sastanke i veselimo se Oldtimer Show-u idućeg mjese ca. Očekujem dobru atmosferu,veselo druženje i puno lijepih i zanimljivih oldtimera.” Za kraj razgovora nam priznaje kako će se Tomosima baviti čitavog života, a moguće I druim markama motora. Za sve mlađe zaljubljenike u oldtimere ima poruku, ali i poziv. “Poruku za mlađe imam,a to je da se nastave time baviti, da zaprljaju rukei da budu strpljivi! I ja sam u počecima bio brzo plet, pa nisam baš postizao neke dobre rezultate. Bit će greša ka, ali na greškama se uči. Ako nekoga zanimaju takve stvari ili bi se počeo baviti s time,slobodno mi se javi drago mi je pomoći ili podijeliti savjete.” Mi Davidu želimo da mu budućnost u njegove vješte ruke dođe željeni mu Tomos Senior i da rasturi svojim Tomos ATXom na budućim utrkama. Goga Kiš

ma

Goričani i dalje svoje "more", kakvo ono bilo. A može ljepše i I HRĐAVA KAO NEMARAZNAKSVIJAVNOOBJAVLJENIPROJEKTIO

biti puno

Piše: Marko Vidalina ni koji su kolovoz barem djelomično proveli doma, u Ve likoj Gorici, pogotovo njegovu prvu polo vicu, mogli su vidjeti eklatantan primjer onoga što bi se moglo nazvati - grad na godišnjem odmoru! Na staklenim vratima ozbiljnog broja kaf ića, frizerskih salona i restorana stajalo je, na bijelom papiru ispisano: "Ne radimo zbog godišnjih odmora". Vrijedilo je to, gotovo u pravilu, za prvu polovicu kolo voza, jer iz perspektive vlasnika prilično logično i djeluje odrediti kolektivni godišnji odmor u vrijeme kad dobar dio Velikogoričana nije doma, kad se ek ipu iz grada prije nego na Galženici ili u Tuđmancu može sresti na Viru, Murteru, Krku, Pagu... A opet, neki su i ostali doma. I uživali u miru i tišinu goričkog ljeta, u danima bez gužvi na cesti, bez stresa užurbane svakodnevice. I u potrazi za osvježenjem. E, tu dolazimo do teme ove priče. Ok, tu je bazen, mnogi su birali njega, moglo se skočiti i do Pokupskog, bilo je i tamo gužvi, a oni preostali, možda pomalo i ro mantični, birali su Čiče. Ili, točnije, ono što je ostalo od nekad omiljenog kupališta. Jer otišli smo i mi jednog toplog kolovoškog poslijepodneva do "goričkog mora", vidjeti kako danas izgleda mjesto s kojeg se pamte živo pisne priče iz djetinjstva, s kupanja na Čič Beachu, uživanje u odbojci na pijesku, u hladnoj cugi, ali i, naravno, u pogledu na curice koje su dolazile. Jer velike su bile šanse da će se pojaviti baš ona koju čekaš... Na Čiče su, naime, dolazili svi. Tko nije bio na moru, bio je na Čič Beachu. Centar grada u tim se danima selio na kupalište koje je bilo onakvo kakvo bi, u najmanju ruku, i trebalo biti jezero te veličine, tih mogućnostima, s takvim

Priča iz kvarta

dolaze na

bolje od ovoga...OSJAJ I BIJEDA LJETA SUKUPALIŠTEULAZUVRATAOSTACISAMOVIDLJIVIKUPALIŠTAOMILJENOGODSUBIJEDNINAUIŠARANA

Danas,potencijalima.međutim, sve to - stoji. I do brim dijelom propada. Iako se mnogi Goričani i dalje odlučuju potražiti osv ježenje upravo ovdje. - Danas baš i nema ljudi, tako je zapravo od početka kolovoza, ali tijekom srpn ja je znala biti prava gužva. Valjda prije nego su ljudi krenuli na godišnje... Dola zili smo često, čak je i za radnih dana sve bilo puno, za vikend pogotovo - pričaju nam kupači na plaži, kojih je ovog kolo voškog poslijepodneva bilo nešto više od 30-ak.

I tu čovjek duboko uzdahne, sjeti se kako su ga svojevremeno "peglale" neke cure (?!), što zvuči manje neobično kad se sjetiš da su to bile cure iz tadašnje Azene, koja je u međuvremenu prošla kao i Čič Beach. Ugašena, nestala, prepuštena us pomenama. Pa možeš samo krenuti dalje, nastaviti razgledavati preostali dio kupal išta koje se danas može tako nazvati samo ako si jako dobronamjeran. A opet, sve skupa ima i neki poseban šarm. Do plaže na kojoj je najviše ljudi probiješ se puteljkom kroz obrasla drveća i još jednom progunđaš sebi u bradu jed ino što je prikladno u tom trenutku.Da,Šteta...baš tako, ništa drugo nego šteta. Jer Čiče je zaista lijepo, veliko i prostrano, idealno za kupalište kakvog nema u ovom našem kraju. A opet, sve to zaslu ga je jedino prirode. Sve drugo u pot punom je neskladu s tom ljepotom. - Pazi, bili smo nekidan u Austriji, na nekakvom njihovom jezeru. Manje je od Čiča jedno četiri puta, najveća dubina mu je oko dva metra, sve je puno mulja, ali ljudi ima 'milijun'. Restorani, kafići, sportski sadržaji... Ima svega živoga, lju di dolaze i troše, kupaju se i uživaju. I tek kad to vidiš, shvatiš što mi ovdje imamo. Odnosno, što bismo mogli imati - pričaju nam naši novi prijatelji s plaže.

UREĐENJU KUPALIŠTA SU OSTALI MRTVO SLOVO PAPIRUNA

TOTALNI NERED I nije zato bilo problema s parkiranjem ispred ograde, mjesta koliko hoćeš, a već prvi koraci prema jezeru jasno su po kazivali da je svima njima jedini motiv osvježenje, a ne dojam koji ostaje. Ogra da kroz koju prvo prođeš je zapušte na, išarana i hrđava, s ostacima nekih davnih plakata, s malo smeća sa strane kao, nažalost, neizbježnim dodatkom. Pa onda prođeš puteljkom kroz gusto raslinje, priroda je tu svoje napravila, jer svo to zelenilo djeluje pomalo divlje, ali svejedno lijepo. Nekoliko desetaka kora ka kasnije opet se otvara lijep prizor kad je o krajoliku riječ, ali odmah tu nades no je i podsjetnik na neke slavne dane. I sudar sjaja i bijede jednog potencijalno prekrasnog mjesta... Usred sve te prirode, naime, stoji i onaj javni WC, koji je nekad itekako funk cionirao, a danas je... Ako ćemo biti blagi, reći ćemo da je riječ o zapuštenom mini smetlištu, mjestu na kojem je vjero jatno prilično lako pronaći predstavnike vrste koja se na latinskim naziva "rat tus". Iza razbijenih vrata, u naslagama smeća, jedino štakori i mogu pristupiti, preživjeti, funkcionirati. A čovjek koji taj prizor vidi pomisli da se sve to skupa više ni ne može vratiti u neko normalno, pristojno stanje. I preostaje jedino krenuti dalje, u nas tavak obilaska mjesta na kojem se već predugo netaknuta priroda sudara s us pomenama. U raslinju koje je najlakše opisati kao šikaru danas je tako i neka dašnji kafić, skupa s terasom, u šikari je i mali objekt pokraj toga, u kojem se nekad mogao kupiti i sladoled, a posebna priča je igralište za odbojku na pijesku... Prošlo je neko vrijeme dok nismo us tanovili na kojem se to točno mjestu igrala odbojka, jer i tu danas dominira neobuzdana trava, drveće koje izbija kako mu se hoće, a jedini podsjetnik na neka druga vremena su stupovi na koje se kačila mreža. Hrđavi, naravno, kao tužni svjedoci prolaska vremena i svega onoga što ne valja u ovoj priči.

kojeZapušteniobjektikupačiipakkoristenasvojuodgovornost

ODUGOVLAČENJE Nedavno je uz Čiče napravljena staza, dobar je to pomak, ali i - kap u moru. A kad je već tako, ne možeš se ne sjetiti i ne tako davne inicijative "Jezero Čičeturopoljsko more". - Okupili smo se jer nam je dosta čekanja i pomoću građanske inicijative, snagom struke i argumenata, znanjem i strašću, želimo pomoći - govorio je Alan Šem bera iz inicijative u ljeto 2020. godine. Pričalo se intenzivno o gradnji sport sko-rekreativno-turističkog centra s ho telom, kampovima, zabavnim parkom, sportskim terenima i poligonima... Za sve to postoji urbanistički plan još od 2012., ali naša kratka šetnja po jezeru samo je potvrda da deset godina poslije od svega toga nema ništa. A u međuvre menu je i društvo iz inicijative nekako utihnulo, iako ne i odustalo. - Što se događa s tim? Evo, već nekoliko mjeseci prijedlog sporazuma između in icijative i Grada je na stolu, pa čekamo da se tu nešto pomakne. Cijela ova priča pravno je prilično komplicirana, rele vantni sugovornici tu su Hidrel, Grad i ministarstvo, a mi možemo postati važan faktor tek potpisom sporazuma, kojim bi se definirala i prava i obaveze. Mi i dalje imamo ideje, želje, volju i en ergiju, ali sve skupa nema smisla, udarat ćemo u zid dok god naša riječ ništa ne znači - kaže Šembera u ljeto 2022. Pojašnjava i kako protokom vremena postaje sve teže realizirati ideje, a i nivo vode iz raznih razloga pada, pa je i mo gućnost onečišćenja sve veća... I svega toga svjesni su svi uključeni u proces, no svejedno se ništa ne događa. Nažalost po stanovništvo cijelog našeg kraja, ali i po sve one koji bi tu mogli investirati, pa u godinama pred nama izvlačiti profit. - Mi iz inicijative na jesen ćemo se opet okupiti i vidjeti što i kako dalje. Ništa se nije pomaknulo u zadnjih deset godi na, zaista se nadam da neće tako biti i sljedećih deset godina - zaključuje Šem Abera.mi se, pogotovo nakon šetnje po on ome što je ostalo od kupališta na kraju grada, možemo samo složiti s time...

LJETA NA ČIČU

16/17

I nisu jedini koji su toga svjesni, nisu jed ini koji žale što ne znamo i ne možemo iskoristiti ono što imamo. Ok, razloga je tu više, ne može se sve ovo svesti samo na nečiju volju i nevolju, puno toga ide i na detalje kao što su "privatno vlasništvo", "pravni sporovi" i slično. A opet, teško je povjerovati da ne postoji opcija da Čiče postane ono što je nekad bilo. Odnosno, da postane ono što, eto, postoji u Austriji, samo tri do četiri puta bolje i ljepše.

Nova prva dama goričkog MAJA TOTH: NAŠ KRAJ PUN JE TURISTIČKIH DRAGULJA I MI IH MORAMO IZBRUSITI K Piše: Marko Vidalina Maja 1.jedniceTurističkedirektoricejepreuzelaTothfunkcijuzaodkolovoza GORICI,USAMODRASLAOVDJE,VELIKOJA VEĆ NAKON MATURE SAM DOŠLA SURAĐIVALAČUVENINARVG SAM KAO NOVINARKA S LJUDIMA S KOJIMA ĆU SE SAD VESELI...ŠTOSUSRETATI,OPETMEBAŠ Intervju

arhiva:Foto POUVG

Kad je početkom srpnja u eter stigla vijest da Tu ristička zajednica Grada Velike Gorice ima novu direktoricu, diplomiranu inženjerku grafičke tehnologije Maju Toth, up ućenji u gradska zbivanja doživjeli su to kao kraj jedne ere. Naime, njezina prethodnica Milada Mesarić na ovoj je funkciji bila punih 15 godina, a na ovaj se natječaj nije niti prijavila. - Rad u Turističkoj zajednici je izazov svakome tko se u poslovnom životu bavi marketingom jer promocija vlas titog grada i sudjelovanje u njegov om poslovnom, kulturnom i općenito društvenom razvoju je poseban izazov. Radila sam ovaj posao punih 15 godi na i osjetila da je upravo ovo trenutak kada treba napraviti kvalitetnu tran ziciju za daljnji razvoj Turističke zajed nice grada Velike Gorice. U osobnom razvoju posebno me raduje mogućnost prenošenja znanja na nove generacije za što ću svakako imati više vremena na novom radnom mjestu - istaknula je gospođa Mesarić. Nova direktorica Maja Toth funkci ju je preuzela od 1. kolovoza, a jedan od prvih zadataka bio je intervju za Reporter. Poželjeli smo odmah na početku njezina mandata upoznati ve likogoričku javnost s osobom koja će u predstojećem razdoblju pokušati po dići kvalitetu turističke ponude našega kraja, promovirati Veliku Goricu i oko licu, donijeti i neke nove stvari u cijelu ovu priču. U prvoj objavi o ishodu natječaja doznali smo kako je Maja Toth "poz nata Velikogoričanima kao novinarka i urednica na RVG-u i HTV-u kasnih devedesetih godina, a kasnije je ost varila uspješnu karijeru u marketingu te u velikogoričku Turističku zajednicu dolazi s pozicije menadžerice u prodaji Hrvatskog telekoma, ali i s iskustvom u turističkom sektoru". I od toga se činilo najlogičnijim krenuti. Od predstavljan ja, od poneke rečenice o tome tko je, što je i odakle je nova direktorica. Gospođo Toth, neke detalje o Vašoj dosadašnjoj karijeri doznali smo pri likom imenovanja, ali kako biste se Vi sami predstavili Velikogoričanima? Gdje ste odrastali, išli u školu, kakvo je bilo djetinjstvo i formativne godine u našem gradu? Odrasla sam u Velikoj Gorici, moja je mama Velikogoričanka, a tata je iz Za greba doselio za mamom i sagradili su kuću nedaleko naše župne crkve Nav ještenja Blažene Djevice Marije. Tako da sam odrasla u centru Velike Gorice. Moja je osnovna škola bila tadašnja OŠ Antuna Cvetkovića, današnja OŠ Eu gena Kvaternika, u kojoj sam uz moju dragu učiteljicu Ankicu Gusić naučila prva slova i prve pjesmice... U srednju školu krenula sam u Zagreb, završila sam Jezičnu gimnaziju u Križanićevoj Nekakoulici. sam već u srednjoj školi osjeti la potrebu za kreativnim izražavanjem i za brigu o našem zavičaju pa sam se kao maturantica prijavila na audiciju za mlade novinare na Radio Veliku Gori cu. Odmah nakon mature, upisala sam se na Grafički fakultet i počela raditi na RVG-u. Po čemu najviše pamtite razdoblje provedeno na čuvenom RVG-u? Kako gledate na te dane, koliko ste u godina ma koje su slijedile ostali u kontaktu s tadašnjim kolegama? Kroz te moje novinarske dane na RVG-u upoznala sam mnogo inspirativnih i zanimljivih ljudi, većinom naših sug rađana. Uređivala sam emisije o našem zavičaju i kulturnoj baštini, surađiva la sam s Dragom Bukovcem, Stipom Bilićem, Katjom Matković, Vladom Horinom, Zlatom Cundeković, Mlad enom Mikulinom, Radovanom Vuk ovićem, Matom Mihinicom, tadašnjim dekanom našeg odranskog dekanata, prečasnim Ladislavom Lojnom, našim dragim župnikom Josipom Frkinom, obitelji Kordić Stjepana i još mnogima. Radio Velika Gorica u to je doba bila vrlo moćan inkubator mladih talenata –moji su kolege i kolegice kasnije redom postali medijske zvijezde od Elizabete Gojan, do Trpimira Vickovića, Zlatka STurkalja...nekimasam i danas u kontaktu, tamo sam npr. upoznala moju vjenčanu kumu, Ivanu Dubovečak s kojom sam eto nerazdvojna od tih mladenačkih dana. Bilo je to izuzetno kreativno razdoblje u mojem životu, pisala sam za naše lokalne novine, snimala emisije za radio i surađivala sa Galerijom Kordić, pratila KUD-ove, lovačka društva, mlade Nakonumjetnike...toga,putme odveo na Hrvatsku televiziju. Tamo sam radila u informa tivnom programu, šef mi je bio Obrad Kosovac, kojeg sam se uvijek malo bo jala, nekako je odavao dojam izuzetno strogog šefa. To je bio još jedan stupanj više u mojem novinarskom iskustvu, imala sam opet veliku sreću surađivati s divnim ljudima npr. i s Jasminom Nikić i sa Sašom Kopljarom… Koliko Vas je iskustvo iz Hrvatskog Tel ekoma moglo pripremiti za sve izazove koji Vas čekaju na novoj etapi Vašega puta? U HT-u provela sam osam godina, prije dolaska na poziciju direktorice Turističke zajednice Grada Velike Gorice ovog ljeta. Izuzetno intenzivno poslovno razdoblje, rekla bih totalni za okret u karijeri. Radila sam u prodaji i u početku je bilo jako teško, trebalo je savMaja Toth kao novinar Velikogoričkog lista

ladati sve te nove tehnologije i prodajne vještine i alate. Moram istaknuti da je u Hrvatskom telekomu izuzetno borbena atmosfera, u pozitivnom smislu riječi: uvijek se borite za bolji rezultat, još više prodajnih prilika, nove klijente. Imala sam sreću i u tom dijelu karijere surađivati s kolegama koji su me u ve likoj mjeri motivirali i, koliko god mi je to razdoblje bilo teško iz osobnih ra zloga, jer sam prošla kroz rastavu braka uz troje djece u pubertetu, nekako sam uvijek imala u svom timu i podršku i ra zumijevanje kolega. Izašla sam, čini mi se, i mudrija i staloženija iz tog životnog i poslovnog vrtloga. Koliko ste u godinama iza nas pratili rad Turističke zajednice i općenito raz voj turizma u našem kraju? Poslovno sam bila uvijek vezana na neki način uz turizam, nakon novinar ske karijere i rođenja djece radila sam u agenciji koja je organizirala festivale i događaje i tu sam također stekla mnoga poznanstva i susretala se sa izazovima industrije. S kakvim ciljevima, ambicijama i žel jama dolazite na čelnu poziciju TZ-a, odnosno koja je Vaša osnovna ideja za vrijeme pred nama? Želja mi je da naša Velika Gorica i cijeli ovaj kraj kroz zajedništvo svih dionika turističke ponude dobije sasvim nove in ovativne i urbane manifestacije i evente, a postojeće tradicionalne manifestacije da obogati novim sadržajima i ponudom. Imamo prekrasnu destinaciju, šume, ri jeke, jezera... I moramo potencijale koje nudi naš kraj približiti našim susjedima, Zagrepčanima i svima iz našeg šireg prs tena. Posla ima jako, jako puno, ali uz pomoć mojih sugrađana, kolega i Grada složit ćemo lijepu priču. Možemo li doznati nešto više o pro jektima koji se pripremaju na početku Vašega mandata? Mandat otvaram dolaskom prestižnog eventa - Supercar Owners Circle - kar avanom ultra rijetkih automobila, koju ćemo ugostiti na stazi Zrakoplov no-tehničkog zavoda u Velikoj Gorici početkom rujna. Do kraja godine, uz postojeće projekte, kao što su Gastro Turopolje i Advent u Velikoj Gori ci, bavit ću se planiranjem kalendara događaja za 2023. godinu, a o tome ću više moći reći krajem godine. Što vidite kao najveće prednosti, a što kao najveće mane turističke ponude našega kraja? Naš je kraj zaista prekrasan i nudi jako puno istinskih turističkih "dragulja". I te dragulje treba izbrusiti da postanu sjajni ponos našeg kraja. Treba ispričati priče o najslavnijem velikogoričkom paru, Slavi i Augustu Šenoi, o prekrasnim drven im kapelicama, ponosim spomenicima drvenog graditeljstva u našem kraju, gastro ponudi, tartufima, specijalitetima od crne svinje, turopoljskim štruklima, o našoj kulturnoj baštini, koju čuvaju vrlo aktivna i živa kulturnoumjetnička društva. U našoj šumi Turopoljski lug skrivaju se hrastovi stari 300 godina, oko kojih su prema starim legendama i vile plesale... S druge strane, u Velikoj Gorici je puno novih stanovnika, tu su i nove generaci je, mladi naraštaji koje trebamo naučiti da imaju zašto i zbog čega ostati tijekom vikenda u našem gradu, ali i da uvijek mogu pozvati goste, pokazati im sve ljepote ovog kraja. Naravno, i mi mora mo graditi i širiti ponudu. Ako i imamo mana, trebamo raditi na tome da mane ili slabosti popravimo i pretvorimo u prednosti.

goričkog turizma KOJIPOTENCIJALMORAMOIMAMO PRIBLIŽITI I LJUDIMA NAZAGREBAOKOLICE,IZODPADALJE ŽELJA MI JE DA PRIJATELJE...PAOSTATIIMAVIKENDASESHVATEMLADIDATIJEKOMZAŠTOTU,IDOVESTI 18/19 ŽELJA MI JE DA VELIKA GORICA I NAŠ KRAJ DOBIJU INOVATIVNE I URBANE MANIFESTACIJE, A ONE POSTOJEĆE, TRADICIONALNE, TREBA OBOGATITI NOVIM SADRŽAJIMA, KAŽE TOTH Foto: ŠkofJosip Foto: ŠkofJosip

N KOLUMNA PUT DO USPJEHA PIŠE:

Ne nabacimo deset kilograma viška u jedan dan. Zato ih ne možemo ni istopiti nakon jedne naporne vježbe u teretani Siniša Drobnjak poduzetnik foto privatnaarhiva edavno sam imao

Drugi pogled naCumbajJadrankoPilotborbenompoložaju

JADRANKO CUMBAJ PILOT –HEROJ KOJI ZASLUŽUJE DA GA SE SJETI NJEGOVA VELIKA GORICA U kolovozu obilježavamo veliki događaj u našoj Domovini: Dan pobjede i do movinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. To je vrijeme kada se s pono som, sjetom i veseljem prisjećamo svih onih koji su zaslužni za teško izborenu slobodu naše domovine. Među 239 hrvatskih sinova i kćeri, koji su u veličanstvenoj operaciji „Oluja“ za slobodu Hrvatske dali ono najvrijednije što su mogli dati – svoje živote, stoji i ime našega Velikogoričana Jadranka Cumba ja, među ratnim suborcima poznatim kao JadrankoPILOT. Cumbaj Pilot rođen je 13. pros inac 1967. godine, djetinjstvo i ranu mla dost proveo je u Velikoj Gorici, a pogin uo je 4. kolovoza 1995., prvog dana VRO „Oluja“ na prvoj crti bojišta. Jadranko Cumbaj bio je dragovoljac Do movinskog rata, ratni vojni invalid, pu kovnik Hrvatske vojske, pripadnik 21. MPOAD-a (mješoviti-protuoklopni-ar tiljerijski divizion), te pripadnik 2. Gardi jske brigade, jedne od najelitnijih postro jbi HV legendarnih Gromova. Jedan je od najvećih heroja Domovinskog rata koji je tijekom rata uništio 29 neprijatel jskih tenkova i oklopnih vozila.

pripremljenim sastanci ma, koji nisu imali unapri jed definirani raspored i nakon kojih nitko nije preuzeo odgovornost za izvršenje dogovorenog, pa tako nije bilo ni posljedica za loše izvršenje ili nagra da za postignuti rezultat. Trebalo je puno vremena i trajnih napora da se jedna od najlošijih na vika koja opterećuje gotovo svaku tvrtku, promijeni. U procesu promjene ove loše na vike gubljenja vremena na nepro duktivnim sastancima, uvijek sam tražio onu jednu "čarobnu" stvar koja će sve to promijeniti. Potraga za jednom "čarobnom" stvari koja će sve promijeniti je najbolji primjer sabotiranja samih sebe. Želimo rezultate odmah! Želimo osjećaj zadovoljstva i ispunjavanja naših potreba sada! Razmislimo li malo bolje, svijet oko nas nije stvoren za trenutne rezul tate. Stvari ne funkcioniraju na taj Nenačin.dobijemo višak od 10 kilograma za jedan dan, kao što ne izgubimo te iste kilograme nakon prvog odlaska u Svakiteretanu.rezultat koji je dugoročno održiv, posljedica je običnih stvari koje smo ponavljali iz dana u dan.Ipak budite oprezni, jer ponavljanje ne dovodi do savršenstva! Ponav ljate li pogrešne stvari, trajno stvarate po grešne na vike!

SVESTRANI MLADIĆ KOJI JE VOLIO ŽIVOT

treninga-avljajahanja.svjetskomosobupromatratiprilikukojajeuvrhusportskogSvakidanponjednuteistustvar45minutaintenzivnogskonjeminakon toga 15 minuta pauze. I tako od 8 ujutro do 8 navečer. Svaki dan osim nedjelje. To je cijena svjetskog uspjeha u ja hanju, ali i temelj jedne od najvažni jih poslovnih lekcija. Razmislite o jednoj stvari u kojoj ste vi "svjetski" dobri... Kako ste postali tako dobri u tome? Je li je to rezul tat jednokratnog ogromnog napora koji ste uložili prošle srijede? Čisto Svakisumnjam...putkad počnemo s nekom no vom vještinom ili stvaranjem nove navike, obično smo u tome prilično loši. Postajemo dobri u tome što radimo kao rezultat treninga i vježbe, pravljenja grešaka, ispravl janja tih grešaka, još više treninga. I ponavljanja tog ciklusa u krug. Obične stvari, koje ponavljamo iz dana u dan, stvaraju natprosječne Razmisliterezultate! bi li mogli donositi kval itetnije odluke o svom poslovanju ako biste pregledali financijske iz vještaje za prošli mjesec do 15-tog u tekućem mjesecu? Možete li stvoriti ovu na viku preko noći - nara vno da ne. Jedini način je kontinuirano ponavljanje običnih sudjelovaoGodinamastvari.samuloše

Jadranko je bio otvoren, komunikativan, svestran, pouzdan i uvijek spreman po moći suborcima u svim zadaćama. Bio je mlad, veseo i pun života. Osobito je bio vezan sa sestrom Jadrankom koja se pris jeća svojeg odnosa sa starijim bratom: „Između nas nisu postojali nerazumije vanje i ljubomora, već bliskost i razumije vanje. Za to su zaslužni naši roditelji koji su nam uvijek govorili da smo jedna krv, te da si uvijek moramo biti dobri i među sobno se podržavati.“ Aktivno je igrao nogomet za lokalni NK „Vatrogasac“ u Kobiliću. Osim nogometa volio je i druge sportove, osobito klizanje i športski ribolov, a slobodno vrijeme je često provodio uz knjige jer je volio puno čitati, a povremeno je svirao harmoniku. Posebna strast bio mu je lov, te je postao tajnik Lovačkog društva „Srna“ u Ve likoj Gorici. Njegovi kolege lovci rado ga se sjećaju te su njemu u čast u Kušancu sagradili spomen-čeku. Njegovu sves tranu i sretnu mladost prekinuo je Do movinski rat. Na početku samog rata pridružio se Narodnoj zaštiti mjesnog odbora Stari Grad u Velikoj Gorici, a zatim je 5. listopada 1991. godine mobi liziran i pozvan u vojarnu Selska. Kao pripadnik 21. MPOAD-a (mješo viti-protuoklopni-artiljerijski divizion) odlazi na pokupsko bojište, gdje se od mah ističe kao vrstan maljutkaš – lovac na Sudjelovaotenkove. je u borbenim akcijama na Banovini, pokupskom, slavonskom i Južnom bojištu gdje je 1992. godine bio ranjen.

Treba posebno istaknuti kako je sred inom studenoga 1991. godine, prvi u Domovinskom ratu, uz pomoć termov izijskog sustava, koji se koristi prilikom slabije vidljivosti i noću, uništio nepri jateljski tenk M-84, pogodivši ga na vođenom raketom preko rijeke Kupe u Desnom Sredičkom, gdje je tada bila na jbliža prva crta bojišta od Velike Gorice. Jadranka se s ponosom sjeća i njegov prvi zapovjednik, Slavko Šimičić-Šime, koji ističe kako je od nadređenih zapov jednika, nakon potpisivanja Sarajevskog primirja, 1992. godine, dobio zadaću da organizira i ustroji POTRD (protuok lopni-topničko-raketni divizion), koji je 6.travnja 1992.godine i ustrojen, te 21. MPOAD mijenja ime u 5. POTRD. – Prilikom provedbe pokaznog bojevog gađanja sa termovizijom u mjesecu ožuj ku 1992. godine, uvjerljivo najbolje rezul DOMOVINSKOG Jadranko Cumbaj, 29 neprijateljskih Od veličanstvene vojno-redarstvene akcije Oluje prošlo je već 27 godina. No, uspomene na tu akciju u kojoj je praktično oslobođena Hrvatska ne blijede. U kolovozu se posebno sjećamo poginulih u toj akciji, a bilo ih je 239. Jedan od njih je i Jadranko Cumbaj, kojeg su suborci zvali Pilot. Jadranko Cumbaj rođen je 13. prosinca 1967. godine, a djetinjstvo i ranu mladost proveo je u Velikoj Gorici. Jedan je od najvećih heroja Domovinskog rata budući je uništio 29 neprijateljskih tenkova i oklopnih vozila. Bio je dragovoljac Domovinskog rata, ratni vojni invalid, pukovnik Hrvatske vojske, bio je pripadnik 21. MPOAD-a (mješoviti-protuoklopni-artiljerijski divizion), te pripadnik 2. Gardijske brigade, legendarnih Gromova. Tekst o Jadranku Cumbaju napisali su njegovi suborci i prijatelji iz 2. Gardijske brigade Gromovi iz Velike Gorice.

PRVI JE UNIŠTIO NEPRIJATELJSKI TENK UZ TERMOVIZIJSKOGPOMOĆ SUSTAVA

VITEZ

tate na tim sustavima ostvaruju Jadranko Cumbaj-Pilot i Andrija Andabak – doda je prvi zapovjednik Slavko Šimičić-Šime. Zbog vrlo teškog i kritičnog stanja na Južnom bojištu, te zahtjeva zapovjednika Južnog bojišta generala Janka Bobetka, Jadranko sa svojom diverzantskom pro tuoklopnom skupinom 7. svibnja 1992. godine odlazi na Južno bojište, gdje nas tavlja svoj uspješni niz uništavanja nepri jateljskih oklopnih i mehaniziranih sna ga, te u najtežim trenutcima na Južnom bojištu odigrava ključnu ulogu u obrani hrvatskog juga.

DOLAZAK U GROMOVE Jadranko Cumbaj Pilot pristupio je 2. Gardijskoj brigadi Gromovi, 1. kolovoza 1992. godine. – Kada smo došli u 2. Gardijsku brigadu „Grom“ bili smo posebno cijenjeni. Mal jutke, protuoklop, termovizija su bile nešto novo, jer je do tada tu bilo samo pješačko naoružanje, tj. ručni raketni bacači, ose i slično. Znalo se kakav se posel’ radio dolje na jugu, tako da smo imali jako veliku podršku u brigadi i nadređenom zapovjedništvu, te mogu slobodno reći da smo bili pravi specijal isti za protuoklop, jedni od boljih u Hr vatskoj vojsci, a posebice Jadranko koji je žmirećki gađao. S njim sam jako puno vremena proveo, prije svega na izviđanju, a sve akcije dolje na jugu koje smo radi li, on je izvršavao vrlo mirno i staloženo, te smo se svi uz njega osjećali sigurno i zaštićeno. Svaki kamen, svako skretanje, sve je odradio vrhunski, a ja sam si samo mislil’ nema šanse da bi nekam zalutali i otišli na krivu stranu – sjeća se Vladimir Rihtar-Brada, Jadrankov suborac i pri –jatelj.Na jednim od rijetkih javnih nastupa tijekom boravka na dubrovačkom bo jištu Jadranko je govorio: „Neprijateljski tenk bio je velik problem na početku rata, vojnici su znali bježati, izazivao je strah, a sada ga mirno čekamo, stojimo pred njim, svaki naš pogodak nevjerojatno po diže naše samopouzdanje, nakon svakog pogotka situacija se puno puta znala okrenuti u našu korist. Kad naši vojnici vide da je to obična konzerva koja gori, mijenja se njihov odnos prema neprijatel ju i njegovoj jačini oklopa. Prije svake akcije normalna je određena doza straha, no kad akcija počne, onda je to normalan posao kao svaki drugi. Tu smo skupili jednu ekipu Zagrepčana i Velikogoričana , ljudi koji ne bježe. Taj tenk nije ništa vanzemaljsko, to je obič na konzerva koja gori nakon pogotka i nestaje u eksploziji.“

CUMBAJ UZ BOK NAJVEĆIM JUNACIMA DOMOVINSKOG RATA U svojoj nedavno izdanoj knjizi „Između prošlosti i budućnosti“ bivši pomoćnik ministra obrane, general Krešimir Ćosić opisuje i navodi konkretan doprinos Jad ranka Cumbaja Pilota u Domovinskom Ratu i obrani RH, s uništenih 29 tenkova i mnogim drugim vozilima, bunkerima i fortifikacijskim utvrđenim položajima, kao jednog od tri istaknuta heroja Do movinskog rata u protuoklopnoj borbi, stavljajući ga uz bok herojima Domovin skog rata Andriji Andabaku i Marku Babiću.

20/21

DOMOVINSKOG RATA: Cumbaj, Velikogoričan koji je uništio neprijateljskih tenkova i oklopnjaka

Jadranko Cumbaj je u svojoj posljednjoj bitci položio svoj život, poginuo je prvog dana operacije „Oluja“, 4. kolovoza 1995., u Mošćenici u borbama za oslobođenje Petrinje u 28. godini života. Iza sebe ostavio je suprugu Slavicu i sina Kristijana te roditelje i sestru koja se s mnogo boli prisjetila bratove smrti: „U trenutak kada smo saznali o njegovoj po gibiji propao je svijet, sve se srušilo. Još uvijek u glavi mi odzvanja krik majke i oca, bol, tuga, jauk i tjeskoba.“ Za doprinos u Domovinskom ratu Jad ranko Cumbaj Pilot nagrađen je, između ostaloga, priznanjem „Andrija Andabak“, odlikovan je “Spomenicom Domovin skog rata 1990-1992.“, medaljom “Olu ja“, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, zlatnom značkom „Grom“, brigadnom zlatnom plaketom “Grom“ te za junački čin u ratu Redom kneza Doma goja s ogrlicom.

sdesnanasaCumbaj-Pilotmaljutkamapoložajuborbenomnasasvojim(gore)Jadrankosuborcimaprijeodlaskateren,prvi(sasvimgore)

Cumbaj

VRIJEME JE DA SE I VELIKA GORICA SJETI JADRANKA CUMBAJA Na posljednjem ispraćaju general Krešimir Ćosić održao je govor: „U tuzi i dostojanstvu opraštamo se od našeg viteza Jadranka s dubokim poštovan jem i zahvalnošću za sve ono što je uči nio tijekom Domovinskog rata, od ljeta 1991. pa sve do 4. kolovoza 1995. Svojom hrabrošću i mudrošću ulijevao je sam opouzdanje i sigurnost ostalim branitel jima na terenu. Sjećam se još onih dana jeseni/zime 1991. kada smo se upoznali i razgovarali, u što mnogi tada nisu ni vjerovali, korištenju termovizije s kojom upravo ti započinješ protuoklopnu borbu vođenim raketnim sustavima noću, na Kupi. Bili smo među prvima u svijetu. Zahvaljujući upravo takvim ljudima bila su moguća i čuda. Danas su ovdje s tobom na tvom posl jednjem ispraćaju i svi tvoji prijatelji i suborci s kojima si stvarao hrvatsku slo bodu. Ponosni smo što smo imali takvog čovjeka među nama tijekom Domovin skog rata, nedostajat ćeš nam, sigurno, u stvaranju moderne i snažne hrvatske vojske u godinama koje su pred nama. Izgubili smo hrabrog hrvatskog časnika i ratnika, heroja Domovinskog rata. Hva la ti za sve što si učinio, još dugo, dugo bit ćeš u našim mislima i našim sjećan jima, jer bio si ipak među prvima kad je bilo najpotrebnije, kada je bilo najteže, spreman braniti i ginuti za ono u što si vjerovao, slobodnu i cjelovitu hrvatsku državu, koju nažalost nisi dočekao“. Zato je važno da se mi koji baštinimo iz vojevanu slobodu uvijek prisjećamo svih naših heroja i da im iskažemo dostojnu počast i zahvalnost, da se njihova žrtva nikad ne zaboravi. Zbog svega gore navedenog, suborci i prijatelji velikog heroja i viteza Domovin skog rata Jadranka Cumbaja Pilota, pokrenuli su inicijativu da se u gradu Ve likoj Gorici na dostojanstven i prikladan način obilježi trajno sjećanje na lik i djelo ovog istinskog heroja Domovinskog rata.

MILJENICI JUŽNOG BOJIŠTA Stanje je bilo jako kritično, JNA sa 40-ak tenkova napada položaje hrvatskih bran itelja… General Bobetko bio je uvjeren da uništavanjem već jednog oklopnjaka može doći do psihološkog preokreta na Jadrankobojišnici. sa svojom skupinom, na njemu do jučer nepoznatom terenu, tijekom svibnja 1992. godine, uništava 9 nepri jateljskih tenkova, te nakon toga dolazi do preokreta na Južnom bojištu u korist Hrvatske vojske. Jadranko i njegovi sub orci postaju miljenici Južnog bojišta. – Ovaj izvrstan maljutkaš, koji je bio izuzetno hrabar i nije poznavao strah, takve uspjehe postizao je i zahvaljujući svojim suborcima, među kojima možemo istaknuti Vladimira Rihtara – Bradu, Mladena Vragovića – Vrageca, Mladena Krkovića – Krkija, Gordana Gmižića –Zmiju, Crnoga, te ostale pripadnike 153. brigade V. Gorica i pripadnike“ COBRI“. Slobodno možemo istaknuti kako je up ravo to bila prekretnica u korist Hrvatske vojske na Južnom bojištu – ističe Slavko Šimičić-Šime, prvi zapovjednik Jadran ka Cumbaja -Pilota, te posebno dodaje jedan od mnogobrojnih Jadrankovih us –pjeha:Njemu je samo trebala daljina do cil ja, sve ostalo je bila njegova zadaća i nije bio problem. Koliko je bio učinkovit u uništavanju neprijateljskih oklopno-me haniziranih snaga govori činjenica, da je na daljini od 1500 m i kroz vrlo uzak prostor, navodeći proveo maljutku i un ištio neprijateljski oklop na način na koji nikad nitko nije, za što još uvijek postoji video zapis.

Županijskim poduzetnicima kuna bespovratnih Odobrene su 332 potpore Za „Prsten potpore“ Zagrebačkoj županiji odobren maksimalan iznos bespovratnih sredstava PROJEKTOM ĆE SE OSIGURATI 192 POMOĆNIKA U NASTAVI I N Z

Eko-udrugama za projekte zaštite okoliša 370.000 kuna

z Zagrebačke županije na adrese poduzetnika ovih su dana pristigli 9,5 milijuna kuna vrijedni ugovori o dodjeli bespovratnih potpora temeljem provedenih natječaja za poticanje razvoja poduzetništva u 2022. godini. Na natječajima je zaprimljeno ukup no 557 zahtjeva, od kojih je 465 ispunjavalo uvjete natječaja, a odobrene su 332 potpore. Najviše potpora, ukupno 4,5 milijuna kuna, išlo je za proizvodne djelatnosti, slijedi 3,5 milijuna kuna potpore za neproizvodne djelatnosti, a poduzetnici početnici dobili su milijun i pol kuna bespovratnih potpora Za grebačke županije. Potpore se pojedinačno po korisniku kreću od 11 do 70 tisuća kuna.

– Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultati ma naših poduzetnika i proračun Zagrebačke županije je stabilan, te smo rebalansom u lipnju iznos potpora sa planiranih 7 miliju na kuna podigli na 9,5 milijuna kuna kako bi što više poduzetnika ostvarilo bespovratnu potporu – rekao je zamjenik župana, Damir Inače,Tomljenović.zaproizvodne djelatnosti potpore su dodijeljene za nabavu strojeva i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, dok su za neproizvodne djelatnosti potpore dodijeljene za nabavu strojeva, alata i druge opreme potrebne za obavljanje djelatnosti, uređenje poslovnog prostora, nabavu infor matičke opreme, izradu web-stranica, webshopa, te nabavu vozila ili radnih strojeva za obavljanje djelatnosti.

Moja županija

akon provedbe natječajnog postup ka i odabira projekata u okviru pozi va za dodjelu bespovratnih sredstava „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učen icima s teškoćama u razvoju u osnovnoškol skim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza V.“ Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku o financiranju projekata kojom je Zagrebačkoj županiji odo bren maksimalni iznos bespovratnih sredsta va za projekt Prsten potpore V. u iznosu od 7 milijuna kuna. Ukupna vrijednost projekta Prsten potpore V. je 8,24 milijuna kuna, a razliku od 1,24 milijuna kuna u svom proračunu osigurala je sama Projektomžupanija.će se tijekom školske godine 2022./2023. osigurati 192 pomoćnika u nas tavi i 1 stručni komunikacijski posrednik u 39 osnovnih i srednjih škola kojima je osniv ač Zagrebačka županija. Prethodna provjera sposobnosti kandidata prijavljenih na natječaj za pomoćnike u nas tavi i stručnog komunikacijskog posrednika u školama – partnerima na projektu Prsten potpore V. provest će se od 22. do 31. kolo voza putem intervjua, dok će se edukacija odabranih kandidata održati 1. i 2. rujna 2022. godine. agrebačka županija poznata je kao „zeleni prsten“ oko grada Zagreba, a svoj doprinos u očuvanju tog statusa i prirode daju i brojne eko-udruge. Za 25 projekata Zagrebačka županija dodijelila im je 370 tisuća kuna. Riječ je o akcijama sadnje stabala, uređenja okoliša, pješačkih staza i oba la, čišćenja divljih odlagališta, radionicama za djecu i mlade na temu zaštite prirode i okoliša, za nabavu solarnih elektrana i slično. Jedan od simbola očuvanih prirodnih staništa je bijela roda čija gnijezda nalazimo na krovo vima diljem Zagrebačke županije, a posebno na području općine Pisarovina u čijem se naselju Donja Kupčina svojevremeno nastanjivao na jveći broj roda. Prisutnost roda u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu, a tome svojim akcijama pridonose i eko-udruge.

rema najnovijim podacima sustava eVisitor Zagrebačka županija bilježi sjajne turis tičke rezultate. U prvih se dam mjeseci ostvareno je čak 78 posto više dolazaka i 65 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Usporedimo li ovogodišnje podatke s onima rekordne 2019. ostvarena je razina od 87 posto dolazaka, dok je broj noćenja na razini prvih sedam mjeseci 2019. Najposjećenijigodine. županijski gradovi bili

Ukratko POBJEDNIKAOBJAVA BIT

DAVID PEJIĆ

Direktor ekološkognajstarijegimanjau Hrvat skoj, smještenog u općini Dubrava u Zagrebačkoj žu paniji, David Pejić jedan je od finalista za EU Organic Award, nagradu za najbol jeg ekološkog poljoprivred nika u EU. Nagradu po prvi puta, nastavno na Akcijski plan za razvoj ekološke poljoprivrede, dodjeljuje Europska komisija, a Pe jić je jedini predstavnik iz naše zemlje. - Iznimno smo počašćeni što je Europska komisija odlučila prepoznati naš rad. Kroz projekte poput najvećeg biointenzivnog no-till vrta u regiji ili Zrno bio bistroa, prvog i jedinog certificiranog ekološkog restorana u Hrvatskoj, nastojimo primjerom pred staviti i educirati tržište i njegove sudionike o važnosti ekološke poljop rivrede za dobrobit okoliša i pojedinca - rekao je Pejić. Inače, Zagrebačka županija snažno je orijentirana pre ma promociji i poticanju ekološke proizvodnje na svom području. Primjerice, od ove godine maksimalan iznos potpore u poljop rivredi za ekološke proiz vođače iznosi do 150 tisuća kuna, dok maksimalna potpora za konvencion alne proizvođače iznosi 100 tisuća kuna čime se isto nastoji poljoprivrednikepreorijentiratinaovaj zdraviji i održiviji način proizvodnje. ĆE U RUJNU OVE GODINE U BRUXELLESU poduzetnicima 9,5 milijuna bespovratnih sredstava

Kuće za odmor u Zagrebačkoj županiji i ovoga su ljeta hit MEĐU NAJPOSJEĆENIJIM ŽUPANIJSKIM GRADOVIMA BILA JE VELIKA GORICA su Velika Gorica, Sveta Nedelja, Jastre barsko, Samobor i Ivanić-Grad, a osim iz Hrvatske najviše gostiju bilo je iz Njemačke, Poljske, Nizozemske, Austri je, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Češke, Slovenije i Bosne i Hercegovine. - Na području Zagrebačke župani je imamo više od pedeset novih sm ještajnih objekata među kojima je čak dvadeset visokokategoriziranih kuća za odmor koje su iznimno popularne i tražene s dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena - rekla je Ivana Alilović, direk torica Turističke zajednice Zagrebačke županije dodavši da se povećanjem vi sokokvalitetnog smještaja stvara kon cept turističkog razvoja koji je održiv i visoke dodane vrijednosti. Podsjetila je i na ostale adute – vrhun sku eno gastro ponudu, poznate vinske ceste, brojne šetnice i biciklističke staze te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu Zagrebačke županije – koji Zagrebačku županiju čine idealnom destinacijom za godišnji odmor, daleko od gužve i masovnog turizma. OBJEKATASMJEŠTAJNIHNOVIHPEDESETOD

P VIŠE

22/23

U-VREDNIKAPOLJOPRIEKOLOŠKOGZANOMINIRANNAJBOLJEGEU

Foto: KopačDražen Foto: županijaZagrebačka

4. Za svaki milijun mobitela koji se recikliraju, može se reciklirati 16 tona bakra, 350 kilograma srebra, 34 kilograma zlata i 15 kilograma paladija. Za one koji ne znaju, paladij je plemeniti metal koji se koristi za izradu električnih kontakata, kirurških instrumenata i dijelova za satove

Iako je gospodarenje otpadom jedan od najvećih svjetskih problema, koji iz godine u godinu posta je sve veći, o njemu se u javnosti vrlo malo govori. Kao što vidimo, tema gospodarenja otpadom u Hrvatskoj je došla na dnevni red tek kada se poče lo govoriti o penalima iz Europske unije. Iako će europska regulativa nedvojbeno dovesti do boljeg gospodarenja otpadom, ključ uspjeha ipak leži u rukama građanima pa je ulaganje u njihovu eduk aciju i podizanje svijesti o problemu od krucijalne važnosti. Jer da budemo iskreni, većina građana još uvijek ne razmišlja što se događa sa otpadom koji bacaju u spremnike. Zbog toga donosimo pet naest zanimljivih činjenica za koje se nadamo da će svakoga 'natjerati' da malo više razmislite o tome gdje odlažete svoj otpad te da ga u konačnici pokušaa smanjiti na najmanju moguću mjeru. Iako bi to bila tek samo kap u moru, sve velike stvari počinju malim korakom.

3. Količina proizvedenog otpada utrostručila se od 1960.

SPONZORIRANO 13 vrlo zanimljivih činjenica o otpadu koje će vas iznenaditi... SVAKE SE GODINE U SVIJETU BACI PREKO DVIJE MILIJARDE TONA OTPADA, A SVAKE SEKUNDE VIŠE OD 50 TONA KUĆNOG OTPADA

5. Recikliranje jedne aluminijske limenke može se uštedjeti dovoljno energije za slušanje punog albu ma na iPodu. Recikliranje 100 limenki može osvi jetliti spavaću sobu dva tjedna 6. Kada bi skupili sve odbačene plastične boce u Ti hom oceanu dobili bi 'Plastični otok' dvostruko veći od Teksasa 7. Većina otpada ide na odlagališta ili se spali. Spal jivanje otpada je najveći svjetski izvor dioksina, što je jedna od najotrovnijih kemikalija koje znanost poznaje 8. Svake godine baci se golemih 2,12 milijardi tona otpada. Kada bi sav taj otpad utovarili na kamione, napravili bi 24 prstena oko zemlje 9. Svake sekunde u svijetu se baci više od 50 tona kućnog otpada. Do 2030 taj će se broj udvostručiti 10. Do 90% svjetskog elektroničkog otpada, u vri jednosti od gotovo 19 milijardi dolara, svake se od baci ili se njime ilegalno trguje 11. Svaka tona reciklirane papira može uštedjeti tri kubične metara deponijskog prostora 12. 99% stvari koje kupimo završi u smeću u roku 6 mjeseci 13. Kada su u Irskoj počeli naplaćivati plastične vrećice 15 centi, potrošnja vrećica pala je 90 posto

1. Svake se godine baci 1,3 milijarde tona hrane. Hranom koja je završila u smeću u Sjedinjenim Državama i Europi moglo se tri puta nahraniti ci jeli svijet 2. Svake godine u oceane se baci oko 45 tisuća tona plastičnog otpada. Jedan od posljedica je i milijun ubijenih morskih ptica i sto tisuća morskih sisavaca.

•

25Ljekarne savjetuju

FOTOOSJETLJIVOST

• antibiotike: tetraciklini, fluorokinolo ni, sulfonamidi • neke nesteroidne protuupalne lijekove koji se koriste zbog analgetskog, protuu palnog djelovanja te za skidanje pov išene tjelesne temperature (diklofenak, ibuprofen, indometacin, ketoprofen, naproksen, piroksikam) neke antimikotike (lijekovi koji un ištavaju gljivice): grizeofulvin, vorikona zol, itrakonazol i ketokonazol • antihipertenzive: hidroklorotiazid, amlodipin, nifedipin, ramipril, enalapril antiaritmik: amiodaron neke antidepresive… Kod osjetljivih pojedinaca i neke tvari prirodnog porijekla mogu izazvati oštećenje kože. Npr. eterična ulja citrusa bogata kumarinima (bergamot, limun, naranča, mandarina, limeta) mogu izazvati fototoksične reakcije i ostaviti hiperpigmentacijske mrlje pa ih je pre poručljivo izbjegavati barem 12 sati pri je izlaganja suncu. Pripravci gospine trave, bilo da se radi o oralnom prepa ratu ili o uljnom maceratu (kantarion ovo ulje) također su fototoksični, te se ne preporučuju upotrebljavati prije Travesunčanja.sadrže furanokumarine koji također mogu uzrokovati reakcije fotoosjetljivosti, što se često očituje crvenilom i plikovima kod djece koja se igraju na travi ili osoba koje kose travnjake. U većini slučajeva zaostaju smeđe mrlje na koži. Čak i određena hrana bogata psoralen ima (celer, mrkva, limeta, smokva, peršin) u dodiru s kožom može izaz vati pojačanu fotoosjetljivost. Iako se ovakve rakcije neće razviti kod svih osoba koje uzimaju neki od na vedenih lijekova, važno je na vrijeme prepoznati te u dogovoru s liječnikom prekinuti terapiju te ju zamijeniti drugim lijekom. Ako to nije moguće, treba izbjegavati dulje izlaganje suncu, koristiti sredstva za zaštitu od sunca s UVA i UVB filtrima te nositi odgova rajuću zaštitnu odjeću, pokrivalo za glavu i sunčane naočale. Ovakve lijek ove je bolje uzimati navečer, a ne preko dana. Poseban oprez potreban je kod djece, trudnica i kroničnih bolesnika. Ako su se već pojavile kožne reak cije, vlažni hladni oblozi mogu ub lažiti crvenilo i žarenje, a ljekarnik Vam može preporučiti antihistaminik koji će smanjiti svrbež kože. U težim slučajevima liječnik može propisati kortikosteroidne preparate za lokalnu primjenu koju valja ograničiti na 10 do 14 dana.

Mehanizam fototoksičnih reakcija vrlo je složen. Pod utjecajem UV zračen ja molekula lijeka se mijenja pri čemu mogu nastati slobodni radikali koji dovode do staničnih oštećenja. Fototok sična reakcija javlja se nekoliko minuta do nekoliko sati nakon izlaganja suncu. Simptomi dosežu svoj vrhunac 24-48 sati od izloženosti, a povlačenje počin je 48-96 sati od pojave prvih simptoma. Jačina upalne reakcije i nastale prom jene proporcionalne su količini fotosen zibilizirajuće tvari i intenzitetu djelovan ja UV zraka na izloženu kožu. Fotoalergijske reakcije manje su česte u odnosu na fototoksične reakcije, ali je za njihovu pojavu potrebna znatno man ja doza kritičnog lijeka i UV zračenja. Budući da su rezultat odgovora imu nološkog sustava, za njihov nastup po trebno je određeno vrijeme, tzv. senzibi lizacijsko razdoblje. Dok su fototoksične reakcije ograničene samo na dijelove kože koji su izloženi suncu, fotoalergijs ka reakcija se može širiti na kožu koja nije izložena suncu. Simptomi su crven ilo, svrbež te ponekad mjehurići. Prom jene su prolazne i nestaju ubrzo nakon prestanka uzimanja lijeka ili nekog drugog sredstva koje sadrži fotoalergen. Međutim, ako se bolest ne prepozna i lijek nastavi uzimati, promjene će se ponovno javiti pri svakoj sljedećoj prim jeni te može doćo do razvoja kronične hiperpigmentacije i zadebljanja kože. Poznato je preko 100 tvari koje unesene u tijelo ili nanesene lokalno stvaraju sklonost kožnim reakcijama nakon izla ganja suncu. Od lijekova koji izazivaju fotoosjetljivost valja izdvojiti:

•

SIMPTOMI DOSEŽU SIMPTOMA.POJAVE96POČINJEAIZLOŽENOSTI,24-48VRHUNACSVOJSATIODPOVLAČENJE48-SATIODPRVIH dobrobitima Sunca, kao i važnosti racional nog boravka na Suncu puno se zna. Manje je poznato da UV zračen je stupa u interakciju s nekim lijekovima što može dovesti do povećane osjetljivosti tzv. reakcija fotoosjetljivosti te posljedičnog crvenila, plikova čak i mjehura na koži. Primjena fotosenzibilizirajućeg lije ka bez izloženosti ultraljubičastom/ vidljivom zračenju neće dovesti do fotoosjetljivosti. Intenzitet reakcije ovi si o brojnim čimbenicima: doza i način primjene lijeka; količina, spektar i pro diranje zračenja u kožu; debljina rožna tog sloja, pigmentacija i status imu nološkog sustava bolesnika. Nuspojave fotoosjetljivosti češće se javljaju kod kod osoba narušenog imunološkog sustava te češće kod odraslih nego kod djece. Ovakve reakcije mogu izazvati razni lijekovi za oralnu primjenu, kako re ceptni, tako i bezreceptni, neki vita minski pripravci, ali i neka ulja, masti i kreme, parfemi, dezodoransi biljnog, životinjskog i kemijskog podrijetla. Fo tosenzibilizirajuće tvari potiču hiper reaktivnost, odnosno preosjetljivost kod izlaganja UV zračenju što dovodi do upalne reakcije na koži izloženih dijelova tijela, najčešće na udovima, licu i vratu. Reakcija može nalikovati opeklinama od sunca s oteklinom, crvenilom, plikovi ma, pa čak i mjehurima. Kod dugotrajne izloženosti ovim lijekovima moguć je i razvoj kronične hiperpigmentacije na zahvaćenim dijelovima. Razlikujemo fo totoksične i fotoalergijske reakcije.

•

O

Sport GORICA JE FAVORIT U DOMAĆOJ UTAKMICI PROTIV ISTRE 1961 DINO BOŠNJAK OTKRIVA TAJNU USPJEHA: Foto: PIXSELL NA HANŽEKU ĆU IMATI I 'ZECA', SVI ĆE REKORDA...HRVATSKOGRUŠENJEBITIUVJETITUZA ZVUČI TRENINGU...SMOPROMIJENILIBRŽETRENIRAMALIPARADOKS,KAOMANJEITRČIM!PRISTUP

HNK Gorica je u prvih 6 kola zabil ježila jednu pobjedu (Lokomotiva 3:2), dva neodlučena rezultata (Šibenik 0:0, Rijeka 1:1 u gostima,) i 2 minimalna poraza u gostima (Osijek 1:2, Slaven Belupo 1:2) te ima odgođenu utakmicu s Hajdukom u Splitu. Uz gol razliku 6:7 to je zasad dovoljno za 7. mjesto na ljestvici, na kojoj je razlika samo 2 boda između Šibenika na 4. mjestu sa 7 bodova i posljednje Istre s 5 bodova na 10. mjestu. HNK GORICE BILA

IO je dobio uvid u prethodnu ko munikaciju koja nedvosmisleno dokazuje da se iza spornog transfera kriju aktivnosti suprotne propisi ma, a koje idu na štetu našeg kluba. Zbog toga IO HNK Gorice daje potrebne ovlasti predsjedniku Nenadu Črnko da u suradnji s klup skim odvjetnicima razmotri pokretanje moguće pravne radnje kako bi se zaštitio naš klub. Ova od luka, međutim, ne prejudicira mogući transfer An thonyja Kalika koji je, naravno, ostvariv do kraja prijelaznog roka.'' U Velikoj Gorici, 22.08.2022. IO HNK Gorica Samir Toplak - trener Nenad Črnko - predsjednik Pogodak Kalika s 11m u susretu s Lokomotivom

Gorica u 7. kolu igra doma protiv Is tre i svakako je favorit u tom susretu, iako pripremu za sraz s gostima iz Pule donekle opterećuje afera s Anthony Ka likom, odnosno njegovo ''ide, ne ide u Hajduk''. To je bio razlog da nije bio na dispoziciji treneru Samiru Toplaku za susret u Koprivnici. Veliki broj novopridošlih igrača i njiho vo uključivanje u trenažni proces od nosno igranje u službenim utakmicama je jedan od razloga da gorički prvoligaš još uvijek pomalo luta u traženju op timalnog sastava. Gorica nije primila puno golova, oba puta je minimalno izgubila, ali glavni problem je kronična neefikasnost. Očekivalo se rješavanje tog problema uzimajući Deni Jurića iz Dinama na posudbu, ali on se ubrzo ozlijedio i još je uvijek izvan stroja. Matej Jurić na poziciji isturenog na padača se još uvijek traži, ipak je došao iz dva ranga nižeg natjecanja. Najbolje su se uklopili u prvi sastav

HNK GORICA I ''AFERA KALIK''

Anthony Kalik (24), srednji vezni u HNK Gorici prošlog tjedna iznenađujuće nije nastupio u sus retu sa Slaven Belupom u šestom kolu SuperSport HNL-a. Trener Samir Toplak objasnio je to ovako: "Odluka kluba je da Kalik ne igra, jer nije psihički spreman za utakmice." To je službeno. Neslužbeno, Kalika je Gorica suspendirala jer je tijekom tjedna odbio trenirati ogorčen što klub nije prihvatio Ha jdukovu ponudu za njega. Tako je aktualni (ne)odlazak Kalika iz Gorice u HNK Hajduk izrastao u ozbiljnu aferu i tim pov odom je gorički prvoligaš izdao službeno saopćenje, koje prenosimo u cijelosti: Priopćenje HNK Gorica ''Izvršni odbor HNK Gorice razmatrao je na sjednici održanoj 22. kolovoza 2022. godine slučaj Anthony ja Kalika i njegov navodni transfer u HNK Hajduk. IO je zaključio kako je Anthony Kalik igrač HNK Gorice dok god je na snazi s njim sklopljen ugovor. HNK Gorica nije inicirala medijske napise o navod nom transferu Kalika u HNK Hajduk kao niti bilo koje druge informacije, polu informacije ili dezin formacije koje bi na bilo koji način diskreditirale ovaj potencijalni transfer ili odnose dvaju klubova. Tako će biti i nadalje. Kalik je nekoliko dana bio izvan Velike Gorice i nije bio nazočan na treninzima. Vratio se iznenada kako je i otišao. Sada ponovno trenira i na raspolaganju je treneru Samiru Toplaku. Međutim, u pozadini tog transfera odigrale su se neke radnje koje ne spadaju u zonu etičnog, niti su u granicama koje određu ju propisi. HNK Gorica nije u takvim postupcima nikada sudjelovala, pa neće to činiti ni u ovom slučaju. Naš klub će kao i do sada nastaviti djelovati otvoreno prema svima, vođen etičnošću i propisima koji reguliraju naše djelovanje. No, istodobno ćemo učiniti sve što nam stoji na raspolaganju kako bismo zaštitili naš klub od neet ičnih, nemoralnih i nezakonitih aktivnosti. Poseb no ćemo paziti na zaštitu klupskog digniteta kojeg smo svi skupa gradili proteklih 13 godina i nećemo dozvoliti nikome da se prema HNK Gorici odnosi s podcjenjivanjem.

IGRA

- U Karlovcu sam 'skinuo' svoj najbolji re zultat na 3000 metara za dvije sekunde, a onda u Novom Mestu taj rekord popravio za još 12 sekundi. Iskreno, iznenađen sam i sam sa svime što se događa, iza mene je zaista sjajno razdoblje, ali to ne znači da ne može biti i bolje - optimistično će Dino. I logično je uslijed svega toga, nakon takvog ludog napretka u kratkom vremenu, zapita ti se u čemu je tajna... - Zapravo, postoji nešto - počinje Dino na tu temu, bez ikakvog skrivanja. - Zvučat će čudno, ali manje treniram nego prije. Dosta mi je to neobično, tako je. Prije bismo radili baš žestoko, išli do granica, a to se na natjecanjima nije vidjelo. Pa uvijek neka ozljeda, prisilna pauza... A sad je sve sjelo na svoje mjesto. Ne treniramo toliko žestoko, promijenili smo pristup i očito mi to puno bolje odgovara. Tako je to, svaki organizam je drukčiji, ne pašu svakome iste stvari. I, što je najvažnije, ništa me ne boli, nema nikakvih ozljeda - otkrio je Dino. Iako, prepreka na putu uvijek ima. Konk retno, po povratku iz Finske s nogu ga je oborila korona, tri dana u nizu temperatura je prelazila 39, ali nije ga ni to zaustavilo. Iz svake rečenice zrači optimizam, samou vjerenost, ambicija... - Malo sam osjetio posljedice na plućima, ali zapravo sam jako dobro prošao. Prvi put sam je dobio, što je zapravo i pomalo nev jerojatno, ali to je sad već daleko iza mene - priča Bošnjak. Ima juniorske državne rekorde na tri, pet i deset kilometara, ali seniorski - još nijedan. I to je velika želja, veliki cilj. - Da, to mi je velika želja, pogotovo skinuti hrvatski rekord na 3000 metara. I znate što? Mislim da će se to uskoro i dogoditi, i to već na Hanžeku... - govori Bošnjak mrvicu tiše, kao da nam odaje tajnu. Hanžekov memorijal, inače, na rasporedu je 10. i 11. rujna, vrlo brzo nakon povratka s Rogle. Sam je birao disciplinu u kojoj se želi natjecati, sve s ciljem da taj državni rekord padne baš tu, na stadionu Mladosti. - Organizatori će mi osigurati i 'zeca', tako da ćemo sigurno imati brzu utrku, a meni će to jako koristiti. Inače, 3000 metara mi je i najdraža disciplina, a rekord u njoj drži Branko Zorko - otkriva Dino. I neće to biti jedini državni rekord koji će u narednom razdoblju ozbiljno napasti. Uos talom, ima drugo vrijeme u državi na pet kilometara, treće vrijeme na deset, koliko će se trčati i na Zagrebačkom maratonu. - E, to mogla biti jako dobra prilika za taj rekord u cestovnom trčanju, a bit će mi i dobra priprema za kros - govori Dino. Istaknuo je još jedno za kraj: - Pričalo se da će stavljati hibridni travn jak na stadion, a ti radovi uništili bi i našu stazu, na kojoj treniramo. I morali bismo se snalaziti... Da su krenuli ti radovi, pitanje je bi li bilo svih ovih rezultata, ali možda je i tu sudbina uplela svoje prste i dala mi šansu - sa smiješkom zaključuje Dino. 28 STOTINKI DALEKO...

Prvo je projurio državnim prvenstvom, uzeo zlato na 10.000 m ostavivši drugopla siranog deset sekundi iza sebe. Pa je otišao na Balkanske igre, uzeo zlato na 5000 me tara, pritom oborio osobni rekord i postavio šesto vrijeme u povijesti hrvatske atletike. Dva dana poslije uzeo je i balkansko srebro na 3000 metara, tu je osvojio srebro, a onda je stigao miting u Novom Mestu... I nova utrka života. U utrci na pet kilome tara opet rezultat karijere, samo 28 stotinki sporije od hrvatskog rekorda! Fantastičnu ljetnu sezonu zaključio je u prohladnoj Fin skoj, na mitingu na kojem je oborio rekord stadiona, čisto da ne prođe bez rekorda. - Kad se sve to zbroji, stvarno ne mogu reći ništa drugo nego da je ovo moje najbolje ljeto života, najbolje razdoblje karijere. Iza mene su zaista lijepi i vrijedni rezultati, a još mi je važnije da se osjećam fantastično. Uvjeren sam da će rezultati u nastavku se zone biti još i bolji, samo da ostanem zdrav - poželio je Dino i nastavio:

26/27 USPJEHA: 'PROMIJENIO SAM NAČIN TRENINGA I REZULTATI SU OTIŠLI U NEBO!'

i Matuš Vojtko. Djeluju sigurno u obrani, napadački su također dobri, suradnja sa stoperima vrlo dobra. Svakako treba spomenuti problem izostanka ozlijeđenih igrača (Suk, Steenvoorden, Mitrović,…). Redoslijed nakon 6. kola: 1. Dinamo 16 (6 5 1 0 22:8), 2. Slaven 11 (6 3 2 1 5:6), 3. Hajduk 9 (4 3 0 1 7:5), 4. Šibe nik 9 (1 4 1 4:4), 5. Lokomotiva 6 (2 0 4 11:12), 6. Varaždin 6 (6 1 3 2 7:9), 7. Gorica 5 (5 1 2 2 6:7), 8. Rijeka 5 (5 1 2 2 2:4), 9. Osijek 5 (6 1 2 3 7:11), 10. Istra 1961 5 (6 1 2 3 4:9).

NE BOLI, A TO JE NAJVAŽNIJE SUDBINA, TRAVNJAK I PRILIKA Piše: Marko Vidalina Došao sam jako blizu i ozbiljno napadam hrvatske rekorde! Na 3000 m drži ga Branko Zorko, to je moja omiljena dionica... JE BOLJA OD BODOVNOG UČINKA braniči,

NIŠTA Moussa Wague

ijesti sa svih strana Hrvatske i Europe stizale su, činilo se u jednom razdoblju, kao na traci. Vijesti o Dinu Bošn jaku i njegovim rezultatima, u kojima se stalno spominju nekakvi rekordi, sekunde, stotinke...

Toliko je toga bilo da se čovjek pogubi, ali čak i u takvom stanju je lako zaključiti da je ovo bez ikakve sumnje ljeto života sjajnog velikogoričkog atletičara. - Je, moram se složiti s tim - javio se Dino Bošnjak s Rogle, s priprema. - Tu sam gore na 20-ak dana, na priprema ma za sve što me čeka u nastavku sezone. Svake godine mi je to praksa, ove godine samo je termin malo drukčiji - dodaje Dino, više nego spreman za nabrojiti što se sve događalo u posljednje vrijeme.

OVO JE NAJBOLJE LJETO MOG ŽIVOTA

V SAMO

ruka Tihana Nemčić okupili igrače koji su mislili da će igrati četvrti rang, ali tad je došlo do raspada u Zaprešiću. - Kad je Inter odustao, dobili smo novu šansu, u dvije utakmice s Hrvatskim vitezom iz Posedarja. U prvoj utakmici bili smo nervozni, izgubili 2-1, ali doma smo dobili 3-1 i plasirali se u 2. NL - svo ju ljetnu priču zaključuje Fran. Uživa, kaže, u radu s Pranjićem i Nemčić, uvjeren je da će kroz Trnje napraviti novi iskorak u mladoj karijeri. - Moja nogometna priča počela je sa šest, sedam godina u akademiji Kreše Marušića. U pionirima sam došao u Go ricu, pa nakon dvije godine otišao u tad još ozbiljni NK Zagreb. Sa 16 sam prese lio u Hrvatski dragovoljac, sa 17 počeo trenirati i s prvom momčadi - kaže Fran, koji je kroz HD okusio 1. HNL u kadetskoj, juniorskoj, ali i seniorskoj -konkurenciji.Debitiraosam za seniore u završnici sezone u kojoj smo ušli u 1. HNL, a tu sam upisao tri nastupa. Dva protiv Istre i jedan koji je teško opisati riječima, pro tiv Dinama na Kranjčevićevoj... Pamti se ona rolica kojoj me Tolić 'poslao doma', pričalo se o tome poslije, ha, ha... I tu se negdje, logično, Fran želi i vratiti. No o tom potom. Sad je u fokusu Trnje, s kojim će se boriti za bodove u 2. NL i, kad već nema tko, predstavljati naš kraj.

FRAN BELOŠA FIJAN S TRNJEM JE IZBORIO ULAZAK U JEDNISTVENI TREĆI RANG, U KOJEM NEĆE BITI NAŠIH KLUBOVA. NO ZATO SU TU NAŠI IGRAČI, FRAN I JOŠ DVOJICA...

a prijelazu iz srpnja u kolo voz, u doba godine kad se u nas igra isključivo prvoligaški nogomet, povela se iznenađujuća bitka za - 2. ligu! Ili, jednostavnije, za jednist venu treću. U kojoj sljedeće sezone neće biti turopoljskih klubova, baš kao ni u drugom i u posljednjem, osmom rangu, ali u 2. NL će zato biti naših igrača. U sastavu Trnja, koje je posljednje u tome uspjelo, čak su trojica - Luka Po voljnjak, Ivan Čolić i Fran Beloša Fijan. Svi su oni proživjeli ludo ljeto u Trnju, o kojem nam je više ispričao posljednji u nizu nabrojanih. - Kad je završila sezona, u kojoj nismo uspjeli izboriti jedinstveni treći rang, otišli smo na odmor, da bi nakon deset dana stigla je odluka da će se igrati kval ifikacije s Marsonijom! Svi smo se opet skupili, krenuli trenirati, ali se nismo uspjeli snaći u svemu tome, izgubili smo 3-0 i opet ostali bez plasmana u viši rang - priča 19-godišnji Fran Beloša Fijan. I opet otišli na odmor. Na pripremama su trener Danijel Pranjić i njegova desna N

JUNIORA HNK GORICA u 2. kolu (subota, 20.08.2022.) odigrala bez odluke 1:1. Goričani su došli u vod stvo pogotkom Luke Brleka u 30. minuti iz kaznenog udarca, domaći su poravna li golom Marka Batura u sudačkoj na doknadi prvog poluvremena (45+2). Lijepo se podsjetiti da su juniori Gorice u svojoj premijernoj prvoligaškoj sezoni 2021./2022. zabilježili povijesni uspjeh osvojivši 3. mjesto iza prvaka Hajduka i viceprvaka Dinama. Gorica je jedina u prošlom (1:0, Konačni

Juniori 2022./2023., 01. kolo

NEIZVJESNOST NA ODMORU

Beloša Fijan se okušao i na terenimagaškimprvoli rvenstvo Prve nogometne lige Juniori 2022./2023. star talo je utakmicama prvog kola u kojem je Gorica na domaćem terenu odigrala neodlučeno 0:0 s gostima iz Pule. Vratar domaćih Karlo Matejčić (02/2005) obra nio je kazneni udarac u 85. minuti i tako spasio jedan bod. Nova juniorska momčad Gorice na dis poziciji ima malo igrača iz prošle sezone, tako da su u startnoj postavi igrala samo četvorica: Luka Brlek, Vinko Skrbin, Da vid Sim i Francuz Nathan Cruce-Corcy. Trener je Mensur Mujdža, koji je većinu sastava iz prošle sezone u 1.NL Središte Zagreb pripremao za utakmice na pr voligaškoj razini. Gorica je protiv Lokomotive u Zagrebu,

Prva nogometna liga –HNK Gorica – NK Istra 1961 0:0 Velika Gorica. Gradski stadion (teren s Gledatelja 150. Nedjelja, 14.08.2022., 18:30 sati. Sudac: Mario Stanić (Dugo Selo). Pomoćni suci: Dario Mužar i Filip Krznarić (oba Velika Gorica). Dele gat: Stjepan Žugaj (Velika Gorica).

umjetnom travom).

redoslijed u sezoni 2021./2022.: 1. Hajduk 73 (30 22 7 1 +60), 2. Dinamo 71 (30 21 8 1 +42), 3. Gorica 62 (30 19 5 6 +35), 4. Lokomotiva 62 (30 18 8 4 +31), 5. Rijeka 52 (30 14 10 6 +19), … David Jolić

GORICA: Matejčić, Cruce-Corcy, Paić-Karega, Pliushch (od 88. I.Paradžik), Brlek (cap.)(od 74. Kups jak), Sim, Vrdoljak (od 88. Blažević), Skrbin, Koste lec, Leshchynskyi (od 81. Budimir), Kapulica. Trener: Mensur Mujdža.

P

Sport Kako smo preživjeli ludo ljeto u Trnju...

strijelac Brazilac Cruz).

prvenstvu pobijedila Hajduk

TOLIĆEVA ROLICA ZA PAMĆENJE

ISTRA: Tanjić, Šusterajter, Džemaili (od 78. Gobbo), Corelli, Pajković (od 78. Radonić), Glavan, Flego (od 46. Mašović), Travaglia (od 90+3. Martić), Mujkić (od 71. Duždević), Maurić, Žgomba. Trener: Igor Bubnjić. Zagreb (Kajzerica), 02. kolo (20.08.2022.): NK Loko motiva – HNK Gorica 1:1 (Batur / Brlek-11m).

DVA REMIJA

raj vrlo uspješne sezone 2021./2022. nije ostavio Košarkaškom klubu Gor ica puno vremena za uživanje, jer su uslijedile krupne kadrovske promjene. Nakon trenera Josipa Sesara, koji je otišao još u tijeku aktualne sezone, nakon doigra vanja za prvaka Hrvatske uslijedio je od lazak i trenera Mladena Miki Starčevića, koji je ionako bio privremeno rješenje. Zatim su uslijedili odlasci najboljih ig rača: Mate Kalajžić se vratio u Split, Borna Kapusta je postao član Cibone. Otišao je i Marko Baković, navodno je još uvijek slobodan igrač koji trenira u Ciboni. Odlaske je kompletirao Ljubo Prgomet, koji je nakon igračke karijere u klubu obnašao funkciju sportskog di rektora odnosno tajnika kluba. U klubu je bio sedam godina. Predsjednik Branko Radović, želeći za držati klub na dostignutoj razini, krenuo je ubrzo popunjavati upražnjena mjesta. Na mjesto trenera je doveden Vladimir Krstić, koji je imao bogatu igračku i trenersku karijeru, domaću i inozemnu, za klupsku stranicu je izjavio: ''Iznimno sam zadovoljan prilikom i angažmanom koji sam dobio u KK Gorici od uprave Kluba i predsjednika g. Radovića, te je međusobno dogov orena višegodišnja suradnja. Teško je prognozirati planove i ciljeve, kad osim trenutnih 5 igrača na rosteru moramo složiti i ostatak momčadi da budemo konkurentni. Nadam se da ćemo ispu niti ciljeve uprave i potvrditi poziciju kluba u vrhu hrvatske košarke. U HT Premijer ligi ćemo pokusati u nado lazećoj sezoni zadržati status koji je KK Gorica imala u zadnjih nekoliko sezona, da se uvijek nalazi među najbolje 4 ek ipe u Hrvatskoj, a uz domaće prvenstvo vraćamo se i u ABA 2 ligu.'' Pripreme za novu sezonu počele su sredinom kolovoza, vodi ih pomoćni trener Braslav Turić u odsustvu Krstića (angažiran za Eurobasket): ''Započeli smo prvi mikrociklus priprema u ko jem radimo s loptom, rastrčavamo se i

Košarkaški

klub Gorica u kadrovskoj rekonstrukciji vježbamo akcije, ali bez kontakta. Igrači su stigli zdravi, u dobroj formi i bez ozl jeda pa tako želimo i da ostane. Sljedeći tjedan čekaju nas intenzivniji treninzi, podizanje kondicije i kontakt igra. Neki igrači su novi, neki su već dugo ovdje i postepeno slažemo kompoziciju za što bolji ulazak u novu sezon''. Igrački roster je u odnosu na prošlu se zonu znatno izmijenjen i pripreme su započeli: Mašić, Batur, Uljarević, Cinac, Majić, Sokol, Miloloža, novopridošli Mikšić, Porobić i Nakić, te juniori Per ica, Čurčić i Selak. Klub je riješio i pitanje sportskog di rektora, odnosno tajnika. Odgovornu funkciju preuzeo je Senad Beganović, iskusni košarkaški djelatnik, koji je bio aktivan igrač i trener, a ime je stekao kao košarkaški sudac. Kao diplomirani kin eziolog sa zvanjem ''organizatora sport skih klubova'' sigurno će doprinijeti još kvalitetnijoj unutarnjoj organizaciji KK Gorica. David Jolić dbojkaški klub Velika Gor ica, član 1.B lige skupina Sjever, započeo je pripreme 16. kolovoza 2022. godine s pedesetak odbojkašica mlađih uzrasta. Klub osim seniorskog sastava ima još tri selekcije koje se natječu u 3.ligi Odbojkaška regi ja Sjever – skupina Jug. Ekipu OK VG 2 vodi trener Dražen Uzelac, a najmlađu ekipu OK VG 4 vodi trenerica Marija Uzelac. Treću ekipu OK VG 3 vodi tren er Nikola Bojić. Igračice ekipa 2 i 4 treniraju i u večern jim i u dnevnim terminima, posjećenost treninzima je skoro stopostotna. Treneri su vrlo zadovoljni odzivom mladih ig račica i žele maksimalno iskoristiti još nekoliko dana do početka nove školske godine. Seniorski sastav počinje s tren inzima u ponedjeljak, 29. kolovoza 2022. Odbojkaški klub Velika Gorica će u oba natjecanja imati vikendom u pogonu preko 60 igračica. David Jolić Odbojkaški klub Velika Gorica započeo pripreme s 40 igračica O

K

28/29

Sport uče je po sedmi put osvojilo naslov najbolje momčadi u Malonogometnoj ligi Turopolja i Posavine, a 1. mjesto potvrdili su pobjedom 5:0 kontra Veleševca u posljednjem 15. kolu. Vukovina je s bodom manje zauzela 2. mjesto, a Gornje Podotočje se plasiralo na 3. mjesto Završnica 8. Malonogometne lige Turopolja i Posavine odi grana je na igralištu Dinamo Hidrela u Novom Čiču (nedjelja, 14.08.2022.). Odziv gledatelja odnosno posjetitelja bio je vrlo velik, tako da se činilo, tijekom poslijepodneva i večeri, kao da se radi o tradicionalnom proštenju, a ne o finalnom danu malo nogometne lige. Tri prvoplasirane momčadi nagrađene su peharima i poklon bonovima, najbolji pojedinci plaketama, statuama i poklon bonovi ma. Nagrade su uručivali Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice i Tihomir Čunčić Zeko, glavni organizator natjecanja i sudac, asistirali su Dario Kučan i Ivan Kos Čapa. Dream team: Lovro Karaula (Vukovina), Mislav Čunčić, Petar Milatović (oba Kuče), Filip Harambašić, Fran Milatović (oba Gornje Podotočje) i Jurica Brdek (Lazina Čička). Najbolji igrač: Mislav Čunčić. Najbolji vratar: Lovro Karaula. Najbolji strijelac: Filip NajboljiHarambašić.gost:Poljana Čička. Najbolji domaćin: Okuje. Fair play: Lazina Čička. Konačni redoslijed: 1. Kuče 38 (14 12 2 0 53:7), 2. Vukovina 37 (14 12 1 1 46:11), 3. Gornje Podotočje 33 (14 11 0 3 47:19), 4. Lazina Čička 27 (14 9 0 5 43:25), 5. Novo Čiče 27 (14 9 0 5 32:20), 6. Mraclin 26 (14 8 2 4 34:21), 7. Ribnica 19 (14 6 1 7 19:35), 8. Drnek 18 (14 5 3 6 23:17), 9. Jagodno 17 (14 5 1 7 12:21), 10. Poljana Čička 16 (14 5 1 8 26:37), 11. Okuje 15 (14 4 3 7 16:33), 12. Turopolje 12 (14 4 0 10 19:27), 13. Bukevje 9 (14 3 0 11 14:54), 14. Veleševec 7 (14 2 1 11 11:41), 15. Rakitovec 5 (14 1 2 11 12:39). David Jolić radicionalno u Dubrancu uoči Blagdana Velike Gospe spustio se zastor 19. po redu breške malonogometne karavane. U zadnjem kolu bilo je nekoliko izuzetno intere santnih dvoboja koji su odličivali o konačnom poretku. Prva od takvih bila je Novo Brdo – Donji Hruševec, neriješeno je rezultat koji ni jednoj momčadi puno nije značio, završilo je 1:1. Takvim ishodom Šiljakovina je postala novi prvak lige, ali pobjedom protiv Lučelnice 3:2 igrači prvaka samo su podebljali bodovni skor. Nakon igračkog dijela nekoliko stotina igrača i ljubitelja Breške lige s nogometnog igrališta preselilo nekoliko desetaka metara više, pred Društveni dom, gdje je započela narodna veselica i podjela nagrada. Mrak se tek spustio na Dubrancem, a meštar ceremonije Zlatko Petrac – osnivač i sudac natjecanja te voditelj dodjele nagrada u njemu svojstvenom stilu odradio je podje lu. Svakako da uz Zlatka Petraca treba spomenuti Darka Brajk ovića, također jednog od osnivača i suca prvenstva te još jednog od osnivača ovog nadaleko poznatog natjecanja Franju Kovačića Peveca koji se vrlo emotivno obratio nazočnima. Glavne na grade, pehare, predstavnicima pobjedničke momčadi Šiljak ovine uručili su Darko Blažinčić – tajnik ZŠU GVG i dožupan Zagrebačke županije Ervin Kolarec. Proglašeni su i najbolji pojedinci prvenstva – najbolji igrač je Dražen Vuković (Šiljakovina), najbolji strijelac s 34 postignuta pogotka Pavao Galović (Dubranec) i najbolji golman Antonio Mikša (Lučelnica). Spomenuta trojica igrača su također u na jboljoj šestorki lige uz Nikolu Lovrića (Novo Brdo), Marka Jele kovca (Strezojevo) i Andriju Forjana (Donji Hruševec). Najbolji domaćini prvenstva su dečki iz Kozjače, nagrada za Fair play pripala je momčadi Kravarskog. Konačni poredak: 1. Šiljakovina 34, 2. Novo Brdo 30, 3. Dubran ec 28, 4. Donji Hruševec 27, 5. Lučelnica 24, 6. Strezojevo 22, 7. Kozjača 21, 8. Markuševec 17, 9. Kravarsko 16, 10. Velika Buna 16, 11. Gornja Opatija 13, 12. Pokupsko 7, 13. Gladovec 4, 14. Opatija 3. Vito Štuban MALONOGOMETNE LIGE 2022 • MALONOGOMETNE LIGE 2022 • MALONOGOMETNE 19. MNL ''Vukomeričke gorice 2022.'' T Dream team 19. MNL Vukomeričke gorice (Breška liga) ŠILJAKOVINA-pobjednik 19. MNL Vukomeričke gorice (Breška liga) Kuče do sedme titule bez poraza K KUČE-pobjednik 8. MNL Turopolja i Posavine Dream team MNL Turopolja i Posavine

2 0 8 8:24), 10. Črnkovec 6

30/31

LIGE 2022

Ban Jelačić u 4.NL, Kupa ostaje u JŽNL O Željko Mihalj, predsjednik Nogometnog saveza Velika Gorica

2 0 8 9:30), 11. Selnica 3

1 0 9 6:31). David Jolić Malonogometni majstori iz Rakarja pobjednici RAKARJE-pobjednik 2. MNL VG Sjever Dream team MNL VG Sjever M vog ljeta mijenjan je sustav i rang natjecanja u svim hrvatskim liga

omčad Rakarja pobjednik je 2.malonogometne lige VG Sje ver! Igrači iz Rakarja minimalnom pob jedom 1:0 (M.Župetić) protiv Kurilovca u posljednjem kolu potvrdili su svoju prednost od dva boda i zasluženo post ali pobjednici drugog izdanja MNL VG Sjever. Kosnica je viceprvak (kao i prošle godine), a Velika Mlaka zauzela je 3. mjesto. Finalni dan (10.kolo) održan je na ŠRC Udarnik (subota, 13.08.2022.). Tri prvoplasirane momčadi nagrađene su peharima i medaljama, a pobjednici su dobili i veliki prijelazni pehar. Najbol jim momčadima i pojedincima nagrade su uručivali Neven Karas, zamjenik gra donačelnika i Josip Vlašić – organizator, promotor i moderator.

MALONOGOMETNE

Najbolji igrač: Mato Barišić (Rakarje). Najbolji vratar: Stjepan Bedjić (Kosnica). Najbolji strijelac (14 pogodaka): Marko Klafurić (Kurilovec). Dream team: St jepan Bedjić, Marko Ivančić (oba Kos nica), Mato Barišić, Petar Krasnić (oba Rakarje), Marko Klafurić (Kurilovec) i Dario Banić (Velika Mlaka). Konačni redoslijed: 1. Rakarje 24 (10 8 0 2 31:13), 2. Kosnica 22 (10 7 1 2 26:8), 3. Velika Mlaka 22 (10 7 1 2 24:7), 4. Gradići 20 (10 6 2 2 24:15), 5. Šćitarjevo 17 (10 5 2 3 23:19), 6. Pleso 17 (10 5 2 3 17:17), 7. Kurilovec 12 (10 3 3 4 28:16), 8. Mičevec 10 (10 3 1 6 14:30), (10 (10 (10 ma, od druge do najniže, pa je bilo i dosta kvalifikacijskih utakmica za popunu nekih od liga. No, neki klubovi profitirali su i bez doigravanja, a posljednji među njima su Ban Jelačić iz Vukovine i Kupa iz Pokupskog. Oba kluba su prošle sezone bili petoligaši odnosno članovi Jedinstvene županijske lige, dok će u no voj sezoni Ban Jelačić ostati petoligaš, ali u okviru 4.NL Središte Zagreb B, dok Kupa ostaje u JŽNL, ali sada je to tek šesti rang natjecanja u Hrvatskoj. Ipak, za Kupu je i to velika stvar, jer je trebala is pasti u 1. županijsku ligu istok koja je sedmi kval itativni stupanj. Kupa je prošle sezone bila zadnja u JŽNL, a svaki zadnji klub bi trebao ispasti, ali postoji pravilo da ne mora, baš ako je riječ o reorganizaciji liga, što se ove godine i dogodilo. Ban Jelačić (viceprvak prošle sezone) je pak profitirao jer nitko iz klubo va iz Nogometnog saveza Sisačko-moslavačke županije nije bio spreman igrati kvalifikacije, a još prije je iz tog saveza spašena većeg potonuća Mladost iz Petrinje, jer je postala četvrtoligaš, iako je morala ispasti u peti rang po prošlosezonskom Sveplasmanu.je,dakle, čisto i nema spora, a jedinu zabunu će unositi nazivi liga do županijskih, jer svaki rang je jedan ispod onog kako se službeno zove. Prvoligaši su drugoligaši, drugoligaši trećeligaši i tako redom, ali svima koji temeljno prate hrvatski nogomet jasno je tko je tko, ma koliko krivi naziv imao. Toni Roić, Sportske novosti

9. Obrezina 6