Reporter 412 - 17.02.2022.

Lovrić kao zvijezda u Osijeku, a na njegovu mjestu - Beli!

Nogometaši HNK Gorice ove zime ostali bez osmorice igrača, a posljednjeg dana i bez najboljega...

Broj

412 Godina XXI

VELIKA GORICA 17. 2. 2022.

Velika pobjeda Filipa Župetića

Ratne priče

USPIO SAM!

Str. 18

KAKO SMO BILI U OSLOBAĐANJU VOJARNE U BUNI

Pobijedio sam rak limfnih čvorova i danas opet igram nogomet. S treninga sam išao ravno na zračenja... Str. 26

VELIKOGORIČKA TOPNIČKA BOJNA OVIH DANA SLAVI 30 GODINA OD OSNUTKA

SLUČAJ

Mr. Pročelnik

Str. 10

KARIJERA KOJA PIŠE POVIJEST...

ZVONKO KUNIĆ OTIŠAO JE U MIROVINU. U GRADSKOJ JE VLASTI "ODUVIJEK"

61.198

Kako je i zašto Velika Gorica izgubila 2319 stanovnika od zadnjeg popisa iz 2011... Str. 16

Str. 14

KOZMETIČARKA? NE, JA ĆU BITI VOZAČICA KAMIONA! PAOLA ZLODI SNALAZI SE I ZA VOLANOM I NA ŠTIKLAMA

Crtice iz Gorice...

Maturanti iz Županije drugu godinu zarednom najuspješniji u Hrvatskoj po upisu na fakultet

RIJEČ UREDNIKA

Valjda smo ispucali sve tragedije...

Ozbiljno smo već zakoračili u novu godinu, možda se više ni ne zabunimo tako često kad negdje treba upisati datum, i sve što se možemo nadati je da smo sve ono najgore već ostavili iza sebe. Prometna nesreća u kojoj pogine 22-godišnji mladić, požar u kojem nastrada čovjek, pa onda i onaj bizarni slučaj iz Kravarskog, gdje je čovjek poginuo pri piljenju drva... Kad su na sve to došli još i oni navijači neredi nasred grada, scene na koje mirni obiteljski gradovi poput ovoga nisu navikli vidjeti, ozbiljno smo se zabrinuli što se to točno događa. I ima li kraja.

S tezom da ima, da je ružnim vijestima došao kraj, približavamo se proljeću, a to znači i da su gradske i društvene aktivnosti sve češće i snažnije, odnosno da se ima što napisati, pročitati...

Pa tako možete čitati o jednom penzioneru, o jednoj bojnoj, o jednom sportašu koji pobjeđuje, o jednoj djevojci koja vozi kamion... Uživajte.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 17. veljače 2022.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

P

rema podacima u Školskom e-Rudniku Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji se odnose na statistiku vezanu uz državnu maturu i upise na fakultete u školskoj 2020./2021. godini, maturanti iz Zagrebačke županije drugu su godinu zaredom najuspješniji po upisu na visoko učilište, odnosno fakultet. Čak 80,27% maturanata iz Zagrebačke županije uspješno je položilo državnu maturu i upisalo visoko učilište, što je više od nacionalnog prosjeka

koji iznosi 73,03%, a ujedno je i porast u odnosu na prošlogodišnji postotak maturanata iz Zagrebačke županije koji je tada iznosio 79,25%.

Iza Zagrebačke županije po uspješnosti slijedi Grad Zagreb, čijih je 78,89% pristupnika maturi upisalo neko visoko učilište, zatim Međimurska županija (75,45%) te Šibensko-kninska županija (74,30%).

U brojevima bi to značilo da je od ukupno 26.253 učenika u Republici Hrvatskoj koji su završili srednju i položili maturu (gledajući oba roka mature),

njih 19.173 upisalo visoko učilište (73,03%). Na razini Zagrebačke županije od 968 maturanata iz 14 srednjih škola i gimnazija koji su pristupili državnoj maturi, njih 777 upisalo je visoko učilište, odnosno fakultet.

Od toga je najviše njih za svoje daljnje visoko obrazovanje odabralo Ekonomski fakultet u Zagrebu (154), potom Učiteljski fakultet (50) i Tehničko veleučilište u Zagrebu (48) te Pravni fakultet (46), također u Zagrebu.

KUD Dučec slavi 100 godina S

početkom godine, unatoč pandemiji, započele su aktivnosti u KUD-u "Dučec". Ovu, 2022. godinu, Društvo će posvetiti velikoj obljetnici.

Glavna proslava održat će se u Vidovskom tjednu, a sva ovogodišnja događanja biti će u znaku proslave, prenosi mraclin.hr.

Društvo je nastavilo sa snimanjem dokumentarnog filma, koje je započeto još u proljeće prošle godine. Filmom će se nastojati prikazati rad tijekom sto godina postojanja Društva, kroz svjedočenja najstarijih članova, ali i kroz sve generacije koje su dale svoj doprinos da bi „Dučec“ živio i radio do današnjih dana. Ovih dana, obavljeno je mnogo intervjua sa članovima

FILMOM KOJI JE U IZRADI PRIKAZAT ĆE SE RAD DRUŠTVA KROZ CIJELO STOLJEĆE

“Dučeca”, kako s onima koji danas djeluju, tako i s onima koji više nisu aktivni u Društvu. Završetak snimanja Društvo planira sredinom veljače. Autor i snimatelj filma je Tvrtko Maras, a premijera filma bit će u sklopu Dana svetoga Vida.

- Nedavno su članovi Društva posjetili Karmel Brezovicu i dogovorili izradu nove zastave, koju će svojim vrijednim rukama napraviti sestra Monika. Sav potrebni materijal za izradu zastave, Društvu je donirala tvrtka Pan – Prom d.o.o. Zamolbu za kumstvo zastavi, Društvo je uputilo Vjekoslavu Kovačiću Kovi, dugogodišnjem predsjedniku i još uvijek aktivnom članu, ali i stalnom donatoru Društvu. Gospo-

din Kovačić je sa zadovoljstvom prihvatio kumstvo - ističu iz Dučeca.

Također, ovih su dana započele probe svih skupina Društva, prema programu svečanog koncerta, koji je već napravljen u sklopu pripreme proslave. Okupile su se sve generacije tamburaša, koje također kreću s probama.

Ukratko, u "Dučecu" pršti od aktivnosti kako bi se ova velika obljetnica što dostojnije i ljepše obilježila. A "Dučec" poziva sve mještane da podrže Društvo dolaskom na događanja koja se pripremaju u ovoj godini, naročito u Vidovskom tjednu, kada će sve biti u znaku postojanja jednog od najstarijih društava u selu.

U MJESECU VALENTINOVA GORIČANI DOBILI SVOJ GRADSKI KUTAK ZA LJUBAV Napisati ljubavnu poruku, nekoga zagrliti, poljubiti ili jednostavno se slikati, sve to mogli smo vidjeti ovih dana na mjestu za zaljubljene, uređenom u Parku Franje Tuđmana. Inicijativa je to Grada Velike Gorice povodom Valentinova, a u uređenju su sudjelovali djelatnici VG Komunalca koji su ukrase izradili i postavili dok su učenici iz Područne škole Dubranec zajedno sa svojim učiteljicama napravili ukrase i poruke na temu "Što je ljubav?". Tako na srcima uokolo možemo pročitati: "Ljubav je svađa brata i sestre."

"U snovima i ljubavi sve je moguće. Ljubav sve pob-

jeđuje."

"Ljubav je kao vožnja lunaparkom, vesela, uzbudljiva, zastrašujuća, nepredvidljiva… Ljubav je ludilo."

- Postavili smo kraj klupe ukrase velika srca, a na jednom će građani moći kredom pisati ljubavne poruke, inicijale, ali i trajno zabilježiti svoje trenutke. Nadamo se da će se građani kroz vikend zadržavati na tome mjestu i slikati - istaknuli su iz Grada.

U međuvremenu, Velikogoričani i dalje čekaju povratak slova VG sa srcem, ukras koji je više puta uništen, a onda i uklonjen. Bilo bi šteta da se ne vrati...

Grad Velika Gorica

U STUDENOM GOTOVA 4,2 KM VODOOPSKRBNE MREŽE Grad i VG Vodoopskrba nastavljaju s izgradnjom vodoopskrbne mreže na području naselja Dubranec i Cerovski Vrh. Izgradit će se 4,25 kilometara nove vodoopskrbne mreže na koju će se priključiti 115 domaćinstava.

- Projekt je vrijedan 3,6 milijuna kuna, a 80% sredstava je osigurano u dogovoru s Hrvatskim vodama. Mještani Dubranca dobit će 115 novih priključaka - istaknuo je gradonačelnik Ačkar, koji je sa suradnicima i predstavnicima Mjesnog Odbora obišao radove u Dubrancu, gdje je rok za dovršetak radova kraj studenog. Dovršena je i projektna dokumentacija za izgradnju vodoopskrbnog sustava u Cerovskom Vrhu.

- U postupku je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa nakon čega će biti ishođena građevinska dozvola. U planu je osigurati priključak za 93 domaćinstva u ovom naselju - najavio je Ačkar.

OBNOVA ŠKOLE U DUBRANCU: BIT ĆE LJEPŠA I MODERNIJA

SPONZORIRANO

U Gradskoj upravi održan je radni sastanak o idejnom projektu nove područne škole u Dubrancu. Škola u sastavu matične OŠ Eugena Kvaternika stradala je u potresu krajem 2020. Odmah nakon potresa napravljen je elaborat procjene stanja objekta, utvrđena su značajna oštećenja konstrukcije zgrade, kao i druga jača oštećenja te je da škola nije pogodna za korištenje već je treba srušiti. Od tad učenici nastavu pohađaju u preuređenom prostoru Vatrogasnog doma u Bukovčaku.

S iznosom od milijun kuna gradnju novog školskog objekta pomogla je i FINA, a vrijedna donacija uplaćena je u kolovozu.

Kako je najavljeno, uz učionice će tu biti i prostor za predškolu, informatička učionica, kuhinja te ostali prateći prostori. Stanovnici Dubranca i okolice dobit će modernu školu, primjerenu standardnima 21. stoljeća.

SVI NAŠI VRTIĆI BESPLATNI TIJEKOM VELJAČE I OŽUJKA d početka pandemije koronavirusa roditelji djece predškolskog uzrasta suočeni su sa čestim i ponavljajućim izolacijama, kako pojedinačnih tako i cijelih vrtićkih skupina. Izaziva im to velike probleme na poslu jer mnogi ne mogu organizirati rad od kuće, a uz to je većina roditelja prinuđena otvoriti bolovanje kako bi bila s djecom, što rezultira manjim primanja. Dio njih ima sreću pa mališane čuvaju bake i djedovi ili neka druga bliska osoba, a ima i onih koji plaćaju privatno čuvanje što je dodatni financijski udar na kućni budžet. Bez obzira na sve, roditelji su plaćaju puni iznos smještaja djece – 590 kn.

Zbog specifičnosti funkcioniranja vrtića tijekom trajanja pandemije, Grad je odlučio uvažiti potrebe i probleme svojih sugrađana te im omo-

gućiti plaćanje pravednije cijene smještaja djece u vrtićima. Gradonačelnik Ačkar potpisao je stoga Zaključak kojim su roditelji velikogoričke vrtićke djece u potpunosti oslobođeni plaćanja programa predškolskog odgoja za veljaču i ožujak 2022.

Odnosi se to na svu djecu s područja Grada Velike Gorice bez obzira pohađaju li gradski ili privatni vrtić, u našem gradu ili u susjednom Zagrebu.

Danas u našem gradu imamo četiri gradska vrtića – Lojtrica, Velika Gorica, Ciciban i Žirek. U ova četiri vrtića, uključujući i područne objekte, trenutno je smješteno oko 2400 djece, u dva privatna vrtića je 261 dijete, njih 70 je kod dadilja (registriranih obrta), a još 60 mališana je u zagrebačkim vrtićima.

Roditelji sve ove djece plaćaju istu cijenu redovnog programa, a razliku do punog iznosa, odnosno st-

SPONZORIRANO

Ukratko

2/3

varnog troška snosi Grad Velika Gorica.

Koliko će i kako roditelji plaćati od travnja za sada nije definirano, ali je iz Grada najavljeno da će, ovisno o razvoju situacije s pandemijom i daljnjem broju izolacija, izraditi i odluku o modelima plaćanja nakon ožujka. Bit će napravljeni tako da se roditeljima djece koja budu u samoizolaciji ili izolaciji omogući plaćanje realnih troškova boravka, za dane kada su djeca fizički bila u vrtiću, a ne pune mjesečne naknade.

Budimo prvi koji će zbrinuti - sve!

G

rad Velika Gorica aktivno priprema prijave na javne pozive za sanaciju šteta nastalih uslijed potresa u prosincu 2020. godine.

Na radnom sastanku održanom u siječnju dogovoreni su daljnji koraci u pripremi dokumentacije.

- S obzirom na velike štete koje je naš grad pretrpio u potresu i činjenicu da našim oštećenim sugrađanima moramo osigurati adekvatna rješenja, Grad će aplicirati na natječaje koji omogućavaju financiranje obnove u segmentima stanovanja, infrastrukture, školstva i kulturne baštine. Nadamo se ostvariti sredstva kako bismo što prije i lakše pomogli našim sugrađanima.

No bez obzira na to, mi smo s njima od prvog dana u pomoći i bit ćemo dok svi neće imati svoje domove - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Podsjetimo, razorni potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. s epicentrom u okolici Petrinje osjetio se širom Hrvatske, a prouzročio je velike štete u više županija pa tako i u Zagrebačkoj. Potres je izazvao brojna oštećenja objekata na velikogoričkom području te je šteta procijenjena na gotovo 100 milijuna kuna. Najveća oštećenja pretrpjeli su Dubranec i Cerovski vrh, a oštećeni su objekti i u Velikoj Buni, Turopolju, Mraclinu, Kozjači… Stradale su obiteljske kuće, škole, društveni i sakralni objekti.

IZVAN DOMOVA 13 MJESECI

Grad je odmah osigurao smještaj u goričkim hotelima za one čiji su domovi oštećeni, a većina mještana je vrlo brzo vraćena na njihove parcele jer su im kao privremeno rješenje osigurani montažni kontejneri opremljeni s toaletom, kuhinjom, sobama, grijanjem... Gradonačelnik Krešimir Ačkar odmah je najavio da će Grad izgraditi nove kuće svima kojima su stambeni objekti stradali u razornom potresu te su dobili crvenu oznaku, osigurane su jednokratne pomoći za one čije su kuće dobile crvenu ili žutu oznaku te za kućanstava kojima su u potresu oštećeni dimnjaci.

Od tada je prošlo 13 mjeseci, a mnogi mještani još uvijek nisu u svojim domovima. U Dubrancu je stoga nedavno održan sastanak s građanima čije su kuće ostale neupotrebljive nakon velikog potresa, a okupljenima su detaljno prezentirane aktivnosti na obnovi potresom oštećenih

U DUBRANCU SU PREDSTAVLJENE AKTIVNOSTI NA OBNOVI NAKON POTRESA. CILJ JE DA VELIKA GORICA BUDE PRVI GRAD U HRVATSKOJ KOJI ĆE RIJEŠITI STAMBENO PITANJE ZA BAŠ SVE ONE KOJI SU OSTALI BEZ DOMOVA

- Govoriti o rokovima, u ovoj nesreći, godinu dana nakon potresa je dosta hrabro.

Moramo to usporediti s Italijom koja je 15 puta veća od Hrvatske, a gdje 12 godina nakon potresa obnova još nije završila. Mislim da smo u godinu dana postigli jedan bitan napredak – dvije tisuće gotovih objekata u konstrukcijskoj obnovi, financirano s 90 milijuna kuna. Predloženi su novi modeli, ali bit će posebnih slučajeva gdje neće biti tipske kuće pa je o rokovima za svaku kuću teško govoriti. Vjerujemo ipak da će se već ove godine u Dubrancu vidjeti puno toga - najavio je Hanžek.

SPREMNI ZA SUFINANCIRANJE

ČINIMO SVE DA OBNOVU ŠTO VIŠE UBRZAMO. SPREMNI SMO I KAO GRAD NA PREUZIMANJE RIZIČNIH TROŠKOVA

stambenih objekata, odnosno izgradnji novih zamjenskih kuća. Na sastanku su uz gradonačelnika Ačkara bili njegov zamjenik Neven Karas te Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Hanžek je istaknuo da je svaka kuća i svaki oštećeni objekt jedan poseban život.

- Ono što ćemo prvo napraviti je maksimalno ubrzati procese. Ponudili smo neke modele, radimo jedan snimak stanja u prostoru i sigurno ćemo započeti s gradnjom. U ovom trenutku imamo 60 prvih ugovorenih objekata, zamjenskih obiteljskih kuća. Nastavljamo tempom, u raspisima natječaja danas je to već 200 objekata.

Značajno ubrzavamo! - naglasio je Hanžek.

O dinamici izvođenja radova je, kaže, nezahvalno govoriti.

Građanima je savjetovao da u proces obnove ne kreću sami jer je to najsigurnije učiniti uz pomoć Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

- Zakonska regulativa je jasna, kuća mora biti sigurna na potres. S obzirom na stanje na građevinskom tržištu, teško je doći do pravog projektanta i izvođača. Država tu uzimanjem garancija kroz bankarski sustav i tvrtke koje su sigurne na tržištu može pružiti jednu sigurnost, a to je bitno svim građanima - naglasio je Hanžek. Inače, na području Velike Gorice oko 29 obiteljskih kuća je neuporabljivo, dok onih sa žutom oznakom ima više od 70.

Gradonačelnik Ačkar zahvalio je državnom tajniku gospodinu Hanžeku koji je izdvojio vrijeme, došao na sastanak i spremno odgovorio na sva pitanja.

- Naš grad je prvi u Hrvatskoj za mještane koji su ostali bez domova organizirao ovakav sastanak, a sve kako bi se obnova ubrzala. Novac koji je osiguran i sve ono što bi prethodilo ovim modelima koji su predstavljeni je nešto što mi moramo učiniti kako bi ubrzali proces i kako bi naši sugrađani došli što prije do konačnog rješenja obnove njihovih obiteljskih kuća, a već 13 mjesec nisu u svojim domovima. To je naša zadaća. Apsolutno smo spremni kao grad za 20 posto sufinanciranja, daljnja uređenja i preuzimanje rizičnih troškova - istaknuo je Ačkar.

Podsjetio je da se od prvoga dana u Hrvatskom Saboru zalaže za obnovu na našem području te će na tome ustrajati i dalje sa željom i ciljem da Velika Gorica bude prvi grad u Hrvatskoj koji će riješiti stambeno pitanje za sve svoje građane koji su u potresu ostali bez domova.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

Stanarima Trga grada Vukovara Grad plaća zamjenu osobnih Gradsko vijeće je na sjednici održanoj a 30. studenog 2021. donijelo Odluku o preimenovanju trga u GČ Vladimir Nazor, kojom je dosadašnji Trg maršala Tita preimenovan u Trg grada Vukovara. Zbog dodjele nove adrese i kućnog broja građani moraju podnijeti zahtjeve za izdavanje novih osobnih iskaznica. Osobama koje zbog preimenovanja trga moraju promijeniti osobnu iskaznicu u kojoj je navedena stara adresa: „Trg

maršala Tita“, Grad će refundirati troškove izrade nove osobne u redovnom postupku. Građani će to pravo ostvarivati podnošenjem zahtjeva na propisanom obrascu zajedno sa svim potrebnim prilozima. Zahtjevi se osobno predaju u pisarnici Grada, Trg kralja Tomislava 34 ili elektroničkom poštom na adresu pisarnica@gorica. hr. Grad će refundirati i troškove nabave i postavljanja novih pločica s kućnim brojem.

FOTO VIJEST

Sanacija pješačke staze u Ulici Matice hrvatske Na dijelu Ulice Matice hrvatske u samom središtu grada su tijekom proteklih mjeseci izvođeni radovi na postavljanju infrastrukture za postavljanje optičkih kablova.

Nakon što su svi radovi kompletno dovršeni, djelatnici VG Komunalca krenuli su sa sanacijom pješačke staze. Trenutačno se mijenjaju rubnjaci, a nakon toga slijedi i asfaltiranje nogostupa u širini od dva metra te dužini oko 200 metara.

Ukoliko vremenski uvjeti dopuste, radovi bi trebali biti gotovi za nekoliko dana.

UREĐUJU SE I PROŠIRUJU VELIKOGORIČKA GROBLJA Djelatnici VG Komunalca koriste pogodne vremenske prilike te rade na uređenju gradskih groblja u okolnim naseljima.

Radi se u Vukovini, Šćitarjevu, Kušancu…

U Šćitarjevu je u tijeku izgradnja prilazne staze na novom ograđenom i proširenom dijelu groblja. Groblje u Vukovini dobit će 30-ak novih grobnih mjesta. Uz to će biti napravljena i glavna staza na proširenom dijelu groblja, sanirat će se četiri glavne asfaltirane staze, a bit će izmještena i ograda. U Dubrancu je izgrađena i u funkciju stavljena građevina za ispraćaj pokojnika, a uskoro bi trebali krenuti radovi na izgradnji betonskih okvira. Nova grobna mjesta se na toj lokaciji očekuju do sredine godine. U planu je i proširenje groblja u Novom Čiču, a trenutno je u tijeku izrada projektne dokumentacije

SAD PRVI PUT IMAM OSJEĆAJ DA NAS NETKO ZAISTA SLUŠA U ONOME ŠTO RADIMO!, KAZALA JE MIRJANA LUČIĆ NAKON POVEĆANJA SREDSTAVA, KOJA SU SE RASPOREDILA I NA ZŠUGVG TE JOŠ DVA SAVEZA...

G

radonačelnik Ačkar potpisao je u ime Grada ugovore o korištenju sredstava s predstavnicima velikogoričke Zajednice športskih udruga, Športsko rekreativnog saveza, Sportskog saveza osoba s invaliditetom te Školskog sportskog saveza.

Zahvalivši nositeljima sportskih aktivnosti i sportskog života u Velikoj Gorici, gradonačelnik je istaknuo da je prioritet ulaganje u amaterski sport koji okuplja veći broj naših sugrađana svih generacija.

- Profesionalni sport je nešto dobro i korisno, međutim ako biram između amaterizma, većeg broja naših sugrađana i dobnih skupina koje moramo financijski pratiti i vrhunskog sporta koji je čisti profesionalizam, apsolutno biram veći dio naših sugrađana jer je u pitanju zdravlje i socijalizacija. Bitno je maknuti djecu s ulica, animirati ih i dati im sadržaj, a u današnje je vrijeme ih je sve teže animirati i potaknuti da se bave nečim dobrim, zdravim i plemenitim. Utoliko je i vaš zadatak i posao sve teži. Velik broj naših sugrađana je korisnik programa u vašim zajednicama. Vidite i po samim sportskim savezima da se iz godine u godinu povećavamo i rastemo pa stoga želimo odgovoriti na izazove današnjeg vremena - rekao je gradonačelnik Ačkar dodavši da će Grad financijski podupirati

i pratiti sve napore sportaša u ostvarivanju tog cilja.

U ovoj godini Grad će izdvojiti sedam milijuna kuna za Zajednicu sportskih udruga, za udruge od posebnog značaja 2 milijuna kuna, a za vrhunski sport osigurano je milijun i 750 tisuća kuna. Osim toga, kroz javni poziv Grad će osigurati i dodatnih 350 tisuća kuna za članice Zajednice sportskih udruga.

U ZAJEDNICI 7000 SPORTAŠA!

U ime Zajednice sportskih udruga zahvalio je predsjednik Goran Kovačić. Zajednica trenutno okuplja 52 punopravne članice, s ukupno oko sedam tisuća sportaša u trenažnom procesu (što registriranih, što neregistriranih), a još desetak članica su u statusu privremenih i čekaju prijem. Impozantna je to brojka, a ujedno i veliki izazov i zadatak za sportske djelatnike da sve to skupa izvedu na pravi put.

- Mi financiramo stručni rad ljudi koji rade s mladima. HNK Gorica ima 35 trenera koji su na plaći i više od 650 djece, Kurilovec ima 12 trenera koji rade s mladima, KK Gorica ima sedam trenera... Ono što je naša želja i što bih volio postići u svom mandatu je dvoranski prostor u čemu će nam trebati pomoć Grada. Trenutno imamo jednu univerzalnu sportsku školu VG

4/5

Povećanje sredstava za naš Sportski savez osoba s invaliditetom Limači gdje imamo veliki broj djece, no oni više nemaju kapaciteta za primanje novih članova. Volio bih da imamo barem još jednu ili dvije takve sportske škole jer kroz taj vid bavljenja sportom djecu učimo disciplini, navikama i zdravom životu.

Ne moraju biti vrhunski sportaši, bit je u tome da jednog dana budu dobri djelatnici, da se bave rekreativnim sportom i da idu u prirodu - rekao je Kovačić te zahvalio gradonačelniku i Gradu koji su prepoznali važnost bavljenja sportom.

- Uvijek imamo otvorena vrata i podršku za određene projekte. Trudit ćemo se da ova sredstva koja dobivamo od poreznih obveznika, naših sugrađana, iskoristimo na najbolji mogući način i da što više tog novca dopre do naših najmlađih - zaključio je Kovačić.

Kada je u pitanju Savez osoba s invaliditetom, napravljen je značajan iskorak u odnosu na prošlu godinu. Naime, Grad je za ovaj Savez osigurao 390 tisuća kuna, a gradonačelnik je istaknuo kako je ovo povećanje iznosa opravdano zbog svih aktivnosti i kvalitetnog rada.

- Zadužili ste nas! Vaš rad može posramiti mnoge i biti primjer drugima, ali i poticaj svima da vide da i njihov život unatoč poteškoćama u razvoju može biti itekako kvalitetan, dobro usmjeren i iskorišten. Vi i vaši članovi pokazujete da nema barijere što god vas zadesi, osobe koje su u vašem Savezu ostvaruju nadljudske uspjehe.

Svakako zaslužujete ovo povećanje, hvala vam i budite i dalje potpora svima onima kojima je to najpotrebnije - naglasio je Ačkar.

ZAJEDNICA SPORTSKIH UDRUGA IMA VEĆ 52 ČLANICE I JOŠ 10-AK NA ČEKANJU

REKREATIVCI IMAJU VEĆ 11 UDRUGA S UKUPNO 800 LJUDI, A POLOVICA SU DJECA

Predsjednica Sportskog saveza osoba s invaliditetom Mirjana Lučić naglasila je da prvi put ima osjećaj da ih netko zaista sluša u onome što rade, u njihovim potrebama i budućem razvoju koji je već počeo stagnirati.

- Krenuli smo punom parom, s ciljem da se broj djece s invaliditetom značajno poveća, ova sredstva će nam u tome uvelike pomoći. Ove smo godine osnovali i plivački klub, a preko Hrvatskog paraolimpijskog odbora uspjeli su zaposliti dva trenera na puno radno vrijeme koji vode univerzalnu sportsku školu kako bi odmalena mogli usmjeravati djecu.

REKREATIVCIMA 320.000 KUNA

- Savez trenutno ima oko 120 članova u svim klubovima, ali nadam se da će do kraja godine ta brojka biti značajno veća jer nam je zaista u interesu da apsolutno svu djecu s bilo kakvim invaliditetom u svim našim osnovnim školama dovedemo u dvoranu. U ovoj godini svo težište će biti upravo na tome. Naravno, naš vrhunski sport neće patiti zbog toga. Mi sigurno na ovome nećemo stati. Nismo stali prije, a nećemo stati ni sada kada su nam sredstva značajno povećana - izjavila je Lučić te napomenula da i dalje nedostaje dvoranskog prostora te se nadaju i vjeruje kako će Grad naći zadovoljavajuće rješenje.

Veća sredstva u ovoj godini je dobio i Športsko rekreativni savez za koji je osigurano 320 tisuća kuna.

- Skupina ljudi i entuzijasta se 2015. godine, kada sam bio pročelnik za predškolski odgoj, školstvo i sport, pojavila pred mojim

vratima s idejom osnivanja ovog rekreativnog sportskog saveza. Imali su niz inicijativa, radionica i animacija raznih životnih skupina. Odbojkaško igralište iza Kumičića preselili smo na njihovu inicijativu u Cvjetno naselje, tu je sada jedan prekrasan kompleks gdje se odvija mali nogomet, futsal turniri, KOP tur, Rekreatur, a gorički umirovljenici uz trenere iz ovog Saveza vježbaju u prostorima osnovnih škola. Vjerujem da ćete opravdati ova dodijeljena sredstva - istaknuo je gradonačelnik.

Kako je pojasnio predsjednik Arnel Humić, ovaj Savez danas ima 11 članica, a uskoro će im se priključiti još njih pet. Djeluju već pet godina i broje 800 članova kroz brojne udruge, od čega je skoro polovica djece.

- Za ovu sezonu imamo velike planove. Nadam se da ćemo našim programima popuniti dane i vikende kroz cijelu godinu, a cilj

nam je što više raditi s mladima i osobama treće dobi. Ovo povećanje nam daje veliku širinu da možemo animirati udruge unutar sebe i kvalitetnim projektima dati vjetar u leđa kako bi našu Goricu napravili što boljom. Tu je sinergija između Grada i Saveza iznimno bitna - rekao je Humić.

ODGOVORNI ZA BUDUĆNOST

Sredstva u iznosu 100 tisuća kuna dodijeljena su Školskom sportskom savezu koji je važna karika u sportskoj strukturi našeg grada.

- Odgovorni smo za budućnost našeg grada koja je u velikom djelu u vašim rukama, ovisi o vašemu trudu i radu. Pozivam vas i apeliram da se posvetimo još više mladeži i amaterskom sportu i učinimo da u našemu gradu imamo što više zdravih i potentnih mladih obitelji - zaključio je gradonačelnik.

UGOVORI S VATROGASCIMA I UDRUGAMA

U

govore o korištenju sredstava u 2022. godini potpisali su gradonačelnikom predstavnici Vatrogasne zajednice i Zajednice kulturno-umjetničkih udruga. Gradonačelnik im je uvodno zahvalio što obogaćuju i oplemenjuju naš grad i cijelo Turopolje.

- Rad vaših zajednica je nešto što čovjeka čini ponosnim i pokazuje kako humane vrednote i tradicija nisu izumrli. Vi stojite na braniku tih humanih vrednota, tradicije, povijesti i baštine, vi ste najbolji promotori našeg grada u zemlji i svijetu - istaknuo je gradonačelnik.

Kad se radi o vatrogasnim društvima, Ačkar je podsjetio na njihov nesebičan angažman poplavama i razorpotresima.

- Tu se profiliraju ljudi koji su spremni bezrezervno biti uz one kojima je to najpotre-

VATROGASNA ZAJEDNICA DOBILA JE OVE GODINE 2,3 MILIJUNA KUNA, A ZAJEDNICA KULTURNOUMJETNIČKIH UDRUGA MILIJUN I 450 TISUĆA KUNA bnije. To što znamo da ste uvijek spremni pomoći daje nam veliku sigurnost - rekao je gorički gradonačelnik.

Vatrogasnoj zajednici je osigurano 2,3 milijuna kuna. Prema riječima predsjednika Dalibora Mrakovčića, sredstva će utrošiti na nabavu opreme i osposobljavanje.

- Još četiri dobrovoljna vatrogasna društva uskoro će dobiti pick up vozila, a do kraja godine planiramo nabaviti još jednu rabljenu autocisternu s pristojnim godištem.

Velika Gorica se širi i moramo biti još bolje opremljeni. Fale nam tri-četiri autocisterne i odlučili smo nabaviti po jednu

godišnje, pa ćemo ih strateški rasporediti po društvima, ovisno o protupožarnoj preventivi - pojasnio je Mrakovčić.

DVD-ovima će na raspolaganju biti i dodatnih 200 tisuća kuna putem Javnog poziva. Inače, u Proračunu za 2022. godinu osigurano je više od 12 milijuna kuna za rad Javne vatrogasne postrojbe.

Milijun i 450 tisuća kuna Grad je izdvojio za Zajednicu kulturno-umjetničkih udruga, koja broji više od 1500 aktivnih članova svih uzrasta.

- Drago nam je da brojni mladi žele biti dio naše tradicije. Rezultat je to minucioznog i

kvalitetnog pristupa, a obaveza Grada je da i financijski pomogne vaš rad - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Od prošle godine Zajednica KUD-ova ima tri nove članice i konstantno se širi.

- U tim društvima djeca stječu glazbenu i kulturnu naobrazbu te se upoznaju s poviješću Turopolja. Cilj nam je da bude što više kvalitetnih društva, jer na taj način mi dajemo dušu ovom gradu. Rad pojedinih društava seže i daleko izvan Turopolja i Velike Gorice, naša društva promoviraju našu kulturu i van granica Lijepe Naše rekao je predsjednik Zajednice Vladimir Štarkelj.

Grad je za kulturna društva izdvojio još 860 tisuća kuna, a trenutačno je u pripremi Javni poziv za dodjelu financijskih sredstava za programe u kulturi.

Grad Velika Gorica

Najposjećenija smo turistička destinacija...

Na Sajmu predstavljena strukovna zanimanja U sklopu EU projekta Poduzetnički info održan je Sajam zanimanja na kojem su goričkim osnovnoškolcima predstavljena strukovna zanimanja.

- Ideja je bila predstavljanje zanimanja od interesa za poduzetništvo učenicima osmih razreda. Kako oni do lipnja trebaju odlučiti koju srednju školu žele upisati i čime se u životu žele baviti, nastojali smo ih motivirati da upišu strukovno zanimanje i jednog dana krenu u poduzetničke vode - ističu iz goričke Razvojne agencije.

Svoje obrazovne programe prezentirale su Srednja strukovna škola te Zrakoplovna škola Rudolfa Perešina, a predstavili su se i lokalni poduzetnici koji su učenicima pobliže objasnili svoj način poslovanja, informirali ih o tome koji profil zaposlenika zapošljavaju te koji im nedostaje.

Velika Gorica najposjećenija je turistička destinacija na području Zagrebačke županije u protekloj godini. Prema podacima iz sustava eVisitor u 2021. godini naš grad bilježi 23 817 dolazaka (domaći 7727, strani 16.090) i 41.576 noćenja (domaći 13.598, strani 27.978) što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Najviše stranih turista bilo je iz SAD-a i Njemačke, zatim Bosne i Hercegovine, Italije, Francuske, Velike Britanije, Slovenije, Češke, Poljske i Španjolske… Još nismo dosegli brojke iz vremena prije pandemije, ali je oporavak već sada više nego zadovoljavajući.

Crveni križ prikupio još 132 doze krvi Gradsko društvo Crvenog križa organizira redovite akcije dobrovoljnog darivanja krvi u svojim prostorijama, a Velikogoričani im se rado odazivaju. U zadnjoj dvodnevnoj akciji prikupljeno je ukupno 132 doze krvi.

- Jako nas je razveselilo što je na akciju došlo i osam novih darivatelja koji su krv darovali prvi put! Hvala svima, a onima koji se dvoume možemo samo poručiti: Dođite, učinite dobro djelo i spasite život! pozivaju iz goričkog Crvenog križa.

Podsjetimo da žene mogu darovati krv svaka četiri, a muškarci svaka tri mjeseca bez opasnosti po vlastito zdravlje.

SPONZORIRANO

KULTURNO-EDUKATIVNI CENTAR U NOVOM ČIČU ZAVRŠNOJ FAZI OBNOVE GRAD JE ZA UNUTARNJE UREĐENJE OBJEKTA OVE GODINE OSIGURAO 800 TISUĆA KUNA. TIJEKOM OVE GODINE BI SVE TREBALO BITI GOTOVO

D

ruga faza radova je gotova te danas sam ulaz u Etno naselje ima novu vizuru. Izgradnja Kulturno-edukativnog centra Novo Čiče započela je prije dvije godine. Staru zgradu sagrađenu 1897. godine u kojoj su nekada bili učiteljski stanovi, zamijenila je nova i ljepša. Centar ima ukupnu površinu oko 800 četvornih metara, a kako ističe Stipe Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče i inicijator projekta, zgrada će biti multifunkcionalna.

- Dobit ćemo jedan predivan prostor koji će nam služiti kao regionalni edukativni centa za sjetvu i preradu lana te tkanje. Želja nam je očuvati staru i bogatu kulturnu tradiciju.

Educirat ćemo naše polaznike iz cijele Hrvatske, a nastojat ćemo privući polaznike i iz šire regije. U tom prostoru će se nalaziti i

SVAKOG RADNOG DANA OVAJ CENTAR ŽIVI I OVAJ ĆE PROSTOR SAD IMATI PUNI SMISAO

smještajni kapaciteti za polaznike radionica koji će tamo boraviti više dana - pojašnjava Duvnjak.

U Centru žele razviti i međunarodno volontiranje s obzirom na to da je Velika Gorica prepoznata po brojnim volonterima.

- Imali smo viziju, a imali smo i podršku Grada u svim našim projektima. Odužit ćemo se osmišljavanjem brojnih sadržaja koje ćemo provoditi kroz cijelu godinu. Uz Pučku školu i Etno naselje, ovo je kruna našeg rada - rekao je Duvnjak.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar je prilikom obilaska radova istaknuo da je ova zgrada jedan logičan slijed dobrog, kvalitetnog i kontinuiranog rada Kulturno-umjetničkog društva Čiče koje može služiti kao primjer drugima.

- Ove smo godine osigurali 800 tisuća kuna

za treću fazu ovog projekta, njegovo unutarnje uređenje. Time ćemo ga još ove godine privesti kraju - najavio je gradonačelnik.

Podsjetio je da je pomoću europskih projekta ovdje zaposleno nekoliko osoba, a tu je i niz volontera. Aktivirali su i umirovljenike u pjevačkom zboru, sekcije se stalno

šire, a programi obogaćuju.

- Možemo slobodno reći da svakog radnog dana ovaj centar živi. Cijeli ovaj prostor koji se godinama uređuje dobiva svoj puni smisao i zaokružuje se jedna cjelina koja će sigurno podići razinu kvalitete, promocije, ali i turizma u našem gradu - zaključio je gradonačelnik Ačkar.

6/7 SPONZORIRANO

NOĆ MUZEJA

Ovogodišnja tema: "Muzeji između stvarnog i digitalnog" U GALERIJI GALŽENICA I U MUZEJU TUROPOLJA BIO JE SPREMAN POSTAV, A IZLOŽBU FOTOGRAFIJA IMALA JE SARA PUKANIĆ

N

oć muzeja u Hrvatskoj se održava već 17. godina s ciljem populariziranja muzeja, hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti. Drugu godinu zaredom ova se kulturna manifestacija održava pod posebnim pandemijskim okolnostima. Kulturne institucije su se adaptirale na novu stvarnost, a publici ponudile zanimljive sadržaje koji su popraćeni s velikim zanimanjem.

Ovogodišnja tema bila je "Muzeji - između stvarnog i digitalnog", a u našem gradu su vrata posjetiteljima otvorile dvije kulturne institucije - Galerija Galženica i Muzej Turopolja. Iako ove godine nije bilo već poznatih sadržaja poput radionica i pričaonica, Muzej je svojim posjetiteljima ponudio slobodno razgledavanje stalnog postava te izložbu "Od rata do potresa: pokupska župna crkva 1991.-2021." Osim uživo, izložba se mogla razgledati i u virtualnoj šetnji kroz muzejske stranice i društvene mreže.

Iako je Muzej Turopolja relativno mali zavičajni muzej, vlada veliki interes za turopoljsku baštinu koja se u njemu čuva te je ravnateljica Margareta Biškupić-Čurla zadovoljna brojem posjetitelja. Veći je problem što je Muzej odavno prerastao zgradu u kojoj se nalazi, ali to bi vrlo brzo trebalo biti riješeno.

- Uskoro počinje gradnja Interpretacijskog centra u bivšoj galeriji Kordić u kojem će biti prostor za održavanje projekcija i radionica, multifunkcionalna dvorana te moderno uređen muzejski depo. Bit će

USKORO ĆE KRENUTI GRADNJA INTERPRETACIJSKOG CENTRA I DEPOA

IZLOŽBA KĆERI IVE PUKANIĆA ZOVE SE 'TOG SU DANA SVI U KUĆI BILI SRETNI'...

to sigurno jedan od najbolje opremljenih muzejskih prostora u Hrvatskoj - kaže Biškupić-Čurla. Slijedi obnova stare zgrade Muzeja.

U novom Interpretacijskom centru bit će smještena administracija, dok će stara zgrada u potpunosti biti preuređena kao izložbeni prostor.

Galerija Galženica Pučkog otvorenog učilišta predstavila je samostalnu izložbu Sare Pukanić naziva "Toga su dana svi u kući bili sretn". Autorica je izložila tri serije analognih fotografija: Jedna za dušu, Roza te Oni i ja. Obilježava ih intimistički pristup obiteljskom naslijeđu, sjećanje na preminule članove obitelji i ispitivanje fragmentarnosti vlastita identiteta. Svaka je serija jedan "čin" priče o gubitku, bliskosti, nedovršenosti i čežnji, ali u cjelini funkcioniraju kao prolog za budućnost.

Sara je studentica diplomskog studija fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, preferira analognu fotografiju.

- Već osam godina bavim se analognom fotografijom, volim razvijanje, čekanje, cijeli taj proces nastanka fotografije. Uvijek mi te analogne fotografije na kraju budu bolje od digitalnih, a koristim fotoaparate koje je moj otac kupio 80-ih godina - kaže Sara.

U budućnosti se planira i dalje baviti fotografijom. Uz modnu fotografiju to će svakako biti i obiteljska fotografija koja zadire u neke dublje sfere njene osobnosti i u kojoj može, kako kaže, malo zagrebati ispod površine.

Muzej Turopolja svoje je posjetitelje dočekao sa stalnim postavom, a u Galeriji Galženici bila je izložba fotografija

Politika

MOST

MOST O STANOVIMA I UREĐENJU VRTIĆA

U iščekivanju novih političkih bitaka u Gradskom vijeću, iz goričkog MOST-a odlučili su se oglasiti na dvije konferencije za novinare. Na prvoj je tema bila poticana stanogradnja, odnosno pitanje zašto ona ne postoji u našem gradu.

- Gdje je nestao urbanizam koji je bio ponos našeg grada prije više od 30 godina? Zašto se grad planski ne razvija i ne širi kako bi i rubni dijelovi grada dobili potrebnu infrastrukturu, vrtiće, dječja igrališta i druge sadržaje?

- zapitao je Bekavac te istaknuo kako Agencija za promet nekretnina godinama surađuje s brojnim jedinicama lokalne samouprave, kako je izgrađeno

više od 500 zgrada te deseci tisuća stanova diljem Hrvatske.

- Međutim, svih ovih godina niti jedan takav stan ili zgrada nije izgrađen u Velikoj Gorici - zaključio je Bekavac, koji je govorio i na sljedećoj "presici", na temu iskorištavanja europskih sredstava za uređenje i opremanje gradskih vrtića.

- Treba unaprijediti dostupnost i uvjete boravka i razvoja djece u vrtićima, jer mnoga djeca nisu našla mjesta u vrtiću - naglasio je Bekavac, dok je vijećnica Karmen Rak dodala da je više od sto vrtića ugovorilo više od 300 milijuna kuna iz okvira EU ESI fonda, a niti jedan, nažalost, nije iz Velike Gorice.

SDP

'POLICIJA MORA REĆI JESMO LI SIGURNI...'

Kaznena djela koja su se u posljednje vrijeme dogodila na našem području natjerala su ljude iz goričkog SDP-a da postave pitanje je li Velika Gorica siguran grad? Odnosno, osjećaju li se građani sigurno?

"Pljačka pošte u Velikoj Mlaki, pljačke privatnih kuća i posjeda, palež vozila u vlasništvu trgovačkog društva iz Velike Gorice, pronalazak laboratorija za neovlaštenu proizvodnju i promet drogom, nestanak osoba… To je, nažalost, naša stvarnost! Ni sukob navijačkih skupina uoči utakmice Gorica - Hajduk u samome centru našega grada nikako ne ulijeva sigurnost

našim građanima", istaknuli su u priopćenju, uz nastavak: "Masovna tučnjava navijačkih skupina pokazala je da policija očito nije na vrijeme i adekvatno reagirala. U krugu manjem od 200 metara od postaje, već od 13 sati počelo je okupljanje u jednom lokalu, vidno alkoholizirane skupine muškaraca, tzv. navijača odjevenih u crno.

Gotovo pred očima policije!

Budući da se o tim incidentima gradonačelnik nije očitovao, pozivamo da zatraži od policije izvješće o stanju sigurnosti u Gradu, te ga uz svoje ocjene i prijedloge dostavi Gradskom vijeću na razmatranje."

Bavit ću se vrtom, posvetiti politici, a i cijeli kvintal knjiga je na čekanju..., planira Kunić

VJEČNI PROČELNIK

Promijenio je tri stranke i radio s devet goričkih gradonačenika.

Pročelnik je uspio ostajati bez obzira na ishode izbora...

P

Piše: Marko Vidalina rvo je, kao odbornik kojeg je izabralo poduzeće Goričanka modna konfekcija, ušao u Izvršno vijeće, koje je u to vrijeme upravljalo općinom Velika Gorica. A onda se, nakon prvih demokratskih izbora, u travnju 1990. godine, zaposlio u gradskoj upravi, kao zamjenik tajnika.

Zvonko Kunić, junak ove naše priče, tad je ušao u gradske upravljačke strukture, a iz njih je izašao tek kad je otišao u mirovinu!

A bilo je to posljednjeg dana prošle godine, više od tri desetljeća kasnije, sa stažem od čak 24 godine na mjestu pročelnika za društvene djelatnosti!

Snalažljiv, prilagodljiv, sklon kompromisima, ali i politički uvijek dovoljno snažan, Zvonko Kunić prometnuo se u neobično zanimljivu političku personu ovoga grada. Čovjek je to koji je promijenio tri stranke u ta tri desetljeća, objasnit će kako i zašto, pročelnik koji je surađivao s devetoricom gradonačelnika, političar koji je u goričku vlast uveo Vesnu Škare Ožbolt...

Cijeli je niz pikantnih i za povijest ovoga grada važnih detalja u političko-radnoj karijeri Zvonka Kunića, jer sudjelovao je u formiranju goričkih općina i borbi da Gorica dobije status grada, a bio je i vijećnik, i dopredsjednik Vijeća, i zamjenik gradonačelnika. I cijele 24 godine...

- Pročelnik, naravno! - sa smiješkom govori svježi umirovljenik Zvonko Kunić.

OD PRIPRAVNIKA DO ŠEFA

U tim prvim danima bez svakodnevnih odlazaka na posao stigao je odraditi sistematski pregled, koji je položio s odličnim, a onda i u naš diktafon prevrtio film jedne sadržajne karijere.

- Rođen sam i odrastao u Velikoj Mlaki, u kući u kojoj i danas živim, kroz sve te godine pratio sam iz prve ruke kako se Mlaka razvija iz sela u jedno moderno mjesto sa svim sadržajima, kako je danas - vraća se na same početke Kunić.

Bio je dio prve generacije u Eksperimentalnoj školi 10. lipanj, pa završio gimnaziju i Fakultet za vanjsku trgovinu. S diplomom ekonomista odslužio je i vojsku, pa se zaposlio kao pripravnik u Goričanki. U po-

10/11

POLITIČKA KARIJERA KOJA PIŠE GORIČKU POVIJEST ZVONKO KUNIĆ OTIŠAO JE U MIROVINU NAKON VIŠE OD TRI DESETLJEĆA U GRADSKOJ UPRAVI. PROČELNIK PUNE 24 GODINE, ALI I TAJNIK, I DOGRADONAČELNIK... duzeću koje je tad imalo oko 400 zaposlenih prošao je sve stepenice, od pripravnika do šefa prodaje, da bi se početkom devedesetih definitivno okrenuo politici.

- Bili smo u najboljim godinama, imao sam 34 godine, i nisam mogao stajati skrštenih ruku u svim tim velikim promjenama koje su se događale, kako u cijeloj Europi, tako i u Hrvatskoj - objašnjava Kunić.

KAKO SU SE DIJELILE OPĆINE...

Učlanio se u HDZ i ušao u vodstvo Grada, na već 1991. gorička je gradska uprava ostala bez najvećeg dijela ovlasti. Kao dio grada Zagreba imala je samo područni ured sa svojim voditeljem, odluke su stizale isključivo iz metropole, i u Velikoj Gorici se stvorio konzenzus da bi najbolje rješenje bilo dobivanje statusa grada.

- Sve političke opcije bile su za to, postojao je i Odbor za povratak lokalne samouprave, razne inicijative, ali to smo na kraju realizirali mi, odnosno HDZ, koji je bio na vlasti. Osobno sam se bavio obilaskom terena, razgovarao s ljudima, nakon čega smo ovo područje podijelili na grad Veliku Goricu i tri općine, Pokupsko, Kravarsko i Orle. Postojala je opcija da svoju općinu dobije i Dubranec, ali na kraju smo od toga odustali - pamti sve detalje Kunić.

Bio je prisutan, naravno, i na prvoj, konstituirajućoj sjednici prvog Gradskog vijeća.

- Odluka o dobivanju statusa grada donesena je u travnju 1995., u listopadu su bili izbori, da bi 29. studenog 1995. bilo konstituirano prvo Gradsko vijeće Grada Velike Gorice. Izabran je prvi gradonačelnik Josip Bobesić, a ja sam bio potpredsjednik Vijeća. I paralelno sam radio u Gradskoj upravi - vrti film svoje karijere i funkcija "vječni pročelnik" u nastajanju.

Prvi gradonačelnik Bobesić bio je iz HSS-a, nakon godinu i pol dana mandata naslijedio ga je Zoran Pišl iz HSLS-a, a HDZ je bio u oporbi, sa šest vijećnika, među kojima je bio i Kunić. Kao takav, nije bio po volji vladajućima, pa je na godinu dana otišao u Ured za gospodarstvo Grada Zagreba, no već godinu dana poslije se vratio. I to kao, ni manje ni više, zamjenik gradonačelnika.

- Vratio sam se iz Zagreba u lipnju 1997., nakon izbora na kojima je HDZ imao relativnu većinu i pobijedio uz pomoć tri HSSova disidenta, Buševčane Bobesića, Kosa i Katulića. Gradonačelnik je postao Milan

KUNIĆI SU U VELIKOJ MLAKI VEĆ GENERACIJAMA, ALI NISMO PLEMENITAŠI...

MOJA JE IDEJA BILA DA VESNA ŠKARE OŽBOLT UĐE U GORIČKU POLITIKU

CRPIO SAM SNAGU IZ POLITIKE, BEZ NJE NE BIH MOGAO TAKO DUGO 'OPSTATI'

Krilić, a zamjenici Branko Jelekovac i ja.

On za komunalni dio, ja za društveni.

Međutim, nije to bila je i jedina njegova funkcija, jer Kunić je bio i...

- Pročelnik, naravno! - opet će istaknuti sa širokim smiješkom, pa nastaviti priču: - Zašto trošiti lovu na dva čovjeka?! Znate, mene su vam, zbog tih sklonosti štednji, u Mlaki zvali Židov. Kao, taj špara na svemu... Tu svoju ćud sam pokazao i na ovom primjeru. Bavio sam se društvenim sektorom i prije nego što smo dobili status grada, ali pročelnik sam postao tad, od svibnja 1997. I to ostao sve do mirovine. Iako, imao sam još jednu pauzu...

I ova je stigla vrlo brzo, i ova je stigla, naravno, iz političkih razloga.

- Nakon izbora 2000. godine gradonačelnik je postao Zvonimir Šimičić iz SDP-a, a za mene je to značilo frku! Razriješili su me i poslali na burzu, od studenog 2000. do početka 2002. bio sam nezaposlen i vodio sudski proces s Gradom, u kojem smo dokazali smo da smo nezakonito dobili otkaze. A onda su došli novi izbori…

Na njima je Kunić bio na pobjedničkoj strani, iako više ne kao član HDZ-a.

- U HDZ-u sam bio od prvih dana, ali razočarao sam se nakon što je stranka okrenula leđa Mati Graniću kao svom predsjedničkom kandidatu, a HDZ-om počeo drmati Ivić Pašalić. Priklonio sam se onoj drugoj opciji i 2000. godine osnovali smo Demokratski centar, s Matom Granićem i Vesnom Škare Ožbolt na čelu, s Miljenkom Rojcom kao predsjednikom u Velikoj Gorici.

VESNA ŠKARE OŽBOLT I JA

Kao član DC-a ponovno je zasjeo u fotelju pročelnika za društvene djelatnosti, u timu gradonačelnika Ivana Šukera, zatim i njegova nasljednika Franje Severa, a pročelnička serija nastavljena je i nakon što je dotadašnji partner HDZ izgubio izbore.

- Uoči izbora 2005. godine Šuker nije želio koaliciju s nama, HDZ je na izbore izašao sam, i na kraju im je falio jedan vijećnik. A mi smo ostali na četiri posto. Vrlo netaktično. Nije želio podržati slabijeg partnera i mi smo mu odlučili pokazati kako se to radi. Uvozimo igrača koji ima popularnost, dobivamo tri vijećnika i rješavamo stvar kako je jedino bilo moguće. Niste nas trebali, ne trebamo ni mi vas. I izaberemo Pic-

ulu. A ja sam, jasno, bio pročelnik - najavio je Kunić dio priče o potezu koji je možda i obilježio njegovu političku karijeru.

- Dolazak Vesne Škare Ožbolt u velikogoričku politiku nije bila njezina ideja, nego moja! - ističe Kunić.

- Godinu prije dobili smo četiri posto sa mnom kao nositeljem liste, a tu pričamo o trenutku u kojem su nositelji lista HDZ-a i SDP-a tad aktualni ministar financija i bivši ministar vanjskih poslova!

Kako da im se suprotstavi jedan Zvonko Kunić? I tu procjenjujemo da ne možemo proći. Nema šanse. Bili smo u Bonusu na kavi, razgovarali, i ja velim: "E, kad bi htjela Vesna Škare Ožbolt…" Jedan kolega je odmah nazove i kaže: "Pristala je!" Odmah se preselila u Veliku Goricu, promijenila prebivalište, što je zakon omogućavao, mi izađemo na izbore i dobijemo deset posto!

I radimo tri godine jedan normalan posao u Gradu. Korektan i pošten, a koliko uspješan, o tome se može razgovarati.

I TAKO JE NASTAO JEDAN MIT...

I tu se negdje počeo rađati mit o "vječnom pročelniku" Zvonku Kuniću, koji je definitivni pečat dobio nakon izbora 2009. godine. S jedne strane bio je Dražen Barišić, u tom trenutku novo lice na političkoj sceni, a s druge aktualni gradonačelnik Tonino Picula, sa zamjenikom - Zvonkom.

Na izborima je pobjedu odnio Barišić, no Kunić je ostao na svome mjestu. Pročelnik.

- Barišić je bio bistar, lukav gradonačelnik,

koji si nije stvarao protivnike. Nije ih stvarao ni u nama, iako smo u tom trenutku bili u oporbi. Sjećam se i sporazuma, kojem je kumovao Ivan Šuker, kojim smo dogovorili suradnju HDZ-a i DC-a na nacionalnoj razini, ali još bitnije, podršku Barišiću u Gorici. I bio je vrlo operativan gradonačelnik. Imao sam osjećaj da uvijek zna što misliš, a s njim nikad nisi znao na čemu si. Kopčao je jako brzo, bio je efikasan, a budući da je bio gradonačelnik u tri mandata, puno se toga i napravilo - analizira Kunić gradonačelnika s kojim je surađivao punih 11 godina, jednog od devetorice s kojima je više ili manje uspješno surađivao, jer i danas će reći da su "sve to bili ljudi s kojima se moglo i dalo raditi".

DVIJE PROMJENE, OBJE LOGIČNE

Ništa se u Kunićevu životu nije promijenilo ni nakon što je 2015. još jednom promijenio stranku, postao član Bandićeve stranke.

- Vesna Škare Ožbolt na svoju je ruku DC pripojila HDZ-u, a na to nismo željeli pristati. Gorička organizacija tako se pretvorila u ogranak stranke Bandić Milan 365, koja je na izborima dobila 11 posto u gradu i 14 posto u županiji - govori Kunić, svjestan da je ljudima neobično što je promijenio tri stranke u političkoj karijeri.

- Da, to mi neki znaju prigovarati, ali sve je zapravo logično - vjeruje Kunić, koji neće baš potpuno politički mirovati u mirovini.

Baš je ovih dana aktivirao mandat vijećnika, nakon odlaska Zlate Filipović.

Ljudi i događaji Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

PATKA NA METI

Ukrali noževe, pivo, vino, pilu i - akumulator!

Tjedan dana ranije stigla je vijest o provali u lovački dom Lovačkog društva "Patka" u općini Orle, iz kojeg je lopov ukrao desetak boca piva i četiri boce bijelog vina te napravio štetu od 150 kuna. A onda su se početkom veljače potvrdili sigurnosni problemi u ovom objektu, jer dogodila se nova provala, s malo drukčijim "artiklima" i nešto većom štetom.

- U vremenskom razdoblju od 30. siječnja do 3. veljače nepoznati počinitelj razbio je staklo na prozoru, ušao u dom i ukrao ponovno nekoliko boca alkoholnog pića, akumulator koji se najvjerojatnije koristio za ražanj, ručnu pilu te nekoliko noževa izvijestili su iz policije.

Ovoga puta šteta je bila oko dvije tisuće kuna, značajno veća nego u prvom slučaju.

Na istoj lokaciji dogodile su se dvije provale u kratkom razdoblju

Početak godine u prometu bitno lošiji nego lani...

ČEKALA PAKET, DOBILA - AUTO! JOSIPA IZ HOTNJE, KOJA POMAŽE DRUGIMA, ŠOKIRALA SE KAKO SU PRIJATELJI ODLUČILI POMOĆI NJOJ

M

ZNAČAJNO SE POVEĆAO BROJ NESREĆA, PA JE I OZLIJEĐENIH VIŠE ZA GOTOVO DESET POSTO

U

vremenskom periodu od 1. siječnja do 4. veljače 2022. godine, u usporedbi s istim vremenskim periodom za prošlu godinu, na području policijske postaje Velika Gorica, došlo je do pogoršanja stanja u cestovnom prometu sa smrtno stradalim osobama u prometnim nesrećama. Utvrđeno je povećanje ukupnog broja prometnih nesreća i smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama, javljaju iz PP Velika Gorica.

POGINUO 22-GODIŠNJAK

Broj prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama također je povećan, prošle godine u istom period nije bilo smrtnih posljedica, dok smo ove godine svjedočili jednoj, 4. veljače, u kojoj je život izgubio 22-godišnjak.

Utvrđeno je i povećanje ukupnog broja prometnih nesreća za 33,33 % (2022.-36, 2021.-27).

Povećanje ukupnog broja prometnih nesreća sa ozlijeđenim osobama je za 9,09 % (2022.-12, 2021.-11), od toga je bilo u 2022. godini sa lakšim tjelesnim ozljedama 11 osoba (2021.-10 osoba), što je smanjenje za 10,48% i teško ozlijeđenim osobama u 2021. godini jedna osoba (2021.-1 osoba), što je isto kao i lani.

KRENUO POJAČANI NADZOR

- Ovim putem želimo skrenuti pozornost svim sudionicima na obvezu pridržavanja svih odredbi prometnih propisa, a osobito na potrebu povećanja sigurnosti prilikom upravljanja vozilima - kažu iz policije.

Shodno tome, napominju da će provoditi pojačani nadzor ponašanja u prometu svih skupina sudionika, te mole građane za suradnju, strpljivost, povećan oprez i pridržavanje prometnih propisa, a protiv svih koji se ne ponašaju sukladno zakonskim propisima, će, kako ističu,poduzimati propisane represivne mjere.

S vozačkom dozvolom u rukama Josipa će sjesti za volan svog auta

noge je ganula priča koju je u javnost "pogurala" velikogorička humanitarka Marija Šapina Gale. Na svom profilu na Facebooku objavila je video na kojem se lijepo vidi šokirana Josipa, djevojka iz Hotnje, kako dobiva automobil na dar! O čemu je točno riječ, pojasnila je u sama...

"Dragi moji! Predstavit ću vam prije svega Josipu. Divna, mlada, vrijedna djevojka, buduća veterinarka koja studira i radi, ponekad i više poslova kako njenoj obitelji ništa ne bi falilo. Otac je bolestan, čeka operaciju, mama i brat su osobe s posebnim potrebama, a naša divna Josipa se trudi za sve njih.

Za Josipu smo saznali prošle godine kada je do nas došla info o akciji popravka kuće, te poboljšanja uvjeta u kojima njih četvero žive... (Uvjeti u kući još uvijek nisu kakvi bi trebali biti, treba urediti kuhinju i još ponešto, pa ako netko

želi i može pomoći, dobrodošao je) Josipa i obitelj žive u Hotnji, cca pola sata vožnje od Velike Gorice... Na posao i fakultet putuje autobusom. Jedan dobri čovjek je Josipi pomogao platiti trošak polaganja vozačkog, te Josipa marljivo vozi sate u autoškoli i nadamo se što prije vozačkoj u džepu.

Pokazali smo puno puta kako zajedno možemo čuda, kako nas dobra djela ujedinjuju, kako možemo ispuniti i one najskrivenije želje i snove...

Jedan divni mladić koji želi ostati anoniman, po meni (nama) je poslao Josipi automobil na poklon…

Kako se dobro djelo brzo širi, tako se u iznenađenje uključio i mehaničar koji je donirao potrebne dijelove i svoj rad (HVALA DEČKI!)", napisala je Marija.

I još za kraj dodala da se ispričava Josipi što ju je "malo zeznula", jer rekla joj je da će im voze paket hrane...

12/13

Princ Fašnik je opet na vlasti, trasa je ista još od 1976. godine Piše: Petra Škrinjarić

P

ZAVRŠNICA VELIKOGORIČKOG FAŠNIKA OVE GODINE BIT ĆE 26. VELJAČE U PARKU FRANJE TUĐMANA

osljednjeg dana siječnja, kao što je to već dobri stari običaj u ovo doba godine, maškare su zavladale Turopoljem. Pajcek, Luk i Žir s princem i princezom preuzeli su vlast i ključeve grada. Sve se to i ovoga puta odvijalo u parku kod Muzeja Turopolja . Iz Turističke zajednice Velika Gorica, unatoč cijeloj situaciji, žele potaknuti sugrađane da nastave tradiciju fašnika, ali u skladu s epidemiološkim mjerama.

PSIHOMODO POP I JOŠ ŠTOŠTA...

FOTKANJE S MASKOTAMA

- Mi ćemo u Turističkoj zajednici pripremiti niz aktivnosti, nagradnih igara, pripremamo punktove po Zagrebačkoj ulici. Želimo podsjetiti naše sugrađane da je to trasa kojom je još od 1976. godine prošlog stoljeća išla naša fašnička povorka, a ovim putem ih ujedno pozivamo da se fotografiraju s maskotama koje će biti postavljene na toj ruti te da nam šalju fotografije kako bi na društvenim mrežama mogli razmjenjivati maske i poruke. Želja nam je uvesti

malo živosti i veselja u ovo zimsko razdoblje - rekla je direktorica Turističke zajednice Velika Gorica, Milada Mesarić.

Od 4. veljače pa sve do 1. ožujka, gorička

Turistička zajednica na društvenim mrežama provodit će nagradne igre kao i brojne druge aktivnosti. Uključit će se u ovom fašničkom razdoblju i gorički gospodarst-

Foto: David Jolić

VG glumica

Završnica ovogodišnjeg Fašnika bit će u Park dr.Franje Tuđmana u subotu 26. veljače. Program će početi već u 16 sati s fašničkim bendovima, a u 19 sati ćemo okriviti i osuditi Fašnika za sve što nije bilo dobro u ovoj godini. Nakon toga, u 20 sati, čeka nas koncert Psihomodo popa.

- Vjerujem da će puno Velikogoričana, ali i gostiju iz Zagreba i drugih gradova doći na koncert koji će biti na otvorenom te da ćemo se svi dobro zabaviti i time završiti ovogodišnji 113.Turopoljski fašnik. Nadam se da ćemo iduće godine imati našu povorku i mali fašnik, sve onako kako je bilo prije - rekla je Mesarić.

U svakom slučaju, stiže vrijeme godine kad maske ne padaju, nego se stavljaju...

FOTO VIJEST

Diplome za naše klince na kraju sezone klizanja S prvim tjednom veljače završila je škola klizanja za nekoliko stotina djece iz velikogoričkih vrtića. Na podjeli diplome Škole klizanja Zagi na klizalištu kod Muzeja Turopolja bilo je pretijesno. Školu klizanja vodili su treneri klizanja iz Zagreba i vrlo su zadovoljni svojim dvomjesečnim angažmanom u Velikoj Gorici. Prema njihovim riječima, djeca su fenomenalna, jer brzo usvajaju pokazane elemente, a suradnja s vrtićima je odlična.

Posljednjeg dana, na "oglednom satu" i dodjeli diploma, mogli su biti i roditelji, bake i djedovi...

GIANNA OPET NA MALIM EKRANIMA

Foto: DVD Donja Lomnica

Velikogorička glumica i voditeljica Gianna Kotroman vraća se na male ekrane. U drugoj sezoni humoristične hit serije RTL-a "Blago nama" ponovno glumi simpatičnu i previše znatiželjnu novinarku.

- Snimajući seriju često smo se vodili osjećajem da ako je scena smiješna i fora nama, vjerojatno će biti i gledateljima. Dobro smo se zezali , malo improvizirali, glupirali i sve je na kraju ispalo super. Ogromna gledanost u večernjem terminu i velik interes za repriznim epizodama dokaz su da smo pogodili ‘u sridu’ rekla nam je Gianna.

Pred Giannom su brojni projekti, a jedan od njih je i uloga u novoj seriji "Kumovi".

venici.

- Pripremili smo i nagradnu igru za vrtićke skupine. Pozvali smo ih da sve što rade u svom redovnom programu da snimaju i šalju nam materijale. Bez obzira kakva je situacija, nagradimo najmlađe koji rastu s našim fašnikom i čuvaju tradiciju - rekla je Mesarić.

ČUVENI LOMNIČKI VATROGASNI FAP NAKON 42 GODINE U - MUZEJ! BIT ĆE IZLOŽEN U MUZEJU HRVATSKOG VATROGASTVA Još jedno vozilo iz Vatrogasne zajednice Velika Gorica odradilo je svoje, a 12. veljače imalo je posljednju vožnju. I to ne na teren, nego ravno u mirovinu. I to, ni više ni manje nego u Muzej hrvatskog vatrogastva, gdje će služiti kao eksponat. Riječ je o navalnom vozilu DVD-a Donja Lomnica s velikom važnosti za mještane.

- Tako legendarni FAP nakon 42 godine službe, koji za nas ima i sentimentalnu

vrijednost, jer su uz njega stasale generacije i generacije vatrogasaca, a kupljen je donacijama mještana Donje Lomnice, neće završiti u rezalištu, nego će ponosno krasiti prostore Muzeja hrvatskog vatrogastva rekao je Ivica Stepanić, predsjednik DVD-a Donja Lomnica, pa ponosno dodao: - Bit će to i svojevrsna promocija tradicije vatrogastva Donje Lomnice, odnosno Vatrogasne zajednice grada Velike Gorice.

Ljudi i događaji

LJEPOTICA

ZA VOLANOM

Paola Zlodi ima 18 godina i ona je - vozačica kamiona!

Za sve je, kaže, "kriv" tata...

U

Piše: Suzana Majstorović današnje vrijeme, kad pitate mlade što žele biti, najčešće dobijete odgovore na koje starije generacije u čudu gledaju kakvo je to zanimanje. Riječ je tu o influencerima, yotuberima, tiktokerima... Da, nešto je za što ne trebate svjedodžbu ili diplomu, sve odreda neki novi, moderni poslovi.

A onda upoznate jednu mladu djevojku, koja je tek zakoračila u punoljetnost, koja se u životu bavi poslom kojim se uglavnom bave muškarci i uživa u tome.

Paola Zlodi odrasla je u Šiljakovini, a nakon Osnovne škole Jurja Habdelića školovanje je nastavila u Školi za cestovni promet u Zagrebu i to kako bi postala profesionalni vozač kamiona!

Koliko ste samo puta čuli da su žene grozne za volanom automobila, da ne znaju parkirati, da tko im je uopće dao vozačku... A ova mlada žena ruši sve predrasude.

Kao dijete je, kaže, bila zaigrana, vesela i jako znatiželjna, a veći dio vremena provodila je s ocem. I iako je u djetinjstvu htjela biti kozmetičarka, ljubav prema kamionima je prevladala.

Paola tvdi kako je lakše voziti kamion nego automobil, jer osjećaš se sigurnije...

OD PODSMIJEHA DO DIVLJENJA

- Ljubav prema kamiona rodila se zajedno sa mnom, odrasla sam uz kamione jer se otac bavio time te sam mu ja uvijek bila pratnja. Već sa 14 godina sam prvi puta sjela za volan kamiona i okušala se u vožnji, a upravo sam tatu prvog provozala - prepričava Paola, te se prisjeća kako tada nije znala ništa previše o kamionu.

Brzine su, kaže, kompliciranije, kamion velik i sve je pomalo drugačije, ali uz laganu vožnju i pomoć tate uspjela je u kratkom vremenu naučiti sve o kamionu.

Ističe da je tada bilo i straha i predrasuda, ali bila je uporna i ni u jednom trenutku nije pomislila odustati, a prva vožnja bila je zanimljiva i smiješna. Žene u "muškim" zanimanjima više nisu tolika rijetkost, pa tako niti one koje voze kamion, ali opet pitamo, kako muškarci reagiraju, gledaju li je kao neku malu koja je tu zalutala i ima li podršku kolega?

- Različiti su pogledi muškog roda, od podsmijeha i okretanja očima do divljenja. Srećom, većina mojih kolega su oni koji znaju da vještine vožnje nemaju apsolutno nikakve veze sa spolom.

Kao mladoj ženi nije joj se bilo lako probijati, ali kako i sama kaže, najveća podrška su joj obitelj i prijatelji koji su cijelo vrijeme

KAO DJEVOJČICA SAM ŽELJELA BITI KOZMETIČARKA, ALI BRZO ME TO PROŠLO. LJUBAV PREMA KAMIONIMA RODILA SE SKUPA SA MNOM. PRVI PUT SAM SJELA ZA VOLAN SA 14..., KAŽE PAOLA USTAJEM U POLA ŠEST UJUTRO, U KAMIONU SAM DO 16h, VOZIM PO ZAGREBU I OKOLICI

uz nju, te ističe da bez njih ne bi uspjela ostvariti svoj san.

- Trenutno radim u građevinskoj firmi na Mercedes kamionu kiperu i jako sam zadovoljna jer me ekipa prihvatila te sam dosta toga naučila uz njih - kaže nam Paola, te prepričava svoj radni dan.

- Ustajem u pola šest ujutro, spremim se i krećem prema firmi, u kojoj preuzimam kamion. Nakon toga odlazim na utovar, ispunim sve papire i tad sam spremna na vožnju do mjesta za istovar. Većinom vozim po Zagrebu i okolici, radno vrijeme mi završava u 16 sati te vraćam kamion u firmu i krećem kući. Šalimo se pa pitamo idu li nokti i štikle zajedno s kamionom, ali Paola nam spremno odgovara:

- Da, zašto ne?! Smatram da to ne stvara nikakve probleme, a uz to je i lakše voziti kamion nego automobil jer se čovjek osjeća sigurnije i opuštenije.

VAŽNO JE RADITI ONO ŠTO VOLIŠ...

U budućnosti bi, kaže, voljela osnovati svoju prijevozničku tvrtku i dalje uživati za volanom, a obzirom na ljubav prema poslu, volju i upornost u to ne treba ni sumnjati da će ostvariti sve što poželi.

Na kraju razgovora poslala je poruku djevojkama koje možda nemaju hrabrosti za "muške" poslove.

- Nema toga što žena ne može napraviti, nikad ne gubite samopouzdanje, budite uporne i radite ono što volite - poručila je simpatična Paola za kraj.

14/15

SAVRŠENI GIN STVORILI SMO U SVOJOJ GARAŽI OD 20 KVADRATA MADE IN RAKITOVEC BRAČNI PAR PAULA I IVAN GAVRAN IMAJU SVOJU DESTILERIJU GINA I - NAGRADU ZA NJEGA. TREBALA SU IM 22 POKUŠAJA I POMOĆ PRIJATELJA DA DOBIJU ŠTO ŽELE...

U

posljednjih nekoliko godina gin osvaja svijet te postaje sve popularnije piće, pa nije loše znati da se najbolji gin proizvodi u - Rakitovcu!

U svojih 20 kvadrata garaže obitelj Gavran napravila je malu obiteljsku destileriju i pokrenula proizvodnju gina. Kako kaže vlasnik Destilerije Ivan Gavran, sve je krenulo od ideje da hobi pretvore u posao.

- Supruga Paula i ja smo prije nekoliko godina došli na ideju da se počnemo baviti proizvodnjom jakih alkoholnih pića. Prva ideja bila je proizvodnje rakije, s kojima smo imali iskustva, no istražujući svijet jakih alkoholnih pića zaintrigirao nas je gin, koji je prepoznatljivošću osvojio svijet.

Prije godinu i pol dana počeli smo aktivno istraživati gin kroz literaturu, edukacije i pokuse te smo nakon godinu dana i 22 pokušaja dobili kombinaciju s kojom smo se otisnuli u profesionalne vode - prepričao nam je Ivan, čiji je gin Raven’s 23 u studenom, na međunarodnom ocjenjivanju jakih alkoholnih pića na Agronomskom fakultetu, osvojio šampionsku titulu.

Mala, za sad garažna destilerija u sklopu obiteljske kuće Ivanov i Paulin je cijeli svijet, od istraživanja, proizvodnje, odležavanja, pakiranja... Podjela posla se zna.

- Supruga je preuzela kompletnu brigu o kućanstvu kako bi ja svoje slobodno vrijeme posvetio razvoju i rastu destilerije.

Ovim putem joj želim zahvaliti na trudu, ali i kad su rokovi u pitanju, oboje radimo sve, od proizvodnje i pakiranja pa do dostave - naglašava Ivan te dodaje da su se dogovorili kako neće biti kompromisa oko finalnog proizvoda te da moraju dobiti "savršeno nesavršen" proizvod.

PRIJATELJI SU PILI NAŠ I JOŠ ČETIRI GINA I BIRALI NAJBOLJI. KAD JE NAŠ POBIJEDIO, ZNALI SMO DA JE TO TO

CILJ NAM JE PRODATI TRI TISUĆE BOCA I POSTATI PREPOZNATLJIVI NA TRŽIŠTU

- Naš gin definiramo kao spoj nespojivog.

Otuda i vizija stvaranja savršeno nesavršenih proizvoda. Upravo taj spoj nespojivog daje mu prepoznatljivost u širokoj paleti ginova na tržištu. Nastao je kombinacijom modernog i tradicionalnog, ruralnog i urbanog, inspiriran hrvatskom prirodom i orijentalnim pričama, obogaćen domaćim sastojcima i egzotičnim aromama... Tradicionalne začine vrhunske kvalitete dobavljene isključivo iz obiteljskih gospodarstava (borovica, limun, naranča, korijander, lavanda, kadulja, matičnjak) spojeni su s čistom egzotikom, s đumbirom i pupoljcima perzijske ruže. Ta raznolikost mirisa i okusa stvorila je izuzetno aromatičan dry gin. Malo destilera bi se odlučilo na takve kombinacije - kaže Ivan.

Na pitanje što je potrebno za proizvodnju gina, Ivan kaže da su na prvom mjestu definitivno znanje te tehnike destiliranja.

- Što više znate i što ste pedantniji kvaliteta vašeg finalnog proizvoda bit će bolja. Osnovi sastojak gina je borovica, koji nekai nazivaju i klek ili smreka, a ostali sastojci su stvar naše mašte. Možete staviti sve što želite. Jedan od najpoznatijih ginova na svijetu koristi krastavac u proizvodnji. Uobičajeno se koriste razni začini i trave te citrusi…Najčešći i najjednostavniji način proizvodnje gina jest maceracija navedenih sirovina u nekom alkoholu poljoprivrednog porijekla. Nakon određenog vremena destiliramo taj alkohol, a po završetku destilacije sirovi gin mora neko vrijeme odležati kako bi destilat postao mekši i harmoničniji za piće - objašnjava Gavran.

- Planiramo rasti i širiti se, raditi medicu, voćne rakije, votku... - zaključuje. i ps (pš)

Tema broja

ZAVRŠILI U MIN Velika Gorica s okolicom ima 2319 stanovnika NA VELIKOGORIČKOM PODRUČJU IMAMO DEVET NASELJA S VIŠE OD TISUĆU STANOVNIKA, A NJIH 11 IMA MANJE OD STOTINU STANOVNIKA. NAJMANJE LJUDI, NJIH 24, ŽIVI U CVETKOVIĆ BRDU, A NAJVIŠE I DALJE U VELIKOJ MLAKI

+53

VELIKA MLAKA

Foto: Mario Žilec

3387 +18

GRADIĆI

1878 -135

DONJA LOMNICA

1597 Ako je za vjerovati najavama, Velika Gorica će se i idućih godina nastaviti širiti

T

Piše: Marko Vidalina jednima smo iščekivali rezultate popisa stanovništva, znatiželjni da doznamo koliko je to naša Velika Gorica, za koju bismo ruku u vatru stavili da buja i raste, narasla po broju stanovnika u posljednjih deset godina. Svi drugi su u strahu od očekivano loših rezultata, od negativnih trendova, a mi čekamo koliko ćemo biti veći, brojniji...

Kad ono - blagi šok.

"Velika Gorica prema popisu stanovništva iz 2021. godine ima 61.198 stanovnika koji žive u 20.839 kućanstava", objavio je Državni zavod za statistiku i mnoge od nas neugodno iznenadio.

NI VAŽNA KVANTITETA...

Kako sad to? Zgrade se grade na sve strane, grad očigledno raste u svakom smislu, i zato je bilo prilično iznenađujuće što je ukupna brojka, koja se odnosi na naš grad s kompletnom okolicom, pala za 2319 stanovnika u ovih deset godina.

Međutim, očito je da smo u svemu tome zanemarili da, jednako kao što ljudi dolaze u Veliku Goricu, stvarati dom i vrlo često zasnivati mlade obitelji, tako i mnogi od naših sugrađana odlaze, pokušavaju pronaći svoju sreću u nekim drugim sredinama, u metropoli Zagrebu ili negdje širom Kanade, Njemačke ili, najčešće, Irske.

- Nije u cijeloj ovoj priči važno kolika je ta brojka, koliko će na popisu biti ljudi, puno je važnije da se podigne kvaliteta života za one koji su ovdje, koji nisu odlazili nigdje rekao nam je velikogorički sociolog Renato Matić u svojoj analizi u trenucima kad je popisivanje tek započelo.

I tom bi se činjenicom, ako je to potrebno, mogli i utješiti nakon što smo shvatili da smo na popisu završili - u minusu.

POZITIVNE BROJKE NA POPISU SU UBILJEŽENE U LUKAVCU, BUŠEVCU, LUKAVCU, PETROVINI, GRADIĆIMA...

ŽUPANIJA JE U OVIH 10 GODINA IZGUBILA 16.400 LJUDI UZ VEĆI PAD NEGO NA NAŠEM PODRUČJU

Odnosi se to na samo gradsko središte, u kojem je popisano 30.086 stanovnika koji žive u 11.108 kućanstava, ali i na gotovo sva gorička mjesta i općine. U odnosu na 2011. godinu, kad je u gradu živjelo 31.155 stanovnika, također se radi o padu, u ovom slučaju od 1069 ljudi, a u "crvenom" je i najveći dio mjesta i sela, što će reći da trendovi definitivno ne mogu u potpunosti pobjeći od onih nacionalnih.

DEVET S VIŠE OD TISUĆU LJUDI

Međutim, ima i onih koji se odupiru trendovima, koji su posebno privlačni za doseljavanje, u kojima je natalitet iznad prosjeka.

Tako su, primjerice, značajan rast u broju stanovništva ostvarila mjesta kao što su Lukavec, Buševec, Petrovina, Velika Mlaka, ali i Gradići. Da se iz toga zaključiti kako su mnogima sve atraktivnija mjesta koja nisu u gradu, ali su u neposrednoj blizini grada, u svom miru i tišinu, a opet dovoljno blizu svemu što je potrebno za normalno svakodnevno funkcioniranje. Što je mjesto udaljenije od urbane sredine, sve više pada broj stanovnika, iz popisa u popis.

A ovaj popis, inače, još jednom je pokazao da nešto malo manje od 50 posto stanovnika živi u naselju Velikoj Gorici, dok ostali žive u okolnim mjestima. Od tih mjesta najveća je Velika Mlaka s 3.387 stanovnika, a slijede Gradići (1878 stanovnika), Donja Lomnica (1597), Kuče (1353), Lukavec (1268), Mičevec (1258), Novo Čiče (1144), Mraclin (1026) i Buševec (1023). Niti jedno drugo naselje na velikogoričkom području nema više od tisuću stanovnika.

Gledamo li najmanja naselja na velikogoričkom području, primjetit ćemo da je tu "šampion" Cvetković Brdo, u kojem stanuju samo 24 stanovnika, a u ništa boljem brojčanom stanju nisu ni Prvonožina (28 stanovnika), Lazi Turopoljski (30), Jerebić (38)... Ukupno je na goričkom području 11 naselja s manje od stotinu stanovnika, onih

61

30.08 CVETKOVIĆ -8 BRDO

24

6.

GRAD S OKOLICOM I DALJE JE ŠESTI U HRVATSKOJ, A BEZ OKOLICE 12.

PRVONOŽINA

28 30 38 -14

-27 LAZI TUROPOLJSKI

-3 JEREBIĆ

-5

MALA KOSNICA

44 49 -13

TRNJE

16/17

NUSU NA POPISU manje nego 2011., ali "bolji" smo od većine...

-100

KUČE

1353

-111

VELIKA GORICA JE IZGUBILA DIO STANOVNIŠTVA, NO MOŽE NAS UTJEŠITI BAREM PODATAK DA JE PAD U NAŠEM GRADU 3,6 POSTO, DOK JE NA NACIONALNOJ RAZINI ON ČAK TRI PUTA VEĆI

NOVO ČIČE

1144 -48

MRACLIN

1268 1026 +128

-28

LUKAVEC

MIČEVEC

1258

+137

BUŠEVEC

1023

1.198 VELIKA GORICA S OKOLICOM

086

GRAD VELIKA GORICA

-49

VUKOVINA

898

-17 VELIKA BUNA

839 798 776 766 727 RIBNICA

-5

-177

+58

PETROVINA

-63

NA SVAKA 43 VELIKOGORIČANINA IZ 2011., DESET GODINA POSLIJE IDU TROJE KOJI VIŠE NE ŽIVE OVDJE...

TUROPOLJE

STARO ČIČE

Slobodna procjena rekla bi da je grad narastao, no čovjek bi se prevario...

u kojima nije samo floskula kad se kaže "tu svatko poznaje svakoga".

Prosječno kućanstvo na cjelokupnom području Velike Gorice, kad se zajednički gleda grad i okolna mjesta, ima gotovo tri člana (sasvim konkretno: 2,93 člana), dok je prosječno kućanstvo na području velikogoričkih naselja ipak nešto manje s 2,7 članova prema ovom popisu.

Zanimljivo je bilo vidjeti i stanje u našim općinama, pa smo tako mogli saznati da u Pokupskom u ovom trenutku živi 1944 stanovnika, dok ih je u Kravarskom 1826, a u Orlima 1774. Niti jedna od općine nije uspjela "dobaciti" do dvije tisuće stanovnika, no i ovakve brojke ipak mogu na neki način biti zadovoljavajuće, jer uspoređujemo li se s ostatkom Hrvatske, dolazimo do zaključka da na ovom našem području stanje ipak nije tako loše. ŠESTI, A MOŽDA I DVANAESTI

Naime, pad u broju stanovništva u Velikoj Gorici ipak je bitno manji nego ukupni pad na razini Hrvatske. Državni zavod za statistiku objavio je kako Hrvatska u popisu 2021. ima 3.888.529 stanovnika, što znači da se ukupni broj stanovnika od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto. Puno je to veći i značajniji gubitak nego kad se izolirano gleda naš kraj, koji je u posljednjih deset godina ostao bez 3,6 posto stanovništva.

Kad smo već kod uspoređivanja, recimo i da je Velika Gorica ostala šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Najveći je i dalje Zagreb, slijede ga Split, Rijeka i Osijek, koji je pao ispod 100.000 stanovnika, a na petome mjestu je Zadar. Odmah nakon ovog društva dolazi Velika Gorica, pa ćemo se još neko vrijeme moći neukima predstavljati kao građani šestog grada u državi.

Međutim, možda ćemo ponekad morati prešutjeti da se to šesto mjesto odnosi na grad s okolicom, bitno mnogoljudnijom

nego u nekim drugim sredinama. Gledamo li samo grad Veliku Goricu, s jedva nešto više od 30.000 stanovnika dolazimo na 12. mjesto na listi najvećih gradova.

I tu je, naravno, najveći Zagreb (665.774 stanovnika), slijedi Split (150.410), Rijeka (108.622), Osijek (75.916), Zadar (67.349), Sesvete (55.439), Pula (52.411), Slavonski Brod (45.083), Karlovac (41.979), Varaždin (36.384) i Šibenik (31.085). I onda Gorica.

NIKAD VIŠE OVAKAV POPIS

A kad je već takva administrativna podjela, ne možemo zaobići ni brojke vezane uz Zagrebačku županiju. I na razini Županije, naravno, zabilježen je pad broja stanovništva, i to za 5,16 posto u odnosu na 2011. godinu, kada je imala 317.606 stanovnika.

Danas u Zagrebačkoj županiji živi, kaže popis, 301.206 žitelja.

Prošlo je već nešto vremena od objave popisa, strasti su se pomalo smirile, razočaranje i zabrinutost kod mnogih također, ali jedini je zaključak nakon svega da je na nama da u budućnosti napravimo sve što možemo da se ovakvi trendovi ne nastave. I da se, kao što je rekao uvaženi profesor sociologije, ne zamaramo samim brojkama, već kvalitetom života...

Popis stanovništva ovoga puta provodio se i elektronski, moderna tehnologija dotaknula se i ove aktivnosti, a najave onih koji su upućeniji već sad govore da je i posljednji koji je provođen na ovakav način. Nije ni ovoga puta, ako ste iole informatički pismeni, bilo potrebno da vam popisivači dolaze kućama i ispituju kojekakva pitanja, a za deset godina će, naravno, tehnologija otići još dalje, imati još jednostavnije načine kako se popisati.

Bez obzira na način, nama ostaje nadati se da na popisu 2031. godine nećemo padati, da će grad nastaviti rasti, pa da će zajedno s njim rasti i brojke stanovništva. Jer, realno, tko ne bi želio živjeti ovdje...

Priče s fronta

NA BOJIŠNICU SU IH ODVEZLI U TAMIĆIMA OD "SLOBODE", S PAR KOMADA ORUŽJA, NO ODRADILI SU KLJUČAN POSAO U OSVAJANJU VOJARNE U BUNI, KAO I NA RATIŠTU NA KUPI...

I

Piše: Marko Vidalina ma već više od 30 godina od dana kad su se okupili, upoznali, ali ovog će se utorka, 22. veljače, junaci naše priče okupiti s dobrih razlogom. Prva Velikogorička topnička bojna obilježit će 30 godina od dana kad su iz postrojbe prerasli u bojnu!

Važan je to dan za njih, ali puno je važnije ono što je ostalo iza njih. Već do tog 22. veljače 1992. ova ekipa odradila je ogroman posao na nama najbližem dijelu ratišta. Imali su velikogorički "topnici" važnu ulogu u osvajanju vojarne na Velikoj Buni, ali i u brojnim drugim akcijama na Kupi.

- Mobilizirani smo 29. rujna kao topnička postrojba, jedna od prvih organiziranih postrojbi uopće - počinje priču o ratnim danima zapovjednik bojne Stjepan Dianežević dok sjedi rame uz rame sa suborcem Mijom Deverićem na svom prelijepom Turopoljskom gruntu.

Sjećanja žive i 30 godina poslije, pamte dečki svaki detalj, razgovor s njima djeluje kao dobar temelj za neku vrstu "topničkih dnevnika" u goričkoj izvedbi.

- Nas 44 okupilo se tog prvog dana. Situacija je u tom trenutku bila jako loša, imali smo četiri nekompletna minobacača 120 mm i dva funkcionalna dva komada oružja! S takvom opremom potrpali su nas u tamiće od "Slobode", u vozilima koja su služila za dostavu namirnica vozili smo minobacače. I zaputili smo se prema Kravarskom - govori zapovjednik Dianežević.

- Bilo je to usred najvećeg vala izbjeglištva preko mosta na Kupi, kolona je bila kroz cijelo Pokupsko i Kravarsko. A preko sve u plamenu, kuće minirane, topnička vatra po ljudima koji bježe sa stokom, s onim što su uspjeli izvući... Baš žestoki rat. Te se scene nikad neće izbrisati iz memorije - nadovezuje se ratni "vezist" Deverić.

SPREMNI ZA DVA SATA

U Kravarskom je postrojba dočekala noć, njih 44 zadužilo je deset komada pješačkog oružja! Tih nekoliko "šmajsera", par pištolja koje su pojedinci kupili i to je to. Više od polovice vojnika od naoružanja nije imalo - ništa! Nakon oslobađanja vojane u Selskoj stiglo je i ozbiljnije naoružanje, a "topnici" su mogli početi s ratnim djelovanjem.

- Vatreno krštenje imali smo 5. listopada, zaposjeli smo teren u Suvaču, no oni su bili na poziciji s koje su na dlanu imali 16 kilometara terena. Bili su tako umreženi da nije bilo moguće ući selo Auguštanovec, ali tad smo im prvi put uzvratili minobacačku

30 GODINA topničkih dnevnika s Bune i Kupe

VELIKOGORIČKA TOPNIČKA BOJNA FORMIRANA JE U VELJAČI 1992., ALI DO TAD SMO MI VEĆ OSVOJILI VOJARNU U BUNI, BILI NA KUPI..., PRIČA ZAPOVJEDNIK DIANEŽEVIĆ

paljbu. U toj smo akciji, sjećam se, većim dijelom morali puzati kroz vodu...Ispalili smo 34 projektila - pamti svaku sitnicu Stjepan Dianežević.

Već tri dana poslije dogodio se jedan od ključnih trenutaka djelovanja postrojbe.

- Kao zapovjednik sam 8. listopada u 16 sati pozvan kod zapovjednika operativnog dijela Damira Goršete. Zapovijed je glasila: "Napad na Veliku Bunu. U roku 48 sati vojarna mora pasti pod svaku cijenu!" U 18 sati smo bili spremni za paljbu. Zaposjeli smo položaj u Kozjači, a osmatračnica je bila u blizini Ključić Brda. Bili smo spremni za akciju za manje od dva sata!

Vojarna u Velikoj Buni bila je iznimno važ-

na jer je bila najjači centar za vezu u Hrvatskoj, s najmodernijom tehnikom.

- Mjesni odbori su držali okruženje, prekinuta je struja, telefoni, i bili su potpuno okruženi. Operacijom je zapovijedao Vladimir Faber iz Specijalne policije, koji je u 18 sati na megafon pozvao na predaju.

Međutim, oni su otvorili su vatru iz svih snaga, a mi smo odgovorili - priča Deverić.

Nakon kratke pauze, Faber je opet pozvao na predaju, opet su otvorili paljbu, a zatim i mi. Tad su shvatili gdje smo i onda je krenulo... Morao sam prekinuti akciju. Išli smo na izvlačenje, jer nismo imali čime ni uzvratiti vatru - pamti zapovjednik.

Nastavak je slijedio već u šest ujutro.

18/19

jba se opremila i, logično je pomisliti, sve ja nakon toga bilo puno lakše.

- Ma je vraga! - u glas će naš dvojac.

Već krajem studenog, u noći s 29. na 30., krenula je nova važna akcija. Cilj je bilo mjesto Auguštanovec, snažno uporište.

- Kad smo bili u izvidnici, morali smo se skloniti u podrum vikendice. Tenk je išao po mjestu i razarao, gledali smo što se događa kroz nekakve daske, a u jednom trenutku Štef je rekao: 'Mislim da je cijev uperio u nas...' Nije ni uspio izgovoriti do kraja, a već je grunulo iznad nas. Začudo, svi smo prošli bez kapi krvi, ali blijedi...

Kad su se izvukli, akcija je krenula. Zahtjevna, na trenutke i pomalo filmska, jer prvo je pogođen tenk koji je uništavao, a onda i sjedište vojske koja je uništavala... I akcija je uspjela, unatoč svim poteškoćama.

- Osmatračnicu smo stavili još bliže, na DOKUMENTARAC I OKUPLJANJE - Nitko u tim danima nije previše brinuo o štagalj u Ključić Brdu, 350-400 metara nama, bili smo prepušteni sami sebi, tako od vojarne. Išlo nas je manje, da nas je da pamtim da smo u Auguštanovcu dva teže primjetiti, a u šest ujutro išla je nova dana jeli samo repu, i to pod snijegom zapovijed za predaju, ovoga puta žešća. Ma prisjeća se Mijo Deverić kakvi... I morali smo premjestiPostrojba je i u sljedećim ti ciljeve unutar vojarne. Željeli mjesecima stalno bila "u pogosmo sačuvati objekte, no nismo nu", a kad bi ulovili malo mira, imali izbora...

OD 185 MINA okretali su se popravljanju Kako je neko vrijeme proveo u ISPALJENIH mostova, cesta i puteva, pomapričuvi u ovoj vojarni, Stjepan ganju ljudima, vježbama... I Dianežević znao je otprilike NA VOJARNU do 20. veljače, kad je postala gdje je koje skladište. Pa tako i U BUNI, NITI 1. Velikogorička topnička boono sa streljivom i mazutom...

JEDNA NIJE jna na svečanosti u Bukevju, - Pogodili smo to skladište ZAVRŠILA ratni rezultati bili su vrijedni i počeo je sukljati crni dim, 'IZVAN ŽICE' divljenja. zatim niz eksplozija i potom - Provjeravali su nas, procijen- muk. Sljedeća scena bila je jivali jesmo li spremni biti bokako izlaze iz vojarne s bijejna, no imali smo vrhunsku tehniku, osam lom zastavom... Bilo je to oko 14.30 sati, minobacača, više od 130 ljudi, dvije bitnice 20-ak sati nakon prvog poziva na predaju s dva zapovjednika... Ljudi su bili obučeni - ponosno ističe zapovjednik. do savršenstva, a imali smo čak i svoj vod za osiguranje ratne zastave. Svi iz zapovPOGODAK TOČNO U DIMNJAK! jednog stožera bili su tamo, oduševljeni - Kad su oni izašli iz vojane, spustili smo se našim rezultatima, bilo je puno ljudi. Zašto s Ključić Brda i ušli u vojarnu. Tu je čekao Bukevje? Zato jer smo tamo bili izvan doi zapovjednik Ivanković, koji nije želio premeta paljbe - kaže Dianežević. dati oružje dok ne vidi tko je zapovijedao Ukupno godinu i pol bili su u ovom sastopničkom vatrom. Goršeta je pokazao na tavu, a zatim se uključili u 153. brigadu. I mene, a on skine opasač, preda mi pištolj zaključili "topničke dnevnike" zapovjednii kalašnjikov i kaže: 'Svaka čast!' Pružio mi ka Štefa i njegovih ljudi. je ruku, ali nisam je želio prihvatiti... Nisu - Napravili smo dokumentarni film "Istina mogli vjerojati da sam s udaljenosti od goto Domovinskom ratu", a prije toga smo ovo šest kilometara uspio pogoditi dimnjak snimili i film o formiranju postrojbe. Više od vojarne - kaže Štef Dianežević i dodaje: ljudi je snimalo sve te događaje, kamere - I još nešto je rekao: 'Za ovo će uslijediti su nam se pritom znale i razbiti, ali danas odmazda!' Par dana kasnije dogodio se naje sjajno što to postoji. I zaista se želimo pad na Banske dvore... okupiti na 30. obljetnici formiranja postroU vojarni u Buni hrvatska vojska zatekla jbe, računamo da će nas biti 20-ak... Treba je vrijednu tehniku, između ostaloga i 15 to ipak dostojanstveno obilježiti - zaključili kamiona punih goriva i opreme, sa četiri su zajednički Stjepan i Mijo. minobacača, spremna za spajanje, postro-

Drugi pogled

Siniša Drobnjak privatni je poduzetnik od 1995. godine. U avanturu privatnog poduzetništva krenuo je iz kuće svojih roditelja od kojih je i posudio novac, dovoljan za osnivanje tvrtke i troškove prve prezentacije, na kojoj nije uspio doći do svog prvog kupca.

Danas je vlasnik nekoliko uspješnih tvrtki u regiji, koje se bave razvojem IT rješenja i distribucijom proizvoda u dentalnoj medicini.

Poslovna znanja je stjecao na prestižnim američkim i europskim poslovnim školama, a zadnjih nekoliko godina pomaže svojim klijentima u njihovom osobnom razvoju i tranziciji iz uloge zaposlenika u poziciju vlasnika.

U slobodno se vrijeme bavi humanitarnim radom i promicanjem tradicionalnih vrijednosti Turopolja, kao građanin Velike Gorice.

KOLUMNA PUT DO USPJEHA

Želite postati pobjednik?

Ovo je prvi korak…

M

or s djelatnikom koji nije indset povezuje PIŠE: krenuo o željenom smjeru. znanje, vještine Siniša Ako zamolite djelatnika da i izvršenje u jedDrobnjak, stane na trenutak i da popnu zajedničku cjelinu.

Anegdota kaže da je američ- velikogorički ije par gutljaja vode, promika tvornica cipela poslala dva poduzetnik jeniti ćete njegovo stanje i na taj način doći u priliku prodajna predstavnika u rada razgovor povedete u zličite dijelove Afrike, s ciljem drugom smjeru. da istraže potencijal afričkog Stoga i kod sebe moramo uvijek prvo tržišta za prodaju njihovih proizvoda.

Kako se anegdota događala u vrijeme krenuti od fiziologije i pobrinuti se za davno prije pojave mobitela, prodajni svoje tijelo. Popijte čašu vode i napravipredstavnici su morali svoj izvještaj ti ćete prvi korak u promjeni svog stanposlati putem telegrama, sažet u jednu ja i podrške za novi "mindset".

Uvjerenja mogu imarečenicu. ti presudan utjecaj na Prvi je predstavnik poslao telznačenje koje dajemo stegram: "Ovdje nitko ne nosi cipele - nemamo što tu tražiti!" PRVI KORAK varima oko sebe - jedni će krizu vidjeti kao svoju Drugi je predstavnik poslao JE ZAMIJENI- propast, a drugi kao veliporuku: "Ovdje još nitko ne ku priliku. Prvi je korak nosi cipele - bit ćemo prvi na TI SVOJA UVJERENJA osvijestiti uvjerenja koja tržištu!" vas "koče" u životu - kada Ono po čemu se razliku KOJA VAS prodajni predstavnici iz ove KOČE NEKIM znate što vas koči, u prilici ste zamijeniti ih novima priče je "mindset". koja će podržavati vaš živMindset je presudan u tome NOVIMA... ot. kakvo značenje dajemo Na riječi koje koristimo događajima i stvarima koje u svakodnevnom razgovoru ugnas okružuju. lavnom ne obraćamo dovoljno Zbog toga je jedan od predstavnipažnje, ali izbor riječi ima ka u identičnom okruženju direktan utjecaj na naše vidio ogromnu priliku, a stanje i "mindset". Ako drugi ne. često koristimo riječ Postoje tri ključna fak"problem", naše će tijelo tora koja utječu na naše na biokemijskoj razini stanje, temeljem kojeg proizvoditi hormone dajemo značenje stvastresa, tj. programirati rima u našem životu: ćemo sami sebe na 1) Fiziologija, 2) Uvneuspjeh. Ako riječ jerenja, 3) Riječi. "problem" zamFiziologija je uviijenimo sa "prijek prva i ima lika", promjeniti najveći utjecaj ćemo i biokemina naše stanje, jski odgovor tijela ali je možemo i i napraviti prvi najlakše promikorak u izgradnjeniti. ji pobjedničkog Dobar prim"mindseta". jer je razgovRadovi su vrijedni 580.000 kn bez PDV-a, a trebali bi biti gotovi tijekom ožujka, ako ih korona ne uspori

20/21

KAČIĆEVA ULICA

NAJVEĆE GRADILIŠTE U VELIKOJ GORICI NOVI OBJEKTI NIČU "PREKO NOĆI", UGLAVNOM SE RADI O VELIKIM ZGRADAMA. STANOVI SE PRODAJU I PRIJE NEGO SU IZGRAĐENI. CIJENE SE KREĆU OD 1800 DO 2000 EURA ZA KVADRAT

K

Piše: Željana Ivanuš ačićeva ulica u Velikoj Gorici, ili kako se službeno zove Ulica Andrije Kačića Miošića, najveće je gradilište u našem gradu. I tako je već više godina u kojima je ta ulica doživjela preobrazbu koja i dalje traje.

Podsjetimo u Kačićevoj je prije nekoliko godina niknula velika zgrada pokraj Osnovne škole Nikole Hribara, potom je odmah kraj nje otvorena nova zgrada Offertissime, pa je malo dalje izrasla još jedna stambena, a nakon križanja s Ulicom Slavka Kolara izgrađene su još dvije velike stambene zgrade.

BRZA I LAKA PRODAJA

Budući je Kačićeva ulica nekada imala puno praznih parcela, to sve ne treba čuditi. Bivše poljoprivredno zemljište pretvoreno je u građevinsko i sada ulica postaje sve ispunjenija velikim zgradama. Od trenutačnih šest gradilišta, na četiri niču takvi veliki objekti dok samo na dva, u dijelu

RADOVI U DOMU ZDRAVLJA

Gorički epidemiolozi i školska medicina dobit će uređene prostore za rad

G

orički epidemiolozi i liječnici koji rade u ambulantama školske medicine uskoro će imati bolje uvjete za rad. U tijeku je naime, kompletna obnova ordinacija i čekaonica Odjela epidemiologije u domu zdravlja, a čim radovi završe prelazi se na ambulante školske medicine.

Radovi su vrijedni 580 tisuća kuna bez PDV-a, a od toga je 430 tisuća kuna namijenjeno za građevinske radove, a 150 tisuća za nabavu namještaja, kazao je ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo Leo Šunjić OD OSAMDESETIH SVE ISTO

Javna nabava je provedena u prošloj godini, a radovi su započeli u siječnju. Prostori u kojima su radili naši liječnici nisu obnavljani od dana kada su useljeni ranih osam-

desetih godina prošlog stoljeća, pojašnjava ravnatelj Šunjić te dodaje da je zaista bilo vrijeme da se obnove i preurede.

ZAPREŠIĆ PA SAMOBOR

Nakon preuređenja pacijenti i medicinsko osoblje će imati puno bolje uvjete. Šunjić posebno ističe kako gorička školska medicina skrbi za više od 9 tisuća školaraca koji prođu kroz ambulante tijekom sistematskih pregleda. A koliki je doprinos epidemiologa u ovoj pandemiji ne treba niti isticati, kaže Šunjić.

Radovi bi trebali završiti tijekom ožujka, osim ako ih korona ne uspori. Dok traju radovi Služba epidemiologije premještena je na prvi kat u domu zdravlja.

Ove godine Zavod za javno zdravstvo planira urediti prostore u Zaprešiću, a u 2023. na redu je Samobor. (M. Stipčić)

Za subvencionirane kredite natječaj u ožujku U prvoj polovici ožujka trebao bi biti raspisan javni poziv za subvencionirane stambene kredite za mlade.

Iz Ministarstva prostornog uređenja ističu kako su za ovu godinu osigurali 50 milijuna kuna. Prijaviti se mogu građani koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Dosad odobreno više od 22 tisuće subvencija na stambene kredite

Kačićeve nakon križanja s Kurilovečkom u smjeru Fabijančićeve ulice, niču manji objekti.

Kačićeva je, dakle, najatraktivnija ulica za graditelje u Velikoj Gorici. Znamo i da je čitava Velika Gorica već nekoliko godina atraktivna za graditelje i kupce stanova, a posebno nakon lanjskog zagrebačkog i banijskog potresa.

Cijene su puno povoljnije nego u Zagrebu

JEDNA JE IZGRAĐENA, A JOŠ TRI ZGRADE SE GRADE...

i stanovi u Velikoj Gorici brzo se prodaju.

Više se preferiraju novogradnje, ali i stariji stanovi ne čekaju dugo kupce. To ne treba čuditi jer su cijene u Velikoj Gorici još uvijek pristojne (od oko 1500 eura za stare do 1800-2000 eura za četvorni metar novog stana). Istodobno u susjednom Zagrebu cijene stanova doslovce divljaju.

ZGRADE NISU DOVOLJNE...

A što je s infrastrukturom nužnom za kvalitetan život?

No, pitanje je koliko je Velika Gorica infrastrukturno spremna za nove zgrade i njihove nove stanare. Obitelji koje doseljavaju većinom imaju malu djecu, pa je potrebno što prije izgraditi dodatne vrtiće, a trebalo bi analizirati i kapacitete osnovnih škola.

Znamo da je gorući problem Velike Gorice nedostatak većeg medicinskog objekta, a taj će problem dodatno eskalirati s novim stanovnicima.

Zgrade, koliko god nove, lijepe i kvalitetne bile, nisu dovoljne za osiguravanje kvalitetnog života u Velikoj Gorici. Vjerojatno je gradska uprava svjesna tog izazova, ali nema previše vremena za njegovo rješavanje…

Moja županija Točno 70 dana prije starta drugog po redu WRC Croatia Rally-ja, koji će se velikim dijelom voziti kroz Zagrebačku županiju, u sjedištu Županije održan je sastanak operativnih snaga s organizatorima.

Naime, drugo izdanje ove utrke u Hrvatskoj održat će se od 21. do 24. travnja 2022. godine, a dio brzinskih ispita vozit će se i po lokalnim cestama Zagrebačke, Karlovačke, Primorsko-goranske, Krapinsko-zagorske, Varaždinske županije te Grada Zagreba. Utrka je to koju obožavatelji automobilizma željno iščekuju i prate u više od 150 zemalja diljem svijeta.

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec rekao je da se radi o sportskom spektaklu, ali i gospodarskoj i turističkoj priredbi čiji će kadrovi u izravnom prijenosu obići cijeli svijet.

- Organizatorima na raspolaganje stavljamo našu Vatrogasnu zajednicu, Zavod za hitnu medicinu, Turističku zajednicu i Županijsku upravu za ceste, kao i stotine volontera uključenih u našu Zajednicu sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije - rekao je Kolarec, a želju za suradnjom su objeručke prihvatili i predstavnici svih tih županijskih institucija.

Za obnovu zgrada oštećenih u potresu 80 milijuna kuna

Z

agrebačka županija poziva vlasnike i osnivače, odnosno pravne osobe i tijela s područja Zagrebačke županije koji upravljaju zgradama javne namjene (gradove, općine, škole, muzeje, crkve, domove zdravlja itd.), a koje su oštećene u potresu, da dostave svoje prijave kako bi ostvarili pravo na dodjelu bespovratnih sredstava.

Javni poziv za financiranje troškova sanacije šteta i obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom raspisan je 24. siječnja 2022., a ove godine za tu svrhu bit će na raspolaganju 80 milijuna kuna decentraliziranih sredstava.

NEKI MEĐUNASLOV

Visina odobrenog iznosa za financiranje sanacija ovisit će o indeksu razvijenosti grada ili općine na kojem se nalazi oštećena zgrada javne namjene.

Tako će se prijave iz gradova i općina koji spadaju u prve četiri skupine razvijenosti financirati u iznosu do 100% iznosa

Foto: Nikola Čutuk/PIXSELL

U JAVNOM POZIVU ZA FINANCIRANJE TROŠKOVA ŠTETA I OBNOVE ZGRADA JAVNE NAMJENE JASNI SU KRITERIJI PO KOJIMA ĆE SE ODREDITI IZNOSI vrijednosti projekta, dok će prijave iz razvijenih JLS, tj. onih koje spadaju u V. VI. VII. i VIII. skupinu razvijenosti, financirati s maksimalnim iznosom do 80% vrijednosti projekta.

Prijave se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ulica grada Vukovara 72/V, 10 000 Zagreb, s naznakom: Prijava na Javni poziv za financiranje troškova sanacije šteta i obnove zgrada javne namjene oštećenih potresom na području Zagrebačke županije. Prijave je moguće dostaviti preporučenom poštom ili osobno u pisarnicu Zagrebačke županije koja se nalazi na adresi Ulica grada Vukovara 72 – prizemlje.

Tekst javnog poziva i upute za prijavitelje dostupni su na stranicama Županije, a više informacija na broj telefona: 01/6311733 ili 01/6311763 te na e-mail: martina.smircic@zagrebacka-zupanija.hr te m.prce @zagrebacka-zupanija.hr.

KAPLJICE KOJE ŽIVOT ZNAČE U PRVOJ AKCIJI OVE GODINE U prostorijama Županije održana je prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. Akciji su se tradicionalno odazvali zaposlenici Zagrebačke županije i Hrvatske lutrije, a prikupljeno je 49 doza krvi. Iz Gradskog društva Crvenog križa ističu kako je zbog povećanog broja osoba u izolaciji daleko manji odaziv na redovite akcije, dok se potrebe za krvi nisu smanjile. Stoga pozivaju sve koji su u mogućnosti da se odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja krvi.

Društva Crvenog križa Zagrebačke županije također provode redovite akcije dobrovoljnog darivanja krvi na više lokacija diljem županije, a raspored termina i lokacija tijekom veljače dostupan je ovdje.

Inače, prva akcija prikupljanja krvi održana je 25. listopada 1953. godine u Sisku te se na taj dan obilježava Dan dobrovoljnih darivatelja krvi. Dobrovoljni darivatelji krvi mogu postati sve zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti.

KRAVARSKO

Općina u kojoj možeš plesati, kuhati, pjevati, nešto naučiti...

A

ktivno je i živahno u općini Kravarsko u ovoj kalendarskoj godini, već uobičajeno sa sasvim dovoljno sadržaja koji obogaćuje društveni život mjesta. Inicijativa okupljena kod nazivom "Pokrenimo!KOK" nastavlja svojim ritmom, organizirala je cijeli niz radionica, kroz koje su se mještani mogli i zabaviti, i družiti, i nešto naučiti.

Situacija s Covidom, koji je "ludovao" nakon blagdana, dovela je i do nekih otkazivanja, ali uspjeli su u Kravarskom puno toga i održati. Nakon što je otkazana radionica starogradskih i zabavnih pjesama, 12. siječnja krenula je radionica plesa KUD-a Kravarsko, a pet dana poslije i prva radionica jačanja kapaciteta opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Nastavilo se tako u tjednom ritmu, brojna poslijepodneva bila

STALNO JE U KRAVARSKOM U POGONU MJESNI DOM KULTURE, RADIONICE SE NIŽU...

su ispunjena, a u sve to ubacila se i radionica Savjeta mladih općine Kravarsko.

- Kako unaprijediti život mladih u lokalnoj zajednici? Savjet mladih Općine Kravarsko pokušat će utvrditi načine na koje je moguće postići sudjelovanje mladih u društvu i rješavati potrebe mladih u kontekstu njihovog razvoja - kaž iz Savjeta mladih.

Već dan poslije, novo okupljanje, i to na radionici kuhanja, na kojoj se moglo naučiti kako pripremiti ukusne deserte u čaši, i ovoga puta pod vodstvom chefa Morane Mijač. Svoju radionicu održao je potom i LAG Vallis Colapis, govorilo se o programima Erasmus +, na koji se mogu prijaviti udruge, škole, vrtići, općine... I veljača protječe u istom ritmu, s redovnim sadržajima, među koje spada i radionica osnova informatike. Bogata ponuda...

Već gotovo godinu i pol inicijativa obogaćuje društveni život u općini

SPONZORIRANO

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

SVJETSKI AUTOMOBILISTIČKI SPEKTAKL Crveni križ PONOVNO ĆE DOJURITI U NAŠ KRAJ...

22/23

Goričanka Hana Kršek otplesala do - Županije

U

čenike osnovnih i srednjih škola iz Zagrebačke županije, njih 89 koji su na državnim natjecanjima u protekle dvije godine osvojili jedno od prva tri mjesta te njihovih 62 mentora u sljedećih nekoliko dana u školama čeka iznenađenje iz Zagrebačke županije – poklon bonovi u iznosu od 500, 700 i 1.000 kuna. Troje učenika i jedna mentorica tim su povodom bili na prigodnom prijemu kod župana Stjepana Kožića, a među njima je bila i jedna naša mlada i uspješna sugrađanka.

Uputivši čestitke, župan Kožić istaknuo je kako se Zagrebačka županija itekako ponosi svojim talentiranim, vrijednim i uspješnim učenicima i mentorima.

- Svjesni smo da veliki rezultati ne dolaze preko noći. Put do njih popločen je radom, trudom, učenjem i treniranjem i to je ono što vas posebno krasi - rekao je Kožić, dodavši kako je upravo obrazovanje niz godina prioritet u Zagrebačkoj županiji.

- Prvenstveno kroz kapitalnu izgradnju, ova će godina biti rekordna jer smo pred samim završetkom niza vrijednih investicija – nove osnovne škole u Luki, novih sportskih dvorana u Bedenici i Klinča Selima, značajne dogradnje škole i dvorane u Pušći, a naveliko se radi i na izgradnji nove sportske dvorane u Graberju Ivanićkom.

Također, zelinska Srednja škola Dragutina Stražimira dobiva nove radionice i praktikume, a započela je i gradnja nove škole u Strmcu - rekao je Kožić.

NEKI MEĐUNASLOV

Nekadašnja stipendistica Zagrebačke županije, a danas nagrađena mentorica Irena Peruš iz jaskanske osnovne škole zahvalila se u ime svih mentora istaknuvši kako biti mentor nije posao nego poziv.

- Bez obzira kakav rezultat učenici postigli, natjecanja doprinose njihovom samopouzdanju, a kad k tome još i pobijede, tko sretniji od nas mentora! - naglasila je Peruš, zahvalivši Zagrebačkoj županiji što prepoznaje uspjehe učenika i rad mentora.

Da su pripreme za državna natjecanja itekako intenzivne rekao je Val Karan koji je u posljednje dvije godine kao učenik OŠ Ljudevita Gaja u Zaprešiću sudjelovao na

JEDNA MENTORICA I TROJE ODABRANIH UČENIKA POZVANI SU NA PRIJEM KOD ŽUPANA STJEPANA KOŽIĆA, I TO UIME SVIH 89 NAJUSPJEŠNIJIH UČENIKA U ŽUPANIJI U ZADNJE DVIJE GODINE čak devet državnih natjecanja, a na četiri od njih osvojio je jedno od prva tri mjesta.

Inače, Val je učenik s najboljim rezultatima na državnim natjecanjima u predmetnoj nastavi, a danas pohađa prvi razred XV. gimnazije i stipendist je Zagrebačke županije.

Barbara Jelić od malih nogu trenira gimnastiku, a sa svojom ekipom iz samoborske OŠ Bogumila Tonija osvojila je drugo mjesto na državnom natjecanju u kategoriji

SVI KOJI SU U BILI MEĐU PRVA TRI U DRŽAVI, DOBILI SU DAROVE

sportske gimnastike. Koliko je to dobra i utrenirana ekipa bila možda najbolje svjedoči činjenica da je svake godine, od petog do osmog razreda, nastupala na državnim natjecanjima.

Hana već 12 godina pleše u plesnom klubu, a na državnom natjecanju nastupila je kao učenica velikogoričke Umjetničke škole Franje Lučića.

Inače, u protekle dvije godine od ukupno 89 učenika osnovnih i srednjih škola na području Zagrebačke županije, 45 ih je osvojilo prvo mjesto, 26 učenika dugo, a 18 učenika treće mjesto.

NEKI MEĐUNASLOV

Dupli treninzi, bodovi na regionalnom natjecanju i odlična mentorica, prema riječima Hane Kršek recept su za prvo mjesto na državnom natjecanju iz suvremenog plesa.

POKUPSKO

PROJEKT "POKUPSKO U SRCU" DOVODI DO DOBRIH DIJELA

U

druga "Kupa - rijeka života" s partnerima, Likovnom akademijom, Klubom žena Pokupsko, Društvom za promicanje kulture življenja "Zvono uz Kupu", udrugom LAG Valis Colapis i Općinom Pokupsko provodi projekt "Pokupsko u srcu", ukupne vrijednosti 1.918.790,10 kn, koji traje 18 mjeseci. Iz Europskog socijalnog fonda dolazi 85% sredstava.

U prvih 14 mjeseci (3. studeni 2020. - 3. studeni 2021.) provedbe projekta uređen je prostor društvenog centra Opatija, nabavljeno novo vozilo, održani su sastanci, a do 31. prosinca 2021. održano je 637 radionica na kojima su sudjelovali članovi OCD-a te zainteresirano stanovništvo. Kroz provedbene aktivnosti uključilo se 61 volonter, a svi oni ukupno su volontirali 2299 sati.

PROJEKT TRAJE 18 MJESECI, A UKUPNA VRIJEDNOST MU JE 1,9 MILIJUNA KN

Likovna akademija u Zagrebu održala je radionice izrade strašila i crtanja, Društvo za promicanje kulture življenja "Zvono uz Kupu" radionice programa pisanja EU projekata, a Općina Pokupsko i Lag Vallis Colapis zajednički su organizirali radionice edukacije za prijave na ERASMUS+, pa one o proračunu, o savjetu mladih, zatim i sastanke mreže udruga i sastanke istaknutih građana Općine Pokupsko, javne rasprave...

U organizaciji udruge "Kupa - rijeka života" provodi se radionica "Kuham - pomažem", kroz koju se tri puta tjedno kuha i dostavlja topli obrok za obitelji koje su stradale u potresu i koje žive u zamjenskim stambenim jedinicama, uz suradnju sa Centrom za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica održavaju se interaktivna predavanja "Nisi sam".

Brojne udruge u Pokupskom međusobno surađuju na ovom projektu

ŠTO SE MOŽE NAPRAVITI? IZBJEGAVATI JEDNOKRATNE PROIZVODE, KUPOVATI PROIZVODE U RINFUZI, ORGANIZIRATI TJEDNE JELOVNIKE, DONIRATI ODJEĆU...

K

ada govorimo o gospodarenju otpadom, najčešće čujemo pojmove "recikliranje otpada" i "odlaganje otpada". Oni koji prate temu gospodarenja otpadom znaju da je riječ samo o nekim od postupaka gospodarenja otpadom. Međutim, jeste li svjesni da je najpoželjnija opcija u gospodarenju otpadom ona u kojoj otpad ne nastaje, dakle da je to sprječavanje nastanka otpada.

Otpad nastao u kućanstva čini znatni dio u ukupno proizvedenom otpadu. On obuhvaća različite vrste otpada: miješani komunalni otpad, biootpad, električni i elektronički otpad, otpadni papir i karton, otpad od plastike...

Promjene u našim životnim, ali i potrošačkim navikama mogu pridonijeti sprječavanju nastanka ili barem smanjivanju nastanka otpada. Što možete napraviti?

Izbjegavajte jednokratne proizvode kao što su plastične vrećice, upaljači, baterije, britvice, plastični pribor za jelo i piće.

Kupujte proizvode u rinfuzi, proizvode s manje ambalaže ili birajte proizvode u ambalaži koja se može koristiti više puta.

Organizirajte tjedne jelovnike i prije odlaska u kupovinu napravite popis kako ne bi nepotrebno kupovali namjernice koje ne možete potrošiti. Ako možete, otpad od pripreme hrane biljnog podrijetla kompostirajte, a kompost iskoristite u svom vrtu ili za sadnju kućnog bilja.

Razmislite što od predmeta u kućanstvu možete ponovno uporabitii. Staru četkicu za zube ili četke možete iskoristiti za čišćenje pločica i radijatora. Istrošenu krpu za brisanje suđa iskoristite za čišćenje podova. Dio iskorištene plastične ambalaže možda možete iskoristiti za uzgoj kućnog bilja. Napravite originalne posude za cvijeće mozaikom od ostataka pločica koje ste mijenjali u kupaonici ili kuhinji.

Popravite predmete i uređaje.

Donirajte staru odjeću i obuću. Provjerite u obližnjim knjižnicama, školama i vrtićima mogućnost doniranja knjiga i igračaka, kako bi i dalje bile korisne.

Sprječavanje ili smanjivanje nastanka otpada znači pozitivan korak u zaštiti okoliša i očuvanju prirodnih resursa, a sjetite se da to istovremeno znači i uštede u vašem kućnom budžetu.

SPONZORIRANO

KAKO SPRIJEČITI NASTANAK OTPADA U KUĆANSTVIMA...

Ljekarne savjetuju

24/25

Dan rijetkih bolesti MJESEC VELJAČA, JEDINI "ŽENSKI" MJESEC U GODINI, U KOJEM SLAVIMO DAN ZALJUBLJENIH, UJEDNO JE I MJESEC U KOJEM OBILJEŽAVAMO I MEĐUNARODNI DAN RIJETKIH BOLESTI

S

vaka bolest koja pogađa manje od pet ljudi na 10.000 u EU smatra se rijetkom.

Iako se brojka čini neznatnom, podrazumijeva čak 246.000 ljudi. Većina tih pacijenata pati od još rjeđih bolesti, koje pogađaju jednu od 10 000 osoba. Od 5000 do 8000 različitih rijetkih bolesti pogađa 6-8 % stanovništva EU-a odnosno između 27 i 36 milijuna ljudi.

Međunarodni dan rijetkih bolesti obilježava se zadnjeg dana veljače i cilj mu je podignuti svijest o problemima s kojima se susreću oboljeli i njihove obitelji, što podrazumijeva 300 milijuna ljudi diljem svijeta.

U Hrvatskoj krovna organizacija koja se brine o ključnim pitanjima vezanim za oboljele od rijetkih bolesti, svakako je Hrvatski savez za rijetke bolesti koji ove godine obilježava 20 godina rada te smo tom prigodom razgovarali sa Sarom Bajlo, dopredsjednicom Saveza.

1) Hrvatski savez za rijetke bolesti okuplja niz stručnjaka koji stoje na raspolaganju oboljelima kao i članovima njihovih obitelji. Možete li nam ukratko predstaviti svoj tim i usluge koje pružate?

Savez oboljelima nudi pomoć i savjetovanje o ostvarivanju svojih prava iz područja socijalne skrbi koje vode dvije socijalne radnice zaposlene u Savezu. Nudimo i psihološku podršku u vidu savjetovanja, osnaživanja kako pojedinca tako i cijele obitelji koju vodi naša psihologinja, a za djecu od prošle godine imamo i radnu terapiju koja provodi u našim prostorima gdje smo opremili kabinetić kako bi djeca dobila što kvalitetniju uslugu i atmosferu rada.

Osim tih usluga, u Savezu se može povezati s drugim oboljelima, dobiti informacije o terapijama i liječenju, dijagnostici te svim članovima pristupamo individualno i trudimo se biti im oslonac i podrška u svemu što prolaze. Također provodimo razne aktivnosti u kojima sudjeluju naši članovi, poput kampova za djecu, dramske grupe, radnih edukacija i webinara.

2) U ovim neizvjesnim vremenima pandemije COVID-19 vjerujem da ste bili primorani provesti određene organizacijske promjene u radu Saveza. Koliki je to bio izazov za vas?

Najveći je izazov to što smo bili primorani izgubiti taj kontakt u živo s našim članovima. Oboljeli od rijetkih bolesti često su izolirani zbog svoje bolesti, a COVID je to doveo još u veći ekstrem i zbog zdravstvenih rizika te skupine morali smo sve aktivnosti prebaciti online. Što se naše organizacije tiče, mi smo se snašli kao i svi ostali, ali žao nam je jer smo svjesni koliko je taj socijalni kontakt značio našim članovima.

3) Koliko je iz vaše perspektive društvo senzibilizirano za potrebe oboljelih od rijetkih bolesti i što biste istaknuli kao najveće izazove s kojima se oboljeli i njihove obitelji suočavaju?

Mislim da smo kao društvo deklarativno jako senzibilizirani, ali onda se ipak događaju situacije u praksi gdje se pokaže i druga strana našeg društva, počevši od integracije djece u odgojno obrazovni sustav, do radno aktivnih oboljelih ili pak roditelja oboljele djece koji nailaze na nerazumije-

vanje i diskriminaciju, tako da definitivno imamo na čemu raditi kao društvo. Izazovi rijetkih su višestruki tako da vjerujem da ne postoji ni jedan oboljeli ili član obitelji da se nije susreo s nekim oblikom diskriminacije vezane uz rijetku bolest.

4) Hrvatski savez za rijetke bolesti ove godine slavi svoj 20.rođendan. Neminovno je na tako veliku obljetnicu "podvući crtu".

Kada se osvrnete iza sebe, što biste istaknuli kao najveći postignuti cilj Saveza te koji je trenutno najznačajniji projekt pred Savezom?

Moram priznati da sam jako ponosna na rad Saveza ovih 20 godina iako sam samo 3 godine ja dio njega u ovom obliku. Počeo je kao ideja skupine entuzijasta, a danas je to zaista profesionalna organizacija koja čini razliku oboljelima od rijetkih bolesti.

Najvažniji napredak bio je kad smo osnovali Liniju pomoći i počeli pružati direktne usluge našim članovima u vidu psihološke pomoći i pomoći oko zdravstvene i socijalne skrbi. Da bi to ostvarili, morali smo se profesionalizirati i zaposliti djelatnike što je tada bio veliki izazov za jednu neprofitnu organizaciju. Izazov je i danas održati ovakvu strukturu i sve usluge koje nudimo oboljelima ali trudimo se i nadamo da ćemo u budućnosti, ne samo zadržati, već i proširiti paletu usluga našim članovima.

5) Zadnjeg dana veljače obilježiti ćemo Dan rijetkih bolesti kojim se svake godine nastoji u fokus javnosti staviti 300 milijuna ljudi diljem svijeta koji žive sa rijetkim bolestima. Na koji način se taj dan ove godine obilježava u Hrvatskoj?

Nažalost i ove godine, kao i prethodnih, COVID 19 nas ograničava da obilježimo Međunarodni dan rijetkih bolesti kao što smo radili prethodnih godina, a to je da smo skupa s našim članovima, ali prilagođavamo se i planiramo održati konferenciju za oboljele i njihove obitelji, radimo kampanju na društvenim mrežama te ćemo u suradnji s medijima kroz veljaču osvještavati javnost o rijetkim bolestima i na taj način pokušati senzibilizirati društvo na sve izazove s kojima se oboljeli svakodnevno susreću.

Sport PROMJENA U VUKOVINI

ERVIN KOLAREC NOVI PREDSJEDNIK KLUBA Na izvanrednoj skupštini NK Ban Jelačića iz Vukovine za novog predsjednika izabran je Ervin Kolarec, dožupan Zagrebačke županije. Dosadašnji predsjednik Saša Matejčić istaknuo je kako je do promjena došlo u cilju još boljeg rukovođenja u Jelačiću, a poučeni ranijom odličnom suradnjom s Ervinom Kolarcem, dok je tri mandata bio dogradonačelnik Velike Gorice zadužen za društvene djelatnosti, pa tako i za sport te nogomet.

4

BODA UOČI PROLJEĆA IMAJU NOGOMETAŠI NK BUNE, U OVOM TRENUTKU REZULTATSKI NAJLOŠIJEGA TUROPOLJSKOG NOGOMETNOG KOLEKTIVA

- Nakon Gorice i Kurilovca, Jelačić ima najbrojniju školu nogometa od turopoljskih klubova i to je velika perpektiva za budućnost ovog kluba. Dolazim na mjesto predsjednika s velikim planovima i ambicijama, čeka nas mnogo rada, ali samo tako možemo do uspjeha koje želimo kazao je novi predsjednik Kolarec u svom predstavljanju, kojem će dopredsjednici biti prethodnik Saša Matejčić te Krešo Peternac. Cilj je liga više ove ili iduće sezone...

FILIPOVA UT PROŠAO SAM ČETIRI TEŠKA CIKLUSA KEMOTERAPIJA, IZGUBIO 25 KG U ČETIRI MJESECA, ALI BOLEST MI NEĆE ZAVRŠITI KARIJERU!

GORAN JELAVIĆ UMJESTO PANČA U zimskoj stanci dogodila se trenerska promjena u NK Turopoljcu iz Kuča, koji je u borbi za naslov prvaka u petom rangu natjecanja. Marko Pancirov prihvatio je ponudu četvrtoligaša Zeline, a naslijedio ga je bivši trener Gradića Goran Jelavić.

G

Piše: Marko Vidalina

IN MEMORIAM

Otišao jedan od najboljih u povijesti Novog Čiča...

Nakon duge i teške bolesti, u petak 4. veljače 2022., preminuo je Marijan Paviša, u 61. godini života. Starosjedioc Novog Čiča bio je standardni igrač jedanaestorice najbolje generacije nogometaša u povijesti Dinama Novo čiče i nije čudo da je vijest šokirala gotovo sve stanovnike župe Novog Čiča...

Mnogi su obožavali Maje-

ka, ne samo zbog nogometa.

Uvijek nasmijan i vedre naravi, bio je dobrodušni boem, kao i suigrači mu u Novom Čiču, Željko Plepelić Beli, Stjepan Mesarić Čapa, stariji brat mu Rajko, bratići Ivan i Branko, legendarni Kruno Zaloker, domaći dečki braća Boris i Draško Svekrić, Franjo Milanščak, Branko Petrina, Đurašić, braća Čužić...

E, OVO SIGURNO NISTE ZNALI...

Mlada velikogorička atletičarka Nina Vuković uspjela je osvojiti već pet državnih medalja u ovoj godini!

Kod kadetkinja je uzela dva zlata, među juniorkama zlato i broncu, a kod mlađih seniorki zlato. Bravo!

odina je 2008., tadašnji Radnik je u trećoj ligi, na izdisaju, s nagomilanim dugovima, ali i s nekoliko vrlo zanimljivih klinaca.

Tog proljeća juniori su izborili plasman u 1.

HNL, a dobri su bili i kadeti, koji će godinu poslije tu 1. HNL igrati.

Trener Senad Harambašić igrao je s dvojicom napadača. Jedan od njih zvao se Ante Budimir. Drugi, godinu stariji, bio je Filip Župetić, junak naše priče. I hodajući dokaz koliko život nogometaša može biti raznolik. Nekome bajkovit, nekome posut trnjem, čak i okrutan.

Prošlo je 14 godina, Ante Budimir zabija golove na najvećim pozornicama, nosi dres hrvatske reprezentacije, a njegov nekadašnji partner iz napada blista od sreće je nakon teške drame zabija za svoj Kurilovec.

- Evo, baš smo nekidan igrali prijateljsku utakmicu, zabio sam dva gola i uživao u doslovno svakoj sekundi. Nakon svega opet igram nogomet i to mi je najvažnije.

Nisam želio da mi bolest završi karijeru započinje svoju priču Filip Župetić, danas 32-godišnji napadač Kurilovca.

I on je sanjao karijeru poput Budimirove, i on je bio silno talentiran, no za Filipa su nebesa imala drukčiji plan. On je danas, s 32 godine, na novom početku. Prebolio je rak limfnih čvorova, kao pobjednik je

izašao iz najteže utakmice, i sad u punom smislu uživa u svom klubu, u svom dvorištu. Kuća mu je, naime, možda malo više od 20 metara od igrališta na Udarniku...

- Kad se na kraju moje zadnje juniorske sezone Radnik ugasio, kad je krenula HNK Gorica, ja sam otišao doma, u Kurilovec, igrati za seniore. Međutim, tu su krenuli problemi... Prvo sa zdjelicom, to sam dugo vukao, a onda su mi pukli i ligamenti u koljenu. Pune tri godine sam se pokušavao vratiti, stalno bio u nekom obliku treninga, nekoliko puta i odigrao utakmicu, dvije, ali problemi bi se vraćali. I nogometu sam se zapravo vratio tek s 23 godine, kad sam otišao u Gradiće - prepričava Filip.

FIĆO, VRATI SE KUĆI...

Za to vrijeme se njegov partner iz napada preko Intera iz Zaprešića i Lokomotive probijao prema inozemstvu, a Filip se borio za mjesto pod suncem kroz četvrtu ligu.

- Iskreno, već tad sam odustao od snova o nekoj ozbiljnoj, profesionalnoj karijeri priznaje danas.

Unatoč tome, ljubav prema nogometu ostala je snažna. U dresu Gradića je blistao, zabijao kao na traci, dokazivao da su problemi s ozljedama iza njega, pa već sljedećeg ljeta dobio poziv da se vrati kući, na Udarnik. Zabijao je i ispred svoje kuće, potvrdio se kao ozbiljan trećeligaški napadač, ali usput se i zaposlio, pa je ideja o nekakvoj velikoj karijeri i definitivno ugašena.

Vratio se koju godinu poslije u Gradiće, na

Rak uzeo mamu, stvar spasio tata Veliko hvala obitelji i prijateljima što su bili uz mene, ali posebno mom ocu Boži, svojevremeno golmanu slavne generacije Udarnika... Kad sam imao deset godina od raka mi je umrla majka. Sad je čovjek od 73 godine sve to morao prolaziti sa mnom i strepiti, stvarno mu nije bilo lako, kazao je Filip i nastavio: - Uvijek je bio uz mene, na svim utakmicama, komentirali smo zajedno praktički i svaki trening, a bio je tu i u bolesti... No eto, još će me neko vrijeme gledati na terenima, nadam se i vidjeti što više golova.

26/27

U prvoj utakmici nakon bolesti dres je bio prevelik, konstitucija potpuno drukčija...

FILIP ŽUPETIĆ PREBOLIO JE HODGKINOV LIMFOM I USPIO SE VRATITI NOGOMETU! IZA NJEGA SU BOLOVI I MUKA, ISPRED NJEGA NOVI GOLOVI. I TO - DOMA... godinu dana otišao i u Austriju, i treći put u Gradiće onda i u Lukavec. Koje će, ispalo je, pamtiti po svemu prije nego po treninzima, utakmicama, golovima...

- Borili su se za treću ligu, a trener Slaven Batovanja me zapamtio još kad sam bio u Udarniku, a on u Kustošiji. I inzistirao je da dođem, uvjeren da ću im donijeti golove.

Bilo je to u listopadu 2020. godine...

OD 'ALERGIJE' DO KEMOTERAPIJA

I bio je to početak najteže utakmicu koje je Filip Župetić ikad odigrao.

- Još dok sam bio u Gradićima događalo mi se da me svrbi koža, no kako sam dobio mačku u to vrijeme, mislio sam da je riječ o alergiji. Krenuo sam na pretrage u tom smjeru, ali u međuvremenu mi je izbila i kvrga na vratu. Kad je doktorica na Zaraznoj to vidjela, odmah me poslala na Rebro. Napravili su mi biopsiju i odmah je bilo jasno da se radi o Hodgkinovu limfomu - prepričava Filip.

Hodgkinov limfom definira se kao zloćudno bujanje stanica koje pogađa tkiva limfnih čvorova, slezene, jetre i koštane srži.

NOGOMET ME DRŽAO U CIJELOJ TOJ MUCI. I ČIM SAM MOGAO POČEO SAM TRENIRATI. S TRENINGA SAM IŠAO RAVNO NA ZRAČENJE!

Statistike kažu da su šanse za preživljavanjem ove bolesti od 50 do 80 posto, pa su i Filip i liječnici bili optimistični.

- Doktor Dujmović, mladi doktor na Rebru, od prvog je trenutka bio jako pozitivan. Rekao je: 'Da, bolest je zloćudna, ali je izlječiva, pogotovo s tvojim godinama i stanjem.

Moraš je preboljeti i to je to. Bit će taško, ali će proći.' Iako, nije rekao koliko će točno biti teško, samo da ću dobiti najjaču moguću terapiju, za koju kažu da je opasnija i od bolesti...

I ono što je slijedilo u Filipovu životu najlakše je opisati kao - čisti užas. Četiri ciklusa kemoterapija i dani, tjedni i mjeseci u neizdrživim bolovima.

- To su četiri mjeseca bolova, grčeva, takvih da ne možeš ni hodati, ni gledati televiziju, uopće normalno funkcionirati... Ležiš i trpiš

bolove. Katastrofa. Nakon svakog ciklusa završio sam na Hitnoj, a jednom su me i ostavili u bolnici osam dana. Izgubio sam 25 kilograma u ta četiri mjeseca, pao na 60 kg. Uh, baš je bilo gadno... Netko malo labilniji u glavi lako poludi od svega toga - s knedlom u grlu prepričava te trenutke Filip.

- Kod ovakvih kemoterapija imunosustav potpuno se isključi i da sam slučajno pobrao koronu, umro bih odmah! Nitko nije mogao k meni, osim mojih doma, koji su se brinuli o meni kao o malom djetetu.

Korona ga je udaljila od svih i svega, iz kuće je izlazio jedino kad bi morao u bolnicu, no nogomet je stalno bio tu negdje, kao velika motivacija da izdrži, da se bori, da odnese i ovu, najvažniju pobjedu. I to je uspio u velikoj mjeri zah-

valjujući jednom čovjeku...

- Posebno moram zahvaliti treneru Lukavca Slavenu Batovanji. Čovjek me praktički tek bio upoznao, vidjeli smo se svega nekoliko puta, ali bio je nevjerojatan u svemu tome. Doslovno svaki tjedan bi me nazvao jedanput ili dvaput, razgovarali bismo po dva-tri sata, prepričavao mi je svaki detalj utakmice, sve što se događa okolo... To mi je jako puno značilo. Stalno je naglašavao koliko me jedva čeka natrag u momčadi, ponašao se kao da sam ozlijedio gležanj pa me nema, a ne da se liječim od ovakve bolesti. I to me guralo naprijed. Sve i da je lagao, hvala mu na svemu tome, ha, ha... govori Filip, pa još dodaje i ovo: RAZGOVORI KAO TERAPIJA

- Tu su i obitelj, i rodbina, i prijatelji, ali poseban je osjećaj kad je i trener ovako uz tebe, jer ipak sam ja nogometaš. Davao mi je nadu da se mogu vratiti i to mu kao čovjeku neću nikad zaboraviti! Iako, svi ljudi iz Lukavca bili su uz mene cijelo to vrijeme, hvala i njima svima.

Nogomet je, eto, spasio stvar. Iako niželigaški, daleko od razine koju je kao dječak sanjao, nogomet je nogomet. Velika ljubav.

- Je, nogomet me definitivno digao u velikoj mjeri. Čim sam završio s kemoterapijama i počeo normalnije jesti, krenuo sam u pripreme s Lukavcem! Da, znao sam izravno s treninga ići na zračenje!

NASTAVAK NA SLJEDEĆOJ STRANICI

Foto: Marko Vidalina

TAKMICA ŽIVOTA

Sport Foto: Marko Vidalina

Ukratko

Nije Messi, ali je Žups... Kopačke su opet u punom pogonu, a do treninga mu treba - minuta!

PREDSJEDNIK OSTAO ISTI, GODINA KAO MALO KOJA...

Poslije niza mirnijih i stabilnijih godina, 2021. godina je u sportske dvore 'najvećeg malog seoskog kluba', kako u sportskom tako i kadrovskom segmentu, donijela niz nepredviđenih situacija, zapleta i raspleta, kao malo kad u 73-godišnjoj povijesti, rekao je dopredsjednik NK Kurilovca Zdenko Sovina na skupštini kluba, na kojoj je novi mandat dobio predsjednik Dražen Vujnović.

U izvješću o godini za nama spomenuti su tako i pregovori s partnerima iz SAD-a, prekid suradnje s HNK Goricom i ostanak na petorici igrača uoči sezone. Zahvalili su iz kluba svima koji su pomogli, spomenuti su i Keko Marušić, i Branko Pavlica, i Mladen Grgić, i fanatizam Senada Harambašića...

U financijskom izvješću klub je prihodovao gotovo 1,5 milijuna kuna i nakon 20-ak godina, kažu, opet su u plusu, bez dugova.

Osim psihičkog segmenta, nogomet je bio značajan i za fizički oporavak.

- Bio je puno lakši kroz nogomet. Morao sam se početi kretati jer sam mjesecima doslovno samo ležao i grčio se, hodao pogrbljen, a to nije zdravo ni za ostale organe.

Nastrada gušterača, jetra, probava ne radi normalno... Popio sam gomilu tableta protiv bolova, a sa svim tim sam trenirao i igrao neke pripremne utakmice.

I u završnici prošlog prvenstva, otprilike osam mjeseci nakon strašne dijagnoze, Filip Župetić ponovno se našao u zapisniku.

Navukao je preveliki dres, jer kilaža je još bila daleko od nekadašnje, i za početak dobio minutu, dvije.

- Uh, te prve dvije minute su bile sjajne...

Znam da sam stoperu rekao da me slučajno ne dira jer će me potrgati - smije se Župetić i dodaje: - U predzadnjem kolu sam zabio i gol, odbila se nekakva lopta ispred mene i poslao sam je u mrežu... E, to je bio baš jako emotivan trenutak. I stari je bio na tribinama, naravno, kao i uvijek...

U LUKAVCU IPAK - NIJE IŠLO

Prošao je s Lukavcem pripreme za novu sezonu, polako vraćao izgubljene kilograme, ali ne ide to baš samo tako. I bilo je miljama daleko od onoga što se od njega očekivalo.

- Te pripreme sam doslovno preživljavao.

Sezona je počela, ja nisam bio ni izbliza spreman, a u Lukavcu su u meni vidjeli prvog napadača, igrača koji će im u trećoj ligi nositi napad, donositi golove. Nažalost, ja u tom trenutku za to nisam bio spreman.

Osjećao sam da to jednostavno nije to, da smo u situaciji od koje nitko nema koristi i to sam odlučio reći treneru i ljudima iz uprave. U neku ruku mi je žao što je tako ispalo, ali shvatio sam da je najbolje otići iz Lukavca.

Trebao mu je, u prijevodu, klub kroz koji će se moći polako vratiti nogometu. Bez pritiska, bez prevelikih očekivanja, uz puno rada na treninzima.

Sve to pronašao je, naravno, kod kuće.

- Senad Harambašić je čovjek koji je velikim dijelom obilježio moju karijeru. Nogomet sam počeo igrati kod trenera Žitnika i Stepanića, a onda me preuzeo on, iz Kurilovca me odveo u Radnik i vodio praktički sve do seniora. Kad je ovog ljeta preuzeo momčad, razgovarali smo i dogovorili se da se

SENAD HARAMBAŠIĆ JE ČOVJEK KOJI JE DOBRIM DIJELOM OBILJEŽIO MOJU KARIJERU, BRZO SMO SE DOGOVORILI O POVRATKU NA UDARNIK, KAŽE FILIP vratim. Njegov način rada izuzetno mi odgovara, imao sam i dodatne treninge s Dinkom Livadom, a kroz sve to vraćao sam se na ovu razinu na kojoj sam sad.

Neću reći da sam opet onaj stari, da sam na svom maksimumu, boli me sve od napornih treninga, ali sretan sam što sam opet tu, na terenu, što mogu normalno trenirati i igrati.

KAD GOLMAN KAŽE 'VI'...

Proljetni dio sezone samo što nije krenuo, s Filipom u sve ozbiljnijoj ulozi, s Kurilovcem koji je na sigurnom odstojanju od dna i s jedinom ambicijom da što mirnije izgura prvenstvo do kraja.

- Otišao nam je Kristijan Popović, koji nam je bio doslovno pola momčadi, vratio se u Rudeš, ali super je što je došao Marin Matoš. Malo nas je starijih, troji-

PRVE DVIJE MINUTE NAKON BOLESTI ĆU PAMTITI, A POGOTOVO PRVI GOL, RUGVICI...

ca-četvorica troje, većina momčad je po deset godina mlađa od mene. Pa drugi golman mi je na prvom treningu govorio Vi, ha, ha... Ali dobro, brzo sam ga "preodgojio", sad smo si super. Kao i sa svima, uostalom, dobra je ovo skupina ljudi, sve su to pristojni, vrijedni, ambiciozni dečki. Na ljeto je okupljena potpuno nova momčad i trebalo nam je vremena da se povežemo međusobno, ali mislim da smo sad konačno u tome u potpunosti uspjeli - govori Župetić, napadač jednog, a donedavno i drugog našeg trećeligaša.

VJERUJEM U SLAVENA

- Lukavec je bitno promijenio momčad, otišlo im je nekoliko nositelja igre, došli su novi igrači i vidjet ćemo kako će se uspjeti posložiti bez Ezgete, Abazija, Metera... Ali dobro, vjerujem u Slavena Batovanju, on će to znati posložiti - zaključio je svoju priču punu prepreka Filip Župetić.

I zato je danas važno samo da je Filip nogometaš u punom pogonu, pakleni strijelac, ali i pobjednik u utakmici života. Jer i sama igra ponekad je - pobjeda.

NIŽE LIGE NAM SE VRAĆAJU PRVI VIKEND U OŽUJKU Pauza je gotovo, nakon tri mjeseca bez "selskog" nogometa naši omiljeni lokalni idoli vraćaju se na terene. Treća HNL kreće posljednjeg vikenda u veljači, Kurilovec i Lukavec pokušat će odraditi što mirnije proljeće, a tjedan dana poslije, prvog vikenda u ožujku, kreću i prvenstva u četvrtom, petom i šestom rangu, u kojima se smjestilo čak 15 turopoljskih klubova.

Doduše, dio njih na travnjake će i vikend ranije, jer na rasporedu je gorički Kup, ali borba za bodove starta u ožujku. U četvrtom rangu to znači da će Mraclin pokušati ostati što bliže vrhu, a Gradići se s obnovljenom momčadi odmaknuti s dna.

U petom rangu, u JŽNL-u, Lomnica, Jelačić i Turopoljac pokušavat će uloviti vodeći Naftaš Ivanić, a Kupa koja se vraća doma i potpuno renovirani Klas žele izbjeći posljednje mjesto.

U šestom rangu vode Meštrica i Kloštar, zadnja je Buna...

28/29 Foto: Matija Habljak/PIXSELL

N

akon svega, tako je valjda moralo završiti. Dramatično, sa zvukom sirene, emotivno kako god okreneš... Nakon tko zna koliko prijelaznih rokova u kojima su se tresla brda, a rađali miševi, Kristijan Lovrić je napustio HNK Goricu, potpisao ugovor s NK Osijekom i - zaključio jednu eru! Eru Kristijana Lovrića...

Jer koliko god je teško vezati razdoblje u životu nogometnoga kluba uz jednog igrača, brojke koje ostaju iza njega puno su jači argument. Posljednje tri godine, posljednjih šest polusezonu, Gorica je velikim dijelom jurila na njegov pogon, na njegova 54 gola i 29 asistencija u 120 nastupa.

Došao je u Goricu u ljeto 2018. kao široj javnosti anoniman klinac iz Ogulina, koji je palio i žario po drugoj ligi. Zatekao je tu trenera Sergeja Jakirovića i momčad u kojoj su bili Zwolinski, Čagalj, Marina, Špičić, Miya, Atiemwen... Promijenio je u sljedeće tri i pol godine cijeli niz suigrača, kao i još tri trenera (Valdas Dambrauskas, Siniša Oreščanin i Krunoslav Rendulić), pa napravio sljedeći korak u statusu zvijezde, igrača kojeg dočekuju stotine ljudi, baklje, ovacije... I Gorici ostavio uspomene.

Sve je manje to društvo koje je krenulo u prvu prvoligašku sezonu, Lovrićevim od-

Osmorica igrača napustila su HNK Goricu ove zime, otišao i Kiki Lovrić, priliku će dobiti neki novi klinci...

GORICA NA 'REMONTU' MILJAMA DALEKO OD BORBE ZA OSTANAK, ALI I SVE DALJE OD BORBE ZA EUROPU, U HNK GORICI ĆE PROLJEĆE ISKORISTITI ZA GRADNJU TEMELJA ZA SLJEDEĆU SEZONU. I ZA NAPAD NA KUP... laskom ostali su još kapetani Dvorneković i Jovičić, pa Krizmanić, Musa, Suk... I to je to. Vrijeme prolazi, normalno je i prirodno da se momčad mijenja, pomlađuje i obnavlja, a značajnija "obnova" od ove koja je upravo u tijeku u protekle se tri i pol prvoligaške godine još nije dogodila.

REKORDER SE VRATIO

Lovrić je, naime, bio već osmi igrač koji je ove zime napustio Veliku Goricu i, iz ovih ili onih razloga, nastavio karijeru negdje drugdje - Elvis Sarić otišao je u Južnu Koreju, Niko Janković u Zrinjski, Ivan Banić u ljubljansku Olimpiju, Fran Brodić u Varaždin, Junior Martinsson u Norvešku, Albi Doka u Mađarsku... I Lovrić u Osijek.

U suprotnom smjeru prometa je bilo neusporedivo manje, jer jedine prinove u odnosu na jesen su Jan Paolo Debijađi, koji se vratio s posudbe u Lučkom, te još jedan igrač koji se vratio.

Tri godine nakon što je iz Gorice otišao u Dinamo za i dalje rekordnih 2,65 milijuna eura, Iyayi Believe Atiemwen ponovno je

VJERUJEM DA IMAMO IGRAČA KOJI MOŽE BITI 'NOVI KIKI', A TO JE TONI FRUK, KAŽE RENDULIĆ

FOTO VIJEST

Lukavello u sve ljepšem izdanju, dižu se i tribine!

Malo nakon Nove godine krenuli su prvi radovi na postavljanju tribina na igralištu NK Lukavca, potrebnih kako bi se 3. HNL mogla igrati ovdje, a ovih dana već možemo vidjeti i obrise nove tribine. Do početka prvenstva, do 26. veljače, kad u popularnom "Lukavellu" gostuje vodeća momčad lige, krapinski Zagorac, sve bi trebalo biti završeno. Lukavečko nogometno zdanje ovime će otići na puno višu razinu, pogotovo kad se pribroji i sve ostalo što se radilo po pitanju infrastrukture...

navukao dres našeg prvoligaša. Ovoga puta kao posuđeni igrač Dinama, ali i vrlo odlučan da pomogne Gorici, kao i ona njemu.

- Nisam došao u Goricu zbog novca, imao sam i boljih ponuda, no želio sam vratiti se na stadion i u klub u kojem sam doživio neke od najljepših trenutaka svoje karijere - kazao je danas 26-goišnji Beli.

Koliko kvalitetno će Atiemwen biti u stanju zamijeniti Lovrića, tek ćemo vidjeti, ali u tome zapravo ni nije štos. Vodstvu kluba puno je važnije koliko će na tome mjestu moći dati 20-godišnji Toni Fruk, hoće li godinu stariji Krizmanić i Pršir moći držati obranu i sredinu, koliko će tko od svih tih silnih mladih igrača napredovati i iskoračiti.

Gorička svlačionica dobro je pročišćena ove zime, momčad je bitno mlađa, ali to ne znači

i manje ambiciozna. Situacija na prvenstvenoj ljestvici je relativno komforna, jer Goričani su daleko i od vrha i od dna, ali zato se u tišini razmišlja o polufinalu Kupa, ogledu s Hajdukom na vjerojatno punom Poljudu 3. ožujka. Naravno da će Gorica, ukoliko želi doći do finala, morati odigrati izvanserijsku utakmicu, jer mnogi će takav rasplet smatrati i malim sportskim čudom, ali nada itekako tinja. I drži napetost koje je u prvenstvu, nažalost, nestalo.

I JUNIORI ČEKAJU PRILIKU...

Budući da je kadar odlaskom velikog broja igrača smanjen, trener Rendulić zadržao je u momčadi i juniora Luku Brleka, talentiranog veznjaka koji igra za juniore u 1. HNL, a to bi trebala biti samo najava onoga što slijedi. I dalje je junior i Caio Cruz, tu je i golman Faruk Dalipagić, a na pripremama ih je bilo čak devet.

I bit će sasvim sigurno ovog proljeća prilike i za nekoga od njih, da ulove koju prvoligašku minutu...

Marko Vidalina

Sport

Košarkaški flashback: Miki se vratio 26 godina poslije!

B

ila su to, gledajući iz današnje perspektive, neka potpuno druga vremena. Nije prošlo previše godina, tek nešto više od dva i pol desetljeća, a velikogorička košarkaška priča danas nema praktički niti jednu dodirnu točku s onime što se događalo sredinom 90-ih.

Tad se klub zvao Media, bio je u privatnom vlasništvu i na utakmiceama kvalifikacija za ulazak iz treće u drugu ligu (?!) bio je u stanju napuniti tribine dvorane srednjih škola. Košarka je bila neusporedivo popularnija nego danas, utakmice NBA lige nisu bile tek tako dostupne, pa se isplatilo otići pogledati svoj klub, pa makar igrao i u trećoj ligi, pa godinu kasnije u drugoj...

Danas se klub zove KK Gorica, gradski je klub, igra prvu ligu u dvorani koja tih 90-ih još nije ni postojala, koja ima puno manje tribine, ali i njih je jako teško napuniti.

MLADEN STARČEVIĆ, U KOŠARKAŠKIM KRUGOVIMA JEDNOSTAVNO "MIKI", BIO JE TRENER VELIKOGORIČKE MEDIJE SREDINOM 90-IH, IZGRADIO IME I KARIJERU, PA SE VRATIO NA KLUPU KK GORICE...

'OVO JE SESAROVA MOMČAD'

NJEGOVIH 11 IGRAČA U NBA-U

Foto: Nenad Mudrinić/KK Gorica

Sve je, dakle, drukčije, osim jednoga. Sve osim Mikija. Danas 59-godišnji Mladen Starčević tad je bio mladi trener na početku karijere, a velikom ambicijom vodio je igrače kao što su Ćopić, Budak, Radić, Malbašić, Aljinović, Antunović, Holub...

Dvije godine proveo je Miki u Velikoj Gorici, pa krenuo na košarkaški put koji ga je vodio u Poljsku i Sloveniju, u Cibonu i Cedevitu, u rad s mladima i s prvim momčadima. Na tom je putu radio s čak 11

mladih igrača koji su u kasnijoj fazi karijere zaigrali u NBA ligi, a onda se početkom ove godine vratio tamo odakle je krenuo. Na klupu velikogoričkih košarkaša.

Vratio se Miki već ranije u naš grad, bavio se organizacijom omladinske škole i pomaganjem trenerima prve momčadi, prvo Josipu Sesaru, a nakon njegova šokantnog odlaska i Boži Radošu. Kojeg je, ispalo je tako na kraju, i naslijedio.

Miki Starčević startao je s dvije pobjede, na domaćoj premijeri njegova momčad srušila je Zadar

- Nije to bila moja ideja, želio sam da se da šansi Radošu, jer znam da kod nas ima jako dobrih mladih trenera. Međutim, ispalo je ovako, najmlađeg trenera lige, 27-godišnjeg Božu, zamijenio sam ja, s 59 godina najstariji trener lige - kazao je Starčević.

Za početak svog mandata dobio je Sonik Puntamiku u gostima, a zatim i "zveknuo" Zadar na svom parketu, no svi koji ga znaju neće se iznenaditi kad kaže...

- To nisu moje pobjede, to su pobjede Josipa Sesara i Bože Radoša. Ja sam ovdje samo da ne smetam. Iznimno cijenim obojicu mojih prethodnika, a za Sesara smatram da je jedan od najtalentiranijih hrvatskih trenera. Ovo je njegova momčad, ako i kad je želi - istaknuo je trener Gorice.

Godinama je Sesar bio neka vrsta zaštitnog lica goričke košarke, a sad je tu još jedan čovjek koji je to zaslužio biti. I zbog onoga prije 26 godina, i zbog ovoga danas.

Foto: David Jolić

ODMAH NA STARTU PO ČUDO S NEXEOM RUKOMETAŠI GORICE LIGU ZA PRVAKA OTVARAJU OGLEDOM S ATRAKTIVNIM I MOĆNIM PROTIVNIKOM Pripreme su odrađene nekako u tišini, u vrijeme dok je trajalo reprezentativno ludilo, rukometaši Gorice su spremni dočekali nastavak sezone.

Otvorili su ga sigurnom gostujućom pobjedom protiv Karlovca (25-20) i time na kvalitetan način zaključili regularni dio sezone. Smjestila se Gorica odmah iza nedodirljivog i neporaženog PPD Zagreba, na drugo mjesto svoje skupine, a u Ligu za prvaka će i

trećeplasirani Poreč.

Iz druge skupine stižu nedodirljivi i neporaženi našički Nexe te Sesvete i Varaždin, s čime je kompletirano društvo koje će se boriti za titulu, za europska mjesta... Izlazak u međunarodna natjecanja izborit će onaj tko bude treći, odnosno četvrti.

Donijet će tako ovo rukometno proljeće dva vrlo zanimljiva gostovanja u našem gradu, pri čemu će se prvo dogoditi

- odmah na početku. Već ove nedjelje u Gradsku sportsku dvoranu stiže snažni Nexe, dok će 9. travnja protivnik biti PPD Zagreb.

Bit će to utakmice na koje će možda i poželjeti doći nešto više ljudi, ali i susreti u kojima Gorica, realno, teško može izvući nešto više u svojoj europskoj borbi. Puno važnije bit će na pravi način se nositi s Porečanima, Sesvećanima i Varaždincima... (mv)

30/31 Foto: David Jolić

FUTSAL

Epic Brozo i Futsal Gorica u lov na 1. ligu

ŽENSKI RUKOMET

Prvi udarnički vikend zaslužio čistu desetku!

Vijesti s priprema rukometašica Udarnika za nastavak sezone govorile su da ekipa "leti terenom", da djeluje iznimno moćno, da bi ovo moglo biti prilično uspješno proljeće. Zvučalo je čak i kao pretjerivanje, jer ne može baš sve biti toliko dobro...

A onda su došle prve utakmice, prvi vikend u akciji, i ispalo je još i bolje od toga!

"Pet utakmice, pet pobjeda, deset bodova", objavili su ponosno iz Udarnika nakon vikenda za pamćenje.

Da, seniorke su doista u sjajnoj formi, nije tu bilo pretjerivanja, jer pobijedile su na gostovanju

u Senju s gotovo nevjerojatnih 20 golova razlike (37-17), no bio je to samo komadić jednog predivnog sportskog mozaika.

Vikend su otvorile djevojčice 2009./10. godišta, koje su pobjedama protiv Zeline i Sesveta nastavile natjecanje u međužupanijskoj ligi, da bi kasnije istoga dana svoj dio posla u 12. kolu 2. lige na impresivan način odradile i seniorke.

Već dn poslije, u nedjelju, ekipa 2007.-2009. godišta također je bila u Senju i vratila se u Veliku Goricu sa dvije pobjede.

Vikend za pamćenje i jako dobra najava nastavka sezone...

Zanimljiva suradnja dogodila se u svijetu goričkog futsala, pa sad naš mladi i ambiciozni klub po novome u nazivu ima i dodatak "Epic Brozo". Kafić u vlasništvu najvećeg turopoljskog nogometaša svih vremena, Marcela Brozovića, odnosno njegov "poslovođa" i otac Ivan, odlučili su pomoći klubu u nastojanjima da se dokopaju plasmana u 1. hrvatsku malonogometnu ligu.

Jesen je Futsal Gorica Epic Brozo odradila jako dobro, prezimila na prvome mjestu, pa na startu nastavka sezone pobijedila i Uspinjaču, jednog od

konkurenata za titulu prvaka.

Goričani su nakon te pobjede dodatno učvrstili vodeću poziciju na tablici. U ovom trenutku Goričani su s 30 bodova iz 11 utakmica na prvome mjestu, ispred krapinskog sastava Jesenje s 27 bodova iz 12 utakmica i Otočca, također s 27 bodova iz 12 utakmica. Uspinjača je na četvrtome mjestu s 22 boda iz deset utakmica.

Ambicija je jasna i nedvojbena, društvo na čijem je čelu Igor Mostarlić svakako želi u prvoligaško društvo, a čini se da drže jako dobar kurs. Još ako ovog vikenda sruše i Otočac...

MALI NOGOMET

BT Servis pobjednik 1. VG Winter Cupa Momčad BT Servisa pobjednik je prvog izdanja malonogometnog turnira ‘VG Winter Cup 2022.’, odigranog na terenu s umjetnom travom Panadić Sporta, od 16. siječnja do 13. veljače 2022. godine. Na turniru su se natjecale 32 momčadi.

Tijekom cijelog turnira moglo se pod balonom vidjeti jako dobrih utakmica, lijepih poteza i atraktivnih golova, ali epitet ljepotice turnira definitivno zaslužuje finalni susret između momčadi BT Servis i Var Caffe.

I sjajnom okršaj igrači i jedne i druge momčadi pokazali su svu ljepotu malonogometne

igre, na kraju začinjenu izuzetno dramatičnom i emotivnom završnicom. Var Caffe je s 2-0 vodstvom, pogocima Biljana i Bartolovića, ušao u posljednju minutu uz pjesmu svojih navijača (Pevec, Gorenc i ostalo društvo), no dolazi do nevjerojatnog obrata u posljednjih 30 sekundi, BT Servis je s dva pogotka izjednačio i utakmica je odlučena udarcima sa sedam metara. Četiri prvoplasirane momčadi nagrađene su peharima. Najbolji igrač je Mario Stuparić (BT Servis), a najbolji vratar je Andrija Budimir.