Reporter 411 - 16.12.2021.

Velikogoričani, čestit Vam Božić i sretna nova godina!

Neka nam se u godini pred nama ostvare sve želje - da završi pandemija i radovi na cestama...

Broj

411 Godina XXI

VELIKA GORICA 16. 12. 2021.

Maxi intervju X2 - Gradonačelnik i župan analiziraju godinu iza nas i najavljuju sljedeću...

AČKAR: CILJ NAM JE DA GORICA PO SVIM KRITERIJIMA BUDE NAJBOLJA U DRŽAVI! Str. 28

Str. 10

Kožić: Zagrebačka županija je uspješna jer idemo ispravnim putem već punih 20 godina

Stoti Božić bake Olge

Str. 4-7

Str. 24

OLGA JANČIĆ RODILA SE 1921., A STOTI ROĐENDAN PROSLAVILA U DOMU UMIROVLJENIKA LJUBAV

DAN GRADA Ministri u gostima, priznanja za čak 13 zaslužnih Goričana SVEČANOM AKADEMIJOM 13. PROSINCA OBILJEŽEN DAN GRADA, UZ PRISUSTVO VISOKIH UZVANIKA, ALI I SUGAĐANA...

Advent

Str. 15

Sport

Str. 40

PROSINAC U GORICI NAM SE VRATIO...

JESENSKA RAPSODIJA HNK GORICE

VELIK BROJ LJUDI SVAKE VEČERI OKO KLIZALIŠTA

SENIORIMA SE PRIKLJUČILI KLINCI, CURE, VETERANI...

Crtice iz Gorice RIJEČ UREDNIKA

Nikad nije tako dobro da ne bi moglo biti bolje Da nam je netko na kraju 2020. godine rekao da će ona sljedeća, 2021., biti ovakva kakva je bila, teško da bismo baš bili oduševljeni. Pa smo u ovim trenucima, kad se još jedna godina bliži kraju, zapravo i u neku ruku zadovoljni što je konačno završila, što ćemo opet, barem simbolično, moći otvoriti jednu novu etapu u našim životima.

I bilo bi sasvim zgodno da u toj etapi konačno iščezne ova grozna pandemija, koja nas maltretira evo skoro već dvije godine, da nam se životi u što većoj mjeri vrate u normalu, da se kao u dobra stara vremena možemo dijeliti na partizane i ustaše, a ne na vaksere i antivaksere.

U trenucima dok budemo odbrojavali od deset prema nuli, dok petarde budu udarale na najjače i izazivale šokove kod kućnih ljubimaca, poželjet ćemo prije svega to, povratak normalnog života, ali sjetit ćemo se vjerojatno i nekih drugih sitnica. Uglavnom onih strogo osobnih, privatnih, uvijek i najvažnijih, ali poželjet ćemo pritom i da se stvari još malo bolje poslože i u društveno-političkom smislu, kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Čuli smo na proslavi Dana grada gomilu pohvala za naš grad, činjenice govore da to nisu prazne priče, ali ajmo se mi voditi onom: Nikad nije toliko dobro da ne bi moglo biti još bolje... Sve najbolje!

"Volim Goricu... Tu sam provela djetinjstvo, lijepe trenutke."

"Zato što sam rođen u Velikoj Gorici i na to sam ponosan."

m i l o v o t š Za Ivan M.

Gordana M.

? u c i r o G

"Volim VG jer sam se tu rodila i tu živim. Grad je lije ima sve sadržaje. Treba poraditi na cestama i trebala bi nam bolnica."

Ruža B.

POVODOM DANA GRADA POSTAVILI SMO NAŠIM SUGRAĐANIMA JEDNOSTAVNO PITANJE. EVO ŠTO SU NAM REKLI...

"Volim je jer sam ovdje pronašla ljubav svojeg života prije 14 godina..."

Jasmina F.

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 16. prosinac 2021.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

"Zato što je život mirniji, zato što mi je sve na dohvat ruke (noge), zato što mi djeca slobodno mogu sama šetati gradom i ići na sve svoje aktivnosti, zato što mi je sva bliža obitelj blizu i zato što je unatoč svim svojim nedostacima ipak najbolji grad za obiteljski život."

Samo Veky

Kruno B.

"Zato što sam rođena u Velikoj Gorici, preko puta crkve BDM, to je moj najljepši grad na svijetu!"

Nada Z.

"Zato što sam u Gorici proveo najljepše godine moje mladosti... Napustio sam je davnih dana, ali je nisam nikada zaboravio!"

Manuela B.

"Tu u okolicu sam se doselio kao klinac, i grad se dosta promjenio od tog vremena, naravno na bolje, dosta toga se izgradilo i dosta toga se gradi i sve više poprima izgled grada i izvan zone centra... Lijep je to grad i ima skoro sve što grad treba imati.

Mala zamjerka na stanje prometnica i definitivno nam fali bolnica. Ostalo je ok, sve na dohvat ruke i blizu..."

Bojan B.

"VG ima sve, ima dušu... Prelijepi mali gradić za živjeti.

Lijepo je uređena, još samo da imamo bolje zdravstvo i koji dom za umirovljenike..."

Dražen P.

"Volim Goricu zbog Komunalca jer dečki znaju asfaltirati… I koliko god smo ih kritizirali prije, sad se pokazalo da su oni direktori svemira za ove koji sad to rade."

"Ponekad, radi posla ili radi zdravlja, moram za Zagreb. Sve ostalo imamo u VG."

Zoran O.

"Jednostavno kliknule na prvu još tamo 1997 godine..."

Snježana T.

"Zato što sam rođena s Goricom u srcu, u goričkom rodilištu!"

Mara P.

"Bila je moj izbor za "trbuhom za kruhom" prije 15 godina. I bila je dobar izbor!

Jednostavno se ne mogu zamisliti negdje drugdje, tu mi je dom, obitelj, prijatelji... Što više čovjek može poželjeti!"

Brigita Ž.

"U Gorici je cijeli moj život, tu sam odrasla, školovala se, stvorila obitelj, podižem djecu. Ovdje su moji najdraži, ovdje je DOM!"

Petra P.

"Zato što je najbolji burek kod Primorca!"

Marko K.

MARIJA JURIĆ ZAGORKA ĆE SAD IMATI ULICU U GORICI Velika Gorica će dobiti Ulicu Marije Jurić Zagorke, izglasano je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Vijeće Gradske četvrti Miljenko Granić dostavilo je Odboru za imenovanje ulica, naselja i trgova prijedlog za imenovanje ulice koja počinje od križanja s Ulicom Andrije Kačića Miošića između kućnih brojeva 31 i 33, protežući se južno od OŠ Nikole Hribara, a završava na križanju s Gajevom ulicom, uključujući

i polukružni odvojak s istočne strane - Ulicom Marije Jurić Zagorke. Odbor je razmotrio i prihvatio njihov prijedlog te ga predložio Gradskom vijeću na donošenje što ga je isto jednoglasno izglasalo.

Marija Jurić Zagorka bila je hrvatska književnica i novinarka, a pokrenula je i uređivala prvi časopis za žene Ženski list.

Snažno se borila protiv društvene diskriminacije, te za prava žena.

Grad Velika Gorica Ukratko

2/3

633,6 MILIJUNA KN

SPONZORIRANO

u proračunu za 2022.

ZET OSTAJE, ALI SAMO JOŠ PAR MJESECI Gradu 31. prosinca ističe ugovor sa ZET-om, koji traži povećanje subvencija na 54 milijuna kuna godišnje. Taj je iznos Gradu neprihvatljivi i smatra se ucjenom.

- ZET daje nepovoljne uvjete, no naši sugrađani su navikli na ZET. Intencija je stoga da međužupanijske linije ostanu prema Zagrebu, ali tražimo realnu i prihvatljivu cijenu koju nam ZET ne nudi. Želimo se povezati sa željezničkom stanicom, Meridianom 16 te okolnim mjestima - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Studijom Fakulteta prometnih znanosti dobivena cijena od 16 kn/km za solo autobus, dok je ponuda ZET-a 19,85 kn/km.

Za tu stavku u Proračunu je planirano 35 milijuna kuna.

ZET-a će zadržati međužupanijski prijevoz, a za komunalni, unutar grada i prigradskih naselja planira angažirati novi koncesionar. Dok se ne pronađe, ZET će zadržati i lokalne linije.

- Vjerojatno ćemo prvi i drugi mjesec iduće godine platiti po trenutnom ugovoru sa ZET-om.

– rekao je pročelnik Dubravko Katulić. Za putnike najvažnije, cijena karata neće se mijenjati.

NA SJEDNICI GRADSKOG VIJEĆA PRIHVAĆEN PRORAČUN ZA SLJEDEĆU GODINU. ZA PROMETNICE ĆE SE IZDVOJITI ČAK 100 MILIJUNA KUNA, A ZA MLADE VIŠE OD 200...

S

detaljima Proračuna vijećnike je upoznala pročelnica Upravnog odjela za financije Žaneta Štefančić. Kako je pojasnila, za 2022. godinu planiraju se prihodi i primici u iznosu 632.447.855 kuna te rashodi i izdaci od 633.570.595 kuna. Razlika u visini planiranih prihoda i rashoda u visini od 1.122.740 kuna predstavlja prijenos planiranog viška iz 2021. godine.

- Ovaj Proračun je razvojan i usmjeren na potrebe građana, zadovoljstvo osnovnih životnih uvjeta, ali i sveukupni gospodarski rast. S ponosom ističem i kako je ugovoreni iznos sredstava iz državnog proračuna i europskih fondova 43,5 milijuna kuna - istaknuo je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Bitna stavka je asfaltiranje prometnica, za koje će se izdvojiti gotovo 100 milijuna kuna, što je najveći iznos za prometnu infrastrukturu u povijesti.

- Uređuju se prometnice obuhvaćene Aglomeracijom, gradimo nogostupe i poboljšavamo prometnu sigurnost te se grade prometnice koje nose nove investicije i otvaranje radnih mjesta - kaže Ačkar.

SVE SKUPINE, SVE POTREBE

Grad će tako u 2022. godini za održavanje nerazvrstanih cesta izdvojiti rekordnih 71,7 milijuna kuna, što je gotovo 30 milijuna kuna više nego prethodne godinu. Povećan je i iznos za izgradnju objekata vodoopskrbe i odvodnje za gotovo pet milijuna kuna te sada iznosi 19,9 milijuna kuna.

Nastavlja se i s izgradnjom novih vrtića te je, primjerice, za rekonstrukciju i dogradnju Dječjeg vrtića Žirek u Koprivničkoj osigurano je 9,2 milijuna kuna. Ukupno se za predškolski odgoj izdvaja više od 75 milijuna kuna, za školstvo 138 milijuna kuna,

a nastavlja se i sa stipendiranjem učenika i studenata. Za srednjoškolce će biti osigurana jednokratna financijska potpora, a nastavlja se i projekt pomoćnika u nastavi.

Za poboljšanje biciklističke infrastrukture izdvojit će se 5,7 mil. kn, za dovršetak gradnje groblja Kušanec 1,9 mil. kuna, a za dokumentaciju za izgradnju mosta u Čičkoj Poljani 200 tisuća kn. Za obnovu PŠ Dubranec predviđeno je nešto više od 6 mil. kn, 700 tisuća kuna za sanaciju Starog grada Lukavec, a školska sportska dvorana OŠ Eugen Kumičić je već sanirana.

Povećavaju se i stavke za socijalna davanja.

Proračunom se osigurava i funkcioniranje svih gradskih zajednica, vatrogasnih, sportskih, kulturnih… Povećavaju se pomoći za novorođene te sredstva za uskrsnice i božićnice umirovljenicima, izdvajanja za programe braniteljskih udruga te djelatnost gradskog Crvenog križa. Nastavljaju se i ulaganja u izgradnju objekata za gospodarenje otpada te se pojačava aktivnost na suzbijanju ilegalnog odlaganja otpada.

- Oko 35 milijuna kuna izdvojeno je za subvenciju javnog gradskog prijevoza kojim ćemo se intenzivno baviti iduće godine - rekao je gradonačelnik te dodao kako postoji cijeli niz projekata koji se financiraju europskim sredstvima, a onaj najveći je svakako Poduzetnički inkubator za koji je planirano više od 14 milijuna kuna.

- Vidljivo je da smo pri predlaganju Proračuna vodili računa o svim skupinama društva i svim potrebama ljudi. U njegovu izradu uključili smo građane putem anketa, mjesnu samoupravu, gradske upravne odjele i ustanove - zaključio je gradonačelnik.

SDP-ov Ivo Jelušić nazvao je Proračun netransparentnim, nerealnim, neodgovornim i bešćutnim prema građanima. MOST-

PRORAČUN JE OPTIMISTIČAN I DINAMIČAN, VJERUJEMO I POTPUNO OSTVARIV U 2021. GODINI

U ONLINE ANKETI SU GRAĐANI NAJVIŠE SPOMINJALI MEDICINSKI CENTAR I OTPAD...

ov Zoran Lovrić rekao je da je proračun nečitljiv i nejasan.

- Pitanje za sve vijećnike: Jesmo li uopće svjesni za što dižemo ruku, koliko smo mi kompetentni - pitao je Lovrić.

Zvonimir Lovrić iz Domovinskog pokreta istaknuo je kako on Proračun neće hvaliti, neće ga niti kuditi, ali će pomno pratiti njegovo izvršavanje. U ime kluba MOST-a i HSP-a obratio se Damir Slojšek.

- S veličinom Proračuna opet idemo u rekorde, doći ćemo i do milijarde... To nije realni okvir i vjerujem da ćemo uskoro imati Rebalans i smanjivati ga - kaže Slojšek.

U ANKETI SE JAVILO 363 LJUDI

Nezavisni Damir Šimunić je Proračun ocijenio ambicioznim.

- Mislim da je novi gradonačelnik išao optimistično i da će tih 633,6 milijuna kuna biti ostvarivo - smatra Šimunić.

HDZ-ova Marjana Kuliš pohvalila je uključivanje građana u izradu Proračuna.

- Proračun mora biti optimističan i dinamičan, posložen i koncipiran tako da ne bude kočnica razvoju grada. Imamo razvojan i ostvariv proračun - zaključila je Kuliš.

U online anketi o Proračunu za 2022. godinu sudjelovale su 363 osobe. Prema rezultatima ankete Velikogoričani kao najvažniji projekt vide uređenje medicinskog centra, potom sprečavanje ilegalnog odlaganja otpada, financiranje pomoćnika u nastavi, stipendije učenicima i studentima, potpore za novorođene i obitelji sa više djece, besplatne udžbenike...

Iako neki od navedenih projekata i programa nisu u nadležnosti Grada, zbog interesa javnosti uvršteni su u anketu. Kao najvažnija područja financiranja drže prometnu sigurnost i asfaltiranje prometnica, investicije i otvaranje novih radnih mjesta, javni prijevoz, zaštitu okoliša, gospodarenje otpadom, gradnju novih vrtića… Povećali bi zdvajanja za zdravstvenu skrb, prometnu infrastrukturu, škole i vrtiće, a smanjili za udruge, vrhunski sport i javnu upravu.

UKIDA SE POREZ NA POTROŠNJU Dobra vijest za velikogoričke ugostitelje: Gradsko vijeće Grada Velike Gorice donijelo je odluku o ukidanju poreza na potrošnju u ugostiteljskim objektima. Prema važećoj odluci porez na potrošnju plaćao se na potrošnju alkoholnih pića (vinjaka, rakije i žestokih pića), prirodnih i specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima, po stopi od 3 %. Zbog situacije uzrokovane koronavirusom i krize koja negativno utječe na dio gospodarske djelatnosti, kao mjera pomoći gospodarskim subjektima pogođenim posebnim okolnostima ovaj se porez neće plaćati od 1. siječnja 2022. Za usporedbu, u prošloj godini od poreza na potrošnju prihodovano 927.000 kuna. O navedenom je prethodno provedeno i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

Aktualac o Tržnom centru, vrtićima, grijanju...

P lanira li se povećanje vrtićkih kapaciteta, pitao je na aktualnom satu Vedran Zobec.

- Na proljeće planiramo otvaranje objekta u Maloj Buni, kao i vrtića u Goričanki. Nastavlja se proširenje Žireka u Koprivničkoj, a idemo i na natječaj za vrtić iza Glazbene škole. Iduće godine moći ćemo upisati još 150 djece - kazao je gradonačelnik.

Zoran Lovrić pitao što se napravilo po pitanju smanjenja grijanja s HEP-om. Gradonačelnik je objasnio da je napravljen pilot projekt i dodao: - Postoji više faza od promjene cjevovoda do promjene loživa. Nažalost, to je proces koji dugo traje.

Vijećnik Ivo Jelušić pitao je gradonačelnika je li

spreman javno i transparentno prikazati svaku utrošenu kunu u novom gradskom proračunu.

- Postoje mnogi dokumenti javne nabave koji su dostupni u registru. Očekujemo da ćemo s novom web stranicom koja je u izradi imati veću transparentnost - odgovorio je Ačkar.

Goran Beus Richemberg ukazao je na loše stanje Tržnog centra te pitao za nalaz sanitarne inspekcije.

- Ne mogu shvatiti da je jedna takva lokacija u privatnom vlasništvu. Mene isto zanima taj nalaz sanitarne inspekcije, a niti ja ga nemam. Nastavit ćemo tražiti rješenje, naš stav je da ljudi zaslužuju imati normalnu, natkrivenu tržnicu - istaknuo je Ačkar.

Damir Slojšek pitao je u kojem je stanju novo reciklažno dvorište u Kurilovcu. Ivan Rak, direktor VG Čistoće, kazao je da je zemljište bilo u privatno te se krenulo u novu gradnju na lokaciji pored. Uz to, bilo je zastoja zbog divljanja cijena materijala.

Slojšek je ukazao i na problem građana Kušanca koji nisu uključeni u projekt Aglomeracije. Direktor VGVodoopskrbe, Krunoslav Višić, odgovorio je da je Kušanec specifičan jer se nalazi na dijelu na kojem je dosta teško provesti postupak odvodnje.

Govorilo se i o vodovodnoj mreži u ruralnim naseljima, koja nemaju gradski vodovod, o rekonstrukciji vodovodnog sustava u Buševcu...

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

DO 10. SIJEČNJA TRAJE ISPLATA BOŽIĆNICE UMIROVLJENICIMA

U

mirovljenici s prebivalištem na području Velike Gorice s mirovinom do 2.000,00 kn i ove godine imaju pravo na božićnicu. Mjerilo za isplatu predstavljao je iznos u stavci „mirovina“, bez zaštitnog dodatka ili drugog doplatka. Tako će umirovljenicima s mirovinom do 1.000,00 kn dobiti božićnicu od 800 kn, a oni koji primaju od 1.000,01 do 2.000,00 kn dobit će 400 kn.

Božićnicu umirovljenici mogu preuzeti

u poslovnicama FINA-e do 10. siječnja 2022. Moraju doći osobno te ponijeti osobnu iskaznicu i dokument iz kojeg je vidljiv OIB. U slučaju spriječenosti, božićnicu može preuzeti i druga osoba koja mora predočiti svoju osobnu iskaznicu te osobnu iskaznicu i dokument iz s OIB-om korisnika božićnice. Sve dodatne informacije možete dobiti u gradskom Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, na broj tel. 6269-918 ili 6269-938.

NOVA CIJENA KOMUNALNE NAKNADE - TOČNO 10 KUNA

O

d 1. siječnja iduće godine komunalna naknada obračunavat će se prema novoj vrijednosti boda. Naime, posljednja izmjena u cijeni komunalne naknade bila je 2018. godine, kad je određen iznos od 7,60 kuna po četvornom metru obračunske površine, a nova vrijednost boda iznosila bi 10,00 kuna po četvornom metru. Razloge povećanja cijene pojasnio je pročelnik za komunalne djelatnosti i promet, Dubravko Katulić.

- S obzirom na smanjene opće prihode,

potrebno je osigurati sredstva u proračunu. Svi znamo kako ljudi traže bolje održavanje, na što uostalom i imaju pravo jer smo ljestvicu digli jako visoko i želimo zadržati taj standard, no za sve je to potrebno i novaca. Jedan dio neprihvatljivih troškova iz Aglomeracije su dio koji ide iz izvora komunalne naknade, to je još jedan razlog zbog čega je potrebno ovo povećanje - kaže pročelnik Katulić.

Prijedlog ove Odluke ići će na javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.

PONOVLJENI IZBORI ZA VIJEĆE MO SOP BUKEVSKI, SVI ZA HDZ

U

naselju Sop Bukevski provedeni su 5. prosinca 2021. izbori na kojima su mještani birali članove Vijeća Mjesnog odbora. Naime, na izborima za mjesnu samoupravu održanim u svibnju ove godine u ovom se naselju nije prijavila nijedna lista, a sada je svoju kandidaturu nadležnim tijelima podnijela samo jedna kandidacijska lista, ona Hrvatske

demokratske zajednice. Od ukupno 70 birača upisanih u popis birača, glasovalo je njih 26, odnosno 37,14 %.

Svi mještani koji su izašli na izbore dali su glas listi HDZ-a, a nevažećih listića nije bilo. U Vijeće Mjesnog odbora su tako izabrani Nenad Radina, Ivana Hržić, Stjepan Petričević, Stjepan Benović i Stjepan Slivak.

OVO JE GRAD KOJI RASTE, S BROJNIM OTVORENIM GRADILIŠTIMA, MJESTO UGODNO ZA ŽIVOT I GRAD ZNATNIH GOSPODARSKIH MOGUĆNOSTI, REKAO JE GRADONAČELNIK KREŠIMIR AČKAR NA AKADEMIJI

D

Dan Grada Velike Gorice obilježava se 13. prosinca, na spomendan sv. Lucije, nebeske zaštitnice našeg grada. Delegacija Grada i Gradskog vijeća položile su u prijepodnevnim satima vijence kod spomenika palim hrvatskim braniteljima na platou kod Gradskog groblja. U Pučkom otvorenom učilištu održana je svečana akademija u kojoj su prisustvovali ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Nataša Tramišak, župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić te brojni visoki uzvanici.

Dan Grada prigoda je za prisjećanje na bogatu povijest i tradiciju našega kraja, za predstavljanje svega što je do sada učinjeno te najavu smjera kojim će se Velika Gorica razvijati u budućnosti. Predsjednik Gradskog vijeća Darko Bekić u svom je obraćanju podsjetivši da se i naš grad nalazi u razdoblju krize izazvane pandemijom covida-19, ali i posljedica potresa od kojeg je prošla nepuna godina dana. Preduvjeti što bezbolnijeg izlaska iz spomenutih kriza su jedinstvo i zajedništvo.

SNAGA I MUDROST U VODSTVU

- Gradsko vijeće našega grada politička je institucija u koju su izabrani vijećnici raznih osobnih i političkih svjetonazora, različitih vizija rješavanja određenih problema. No bez obzira na već spomenute različite svjetonazore moramo biti i svjesni činjenice kako svi zajedno hodamo istim nogostupima, kako se vozimo istim cestama, kako nam djeca pohađaju iste vrtiće i škole, kako se zajedno bave sportom, vatrogastvom i kulturom u istim klubo-

RAZLIKUJU NAS VIZIJE I SVJETONAZORI, ALI OVAJ GRAD SVE NAS SPAJA...

LOKALNA UPRAVA JE USPJEŠNA ONOLIKO KOLIKO SU USPJEŠNI LJUDI U NJOJ

vima, društvima i udrugama. Vrijednosti koje danas svi zajedno baštinimo u našem gradu rezultat su posebnog oblika lokalne samouprave koja se na području Turopolja razvijala gotovo punih osam stoljeća.

Kao što su kroz stoljeća ljudi ovoga kraja, znali vrijednost općeg dobra i znali se nositi s teškoćama vođenja zajednice, tako i mi danas, ponajprije kao vijećnici u Gradskom vijeću, moramo iznaći osobne snage i političke mudrosti voditi ovaj Grad i predstavljati građane Velike Gorice, predstavljati njihove brojne potrebe i različite interese. Jedino u demokratskom dijalogu, u argumentiranoj raspravi možemo zajednički pronaći rješenja koja će biti najbolja za sve nas kao zajednicu slobodnih i ravnopravnih građana. Danas je važno prepoznati zajednički interes i sve svoje sposobnosti i znanja koje imamo usmjeriti upravo prema tome, prema zajedničkom dobru, prema svom gradu, svojoj Velikoj Gorici - zaključio je Bekić.

GRADNJA NIKAD NIJE BILA VEĆA

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo kako je Velika Gorica danas izgrađeniji, moderniji i bogatiji grad nego što je to bila prije godinu dana, što je rezultat napornog zajedničkog rada u godini bremenitoj problemima.

- Sinergija lokalne, županijske i nacionalne vlasti pokazala se kao dobitna kombinacija u prevladavanju ovih teških vremena. Naša Velika Gorica je grad koji svakodnevno raste, a dokaz toj činjenici su mnogobrojna otvorena gradilišta. Od gradnje stambenih kuća, zgrada do izgradnje kapitalnih gospodarskih objekata. Usprkos spomenutim krizama gradnja u našem gradu nikada nije bila veća. Prepoznati smo ne samo kao mjesto ugodno za život već i kao grad znatnih gospodarskih mogućnosti - rekao je

4/5

Naš grad proslavio je svoj dan...

VELIKA GORICA - GRAD PO MJERI ČOVJEKA gradonačelnik Ačkar.

U ostvarivanju naše vizije razvoja Velike Gorice građani imaju značajno mjesto.

- U politici, kao i u životu općenito, važno je dobro slušati. Važno je i razumjeti što vam se govori, a posebice ono što vam govore stanovnici vašega grada. Time se vodim i moja vizija razvoja Velike Gorice utemeljena je upravo na mišljenju i potrebama svih naših stanovnika. Kontinuirano ulaganje u komunalnu, posebice prometnu infrastrukturu, naša je prioritetna zadaća.

Baš kao što nam je i zadaća omogućiti dolazak i poslovnu aktivnost svim dobrohotnim potencijalnim investitorima jer samo razvijeno gospodarstvo i nova radna mjesta mogu omogućiti gradnju novih vrtića i škola, omogućiti bogatiji društveni život svakog pojedinca, bolji javni prijevoz i još kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, omogućiti normalan rad svih naših udruga građana, od sportskih i vatrogasnih do kulturno-umjetničkih i svih ostalih - rekao je Ačkar te dodao da je cilj jasan.

IMATE SVE POGODNOSTI U GRADU, GORICA JE MJESTO ZA ZASNIVANJE OBITELJI

PROJEKTI I INVESTICIJE

VAŽNO JE RAZUMIJETI ŠTO VAM SE GOVORI, A POSEBICE ŠTO GOVORE GRAĐANI...

OBRAZOVANJE JE PRIORITET

Ministre, župana i sve ostale goste dočekale su i turopoljske nošnje

Gradska delegacija prije svečane akademije položila je vijence za branitelje

- Zadržati titulu najuspješnijeg grada u Hrvatskoj po ulaganju u obrazovanje, demografiju i mlade te ostale resore podići na tu razinu jer naši sugrađani to zaslužuju. Uz pomoć Vlade RH i Zagrebačke županije znamo da je to ostvarivo i realno - zaključio je gradonačelnik. Župan Stjepan Kožić podsjetio je na do sada realizirane zajedničke projekte te posebno naglasio projekt od izuzetne važnosti za budućnost obrazovanja, a to je Regionalni centar kompetentnosti čiji je nositelj Srednja strukovna škola Velika Gorica.

- Nakon završenog obrazovanja, mnogi će biti sposobni raditi u visoko sofisticiranim tehnologijama i u takvim firmama kojih u Zagrebačkoj županiji, ali i Velikoj Gorici u zadnje vrijeme ima izuzetno puno. Kroz nova ulaganja njih će biti sve više, a strukovno obrazovanje poprima jedan novi oblik pripreme za takvu industriju - rekao je Kožić.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Obora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora, Dražen

Bošnjaković, rekao je da je lokalna uprava uspješna koliko su njeni ljudi uspješni.

- Ona mora biti centar jednog sinergijskog okupljanja i ideje koja dolazi iz grada ili općine. Korištenje svih onih resursa koje nudi Vlada, koje imamo na raspolaganju i putem europskih fondova… po tome se zapravo vidi uspješnost jedinica lokalne uprave. Ovdje se to radi jako dobro i ovdje je ta sinergija i grada, županije, ministarstva i europskih fondova zaista na sceni - istaknuo je Bošnjaković.

ŽELIMO U BAŠ SVIM SEGMENTIMA BITI SAMI VRH KAD JE HRVATSKA U PITANJU

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao izaslanik predsjednika Vlade RH, rekao je da Gorica spada u top deset gradova u Hrvatskoj, što dovoljno govori o njenom prosperitetu i potencijalu, to je dostojno mjesto za stanovanje i osnivanje obitelji.

- To je grad po mjeri čovjeka, imate sve pogodnosti, a time upravljate dobro i odgovorno, imajući u prvom planu interese zajednice i njenih stanovnika. Niste imali zastoja u segmentu ulaganja u svoj grad, ali i cijeli Turopoljski kraj - rekao je Božinović te najavio daljnju potporu Vlade u svim kapitalnim gradskim projektima.

- Ministarstvo unutarnjih poslova će iz nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa izdvojiti sredstva za uređenje nogostupa u Majerovoj ulici.

Vlast koja osluškuje stvarne i realne potrebe i socijalnu sigurnost stavlja na prvo mjesto, ostvaruje pozitivne pomake na skali razvoja društva. Na pragu naše politike ravnomjernog razvoja države, europska sredstva će svoje mjesto prvenstveno naći na regionalnim i lokalnim razinama kao što su i Zagrebačka županija i Velika Gorica. Odlučni smo u pružanju potpore svim lokalnim i regionalnim sredinama kroz konkretne, jasno definirane, investicijske, razvojne i projekte u svrhu obnove, koji svi zajedno znače ulaganje u bolji život naših sugrađana. Jer ulažući svatko sa svoje razine u konkretne potrebe pojedinih sredina, zajednički pridonosimo oporavku, prosperitetu i revitalizaciji cijele zemlje zaključio je Božinović.

Grad Velika Gorica

Gradska priznanja za učitelja, glazbenika, vatrogasce, frizerku...

N a svečanoj akademiji u povodu Dana grada dodjeljuju se nagrade i najzaslužnijim pojedincima i kolektivima, onima koji su svojim djelovanjem ostavili neizbrisiv trag u određenoj djelatnosti. Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja razmotrilo je ove godine 23 prijedloga te odlučilo dodijeliti 13 nagrada, a odluku je potvrdilo Vijeće.

Povelja Grada za životno djelo

STJEPAN ŠIPUŠIĆ - KAZO od mladosti aktivno sudjeluje u obrazovnom, društvenom i kulturnom unaprjeđenju zajednice. Umirovljeni učitelj s 44 godine staža u goričkim osnovnim školama iza sebe ima bogato iskustvo u obrazovnom i pedagoškom radu s djecom. U rad Plemenite općine turopoljske Šipušić je uključen od samih početaka. Između ostalog, dugi niz godina je sudjelovao u radu mnogobrojnih goričkih zajednica i udruga. Predsjednik je Kluba umirovljenih školnika, udruge koja okuplja umirovljene djelatnike odgojno-obrazovnih ustanova.

Nagrada s likom Franje Lučića

IGOR PARO od 2011. nastavnik je gitare i komorne glazbe u Umjetničkoj školi Franje Lučića. Tijekom njegovog uspješnog pedagoškog rada sa svojim je učenicima osvajao brojna priznanja i nagrade na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima, u disciplinama gitare i komorne glazbe.

Stručni je savjetnik za renesansnu glazbu te autor i izvođač originalne glazbe u filmu "Ribanje i ribarsko prigovaranje", za što je 2020. godine dobio Zlatnu Arenu.

TOMISLAV ODŽIĆ poznatiji kao Tomo Vega, dugi niz godina sudjeluje u sportskom i društvenom životu djece i mladih.

Ulaže ogromne napore kako bi stvorio uspješne sportaše, naučio ih korisno iskoristiti vrijeme i ostvariti potencijal. Njegovo djelovanje nije prepoznato samo u klubu Vega, već i na razini hrvatskog i svjetskog rock and roll saveza. Poznat je po svojoj

POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH NAGRADA OVE JE GODINE ODLUČILO DODIJELITI 13 NAGRADA, A ODLUKU JE POTVRDILO GRADSKO VIJEĆE I NA SVOJOJ SJEDNICI

empatiji i humanitarnom angažmanu, a uspješno je krenuo i u spisateljske vode te je napisao dvije slikovnice za djecu.

Nagrada s likom Nikole Škrleca

DVD TUROPOLJE kontinuirano radi već 80 godina i predstavlja okosnicu društvenog djelovanja u svim segmentima. Od osnivanja 1941., uz vatrogasne zadaće, sudjeluje i u raznim društveno korisnim aktivnostima kao što su ekološke akcije, razna osiguranja, suradnja i rad s lokalnim udrugama, očuvanje kulturne baštine, razne humanitarne akcije… Za svoj rad dobili su brojne nagrade i priznanja.

MATE ĆORIĆ dragovoljac je i invalid Domovinskog rata u kojem je sudjelovao od 1991. do samoga kraja. Kao predsjednik goričke HVIDRA-e zalagao se za dostojanstven život ranih vojnih invalida i cijele braniteljske populacije. Nakon umirovljenja u HV-u posvećuje se radu u Mjesnom odboru Selnica Šćitarjevska. Kao dugogodišnji predsjednik Vijeća MO inicirao je kupovinu zemljišta na kojem je postavljen privremeni modularni objekt za potrebe MO-a, kao i izgradnju dječjeg vrtića koji je ove godine dovršen i započeo s radom.

Nagrada "Krčka vrata"

NEDJELJKO SAVIĆ od 1999. godine se bavi proizvodnjom salate i drugog povrća. Naime, te je godine ostao je bez posla i krenuo s proizvodnjom od nule. Nije imao niti opremu, niti sjeme, no zahvaljujući svojoj upornosti i trudu danas salatu i razne kupusnjače sadi na više od 60 hektara. Obrt trenutno ima 18 zaposlenih.

SLAVA NORŠIĆ brijačko-frizerske vještine naslijedila je od oca koji je 1950. godine otvorio najstariju goričku brijačnicu, a i danas radi pod imenom "Brico i Seka".

NAGRADE SE DODJELJUJU LJUDIMA I KOLEKTIVIMA KOJI SU OSTAVILI NEIZBRISIV TRAG

OVI LJUDI UGRADILI SU SVOJ UMNI, TJELESNI I EMOTIVNI NABOJ ZA BOLJITAK SVIH NAS

Gospođa Noršić, poznatija kao Seka, salon je vodila od 1974. do 2011. kada je obrt preuzeo sin Tomislav. Iako je u zasluženoj mirovini, Slava navraća u salon, pomaže savjetima, uči zaposlenike, odgaja buduće majstore te, po potrebi, zamjeni sina.

Nagrada Zlatna turopoljska podgutnica

STIPO DUVNJAK aktivno sudjeluje u radu KUD-u Čiče od 2006., prvo kao tajnik, a od 2007. kao predsjednik. Sudjelovao je u brojnim projekatima/programima, od Ivanja, Ivanjskih dječjih susreta i Božićne priče, obnove stare Pučke škole i gradnje tradicionalne turopoljske okućnice, do edukativnih radionica te projekata "Od Jana haljina tkana" i "Etno naselje Novo Čiče". Angažirao se oko izgradnje Turističko edukativnog centra te na provedbi EU projekta kroz koji su zaposlene četiri osobe.

IVAN ČENGIĆ trener je u atletskom klubu osoba s invaliditetom "Uspon" od 2013.

Prvi zapaženi rezultati trenerskog rada dolaze s Velimirom Šandorom, koji 2015. na SP-u u Dohi osvaja broncu u bacanju diska, i Dominikom Počekalom, koji 2016. na Svjetskim igrama mladih osvaja srebro u bacanju kugle. Dominik 2017. postaje svjetski juniorski prvak, a Velimir 2016. osvaja brončanu paraolimpijsku medalju te srebro u Tokiju ove godine.

SNJEŽANA I STJEPAN DIANEŽEVIĆ su vlasnici Turopoljskog grunta, koji se sastoji od obiteljskog gospodarstva iz 19. stoljeća.

Grunt prikazuje život "kak negda" te starinske običaje. Do sada je na gruntu prikazano Turopoljsko Jurjevo i dio Turopoljske svadbe iz 19. stoljeća. Nositelji su brončane povelje za najbolju destinaciju "Suncokret ruralnog turizma Hrvatske".

MIRJANA HRŽENJAK bavi se kulturno-umjetničkim amaterizmom od 1976.

godine. Nekada je bila plesačica ŽKUD-u ,,Vinko Jedžut” u Zagrebu, a danas je članica KUD-a ,,Gradići” u čijem je osnivanju i sudjelovala 1979. te je bila prvi voditelj folklornih sekcija kroz prvih pet godina.

Već 20 godina je tajnica goričke Zajednice kulturno-umjetničkih udruga te aktivno sudjeluje u svim aktivnostima, od pisanja planova, programa, izvješća, do organizacije gradskih i županijskih smotri folklora te koncerata svih članica Zajednice.

TUROPOLJSKE MAŽORETKINJE djeluju neprekidno punih 25 godina. Svojim radom obogaćuju svaku manifestaciju, priredbu, pa i događaje u gradu i Zagrebačkoj županiji, ali i širom Lijepe Naše. Sudionice su raznih natjecanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, osvojile su brojne medalje i nagrade. Izradile su 19 kompleta uniformi među kojima je i ona rađena po autentičnoj turopoljskoj nošnji moderniziranog štiha.

Na taj način prezentiraju Turopolje diljem Hrvatske, ali i izvan njenih gran1ca.

Nagrada Turopoljsko srce

VG LEGACY čini grupa Velikogoričana koja već godinama humanitarno djeluju na našem području, a i širom Hrvatske. Udrugu su osnovali 2020., a danas imaju 27 redovnih i 22 pridružena člana kroz Mini VG Legacy, u kojem su osnovnoškolci. Od brojnih akcija treba istaknuti kupnju vrijedne medicinske opreme za dječju bolnicu Srebrnjak, akciju za opremanje vozila goričke Hitne, kupnju modernog stambenog kontejnera za invalidnu osobu te akcije Frizeri za Glinu, Kuća ljubavi, Noin kaputić…

U ime svih laureata zahvalio je dobitnik nagrade za životno djelo Stjepan Šipušić.

- Mnogi su ovdje prisutni, živeći na turopoljskoj grudi, ugradili svoj umni, tjelesni i emotivni naboj rada i života za boljitak života bližnjih. Čast mi je što sam dobio ovakvo priznanje, ali bez podrške moje obitelji, bez naše sloge, zajedništva i ljubavi ne bih mogao ostvariti mozaik različitih aktivnosti. Ovako javno, pred svima vama, želim im reći hvala!

6/7

Želimo učiniti Goricu gradom s mogućnostima jednakim za sve

Ukratko

KAMERAMA PROTIV DIVLJIH ODLAGALIŠTA Velika Gorica godinama se suočava s problemom divljih odlagališta otpada. Na području grada i okolice ima do 30 stalnih odlagališta s kojih je prošle godine odvezeno 813 tona smeća.

Kako bi se spriječilo bacanje otpada u prirodu Grad je pokrenuo sveobuhvatnu akciju protiv ilegalnog odlaganja otpada na širem području grada. Nabavljene su mobilne lovačke kamere a dio njih već je postavljen, uz znakove s upozorenjima, na svim područjima na kojima se ilegalno odlaže otpad.

- Zahvaljujući ovim kamerama će biti moguće otkriti počinitelje i kazniti ih - naglasio je gradonačelnik Ačkar.

Uz postavljene kamere, na terenu će biti pojačana i prisutnost gradskih službenika.

PROCJENJUJE SE DA UKUPNO OKO 15 % SVJETSKE POPULACIJE ŽIVI S NEKIM OBLIKOM INVALIDITETA, A VRLO SLIČNA JE SITUACIJA I U NAŠEM GRADU

O

dlukom Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 3. prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s invaliditetom, s ciljem veće uključenosti osoba u širu društvenu zajednicu te poboljšanja kvalitete njihova svakodnevnog života. Tim povodom gradonačelnik Krešimir Ačkar se u Gradskoj upravi sastao s Povjerenstvom za osobe s invaliditetom te se upoznao s trenutnom problematikom vezanom za više od šest tisuća naših sugrađana.

ZVUČNA SIGNALIZACIJA

Darko Matić već se godinama bori za prava invalida

- Zahvalio bih se svima na konstruktivnoj raspravi i vjerujem da je gradonačelnik dobio uvid u trenutnu situaciju i položaj vezan uz osobe s invaliditetom u našem gradu. Postavili smo pitanja vezana uz postavljanje zvučnih signalizatora, uz problematiku pristupanja goričkoj Policijskoj postaji, o aktualnoj situaciji sa zgradom goričkog Centra za odgoj i obrazovanje, rada savjetovališta, rješavanje

prostora Udruge Suncokret - istaknuo je Darko Matić, predsjednik gradskog Povjerenstva za osobe s invaliditetom.

U proteklih 13 godina povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom redovito je organiziran tjedan pod nazivom "Volim život", a prošle godine se, nažalost, moralo odustati zbog pandemije Covid-19. ŠEST TISUĆA U GRADU

- Sada smo smogli snage da u kontroliranim uvjetima gradonačelnik upriliči primanje za naše članove Povjerenstva i da na taj način obilježimo ovaj važan dan za osobe s invaliditetom - dodao je Matić.

- Civiliziranost svake zajednice, pa tako i jednog grada, najvjerodostojnije se iskazuje odnosom prema osobama s invaliditetom. U Velikoj Gorici više od šest tisuća naših sugrađana živi s nekim oblikom invaliditeta. Na svima nama je stoga da ovaj grad činimo gradom jednakih mogućnosti za sve - poručio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Politika

INTERVJU Gradonačelnik Krešimir Ačkar na kraju godine o uč

Velika Gorica pretvo najpoželjnijih grado Razgovarala: Petra Škrinjarić

P

rije točno godinu dana postali ste vršitelj dužnosti gradonačelnika Grada Velike Gorice, i niste imali previše vremena za uhodavanje u posao jer nas je sve zajedno vrlo brzo pogodio potres i trebalo se organizirati gotovo preko noći. Kako sad s odmakom gledate na taj period?

Moram priznati da je bilo teško. Nije bilo kalo gledati ljude kako su ostali bez krovova nad glavom. Ali, s obzirom na situaciju, morali smo djelovati brzo i odgovorno i to smo i učinili. Organizirali smo se i napravili smo dobar posao. Već istu večer, znate i sami smjestili smo sve koji su ostali bez kuća, a dalje smo svakodnevno rješavali problem po problem. Moram istaknuti kako su u toj situaciji Goričani opet pokazali svoje veliko srce, od građana koji su nudili pomoć do vatrogasaca, Crvenog križa, naše Civilne zaštite koji su bili danonoćno na terenu. U tim teškim trenucima , Gorica je pokazala svoje veliko srce, zajedništvo i hrabrost i siguran sam da je s tim ljudima moguće sve. Hvala svima.

Kad smo kod potresa, puno je tu još posla i potrebnih sredstava, što se sve radi, i što je u planu kako bi se sve koliko-toliko vratilo u normalu? Koliko novaca je do sad potrošeno, a koliko je planirano Proračunom za 2022. godinu?

Posljednjih godinu dana, iznimno mnogo vremena i truda uložili smo u otklanjanje posljedica velikog lanjskog potresa. Samo na području našega grada zabilježene su štete od 100 milijuna kuna. Privremeno smo stambeno zbrinuli sve naše obitelji koje više ne mogu živjeti u svojim kućama, osigurali im i adekvatnu financijsku pomoć iz gradskog proračuna, isplatili i sanaciju oštećenih dimnjaka. I dalje obilazimo sve te obitelji i rješavamo probleme s kojima se suočavaju. Došla je zima, u stambenim kontejnerima grijanje je bilo moguće jedino na klimu što znači

ogromne troškove struje. Stoga smo preuzeli obvezu podmirenja nastalih troškova, ali smo i intervenirali s rješavanjem drugog načina grijanja. Upravo se radi na ugradnji peći na drva kao i na ugradnji krovova na stambene kontejnere kako bi se smanjio utjecaj hladnoće. Moramo pomoći ljudima dok se ne riješi trajno njihov problem. Znamo za svaku obitelj u kojem je statusu, na koji način se može i treba riješiti njihov problem i na tome ćemo ustrajati u traženju pomoći i županijskih i državnih institucija.

Uz to, pred samim smo početkom realizacije obnove naših gradskih objekata razrušenih i oštećenih u potresu, od kojih posebno izdvajam izgradnju nove škole u Dubrancu i obnovu Starog grada Lukavca.

U borbi protiv pandemije korona-virusa i u otklanjanju posljedica razornog potresa veliku smo pomoć imali i od nadležnih ministarstava i od nacionalnog stožera Civilne zaštite. Sinergija lokalne, županijske i nacionalne vlasti pokazala su kao dobitna kombinacija u prevladavanju svih navedenih teškoća i zato ćemo na tome inzistirati i dalje.

Osim potresa, tu je i pandemija COVID-19, i tu su izdvojena značajna sredstva, koliko i u što su utrošena? Kakva je trenutna situacija, malim obrtima i poduzetnicima nije lako poslovati u ovo vrijeme, pomaže li im Grad i kako?

Poduzetnicima koji nisu mogli raditi u svrhu sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, u gospodarski najizazovnijoj godini u proračunu Grada Velike Gorice osigurano je 2,2 milijuna kuna potpora, a u primjenu su ušle i odluke o oslobađanju plaćanja poreza na potrošnju, komunalnu naknadu, zakupninu za poslovne prostore i za korištenje ugostiteljskih terasa, kao i pravo na proširenje ugostiteljskih terasa.

Nismo stali ni sada, već smo određeni broj mjera planirali i u proračunu za sljedeću godinu, svjesni kako covid neće samo tako nestati.

Ujedno, Grad Velika Gorica kontinuirano pomaže i u poticanju razvoja obrtništva kroz čak šest potpora: za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, za proizvodne i neproizvodne djelatnosti, za poduzetnike početnike, za naukovanje za obrtnička zanimanja, za pokriće troškova za konzultantske usluge EU projekata i za pojedinačne nastupe na manifestacijama. Prema službenim podacima HOK-a Zagreb, Udruženje obrtnika Velika Gorica ukupan broj obrtnika u 2020. godini iznosio je 1.299, što je 62 obrtnika više u odnosu na 2019. Prema istim podacima, najviše obrtnika zastupljeno je u cehu za pružanje intelektualnih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti, na drugom mjestu po broju obrtnika nalazi se ceh prijevoznika, slijede ceh građevinara i ceh frizera, kozmetičara i pedikera.

Grad se širi, stambene zgrade niču kao gljive poslije kiše, što to Goricu čini tako poželjnom za život?

Velika Gorica je uistinu veliko gradilište , to je rezultat brojnih projekata koji se istovremeno odvijaju na širem području grada. Od aglomeracije, uređenja prometnica, radova na toplinskoj mreži, postavljanja optičke

10/11

činjenom u svojih prvih šest mjeseci i o viziji za budućnost...

rila se u jedan od va za život u državi STALNO ŽELIMO POBOLJŠAVATI KVALITETU ŽIVOTA U GRADU, A VELIKA GORICA JE I JEDAN OD INVESTICIJSKI NAJAKTIVNIJIH GRADOVA U HRVATSKOJ. SAMO U POSLOVNOJ ZONI MERIDIAN 16 OTVORA SE TISUĆU RADNIH MJESTA, ISTIČE GRADONAČELNIK infrastrukture… Velika Gorica je jedan od najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj, a to dokazuje i trenutni boom stanogradnje. Osim infrastrukturnih radova kojima se poboljšava standard velikogoričkih prometnica, izdvajaju se značajna sredstva za socijalne potrebe i različite društvene strukture, te ulaže u razvoj poduzetništva.

Poboljšanju kvalitete života za cilj imaju i projekti kao što je novootvoreni pumptrack u sportskoj zoni, radovi koji se provode na izgradnji vatrogasnih i društvenih domova, uređenje škola, vrtića, dječjih parkova i igrališta… Velika Gorica je udvostručila iznos uskrsnica za umirovljenike, grad je osigurao najveće uskrsnice u Republici Hrvatskoj, a isto će biti i s božićnicama.

Gorica je trenutno jedan od investicijski najaktivnijih gradova u RH. Samo u Poslovnoj zoni Meridian 16 aktivne su investicije vrijedne više od 500 milijuna kuna. Za manje od godinu dana ondje se očekuje otvaranje više od 1000 novih radnih mjesta, zbog čega ćemo prema zoni uvesti i autobusnu liniju. Velik je interes i za investicije u neposrednoj okolici zračne luke, u razvoj tzv. aerodromskoga grada. I bum stanogradnje usko je povezan s gospodarskim ulaganjima.

S ulaganjima u poboljšanje kvalitete života naših sugrađana nastavljamo, svi će kapitalni projekti biti predstavljeni građanima.

Uz to, u svaki projekt gdje je to moguće želimo osim gradskih sredstava uključiti sredstva iz fondova EU, države, županije, javnih poduzeća.

Sve to prepoznato je kao planski razvoj našega grada. Upravo zbog planskog razvoja, zbog brojnih projekata koji se rade s unapređenja života i zbog odlične prometne povezanosti, Gorica je postala jedan od najpoželjnijih gradova za život.

S doseljavanjem, povećavaju se i potrebe, prije svega za vrtićkim kapacitetima, otkad ste preuzeli vlast i službeno nakon lokalnih izbora kao gradonačelnik, otvoren je vrtić u Selnici, tu je Lukavec, Mala Buna, nedavno ste najavili i dva potpuno nova vrtića (VG Goričanka i iza Glazbene škole), bit će riješen problem Koprivničke…Hoće li to onda biti dovoljno za sve potrebe? Otkud sredstva za sve to, velike su to investicije…

U tijeku je ekspanzija stanogradnje, a uglavnom doseljavaju mlade obitelji s djecom. Ta djeca trebaju svoje mjesto u vrtiću, trebaju adekvatne škole ali i sve ostale sadržaje potrebne za zdrav i kvalitetan razvoj djeteta i sretno djetinjstvo. Kao odgovorna gradska vlast mi to moramo ispuniti. Točno je, iznosi su veliki, ali naši građani pune gradski proračun i s pravom očekuju da od toga imaju sve ono što im je potrebno. Na nama je da im to osiguramo i da se pobrinemo da novca ima dovoljno.

Jasno je da je to nemoguće iz gradskog

Usporedno s vođenjem grada, Krešimir Ačkar sudjeluje i u radu Hrvatskog sabora kao zastupnik

SVAKODNEVNO VODIM RAČUNA O TOME DA RADOVI NA CESTAMA NE KASNE

MORALI SMO ULAGATI U CESTE JER OVAKVO STANJE NE ZASLUŽUJE ŠESTI GRAD U DRŽAVI

proračuna, ali zato postoje drugi izvori i treba ih znati pronaći i dovesti u naš grad.

Mi to činimo već sada, a činit ćemo i u budućnosti.

Osim što ste gradonačelnik, i zastupnik ste u Hrvatskom saboru, koliko Vam to pomaže za realizaciju projekata u Gradu?

Biti saborski zastupnik velika je čast, odgovornost ali i prednost za grad kojem sam na čelu. Dobro koordiniram jednu i drugu obvezu, uz podršku zamjenika gospodina Karasa i tima ljudi koji svatko u svom području zna prioritete koje sam postavio i koji se moraju realizirati. Biti saborski zastupnik znači s jedna strane razmjenu iskustva i mišljenja s drugim kolegama gradonačelnicima, znači biti na dobrom izvoru informacija i znači dobiti priliku lobirati za svoj grad. To činim i činit ću i dalje. To je sinergija koja donosi dobrobit Velikoj Gorici.

Proračun Grada težak je gotovo 633,5 milijuna kuna, naglasak je na asfaltiranju prometnica, a upravo su one čini se nešto što građani ističu kao gorući problem, pogotovo sad kad je u tijeku projekt Aglomeracije?

Razumijem s ljudske strane zabrinutost i nestrpljenje naših građana. Teško je živjeti, preko ljeta u prašini, sada zimi u vodi, ali moram istaknuti, a i građani su svjesni da kanalizacijske cijevi ne mogu ići zrakom.

Da bismo dobili kanalizaciju, koju zasigurno u ovom vremenu svi zaslužuju, moramo imati strpljenja i za ovakve probleme.

Ali, činjenica da će okončanjem ovog pro-

jekta biti sanirano i asfaltirano 80 km naših prometnica, sigurno je razlog za strpljenje i razumijevanje, na kojem zahvaljujem građanima. Uz te prometnice, u proračunu smo osigurali novac i za sanaciju drugih gradskih prometnica, neovisno o aglomeraciji. Iako gradnja i sanacija prometnica iziskuje ogroman novac, morali smo se opredijeliti za to jer sadašnje stanje uistinu nije onakvo kakvo zaslužuje šesti grad u Republici Hrvatskoj i njegovi građani. Za godinu dana, siguran sam, da ćemo biti ponosni na stanje ali i sigurnost naših prometnica.

Kad smo već spomenuli Aglomeraciju, kakva je tu situacija, teku li radovi predviđenom dinamikom?

Da, u glavnom su svi radovi u cjelinama u zadanoj dinamici. Vjerujem da će sve biti završeno na vrijeme kako je i planirano. Građani su predugo čekali da se ovaj projekt ne bi na vrijeme ostvario. Svakodnevno vodim računa o tome i sigurno neću dozvoliti da ovaj projekt u bilo kojem smislu doživi kašnjenje ili neupjeh.

Velik je niz projekata financiranih iz EU, recite nam o tome nekoliko riječi?

U mnogim našim realiziranim gradskim projektima veliki dio potrebnih financijskih sredstava osiguran je iz fondova Europske unije. Samo u ovoj godini povukli smo 43 milijuna kuna iz europskih sredstava i sredstava ministarstava i županije. Sredstava su to usmjerena na razvoj poduzetništ-

va, u zaštitu okoliša u znanje i obrazovanje.

Naša Velika Gorica, naš grad, svakodnevno raste. Dokaz toj činjenici su mnogobrojna otvorena gradilišta, od gradnje stambenih kuća i zgrada do izgradnje gospodarskih objekata. Usprkos spomenutim krizama, gradnja u našem gradu nikada nije bila veća. Prepoznati smo ne samo kao mjesto ugodno za život već i kao grad znatnih gospodarskih mogućnosti. Brojni natječaji su otvoreni i na njih se treba prijavljivati.

Gradska uprava mora voditi računa o potrebama svojih građana i sve što je moguće izgraditi i napraviti sa što više sredstava europskih fondova. Proračun je velik, ali kvalitetnim upravljanjem, dobrim projektima i kvalitetnom dokumentacijom možemo ga dodatno oplemeniti dovlačenjem sredstava iz europskih fondova. To je jedna od mojih prioriteta na što sam upozorio sve suradnike od kojih tražim angažiranost i posvećenost u praćenju, prijavama i realizaciji projekata.

Kad smo kod vrtića, građani se često hvataju za predizborno obećanje o besplatnim vrtićima za svu djecu, kad to možemo očekivati?

Kao što sam i naveo tijekom predizborne kampanje, besplatni vrtići jedan su od glavnih ciljeva mog gradonačelničkog mandata. U prvoj polovini mandata fokusirani smo na nove kapacitete vrtića, a do kraja mandata cilj nam je i osloboditi roditelje plaćanja vrtića.

Dotaknimo se i javnog prijevoza, kako bi to u budućnosti trebalo funkcionirati, hoćemo li uz ZET imati još jednog prijevoznika?

Vrlo moguće da ćemo na lokalnim linijama imati novog prijevoznika s obzirom na izuzetno visoke cijene ZET-a. Znat ćemo sve nakon provedbe natječaja početkom iduće godine. ZET će i dalje voziti prema Zagrebu budući se radi o međužupanijskim linijama za koje koncesije dodjeljuje nadležno ministarstvo. ZET ne možemo zaobići, ali želimo korektan odnos, fer cijenu i uslugu. Već sam isticao da nam je cilj i povezivanje svih dijelova našega grada sa željezničkim kolodvorom i veća iskorištenost željezničkog prometa i to će biti jedan od segmenata rješavanja pitanja javnog gradskog prijevoza.

Ilegalna odlagališta otpada velik su problem što se čini po tom pitanju? Kad govorimo o otpadu nastavljaju se ulaganja u izgradnju objekata za odlaganje istog?

Ilegalno odlaganje otpada doista je veliki problem, na žalost se to pretvorilo i u veliki posao. Odlučni smo da tome stanemo na kraj. Postavili smo prve mobilne kamere koje su već dale rezultata, a bit će ih i još.

Neke snimke smo već objavili u javnosti, a to ćemo činiti i dalje. Što se tiče infrastrukture za gospodarenje otpadom i proračunu za 2022. predvidjeli smo značajna sredstva za istu. U svakom slučaju naše odlagalište otpada u Mraclinskoj dubravi i sada je jedno od najuređenijih u Hrvatskoj, a sve ćemo učiniti da mještani okolnih naselja ne osjete njegov utjecaj u ikakvom negativnom smislu. Zaštita okoliša, a time i odgovorno gospodarenje otpadom nalaze se u našim prioritetima u ovom mandatnom razdoblju.

Politika

'Zadovoljni smo kako su Goričani reagirali, mnogi žele referendum' I VELIKOGORIČKI MOST UKLJUČIO SE U INICIJATIVU S NACIONALNE RAZINE PROTIV "STOŽEROKRACIJE"

R

eferendumske inicijative Dosta je stožerokracije i Odlučujemo zajedno prikupljaju potpise i u Velikoj Gorici za raspisivanje referenduma.

Prvo je pitanje ustavotvorno i glasi: "Jeste li za to da se članak 17., stavak 1. Ustava RH, mijenja i glasi: "U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, velikih prirodnih nepogoda te epidemije, odnosno pandemije, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. I zaokružuje se ZA ili PROTIV." Drugo pitanje je zakonodavnog karaktera i glasi: "Jeste li za to da se donese sljedeći Zakon o izmjeni zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Članak 1. u Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (‘Narodne novine’, br. 79/07., 113/08., 43/09., 130/17., 114/18., 47/20. i 134/20.) u članku

47. stavak 4. mijenja se i glasi: "Kada je, sukladno članku 2. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od epidemije, o primjeni sigurnosnih mjera iz stavaka 1. do 3. ovoga članka odlučuje Hrvatski sabor ako se tim mjerama ograničuju pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. U stavku 7. riječi: ‘i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske’ brišu se."

- Za sada potpisi idu odlično, bez obzira na vremenske uvjete i više smo nego zadovoljni odazivom građana u Velikoj Gorici - kažu iz Inicijativa.

Potpise prikupljaju do 18. prosinca na tri goričke lokacije i to na Trgu kralja Petra Krešimira IV, Trgu Stjepana Radića i ispred robne kuće (Slavka Kolara 2), a svakoga dana na Facebook stranicama uredno objave i "radno vrijeme" za taj dan...

12/13

NOVO LICE SDP-A

Luka Tarle postao novi predsjednik velikogoričkog SDP-a i najavio "borbu za građansku Veliku Goricu" NAKON ŠIMIČIĆA, TRUPČEVIĆA, VESNE FABIJANČIĆ KRIŽANIĆ, PRIBIČEVIĆA, ROBIĆA I ŠIMUNIĆA, GORIČKI OGRANAK SDP-A DOBIO SVOG SEDMOG ČELNOG ČOVJEKA...

mutnim procesima i poslovima u lokalnoj zajednici! Znate o kome govorim! Mi smo najjača oporbena snaga u Velikoj Gorici.

Jedina alternativa trgovanju utjecajem i zlouporabi položaja i ovlasti gradonačelnika Velike Gorice. Ne zavaravajmo se, to će trajati i neće biti lako, ali Velika Gorica će postati grad-primjer, čiji će stanovnici to s ponosom isticati. To je slika grada kakvu, siguran sam, svi priželjkujemo. Zato neću više pričati, idemo svi zajedno zasukati rukave i već u ponedjeljak počinjemo raditi na toj viziji - rekao je Tarle.

Piše: Suzana Majstorović

U

subotu, 27. studenoga, održani su izbori za tijela Gradskog SDP-a. Članovi gradskog ogranka SDP-a birali su predsjednika, dva potpredsjednika, osam članova Predsjedništva i 18 članova Gradskog odbora. Za sva tijela izbori su provedeni uvažavajući rodni paritet. Nakon prebrojavanja glasačkih listića Gradska izborna komisija utvrdila je novoizabrane članove tijela koji će iduće četiri godine voditi organizaciju.

Za predsjednika Gradske organizacije izabran je Luka Tarle, a za njegove potpredsjednike Ivana Mlinar i Darinko Gucić. Izabrani su sljedeći članovi Predsjedništva: Ivo Jelušić, Ivana Mlinar, Ozren Robić, Darinko Gučić, Mirela Katalenac, Marijo Zdelar, Zoran šestok i Krešimir Šafranko.

Dosadašnji predsjednik Ozren Robić simbolično je novoizabranom predsjedniku predao ključeve stranačkih prostorija, te mu zaželio sreću i uspjeh u radu, a novoizabrani predsjednik Luka Tarle obratio se okupljenim članovima nakon proglašenja rezultata.

'NEĆE BITI NI BRZO NI LAKO...'

- Prije svega, zahvaljujem što ste došli iako nije lak trenutak s obzirom na epidemiološku situaciju u našoj zemlji - kazao je uvodno novi čelnik goričkog SDP-a pa nastavio: - Danas svi živimo u vlastitim strahovima. Nama u SDP-u u Velikoj Gorici je ovo važan trenutak. Ovi izbori su iskorak

TKO JE TO U NOVOM TIMU?

prema mladim ljudima, novim idejama, novim politikama, iskorak prema budućnosti! Ne zanima me što je bilo, već što će biti! To je počelo večeras!

Luka Tarle potpuno je novo lice na velikogoričkoj političkoj sceni, u SDP-u očito računaju na to da će biti i osvježenje.

Leđa će mu, naravno, i dalje čuvati iskusna politička imena, ljudi okupljeni u Gradskom odboru stranke, no Tarle će biti prvi među jednakima, nositelj ideja...

- Danas su ovdje oni koji dijele viziju građanske Velike Gorice. Građanska je kontra samovolji, građanska je kontra osobnom probitku na štetu društva, građanska je kontra nedemokratskim

ISKORAK JE OVO PREMA MLADIMA, NOVIMA IDEJAMA I POLITIKAMA

Inače, novoizabrani predsjednik Luka Tarle, bacc. radiol. techn, vijećnik je u Vijeću GČ Vladimir Nazor, potpredsjednica Ivana Mlinar je magistrica prava, dugogodišnja je članica SDP-a, najprije u Zagrebu, a potom u Velikoj Gorici, te je potpredsjednica Vijeća gradske četvrti Hrvatski velikani, dok je Darinko Gučić stručni specijalist inženjer kriznog menadžmenta, ujedno i predsjednik Mjesnog odbora Čička Poljana u drugome mandatu.

Tarle je, inače, postao sedmi predsjednik velikogoričke Socijaldemokratske partije od osnutka gradskog ogranka. Prvi predsjednik bio je Zvonko Šimičić, koji je početkom ovog stoljeća u jednom kratkom razdoblju bio i velikogorički gradonačelnik.

Njega je naslijedio Dragutin Trupčević, da bi potom vođenje stranke preuzela Vesna Fabijančić Križanić, koja je na toj funkciji ostala punih 14 godina i tako se prometnula u najdugovječniju predsjednicu ogranka.

Na čelu stranke bila je i u razdoblju kad je gradonačelnik Velike Gorice bio SDP-ov kandidat Tonino Picula, a ona mu je tad bila i jedna od zamjenica.

Nakon odlaska Vesne Fabijančić Križanić u Državno izborno povjerenstvo, na čelu stranke izmijenili sa su se trojica "veterana", počevši od Boška Pribičevića, preko sad već bivšeg člana stranke Damira Šimunića, pa sve do posljednjeg predsjednika Ozrena Robića. Luka Tarle je sedmi u tom nizu, ali i najmlađi među njima u trenutku dolaska na čelo stranke.

Ljudi i događaji Foto: David Jolić

Za Afriku

FOTO VIJEST

Himna, torta i nastupi za osmi rođendan kluba Plesni klub Barbara, koji djeluje u Velikoj Mlaki, Velikom Polju i Odri, nagrađenim je koreografijama s Državnog prvenstva mažoretkinja i darovima Sv. Nikole obilježio svoj osmi rođendan kluba. Za ovu svečanost izabrana je dvorana OŠ Šćitarjevo, kako bi se odalo priznanje djevojčicama koje su članice novoformirane mažoret skupine u ovoj školi.

Finale svečanosti bilo je rezanje ekstra dizajnirane torte, što je već i zaštitni znak mažoretkinja Barbarica, koje tom prigodom pjevaju i svoju himnu.

KRAVA ZNAČI SPAS: KUMIČIĆ JE U AKCIJI...

BAKE, UNUCI, SPORTAŠI I POLITIČARI SKUPA ZA KURILOVEČKU ŠETNCU

Foto: David Jolić

Volonterski klub Kumičić u suradnji s Udrugom RAFIKI pokrenuo je akciju prikupljanja sredstava za kupnju krave koju će pokloniti školi De Paul u gradu Mbinga u Tanzaniji.

– Prikupljali smo 2019. školski pribor i didaktičke igračke za istu školu i razveselili djecu koja žive u hostelu u sklopu škole De Paul, a kući odlaze samo jednom ili dva puta godišnje jer je put dalek i skup – kažu iz Kluba.

Ta djeca su HIV pozitivna i za liječenje im je potrebna zdrava hrana i mlijeko. Krava je u Tanzaniji vrlo skupa pa im je mlijeko nedostupno. Cijena krave koja bi dnevno davala dovoljno mlijeka za 180 učenika te škole je oko pet tisuća kuna.Novac možete donirati tako da ga predate volonterima radnim danom u velikom holu škole sve do 17.prosinca ili uplatom na račun IBAN: HR3423600001503016116.

Projekt "Kurilovečka šetnica" dobio je i prvi konkretan prilog posađeno je stotinu različitih sadnica u Lomničkoj ulici, u akciji u kojoj su sudjelovali mnogi mještani, različite dobi i zanimanja.

Prve subote u prosincu, točno u 10 sati, krenulo se sa sadnjom na već pripremljenom terenu. Sudjelovale su i bake s unucima, nogometaši, društveno-politički djelatnici, poseban automobil je bio opskrbljen s raznim napicima za volontere. Neki od aktera toliko su pažljivo obrađivali mjesto na kojem će rasti ‘njihovo’ stablo da su ga pogledavali iz svih kutova te su ga uredno fotografirali.

Prema riječima Jure Odrčića, župana Plemenite općine Turopoljske, temeljna ideja Sučije Kurilovec je ozeleniti stari tok potoka Lomnice. Realizacija projekta je moguća putem natječaja i donacija.

Zajedništvo i veselje zbog zbog simbola Turopolja

U

okviru edukativno-ekološkog projekta "Prijatelj šume" Turopoljska udruga skauta "Tur" uspješno provedena druga planirana akcija pošumljavanja Turopoljskog luga.

"Djelatnicima Hrvatskih šuma, šumarije Velika Gorica i njihovim kooperantima, ruku

MLADA I TALENTIRANA

Filipa ima 18 godina...

I osvojila je Albatrosa!

Splićanka Filipa Jandrić dobitnica je ovogodišnje književne nagrade Albatros, njezinu zbirku pjesama "Povedi i mene" povjerenstvo je jednoglasno ocijenilo najboljom od 22 rukopisa pristigla iz cijele Hrvatske.

- Još ne mogu vjerovati da sam osvojila ovu nagradu. Ovo mi je sigurno vjetar u leđa za dalje.

Slabo nailazim na moje vršnjake s interesima za poeziju i književnost, nema puno ljudi s kojima bi pričala o svojim pjesmama, većinom su to starije generacije. Zato mislim da bi se možda više trebalo raditi na

tome da mladi počnu čitati, pisati… Nisam nikad imala neke uzore, to je jednostavno ljubav prema poeziji. Mislim da sam se rodila s time. Kad sam prvi puta sjela i napisala svoju prvu pjesmu, to je bilo to. Znala sam da ću to nastaviti raditi do kraja života istaknula je Filipa.

Inače, Filipa je rođena 2003. godine u Splitu. gdje pohađa Zdravstvenu školu, smjer medicinska sestra/medicinski tehničar. Kroz osnovnu školu bila je aktivna u literarnoj i novinarskoj grupi te sudjelovala na smotri LiDraNo. (pš)

KROZ PROJEKT "PRIJATELJ ŠUME" U TUROPOLJSKOM LUGU ZASAĐENO JE DVIJE TISUĆE MLADICA HRASTA LUŽNJAKA

pomoći pružili su velikogorički izviđači i učenici osnovnih škola, izviđači i učenici iz Svetog Martina pod Okićem, kao i partneri u projektu, ali i izviđači iz Siska, predstavnici POT-a, goričkog Crvenog križa te 30-ak roditelja, članova Fotokluba Klik i građana koji su iskoristili prekrasan kasnojesenji dan za boravak u prirodi. Divno je bilo vidjeti toliko radosne i dobro motivirane djece, toliko ljudi u zajedništvu koja su bez znakova umora tri sata sadili mladice i pritom se odlično zabavljali! U takvoj atmosferi rezultat nije mogao izostati, pa je samo ove subote zasađeno oko 1500 mladih stabala, istaknuli su iz TUR-a.

Vrijednost projekta koji predviđa deset radionica za učenike osnovnih škola i dvije akcije pošumljavanja u Turopoljskom lugu Zagrebačka županija odlučila je financijski podržati sa 16.800 kuna. Edukacija je provedena za učenike šestih, sedmih i osmih razreda triju goričkih osnovnih škola, OŠ Šćitarjevo, OŠ Eugena Kumičića i OŠ Jurja Habdelića, te OŠ Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem, partnera u ovom projektu. Partner je i Odred izviđača "Okić", a kadrovsku pomoć u provedbi edukacije pružili su i Hrvatske šume - Šumarija Velike Gorice te JVP Velika Gorica.

Projekt "Prijatelj šume" dio je kampanje CO2mpensating by planting, u organizaciji Saveza izviđača Hrvatske, s ciljem neutralizacije štetnih emisija ugljičnog dioksida i smanjenja negativnih učinaka klimatskih promjena te njegove edukativne dimenzije pod nazivom Šumoborci.

14/15 Foto: David Jolić

Prosinac u Gorici JEDVA DOČEKALI GORIČANI U VELIKOM BROJU OVE GODINE DOLAZE NA GRADSKI ADVENT, SIMPATIČNI MIKS KLIZANJA, VILENJAKA I KUHANOG VINA

N

Velik broj ljudi "muva" se adventom gotovo svaki dan

edostajala je itekako Goričanima prošle sezone zbog pandemije otkazana cijela ona predivna blagdanska gužva oko Muzeja Turopolja, oko uvijek punoga klizališta, između onih šarmantnih kućica... Najbolje će to posvjedočiti broj ljudi koji su se počeli svakog poslijepodneva okupljati na goričkom adventu, na nečemu što se zove jednostavno i efektno - Prosinac u Gorici.

Sve je opet puno lampica, blagdanski ugođaj je potpun pri svakoj šetnji ovim dijelom grada, a Goričani to itekako koriste. Božićno selo u pogonu je svakoga dana, na slami se okupljaju naši najmlađi suigrađani i sudjeluju u radionica-

ma, slušaju priče...

Program koji će potrajati više od mjesec dana, sve tamo do Sveta Tri kraja, nudit će i još puno raznolikih sadržaja. Tako su na rasporedu bili i bit će koncerti, kazališne predstave, radionice svih vrsta, među kojima su i one za malene vilenjake, one na kojima se pišu pisma Djedu Mrazu...

Međutim, prije svega i iznad svega bit će dovoljno vremena i prostora za druženje s prijateljima, poznanicima, sugrađanima. Na otvorenom, naravno, što u ovim vremenima baš i nije nevažno, jer tako je puno lakše i zastati s nekim koga možda nisi sreo cijelu godinu, ponekad i duže. A takvih susreta ima u baš svakoj šetnji lijepim goričkim adventom.

Sveti Nikola je svoj dio odradio, sad se čeka Djed Mraz...

Ljudi i događaji

IN MEMORIAM MARGARET I IVAN MATIĆ POGINULI SU U STRAŠNOJ PROMETNOJ NESREĆI

Zajedno sve gradili, zajedno su i otišli...

B

io je to jedan sunčani zimski utorak, dan toliko lijep da se nikako nije slagao s vijestima koje su stigle s te zlokobne točke na autocesti koja vodi od Zagreba do Rijeke. U strašnoj nesreći, u sudaru s kamionom, ugasili su se životi dvoje naših sugrađana, uglednih i omiljenih. Prestalo je kucati srce uspješnog poslovnog čovjeka Ivana Matića i njegove supruge Margaret, koju mnogi Velikogoričani poznaju kao nekadašnju profesoricu iz goričke Ekonomske škole…

Tuga je zavladala gradom, tuga popraćena nevjericom, no potvrda užasnih vijesti ubrzo je stigla. Njihova obitelj ostala je bez svoja dva stupa, naš grad bez ljudi koje su mnogi poznavali, voljeli i cijenili, koji su mnoge zadužili, a hrvatsko gospodarstvo ostalo je bez iznimno važnih karika. I sve to više je nego dobar povod da pokušamo ispričati priču o Ivanu i Margaret Matić, od kojih ćemo se oprostiti u petak na velikogoričkom gradskom groblju. Sa suzama u očima, s knedlom u grlu, mnogi s velikom i vječnom zahvalnošću.

- Kakav je bio Ivan? Najjednostavniji mogući čovjek! Jedan od onih uspješnih ljudi za koje nikad ne biste rekli da imaju sve… Čovjek s velikim, ogromnim Č! A isto vrijedi i za njegovu suprugu, pravu damu, uspješnu poslovnu ženu, bez koje ni on ne bi bio ono što je bio...

U ovih se nekoliko rečenica može sažeti sve ono što smo doznali o Margaret i Ivanu iz razgovora s njima bliskim ljudima. I to je, zapravo, sukus svega onoga što je u ovoj priči važno. Jer ovo je priča o poslovnom i društvenom uspjehu, ali prije svega je priča o Ljudima.

IVAN JE BIO IMUĆAN ČOVJEK, VLASNIK VIŠE TVRTKI, ALI NIKAD NIJE VOZIO LUKSUZNE AUTE ILI SKUPA ODIJELA. RADIJE JE POMAGAO SVIMA OKO SEBE. UZ VELIKU PODRŠKU SUPRUGE...

NI JEDNA MRLJA, SAMO LJUBAV...

POMOĆI ĆU, ALI NE GOVORITE ŽENI...

Bračni par Matić bio je izuzetno imućan, bez ikakvih problema ili dvojbi može ih se nazvati bogatim ljudima, ali najbolje je što su to znali samo oni koji su bili dobro upućeni.

- On vam je za sebe uvijek govorio: ‘Ja sam jedan obični Bosanac, koji se najbolje kuži u bauštelu!’

- ispričali su nam njemu bliski ljudi pokušavajući opisati razinu skromnosti koju je Ivan nosio sa sobom, iako se kužio u jako puno toga..

Nikad nije vozio luksuzne automobile, nikad se nije odijevao u skupa odijela, vizualni dojam ni na koji način nije odavao da je riječ o čovjeku s milijunima na računu. Maksimalno pristupačan, uvijek s obje noge na zemlji, nimalo opterećen materijalnim. Jedine situacije u kojima se moglo shvatiti da je riječ o bogatom čovjeku bile su one kad je trebalo nekome pomoći. Njegova vrata, pričaju nam svjedoci, uvijek su bila otvorena. Za

prvi ozbiljan novac, a onda se posvetio razvoju softverskih rješenja. I u tome je bio – briljantan!

Jedan od prvih internetskih linkova u Hrvatskoj bio je njegov, njegov Globalnet bio je prvi privatni internet provider u državi, a to je samo početak niza poslova u kojima je bio prvi, ispred svih.

Vizionar, čovjek s idejom i energijom, sposoban donositi prave odluke, ali i okupljati prave ljude.

Bio je pionir kad je riječ o softverima za upravljanje poslovanjem malih trgovina, kao i za LED rasvjete, za upravljanje javnom rasvjetom, za brojne druge programe koji se koriste u državnoj upravi, u javnim servisima… Ma zapravo je teško i pobrojati sve čime se bavio, sve čime je doprinio modernizaciji i razvoju hrvatskog društva. Na ovaj ili onaj način sudjelovao je u funkcioniranju brojnih uspješnih tvrtki, kretao se u najvišim poslovnim krugovima.

svakoga kome je trebalo, za svakoga koga je ocijenio da mu vrijedi pomoći. A takvih je bilo jako, jako puno...

Proširila se ovih dana priča o tome kako je pomogao pokretanje portala Index, danas jednog od najuspješnijih u državi, ali to je zapravo samo dio slike koja ostaje iza njega, iza njih.

- Molim vas samo jednu stvar… Ne morate mojoj ženi baš govoriti da sam vam pomogao, ne znam kako bih joj to opravdao - kazao je Matić nakon što je ambicioznoj ekipi s Indexa doslovno poklonio 200.000 kuna.

A takvih i sličnih priča je još cijeli niz. Dobro je

činiti dobro bila je egida kojom se Ivan vodio, a ni gospođa Margaret se, naravno, nije ljutila.

Razumjela je tu njegovu potrebu, zato ga je toliko i voljela, zato je toliko čvrsto i bila uz njega.

Uostalom, i vodila je jednu od njegovih uspješnih tvrtki, potvrdivši onu tezu, ponekad izlizanu, ali u ovom slučaju potpuno točnu, da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena. ČOVJEK ISPRED SVOG VREMENA

Ivan Matić bio je student elektrotehnike, ali nikad nije završio FER. Odustao je od fakulteta i bacio se u biznis. Prvo u građevinu, u kojoj je zaradio

A opet, bio je toliko skroman da je to bilo zapanjujuće. Redovito sa žvakaćom gumom u ustima, po tome je postao i prepoznatljiv, uvijek s potpuno normalnim nastupom jednog običnog čovjeka. Bio je jedan od nas, iako zapravo i nije. Jer znao je i mogao više od velike većine. A s tim se, nemoguće je to ponoviti dovoljno puta, nikad nije razmetao. Osim u situacijama kad je trebalo počastiti društvo, kad se trebalo podružiti, popiti i pojesti… I sve to, naravno, platiti.

Fascinantno je uopće slušati sve te priče o Ivanu i Margaret Matić, čovjek na trenutke ostane bez daha od tolike količine lijepih riječi, ali tako to ide s ljudima poput njih. Fascinantno je, kažu, bilo i poznavati ih, družiti se s njima, pa čak i učiti od njih. Od ljudi koji su znali što žele i kako do toga doći, a u svemu tome nije ostala niti jedna, ni najmanja mrlja. Ni među prijateljima i rodbinom, ni među susjedima i poznanicima, ni među poslovnim suradnicima.

I zato su, zbog svega ovoga ispisanog u rečenicama pred vama, suze tekle velikogoričkim ulicama ovog utorka. Kobnog i zloslutnog utorka koji je cijeloj našoj zajednici ukrao dvoje silno važnih i vrijednih ljudi. Onih koji obogaćuju svoje susjedstvo, svoj grad i svoj kraj, ali i zemlju u kojoj su živjeli, gradili i radili.

Bilo je suza i u petak, tri dana poslije, na Gradskom groblju, na posljednjem ispraćaju bračnog para koji je sve stvarao skupa, ljudi u najboljim godinama, u srednjim pedesetima, koji su s ovog svijeta i otišli skupa.

Hvala vam na svemu, Matići, vaš grad vas neće zaboraviti, svjedočanstva koja su ostala oslikavaju ova dva života samo najljepšim nijansama...

Četvero goričkih liječnika među najboljima u Hrvatskoj

O

smu godinu zaredom portal najdoktor.com odabrao je najbolje liječnike u Hrvatskoj, a posebnu težinu njihovu izboru daje činjenica što najbolje u medicinskoj struci biraju pacijenti, koji glasuju na temelju vlastitih iskustava. U obzir su se uzimali sljedeći kriteriji: ukupan broj komentara, odnos broja pozitivnih i negativnih komentara te kvaliteta samih komentara, pri čemu se neargumentirani komentari se nisu uzimali u obzir.

"Kao i proteklih godina, komentari koji su se odnosili na vrijeme čekanja i osoblje nisu se uzimali u obzir iz razloga što u mnogim slučajevima doktorice i doktori ne mogu birati osoblje niti utjecati na broj pacijentica i pacijenata", naglasili su s portala na kojem se biralo.

I ove godine među najboljim i najomiljenijim doktorima bilo je i nekoliko naših predstavnika, pa se tako na popisu našlo četvero velikogoričkih liječnika - radiolog Nikola Ivan Leder, ginekologica

Marija Đuričić-Dokmanović, liječnica obiteljske medicine Jasminka Biškupić-Mužina i pedijatrica Ružica Vasari-Talanga. Spomenimo i kako su trojac Leder, Đuričić-Dokmanović i Vasari-Talanga ovu titulu ponjeli i prošle godine. Široko je i raznoliko društvo nagrađenih, na listi su liječnici svih mogućih specijalnosti, iz cijele Hrvatske, a priznanja za naš goričke doktore bit će možda i poticaj drugima da svojim radom sljedeće godine završe na ovoj listi.

I ove godine pacijenti su sami birali koji liječnici zaslužuju nagradu

16/17

Ravnatelji su preuzeli nagrade u ime svojih talentiranih učenica i učenika

Djeca čuvaju uspomenu na goričku 153. brigadu NAGRADE ZA NAJBOLJE LITERARNE I LIKOVNE RADOVE NA TEMU 153. BRIGADE OTIŠLE SU U NEKOLIKO VELIKOGORIČKIH OSNOVNIH ŠKOLA

D

ogovori o načinu posjeta učenika osnovnih škola Spomen parku 153. brigade Hrvatske vojske u Velikoj Buni tijekom školske godine i podjela zahvalnica učenicima za najbolje litrarne i likovne radove, bili su tema radnog sastanka čelništva Udruge pripadnika 153. brigade HV s ravnateljicama i ravnateljima osnovnih škola s područja Velike Gorice, Kravarskog i Pokupskog.

Priključio se ovom sastanku i pročelnik gradskog Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i šport Neven Topolnjak, koji je izrazio zadovoljstvo što imamo ovako prikladan objekt za učenje o Domovinskom ratu, koji je u proteklom razdoblju ,na inicijativu Udruge pripadnika 153. brigade, izgradio Grad Velika Gorica.

REDOVNI OBILASCI UČENIKA

- Čuvanje sjećanja na Domovinski rat i velikogoričku 153. brigadu HV, njezin ratni put te sjećanje na sve poginule pripadnike naše brigade važni su ciljevi ove Udruge.

U svom djelovanju Udruga je ostvarila odlučnu suradnju sa osnovnim školama, koje su redovito sudjelovale na našim obljetnicama, a želja nam je da se to još proširi redovnim obilascima svih učenika i učitelja osnovnih škola iz Velike Gorice, te iz Općina Kravarsko, Pokupsko i Orle nađem Spomen parku. Ovdje učenici mogu naučiti puno o počecima Domovinskog rata, ali i o ratnom putu 153. brigade, koja je tijekom sudjelovala na mnogim bojištima, od isto-

ka do krajnjeg juga Hrvatske - istaknuo je Ivan Zagorac, predsjednik Udruge pripadnika 153. brigade HV-a.

Počasni predsjednik Ivan Mišerić podsjetio je na važne detalje iz ratnog puta brigade, ali i na razloge osnivanja Udruge, te na ideju o izgradnji Spomen parka kroz posljednjih 15 godina. Nazočnima je opisao što sve posjetitelji mogu vidjeti u Spomen parku, svih 14 eksponata iz vanjskog postava, te fotografije, karte i trofejno osobno naoružanje izložene u Spomen domu.

HVALA UČENICIMA I UČITELJIMA

Natječaj za literarne i likovne radove učenika na temu 153. brigade HV-a prikupljani su u školama i odabrani najbolji. Pristiglo je 19 radova, a najbolji su bili ovi: Mihaela Cvetnić (OŠ Vukovina, literarni rad), Pia Kos (OŠ Vukovina, likovni rad), Jana Đuretić (OŠ Jurja Habdelića, likovni rad), Luka Rajković (OŠ Jurja Habdelića, literarni rad), Paula Kušan (OŠ Novo Čiče, likovni rad), Lorena Rinčić (OŠ Eugena Kumičića, likovni rad), Tena Bošnjak (OŠ Nikole Hribara, likovni rad), Mihaela Šebek (OŠ Nikole Hribara, literarni rad) i Luka Lučić (OŠ Nikole Hribara, maketa zrakoplova).

Ravnatelji su ime učenika preuzeli zahvalnice i prigodni poklon.

- Hvala svim učenicima i njihovima učiteljima na sudjelovanju u našem natječaju naglasio je počasni predsjednik Mišerić na kraju svog obraćanja.

Društvo

Čestit i blagoslovljen Božić i sretna Nova 2022. godina svim sportašima, sportskim djelatnicima i svim građanima Velike Gorice.

Vaša Zajednica športskih udruga grada Velike Gorice

Piše: Petra Škrinjarić

V

elika Gorica odnedavno ima svoj Oldtimer klub, koji se zove jednostavno - Turopolje.

Prva je to udruga takve vrste na području našega grada. Zahvaljujući entuzijastima Vladimiru Štarkelju, Vladi Gašparecu i Davorinu Babiću, rodila se ideja i potreba za osnivanjem ovakve udruge, po uzoru na ostale gradove i na brojne građane koji posjeduju vozila stara nekoliko desetljeća. I slijedom toga 15. rujna ove godine održana je osnivačka sjednica Oldtimer kluba Turopolje.

- Nakon dugogodišnje želje, sad i Velika Gorica ima po prvi put oldtimer klub te se nadamo uspješnom radu. Iskrenih entuzijasta na području grada i okolice ima dovoljan broj za uspjeh. Trenutačno su mnogi vlasnici starodobnih vozila s područja Turopolja uključeni u Oldtimer klubove izvan Turopolja. Ciljevi kluba su promicanje, razvitak i unapređenje, sakupljanje i očuvanje svih vrsta starodobnih cestovnih vozila i poljoprivredne mehanizacije kako bi se spriječilo njihovo propadanje i uništavanje, a u cilju predstavljanja kao baštine tehničke kulture na području Zagrebačke županije priča nam predsjednik Vladimir Štarkelj.

OD 30 GODINA PA NA DALJE

Od osnivanja su prošla tri mjeseca, a trenutačno broje 40 članova koji su ispunili pristupnicu. Raspon godina je velik, kreće se od 16 pa do 70 godina.

- Smatramo da će se sve više građana uključiti u klub, pogotovo kad krenemo s našim javnim nastupima. Po Statutu član mora i ne mora posjedovati starodobno vozila, ali u tom slučaju vodi se kao član-simpatizer. Svatko može postati član i sudjelovati u radu kluba - kaže Štarkelj.

Ovi gorički zaljubljenici u stara vozila u svojoj kolekciji imaju velik broj motorkotača, desetak starodobnih automobila i traktora te jedan kombajn.

- Među motorima posebno se ističe marka Tomos, te motorkotači prikoličari. Iz

tog razloga osnovali smo nekoliko sekcija; Tomos sekcija koja je posebno zanimljiva najmlađima, a tih motora ima najviše sačuvanih. To su brojni motorkotači koji su bili vrlo popularni i mnogi su sentimentalno vezani za njih. Posebno ističemo da smo klub s najviše starodobnih motorkotača prikoličara, imamo ih otprilike deset komada. Zatim slijede sekcija vojnih starodobnih vozila, sekcija starodobnih vozila i motorkotača starijih od 40 godina, te sekcija Youngtimer vozila starosti od 30 -40 godina - objašnjava Štarkelj.

Najveću kolekciju ima tajnik kluba Vladimir Gašparec, a ona broji oko 40 starodobnih motorkotača. Uz njega su još i član Davorin Babić s 20 motorkotača, Mladen Požega s deset motorkotača i nekoliko vozila, a svi ostali imaju po nekoliko vozila ili motorkotača.

- Od najstarijih vozila možemo istaknuti legendarno vozilo iz II. svjetskog rata koje je sudjelovalo u oslobađanju Europe od nacizma, a to su Willysi, koje posjeduju Danijel Rožić te Vladimir i Fran Štarkelj. Nadamo se da će se našoj ekipi uskoro priključiti i Dražen Lučinger, koji također posjeduje izvorno restauriranog Willysa. Takvih vozila proizvedeno je oko 360 tisuća, s pogonom na sva četiri kotača, a prošla su najteža i najslavnija bojišta II. svjetskog rata, od Sjeverne Afrike do Njemačke, od Normandije do Okinawe. Jeep je potom postao sinonim za terenski automobil. Također, imamo i nekoliko vojnih i policijskih starodobnih motorkotača Moto Guzzi i BMW. Posebno zanimanje pokazali su traktori Dalibora-Matije Saba i Darka Majstorovića iz pedesetih godina, koji i danas uredno rade, te atraktivni kombajn Darka Robića - opisuje Štarkelj.

Kada su u pitanju cijene takvih vozila na tržištu, Štarkelj ističe kako se cijene krećuzavisno o stupnju restauracije. Odnosno, koliko je vozilo uspješno vraćeno u izvorno staje, kad je bilo proizvedeno. Cijena tada može biti i duplo veća od cijene kad je vozilo bilo novo!

Restauracija ovakvih vozila može trajati mjesecima, pa sve do nekoliko godina, dok

20/21

Zaljubljeni smo u svoja stara vozila!

I rado ćemo ih pokazati...

VLADIMIR ŠTARKELJ PRVI JE PREDSJEDNIK OLDTIMER KLUBA TUROPOLJE, PRVE UDRUGE ZA STARODOBNA VOZILA U VELIKOJ GORICI. IMAJU AUTOMOBILE, MOTORE, TRAKTORE, KOMBAJNE... se ne pronađu svi potrebni dijelovi, zavisno radi li se o automobilu ili motorkotaču.

- Svi djelovi moraju biti orginalni, a često se dijelovi nabavljaju iz cijelog svijeta ili pronalaze na raznim sajmovima u Europi.

Ponekad je teško pronaći dijelove pojedinih modela. Pojedini automobili su u većem broju prisutni na tržištu starodobnih vozila pa se dijelovi mogu relativno brzo pronaći, kao što su spomenuti Willysi. Čak su veći problem nabavke dijelova za neke mlađe automobile, a o njim ovisi uspjeh obnove. Često se mora pristupiti izradi dijelova, što je vrlo složen postupak. Srećom, u svijetu postoje specijalizirane trgovine ili se pak od dva-tri vozila složi jedno. O broju utrošenih sati rada na restauraciji bolje da i ne govorimo - prepričava Štarkelj.

OBNOVITI VOZILO ZA SREĆU!

Ljubav prema starim vozilima seže još iz doba mladosti kod mnogih članova, kad su posebno uživali u vožnji na svojim vozili-

U KOLEKCIJI SU NAM DVA WILLYSA, MOTORA KOJI SU SE BORILI S NACISTIMA

ma. I ta je ljubav kod ovih ljudi, eto, ostala usađena sve do dan danas.

- Zahvaljujući toj ljubavi pronašli su i životne partnere te osnovali obitelj. Sad tu ljubav prenosimo na svoju djecu, koja su upravo iz tog razloga odlučila sada obnoviti ta starodobna vozila ili motorkotače. Kada nakon puno truda, financija i odricanja obnovite starodobno vozilo osjećate se kao zaista vrlo sretan čovjek. To u vama izaziva motivaciju te s velikom strašću nastavljate dalje, pogotovo kad pronađete potpuno zapušteno vozilo koje obnovite do razine potpuno novog. Zato pojedini naši članovi imaju velik broj vozila koja ljubomorno čuvaju i prikazuju s ponosom široj publici.

Kao ljubitelju povijesti, drago mi je da posjedujem legendarni Willys iz 1943. godine, koji je proizveden u SAD-u i sudjelovao u II. Svjetskom ratu, te motorkotač Dnepr iz 1944. godine, proizveden u Rusiji - ističe naš sugovornik, koji trenutačno restaurira TAM 6500 iz 1971 godine.

- Mnogi su umjesto u kuću uložili u starodobno vozilo. Nitko ne može točno predvidjeti koliko će obnova koštati. Svi smo krenuli s onim što nam je na početku bilo dostupno. Obično većina naših članova restauriraju sami svoja vozila koliko im to financijske mogućnosti dozvoljavaju te posjeduju znanja. Jako često pomažemo jedni drugima raznim savjetima oko nabavke dijelova i obnove - govori Štarkelj pa odmah nastavlja: STIŽE RELI, IZLOŽBE VOZILA...

- Pojedini naši članovi godinama su postali pravi stručnjaci i njih se najviše kontaktira za pomoć. Sreća je da danas postoje i mladi zainteresirani, te im stariji prenose svoja znanja od autoelektrike, limarije, lakiranja i mehanike. Nitko ne može sve znati. Zajedno smo jači i uspješniji. Kvarovi na vozilima su česti jer u vrijeme njihove proizvodnje dijelovi nisu bili savršeni, zbog čega kontinuirano vršimo popravke doslovce

ŠTO JE OLDTIMER? Vozilo koje je proizvedeno prije 30 i više godina, koje je radi njegovanja povijesnih naslijeđa i tehničke kulture sačuvano ili obnovljeno.

nakon svake vožnje. Zamor materijala čini svoje, sve što se vrti je podložno kvarovima, a vozilo i dok stoji propada čak i više.

Na primjer nedavno mi se pokvario regler na willysu kojeg više ne možete nigdje nabaviti, znanje starih majstora tada dolazi na vidjelo i problem se brzo riješi. Članovi Oltimer kluba Turopolje imaju mnogo planova, ali kako kažu, želje su jedno, a mogućnosti drugo.

- Na zadnjoj sjednici odlučili smo u 2022. godini u Velikoj Gorici u proljeće organiziramo Oldtimer show, na kojem će sudjelovati svi naši članovi te pokazati sve svoje eksponate koje posjeduju. Organizirat ćemo i reli po cestama Vukomeričkih gorica, a u suradnji s brojnim klubovima iz Republike Hrvatske. U planu nam je i sudjelovanje na manifestacijama koje organiziraju ostali Oldtimer klubovi diljem Republike Hrvatske, sukladno našim mogućnostima. Entuzijazma nam ne nedostaje... - zaključuje Štarkelj.

Društvo

Spas za jednu malu sovu dovezao se linijom 268...

Kad se govori o javnom prijevozu, a pogotovo liniji 268 Glavni kolodvor-Velika Gorica tu baš nema nekih lijepih riječi.

Same kritike, pa čak i naziv "linija iz pakla". Međutim, kao i uvijek, postoje iznimke. A jedna takva se dogodila u prvim satima posljednje nedjelju u studenom.

- Vozač ZET-ovog busa završavao je šihtu u jedan iza ponoći i vozio iz Velike Gorice na Glavni. Vidio je ozlijeđenu sovu jastrebaču na Holjevčevoj, zaustavio bus i spasio je s ceste! Sova se oporavlja u Dumovcu!

- objavljeno je te nedjelje, taman uoči početka aadventa.

- Svoju priču o neobičnoj noćnoj vožnji ZET-om dobila je ova sova jastrebača! Na Aveniji Većeslava Holjevca ležala je s ozlijeđenim krilom. Iako su vozača minute dijelile od odlaska kući, odlučio je pomoći sovi. Podigao ju je s kolnika i nježno stavio kraj svojeg sjedala. Sovica se tu ugnijezdila i odatle ga zahvalno promatrala. Vozač nas je nazvao i pričekao naš dolazak. Ništa mu nije bilo teško. Hvala mu! Tako se vole životinje!Daljnju skrb o sovi preuzimaju kolege iz oporavilišta za divlje životinje Zoološkog vrta grada Zagreba - objavili su iz azila Dumovec.

B

io je ponedjeljak, 22. studenog, kad je dispečer goričke Javne vatrogasne postrojbe u 15:44 sati zaprimio dojavu o požaru krovišta na obiteljskoj kući u Kolodvorskoj 122. Bila je to kuća našeg sugrađanina Branka Jelekovca, koji je s nama podijelio svoju priču.

- To poslijepodne bio sam u vrtu i nešto obrađivao, kad me mama pozvala na ručak.

Krenuo sam iz vrta kroz kuću i primijetio da nema struje . Bilo mi je neobično, ali ništa nisam slutio. Na putu prema maminoj kući, u dvorištu sam sreo sina i rekao mu kako nema struje, ali ni on nije znao o čemu je riječ. Odjednom, uočio sam dim.

Podigao sam pogled prema krovu i vidio kako kroz prozore spavaćih soba izlazi dim.

Tad je krenula panika - započinje priču Branko Jelekovac, pa nastavlja: - Odmah smo krenuli zvati 112, no bilo

NISMO SE JOŠ NI MI SNAŠLI, A VEĆ SAM ČUO SIRENE NAŠIH VATROGASACA

je zauzeto. U međuvremenu, bratova kći uspjela je dobiti nekoga. Počeo sam dizati paniku da gori vatra, otrčao sam u garažu po dva vatrogasna aparata, a sin je u međuvremenu sa šlaufom trčao na krov i krenuo zalijevati. Odmah smo pretpostavili da je sve krenulo od dimnjaka. U tom trenu, začuo sam sirene i vidio da stižu vatrogasci.

To je bila nevjerojatna brzina!

MINIMALNA ŠTETA

Toga popodneva ova je intervencija zapala ekipu druge smjene goričkog JVP-a, na čelu s voditeljem Mariom Lendarićem. Na teren je izašlo deset vatrogasaca s tri vozila.

- Mi od dojave do kretanja na intervenciju krećemo u roku jedne minute. Vrijeme izlaska mora biti u minutu. Od primanja poziva do dolaska tamo trebale su nam tri minute. Izvidom situacije zaključili smo

22/23

'Naši vatrogasci su čudo! Hvala što ste me spasili' BRANKO JELEKOVAC ODUŠEVIO SE REAKCIJOM DJELATNIKA JVP-A NA POZIV ZBOG POŽARA I ODLUČIO IM JE OTIĆI U POSTAJU ZAHVALITI da je požar krenuo od dimnjaka, očito je pustio neki žar koji se primio za krovište.

Raskapanjem knaufa u potkrovlju došli smo do žarišta požara, kojeg smo uspjeli uloviti i ugasiti uz najmanju moguću štetu.

Kad dođemo na takvu intervenciju, gdje čovjeku gori kuća ili bilo koja druga imovina, cilj je da šteta ne bude veća nego što je nastala do našeg dolaska - kaže voditelj Lendarić, čija je ekipa cijeli posao odradila za nešto manje od tri sata.

Branka je oduševila brzina, pristup i načinom odrađenog posla goričkih vatrogasaca.

- Ti trenuci čine se kao vječnost, no naši vatrogasci zaista su brzo stigli. Prvo su izvidjeli situaciju, jedna

je ekipa krenula na stubište, dok je druga stigla s auto ljestvama. Brzo su izvukli crijeva za gašenje požara, sav alat za otvaranje stropa i ubrzo su ugasili gdje je bilo najveće žarište. Vrlo brzo i vrlo stručno su to odradili. Kada su vatrogasci otišli, okupilo se nas 20-ak kako bismo to sve počistili i pokrili krovište radi kiše. Kada sam počeo gledati što se zapravo dogodilo, shvatio sam veliku profesionalnost tih ljudi - s velikim divljenjem prepričava Branko.

NE DOGAĐA SE ČESTO...

- Profesionalnost i pažnja prema mojoj imovini je bila nevjerojatna. Uspjeli su toliko sačuvati da mi se parket u potkrovlju nije dignuo. Jesmo mi to odmah čistili i skupljali vodu, ali šte-

TEK KAD SAM VIDIO ŠTO SU SVE NAPRAVILI, SHVATIO SAM KOLIKO SU DOBRI..

ta je minimalna. Upravo iz tih svih razloga dobio sam potrebu, da odem u Javnu vatrogasnu postrojbu i da se zahvalim tim ljudima, jer oni to zaslužuju. Hvala im!

No, skromni su ti naši vatrogasci, kažu to im je posao. I nije uobičajeno da netko ovako dođe zahvaliti i pohvaliti ih.

- Odradili smo jednu uobičajenu intervenciju, a po izlasku uvijek imamo ista pravila. Prednost ove intervencije, u odnosu na neke druge, je to što je bila relativno blizu. Svaka intervencija je bitna u prvim minutama, ako se požar na vrijeme stavi pod nadzor možemo ga savladati bez problema. Gospodin Jelekovac je u ovoj situaciji bio dosta razborit i razuman i vidio je sam koliko nam je vremena trebalo da stignemo jer živi relativno blizu. Mi smo za nešto više od tri minute bili na mjestu požarišta i polagali cijevi, a kroz četiri i pol

minute krenuli smo sa sanacijom i gašenjem požara - istaknuo je zapovjednik Ivica Maceković, presretan zbog pohvala: - U mojoj vatrogasnoj karijeri koja traje 15 godina bilo je svega par slučajeva da je netko došao ili nas nazvao da nam zahvali.

Lijepo je čuti da se dobro radi i da posao ide u pravom smjeru. Na kraju krajeva, to i je naš posao, da štitimo naše građane koji trebaju pomoć - zaključuje Lendarić.

LJUDI, ČISTITE DIMNJAKE!

S obzirom na to da su počeli hladniji dani i sezona je grijanja, iz JVP-a često apeliraju na građane da budu oprezni.

- Ima pomaka u odnosu na prije deset godina, no prvi tjedan kad zima malo jače 'zagrize' uvijek ima požara kuća. I ovim putem apeliram na sve da održavaju dimnjake, da zovu stručne osobe - poziva Lendarić.

Priča iz kvarta

100.

STOTI BOŽIĆ OLGA JANČIĆ PROSLAVILA JE

Studirala sam u vrijeme NDH, radila kao učiteljica i Jedino mi je žao što nisam imala svoju obitelj, ali to moguće. Dečki su svi otišli u rat, a malo ih se vratilo

Z

Piše: Marko Vidalina ubato zimsko sunce obasjalo je taj utorak, 7. prosinca, bilo je ugodno provozati se gradom, iz šetališta Franje Lučića skrenuti u Majerovu pa onda desno u Kerstnerovu. Mašina je ugašena ispred kućnog broja 24, urednog i šarmantnog zdanja s bijelom ogradom, zaključanom, i sa zvonom odmah pokraj.

Gospođa Renata pojavila se brzinom munje i uvela nas u jedan drukčiji svijet. U Dom za starije i nemoćne "Ljubav". Jer vrijeme je za - rođendan!

Prolazimo lakoćnom dvije, tri stepenice, skrećemo udesno i ulazimo u prostoriju prepunu ljudi treće životne dobi. Tri, četiri kauča poslagana su jedan do drugoga, a na njima društvo sjedi kao po špagi. U tišini i sa zanimanjem promatraju neobičnoga gosta s fotoaparatom u jednoj i olovkom u drugoj ruci.

- Gospođo Olga, dođite s nama - obraća se sestra Renata simpatičnoj bakici u šarenom ogrtaču koja sjedi na rubu kauča Uz pomoć kolegice podiže je na noge, usmjerava u prostoriju nekoliko stepenica niže.

I surađuje baka Olga, korača ona dobrim dijelom i sama, iako će torta na stolu otkriti da ona danas slavi 100. rođendan!

- Kako se osjećam? Odlično! Jedino mi je malo neobično zbog ovog slavlja... - tihim nam glasom govori Olga Jančić. Čak tu tri torbe bile na stolu, a taj je detalj posebno oduševio skromnu baku Olgu.

I na to se stalno vraćala, kao da se nikako nije mogla smjestiti u ulogu zvijezde dane, slavljenice, glavne frajerice.

- Tri torte... To nisam mogla zamisliti.

Sluh je više ne služi najbolje, ali i dalje je to dovoljno dobro za jedan lijep, ugodan, inspirativan razgovor. Sa stogodišnjakinjom, sa ženom rođenom prije cijelog jednog stoljeća, ali i dalje itekako vitalnom u mentalnom smislu. Staračke tegobe su tu, kako neće biti, ali ova sjajna cura od sto godina cijelu priču će sažeti u ovo: - Kad se sve skupa uzme, nakon ovih sto godina, reći ću sam da je život lijep. Da, lijepo je živjeti!

POTPUNO DOŽIVJELA ZAGREB

Gomila je tu, naravno, životnog iskustva, iza nje su četiri države, dva rata i, evo, dvije pandemije. Puno toga stane u stotinu godina, puno uspona i padova, cijeli niz životnih izazova. I zato je valjda i toliko lijepo vidjeti sav taj optimizam bake Olge.

- Kako je u Domu? Dobro je, živi se - kazat će prvo uz pomalo sramežljivi smiješak.

I često se smije, šali, duh je tu, itekako živ.

- Što se načina života tiče, slično je to već godinama. Jedino što prije nisam bila u Domu, nego kod kuće... Ali sad više nemam nikoga osim jednog nećaka. Zato sam i odlučila doći u Dom. I došla je baš ovdje, u Dom "Ljubav".

- Lijepo je, svi su jako pažljivi i brižni, dobra je i hrana, i smještaj... Iskreno, nisam

SRETAN VAM ROĐENDAN! U Domu Ljubav potrudili su se razveseliti baku Olgu, koja se nije mogla načuditi tortama za stolom...

očekivala da će biti tako dobro u Domu, uvijek sam ovakve ustanove smatrala nekom vrstom 'kulturnog zatvora'. Ali nije tako ni izbliza, ma kakvi. Imamo ovdje i lijepi balkon, družimo se, a najvažnije je da čovjek ovdje nema nikakve brige - priča nam gospođa Jančić.

Ispalo je tako da je stoti rođendan proslavila u našem gradu, u Velikoj Gorici, s kojom najveći dio života nije imala previše dodirnih točaka.

- Iz Zagreba sam, rođena Zagrepčanka. Išla sam u Prvu gimnaziju, na Gornjem gradu.

Zagreb sam ja potpuno doživjela tijekom svoga života - s dozom sjete govori Olga, pa bez dodatnih pitanja nastavlja govoriti: - Bila sam učenica pučke škole na Svetom

ŽIVJELI SMO LIJEPO, S TRI DOBRA OBROKA NA DAN I BOLJIM RUČKOM NEDJELJOM

Duhu, imali smo jednu staru učiteljicu, od koje nismo puno dobili, jer bila je već umorna. Po razredu smo uglavnom skakali, zabavljali se i divljali, pa su me zapravo poučavali doma. Mama mi je stalno tjerala da čitam glasno, jer bojala se da u školi neću naučiti ni čitati ni pisati - smješka se opet slavljenica Olga. ŽIVOT SA 1700 DINAMA MJESEČNO

Međutim, baš suprotno. Olga se zaljubila u knjige, u nova znanja, pa su se odlučili upisati u gimnaziju.

- Pamtim to, kad su me upisali u gimnaziju, imala sam osjećaj manje vrijednosti. Mislila sam da ne znam dovoljno za takvo nešto, ali snašla sam se na kraju u toj gimnaziji.

BRZO JE PROŠLO OVIH MOJIH 100 GODINA... I SAD, NAKON CIJELOG STOLJEĆA, REĆI ĆU VAM DA JE ŽIVOT LIJEP! DA, LIJEPO JE ŽIVJETI, KAŽE BAKA OLGA

24/25

Ć BAKE OLGE ROĐENDAN U GORIČKOM DOMU "LJUBAV"

i proživjela jako lijep život. u moje vrijeme nije bilo o..., priča nam Olga Jančić

nedostajalo. Uvijek smo za blagdane imali kolače, a nedjeljom bi imali malo bolje jelo.

Imali smo tri dobra obroka na dan. I nije bilo onoga 'ja to ne volim'... A ne, to nije postojalo. Odijevali su nas uredno, nismo bili nikakvi odrpanci, tako da mogu reći da sam imala lijepo djetinjstvo.

Prilično će detaljno baka Olga opisati i kako je pala odluka da se upiše na fakultet, što u drugoj polovici tridesetih godina prošlog stoljeća baš i nije bilo uobičajno za djecu iz činovničkih, radničkih obitelji.

- Nisam znala što dalje. Posao nisam mogla naći s gimnazijom, a nekako mi se nije ni dalo još raditi. Kažem, otac je u Željeznici imao pristojnu radničku plaćicu, ali podržavali su me i on i mama. Doduše, mama je mislila da ću ići do velike mature i početi raditi, a onda sam razgovarala s ocem pa mu rekla da se moja prijateljica Zlatka upisuje na fakultet. To su baš bili prvi dani u mjesecu, baš je dobio plaću, i izvadio je novce iz džepa i rekao: 'Evo, upiši se i ti!

Kad ti se škola toliko sviđa, kaže, idi do kad god hoćeš'. I upisala sam se na fakultet, na hrvatski jezik i književnost. I uživala sam u studiranju!

DOSTA ŠKOLE, AJMO RADITI!

Prošla sam i s odličnim uspjehom prvi rezred, svi su se i čudili, ali poslije više nisam bila tako dobar đak, ha, ha... Došla sam do velike mature, ali svi smo zapravo dobili 'poklon maturu', jer tad je došla NDH i nismo morali ići na pravu maturu - prepričava Olga, koja pamti svaki detalj.

Pamti tako i sitnice iz života u to vrijeme, iz danas tako dalekih dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća.

- Imala sam dva brata i jako, jako dobre roditelje. Mama je bila domaćica i jedina primanja bila su očeva, koji je na Željeznici bio činovnik trećeg razreda, što znači da je imao plaću 1700 dinara. To nije bio veliki novac u to vrijeme, ali uz mamino ekonomsko gospodarenje ništa nam nije

SVAKI DIO ŽIVOTA MI JE BIO LIJEP, NE ZNAM NI ODABRATI KAD JE BILO NAJLJEPŠE...

Usporedno s Olginim završetkom srednje škole stigao je i Drugi svjetski rat na naše prostore, promijenio se i državni ustroj.

- Bilo je to vrijeme Drugog svjetskog rata, živjeli smo u NDH, ali na fakultetu se sve odvijalo potpuno normalno, kao da nema rata. Zagreb nije bio bombardiran kao mnogi drugi gradovi i sva naša predavanja i ispiti održavani su redovno kao i prije rata. Ali meni je to i nekako brzo prošlo...

- prisjeća se na svoj rođendan Olga.

Međutim, to redovno i normalno studiranje prekinuto je zbog hitne potrebe da studenti viših godina počnu raditi.

- Da, slali su nas raditi i prije nego što smo završili fakultet, budući da je nedostajalo učitelja. Zato sam i završila fakultet tek nakon osam godina, jer nije bilo lako pripremati se za nastavu i za ispite istovremeno.

Mnogi su na kraju odustali, ali ja nisam željela - govori nam Olga.

Mlada profesorica hrvatskog nije baš mogla birati gdje će završiti, gdje će raditi, pa je redovito završavala u provinciji, daleko od rodnog Zagreba, od urbane sredine.

- Najveći dio staža provela sam u provinciji, u selima oko Koprivnice, a onda sam konačno došla u Sesvete, što je praktički bio Zagreb, tako se to gledalo. Radila sam nakon toga i u školi koju je podržavala tvornica Rade Končar, što je u to vrijeme bilo uobičajno, da velike tvornice podržavaju srednje škole. I tako, prošao je radni staž, 35 godina... - kaže slavljenica, koja je u mirovinu otišla prije više od tri desetljeća.

- Ne mogu reći da mi je u tom radnom vijeku bilo nešto posebno naporno. Kao da sam imala sreću, pa sam uvijek imala dobre razrede. Svi su mi bili jako dobri i mirni, a kad smo se poslije okupljali na godišnjicama mature, govorili su mi da je to bilo zato što sam im zanimljivo pričala, ha, ha.

1921.

Bilo je to godine

Na pitanje "kad je bilo najljepše živjeti", na trenutak je zastala. A onda kazala: - Ne, ne znam reći kad je bilo najljepše. Sve sam životne prepreke znala svladati. Nisam imala nekih posebnih poteškoća u životu. I život mi je, zapravo, prošao jako brzo. Tako mi se sad čini...

RAKIJA SAMO KAO LIJEK

NOBELA JE DOBIO TALENTIRANI ALBI U godini kad je Olga Jančić rođena Albert Einstein imao je 42 godine, bio je u naponu snage i zaslužio Nobelovu nagradu za fiziku, za otkriće zakona fotoelektričnog efekta.

VIDOVDANSKI USTAV U SHS-U Olga je rođena u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, a prvi ustav te države, poznatiji kao Vidovdanski ustav, donešen je pet mjeseci prije nego što je naša slavljenica došla na svijet.

Ispričat će kroz razgovor i da joj je jedini ozbiljniji problem sa zdravljem bila reuma, koju je dobila zato što je spadala u samce, a oni nisu imali pravo na drva za ogrjev...

A kad čuješ da je proživjela stotinu godina bez pravih zdravstvenih problema, zapitaš se u čemu je stvar.

- Nemam nikakav recept. Uvijek sam išla iz dana u dan. I prihvaćala sve što donosi svaki novi dan. Nisam razmišljala što me čeka, što će mi sve biti teško, nisam tako željela razmišljati. Po naravi sam tvrdoglava, uvijek sam govorila 'ja to mogu, ja to hoću' i zato valjda nisam imala poteškoća.

Nikad nisam pušila, a alkohol u našoj kući nije postojao. Jedino domaća rakija, koju bi nam donosili rođaci iz Slovenije. Ali to nam je služilo kao lijek, ne za piće.

A opet, uz sav taj optimizam i pogled na svoje stoljeće kroz ružičaste naočale, može se u nekim trenucima zapaziti i poneka tamna sjena u očima.

- Ponekad mi je žao što nisam imala svoju obitelj, ali to je bilo nemoguće u ono vrijeme. Svi dečki su otišli u rat, a rijetko tko se vratio. Srela sam samo jednoga, ali on je rekao da neće više u Zagreb, otišao je u Slavoniju baviti se svojim imanjem...

I tako je Olga ostala sama, ali ne i usamljena. Imala je svoj posao, generacije i generacije djece kojima je prenosila znanja, a imala je i prijatelje, kolege...

- Prijateljica više nemam, sve su umrle, ali čuvam uspomene i na njih i na sve ljude koji su mi prošli kroz život. Gdje god i što god sam radila, uvijek sam vjerovala da su ljudi dobri, a tako je i bilo. I sad mislim da su ljudi u osnovi dobri, jer ja ni s kim nikad nisam imala sukobe. Valjda i zato što sam tiha po prirodi, nenametljiva, oduvijek se držim one da je šutnja zlato - opet se lagano nasmiješila Olga.

NIJE ZABORAVILA PRIČATI...

ŠVEDSKA UKINULA SMRTNU KAZNU Da, toliko je to bilo davno da je i zemlja poput Švedske u to vrijeme imala smrtnu kaznu.

Posljednje pogubljenje izvedeno je upravo 1921. godine.

PROŽIVJELA JE 18 PREDSJEDNIKA SAD-A U godini Olgina rođenja Woodrow Wilson je prepustio svoje mjesto Warrenu Hardingu, a Joe Biden je njezin 18. predsjednik SAD-a u životu. Proživjela je i JFK-a, i Nixona, i Ikea, i Obamu...

Dolazi nam i Božić, jubilarni stoti u njezinom životu, blagdane će naša slavljenica provesti uz društvo iz Doma, ali i uz uspomene koje su ostale.

- Volim Božić, veselim se Božiću. I doma smo, kao djeca, uvijek imali lijepe božićne blagdane. Jedne godine, sjećam se toga dobro, imali smo bor od poda do stropa, a ispod su bili darovi. Brat je te godine dobio tamburicu, hodao je oko bora i tamburao, pa odjednom 'prehitio' cijeli taj ogromni bor. Sve se porazbijalo, ali već drugi dan tata je donio dvije kutije novog nakita i sve je bilo u redu - govori nam Olga.

Polako se već i umorila od razgovora, potrajalo je sve skupa puno duže nego što smo se nadali, nego što je i sama mislila...

- Ja sam mislila da sam zaboravila govoriti, ali čini se da ipak nisam, ha, ha - kazala je Olga, da bi pogled opet otišao na torte.

- Stvarno nisam očekivala ovakvu zabavu, sve te torte, ovaj naš razgovor... Pa to bi trebalo biti za neku važnu ličnosti, a ne za jednu običnu, skromnu profesoricu - nasmijala se još jedanput, pa rekla za kraj: - Ponekad jesam usamljena, nedostaju mi svi ljudi koji su činili moj život, ali sve u svemu mi je lijepo tu u Domu. Jedino se nikad ne bi nadala da ću imati tri torte...

Neki novi klinci

27

Kartohod u Kumičiću!

I u još samo pet škola...

NA KARTOHODU JE ŠKOLA U SREDIŠTU, A POMOĆU NJEGA ĆE SE UČENICI ZNATI BOLJE SNAĆI U PROSTORU

O

snovna škola Eugena Kumičića peta je škola u Hrvatskoj u kojoj je postavljen kartohod u holu škole.

Postavila ga je Državna geodetska uprava.

- Nakon Gline, Opatije, Bregane i Zagreba, ovo je peti u nizu kartohod kojeg mi postavljamo po osnovnim školama u Hrvatskoj. Kartohod je osmišljen kao edukativno sredstvo, da se učenici maknu od mobitela i ostalih elektroničkih uređaja i da se znaju orijentirati u prostoru. Kartohod ima sva obilježja karte, od mjerila do koordinata, sadržaja i legende. I napravljen je tako da se škola stavi u središte karte.

Djeca pronalaze gdje žive, kako dolaze do

škole, orijentiraju se. Uglavnom, znaju se snaći u vremenu i prostoru uz pomoć karte - ispričao nam je Igor Vilus iz Državne geodetske uprave, voditelj službe za topografsku izmjeru i državne karte.

Karta je veličine osam puta deset metara, a sastavni dijelovi su digitalni ortophoto koje Državna geodetska uprava proizvodi za područje cijele države, kao i ostale elemente koje imaju u svojim arhivama.

PROJEKT IDE DALJE

- Želja nam je da učenicima i nastavnicima približimo kartografiju kao znanost, a isto tako da služi kao edukativno sredstvo koji će oni koristiti u svojem životu. Ovo je tek početak postavljanja kartohoda, interes je velik, ali vidjet ćemo kako će nam financijska sredstva omogućavati da se ovaj projekt nastavi i dalje. Nastavit ćemo i dalje s ovim aktivnostima i nadam se da će većina škola u Hrvatskoj imati ovu edukativnu kartu - dodao je Vilus.

A da su oduševljeni novom kartom u holu

KARTOHOD SLUŽI KAO EDUKATIVNO SREDSTVO ZA KLINCE

OVO ĆE NAM SIGURNO POMOĆI U UČENJU GEOGRAFIJE

škole potvrdili su nam i sami učenici.

- Jako mi je fora ova karta. Na karti možemo vidjeti Veliku Goricu i okolna sela, jako dobro se vidi i jezero Čiče. Ova karta će nam sigurno pomoći za učenje geografije - ispričala nam je Dora.

- Sviđa mi se karta. Prvi dan kada sam je vidjela išla sam tražiti gdje živim, uspjela sam otprve pronaći - priča nam Una. - Prvo što sam išla gledati na kartu je to gdje mi je kuća jer sve se lijepo detaljno

vidi i možda mi pomogne oko učenja složila se Brigita.

POMOĆ I U NASTAVI

- Djeca se jako vesele ovoj karti, svaki odmor iskoriste za istraživanje, a bit će im i dobar materijal i sredstvo za nastavu geografije, prirode i društva u četvrtom razredu gdje se uče mjerila. Oplemenili smo hol škole i napravili ga još zanimljivijim - kaže ravnateljica Snježana Ruklić.

I gosti iz Zaboka, Ogulina i sa Hvara plesali ispred Muzeja

D

Mnogobrojni Velikogoričani uživali su u vrhunskom folkloru na otvorenom

ječji folklorni susreti, u svom već 24. izdanju, održani su u subotu, 4. prosinca, na otvorenom, na prostoru ispred Muzeja Turopolja. Domaćin Susreta bio je jedan od nositelja kulturnog života našega kraja, Folklorni ansambl Turopolje, a gostujući mladi folkloraši došli su iz raznih dijelova Hrvatske - Folklorni ansambl Zabok iz Zaboka, Kulturno-umjetničko društvo Jelsa iz istoimenog mjesta na otoku Hvaru te Kulturno-umjetničko društvo Klek iz Ogulina. S turopoljskom tradicijom tako su se "sudarale" kulturne baštine Zagorja, Gorskog kotara i Dalmacije...

Bila je to prigoda da FA Turopolje predstavi sve svoje grupe, da kroz plesove pokažu svoju uvježbanost te da i u ovom vremenu limitiranom epidemiološkim mjer-

ama, prezentiraju ljepotu turopoljskih plesova. Respekt su im iskazale i gostujuće grupe, a posjetitelji su svoje zadovoljstvo prikazanim folklorom demonstrirali dugotrajnim pljeskom. (dj)

Moja županija

INTERVJU STJEPAN KOŽIĆ, ŽUPAN ZAGREB

Ništa ne dolazi preko jer već 20 godina ide 10 PITANJA PRVI ČOVJEK ZAGREBAČKE ŽUPANIJE KROZ DESET NAS JE TOČAKA PROVEO KROZ OVU GODINU, ALI I NAJAVIO SVE ŠTO NAS ČEKA U GODINAMA PRED NAMA. KURS ĆE I DALJE OSTATI ISTI...

Razgovarala: Marija Vrbanus Na čelu ste županije koja bilježi konstantan gospodarski rast, FINA je prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2020. godini županiju svrstala na drugo mjesto u državi, a i u periodu pandemije uspjela je održati rast zaposlenosti i neto plaća. Što je ključno za ovakve dobre rezultate?

Dobri rezultati ne dolaze preko noći već su rezultat strategije i sinergije s investitorima poduzetnicima. S obzirom da županiju vodim više od 20 godina, dobro se sjećam razdoblja kada je Zagrebačke županija bila predgrađe Zagreba, a mnogi na strategiju razvoja poduzetničkih zona nisu gledali s odobravanjem. Danas, 20-tak godina poslije, pokazalo se da je to bio pravi put. Na vrijeme smo spoznali svoje komparativne prednosti kao što je blizina metropole, činjenica da je zračna luka na našem području, cestovna infrastruktura. Trebale su godine i godine ulaganja županije, gradova i općina i države. Danas je ta brojka premašila iznos od 50 milijuna kuna samo županijskog novca, ali svaka se kuna isplatila i multiplicirala. U Zagrebačkoj županiji investicije su kontinuitet, a s tim dolaze gospodarski rezultati, rast zaposlenosti i liderska pozicija naše županije na mnogim rang listama. Uistinu smo ponosni jer nas tvrtke prepoznaju, dolaze na naše područje, a mi se trudimo biti zajedno s gradovima i općinama učinkovita i proaktivna uprava.

Breme pandemije palo je na naš zdravstveni sustav. Na koji je način Županija pomogla zdravstvenim ustanovama?

Iskoristit ću i ovu priliku i zahvaliti se svim djelatnicima u zdravstvu koji svaki dan nose teret pandemije na svojim leđima i brinu o svojim sugrađanima. Najmanje što

smo mogli napraviti jest pokriti dugove koji su nastali u našim zdravstvenim ustanovama radi koronavirusa. Za tu je namjenu Županija osigurala rebalansom proračuna 12 milijuna kuna. Zaštitne opreme troši se više nego ikad, organizirali smo više puta masovna cijepljenja, covid ambulante, punktove za cijepljenje. Sve to iziskuje sredstva. Mi uvijek možemo računati na zdravstvene djelatnike, a i oni mogu na svog osnivača, Zagrebačku županiju. Činjenica je da Zagrebačka županija jedina u Hrvatskoj nema Opću bolnicu, da li taj nedostatak utječe na kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite?

Mnogo je toga po čemu smo specifični, pa tako i da smo jedina županija bez opće bolnice, ali i da jedini nemamo središte u svojoj županiji već u Zagrebu. Tome je razlog specifični položaj prstena oko Zagreba. Kada govorimo o zdravstvenoj zaštiti, s jedne strane je dobro da imamo na raspolaganju i u blizini bolnice Zagreba koje nude najbolju uslugu u RH. S druge strane, problem je što nam je teško zadržati liječnike, posebice specijaliste, na našem području. Kako bi tome doskočili sufinanciramo specijalizacije i pokušavamo atraktivnim paketima koje uključuju korištenje automobila, sufinanciranje kamate na stambeni krediti i sl. privući specijaliste u svim našim gradovima. Znatna sredstva ulažemo u obnovu i opremanje naših domova zdravlja, sufinanciramo mrežu hitne medicine, rad ambulanta u ruralnim područjima, a krećemo s izradom projektne dokumentacije za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici. Želimo bolju i dostupniju zdravstvenu uslugu, trenutno izdvajamo veći dio proračuna upravo za tu namjenu, ali da bi ona bila onakva kako naši stanovnici zaslužuju, treba će još nov-

Ove je godine Kožić šesti put pobijedio na izborima za prvog čovjeka Županije

PONOSNI SMO ŠTO NAS TVRTKE PREPOZNAJU I DOLAZE NA OVO NAŠE PODRUČJE

OBNOVU OD POTRESA ĆE FINANCIRATI DRŽAVA, A MI SMO BRZO OSPOSOBILI SVE ŠKOLE

ca i vremena. Ja sam optimist i siguran sam da ćemo gradnjom ove dvije poliklinike i završetkom školovanja 25 specijalizanata osjetiti znatniju promjenu.

Osim udara na zdravstvo, period iza nas posljedično je imao utjecaj i na gospodarstvo. Što ste učinili kako bi poduzetnicima olakšali funkcioniranje i opstanak? Jesu li poduzetničke zone ostvarile planirane rezultate?

Vlada RH kroz potpore za očuvanje radnih mjesta odigrala je ključnu ulogu, a mi smo kao regionalna samouprava također dali svoj doprinos rekordnim iznosom bespovratnih potpora poduzetnicima u dvije pandemijske godine u iznosu od 24 milijuna kuna. Ono što me posebice veseli što u našim poslovnim zonama trenutno se odvija pravi investicijski boom.

Svakako najzvučniji brend je Rimac Automobili koji najbrži električni automobil proizvodi upravo u Zagrebačkoj županiji, a trenutno grade 200 milijuna eura vrijedan

28/29

BAČKE ŽUPANIJE, NA KRAJU JOŠ JEDNE GODINE

noći, uspješni smo mo pravim putem! kampus. U Klinča Selima Spar gradi 750 milijuna kuna vrijedan logistički centar, Lidlov u Križu se procjenjuje na 600 milijuna kuna, a onaj u Jaski na 230 milijuna kuna, Lagermax u Zaprešiću realizira 160 milijuna kuna vrijednu investiciju itd. Naravno, svi s nestrpljenjem čekamo kada će se u Jakovlju početi proizvoditi dijelovi za Airbus, Boeing, Bombardier i Rolls-Royce za što će trebati oko 450 novozaposlenih.

Izazovno vrijeme dodatno su otežali potresi. Tijekom dva potresa stradale su i obiteljske kuće ali i javna dobra. U kojoj je fazi obnova? Šteta od potresa na našem području procjenjuje se na više od milijardu kuna. S obzirom da je za područje županije proglašena katastrofa, obnovu će u cijelosti financirati država. Mi smo kao županija promptno reagirali kako bismo osposobili škole za rad.

Oformili smo odsjek koji će se baviti isključivo sanacijom od potresa i na dnevnoj bazi surađujemo s resornim ministarstvom i Fondom. Donijeli smo i 40 milijuna kuna vrijedan program mjera za obnovu oštećenih objekata javne namjene i početkom iduće godine naši gradovi i općine mogu očekivati raspisivanje natječaja.

Nedavno je donesen županijski Proračun za iduću godinu. Na što će se utrošiti njegov najveći dio i što će se od ove godine financirati po prvi puta?

Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi nešto više od pola milijarde kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans. Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proraču-

I OVE GODINE NA ODGOJ I OBRAZOVANJE IDE NAJVEĆI DIO PRORAČUNA

STAVIO SAM POTPIS NA GRADNJU VIŠE OD 50 OBJEKATA U ŠKOLSTVU

ŽELIMO BITI VODEĆA ŽUPANIJA I U POVLAČENJU NOVCA IZ EU FONDOVA

na, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn. Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu. Čekaju nas nove energetske obnove, poduzetnici i poljoprivrednici i dalje mogu računati na izdašne bespovratne potpore, djeca na stipendije, roditelji na potpore za bebe. Ono što predstavlja veliku novost jest sufinanciranje javnog linijskog prijevoza na autobusnim linijama unutar Zagrebačke županije. Početkom prosinca potpisao sam sa šest prijevoznika gotovo 90 milijuna kuna vrijedne dvogodišnje ugovore. Na 60 definiranih linija u 6 zona naši će prijevoznici godišnje prelaziti gotovo 3,4 milijuna kilometara. Građani mogu računati na veći broj linija i polazaka, bolju povezanost ruralnih područja, bolju usklađenost s ostalim oblicima prijevoza, prvenstveno s međužupanijskim linijama i vlakom te ujednačeniju cijena kartu u svakoj od šest definiranih zona. Ono što me veseli je da se upravo radi ovakve organizacije prijevoza nakon pet godina autobusom se može i na Žumberak. Koristim priliku da se zahvalim Vladi RH koja će osigurati 75 posto sredstava za ovu namjenu.

Strukovna zanimanja uskoro očekuju veliku promjenu nakon gradnje Centra kompetentnosti u tri županijska grada. Što će on omogućiti i u kojoj je fazi?

Proračun za 2022. godinu u sebi sadrži i planiranih 21,2 milijuna kn za Centar za kompetentnost. Radi se o 110 milijuna kuna vrijednom europskom projektu Regionalni centar kompetentnosti s 3 lokacije, a upravo je Srednja strukovna školi Velika Gorica nositeljica cjelokupnog projekta.

Tu su još i škole u Dugom Selu i Samob-

oru. Iz dva europska fonda osigurat će se 80 milijuna kuna, dok će se za preostalih 30 milijuna kuna pobrinuti Zagrebačka županija. Uspostavom regionalnog centra kompetentnosti učenici će po završetku srednje škole biti sposobni odgovoriti suvremenim zahtjevima na tržištu rada. 'Učiti radeći' najbolje su riječi koje opisuju što to centri kompetencija donose, a kad se tome doda da će učenici raditi odnosno učiti na najsuvremenijim strojevima, uvjeren sam da će se uvelike i promijeniti stav prema strukovnim zanimanjima kao poželjnima i vrijednima. Pitali ste me za investicije, a ovaj centar je kvalitetan odgovor na radnu snagu u mnogim o tih investicija.

Energetskom obnovom uz pomoć EU sredstava i naše škole i zdravstvene ustanove dobile su i estetsku i energetsku dodanu vrijednost. Što je po tom pitanju u planu za iduću godinu?

Tako je, a jedna od većih investicija upravo je i zgrada srednjih škola u Velikoj Gorici vrijedna 31 milijuna kuna. U protekle četiri godine Zagrebačka županija je provela sedam projekata energetske obnove javnih zgrada ukupne vrijednosni oko 71 milijun kuna za što je gotovo 50% sredstava povučeno iz fondova EU. Obnovili smo 3 zgrade domova zdravlja u Jastrebarskom, Vrbovcu i Zaprešiću te srednje škole u Velikoj Gorici i Vrbovcu, Područnu školu Rakov potok i Osnovna škola Stjepana Basaričeka. Naravno, tu nećemo stati.

Već je spremna projektna dokumentacija za provedbu devet novih projekata i to tri doma zdravlja (Ivanić-Grad, Velika Gorica i Samobor) i šest škola (Osnovna škola Đure Deželića, Srednja škola Dragutin Stražimir, Osnovna škola Dragutin Domjanić, Osnovna škola Jakovlje, Osnovna škola Posavski bregi i Područna škola Petrovina).

Suradnja s gradovima i općinama omogućila je napredak u ruralnim dijelovima županije. Ako bi danas usporedili standard u našim selima i gradovima, da li je razlika osjetno manja nego li recimo pri-

je pet ili deset godina. Koje bi zajedničke projekte istaknuli?

Kada sam 2001. godine preuzeo funkciju župana odlučio sam glavni fokus staviti na tri stvari. Zadržavanje stanovnika u Županiji, gradnju poduzetničkih zona radi gospodarskog razvoja i pitka voda za sve stanovnike. Za sva tri cilja bila je potrebna suradnja svih razina od općine do države.

Gospodarske zone sam već pojasnio, a što se tiče zadržavanje stanovnika stava smo bili da je za to ključ gradnja škola. Volim spomenuti Gradec, malu općinu koja ima 30 milijuna kuna vrijednu školu i dvoranu.

Danas mogu reći s velikim ponosom da sam stavio potpis na gradnju, rekonstrukciju više od 50-tak objekata u školstvu. Možda se neki čude cilju pitka voda svima jer je teško za povjerovati da u 21. stoljeću, svega 45 minuta vožnje od hrvatske metropole postoje mjesta, točnije 10 općina i 4 grada čija brojna kućanstva nemaju priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu, a među njima je i općina koja nema ni metra javnog vodovoda. Ovoj nepravdi bliži se kraj te se intenzivno provode radovi na 800 milijuna kuna vrijednom europskom projektu.

Mehanizam oporavka i otpornosti Europske unije omogućit će nam realizaciju mnogih projekata. Zašto je važno iskoristiti ovaj trenutak i aplicirati?

Sredstava iz Europske unije što kroz nacionalni plan oporavka, što kroz financijsku omotnicu jedinstvena su prilika za Hrvatsku, a na svakome od nas je da damo maksimalne napore u pripremi i realizaciji projekata. Ono na što smo posebno ponosni jest činjenica da je milijardu i pol kuna iz nacionalnog plana oporavka odobreno upravo za investiciju u Zagrebačkoj županiji i to Mati Rimcu za istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture. Mi kao županija itekako smo spremni i pripremili smo čitav niz projekata. Vodeća smo županija po mnogočemu, vjerujem da ćemo biti i po povlačenju sredstava koje nam stoje na raspolaganju.

Župan Kožić često je i u Velikoj Gorici, najvećem gradu županije kojoj je na čelu, ali i u našim općinama

30

Moja županija

"Pumptrack županija": Stazu kao Gorica dobit će još tri grada L

Velikogorička pumptrack staza najveća je u Hrvatskoj, ali i u europskom Top 3

ijepe vijesti stižu iz Zagrebačke županije za sve ljubitelje bicikla, rola skateboarda, romobila… bez obzira na godine! Nakon Velike Gorice i Ivanić-Grada čiji su pumptrack poligon odnosno bike park već gotovi, slični poligoni gradit će se u Dugom Selu, Jastrebarskom i Svetom Ivanu Zelini.

- Zagrebačka županije ove je godine po prvi puta raspisala javni poziv kojim gradovima sufinancira izgradnju ili opremanje sportske infrastrukture te vrste, a svih pet gradova koji su prijavili projekte ostvarili su bespovratnu potporu. Tako je po 200 tisućša kuna dodijeljeno gradovima Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko i Sveti Ivan Zelina, a 150 tisuća kuna Velikoj Gorici - istaknuli su iz županije.

Ono što pumptrack stazu čini drugačijom od klasične voženje biciklom jest da se umjesto pedaliranjem ili odguravanjem, vozači na pumptracku pokreću mijenjanjem položaja svojih tijela "gore - dolje". Ovakva sportska infrastruktura doprinosi kvaliteti života u lokalnoj zajednici, potiče na boravak na otvorenom, utječe na razvoj motoričkih sposobnosti djece i mladih te postaje mjesto susreta i sportskih događanja.

Pumptrack poligoni već su neko vrijeme itekako popularan oblik rekreacije. Kao dvije zanimljivosti možemo istaknuti kako je prvi asfaltirani poligon u Hrvatskoj otvoren još 2020. godine u Svetoj Nedelji, dok je onaj u Velikoj Gorici površinom najveći u Hrvatskoj i jedan od tri najveća u Europi.

Nove zgrade za dvije goričke srednje škole Ž

upanijska skupština Zagrebačke županije donijela je Proračun za 2022. godinu koji iznosi 1.380.578.035,00 kuna i veći je u odnosu na Rebalans I. za 3,85 posto. Izvorni proračun Zagrebačke županije za 2022. godinu iznosi 564.847.359,00 kuna i veći je za 4,26 posto u odnosu na Rebalans I. proračuna iz 2021. godine. Proračun je prihvaćen s 30 glasova "za", šest glasova "protiv" te pet "suzdržanih".

Kao i prethodnih godina, najveći iznos Izvornog proračuna, gotovo 148 milijuna kn, namijenjen je Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje u kojem je za kapitalnu izgradnju u školstvu osigurano 53,6 milijuna kn.

Dovršavaju se radovi na izgradnji osnovne škole u Luki, sportskih dvorana u Bedenici, Klinča Selima i Graberju Ivanićkom, školi i dvorani u Pušći, u tijeku su radovi na dogradnji radionica i praktikuma SŠ Dragutina Stražimira u Svetom Ivanu Zelini, a s 15 milijuna kuna sufinancirat će se izgradnja nove škole u Strmcu. Studenti i srednjoškolci i u 2022. godini mogu računati na izdašne stipendije.

POLJOPRIVREDI 24 MILIJUNA

Za Upravni odjel za gospodarstvo i fondove EU planirano je 89 milijuna kn. Poduzetnici iduće godine mogu računati na bespovratne potpore u iznosu od 7 milijuna kn, 17,3 milijuna kn osigurano je za energetske obnove škola i domova zdravlja, dok je 21,2 milijuna kn planirano za Centar za kompetentnost, a za pripremu i provedbu EU projekata osigurano je 4 milijuna kn.

Upravni odjel za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje upravljat će s nešto više od 56,5 milijuna kn od čega je najveći iznos, 10,7 milijuna kn osiguran za kapitalna ulaganja. Sufinancirat će se 8 T1 timova hitne medicinske pomoći za što je osigurano 5,7 milijuna kn, a nešto više od 2 milijuna kuna osigurano je za liječničke specijalizacije. Planirana su sredstva za projektnu dokumentaciju za izgradnju poliklinika u Samoboru i Velikoj Gorici, a novost u Proračunu je milijun kuna za ambulante u ruralnim krajevima koje s obzirom na mali broj pacijenata posluju s gubitkom. Riječ je o ambulantama u Dubrancu, Krašiću, Budinjaku, Farkaševcu, Dubravi Vrbovečkoj i Gradecu. Kao i prethodnih godina za svaku novorođenu bebu isplaćivat će se po 1000 kn.

DONEŠEN JE PRORAČUN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, KOJI PREDVIĐA IZGRADNJU NOVIH ZGRADA ZA VELIKOGORIČKU GIMNAZIJU, ALI I ZA ZRAKOPLOVNU ŠKOLU, S HANGAROM Za Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo planira se više od 24 milijuna kuna. Poljoprivrednici mogu računati na bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 3,8 milijuna kuna, a novost je 800 tisuća kn za energetsku učinkovitost na OPG-ovima i 800.000 kn za pilot projekt uvođenja eko hrane u škole i vrtiće.

Gradovima i općinama namijenjeno je pet milijuna kuna za razvoj infrastrukture na ruralnim područjima kao i milijun kn za vrtiće. Osniva se i Regionalni centar za razvoj stočarstva Dubrava za koji je planirano 1,9 milijuna kn. Za Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu planira se 60,3 milijuna kn, a najveći dio odnosi se na županijski linijski prijevoz putnika za što je osigurano 40,05 milijuna kn od čega je 30 milijuna kn pomoć Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

ZNAČAJAN IZNOS ZA OBNOVU

Za vatrogastvo i civilnu zaštitu osigurano je nešto više od sedam, za kulturu gotovo četiri, a za sport 7,6 milijuna kuna. Za Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša osigurano je 92 milijuna kn, od čega je 60 milijuna namijenjeno obnovi zgrada oštećenih potresima.

Vijećnici su prihvatili prijedlog Strategije kapitalnih ulaganja u školske objekte za

OBJE NAŠE ŠKOLE SU U STRATEGIJI ZA VRIJEME OD 2021.

DO 2026.

razdoblje od 2021. do 2026. godine. Strategijom su obuhvaćena sljedeća ulaganja: nova škola i dvorana u Dugom Selu, Jastrebarskom i PŠ Komin, dogradnja škole i izgradnja dvorane OŠ Đure Deželića u Ivanić-Gradu, izgradnja nove dvorane u Strmcu, nove zgrade i hangara ZTŠ Rudolf Perešin te nove zgrade Gimnazije u Velikoj Gorici, kao i zajedničke sportske dvorane, navedeno je u Strategiji, uz sljedeće: PRISTOJBE OD 10 DO 12 KUNA

PRORAČUN IZNOSI 564 MILIJUNA KN I 4,26 % JE VEĆI OD REBALANSA

Rekonstrukcija i dogradnja Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Samoboru, izgradnja dvorane OŠ Ksaver Šandor Đalski u Donjoj Zelini, izgradnja dvorane OŠ Bistra, rekonstrukcija i dogradnja dvorane OŠ Kardinala Alojzija Stepinca u Krašiću, izgradnja Glazbene škole Ferdo Livadić u Samoboru, dogradnja OŠ Rugvica i OŠ Braće Radić u Kloštar Ivaniću, rekonstrukcija i dogradnja OŠ Ivana Perkovca u Šenkovcu, izgradnja škole i dvorane PŠ Stupnik, rekonstrukcija i dogradnja PŠ Farkaševac i OŠ Jakovlje te adaptaciju i opremanje prostora Učeničkog doma u Ivanić-Gradu.

Donesena je odluka o visini turističke pristojbe za 2023. godinu u Zagrebačkoj županiji. Pristojbe se kreću od 10 do 12 kuna po osobi i noćenju za boravak u smještajnim objektima, ovisno o pojedinom gradu

i općini (12 kn Samobor, Velika Gorica, Jastrebarsko, ostale JLS 10 kn), odnosno od 8 kuna u kampovima. Visina godišnjeg paušala za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu po krevetu iznosi 350 kuna, a na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) po 200 kuna i to za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije. Visina godišnjeg paušalnog iznosa za osobe koje pružaju usluge smještaja u domaćinstvu u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosi 500 kuna, a na OPG-u po 250 kuna. Turistička pristojba koju plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor u godišnjem paušalnom iznosu za sebe i članove uže obitelji za sve jedinice lokalne samouprave na području Zagrebačke županije iznosi za prvog i drugog člana po 60 kuna, a za svakog sljedećeg 25 kuna.

RASPRAVA IPAK - DA!

Na sjednici je donesen i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite, plan unapređenja zaštite od požara, kao i plan djelovanja u području prirodnih nepogoda. Osnovani su Koordinacija za ljudska prava i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova kao dva savjetodavna tijela Županijske skupštine.

Skupštinski vijećnici dali su suglasnost SB Naftalan da uredske prostore prenamijeni u bolesničke sobe za što će kroz tri godine biti utrošeno 2,7 milijuna kuna. Županijska skupština Zagrebačke županije zaprimila je 17. studenoga 2021. zahtjev trećine članova njih 17 (SPD, FOKUS, MOST), za sazivanjem Sjednice Županijske skupštine na kojoj bi se raspravljalo o povjerenju županu Zagrebačke županije zbog istražnih radnji USKOK-a. Temeljem mišljenja Ministarstva pravosuđa i uprave te dodatnih konzultacija tražena tema uvrštena je na Dnevni red današnje sjednice Skupštine kako bi se omogućila rasprava te udovoljilo zahtjevu vijećnika. Međutim, kad je spomenuta točka došla na red, dvije članice (SDP) su povukle potpise na dostavljeni zahtjev kako se o točki ne bi raspravljalo. Odbor za statut, poslovnik i propise je mišljenja da Poslovnik ne predviđa povlačenje potpisa već se ovlaštenim predlagateljem smatra svih 17 članova. Sukladno tome rasprava je provedena, a župan Stjepan Kožić naglasio je da se postupak nalazi u fazi provođenja izvida, da je uložio žalbu protiv Rješenja o provođenju istrage, te da o predmetu ne smije davati nikakve izjave.

Girl power

Zovite nas 'Judo kraljice'!

Mi znamo oboriti vas s nogu U LISTOPADU JE S RADOM POČELA JEDNA POSEBNA SPORTSKA GRUPA - JUDO ZA ŽENE STARIJE OD 30 GODINA. I VRLO BRZO JE SVE TO SKUPA PRERASLO SAMI SPORT..

U

Piše: Gabrijela Radunović listopadu ove godine trenerice "Judo kluba Pinky", Marina Drašković i Sanja Dellaido, odvažile su se na još jedan mali, ali veliki judo podvig. Putem Facebooka pozvale su žene starije od trideset da im se pridruže na treninzima veteranske grupe. Grupa se popunila za svega 24 sata i tako su rođene "Judo kraljice".

Marina i Sanja priznaju kako su pri otvaranju grupe bile neodlučne, najprije zbog manjka prostora i termina, ali i zbog toga što nije uobičajeno otvarati grupe veterana. U judu, kao i svakom sportu, prioritet je uključiti djecu, potencijalne natjecatelje.

Prevagnulo je višegodišnje nagovaranje prijateljica i poznanica, koje su poslužile kao glavna inspiracija za otvaranje grupe.

Prilikom druženja često bi tražile da ih iskusne bivše natjecateljice nauče judo tehnikama pa su Marina i Sanja napokon popustile "vršnjačkom pritisku".

JUDO BABE - OTPOR JE DŽABE

Ipak, trenerice priznaju da isprva nisu bile sigurne koliko će žena biti zainteresirano za grupu iz razloga što je judo fizički, kontaktni sport koji nije uobičajen način održavanja forme za žene.

- Rekla sam Sanji, ma idem ja staviti status na Facebook, da napravimo sociološki eksperiment i vidimo hoće li žene ovo zanimati - prepričava Marina.

Grupa zasad broji tridesetak žena, od kojih otprilike petnaest dolazi na trening svake subote. Trenerice se nadaju da će, kada prođe pandemija, to biti stabilna grupa od 25 žena u dobi od 30 do 65 godina.

Osim što se grupa popunila nevjerojatno brzo, Marinu i Sanju već na prvom treningu zadivila je požrtvovnost i želja s kojom su se polaznice ponijele prema treningu.

Grupa se, iz šale, pri osnivanju vodila geslom "Judo babe - otpor je džabe", no Marina naglašava da je već nakon prvog treninga shvatila da će ipak morati promijeniti ime u "Judo kraljice" jer one to zbilja i jesu.

- Oduševljena sam tim ženama. To su žene koje imaju djecu, rade, skuhale su ručak prije treninga i organizirale život da nađu vrijeme za sebe - ističe Marina.

RADE I MOŽDANE VIJUGE

Motivacije za učlanjenje u grupu su razne, a neke od polaznica motivirala su njihova djeca koja treniraju judo. Sanja primjećuje da je već sada počelo nadmetanje, a i pokoja krađa kimona od nešto starije djece.

- Judo sam zavoljela uz djecu i sretna sam što zahvaljujući Sanji i Marini nije kasno krenuti s judarenjem - kaže "kraljica" Anita.

Grupu čine žene različitih profila stoga trenerice svaku vježbu pokazuju u tri gradacije, a svaka kraljica za sebe bira varijantu koja njoj najviše odgovara. Glavni cilj treninga je svladati padove, koji su baza judo tehnike, kako bi se spriječile ozljede.

- Okupile smo žene koje ne žele klasičan fitness, kojima je nešto ovakvo nedostajalo u životu, prije svega druženje i zezancija.

Borilački sportovi relativno su novi kod žena, a sada su dobile priliku da iskuse nešto što su oduvijek željele - dodaje Sanja.

"Judo kraljice" na treninzima rade i ne posustaju unatoč boli i poteškoćama, brzo napreduju, žarko žele naučiti srušiti čovjeka s nogu, a kad su im trenerice predložile pripreme za pojas, sve su odmah rekle "da".

- Već nakon prvog treninga osjetila sam pomicanje granica. Način rada koji, uz motoriku, zahtjeva i intenzivan rad moždanih vijuga osobno mi je bio iznenađujuć - ističe "kraljica" Otilija.

Judo se fokusira na usmjeravanje protivnikove sile protiv njega, a kako se radi o borilačkom sportu, žene rade u parovima.

Kroz taj fizički kontakt, ističu trenerice, ne razvijaju se samo tjelesno, već i u socijal-

32/33

nom aspektu, jer rađaju se prijateljstva.

- Bila je potrebna ogromna hrabrost da žene dođu, pogotovo neke koje ne poznaju nikog. Zato smo namjerno sve otpočetka okrenuli na zezanciju. Nema strogih pravila, sve je slobodno. Dale smo im do znanja da su vrata dvorane širom otvorena i da nema pritiska - naglašava Sanja Vjerojatno je upravo takav pristup i doveo do toga da se "Judo kraljice" nakon treninga nalaze na piću i druže. Sanja ističe da je druženje postalo najbitniji segment ove grupe jer, kaže, bitno je da žene nađu vrijeme da porazgovaraju, a ako još i odrade nešto korisno kao što je trening, tim bolje.

- Volim trening prvenstveno zbog druženja.

Spoznaje o poštivanju i zahvali koje proilaze iz judo treninga svakako su dobrodošle u ovim teškim vremenima, a uvijek dođem kući ispunjena pozitivnom energijom - ističe "kraljica" Stanka, a slažu se i Tajana, Anita, Petra, Otilija i Tanja, ali i trenerice: - Nije mi problem kad znam da imam radnu subotu - s veseljem ističe Marina.

Trening olakšava i to što trenerice, koje su dugogodišnje prijateljice, zajedno rade s "Judo kraljicama". Grupi se pridružila i Marinina majka, zajedno s prijateljicom.

DRUŽENJE SUBOTOM hSvaki trening prožet je dobrom zabavom i smijehom, a nakon toga slijedi - druženje

I MAMA SE PRIKLJUČILA...

- Ako se slučajno subotom oko 12:30 zateknete uz Vatrogasni dom i čujete glasan smijeh, znajte da je trening judo kraljica u tijeku - upozorava Marinina majka Tanja.

Na treninzima se, osim padova, uče i elementi samoobrane. Radi se o programu osnaživanja žena, a trenerice se nadaju kako će se grupa uključiti u neki od EU projekata protiv nasilja nad ženama.

- Na treninzima sam naučila prve pokrete samoobrane. Volim judo jer se kroz trening stječe poštovanje prema vlastitom tijelu, ali i partnerici u sportskoj borbi - ističe Tajana.

Judo kroz trening postaje dio svijesti svake od judo kraljica.

- Kad hodam sama po noći i približava

OKUPILE SMO ŽENE KOJE NE ŽELE IĆI NA FITNESS, A UZ TRENING JE TU UVIJEK I ZEZANCIJA

KONAČNI CILJ NAŠEG TRENIRANJA JUDA JE DA POSTANEMO KORISNIJI ČLANOVI ZAJEDNICE

mi se muškarac, automatski gledam ima li jaknu s reverima. Razmišljam mogu li ga primiti tako da ga mogu baciti, ako dođe do toga, jer sam naučila primiti kimono.To je ono što će i ovim ženama uči u svijest ističe Marina prirodu judaškog sporta.

- Kroz učenje judo tehnika mijenja se i svijest o samom sebi, žene će postati samopouzdanije, a kad na ulici sretneš samopouzdanu osobu, ne približavaš joj se.

OGRANIČENE NATJECANJIMA

U tom smjeru će vjerojatno biti i manje izložene napadima, a ako do toga dođe, znat će procijeniti situaciju i odmaknut se na pravilan način - nadovezuje se Sanja.

Iako u samoobrani nema pravila, u samom judu kontrola emocija je sastavni dio sporta, u natjecateljskom i u filozofskom smislu.

Trenerice ističu da judo pomaže balansirati razinu agresivnosti i ovladati emocijama, ali i uči kako upotrijebiti minimum energije za maksimum efikasnosti.

- U redu je imati puno snage, ali ako je ne koristiš u pravom trenutku, na pravi način i u pravom smjeru, ne postižeš ništa. Potrebno je puno manje sile da bi se bacilo čovjeka ako znaš pravilan način - ističe Sanja Kroz godine vrhunskog sporta, natjecanja, ali i iskustva s djecom u Pinkyju i Fujiju, pa i kroz ovu grupu, trenerice su spoznale stvarnu vrijednost juda. Judo je za sve!

- Konačni cilj treniranja juda je da postanemo korisniji članovi zajednice i mislim da smo u tome uspjele - naglašava Marina.

- Činjenica da smo to shvatile je otvorilo sve te nove mogućnosti o kojima prije deset godina nismo razmišljale. Bile smo ograničene natjecateljskim judom, jer teško je razmišljati izvan kutije kada se u njoj nalaziš - nadovezuje se Sanja.

Kako kažu trenerice, "u judu ili pobjediš ili naučiš", a kroz druženje i treninge grupe "Judo kraljica" trenerice su naučile osloboditi se svih stereotipa i još jednom potvrdile da žene svakodnevno pomiču granice.

Gorički humanitarci

VG LEGACY I ROTARY KLUB

Što kad ti netko ukrade svjetleće sanjke i soba?!

Nakon što im je u noći s četvrtka na petak iz njihova dvorišta otuđen svjetleći sob i sanjke (?!), Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica o nesretnom i teško objašnjivom događaju obavijestio je javnost na svojoj Facebook stranici. Nije trebalo dugo da se ekipa iz VG legacyja skupi i nadomjesti ono što je lopov ukrao.

- U naše dvorište stigla je vesela ekipa-poznati humanitarci VG Legacy i donijela i soba i sanjke i puno slatkih paketa! Hvala Vam, vraćate nam vjeru u ljude, vraćate osmijeh na dječja lica! napisali su iz Centra.

Istovremeno, u razdoblju godine kao stvorenom za dobra djela javili su se i mnogi drugi koji žele pomoći. Članovi goričkog Rotary kluba odnijeli su veću količinu prehrambenih proizvoda Caritasu župe Uzvišenja Sv. Križa u Kravarskom.

- Nismo dugo razmišljali za koga ćemo uoči ovih blagdana prikupljati pomoć jer je Kravasko jako stradalo u razornom potresu. Nadamo se da će ovi prehrambeni proizvodi barem malo uljepšati Božić i Novu godinu potrebitim obiteljima u ovom kraju - kazao je Nikola Ivan Leder, predsjednik RC-a.

Uz dresove s Donatorske večeri, svi će se moći boriti za ostatak ponude licitacijama na Facebooku

34/35

Turopoljsko srce kuca jače nego ikada prije...

NA DONATORSKOJ VEČERI SKUPLJENO JE 121.600 KUNA, GORIČKI PODUZETNIK DRES LUKE MODRIĆA PLATIO ČAK 35.000 KUNA! Piše: Marko Vidalina

C

ijeli je niz humanitarnih akcija u Velikoj Gorici tijekom godine, a pogotovo u ovo, blagdansko vrijeme, no jedna priča ipak malo odskače od drugih. Priča o sportu i dobroti, o spoju koji je u protekle tri godine donio toliko toga lijepoga, a već sad je izvjesno da će toga biti još...

Turopoljsko srce, o tome je ovdje riječ, projekt je koji je pokrenut prije tri zime.

Mladi nogometni trener Ivan Prelec bio je bez posla i tražio je način kako kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Bila je već druga polovica studenog kad se vozio autocestom, a lampica se upalila - iznad glave!

Ajmo spojiti nogomet i humanitarni rad i tako pomoći onima kojima je teško.

- Odmah sam kontaktirao svoj najuži krug prijatelja, došao i do Dražena Vezmara

iz Panadić Sporta i prve smo godine sve uspjeli organizirati u manje od mjesec dana. Prodaja dresova poznatih nogometaša u humanitarne svrhe, a onda i turnir na kojem se sa svojim momčadima natječu gorički kafići. Sve kotizacije išle su u našu 'škrabicu', jednako kao i sva zarada od prodaje pića, rekvizita, majica... - vratio se na početke Prelec, kojem su aktivno priključili i Kristijan Japec, Dario Sučec i još mnogi.

Prve godine cifra je otišla na više od 50 tisuća kuna, a koncept je odmah ustanovljen - u dogovoru s Crvenim križem i Centrom za socijalnu skrb potrebitim obiteljima ciljano će se kupovati stvari koje im nedostaje, u nekim slučajevima i plaćati radovi za poboljšanje uvjeta života.

PANDEMIJA LANI UKRALA TURNIR

- Bude tu svega, od popravljanja krova, kupnje kreveta ili hladnjaka ili keramičkih radova u kupaonici, pa sve do kupnje hrane i kućanskih potrepština - govori Prelec.

Nije bilo problem pronaći 12 velikogoričkih kafića koji bi sudjelovali, a godinu potom sve skupa otišlo je korak dalje. Aukcija dresova na Facebooku i novi turnir donijeli su više od 60 tisuća kuna, pa je društvo iz udruge moglo pomoći još većem broju

obitelji. Išlo bi to još prema gore u trećoj godini, ali tu govorimo o nesretnoj 2020., u kojoj je pandemija "ukrala" sve što je mogla od društvenog života, pa tako i ovaj turnir. Međutim, i bez toga, samo kroz prodaju dresova, cifra je opet premašila 50 tisuća kuna.

A onda je došla 2021. I jedna nova ideja.

- Idemo napraviti donatorsku večeru! - ispalio je netko iz društva, a sve nakon toga bilo je samo stvar izvedbe.

Subota navečer, 11. prosinca, bila je vrijeme radnje, a ni mjesto nije trebalo previše tražiti. Panadić Sport od početka je "unutra", naravno da se društvo okupilo baš ovdje, na mjestu na kojem će se osam dana poslije odigrati novi malonogometni turnir, kao povratak osnovnoj zamisli.

I bit će tu posljednje predbožićne nedjelje puno rivalstva, potrage za pobjedom, a bit će valjda i glavnih zvijezda dana. Kao što ih je, uostalom, bilo i ove subote...

O imenima ovom prilikom nećemo, takav je dobar običaj u ovakvim situacijama, pa ćemo reći da je zvijezda Donatorske večeri bio jedan velikogorički poduzetnik. Široke ruke i velikog srca, jer čovjek je za potpisani dres Luke Modrića dao, ni manje ni više, 35.000 kuna! I nije tu stao, kupio je još nekoliko dresova, ukupna cifra otišla je na

više od 50.000 kuna! Nekoliko dresova je u kolekciji, on će imati to zadovoljstvo, a pritom će pomoći mnogima.

Nitko cifri ostvarenoj za Modrićev dres više nije došao ni blizu, prvi sljedeći bio je onaj Hajdukove zvijezde Marka Livaje, za kojeg je "sletjelo" 10.000 kuna, za 7500 kuna otišao je dres igrača Rijeke Josipa Drmića, po šest tisuća plaćeno je za dres Rennesa Lovre Majera, jednako kao i za goričku desetku Matije Dvornekovića...

KAD SVE TO VIDIŠ IZ PRVE RUKE...

I jutro poslije, kad se društvo iz organizacije malo zbrojilo, ispala je čudesna cifra: - Skupili smo 121.600 kuna!

Ili, ako to prevedemo u jednostavne usporedbe, samo na Donatorskoj večeri skupljeno je gotovo dvostruko više nego na dosad rekordnom izdanju "Srca".

- Presretni smo i prezadovoljni što je prošlo tako dobro, naravno da je završilo iznad svih naših očekivanja. Pazite, skupili smo toliko novca, oborili sve moguće rekorde, a turnir još nije ni održan! Osjećaj je baš jako dobar, veselimo se što ćemo moći usrećiti i više obitelji nego što smo planirali - kazao je presretni Prelec, koji je prošlih godina osobno obilazio sve te obitelji.

- Postalo mi je sve teže. Grlo ti se stegne kad sve to vidiš, ali upravo zato je još bolji osjećaj kad znaš da možeš pomoći...

SPONZORIRANO

KAKO OBRAĐIVATI OTPAD: ILI MEHANIČKI ILI TERMIČKI

Gospodarenje otpadom vrlo je složena djelatnost koja zahvaća sve grane gospodarstva, proizvodnje i potrošnje, a sadrži čitav niz postupaka i tehnologija od kojih se velik dio primjenjuje u različitim oblicima. Gospodarenje otpadom je gospodarsko pitanje prvog reda, jer se njime nekorisni otpad pretvara u korisni resurs. Kad otpad jedne industrije postaje sirovina druge ili iste, ostvaruje se prelazak na kružno gospodarstvo. Dio je rješenja makroekonomskih nestabilnosti. Njime se potiče globalnu konkurentnost, održivi gospodarski rast i stvaranje novih radnih mjesta.

Gospodarenjem se cilja povećati odvojenog sakupljanje, smanjenje odlaganja te sprovesti mjere za sprječavanje nastanka otpada.

Obrada otpada može se vršiti na više načina...

Mehaničko biološka obrada Cilj mehaničko bioloških obrada je smanjiti volumen obrađenom komunalnom otpadu, kroz izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti.

Kompostiranje Kompostiranje je prirodan

proces razgradnje biomase.

Priroda sama reciklira svoj otpad u kružnom sustavu izmjene tvari i energije. Procesom kompostiranja nastaje visokovrijedan kompost (humus) te CO2 kao posljedica metabolizma razgrađivača. Više od trećine ukupnog otpada koji nastaje u domaćinstvima je biootpad. Njegovim izdvajanjem tj. kompostiranjem, ne samo smanjujemo količinu otpada na deponija najmanje za trećinu, već i ostali reciklabilni otpad čuvamo od onečišćenja i neugodnih mirisa koji bi mogli nastati miješanjem. Također kompostiranjem čuvamo atmosferu od stakleničkih plinova, jer se na deponijima biootpad anaerobno razgrađuje, tj. bez prisustva kisika što uz neugodan miris predstavlja i zapaljivi plin metan koji je 26 puta jači staklenički plin od CO2.

Fermentacija Fermentacija je anaerobna biološka obrada otpada i češće se

primjenjuje u obradi muljeva, pri čemu se stvara bioplin kao glavni produkt fermentacije.

Termička obrada Osnovne vrste termičke obrade otpada su: spaljivanje (suspaljivanje) i piroliza. Prilikom termičke obrade otpada elementarne tvari se ne mogu uništiti.

U dimnim plinovima nakon izgaranja one međusobno reagiraju pa nastaju novi spojevi, među kojima najpoznatiji otrovi današnjice: dioksini i furani.

Spaljivanje ne pridonosi održivom razvoju, jer je dio linearne ekonomije, tj. ne omogućava sljedećim generacijama korištenje resursa. Ono što se može ponovno koristiti, reciklirati ili kompostirati treba ostaviti i za buduće generacije i nema opravdavanja za spaljivanje.

Ostatni dio koji se ne može iskoristiti niti reciklirati može se pretvoriti u sintetički pijesak, oporabiti pirolizom, što je daleko prihvatljivije od spaljivanja u spalionicama i cementarama.

Ljekarne savjetuju

Godina savjeta za zdravlje svih vas...

LJEKARNE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE TIJEKOM OVE GODINE SU VAM NA STRANICAMA REPORTERA NUDILE NAČINE KAKO ŽIVJETI BOLJE I ZDRAVIJE

U

ljudskoj je prirodi da na kraju svakog razdoblja, perioda u životu podvuče crtu, napravi račun.

Vođeni tom mišlju i mi smo za kraj 2021. godine odlučili ne pisati o nekoj konkretnoj zdravstvenoj temi, već "zbrojiti" sve naše "reporterske" aktivnosti u ovoj drugoj pandemijskoj godinu koju ostavljamo za sobom.

Pokušali smo obraditi aktualne i nadamo se zanimljive teme za svako pojedino razdoblje godine, podijeliti s vama korisne savjete, naučiti vas neke osnovne i ne baš tako osnovne pojmove vezane za zdravlje u želji da vam pomognemo u život, kroz svakodnevnu rutinu, unijeti neke male, ali bitne pozitivne promjene i rituale, ne bismo li vas potaknuli da poduzmete određene korake kako biste unaprijedili vaše zdravlje te prevenirali određene bolesti jer, kako sama izreka kaže, "put od tisuću milja počinje prvim korakom".

Kroz svaki članak poticali smo vas da učinite taj prvi korak, ali smo vam i pokušali naglasiti da smo mi, ljekarnici Ljekarni Zagrebačke županije, na tom putu uz vas i za vas, vaši partneri u zdravlju kojima se možete obratiti sa povjerenjem.

SUHO OKO, AKNE, ALERGIJE...

Ako kroz pisanu riječ pogledamo godinu iza nas, naučili smo vas kako prepoznati problem suhog oka te otkrili male trikove kako si olakšati taj sindrom koji svakodnevicu može učiniti manje ugodnom. Pričali smo o važnosti očuvanja zdravlja kože, bilo da se radi o problemu suhoće izazvane hladnoćom zime ili o potrebi njene zaštite ljeti prilikom izlaganja suncu.

Neizostavna tema kada se spomene koža svakako su i akne, gdje smo vam podijelili niz savjeta, malih trikova za ljepotu i zdravlje koje nudi naša kozmetika, Dr Stribor.

Na rasporedu se našla i neizostavna uhobolja kao jedan od vrlo čestih problema zbog kojeg nam se obraćate u ljekarnu tražeći pomoć bilo za sebe, a još češće za vaše najmlađe. Dotaknuli smo se aktualne teme sezonskih alergija te otkrili sve dobrobiti crnog kima. Kroz listopad, "ružičasti mjesec", ukazali smo na važnost samopregleda dojki te iskazali potporu u životnim bitkama svima koji se bore sa karcinomom dojke, a o važnosti zdravih životnih navika nismo prestali "trubiti" niti kroz studeni člankom o dijabetesu koji postaje sve veći globalni zdravstveni problem.

GODINA ZA SKIDANJE MASKI

S posebnim ponosom pisali smo i o sudjelovanju djelatnika Ljekarni Zagrebačke županije u humanitarnoj UNICEF-ovoj utrci Mliječna staza, kako bismo ukazali na potrebe onih najranjivijih u našem društu, djece sa teškoćama u razvoju i njihovih roditelja te vas pozvali da nam se dogodine pridružite jednako kako vas pozivamo da nas i u godini pred nama pratite u našem radu, nastojanju da unaprijedimo međusobnu suradnju, izgradimo dublji odnos povjerenja pacijent-ljekarnik, najdostupniji zdravstveni djelatnik.

Nemoguće je završiti godinu bez da se osvrnemo i na pandemiju COVID-19 koja nas je i kroz 2021. godinu pratila, a koja nas je uz sve izazove koje je donijela sa sobom naučila koliko je važno brinuti o svom zdravlju jednako kao i o zdravlju svojih najmilijih, više nego ikada.

Za kraj 2021.godine ne preostaje nam ništa drugo nego da jedni drugima zaželimo zdraviju 2022. godinu u kojoj ćemo skinuti maske i podijeliti osmjehe, zagrliti se bez straha od zaraze s nadom da će nam u godinama pred nama samo ljubav uzdrmati tlo pod nogama.

Ljekarne Zagrebačke županije.

37

Sport LJETI SE BORIŠ DA ZIMI IGRAŠ U SUPERLIGI...

Po četiri najbolje momčadi iz tri velikogoričke ljetne malonogometne lige u zimskom razdoblju okupili su se na jednome mjestu - u Super malonogometnoj ligi! Ideja je odlična, najbolji iz Breške lige, Malonogometne lige Turopolja i Posavine i Malogometne lige VG Sjever okupe se u balonu kod Panadića nekoliko vikenda zaredom i na kraju dobijemo odgovor na pitanje tko je doista najbolja malonogometna momčad u Turopolju...

Prvi košarkaški koraci za klince na mini ligi Košarkaška Mini školska liga, projekt u korist razvoja i promocije sporta, završena je finalnim danom u Gradskoj sportskoj dvorani, u kojem su sudjelovale ekipe iz osnovnih škola Nikole Hribara, Eugena Kvaternika, Vukovine i Novog Čiča.

Na kraju je Vukovina u borbi za 3. mjesto pobijedila Novo Čiče 11:1, a u finalu je Hribar pobijedio Kvaternik 7-6. Tri prvoplasirane ekipe nagrađene su peharima i medaljama,

a četveroplasirana spomen zahvalnicama. Turnir su organizirali KK Gorica i gradska Turistička zajednica nagrade su dodjeljivali gosti iz društveno-kulturnog i sportskog života grada, a najboljem pojedincu završnice Emanuelu Turkalju (OŠ Nikole Hribara) priznanje je uručio Borna Kapusta, kapetan KK Gorica.

Cijeli seniorski sastav Gorice, stožer i predsjednik Radović sa suradnicima i na zajedničkoj su fotografiji...

NAJBOLJI TAEKWONDO U NAŠOJ ŽUPANIJI DOLAZI IZ VELIKE GORICE Članovi TK Velika Gorica nastupili su na prvenstvu Županije u Sv. Nedelji.

- Nastupilo je 120 natjecatelja iz deset županijskih klubova. Mi smo nastupili sa 23 naša natjecatelja i osvojili 23 medalje od čega su 13 zlatne, 4 sebrne i 6 brončanih. U ekipnom poretku osvojili smo prva mjesta kod mlađih kadeta i juniora, drugi smo bili u konkurenciji kadeta, dok smo u ukupnom plasmanu osvojili prvo mjesto - ističu iz kluba.

Ekonomistice su i nogometašice!

Gradsko školsko natjecanje u futsalu za djevojke okupilo je četiri ekipe. Ulogu favoritkinja opravdale su djevojke iz Ekonomske škole, koje su s dvije pobjede osvojile prvo mjesto. U polufinalnom susretu pobijedile su prorijeđeni sastav Gimnazije 4:1, a u vrlo dobrom finalu protiv Srednje strukovne škole , koja je do finala došla preko Zrakoplovne škole, bile su uvjerljive i efikasne za pobjedu 3:0, uz hat-trick Ivane Cvetković.

Ekonomska se plasirala na županijsko natjecanje na proljeće, no kako će organizator biti Srednja strukovna škola, tako će se i ona natjecati kao domaćin.

JESEN GOR Prva momčad HNK Gorice je odmah do 'velike četvorke', a sjajne stvari događaju se i u pozadini - od mlađih kategorija do cura i veterana

Piše: Marko Vidalina

F

okus je logično, bio na seniorskoj momčadi, na svemu što rade Kristijan Lovrić i prijatelji, a iz te perspektive stvari su izgledale jako dobro. Mogle su stajati i fantastično, nedostajalo je samo malo sreće i nešto više kvalitete u realizaciji da Gorica danas bude u ozbiljnoj borbi za naslov prvaka Hrvatske, ali i ovako će još jedna polusezona položiti s visokim ocjenama...

Međutim, prava priča zapravo se događala u pozadini. Dok je Kruno Rendulić, uz poneku prepreku na putu, bio duboko u pretvaranju one "zelene" Gorice s početka sezone u momčad koja je u stanju doći na Rujevicu i učiniti smiješnom vodeću momčad lige na njezinom terenu, na drugim klupskim razinama događale su se fenomenalne, fantastične stvari. Čak i stavimo li po strani radove na infrastrukturi, ako govorimo isključivo o rezultatima, HNK Gorica napreduje ogromnim koracima!

A opet, ne samo da nećemo staviti radove na in-

RIČKIH USPJEHA frastrukturi po strani, nego ćemo od njih morati početi. Od, recimo, izgradnje nove svlačionice za prvu momčad, što je silno važan detalj. U velikoj, modernoj, prostranoj svlačionici, u novom prostoru za zagrijavanje, za masažu, i igrač se mora bolje osjećati. I više davati. Novi ured dobio je i stručni stožer, odnosno šef Rendulić, u izgradnji je i kuhinja za igrače... Sve to nekome će se možda učiniti kao sitnica, ali svatko tko je "unutra" zna koliki je ovo iskorak, da se i ovime itekako prelaze stepenicu na putu prema vrhu.

NOVACI U LIGI U BORBI ZA TITULU

Pa kad smo već kod vrha, ajmo se baciti na juniore... Evo, polovica je prosinca, za odigrati se ima samo još nekoliko zaostalih utakmica, a juniorska momčad Gorice druga na u državi! Utakmica 16, pobjeda deset, remija četiri, poraza samo dva, u gostima kod Dinama i Hajduka. Trener Sven Raić uveo je juniore prošle sezone u 1. HNL, u elitno društvo, a ljudi iz kluba posložili su momčad koja je, očito, spremna i boriti se za naslov prvaka države! Ovo drugo mjesto možda i nije najrealnija slika - Lokomotiva je prva s 36 bodova, Gorica ima 34, kao i Dinamo, koji ima dvije utakmice manje, baš kao i Hajduk, koji je na 32 boda - ali sasvim jasno govori da je Gorica tu, u vrhu, u poziciji da lovi najveće dosege.

Bit će to bitno teže ostane li Caio Cruz u prvoj momčadi, a sva je prilika da hoće, jer Brazilac je i uz nekoliko propuštenih utakmica prvi strijelac lige s 11 golova...

Zv i j e z d e za budućnost

DA JE BILO SAMO MALO SREĆE, BILA BI I PRVA MOMČAD U BORBI ZA SAM VRH...

40/41

rastu i odrastaju i u kategoriji niže. Kadete Gorice vodi Damir Milanović, a u svome natjecanju, prvom ispod 1. HNL, čvrsto drže prvo mjesto! U leđa im gleda druga momčad Dinama, koja zaostaje četiri boda, a drukčije je teško i moglo biti, budući da su kadeti cijelu ovu polusezonu odradili bez ijednog jedinog poraza. I uz promociju nekih vrlo zanimljivih klinaca, koji su u međuvremenu došli i do poziva u reprezentaciju, ali o tom potom...

A KAD SE BODOVI ZBROJE...

ŽNK GORICA BORI SE S HAJDUKOM ZA PRVO MJESTO I PROMOCIJU U 1. HNLŽ

U svojoj ligi, u konkurenciji turopoljskih klubova, druga kadetska momčad s trenerom Mensurom Mujdžom također je vodeća, i to uvjerljivo, no rezultatski je još važnije da odlično guraju i pioniri. Trener Igor Čagalj, kapetan Gorice iz one prve prvoligaške sezone, sa svojim se klincima drži u vrhu Prve NL Središte, na četvrtome mjestu, a to je zasad - dovoljno!

Naime, u 1. HNL za kadete i pionire ide onaj tko osvoji najviše bodova u obje konkurencije zajedno. Dakle, bodovi pionira i kadeta se zbrajaju, a najbolji će na kraju dobiti obje generacije u prvoligaškoj konkurenciji. Da je prvenstvo u ovom trenutku gotovo, bila bi to Gorica. Ostane li tako, klub će imati sve svoje kategorije u najvišim nacionalnim rangovima!

I onda, za kraj ovog dijela, da se vratimo i na to, stižu okupljanja reprezentacija u mlađim uzrastima na kampu u Medulinu.

I u Goricu stižu - tri poziva! Kadeti Josip Cundeković i Zvonimir Josić dobili su pozive za U-16 reprezentaciju, a Filip Bojić za U-15. Doda li se tome i da je stalni član U-17 reprezentacije naš Lovro Nezirović, doda li se tome i da je Faruk Dalipagić golman U-19 reprezentacije BiH, dobije se potpuna slika. Nogometna škola, koja je prošlih godina "kaskala" za onim što radi prva momčad, izrasla je u ozbiljan i respektabilan nogometni inkubator.

- Ovi pozivi su nagrada dečkima za njihov

Nogometašice su odradile savršenu jesen, sve utakmice su pobijedile!

rad i trud, a uz odlične rezultate koje ostvaruju mlađe selekcije Gorice, još jedan dodatan pokazatelj kvalitete naše nogometne škole. Naravno da sam sretan i zadovoljan, moramo biti ponosni što naši mladi igrači dobivaju pozive reprezentacija, to je velika čast za klub - kaže voditelj nogometne škole Marko Radanić.

CURE NA 100%, VODE I VETERANI

I tu, ne biste vjerovali, i dalje nije kraj. Ma ni blizu! Jer tu su, također nove i uspješne, goričke cure. Točnije, ŽNK Gorica, ženska sekcija goričkog nogometnog orkestra.

Djevojke su krenule s pionirkama i kadetkinjama, a od ove sezone u pogonu su i seniorke. I to vrlo, vrlo ozbiljne seniorke!

Okupila se tu strašna ekipa, uključila u drugi rang hrvatskog ženskog nogometa i - izdominirala. Cure su odigrale savršenu jesen, sa sve do jednom pobjedom, naravno da su i na vrhu tablice, vodeće. Borba za prvo mjesto vodi se s Hajdukom, koji je pao u Buševcu u derbiju, no trebat će

Juniori su skupili deset pobjeda i samo dva poraza, što ih je dovelo na drugo mjesto u 1. HNL

to potvrditi i u Splitu na proljeće... Sve ostale utakmice bile su odrađivanje posla, s po desetak, ponekad i više komada u protivničkoj mreži.

A onda još i šlag na kraju. Ako nekome u svemu ovome fali i prstohvat nogometne romantike i duh trećeg poluvremena, ima i toga. U tome su najjači veterani, u čijem dresu možemo vidjeti nešto starije, često i trbušastije verzije poznatih imena turopoljskog nogometa. U dresu Gorice tako ponedjeljkom igraju i Željko Župetić, i Cico Grlić, i Hrvoje Jančetić, i Damir Milanović, i Dado Mazulović, i Siniša Ferenčer, pa i Kolegić, čovjek kojeg znaju i bez punog imena, pa jedan od glavnih klupskih operativaca Igor Krlić... Sve to s klupe vodi i po Whatsup grupama dogovara Dejvi Debijađi.

A kad se sve to spoji, kad je ekipa dobra i na terenu i izvan njega, ispadne da je i ovdje HNK Gorica - prva! Vodeća, najbolja.

Iznenađujuće su u jednom trenutku vodstvo preuzeli VG Boysi, , ali Goričani su na stanku ipak otišli na vodeća momčad lige.

Veterani su na prvome mjestu u veteranskoj ligi

Pioniri i kadeti zajedničkim snagama love plasman u 1. HNL sljedeće sezone, a zasad stoje jako dobro - pioniri su četvrti, a kadeti prvi

Sport

LUKAVEC SE VRAĆA KUĆI HVALA KURILOVCU, ALI GRADIMO TRIBINE NA SVOM IGRALIŠTU I - IDEMO DOMA!

H

vala im na prekrasnom gostoprimstvu, osjećamo se doslovno kao kod svoje kuće. U suradnji s ljudima iz Kurilovca, iskreno, čak nam je i nešto lakše organizirati domaću utakmicu, stizale su riječi zahvale s lukavečke strane ove jeseni, a ništa manje bombona nije ispadalo iz usta ni s druge strane.

- Naravno da smo izašli u susret Lukavčanima, nismo ni razmatrali mogućnost da odbijemo njihov zahtjev da domaće utakmice igraju na Udarniku. Odlični su gosti, nemamo s njima ni najmanjim problema, jer mi smo prijateljski klubovi, iako rivali u istoj ligi - poručivali su iz NK Kurilovca.

Idila je, eto, potrajala cijele ove jeseni, u kojoj je Lukavec jedanput na Udarniku bio i gost, onda kad je domaći Kurilovec slavio s 4-1 u prilično uvjerljivoj prezentaciji.

'DOMAĆIH' 11 OD 15 BODOVA

U slučajevima kad su Lukavčani bili domaćini u Kurilovcu, skupili su najveći dio svojih bodova. I osjećali se, dojam se, doista kao doma. Osvojilii su 11 od ukupno 15 bodova upravo na Udarniku i s te strane se definitivno može reći da im je ovo kultno mjesto turopoljskog nogometa postalo

Foto: Vitomir Štuban

DOBRI CIMERI JESEN U SUŽIVOTU PROŠLA JE IDILIČNO, ALI LUKAVČANI SU DOČEKALI TRENUTAK: OPET ĆE IGRATI DOMA!

pravi dom. Međutim, u svakom je trenutku ove jeseni tinjala samo jedna želja - ovo je definitivno slučaj u kojem je "svuda lijepo, ali doma ipak najljepše" i sve što Lukavčani žele jest vratiti se kući. Među svoje sumještane, na svoj teren, u svoje svlačionice...

- Da, vraćamo se kući! - potvrdili su nam iz lukavečkog trećeligaša dobre vijesti.

SVLAČIONICE, KAFIĆ I - TRIBINE

- Budući da nam je svima velika želja da opet subote budu praznik nogometa u Lukavcu, mjesto okupljanja mladih i starijih, prionulo se još ljetos u brojne akcije kako bi naš Sportski centar zasjao u novom, još ljepšem ruhu i kako bismo po prvi puta gledali 3. HNL u Lukavcu. Svlačionice su obnovljene i proširene znatno iznad potrebe za ovu ligu, proširena je sudačka svlačionica sa svim dodacima, dodana je zasebna svlačionica za sutkinju, napravljeni novi toaleti za gledatelje. Na pomoćno igralište postavljeni su novi reflektori, a u najam smo dali i naš prostor za druženja, koji je postao Caffe bar "Offside", novo mjesto druženja i okupljanja - rekao je predsjednik Lukavca Goran Guteša kao najavu za ključni uvjet za trećeligašku licenciju, a to su natkrivne tribine s 300 mjesta.

- S prvim danima 2022. počinjemo s gradnjom tribine na našem nasipu. Nadamo se da će do prvog kola i susreta protiv jesenskog prvaka, NK Zagorca, na našem nasipu stajati nova, potpuno natkrivena tribina - kazao je Guteša, uz još jednu zahvalu prijateljima, cimerima i rivalima iz Kurilovca.

Međusobni okršaj naših predstavnika u jesenskom je dijelu prvenstva s 4-1 dobio Kurilovec

42/43

1. ŽNL

Odigrali su 14 utakmica, dobili njih devet, remizirali triput, a izgubili samo jedanput. Takav je jesenski učinak nogometaša Meštrice, jesenskih prvaka u 1. Županijskoj nogometnoj ligi, šestom rangu natjecanja. Mogla je ta jesenska "titula" biti osvojena i nešto uvjerljivije, no rastanak od prvenstvene jeseni nije bio osobito impresivan.

Jednako bodova na vrhu, uz puno lošiju gol-razliku, ima i Kloštar, a samo tri boda za vodećima kaska Vatrogasac iz Kobilića. Stalno u vrhu, uvijek dobar, a prečesto korak kratak.

Dobru jesen imalo je i petoplasirano Turopolje, dok s osim Dinamo Hidrelom kreće nabrajanje ove sezone najneuspješnijih turopoljskih klubova. To su definitivno pretposljednji Posavec i posljednja Buna, s tek tri boda.

JŽNL TUROPOLJAC JE DUGO PRIJETIO PRVOM NAFTAŠU, PA S KRAJEM JESENI DOPUSTIO DA GA PRETEKNU LOMNICA TE MLADI I OPASNI JELAČIĆ

L

iga s najviše turopoljskih klubova, peti rang natjecanja, u kojem je čak sedam naših, svoju je jesensku dionicu završila krajem stugenog.

Uzbudljiva je jesen iza Lomnice, Jelačića iz Vukovine, Turopoljca iz Kuča, Poleta iz Buševca, Mladosti iz Obrezine, Kupeiz Pokupskog i Klasa iz Mičevca...

Jesenski prvak je Naftaš Ivanić, koji je zaradio 34 od mogućih 45 bodova. Očekivalo se da će mu glavni suparnik za prvo mjesto biti Turopoljac, tako je i bilo do finiša jeseni, da bi Kučani na kraju posustali, a ispred se popeli Lomnica i Jelačić.

Lomnica na drugom mjestu je i najugodnije iznenađenje prvenstva. Nakon lošeg starta, momčad trenera legendarnog Stjepana Deverića nanizala je čudesnu seriju i na kraju osvojila 29 bodova, pet manje od lidera. Isti broj bodova ima i treći Jelačić, ali za pogodak slabiju gol-razliku pa i u Vukovinimogu biti itekako zadovoljni. Posebno jer u prvoj momčadi stasaju daroviti mladići, još juniori, koji su pravo malo bogatstvo za klub i trenera Stefana Rajić.

Treći Turopoljac na kontu ima 28 bodova, čime se zatvara krug klubova koji mogu

Foto: NK Mraclin/Facebook

4. HNL

Mraclin u lovu na Top 5, Gradići idu po pojačanja

ŠIKIĆ OTIŠAO IZ MRACLINA, IVAN KAURIN I PATRICK CRNOLATEC STIGLI, A U GRADIĆIMA TRAŽE PETORICU

C

ilj je od početka sezone biti u prvih pet momčadi na tablici, a nakon jesenskog dijela smo na dva boda od toga.

Dijelimo šesto mjesto i zapravo smo jako blizu onoga što želimo, pa ću reći da je cilj podići se za barem to jedno mjesto, kazao je trener Mraclina Damir Milanović nakon uspješne jeseni za novaka u ligi.

Neće biti ludih "zahvata" na momčadi tijekom zime, riječ je o kadru koji je već godinama zajedno, s nekoliko ciljanih pojačanja u posljednje dvije godine, ali manje promjene ipak su se dogodile.

- Hrvoje Šikić nam je otišao u Stupnik, nedostajat će nam njegovo iskustvo, jer riječ je o igraču koji je Mraclinom ulazio i u petu i u četvrtu ligu... Došli su nam Ivan Kau-

Foto: NK Lomnica/Facebook

MEŠTRICA PO VIŠI RANG IZ PRVOG REDA

TUROPOLJSKI TRIO JEDINI MOŽE "NAPASTI" NAFTAŠA

rin iz Lukavca i bivši junior Gorice Patrick Crnolatec, koji se vraća nakon ozljede. Pa ćemo vidjeti... - kaže Milanović.

Potpuno drukčije raspoloženje je u Gradićima, koji drže začelje sa samo šest bodova.

- Trener Marko Biljan ostaje, o tome nije ni bilo govora, jer druge su okolnosti dovele do ovako lošeg rezultata. Bilo je tu i korone, i ozljeda, i odlazaka igrača usred sezone, pa ona četiri boda izgubljena za zelenim stolom, pa sudački previdi... Kad se sve zbroji, morali smo biti kudikamo bolje plasirani - kaže jedan od klupskih operativaca Tomislav Lukšić, pa nudi rješenje: - Nema druge, moramo se pojačati da bismo se spasili. Dovest ćemo najmanje četiri, pet igrača, želimo izbjeći zadnje mjesto.

Lomnica je loše krenula u sezonu, da bi se do kraja jeseni probila na drugo mjesto na tablici

POSLJEDNJE TRI POZICIJE NA TABLICI DRŽE NAŠI KLUBOVI...

jkonkurenti Naftašu u borbi za tron.

Osmi je Polet iz Buševca, koji je osvojio 23 boda. Teško je procijeniti je li to uspjeh ili neuspjeh, a gledajući sa strane dojam je da se klub odlučio oslanjati na igrače iz okruženja bez megalomanskih potraživanja, a kad je tako, ne mogu se očekivati ni neki posebni rezultati.

Na začelju su tri gorička kluba, četrnaesta Mladost Obrezina (17 bodova), petnaesta Kupa s tri i šesnaesti Klas sa samo dva

boda. Mladost nema većih problema jer 17 bodova uz pet pobjeda, dva remija i osam poraza na proljeće svakako nude nadu u proboj u sredinu poretka, svakako uz nešto bolji pristup radu i igri.

Teško će biti Kupi jer pobijedila nije nikoga, uz mršava tri remija, ali ona nije zadanja. Još slabiji je Klas, uz samo dva neodlučena rezultata i čak 13 poraza. Mnogo puta se već Klas na proljeće uspješno spašavao od ispadanja, može li još jednom? (M. Paviša)

44

Sport RUKOMET

Uraganski ostvarili cilj - Liga za prvaka je tu!

ŽENSKI RUKOMET

Dobra jesen Udarnika: Od seniorki pa na dalje Uspješna jesena na svim razinama je iz rukometašica Udarnika, počevši od seniorske ekipe pa prema dolje.

- Samo da znate, iza nas je vikend u kojem su pobijedile sve naše selekcije - javili su se iz kluba krajem studenog, s razlogom ponosni na učinjeno.

Naravno da su u prvom planu i u ovom slučaju seniorke, da je sedmo mjesto koje igračice trenera Darija Zrnića drže nakon deset utakmica najzvučniji rezultat, ali u klubu će uvijek istaknuti da je njima jednako važno, pa čak i važnije, kako napreduju mlađi uzrasti. A njima,

hvala na pitanju, ide jako, jako dobro, rezultwati su na trenutke prilično impresivni, kao primjerice tog vikenda u studenom.

Djevojčice rođene 2009. godine i kasnije bile su u posebno dobrom izdanju ove jeseni. Igrale su sedam puta, pobijedile sedam puta i nastavak sezone na proljeće čekaju sa stopostotnim učinkom i jako dobrim izgledima da završe na državnoj završnici, na kojoj su u Udarniku već i naviknuti sudjelovati.

Tek malo slabiju jesen imala je generacija 2007., a curice iz mini rukometa vratile su se utakmicama nakon dvije godine.

Domaće rukometno prvenstvo ove se sezone prvi put igra u pomalo neobičnom formatu, s dvije skupine sa po osam klubova, koji su igrali dvokružno, da bi put u Ligu za prvaka izborile prve tri momčadi iz svake skupine. U tom društvu željela je biti i Gorica, a taj cilj Gorica je i ostvarila. Nije bilo ni lako ni jednostavno, no na kraju je baš zato ispalo i slađe, pogotovo nakon prošle sezone, u kojoj je plasman u elitno rukometno društvo Goričanima pobjegao za samo jedan jedini gol...

U ovosezonskom slučaju četiri kola prije kraja činilo se da dvo-

jbi neće biti, da će nakon sigurne pobjede protiv Dubrave, najvećeg rivala, Gorica mirno otići prema Ligi za prvaka, no tad je krenulo jedno neobično razdoblje s tri uzastopna remija, u koje se smjestio i onaj čudesan povratak nakon teško objašnjivih -11 protiv Spačve na domaćem terenu.

I sve je na koncu stalo u pretposljednjih 60 minuta. S druge strane bio je Umag, Gorici je igrala isključivo pobjeda, a tako je Gorica i izgledala... Završilo je s uvjerljivih 31-17 i kolo prije kraja osigurano je proljeće u društvu PPD-a, Nexea...

KOŠARKA

Mladost je na klupi, iskustvo na parketu Nakon odlaska Josipa Sesara čekao se "bijeli dim" iz kluba, ime novog trenera, čovjeka koji će dobiti nezahvalan zadatak naslijediti najuspješnijeg trenera u povijesti kluba. Ispalo je, međutim, da je "bijeli dim" pušten iznutra, jer čelnici kluba su rješenje pronašli u 27-godišnjem Boži Radošu, dosadašnjem Sesarovom asistentu.

- Sve se praktički dogodilo preko noći, od Sesarova odlaska pa do moga imenovanja. Bilo je to u stilu 'uzmi ili ostavi' i ja sam prihvatio izazov. Dosta se savjetujem sa starijim kolegama, sa suradnicima, a puno mi

je pomogao i Ante Mašić, naš najiskusniji igrač, čovjek koji doslovno drži našu svlačionicu na okupu - kazao je Radoš.

Ostali su Goričani, osim bez trenera Sesara, i bez dvojice igrača, Konjevića i Cvitkovića, pa sad mladi trener Bože u rotaciji ima osmoricu igrača. Čeka se i priključivanje devetog, već dugo ozlijeđenog Ivana Batura, a sve ostalo su mladi igrači.

U takvom sastavu igračima su se promijenile uloge, ali rezultati su otprilike na istoj razini kao i u prvom dijelu sezone. Šteta što u Velikoj Gorici nije pala Cibona, nije bilo daleko...

Mali oglasi PRODAJA KUĆA Velika Gorica, Gradići, obiteljska kuća katnica, 3 etaže, veličina 10 x 10, 656m2, sa okućnicom od 937m2, prodajem. 01/6215-718; 6213-357 Velika Gorica, Turopolje, drvena kuća, gradnja prije 1968. god., za adaptaciju na zemljištu 900m2, prodajem. 091/9347-014; 01/6255-307 Velika Gorica, kuća i lokal, Zvonimirova 26, prodajem. 01/6213-357, 091/5610-059 Ključić Brdo, kuća, v. prizemnica, kuhinja, dnevni boravak, dvije sobe,

podrum, centralno grijanje, 69.000€, prodajem ili mijenjam za stan u Velikoj Gorici. 091/6019-711 Velika Gorica, Mala Gorica, dvije kuće površine 300 m2, te odvojeni objekt - poslovni prostor od 40 m2. Obje kuće sastoje se od prizemlja i kata. Kuća posjeduje građevinsku dozvolu. Mogućnost zamjene za drugu nekretninu. 120.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Ogulinec, samost. kuća dvokatnica 399 m2 i okućnice 1858 m2 na kojem se nalazi pomoćni zidani objekt u kojem je smještena drvarnica, garaža i još pomoćne prostorije. Sastoji se od: podruma, prizemlja, 1.kata, 2.kata, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000€ www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Barbarići Kravarski, samost. kuća katnica površine 201 m2 i okućnice 5546 m2, sastoji se od: suterena, prizemlja i kata. Kuća ima vlastiti voćnjak te uređenu okućnicu i garažu, cijela parcela od 5546 m2 je u građevnoj zoni, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 390,000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kobilić, v. prizemnica površine 213 m2 i ograđene okućnice 683 m2, na parceli se nalazi plastenik, vrt te pomoćni zidani objekt: ljetna kuhinja, sušara. Sastoji se od prizemlja i visokog potkrovlja (roh-bau), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 115.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Sesvete, Brestje, dvojna kuća katnica sa četiri stambene jedinice ukupne površine 354 m2 na okućnici od 290 m2, u sklopu kuće nalazi se garaža te prostorija u kojoj je smještena kotlovnica, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 215.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Stara Novalja, prizemni objekt 334 m2 tlocrtno na zemljištu od 766 m2, potrebno kompletno uređenje ili rušenje za izgradnju zamjenskog objekta, nalazi se 100 metara od mora uz plažu Stara Novalja, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Petrovina, samost. obiteljska v. prizemnica 180 m2 i ograđene okućnice 367 m2, sastoji se od prizemlja i kata, u sklopu kuće nalazi se pomoćni zidani objekt, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 180.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Poljana Čička, kuća 160 m2 v. prizemnica, okućnice 4728 m2, sastoji se od prizemlja i visokog potkrovlja, uz kuću se još nalazi pomoćni zidani objekt 45 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 129.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća katnica 230 m2, okućnice 371 m2, prizemlje i kat, posjeduje građevinsku dozvolu, 105.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Buna, obiteljska prizemnica 100 m2, okućnice 900 m2, te gospodarski objekti 100 m2, 65.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Ribnica, samost. v. prizemnica površine 200 m2 i okućnice 1350 m2, sastoji se od podruma i prizemlja, u sklopu kuće je garažno poslovni prostor (visina 4m) 70 m2, 105.000 € www.gorica-nekretnine.hr 105.000 € Velika Gorica, Kurilovec, samost. obiteljska kuća visoka prizemnica površine 275 m2 i okućnice 470 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 250.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Hotnja, staro seosko imanje sa starim drvenim hrastovim kućama, od kojih jedna ima 80 m2, a druga 35 m2 (obje kuće imaju priključak struje).

Na zemljištu se također nalaze i pomoćni objekti (staja i sjenik), sve na zemljištu od 29.000 m2 sve u cjelini, 79.000 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Velika Mlaka, samost. obiteljska kuća katnica površine 250 m2, te ograđene i uređene okućnice od 1400 m2, u dvorišnom djelu nalazi se poslovno-proizvodni prostor 186 m2 koji je u pogonu sa industrijskom strujom, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 400.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lekenik, Pešćenica, obiteljska kuća katnica površine 394 m2 na kraju mirne asfaltirane ulice, prizemlja-uređeno, kat (roh-bau), na okućnici od 2899 m2 nalaze se voćke 150 kom., 250 kom. trsja vinove loze, vrt, a na kraju zemljišta se nalazi zidani objekt 8,55x2,81 m2 sa ograđenim prostorom za nesilice, moguća zamjena za stan do 50 m2 u V. Gorici uz nadoplatu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 175.000 € www.gori-

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

ca-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Ribnica, obiteljska kuća prizemnica površine 145 m2 i ograđene okućnice od 2194 m2, u dvorištu se nalaze pomoćni zidani objekti, garaža, sušnica, ukupne površine 120 m2, posjeduje građevinsku dozvolu, 80.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Centar, samost. prizemnica površine 54m2 i okućnice 176m2, pored kuće se još nalazi dvorišni objekt površine 27 m2, 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Rakarje, prodaje se obiteljska samostojeća v. prizemnica površine 250 m2, uređene i ograđene okućnice od 660 m2. Kuća se sastoji od dva zasebna stana, u dvorišnom djelu se nalazi pomoćni zidni objekt površine 79 m2 (spremište i dvije garaže) te tavan, 240.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Ribnica, samostojeća visoka prizemnica površine 250m2, na zemljištu od 4800 m2 nalazi se gospodarski zidani objekt površine 200 m2, posjeduje rješenje o izvedenom stanju, 83.000€ www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Rakitovec, samost. prizemnica površine 67 m2 (za adaptaciju ili rušenje), građena prije 1968.god, a sastoji se od: 3 sobe i pomoćne prostorije, na zemljištu od 525 m2 nalazi se pomoćni gospodarski objekt te vrt od 79 m2, 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Orle, kuća površine 60 m2, kompl. uređena, struja (trofazna), dva vlastita bunara jedan sa hidroforom, a jedan sa hidropakom, dva plastenika, staja (15 m duga i 7m široka), šupa te sušara 2x2 m, zemljište 14000 m2, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Jagodno, samost. kuća površine 215 m2 i okućnice 600 m2, podrum, prizemlje i kat, Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan 40-50 m2 u V. Gorici ili N. Zg., 109.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Pokupsko, Gornja Bučica, kuća 70 m2 i okućnice 679 m2, prizemlje i potkrovlje, zidani objekt (podrum 10x10), gradski vodovod, građevinska dozvola, 22.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kurilovec, kuća 220 m2 i okućnice 511 m2, p,k i p, garaža sa spremištem, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju 130.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Mlaka, dvojna kuća katnica površine 130 m2 i okućnice 131 m2, p,k i p, dvije garaže, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 140.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kokotovo naselje, dvojna kuća katnica 150 m2, podrum (kotlovnica), prizemlje i kat, uz kuću se nalazi posl. prostor površine 143 m2, koji se sastoji od prizemlja i kata, kuća posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 150.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Kobilići, samost. visoka prizemnica površine 250 m2 i okućnice 1750 m2, sastoji se od: prizemlja (terase, ulaznog hodnika, kuhinje sa blagovaonicom, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i kupaonice), kata (roh-bau), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 135.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Šiljakovina, samost. katnica površine 115 m2 i okućnice 790, prizemlja i kata, u dvorištu se nalazi pomoćni objekt koji se sastoji od jedne sobe, ostave i wc-a 17 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 45.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Mlaka, kuća katnica površine 427 m2 i okućnice 906 m2, podrum (garaža i spremište), prizemlja (2 stana), kata (1 stan) i potkrovlje (1 stan), posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 195.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146

46/47 Vukovina, samost. prizemnica 70 m2 i parcele od 1332 m2, pomoćni zidani objekt površine 45 m2 koji je preuređen u stambeni prostor, komunalije (voda hidropak, struja, septička, grijanje - drva), mogućnost dva gradilišta, fronta parcele uz cestu 52 m, kuću je potrebno adaptirati, izgrađena prije 1968.god., 49.000 € www.gorica-nekretnine.hr Buševec, samost. kuća katnica površine 250 m2 za adaptaciju i dva pomoćna objekta koji se nalaze na parceli od 7966 m2, čiju površinu sačinjavaju 3 katastarske čestice, 170.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Sisak, Stari brod, samost. katnica površine 250 m2 ,p,p,k i p, na kući je stavljena nova pvc stolarija, pomoćni objekti (garaža i spremišta, 45 m2), kuća se nalazi na okućnici od 10200 m2, a u cijenu je uključena i dodatna zemlja od 7600 m2 koja se nalazi u blizini, 57.500 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Sisak, Dužica, samost. v. prizemnica površine 121 m2 i okućnice 580 m2, p,p i v. potkrovlje, pomoćni objekt koji služi kao drvarnica, prodaje se kompletno namještena i opremljena, te posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, mogućnost zamjene za stan u V. Gorici ili N. Zagrebu u istoj vrijednosti, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Zagreb, Odra, samost. katnica površine 310 m2, podrum(kotlovnica i 4 prostorije), prizemlje (1.STAN), kata (2 STAN-isti raspored) i potkrovlja (roh-bau), u dvorištu se nalaze dva gospodarska objekta 90 m2 i 30 m2, a sve je smješteno na parceli od 931 m2, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 280.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Novo Čiče, samost. prizemnica površine 140 m2 i uređene i ograđene okućnice, podrum i prizemlje, u dvorištu se nalazi dupla garaža i pomoćna prostorija, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 180.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Šiljakovina, samostojeća v. prizemnica površine 160m2, te okućnica od 800 m2, podruma 35 m2 (uređena konoba), prizemlje, visoko potkrovlje, u dvorištu se nalazi uređena sjenica i pečenjara 35 m2, 160.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Velika Buna, visoka prizemnica 150 m2 i okućnice 4650 m2, prizemlje i visoko potkrovlje, te zidani gospodarski objekti, 70.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Kupinec, kuća katnica 200 m2 + tavan 80 m2, ograđene okućnice 850 m2, prizemlje, kat i potkrovlje, ljetna kuhinja, garaža, zidani objekt 150 m2 + 1900 m2 poljop. zemljište iza kuće, 135.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

PRODAJA STANOVA Velika Gorica, Centar, renoviran dvosobni stan površine 59,28 m2 na 3. katu, sastoji se od: hodnika, 2 spavaće sobe, kuhinje sa blagovaonicom i dnevnog boravka sa izlazom na balkon, kupaonice i ostave, energetski certifikat C, 98.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Zagreb, Centar, adaptiran jednosobni stan površine 31 m2 u razizemlju, sastoji se od: ulaznog dijela, kuhinje, blagovaonice, veće spavaće sobe te kupaonice, stanu pripada i ostava te dio dvorišta, 62.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

PRODAJA ZEMLJIŠTA Lukavec, građevinsko zemljište uz cestus sa svim priključcima 1.080 m2 (širina 15m x dužina70m), 30€ m2, prodajem. 091/7348-816 Velika Gorica, Kušanec-rotor, parcela 3.716 m2 (građevinsko zemljište 1.500 m2, poljoprivredno zemljište 2.216 m2), dozvoljena stambeno-poslovna izgradnja, cijena 59.660 €, prodajem. 091/8912-570, 01/6213-335 Vukovina, Gornje Podotočje, zemljište površine 1.137m2, namjenjeno u različite svrhe, vlasništvo 1/1, 4 € po kvadratu, prodajem. 01/6215-149, 091/9156-863 Lazina Čička, gradilište 2.254 m2, poljoprivredno zemljište 1.300 m2 u istom komadu, prodajem. 095/5570-177 Obed, zemljište, 22.322 m2, prodajem. 01/5602-005 Obed, zemljište 14.747 m2, prodajem. 01/5602-005 Kravarsko, Pustike, građevinsko zemljište površine 2175 m2, jedan dio je građevinsko, a drugi vinograd i pašnjak sa šumom. Na dijelu parcele su zasađene mlade voćke, u navedenu cijenu ulazi vrtna kućica, roštilj, oprema i sitni alat, 19.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Donja Lomnica, građevinsko zemljište površine 4739 m2, dimenzija 14 x 268 m, po urbanističkom planu gradnje asfaltiranog prilaznog puta koji bi jednim dijelom prolazilo preko parcele, asfaltni prilazni put, 142.170€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Gradići, građ. zemljište površine 1230 m2, dimenzija 5,8 x 223 m, poljski prilazni put, 22.000€ Mogućnost kupnje susjedne parcele površine 3977 m2, dimenzija 17 x 223 m po cijeni od 258.505 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Mraclin, građevinsko zemljište površine 1356 m2, dimenzija 12,5 x 118. Mogućnost kupnje susjedne parcele od 507 m2. Prilaz zemljištu sa asfaltirane ceste, 9.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Kurilovec, građevinsko zemljište površine 646 m2, dimenzija 28 x 33 x 10 x 41 m, prilazni put makadamski te poljski put, 45.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Broj telefona za oglašavanje u malim oglasima

01/6222777

Velika Gorica, Kurilovec, građevinsko zemljište površine 456 m2, dimenzija 16 x 31 m, prilazni put makadamski te poljski put, neposredna blizina Goričke prometnice, 31.900€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Šuma Kravarsko, površine 7956 m2, u šumi se nalaze stabla bukve i graba za ogrjev, 10.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Novo Čiće, građevinsko zemljište površine 540 m2, dimenzija 23x23, sve ograđeno, na zemljištu se nalaze tri kontejnera od kojeg je jedan stambeni te se na zemljištu također nalazi vlastiti bunar (pitka voda), 25.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Buševec, zemljište površine 3845 m2 od čega je 1077 m2 građevinskom, a ostalo poljoprivredno, dimenzija 18,7 x 200m, prilaz zemljištu sa makadamskog puta cca 50 m od glavne ceste, 60.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Buševec, zemljište površine 6026 m2, od čega je cca 2000m2 građevinsko, a ostalo poljop., dimenzija 37,6 x 184. Blizina autoputa Sisak, 120.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Staro Čiče, građevinsko zemljište površine 4500 m2 uz autokuću Gašparić sva infrastruktura uz parcelu, 80.000 € www.gorica-nekretniine.hr 099 555 0110 Čret Posavski, građevinsko-poljoprivredno zemljište površine 9560 m2 od čega je cca 1600 m2 građevinskog, a ostalo poljoprivredno zemljište, širina zemljišta uz cestu je 27 m, dužina 317 m, a na kraju širina je 30 m, mogućnost kupnje susjednih parcela, komunalije (struja, voda, telefon) uz parcelu, 16.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Šiljakovina, zemljište površine 1403 m2, širine 32 m uz put, lijeva međa 52 m i desna 30 m, prilaz zemljištu sa poljskog puta (makadam), 2.100 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Buna, Krušak, zemljište površine 2336 m2, dimenzija 16 x 146 m, od čega je 1/3 građevinsko, a 2/3 poljoprivredno zemljište, prilaz sa glavne ceste, 24.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, Lazina Čička, poljop. zemljište površine 5062 m2, dimenzija 62 m međa uz put, 58 m desna međa i 100 m lijeva međa, prilaz zemljištu sa poljskog puta, 14.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Lukavec, poljoprivredno zemljište površine 6295 m2, prilaz sa poljskog puta, zemljište se nalazi u blizini naselja, 25.180 € www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Kravarsko, građ. parcela 2763 m2, 2 km udaljena od centra Kravarskog, prilaz zemljištu sa glavne ceste, 10.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Sisak, Dužica, građevinsko zemljište površine 4100 m2, na zemljištu se nalazi pomoćni objekt, 40.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Velika Gorica, Kuče, prodaju se četiri parcele koje čine jednu cjelinu od 1544 m2, dimenzija 20 x 77 m, zemljište se nalazi između obiteljskih kuća, te ima prilaz sa glavne ceste, 77.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Velika Gorica, poljoprivredno zemljište površine 3925 m2, dimenzija 250 x 16 m, prilaz zemljištu sa asfaltirane ceste, nalazi se u blizini auto centra Zubak, 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kozjača, šuma površine 6685 m2 u mjestu Kozjača, mogućnost prodaje zasebnih čestica, 33.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 11 46 Strmec Bukevski, poljop. zemljište površine 8009 m2 od čega 1/3 pokriva mlada jasenova šuma (nije za sječu), zemljište je dimenzija 25 x 320 m, prilaz sa glavne ceste, 15.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Sisak, Pešćenica, prodaje se 15 zasebnih čestica ukupne kvadrature 47 256 m2,zemljišta nisu povezana, moguće ih je kupiti u cijelosti ili pojedinačno, djelomično je šuma, a djelomično oranice, najmanja parcela ima 670 m2, a najveća 7409 m2, 47.256 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kozjača, prodaje se šuma (kesten) površine 1821 m2, stabla promjera 30 - 40 cm, 7.200 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Lazina Čička, poljop. zemljište površine 15228 m2 koje sačinjavaju četiri parcele od kojih su tri povezane (12900 m2, dimenzija 47 x 275m), a četvrta parcela se nalazi u blizini (2260 m2), na parcelama je posađeno 300-tinjak stabala paulovnije, te se na parceli nalazi voda (pumpa), 20.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Kuče, građevinsko zemljište površine 891 m2, dimenzija 12,50 x 71 m.

Prema lokacijskoj dozvoli predviđen je stambeni objekt sa 4 stana, 17.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Veleševec, zemljište površine 2869 m2, od čega je pola građevinsko do asfaltirane ceste, a ostalo poljoprivredno zemljište, 10.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Obrezina, poljop. zemljište površine 5432 m2, prilaz sa makadamskog puta, 39.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Mlaka, građ. zemljište 1313 m2, dimenzija 23x60. Prilaz sa glavne ceste, 64.337€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Sisak, Vukojevac, poljop. zemljište 15 880 m2, prilaz sa makadamskog puta, 10.500€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

Novo Čiče, građ. zemljište 421 m2, dimenzija 23,5x18. Nalazi se između obiteljskih kuća, 40.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Mlaka, građ. zemljište 459 m2, dimenzija 18x25. Prilaz sa glavne ceste, 50.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Šćitarjevo, prodaju se dvije građ. Parcele 2851 m2, dimenzija 26x110 uz asfaltiranu prometnicu, 60.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Črnkovec, građ. zemljište 3060 m2 uz asfaltiranu prometnicu između Kosnice i Ščitarjeva, dimenzija 32x110. 70.000€ www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Velika Gorica, Podvornica, građ. zemljište 1489 m2 na kojem se nalazi drvena klijet 40 m2 uz asfaltiranu cestu u slijepoj ulici, 22.000€ www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Mićevec, prodaje se zemljište 2574 m2, dimenzija 14x181 od čega je pola građ. a ostalo poljoprivredno, 154.500€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Velika Kosnica, građ. zemljište 1018 m2, dimenzija 20x43.

Prilaz sa glavne ceste, 81.500€, mogućnost kupnje pola zemljišta po cijeni od 100€/m2. www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Drnek, građ. zemljište 1047 m2, dimenzija 27x35 uz asfaltiranu cestu, 20.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Sisak, Donji Vukojevac, građ. zemljište 2642 m2, dimenzija 20x130. Nalazi se uz prometnicu Zg-Sk, 16.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Donje Podotočje, građ. zemljište 1440 m2, širina fronte 37 m, trapeznog oblika, prilaz sa glavne ceste, 22.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Novi Zagreb, Donji Čehi, poljop. zemljište 7006 m2, dimenzija 84x55x92, prilaz sa poljskog puta, 42.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Donja Lomnica, građ. zemljište 1808 m2, nalazi se uz prometnicu između obiteljskih kuća, 55.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Donja Lomnica, građ. zemljište 1000 m2, širine 16,5, prilaz zemljištu sa makadamske ceste, 30.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Ogulinec, građ. zemljište 4424 m2, dimenzija 45x113 uz asfaltiranu cestu, 35.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Gornje Podotočje, poljop. zemljište 4734 m2, nalazi se uz prometnicu, 5,320€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Ključić Brdo, vikend kuća površine 60 m2 na parceli od 1752 m2, sastoji se od podruma, prizemlja i potkrovlja, kuća se nalazi cca 100 m od asfaltirane ceste, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 39.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

PRODAJA VIKENDICA Pešćenica, Gradec, vikend kuća površine 50 m2, razizemlje (wc), prizemlja (kuhinje sa blagovaonicom i d. boravkom) i potkrovlja (spavaći dio), vikendica se nalazi na parceli od 708 m2, a uz to se prodaje i poljoprivredno zemljište od 1748 m2 koje je uključeno u cijenu, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 14.000 € www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Žažina, vikend kuća površine 50 m2, koja se nalazi u mjestu Žažina, 2 km od prvog kupališta u rijeci Kupi, te 12 km do centra Siska, a 8 km od ulaza na autoput Lekenik–Zagreb, prizemlje, kat, posjeduje građ. dozvolu, 23.000 €, www.gorica-nekretnine.hr 091 535 1146 Orle, samostojeća v. prizemnica površine 50 m2 na okućnici od 2900 m2, prizemlje (predsoblja, jedne sobe i kupaonice) i potkrovlja (rohbau), garaža, pomoćni objekt, posjeduje Rješenje o izvedenom stanju, 38.000,00 €, www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Kravarsko, Pustike, drvena vikend kuća površine 24 m2 na ograđenoj i održavanoj okućnici od 1381 m2, sastoji se od jedne prostorije koju sačinjavaju: kuhinja, blagovaonica, d. boravak, te wc, opremljena je novim namještajem, te se takva i prodaje, 17.000 www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Orle, samostojeća prizemnica površine 38 m2 i okućnice 900 m2, kuću je potrebno urediti, te do kuće vodi makadamski put 3,5 km, 18.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Ključić Brdo, hrastova drvena vikend kuća površine 50 m2, koja se sastoji od dvije prostorije prilaz vikendici je makadamski put, 19.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, Orle, kuća 60 m2, prizemnica, kompl. uređena, dva vlastita bunara, plastenici, sušara, sve na zemljištu od 14 000 m2, preko 100 različitih voćaka, 75.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Orle, Selce, vikend kuća 38 m2 i okućnice 900 m2, kompletno ograđena, do kuće vodi makadamski put 3,5 km, 18.000€ www.gorica-nekretnine. hr 099 555 0110 Velika Gorica, Dubranec, vikendica 90 m2, okućnice 2700 m2, podrum, prizemlje i kat, 70.000€ www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

POSLOVNI PROSTOR Zagreb, Centar, garaža 40 m2, potrebno adaptirati, 50.000 € www. gorica-nekretnine.hr 099 555 0110 Velika Gorica, centar, lokal površine 54,75 m2 u prizemlju zgrade, sastoji se od jedne prostorije, dva wc-a i skladišta, 82.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0106 Velika Gorica, Mala Gorica, prodaje se uredsko-skladišni prostor površine 310 m2 u suterenu zgrade, 70.000 € www.gorica-nekretnine.hr 099 555 0110

USLUGE Električar uvodi instalacije, izmjena razvodnih ploča, hitne intervencije, popravci...091/2527-938.

Instrukcije iz matematike, fizike i osnova elektrotehnike za srednje škole i fakultete daje profesor. Pojedinačno ili u manjim grupama. Pripreme za mature, ispite i kolokvije, dolazim u stan, potpuna briga o učenicima.

6252-985, 091/600 0391.

OSTALO Garažno mjesto, Velika Gorica u Miošićevoj, iznajmljujem. 099/4997034 Ralica za snijeg Stiga Snow Fox, nova, prodajem. 01/6265-317 Grobnica u Velikoj Gorici, novi dio groblja, 6 mjesta, novo uređeno, prodajem. 095/8675-200 Traktor Ursus C 335, plug OLT jednobrazni, tanjurača 24 diska, traktorski gumenjak željezni, malo korišteno, sve za 3.500 €, prodajem.091/4085-511; 01/6234-004 Konjski gnoj poklanjam. 01/6671-416; 097/6013-773 Peć za centralno grijanje etažno sa pećnicom u vrlo dobrom stanju prodajem. 01/6232-743 Radijator-aluminijski članci, cca 100 kom, cijena vrlo povoljna, prodajem. 01/6232-743 Orbritek, sprava za vježbanje za odrasle sa svim postavkama, pogodna i za fitness centre, cijena na upit, prodajem. 095/8284-161 Školski ruksak, prodajem. 095/5940-584 Krzneni kaput od nutrije u dobrom stanju, prodajem. 091/7372-895 Trafo 220W/24W, izmjenično 100W 1 kom., prodajem. 099/5179-902 Krovni nosač za auto, podesivi, 2 kom., prodajem. 099/5179-902 Perilica rublja TIP-WA-543, okvir vrata i pante, staklo za vrata, guma od posude za prašak do kade, prodajem. 099/5179-902 Poljoprivredna prskalica 350l za kukuruz u žito, prodajem. 098/320540 Perilica posuđa Electrolux TIP 911D12611L, prodajem. 098/320-540 Auto prikolica, marke Tehnika Bjelovar, 350 kg nosivosti, registrirana do 7 mj. 2023. god., nove gume, u odličnom stanju, 2.000,00 kn prodajem.

098/638-840 Korito za šurenje svinja i reme, prodajem 01/5602-005 Stari kovani i papirnati novac svih država svijeta, medalje, odlikovanja, vojne oznake, značke prije 1950 god., KUPUJEM. 098/462-185 Motokultivator Eurosystem RTT3, cijena po dogovoru, prodajem.

Prekrivač i tri jastučnice, našiveni vunom, ručnik našiven sa svilom, prodajem. 01/5602-005 Slobodan stambeno situiran muškarac od 62 godine za živjeti u dvoje dovoljne hv mirovine traži slobodnu ženu za suživot 098/1809-688