Reporter 407-26.08.2021.

Anrijeva priča o Oluji: 'Postrojili su nas i rekli - krećemo!'

Osječanin s velikogoričkom adresom Anri Tarhuš sa 16 godina je otišao u rat, pa dospio do elitnih postrojbi...

Broj

407 Godina XXI Str. 16

Str. 22

VELIKA GORICA 26. 8. 2021.

Prošećimo se kroz povijest!

Od jeseni će se moći putovati kroz čudnovatu prošlost turopoljskoga kraja u interpretacijskom centru TZ-a

ZADNJI URAR U GRADU

Siniša Eret: Ljudima urari trebaju, ali nitko se više time ne želi baviti...

Pokupsko

Str. 20 Str. tr. 15

Fino i domaće

Str. 18

REFERENDUM ZBOG NAZIVA ULICA ILI NE?

TUROPOLJSKI ŠTRUKLI MADE IN BUŠEVEC...

INICIJATIVA: VIŠE OD 500.000 KUNA TROŠKOVA PODMIRIT ĆE MJEŠTANI!

IVANA OTKRIVA TAJNE ŠTRUKLI, KOJE ONA RADI I S MARELICOM

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Godišnjima je kraj, vrijeme je za nove izazove Popustile su one nemoguće vrućine, još se jedno ljeto u gradu bliži svome kraju, a to znači i da počinje još jedna "radna sezona".

Gotovo je s godišnjim odmorima, vrijeme je za okretanje novim izazovima, a oni će u našem gradu biti raznoliki...

Roditelji će djecu slati u vrtiće i škole, neki i po prvi put, a u svemu tome pažljivo će se pratiti vijesti iz stožera, jer od korone je u ovoj fazi naših života očito nemoguće do kraja pobjeći, riješiti je se.

Iako nije sve potpuno mirovalo do kraja ni tijekom ljeta, vraćaju nam se i manifestacije, društvena događanja svih vrsta, pa će i cijeli grad nekako živnuti, uloviti onaj standardni ritam kojeg ljetna pustoš na ulicama već u pravilu "razbuca".

Vladajući se kreću još snažnije hvatati u koštac s brojnim izazovima, počevši od Aglomeracije, koja ostavlja vrlo vidljive posljedice na cestama, pa nadalje.

I sportaši završavaju svoje pripreme, okreću se novim izazovima, ovoga puta valjda i uz pomoć navijača s tribina, ali to je opet ona priča o koroni, o ograničenjima...

Da, ljeto je definitivno gotovo, čeka nas izazova koliko hoćeš, pa čovjeku sve dođe da pomisli kako one vrućine, onaj ljetni ritam bez ritma, i nisu baš tako loši...

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 26. kolovoza 2021.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Prilagodba na samostalni ostanak u vrtiću traje neko vrijeme, polako se produžuju intervali bez roditelja

'Bit će suza, ali tu su zato balončići' L

jeto je na samom kraju.

Godišnji odmori su uglavnom iza nas, a jesen pred nama mnogima donosi velike prekretnice u životu.

Pred roditeljima i djecom nova su životna putovanja i iskustva. Neki će po prvi puta sjesti u školske klupe, dok će neki krenuti u vrtić. Kako bi roditelji, ali i djeca, što lakše prebrodili to razdoblje prilagodbe, u razgovoru s odgajateljicom Petrom Petak iz Dječjeg vrtića Žirek donosimo vam nekoliko korisnih informacija i savjeta.

Da se prilagode novonastaloj situaciji i djeci i roditeljima treba vremena. Roditeljima je teško ostaviti svoje dijete, a djetetu je pak teško jer je naučilo biti s mamom i tatom prvih godinu dana svoga života. Ono što bi svaki roditelj od samog početka trebao imati je pozitivna sliku o vrtiću i tako ga prezentirati djetetu.

- Kretanje u jaslice dosta je stresno i za roditelje i za dijete, pogotovo jer se kod tako male djece oko osmog mjeseca djetetova života javlja separacijski strah. Dijete kada vidi da nema roditelja ono misli da on ne postoji. Tu predodžbu ima u glavi sve dok ne nauči da će roditelj doći po njega.

Zato smo mi odgajatelji ovdje da im pomognemo - ističe Petra.

DJEČJI PLAN NA HODNICIMA

U prvim danima prilagodbe roditelj zajedno s djetetom boravi u skupini. Proučavaju igračke, prostor, upoznaju odgojitelje i nove prijatelje. Potom se djeca ostavljaju sama na sat ili dva pa se to vrijeme postepeno produžuje.

U drugom tjednu djeca ostaju do spavanja, a kako se dani prilagobe bliže kraju ostanu i na spavanju.

- Dječji plač, nešto je što možemo čuti već prvih dana u hodniku kada Petra Petak, kaže, ni za što ne bi mijenjala svoj posao...

PRILAGODBA NA VRTIĆ ODGAJATELJICA PETRA PETAK NAM OTKRIVA MALE TAJNE USPJEŠNOG RAZDVAJANJA OD DJETETA: VAŽNA JE PRIPREMA, ZAGRLJAJI UTJEHE, ALI I BRZI ODLASCI...

MIJENJAJU SE NAVIKE, PONEKAD DJECA NE ŽELE PITI NI JESTI NA POČETKU

VAŽNO JE S DJECOM PRIČATI, UNAPRIJED PRIPREMITI ZA TAKVU PROMJENU

uđete u vrtić, to je neizbježno. Ali zagrljaj i utjeha jedan je od načina kako mi to rješavamo, baš onako kako bi to učinio i svaki roditelj kod kuće pružajući im zaštitu i osjećaj sigurnosti. To je nešto što im i najviše treba u početku. Uvijek upali i nekoliko pjesmica kao i balončići od sapunice, ali i planirane aktivnosti koje odgajateljice pripreme pa im se na neko vrijeme zaokupi pažnja - priča nam Petra, dodajući kako niti same odgajateljice nisu imune na dječji plač te ponekad se dogodi da i one same ispuste koju suzu.

PONIJETI NEŠTO POZNATO

Svako dijete je individua za sebe stoga cijeli proces prilagodbe može potrajati i duže nego što roditelj očekuje, a u tom periodu dijete može pokazivati brojne emocionalne, tjelesne i ponašajne rekacije.

- Dijete postane više vezano uz roditelje.

Mnoge mame se žale kada dođu doma da se u prvim mjesecima dijete ne odvaja od njih što god radile. Upravo zato jer traje taj strah od separacije pa ih stalno drže u vidokrugu. Dijete se u tom periodu može povući u sebe, postati agresivnije, ponekad dolazi i do regresije u razvojnoj fazi. Tu su i promjene u navikama spavanja kao i odbijanja hrane. Često se događa i u vrtiću u periodu adaptacije da djeca ne žele jesti i piti - upozorava naša sugovornica te savjetuje kako djeci može pomoći i neki prijelazni objekti koje donesu od kuće jer uz sebe imaju nešto što im je poznato.

SOCIJALIZACIJA I EMPATIJA

Prije polaska u vrtić dobro je da roditelj razgovara s djetetom. Koliko god nam se ono činilo malo i da ne razumije, oni shvaćaju i bolje nego što mislimo.

- Govorite im unaprijed i pripremite ih da će ići u vrtić i da će imati nove prijatelje, no nemojte im davati lažna obećanja da

će tamo biti sretni i da će sve biti super jer u početku im sigurno neće biti tako.

No, s vremenom će doći i do toga. Ne bi preporučila zavaravanje djece jer će izgubiti povjerenje u roditelja, a ono je izrazito bitno u ovom cijelom procesu prilagodbe.

Svakako probajte osamostaliti djecu koliko

611 DJECE UPISANO JE OVE GODINE U VELIKOGORIČKE VRTIĆE

4

GRADSKA VRTIĆA IMAJU UKUPNO 14 PODRUČNIH VRTIĆA...

je to moguće. Dajte im da jedu sami rukama ili žlicom, kao i učenje samostalnog pijenja iz čaše - govori Petra.

Jedna od većih grešaka koje roditelj rade je predugo zadržavanje u vrtiću. Kada dovedete dijete, presvucite ga u papučice, poljubite i zagrlite te predajete odgojitelju.

Imajte u njih povjerenje jer znaju što rade.

I na kraju, sve teškoće prilagobe će proći i uvijek imajte na umu da vrtić treba biti mjesto puno igre i zabave, kao i stvaranja novih prijateljstva. Dijete će se u vrtiću socijalizirati, razviti empatiju, higijenske i zdrave prehrambene navike te prolaziti različite aktivnosti.

Petra Škrinjarić

Grad Velika Gorica

HVALA, FINA! MILIJUN KUNA ZA ŠKOLU U DUBRANCU U potresu koji je 29. prosinca pogodio Banovinu, a prouzročio značajne štete i na našem području, naselje Dubranec ostalo je bez područne škole. Školski objekt su statičati nakon pregleda ocijenili neupotrebljivim, pa je za 35 malih đaka nastava privremeno organizirana u Vatrogasnom domu u Bukovčaku.

Potresom najpogođenija velikogorička naselja obišao je tada u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i Dražen Čović, predsjednik uprave FINA-e, koja je izrazila spremnost za financijsku pomoć u izgradnji novog školskog objekta te je Čović najavio donaciju u iznosu od milijun kuna. Sredstva su u prvoj polovici kolovoza uplaćena na račun Grada Velike Gorice.

- Hvala im na velikodušnoj i humanoj gesti. Skupa smo obišli Dubranec i dogovorili suradnju na izgradnji nove škole. Hvala od srca! - kaže gradonačelnik Ačkar.

STUDENTI I ĐACI DO KARATA SAD JEDNOSTAVNIJE Učenicima i studentima ZET je omogućio jednostavnije produljenje pretplatnih karata, ukorak sa suvremenim modelima poslovanja, a u cilju podizanja učeničkih i studentskih standarda. Oni koji već imaju kartu, ne moraju izrađivati novu. Ako su na drugoj, trećoj ili četvrtoj godini (ili razredu) potrebno je samo ažurirati podatke. Učenici mogu produljiti status na bilo kojem prodajnom mjestu ZET-a, kioscima Tiska i INovina, s ovjerenim zahtjevom za izdavanje pretplatnih karata redovitih učenika i studenata. Studenti mogu produljiti status putem Informacijskog sustava akademskih kartica. Produljenje je potpuno besplatno, a fotografiju ne treba mijenjati, osim ako nije primjerena godinama starosti. Učenici i studenti s područja Velike Gorice moraju ovjeriti zahtjev ZET-a u obrazovnoj instituciji koju pohađaju, ali i u Gradu.

Za deficitarna zanimanja stipendije 500 kn mjesečno Raspisan je natječaj za dodjelu stipendija učenicima prvih razreda koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništvaza školsku godinu 2021./2022. Stipendiju od 500 kn mjesečno mogu dobiti oni koji se obrazuju za zanimanja: alatničar, armirač, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, automehatroničar, bravar, CNC operater, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar-mehaničar, elektromonter, fasader, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, keramičar, klesar, konobar, kozmetičar, krojač, krovopokrivač, kuhar, limar, mesar, monter suhe gradnje, pediker, pekar, plinoinstalater, podopolagač, pomoćni kuhar i slastičar, slastičar, soboslikar, staklar, stolar, strojobravar, tape-

tar, tesar, tokar, vodoinstalater, zidar i zlatar.

Stipendije se dobivaju kroz deset mjeseci, računajući od 1. rujna. Prijave će se zaprimati od 6. do 30. rujna, a prijaviti se mogu redovni učenici prvog razreda u trogodišnjem programu obrazovanja za deficitarna zanimanja koji su hrvatski državljani i imaju prebivalište na području Grada Velike Gorice najmanje tri godine. Ukupno će biti dodijeljeno 30 stipendija.

Prijave sa svom traženom dokumentacijom dostavljaju se osobno ili poštom na adresu Trg kralja Tomislava 34. Natječaj je i na www.gorica.hr. Dodatne informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za poduzetništvo, investicije i fondove EU, Trg kralja Tomislava 16 (5559 436 i 5520 522).

SPONZORIRANO

Ukratko...

2/3

Prijave će se zaprimati od 6. do 30. rujna

MJESTO ZA SVAKO DIJETE: VRTIĆ U SELNICI GOTOV, U MALOJ BUNI PRI KRAJU

V

elika Gorica raste, postaje sve veća. Grade se brojni stambeni objekti, doseljavaju nove obitelji, od kojih mnoge s malom djecom.

Popis stanovništa koji je u pripremi pokazat će koliko je naš grad doista porastao u posljednjih deset godina, odnosno od zadnjeg popisa. Bez obzira na brojčano stanje na papiru, potražnja za smještaj djece u ustanove predškolskog odgoja je itekako vidljiva i osjetna. Žene su danas većinom zaposlene, a na "baka servis" mnogi ne mogu računati, s obzirom na to da žene sada odlaze u mirovinu u mnogo kasnijoj dobi nego prije, često tek kada je unučad već prerasla vrtiće i krenula u školu. Grad stoga posljednjih godina intenzivno radi na proširenju kapaciteta te uređenju postojećih dječjih vrtića, ali i izgradnji novih objekata za goričke klince, kako bi se osiguralo mjesto za svako dijete koje ima pravo na smještaj.

Novi dječji vrtić dobila je tako Selnica Šćitarjevska, na radost tamošnjih, ali i stanovnika obližnjih naselja. Svi su radovi gotovi, opremljeni su prostori u kojima će boraviti djeca i djelatnici vrtića, a službeno počinje s radom početkom nove pedagoške godine. Kapacitet vrtića je 50-ero djece u tri odgojne skupine – po jedna jaslična, mješovita i starija skupina, a djelovat će kao područni vrtić DV-a Lojtrica.

BESPLATNI VRTIĆI ZA SVE NISU SAMO PREDIZBORNO OBEĆANJE, TO OSTAJE JEDAN OD PRIORITETA OVE GRADSKE UPRAVE, KAŽE GRADONAČELNIK AČKAR - Važno je istaknuti da su u sklopu ovoga objekta i prostorije mjesnog odbora. Projekt je financiran u 80 postotnom iznosu iz fondova Europske unije. S time nastavljamo proširenje naših kapaciteta vrtića rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

DVIJE SKUPINE U MALOJ BUNI

Bivši predsjednik Mjesnog odbora Selnica, Mate Ćorić, ističe da je izgradnji ovog vrtića prethodila kupnja četiri zemljišne parcele, veličine oko šest tisuća četvornih metara. Selnica, nažalost, nije imala javnih površina pa je to, kaže Ćorić, bio velik problem za realizaciju.

- Ovo je jedan od najvećih projekata u našem mjestu. Izrazito nam je drago što će i mještani dobiti prostor društvene namjene, a naša djeca će dobiti svoje mjesto za igru i daljnji odgoj - istaknula je Kristina Klarić, predsjednica Vijeća MO Selnica.

Gradonačelnik Ačkar nedavno je sa suradnicima obišao i Malu Bunu kako bi provjerio dinamiku radova na budućem vrtiću, odmah uz tamošnji društveni dom. Prvi je to dječji vrtić u ovom dijelu grada u kojem će biti smještene dvije odgojne skupine, a

Za tri jasličke skupine osigurana su dodatna mjesta u privatnim dječjim vrtićima

IZNIMNO JE VAŽAN PROJEKT IZGRADNJE VELIKOG VRTIĆA U KOLAREVOJ ULICI

dovršetak radova očekuje se na jesen.

- U adaptaciji je, također, područni vrtić Lukavec, a od važnijih projekata ostaje još proširenje Žirekovog područnog objekta u Koprivničkoj te izgradnja velikog vrtića u centru grada, u ulici Slavka Kolara - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Prilikom obilaska radova gradonačelnik je podsjetio da je osigurati mjesto u vrtiću za svako dijete jedan od gradskih prioriteta, stoga je i pokrenuto ovih nekoliko projekata u cilju otvaranja dodatnih vrtićkih kapaciteta. Osvrnuo se i na jedno od predizbornih obećanja - besplatni smještaj u vrtiću za svu velikogoričku djecu. Iako su mnogi očekivali da će se to ostvariti već ove jeseni, iako nije planirano i predviđeno proračunom, Ačkar kaže da se ne radi tek o praznom obećanju. No prvo treba omogućiti svakom dijetetu mjesto u vrtiću, a potom će se krenuti u realizaciju obećanog.

- Prvenstveno rješavamo smještajne kapacitete za upis sve naše djece u vrtić, a nakon toga, u drugom dijelu mandata, ispunit ćemo obećanje da vrtići za svu našu djecu budu besplatni - potvrdio je Ačkar.

PRIJAVA ČAK 200 VIŠE NEGO LANI

Za upis djece u vrtiće ove je godine interes bio puno veći nego prijašnjih godina.

Naime, za upis je prijavljeno čak 800 mališana, dok je prijašnjih godina bilo oko 600 prijava. Planom upisa u novu pedagošku godinu bilo predviđen je upis 506 mališana, ali ih je na kraju primljeno 611. Najveći interes bio je za smještaj djece jasličke dobi, dok opada broj djece u programu predškole te ih je ove godine upisano samo 45-ero. Za tri jasličke skupine osigurana su dodatna mjesta u privatnim dječjim vrtićima Koraci i Didi, kao i manji broj mjesta u pojedinim odgojnim skupinama gradskih dječjih vrtića. Što se tiče mališana koji nisu dobili mjesto u vrtiću, radi se o onima čiji roditelji ne zadovoljavaju osnovne propisane uvjete (u većini slučajeva radi se o obiteljima s prebivalištem u drugim gradovima i općinama) te djeci koja ne navršavaju godinu dana do početka nove pedagoške godine. Njih će, sukladno mogućnostima, upisivati tijekom godine tamo gdje bude mjesta.

Grad Velika Gorica

U TOMAŠEVIĆEVOJ DODATNI RADOVI ZBOG REAKCIJE GRAĐANA, PROŠIRIT ĆE SE PODRUČJE OBUHVATA UREĐENJA TE ĆE BITI ASFALTIRAN I DIO UZ ZGRADE BROJ 15 I 17

R

adovi u Ulici Stjepana Tomaševića privode se kraju.

Rekonstrukcija prometnice obuhvatila je izgradnju kolničke konstrukcije s oborinskom odvodnjom u dužini od 232 metra i širine kolnika šest metara, s jednostranom pješačkom stazom. Predviđeno je i 50-ak parkirališnih mjesta od kojih je nekoliko namjenjeno osobama s invaliditetom. VG vodoopskrba zamjenila je u postojeći vodoopskrbni cjevovod s kućnim priključcima, sanirana je kolnička konstrukcija i pješačka staza uz stotinjak metara dugi dio ulice koji vodi prema dječjem vrtiću. Na zaht-

jev stanara, na kolniku će se ugraditi ploha za smirivanje prometa jer se brojni vozači ne pridržavanju propisanih ograničenja brzine Rekonstrukcija Tomaševićeve planirana je u Programu održavanja nerazvrstanih cesta u aktivnosti Uređenja prometne infrastrukture.

Međutim, planom i programom nije predviđeno uređenje, odnosno asfaltiranje prostora ispred kućnih brojeva 15 i 17. Izazvalo je to reakcije građana koji su se obratili nadležnima u Gradu, a njihovi će prigovori biti uvaženi.

- Usvojili smo većinu primjedbi i prijedloga stanara. Proširit ćemo

područje obuhvata uređenja pa će i dio uz zgrade na brojevima 15 i 17 biti uređen, odnosno stanarima će biti asfaltirani prilazi do njihovih garaža. Spremni smo izaći među svoje sugrađane kojima ostajemo na raspolaganju. Ako nešto nije po mjeri građana, prilagodit ćemo se situaciji na terenu jer to i jeste naša zadaća, služiti građanima!- istaknuo je gradonačelnik Ačkar koji je sa zamjenikom Karasom i suradnicima na licu mjesta dogovorio dodatno uređenje. U ovaj se dio grada, inače, posljednjih godina dosta ulagalo je postao prekrasan kvart, jedan od najpoželjnijih za život.

Radno ljeto dio promet R

Počela su seizmička mjerenja SVE SKUPA POTRAJAT ĆE DO SREDINE RUJNA, A INVESTITOR ĆE VLASNICIMA ZEMLJIŠTA NADOKNADITI EVENTUALNU ŠTETU

O

d 16. kolovoza na širem području grada započelo je snimanje seizmičkih podataka u sklopu projekta istraživanja ugljikovodika na istražnom prostoru Sava-06 koje uključuje dijelove Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Investitor je tvrtka Aspect koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a njihovi predstavnici su u stalnom kontaktu s relevantnim službama općinskim/gradskim i županijskim službama.

Predstavnici investitora te geologa koji će provoditi snimanje su krenuli s izravnim obavještavanjem građana i vlasnika poljoprivrednih zemljišta od svibnja ove godine.

Seizmičko snimanje se izvodi na način da se promatra kretanje seizmičkog vala od njegovoga izvora na površini do geoloških elemenata u podzemlju od kojih se on reflektira i njegov povratak do prijamnika – geofona. Val kreira izvor na površini – radno vozilo koje u pravilnim razmacima emitira kratkotrajni seizmički (zvučni) val u podzemlje u trajanju do pet sekundi.

Povratkom vala na površinu – na kojoj se nalaze bežični geofoni – dobivamo jasnu

ISTRAŽNE AKTIVNOSTI PROVODE SE U VIŠE FAZA, NA TERENU ĆE BITI OKO 150 STRUČNJAKA IZ HRVATSKE I MAĐARSKE

sliku onoga što se nalazi ispod zemlje.

Slična snimanja napravljena su i 1998. godine, ali sad je riječ o modernoj tehnologiji koja omogućava puno bolje razumijevanje podzemlja.

Istražne aktivnosti se provode u nekoliko faza, a investitor je prije toga izradio idejni projekt snimanja i procjenu utjecaja zahvata na okoliš te je ishodio sve potrebne dozvole i suglasnosti. Snimanje će trajati do sredine rujna, ovisno o vremenskim prilikama, a na terenu je prisutno oko 150 stručnjaka iz Mađarske i Hrvatske. U svakom trenutku na terenu su dostupni predstavnici investitora ( Mislav Jaić – 091 9519 506, Siniša Hofer – 091 1144 225), a za sve dodatne informacije na raspolaganju vam stoji i Agencija za ugljikovodike.

Investitor će vlasnicima zemljišta nadoknaditi svu eventualnu štetu nastalu zbog prolaska radnih vozila, odnosno izgubljenu dobit na poljoprivrednoj kulturi. Odštetni zahtjevi mogu se preuzeti u Gradskoj upravi. Svi prikupljeni podaci su vlasništvo RH i prema Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika dostupni su svim akademskim, znanstvenim i obrazovnim te državnim institucijama.

adovi u sklopu projekta "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica" u punom su jeku. Iako su stanovnici zadovoljni što je projekt u tijeku i što će brojna mjesta u okolici grada konačno dobiti kanalizaciju, mnogima smeta buka, prašina, neasfaltirane ulice, problemi u prometu, nestanak vode, izmjenjene trase javnog prijevoza...

Naime, zbog radova se otežano prometuje na pojedinim prometnicama na području grada, kao i u dijelovima velikogoričkih naselja u kojima se obavljaju radovi. Povremeno dolazi do prekida isporuke vodne usluge, a autobusi tijekom trajanja radova i zatvaranja prometnica voze u skladu s

privremenom regulacijom prometa.

Iz VG Vodoopskrbe uredno obaviještavaju o planu radova za pojedini tjedan, kako bi se građani pripremili i lakše organizirali.

Ovih dana zatvorena je Vukomerička ulica na križanju s Kolodvorskom i obrnuto.

STARI DIO, NOVI ASFALT

U potpunosti je za promet zatvorena i Industrijska ulica u Donjoj Lomnici, kao i ulica Petina u Petini. Radi se i u Leknenom gdje su također zatvorene pojedine ulice, zbog asfalitranja se neće moći prometovati u naselju Trnje, a u Okujama će biti asfaltirana ulica od nadvožnjaka prema Mraclinu. Radi se i u Rakitovcu na glavnom kolektoru te u Kučama, gdje će biti zatvorene brojne ulice. Na mnogim će prometnicama

4/5 SPONZORIRANO

U GOTOVO SVIM DIJELOVIMA TUROPOLJA U PUNOM TIJEKU RADOVI NA PROMETNICAMA

o na cestama: Zatvara se tnica zbog Aglomeracije NA SLUŽBENIM STRANICAMA VG VODOOPSKRBE MOŽE SE VIDJETI DETALJAN PLAN RADOVA ZA POJEDINI TJEDAN TE IZMJENE U PROMETU U POJEDINIM NASELJIMA. VRIJEME JE ZA STRPLJENJE... i ulicama vožnja biti otežana, a cijeli plan možete pogledati na službenim stranicama VG Vodoopskrbe.

U sklopu Aglomeracije asfaltiraju se i ulice u Starom Čiču. Novi asfalt dobila je Ulica Jurja Habdelića, glavna ulica kroz ovo naselje, a novo ruho dobila je i Šenoina ulica. Habdelićeva je u potpunosti asfaltirana sa svim svojim odvojcima, od dječjeg igrališta, osim 50-ak metara dugog dijela prema Šenoinoj ulici. Predsjednik Mjesnog odbora Staro Čiče, Marijan Plodinec, kaže da je stari dio sela potpuno asfaltiran. Izvedenim

ZATVARAJU SE ULICE U LOMINICI, PETINI, U LEKNENOM...

radovima mještani su, ističe, zadovoljni, a neke manje pogreške su odmah ispravljene.

Preostalo je asfaltiranje Velikogoričke ulice te Ulice Seljine brigade duž koje je kopan vod prema Novom Čiču.

NOGOSTUP U MRACLINU

- Ta je ulica trenutno najkritičnija i najprometnija, njome teče promet prema Vukovini, Novom Čiču i dalje - kaže Plodinec.

Uz Ulicu Seljine brigade planirana je izgradnja pješačke staze što povećava obim posla i donosi dodatne radove.

Sigurnost pješaka u svakom velikogoričkom naselju ostaje prioritet aktualnih gradskih čelnika, stoga je u posljednje vrijeme napravljeno puno kilometara pješačkih staza. Između ostalog, u tijeku su pripremni radovi na izgradnji nogostupa u Ulici Braće Radić u Mraclinu. Radove su nedavno obišli gradonačelnik Krešimir Ačkar i njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima. U Mraclinu će ukupno biti izgrađeno 850 metara nogostupa s oborinskom odvodnjom.

Podsjetimo, radovi u sklopu Aglomeracije Velike Gorice trebali bi biti gotovi krajem 2022. godine. Ovim projektom, koji predstavlja najveći infrastrukturni projekt na području Grada Velike Gorice u povijesti, bit će izgrađen najsuvremeniji sustav od-

vodnje, koji će omogućiti značajno podizanje životnog standarda u svim dijelovima našega kraja, a ujedno i zaštitu okoliša te izvora pitke vode.

NA MREŽI 90% STANOVNIKA

Bit će rekonstruirano i dograđeno 145 km kanalizacijske mreže te 48 crpnih stanica, a planiran je i novi pročistač otpadnih voda s III. stupnjem pročišćavanja. Izgradnjom novih 5000 besplatnih priključaka povećat će se priključenosti na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za približno dodatnih 15.300 stanovnika. Pokrivenost sustavom odvodnje na području aglomeracije Velika Gorica po završetku projekta će biti 92 %, a očekuje se da na mrežu bude priključeno 90 % stanovnika.

Uz vijence i svijeće obilježili 5. kolovoz pokraj spomenika

Prvo u gradu: Podbrežnica dobila cageball igralište

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred gradskog groblja vijence su položili Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Neven Karas, zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice i Darko Bekić, predsjednik Gradskog vijeća. Vijence su položili i svijeće zapalili i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga, Hrvatske vojske, policije, vatrogasaca te predstavnici političkih stranaka.

Inače, Hrvatska se tog dana prisjeća 5. kolovoza 1995. godine kada je u vojno-redarstvenoj akciji Oluja oslobođen grad Knin. Već 7. kolovoza akcija je završena, a uz Knin je oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog hrvatskog područja.

Gorica i okolica su posljednjih mjeseci veliko gradilište. Osim radova u okviru projekta Aglomeracije i uređenja prometnica, u brojnim naseljima aktivno se uređuju sportski objekti i igrališta. Radi se u Obrezini i Turopolju, u Vukovini je postavljena umjetna trava, a u Dubrancu je uređen nogometni teren pred odigavanje utakmica Breške lige. U Kosnici je postavljen kontejner uz nogometno igralište, a NK Jelačić iz Vukovine dobio je pomoćni teren, odnosno poligon s umjetnom travom. Radi se o terenu 36×18 metara s ogradom, zaštitnim mrežama i rasvjetom, a projekt je realiziran u suradnji s LAG-om Zrinska gora Turopolje.

Velika Gorica dobila je još jedan rekreativni sadržaj za djecu i mlade - cageball igralište u Podbrežnici, u Zadarskoj ulici. Prvo je to igralište ovakvog tipa, dimenzija 20x10 metara, a vrijednost radova bila je 120 tisuća kuna.

Grad Velika Gorica

Ukratko...

LJETNA AKCIJA DARIVANJA KRVI IZNAD OČEKIVANJA

GORIČANI JUBILARNI 30. PUT PJEŠKE IDU NA MARIJU BISTRICU NA ZAVJETNO HODOČAŠĆE IDE SE 4. RUJNA, POLAZAK JE U PET UJUTRO ISPRED CRKVE NAVJEŠTENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

V

elikogoričani se pripremaju za još jedno zahvalno pješačko hodočašće u Mariju Bistricu. Na put dug 42 km ide se 4. rujna, a polazak je, tradicionalno, ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u 5 sati.

- Kao i prijašnjih godina, idemo preko Šćitarjeva do Soblinca gdje će biti kratka pauza, zatim do Kašine gdje će biti malo veća pauza, a potom preko Laza stižemo u svetište Majke Božje Bistričke - rekao je župnik Norbert Ivan Koprivec.

Ovo je hodočašće 1992. godine pokrenuo monsinjor Josip Frkin, ondašnji župnik velikogoričke župe Navještenja, u znak zahvale Majci Božjoj što je Velika Gorica ostala očuvana od razaranja tijekom Domovinskog rata. Vjernicima župe Navještenja odavno su se pridružili i oni iz ostalih velikogoričkih te župa župa velikogoričko odranskog dekanata, kao i hodočasnici iz

PAUZE ĆE BITI KOD SOBLINCA I KAŠINE, PA PREKO LAZA IDEMO DO SVETIŠTA

Posavine, Pokuplja, Zagreba...

S obzirom na to da je ovo jubilarno 30. hodočašće, župnik Koprivec otkrio je što su pripremili za one koji krenu na ovaj put.

- Htjeli smo to malo obilježiti, dat ćemo svima jedan letak o povijesti hodočašća u kojem su molitve i nakane za koje ćemo moliti. Na ulazu na autoput želimo svakom hodočasniku podijeliti krunicu koju izrađuju župljani župe NBDM - kaže Koprivec.

Zajednička sveta misa u svetištu Majke Božje Bistričke bit će u 18 sati. Oni koji se planiraju vratiti autobusima trebaju se prijaviti u župnom uredu do kraja kolovoza, a cijena prijevoza je 40 kuna. Spremate li se na hodočašće, pripazite da vam obuća bude udobna, preporuča se da odjeća bude slojevita, a u ruksaku neka se nađe i dovoljno vode. Sa sobom, naravno, svakako ponesite i zaštitnu masku.

Iako je vrijeme godišnjih odmora, iz Gradskog Crvenog križa s ponosom ističu kako su u posljednjoj akciji imali odličan odaziv na poziv za darivanje krvi.

- Krv je požljelo darivati 279 osoba. Prikupljeno je 240 doza, a prvi put u životu krv je darivalo njih čak 10. Čestitamo od srca! - ističu iz Crvenog križa.

Darivatelji Andrija Čović i Mario Vujnović, na ovoj su akciji krv dali 50. put, a Ivica Robić i Danijel Turk 75. put!

Novoj trodnevnoj akciji možete se odazvati od 30. kolovoza do 1. rujna. Krv možete darivati 30. kolovoza od 9 do 13,50 sati, 31. kolovoza od 12 do 17,50 sati te 1. rujna od 13 do 18,50 sati.

Odvojite 15 minuta vremena i dođite u prostorije Crvenog križa u Cvjetnom naselju. Možda vas na ovu humanu gestu potakne činjenica da, prema podacima, trenutačno nedostaje zaliha gotovo svih krvnih grupa.

U VELIKOJ GORICI BOLJA POSJEĆENOST NEGO LANI Turistička zajednica Grada Velike Gorice bilježi dobru posjećenost i noćenja u ovoj, s obzirom na prethodnu, izazovnu turističku sezonu. Samo u srpnju ostvareno je gotovo 90 posto više noćenja nego u istom mjesecu lani. Dobra turistička sezona na obali i Velikoj Gorici je donijela bolju popunjenost smještajnih kapaciteta. Na razini ukupno svih sedam mjeseci 2021. godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ostvareno je 50 posto više noćenja, dok je u odnosu na mjesec srpanj 2019. godine ove godine u srpnju ostvareno 30 posto manje noćenja.

Iz TZ-a podsjećaju da u rujnu kreće novi ciklus interpretacijskih šetnji iz programa Kulturama, a u pripremi je i obilježavanje Svjetskog dana turizma, 27. rujna, u suradnji sa Zavodom HAZU-a. Listopad donosi program Dana europske baštine te, mnogima posebno zanimljivo, Gastro Turopolja.

I

ako se tijekom ljetnih mjeseci sve odvija nekako usporeno i događanja je manje, u velikogoričkim naseljima bilo je živo, a zanimljivih druženja definitivno nije nedostajalo.

U Buševcu se tako obnavlja Dom kulture u sklopu projekta Buš Eko?!, koji za cilj ima eneregetski, kulturni i održivi razvoj Buševca. Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda i sufinanciran iz Ureda za udruge Republike Hrvatske. Predviđeno je riješiti curenje krovišta, sanirati plafon na pozornici i u hodniku te vlagu u podrumu i hodniku, postaviti pločice, knaufai vrata kako bi prostori, napokon, bili stavljeni u funkciju.

- Nećemo uspjeti riješiti sve probleme koje imamo oko obnove našeg doma, ali se nadamo da ćemo bar djelomično uspjeti poboljšati uvjete za rad kako naših Ogrankaša tako i ostalih udruga u Buševcu - nadaju se upravitelji projekta Buš Eko?!

Sam dom kulture izgradili su mještani 50ih godina prošlog stoljeća, svojim dobrovoljnim radom i donacijama. Kraj radova predviđa se u rujnu.

RAČUNALA I ZA STARIJE

Projekt "Društvenog centra Novo Čiče" ušao je u drugu fazu provedbe.

- U tijeku su upisi na besplatne radionice veza i tkanja, folklornog pjevanja za starije osobe i za osobe s invaliditetom, radionice folklornog plesa i tamburaške radionice za novo zainteresirane osobe, kao i za osobe s invaliditetom, a bit će i računalne radionice za osobe starije životne dobi - pojašn-

6/7

Iz Novog Čiča pozivaju na radionice, Lomničani su spremni za Bartolovo, a u Buševcu se radi i gradi... java Mario Konić, koordinator Centra. Bit će organizirane i razne tematske radionice u koje se uključuje lokalno stanovništvo, a na kojima se razvijaju dodatne vještine i stječu nova znanja.

- U nekim kategorijama imamo i po nekoliko sekcija u kojima su grupirani korisnici prema njihovim predznanjima, tako da ovim putem pozivamo sve građane koji imaju interes za neku od ovih radionica da se priključe jer predznanje nije ključno za sudjelovanje u radionicama. Posebno pozivamo osobe s invaliditetom i osobe starije životne dobi da nam se priključe - poziva predsjednik KUD-a "Čiče", Stipo Duvnjak koji ističe kako je za početak predviđeno održavanje radionica jednom do dva puta tjedno u terminima iza 18 sati.

Povodom obilježavanja Dana Mjesnog odbora, u Kobiliću je održana zanimljiva manifestacija "Stare seoske igre" u organizaciji NK Vatrogasac, a uz potporu Vijeća MO Kobilić, DVD-a Kobilić i Udruge umirovljenika Kobilić. Natjecalo se 12 ekipa u devet disciplina: skok u dalj, nošen-

je jajeta u žlici, pretakalo, vožnja tački, bacanje kamena, trčanje u vreći, potezanje užeta, trka parova, Bistrički ringišpil. Smije i veselja nije nedostajalo, a na kraju je nauspješnija ekipa bila "Više sreće, manje pameti". Za sve sudionike, navijače i posjetitelje organizator je pripremio besplatan grah, a nakon završetka sportskih natjecanja druženje je nastavljeno u večernjim satima uz pjesmu, svirku i ples.

SKROMNIJE ZBOG MJERA

I ove godine će se u Donjoj Lomnici, tradicionalno, proslaviti Bartolovo, odnosno Dan mjesta.

- Zbog epidemioloških mjera veliko lomničko slavlje već drugu godinu zaredom izostaje, a obilježavanje će ove godine morati biti kudikamo skromnije nego što smo to inače naviknuti. Okupit će se tek predstavnici udruga kako bismo se mogli pridržavati svih predviđenih epidemioloških mjera - ističe Milivoj Dijanežević, predsjednik MO Donja Lomnica.

Mise trodnevnice kreću u četvrtak 26.

SPONZORIRANO

LJETNE IGRE!

kolovoza u 18:30. U subotu nakon svete mise slijedi polaganje vijenaca s braniteljima, ispred društvenog doma. Poslije toga će biti održana svečana sjednica, uz domjenak kasnije, uz program KUD-a Nova Zora. U nedjelju će biti koncelebrirana sveta misa u 11 sati, a nakon nje nogometni turnir, na novom igralištu NK Lomnica.

Bit če priređena i kratka zakuska te zabava, koliko budu dopuštale epidemiološke mjere.

AMERIKA U TUROPOLJU

U Buševcu se radi i gradi, usput se ljudi i druže, a u Novom Čiču su organizirane radionice za mještane

U Vukovini je održana manifestacija "Vidim, čujem i mirišem ljeto!" čiji su organizatori osigurali brojne sadržaje za sve, a posebice one najmlađe. Mališanima je posebno zanimljiva bila Kravat Pukovnija koja je dojahala u svečanom ruhu, a imali su priliku i zajahati njihove konje.

Sudjelovali su i u raznim likovnim radionicama, gledali predstavu "Uzbuna u plastičnom carstvu" i crtani film "Ljepotica i zvijer" te pekli kukuruze, pod budnim okom mjesnih vatrogasaca.

Stariji posjetitelji mogli su provjeriti vještinu u gađanju lukom i strijelom, pogledati satiričnu predstavu "Krtice" u izvedbi Kerekesh Teatra i razgledati skulpture u bakru akademskog kipara Mladena Mikulina. Vatrogasci i članovi NK Ban Jelačić spremali su za klasična jela s roštilja, a za pečeno slatko i slano pobrinule su se nasmijane članice udruge "Vukovina u srcu". Uz domaće štrudle i gibanice, pite i zlevanke, u ponudi su bile i američke pite te muffini, kao i "Turopoljski štrukli Cipov".

Moja županija

TREĆA SREĆA

Martina Glasnović najavila je radnu jesen, budući da je pred Skupštinom rebalans proračuna

Skupština Zagrebačke županije je konstituirana iz trećeg pokušaja, dogovor je na kraju pao s HSS-om Piše: Marija Vrbanus

D

DA NIJE DOŠLO DO DOGOVORA, IŠLI BISMO NA NOVE IZBORE. OVAKO, SLIJEDI RADNA JESEN...

an odluke bio je najavljen za sredinu kolovoza, kad je bila najavljena treća i posljednja konstituirajuća sjednica Županijske skupštine, ali ova je priča dobila svoj epilog već u prvim danima kolovoza. Nakon dogovora koalicije koja stoji iza župana Stjepana Kožića s Hrvatskom seljačkom strankom, za predsjednicu Skupštine izabrana je Martina Glasnović (HSS), za potpredsjednika Mato Čičak (HDZ), dok za drugog potpredsjednika nije bilo prijedloga.

izbore, što bi se dogodilo da nije došlo do dogovora nakon prethodno dva propala pokušaja konstituiranja Skupšine.

- Blizu smo novih izbora, a baciti pet milijuna kuna javnog novca u koronakrizi nije nam opcija. Tijekom razgovora, iako se razlikujemo u programima, shvatili smo da je HDZ prihvatljiv kandidat jer mu je, kao i nama, u interesu da se Skupština konstituira te da se nastave tekući projekti ključni za županiju za koje povlačimo europski novac i koji su u interesu svim strankama - govorila je Glasnović nekoliko dana prije nego što je odluka konačno i pala.

'ZAŠTO BACITI PET MILIJUNA KN?'

- Zahvaljujem svim članovima skupštine Zagrebačke županije na povjerenju. Pred nama je puno posla i zato mogu najaviti vrlo radnu jesen, budući da je pred nama rebalans proračuna za 2021. godinu - rekla je Glasnović nakon izbora.

Puno je kombinacija vrtjelo u političkim kuloarima tih dana, spominjale su se razne opcije, a najlošija bi bila izlazak na nove

SURADNJA ĆE NAM BITI USMJERENA REALIZACIJI PROJEKATA NA DOBROBIT LJUDI

INSINUACIJE I OBJAŠNJENJA

Župan Stjepan Kožić prikupio je podršku i u svom šestome mandatu

A kad se to definitivno i dogodilo, čast da to i objavi dobio je prvi čovjek HDZ-a.

- HDZ i partnerske stranke dogovorile su s HSS-om većinu potrebnu za konstituiranje skupštine Zagrebačke županije - potvrdio je predsjednik HDZ-a Zagrebačke županije Željko Turk, otkrivši već u tom trenutku

kako će HSS-u pripasti mjesto predsjednika, odnosno predsjednice Skupštine.

- Naš je stav da nam je HSS stranka kojoj možemo dati povjerenje u kontekstu formiranja Skupštine i da je predstavnik HSS-a kao mogući predsjednik županijske Skupštine za nas prihvatljiva varijanta. Ne radi se ovdje o koalicijskoj suradnji, nego samo o suradnji potrebnoj za prvu konstituirajuću sjednicu. HDZ kao ozbiljna stranka pokušava napraviti sve kako bi se izbjegli novi izbori - istaknuo je Turk.

S druge strane, iz oporbenih redova, stizale su optužbe u političkoj trgovini, a korištene su čak i teže riječi...

- Nikakva prijetnja novim izborima nije postojala, jednako kao što nije postojao niti ikakav trošak od dodatnih pet milijuna kuna koji bi opravdao ovakvu političku trgovinu i, zapravo, političku prostituciju koju je učinio HSS - rekao je predsjednik županijskog SDP-a Mihael Zmajlović.

- SDP je na ove izbore išao s jakom kam-

VELIKA GORICA MEĐU NAJPOSJEĆENIJIMA UZ NAŠ GRAD, OD ŽUPANIJSKIH ODREDIŠTA TURISTIMA SU PRIMAMLJIVI I SVETA NEDELJA, SAMOBOR, IVANIĆ, JASKA...

P

Zagrebačka županija nudi cijeli niz načina za provođenje odmora

rema podacima iz sustava e-Visitor u Zagrebačkoj županiji je od početka godine do danas ostvareno 56 posto više turističkih dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Od ukupnog broja noćenja u 2021. godini strani turisti su ostvarili 65 posto više dolazaka i 58 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine.

Usporedimo li podatke s 2019. godinom, broj noćenja domaćih turista povećao se za 0,6 posto, dok je broj dolazaka manji za 6,5 posto. Strani turisti su u istom periodu u 2021. godini ostvarili 42 posto manje dolazaka i 51 posto manje noćenja u odnosu na 2019. godinu.

Najviše stranih turista u ovoj godini bilo je iz Njemačke, Poljske, Bosne i Hercegovine, Nizozemske, Austrije, Italije, Belgije, Češke, Slovenije i SAD.

STRANIH TURISTA JE MANJE NEGO 2019., ALI DOLAZI VIŠE DOMAĆIH

Prema vrsti smještaja u 2021. g. najviše noćenja ostvareno je u hotelima (39 posto), objektima u domaćinstvu (26 posto) i ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj (18 posto) i kampovima (deset posto).

Tradicionalno najposjećenije destinacije su Velika Gorica, Sveta Nedelja, Samobor, Ivanić-Grad i Jastrebarsko.

- Naše brojke rastu, a to nam daje potvrdu kako smo kvalitetno pripremili cjelogodišnju sezonu. Istaknula bih pojam ‘staycation’, koji nas kao destinaciju u ovo pandemijsko doba u potpunosti opisuje, provesti godišnji u vlastitom gradu ili okolici, posebno u ruralnim utočištima 'zelenog prstena' koje su i okosnica naših kampanja.

Zagrebačka županija ima veliki potencijal i nastavljamo je pozicionirati kao vrhunsku kontinentalnu boutique destinaciju visoke kategorizacije - poručila je Ivana Alilović, direktorica županijske turističke zajednice.

10/11 POLITIKA

'Fokus nam je na transparentnosti pri zapošljavanju' KAD SE VLAST NE PROMIJENI NEKOLIKO MANDATA, DOĐE DO PREMREŽENOG SUSTAVA, ISTAKNULI SU IZ MOST-A

I

z goričkog MOST-a priopćenjem za medije reagirali su na nedavno objavljen natječaj za radna mjesta u Gradskoj upravi, te su istaknuli kako će transparentnost natječaja za zapošljavanje biti u žarištu njihovog djelovanja u narednom periodu.

'RODBINSKI I STRANAČKI'

panjom protiv HDZ-a i njihovog dosadašnjeg načina vođenja županije, a u tome nas je kao koalicijski partner na zajedničkoj listi podržao i HSS. U svim svojim istupima iz HSS-a su jasno artikulirali stav da s HDZom neće nikada - dodao je Zmajlović.

Naravno da su iz HSS-a odmah odbacili sve insinuacije, da je njihovo objašnjenje ovakvog raspleta situacije bitno drukčije.

NA KRAJU JEDNA RUKA 'VIŠKA'

- Ovo nije u ovom trenutku zahvalna uloga, no svi koji poznaju mene i moj rad, a isto tako i vijećnike HSS-a, mogu biti sigurni u jednu stvar, a to je da ovdje nikakve nema kupovine - kazala je Martina Glasnović.

Dugovječni župan Stjepan Kožić surađivao je u ova dva i nešto desetljeća s nekoliko različitih ljudi na poziciji predsjednika Skupštine, suradnja je u pravilu bila vrlo dobra ili odlična, a sam župan vjeruje da će tako biti i u ovom slučaju.

- Vjerujem da će suradnja u Skupštini biti

usmjerena ka realizaciji projekata i programa na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije - kazao je Kožić i nastavio: - S obzirom na to da smo razgovarali s više stranaka, da smo mnoge razgovore započeli, a da su nas neki odbili, a neki imali svoje uvjete zbog kojih nije ni moglo doći do razgovora, mislim da sad ti isti na određeni način kroje ili pravdu, ili govore ono na što misle da će žitelji reagirati.

Dva mjeseca bila su potrebna županijskim skupštinarima da se poslože i okrenu budućnosti, a konačna bilanca kaže da u novom sazivu Skupština Zagrebačke županije ima 47 članova i to 13 iz koalicije HDZ-HSUHNS-HSLS, zatim osam iz koalicije SKNLBM 365, devet iz SDP-a, šest iz Fokusa, pet iz Domovinskog pokreta, četiri iz HSS-a i dva iz MOST-a.

Za većinu su, dakle, bile potrebne 24 ruke, a nova vladajuća garnitura ima jednu više HDZ-ovih 13, njih osam sa županove liste, plus ove četiri HSS-ove...

- Kada se u par uzastopnih mandata vlast na nekoj razini ne promijeni, dolazi do premreženog, zatvorenog sustava u koji nitko izvan njega ne može ili pak može jako teško ući. Ono čemu u praksi svjedočimo u našem gradu je situacija u kojoj je obiteljska/rodbinska, prijateljska i/ili stranačka podloga jedini način da se uđe u sustav koji od izbora do izbora preživljava gomilanjem ovisnog stanovništva - kažu u MOST-u, te ističu da uopće ne sumnjaju da su isti povod/

Ukupno se 28 projekata našlo na listi za županijsko financiranje

'SVIMA JEDNAKE PRILIKE'

- Slučajno ili ne, prosudite sami. Iako bi svi građani ovog društva trebali imati jednake prilike za zapošljavanje u tijelima lokalne i područne samouprave, vjerujemo da je i ovaj natječaj jedan u nizu u kojem se sve trebalo znati unaprijed.

Korupcija, nepotizam, klijentelizam, situacije u kojima pojedinci zbog prijateljskih, obiteljskih, stranačkih i drugih veza imaju bolju startnu poziciju u društvu su anomalije na koje ćemo ukazivati i protiv kojih će se MOST uz pomoć i za dobro svih građana i dalje žestoko boriti.

U goričkom MOST-u čude se odabiru trenutka za izlazak natječaja za zapošljavanje

'GRAĐANI ĆE ODUČIVATI O PROJEKTIMA'

Udrugama za zaštitu okoliša ide 350.000 kn Zagrebačka županija poznata je kao „zeleni prsten“ oko grada Zagreba, a svoj doprinos u očuvanju tog statusa i prirode daju i brojne eko udruge. Za 28 projekata Zagrebačka županija dodijelila im je 350.000 kuna.

Riječ je o akcijama čišćenja divljih odlagališta, uređenja protupožarnih puteva, okoliša, pješačkih staza i obala, radionicama o recikliranju, akcijama sadnje stabala, radionicama za djecu i mlade, postavljanju pametnih klupa, solarnog stabla i dr.

Jedan od simbola očuvanih prirodnih staništa je bijela roda čija gnijezda nalazimo na krovovima diljem Zagrebačke županije, a posebno na području općine Pisarovina u čijem se naselju Donja Kupčina svojevremeno nastanjivao najveći broj roda. Prisutnost roda u našoj blizini potvrda je da živimo u zdravom okolišu, a tome svojim akcijama pridonose i eko udruge.

UKAZIVAT ĆEMO NA ANOMALIJE POPUT OVE ZA DOBRO SVIH NAS

rezultat navedenog i raspisivanje natječaja za radna mjesta u Gradskoj upravi od kojih je jedan trenutno aktualan, a raspisan je na vrhuncu sezone godišnjih odmora, pri čemu u rok prijave upadnu i dva vikenda te jedan državni praznik.

G

Gradonačelnik Ačkar dao je opširan intervju za Večernji list

radonačelnik Krešimir Ačkar najavio je u intervjuu za Večernji list preustroj Gradske uprave, rekavši da je koncept novog ustroja već izrađen.

- Pred nama su savjetovanja o konačnom rješenju. Upravu ćemo reorganizirati uvođenjem načela otvorenosti i transparentnosti, a građanima ćemo osigurati stalnu dostupnost djelatnika i službi te svih informacija i dokumenata. Poseban naglasak bit će na objedinjavanju komunalnog, prometnog i poljoprivrednog redarstva, koji će zajedno s djelatnicima ostalih službi činiti gradski pozivni centar. Njima će građani od 0 do 24 moći prijaviti probleme koje primijete te će službe odmah reagirati. U sklopu centra bit će i gradski sustav video nadzora - rekao je Ačkar te istaknuo kako će svi kapitalni projekti biti predstavljeni građanima i oni će odlučiti za što ćemo namijeniti novac iz proračuna.

Odgovarao je i na pitanje o odnosu s bivšim gradonačelnikom Draženom Barišićem te kazao kako su imali vrlo korektan odnos dok je bio pročelnik za školstvo.

- Kasnije smo se razišli po pitanju funkcioniranja Gradske uprave, ključnih projekata, ali i smjera kojim će ići HDZ u Velikoj Gorici - kazao je Ačkar, koji je najavio medicinski centar, dom za starije, vrtiće, novi autobusni kolodvor, dvoranu, otvorene bazene…

Grad, selo, općina...

Sve vrste zabave nudile su se na tradicionalnom druženju u Vukovini

Foto: Ime Prezime

Opet na online?!

'Djeca će se teško vratiti u normalu' POSLJEDNJA TRI POLUGODIŠTA PROŠLA SU U KOMBINACIJAMA NASTAVE UŽIVO I ONLINE, A SAD NAJAVLJUJU JOŠ JEDAN VAL...

S

tiže nova školska godine, a s njom i neizvjesnost: hoće li opet online, uživo, kombinirano. S pojavom pandemije i prelaskom na online nastavu krenula je i rasprava kakve ona posljedice donosi. Svi se slažu da je nastava uživo najbolja za školarce...

- U zadnje dvije godine imamo dio nastave uživo, dio online. Isto tako neka područja su imala više nastave uživo, neka manje i jasno je da nikada nijedna online nastava ne može zamijeniti nastavu uživo - kaže Mario Božurić, profesor u Elektrotehničkoj školi i Regionalnom centru kompetentnosti Ruđera Boškovića.

- Osim prenošenja nastavnih sadržaja, neposredni kontakt u učionici je nešto što je izrazito bitno prilikom prenošenja nastavnih sadržaja - dodaje profesor Božurić.

Postoji tvrdnja da je online nastava u zadnje dvije godine imala dosta lošeg utjecaja na djecu, jer su cijeli dan izloženi tehnologiji.

- Ne mislim da su djeca lijenija, samo su se prilagodila onome što je od njih zahtijevao ovakav oblik rada, a vrlo se lako prilagoditi nečemu što ti daje više slobode i zahtjeva

NASTAVOM UŽIVO SE IZGRAĐUJU VJEŠTINE, ZNANJA, ALI I STAVOVI KOD DJECE

puno manje truda, odnosno fizičkog odlaska na nastavu - rekao je profesor Božurić.

Uz dio učenika, ni mnogi profesori nisu se snašli u samom modelu online nastave.

- Tu nastaje problem jer su učenici kod nekih nastavnika imali nastavu u realnom vremenu, dakle prema rasporedu, a kod nekih se svela na dopisivanje preko mailova, WhatsAppa, nije bilo direktne komunikacije, interakcije između učenika i nastavnika - kaže profesor Božurić.

Kod online nastave javlja se pitanje što će biti s djecom kad se jednog dana vrate u škole, odnosno kad se sve vrati u normalu.

- Govorimo o periodu od dvije godine, gdje je obrazovni stalno bio prekidam s nekakvim devijacijama, od štrajka do korone, i naravno da učeniku koji je dvije godine učio na ovaj način nije jednostavno prilagoditi se onom redovnom obrazovnom procesu - ističe profesor Božurić.

Hrvatska je, kažu, na pragu novog vala i situacija je neizvjesna. Profesor naglašava da je nastava uživo važna izgradnja vještina i znanja, ali i stavova učenika, a to je sve važno za razvoj društva. (F. Kompes Novak)

Djeca se vesele druženju u školskim klupama, no pandemija opet prijeti...

12/13

LJETO U VUKOVINI: ZA SVAKOGA NEŠTO! Piše: Gabrijela Radunović

O

vogodišnja manifestacija "Vidim, čujem i mirišem ljeto!" u Vukovini protekla je u veselju, uz velik broj posjetitelja. Organizatori su osigurali brojne sadržaje za sve, a posebice one najmlađe.

Događaj je započeo pozdravom Kravat Pukovnije, koja je u svečanom ruhu dojahala pred okupljenu znatiželjnu publiku.

Već od samog početka večeri djeca su mogla sudjelovati u različitim likovnim radionicama. Uz malu pomoć dobrovoljaca iz udruge "Vukovina u srcu", crtalo se i slikalo "sve u šesnaest".

Tematika dječjih aktivnosti bila je ekologija pa su, uz oslikavanje plastičnih leća naočala, djeca imala priliku pogledati predstavu "Uzbuna u plastičnom carstvu" pod pokroviteljstvom Grada.

ONI MESO, ONE SLATKO I SLANO

Djecu su posebice zainteresirale i uveseljavale aktivnosti koje su provodili članovi Kravat Pukovnije i vatrogasci DVD Vukovina. Svi su imali jedinstvenu priliku jahati konje Pukovnije. Gotovo svaki mališan iskoristio je tu priliku, ali i poneki odrasli.

Svoju preciznost i koncentraciju sudionici su mogli testirati i okušavši se u streličarstvu. Luk i strijela pobudili su velik interes

ŠTRUDLE I GIBANICE SU NESTAJALE BRZINOM SVJETLOSTI kod malih i kod velikih.

Ipak, najveći interes odraslih pobudila je gastro ponuda. Na roštilju su se pekle ukusne kobasice, ćevapi, vratina... Uz klasična jela s roštilja popularnost je ponio i američki hot dog sa senfom i kečapom. Sudionici su se osvježavali hladnim točenim pivom i gemištom koji su tekli "u potocima".

I dok su "mesni asortiman" spremali vatrogasci i članovi NK Ban Jelačić - za pečeno, slatko i slano pobrinule su se nasmijane članice udruge "Vukovina u srcu". Njihovi ukusni, tradicionalno pripremljeni kolači uvelike su se, po povoljnoj cijeni, prodavali i "za van". Posebno su brzo sa stola nestajale domaće štrudle i gibanice. Osim

FOLKLOR, KULTURA I DRUŽENJE SPOJILI SU SE U JEDNO

tradicionalnih kolača; pita i zlevanki, u ponudi su bile i američke pite, muffini te sočni čokoladni kolači.

Gastro ponudu obogatili su i "Turopoljski štrukli Cipov" by Ivana. Posebnu su pažnju plijenili štrukli "s potpisom" s turopoljskim tartufom, a klasični štrukli sa sirom najbrže su nestali sa stola. Pekarica i vlasnica Ivana Belošević bila je iznimno zadovoljna što se ove godine, ipak, odazvala pozivu članica udruge "Vukovina u srcu" te upotpunila gastro ponudu ove manifestacije.

LJEPOTICA I ZVIJER ZA KRAJ

Pod budnim okom vatrogasaca iz DVD Vukovina i uz osigurane protupožarne mjere, pekli su se pecilki. Brojni mališani po prvi put su se okušali u ovoj aktivnosti.

Uz malu napomenu roditelja kako kukuruz treba peći na žaru, a ne na vatri, mališani su veselo svladali i ovaj izazov. Za slatki pečeni kukuruz kao nagradu isplatilo se malo pomučiti i izdržati vrućinu uz vatricu.

Uz različite aktivnosti i gastro ponudu niti kulturna događanja nisu izostala. Nakon predstave za mališane izvedena je satirična predstava Krtice u izvedbi Kerekesh Teatra.

Foto: Udruga žena općine Kravarsko

Vozi i beri...

PREDSTAVE, FILMOVI, JAHANJE KONJA, GAĐANJE LUKOM I STRIJELOM, MALA ŠKOLA PRIPREME KUKURUZA I JEDAN POSEBAN TRAKTOR NA "VIDIM, ČUJEM I MIRIŠEM LJETO!"

FOTO VIJEST

Obitelj Lovrić ima najljepšu okućnicu Članice Udruge žena općine Kravarsko i ove su godine, petu zaredom, birale najuređenije okućnice.

- Kada smo pokrenule ovo natjecanje, željele smo zainteresirati žene za uređenje svojih okućnica. Nema u ovome svemu prijava, mi sami obiđemo mjesta i vidimo tko se potrudio. U uži krug ušle su tri najuređenije okućnice, teško je bilo izabrati najbolju - istaknula je Dragica Ceković, predsjednica Udruge.

Ove godine pobjedu je odnijela kuća, odnosno okućnica obitelji Lovrić iz Kravarskog.

BOBIČASTO VOĆE BRAT ĆE SE BESPLATNO

Foto: David Jolić

Lokalna akcijska grupa Zrinska gora - Turopolje započela je s korištenjem mehaničkog berača za berbu bobičastog voća. Berač je smješten u Sisku, u Novom Selu Palanječkom. Transport berača se vrši u vlastitom trošku, a korištenje je besplatno.

Cilj svih aktivnosti projekta LAG-a, pa tako i nabava berača, jačanje je kapaciteta i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača u voćarstvu i povrtlarstva kroz razmjenu znanja i iskustava, opremanje te promociju poljoprivrednih proizvoda.

Berač bobičastog voća trenutno koriste članovi LAG-a Zrinska gora - Turopolje pri berbi aronije. Svi poljoprivrednici s područja LAG-a koji imaju potrebu za korištenjem stroja pozvani su javiti se u LAG...

Osim predstave koja je uveseljavala sudionike, mogla se pogledati i zanimljiva izložba u stalnom postavu.

Figure skulptura u bakru akademskog kipara Mladena Mikulina divno su se slile uz pejsaže kurije, a poglede je plijenio i retro traktor. Traktor goričkih registracija svi su primijetili odmah po dolasku na manifestaciju. Plavog ljepotana gotovo nitko nije propustio "zajahati" te se fotografirati na njemu. Dotjerani traktor za manifestaciju osigurao je Dalibor-Matija Sabo iz sesvetskog kluba Oldtimer.

Tradicionalni motivi, vez i folklor također nisu izostali s ovog događanja, a mogli su se kupiti i suveniri te medenjaci na štandiću Turopoljskog licitara by Saraga.

Kada je pao mrak, kazališne daske zamijenilo je platno na kojem je pod pokroviteljstvom Pučkog otvorenog učilišta prikazan crtani film "Ljepotica i zvijer". Uz film se uživalo u netom ispečenom kukuruzu.

Kao glavni organizator nastupila je udruga "Vukovina u srcu" uz partnere; Pučko otvoreno učilište u Velikoj Gorici, Grad Velika Gorica, Turistička zajednica grada i Muzej Turopolja. Organizaciju su podržali i DVD Vukovina, NK Ban Jelačić, Udruga umirovljenika i Vijeće mjesnog odbora.

Mališani trče i smiju se, roditelji uživaju u ukusnoj hrani, a kukuruz se krčka na vatrici… Sve je to ovogodišnje izdanje "Vidim, čujem i mirišem ljeto" u Vukovini.

KLINCI IZ RAKITOVCA OPET SKUPILI NAJVIŠE STAROG PAPIRA Područna škola Rakitovec je i ove godine osvojila prvo mjesto u sakupljanju starog papira u projektu "Priprema, pozor, recikliraj", koji se provodi već sedam godina.

Prikupili su 18.080 kilograma u prvom polugodištu, odnosno 309.23 kilograma po učeniku, čime su osvojili prvo mjesto po kriteriju najviše kilograma starog papira po učeniku, te će za to dobiti 30 paketa s raznim nagradama. Isto tako su nagrađeni po kriteriju škole s najvećom kilažom, s

ukupno 26.650 kilograma papira, čime su dobili novu opremu po izboru u iznosu od sedam tisuća kuna.

- Dragi naši roditelji, sumještani, donatori, prijatelji! Još jedna nastavna godina je iza nas, a samim time i još jedna sezona sakupljanja starog papira. I ove godine pokazali smo se kao najuspješniji. Zahvaljujemo vam se svima i nadamo se i budućoj suradnji - napisao je Željko Mikulin, učitelj iz PŠ Rakitovec, na svom Facebooku. (fkn)

Grad, selo, općina...

'I Goričani ljeti čitaju i posuđuju više knjiga'

Ukratko...

TIJEKOM OVE GODINE, KOJA JE U HRVATSKOJ PROGLAŠENA GODINOM ČITANJA, VELIKOGORIČANI SU ČITALI NEŠTO VIŠE NEGO U PANDEMIJSKOJ 2021.

Ljeto se često navodi kao savršena sezona za čitanje. Ne samo da tada imamo više vremena, već ljetno čitanje donosi brojne prednosti. Stručnjaci ističu kako čitanje tijekom ljeta potiče doživotne životne navike, razvija mozak tijekom ljeta, bolji uspjeh u školi i na fakultetu…

Premda se ljudi malo ulijene tijekom ljeta i ne pomišljaju na čitanje, Goričani su pokazali da ipak više posuđuju knjige tijekom ljeta, kako odrasli, tako i djeca, a potvrdili su nam to i u knjižnici.

- Inače se tijekom ljeta definitivno posuđuje više nego tijekom godine, ljudi ipak idu na putovanja i malo su opušteniji - rekla je knjižničarka Ivana Grubačević iz Gradske knjižnice.

Ističe kako jedino preko ljeta čitatelji iskorištavaju maksimalan broj knjiga.

- Mogu se posuditi do četiri knjige, a mislim da tijekom ljeta svatko to iskoristi, rij-

DAN OPĆINE POKUPSKO UZ PROCESIJU, MISU I BEBEKA

etko posude manje.

Ove godine je u knjižnici posuđeno čak i više knjiga u odnosu na prošlu koja je bila slabija s obzirom na cjelokupnu situaciju s epidemijom koronavirusa. Što se tiče naslova, čitatelji se drže više popularnih naslova koji se nalaze u izlogu knjižara, ali i preporuka same knjižnice.

Pitali smo Grubačević koju bi knjigu ona preporučila mladima.

- Iako postoji ekranizacija, mislim da bi "Igre gladi" bio dobar naslov za mlade, riječ je o antiutopijskim svjetovima koji su postojali samo u književnosti za odrasle, tako da je to super za onog tko želi ući u tu stranu književnosti.

Slobodno vrijeme treba kvalitetno iskoristiti, a čitanje je sigurno dobar način, stoga razmotrite neki naslov kako bi potencijalno stvorili novu korisnu naviku. Uostalom, 2021. je u Hrvatskoj godina čitanja...

UMIREMO VIŠE NO ŠTO SE RAĐAMO

Općina Pokupsko proslavila je svoj Dan na blagdan Velike Gospe. Tom prigodom održano je misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije te su u spomen na poginule branitelje u Domovinskom ratu položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika svim poginulim hrvatskim braniteljima.

Ovom prigodom blagoslovljen je i novi kip, a svetu misu i procesiju vodio je velečasni Krešimir Bulić.

- Ovim putem svim mještanima općine Pokupsko u ime Zagrebačke županije čestitam Dan Općine - poručio je zamjenik župana Ervin Kolarec.

Kulturno umjetničko društvo "Pokuplje" pripremilo je bogat program, koji je izveden pod nadstrešnicom na Kupi na glavnom kupalištu, a proslava je završila koncertom Željka Bebeka.

TIJEKOM PROŠLE GODINE UMRO JE 736 STANOVNIKA VELIKE GORICE, A RODILO SE TOČNO 600 DJECE. SLIČNO KAO 2019...

Velika Gorica kao najveći grad u Zagrebačkoj županiji već dvije godine zaredom ima najveći prirodni pad stanovništva u Zagrebačkoj županiji. Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako kao i 2019., Gorica opet ima više umrlih nego rođenih.

U 2020. umrlo je 736 ljudi, dok se rodilo 600, dakle radi se o razlici od 136 osoba. Slična situacija bila je i 2019. godine kada je u Velikoj Gorici rođeno 579 osoba, a umrlo ih je 649 što predstavlja razliku od 70 osoba. Ove brojke vrlo su

zabrinjavajuće s obzirom na to da se radi o skoro duplo većoj razlici u samo dvije godine kada je Gorica također držala prvo mjesto.

Vitalni indeks Velike Gorice (pokazatelj odnosa živorođenih na 100 umrlih osoba) iznosi 81,5 i veći je od vitalnog indeksa same Zagrebačke županije koji iznosi 71,8.

Kada je riječ o općinama na području Velike Gorice, najmanje je rođenih u općini Orle, gdje je rođeno samo devet osoba, a umrle su 34 osobe.

Općina Pokupsko također broji 34 umrle osobe,

dok ih je rođeno 12. Općina Kravarsko našla se na nuli, odnosno 21 osoba je rođena, a isto toliko ih je i umrlo.

Ipak, nije sve potpuno crno, jer unatoč lošim brojkama, Velika Gorica prednjači u sklopljenim brakovima. Tijekom 2020. godine na području Velike Gorice sklopljeno je 226 brakova, što je također najveći broj u Zagrebačkoj županiji, a razvedeno je 76 brakova. Godinu ranije situacija je ipak bila malo bolja, jer tad je sklopljeno 337 brakova, a razvedeno je njih 63.

Lijepo i svečano na proslavi Velike Gospe u Vukovini Blagdan Uznesenja Djevice Marije na nebo, poznatiji kao Velika Gospa, svečano je obilježen danas (nedjelja, 15. kolovoza 2021.) u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije u Vukovini, jednom od najstarijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Hrvatske. Središnje misno slavlje s početkom u 11 sati održano je na nogometnom igralištu pred nekoliko tisuća vjernika.

Nazočni su se pridržavali važećih epidemioloških mjera i preporuka, a svećenici su tijekom mise odnosno pričesti jednako tako uvažavali spomenute mjere odnosno preporuke.

Za posjetitelje su organizirane za ovakva događanja uobičajene vrste zabave praćena tradicionalnom turopoljsko sajamskom gastronomskom ponudom. U velikim šatorima i na otvorenom bilo je mjesta za sve goste. Djeca (i ona veća) su imala veliki izbor rekvizita za vožnju, roditelji su se rado pridruživali i uživali.

Prvi dojam je bio da je na igralištu bilo manje vjernika nego prošle godine, ali dojam je bio varljiv, jer jednako velik broj (možda čak i veći) vjernika se tijekom svečane mise sklonio u hladovinu okolo igrališta. (D. Jolić)

KRAVARSKO IMA SAVJET MLADIH IZ SVOJE OPĆINE Radionica Savjeta mladih Općine Kravarsko održat će se 30. kolovoza u 18 sati u Domu kulture Kravarsko. Osnivanje savjeta mladih predviđeno je projektom Pokrenimo KOK! financiranog iz Europskog socijalnog fonda Europske unije te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Cilj osnivanja savjeta je podizanje kvalitete života mladih na višu razinu. Savjet mladih Općine Kravarsko osnovan je s ciljem većeg sudjelovanja mladih u lokalnim političkim procesima te bi trebao poslužiti kao savjetodavno tijelo Općinskog vijeća za pitanja mladih. Budući da je ovakva organizacija po prvi put osnovana u Općini Kravarsko, članovi će se, u sklopu radionice, predstaviti svima zainteresiranima kratkom prezentacijom o svojoj ulozi, cilju i planu djelovanja. U provođenje aktivnosti uključit će se lokalne udruge, a važan dio predstavlja prijenos znanja na manje iskusne organizacije.

14/15 Načelnik Božidar Škrinjarić uvjeren je kako bi referendum bio bacanje novca i vremena

Moja adresa? Reći ću ti nakon referenduma...

Piše: Suzana Majstorović

M

ještani općine Pokupsko, okupljeni u "Inicijativu za referendum o imenovanju ulica", u srpnju su najavili referendum o promjeni adresa u naseljima na području općine, nakon što je tamošnja vlast donijela Odluku o promjeni adresa, a time i svih dokumenata, bez da su, prema riječima Inicijative, građani o tome transparentno obaviješteni.

Riječ je, naime o Odluci Općinskog vijeća donešenoj 15. rujna 2020. godine, kojom se imenuju ulice u deset naselja.

Zbog navedenog, organizacijski odbor Inicijative za referendum o imenovanju ulica u Općini Pokupsko "Odlučimo sami" je 4. srpnja 2021. godine donio Odluku da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma na kojem bi referendumsko pitanje glasilo: "Jeste li za to da se Odluka o imenovanju ulica na području Općine Pokupsko od 15. rujna 2020. godine stavi van snage?"

Mještani općine još od 14. kolovoza mogu svojim potpisom podržati raspisivanje referenduma, a to će moći učini zaključno sa subotom, 28. kolovoza, pri čemu su iz Inicijative objavili detaljan plan kad i gdje se u kojem mjestu može potpisivati...

VIKENDICE POSTAJU KUĆE

Cijela ova priča nije baš najbolje sjela načelniku općine Božidaru Škrinjariću, koji je na čelu Pokupskog već više od dva desetljeća, no ovakav slučaj još nije imao. I, da se njega pita, ne bi referenduma trebalo biti ni u ovoj situaciji, ovim povodom.

-Na zakonski način otpočeli smo cijeli proces imenovanja ulica i trgova na području naše općine, a sve iz razloga jer je dosad po tom pitanju vladala poprilična konfuzija. Ne samo poštarima kad raznose poštu, nego i svima ostalima koji su bili u potra-

NAČELNIK OPĆINE POKUPSKO BOŽIDAR ŠKRINJARIĆ VODI PROCES PROMJENE NAZIVA ULICA I KUĆNIH BROJEVA, A MJEŠTANI OKUPLJENI U INICIJATIVI ŽELE GA SPRIJEČITI zi za određenom adresom. Činjenica je da Pokupsko iz godine u godinu pomalo raste, da se na području naše općine gradi puno vikendica, a one starije često se pretvaraju u stambene prostore. I svi ti ljudi moraju imati svoju adresu. Jako je važno ne samo da se urede nazivi ulica, nego da se odrede i granice mjesnih odbora, što je jedna složena procedura - kaže Škrinjarić.

'NE MOŽE DRUKČIJE NEGO ŠTO JE...'

Prijedlog je, ističe, bio na javnom savjetovanju prije nego što je Općinsko vijeće uopće počelo raspravljati o tome.

- Obavijestili smo mjesne odbore, koji su nam u pisanom obliku na neki način odobrili daljnju provedbu tog projekta. Sad je sve to skupa u fazi provedbe, a Državna geodetska uprava već dodjeljuje, uz imenovanje ulica, i nove kućne brojeve. Mnoge kuće su imale, npr. u Pokupskom Gladovcu i one uz Kupu, i one na brdu, duplirane brojeve. Cijeli ovaj proces to će urediti. Mislim da je ovo jako dobra odluka, rekao bih da je možda i najbolja i najkorisnija koju je donijelo Općinsko vijeće - pojašnjava načelnik. Što u slučaju da se prikupi dovoljan broj potpisa, i referendum prođe?

- Dogodilo bi se isto. Opet bi se na javnom savjetovanju dao prijedlog za imenovanje ulica i trgova, međutim, opet ne bi moglo biti drugačije nego kako je. Imenovali smo ulice prema naseljima i zaseocima kako se ona inače i zovu. Naprimjer, u Hotnji su Skrbini, u Lukinić Brdu su Skenderi, u Pokupskom Gladovcu su Hrtići... I nema drugih naziva, može biti samo tako kako jest. Sve je ovo nepotreban manevar ljudi koji misle da će napraviti nešto bolje, a ja mislim da su u krivu i da je cijeli ovaj pro-

NE TREBA NAM OVAKO NEŠTO, SVE ĆE BITI ISTO I AKO BUDE REFERENDUM, KAŽE NAČELNIK

MJEŠTANI ĆE IMATI OKO 500.000 KN TROŠKOVA, A NIŠTA IH SE NE PITA, TVRDE IZ INICIJATIVE

ces nepotreban - kaže Škrinjarić, te dodaje kako sav trošak promjena osobnih iskaznica Općina financira u cijelosti.

- To ljudi jako dobro znaju. Svi oni koji će mijenjati osobne iskaznice mogu refundirati svoje troškove u Općini - ističe načelnik, koji je siguran da postoje ljudi iz struka koje će biti zadovoljni promjenama.

-Vjerujem da će se nakon ovoga poštari, dostavljači, ali i svi ostali, biti zadovoljniji, te se lakše snalaziti na području naše Općine kad sve uredimo onako kako treba biti - zaključuje načelnik Škrinjarić, na čije je riječi vrlo brzo stigao odgovor. Čim su čuli kako je načelnik obrazložio cijeli ovaj slučaj, iz Inicijative za referendum o imenovanju ulica u Općini Pokupsko "Odlučimo sami" stigao je demantij, čije donosimo najvažnije dijelove: ZA TVRTKE I DO 2500 KUNA

"Suprotno tvrdnjama načelnika, referendum donosi promjene. Prema Zakonu o referendumu, Odluka donesena na referendumu obvezatna je i godinu dana od dana održavanja referenduma ne smije se donijeti pravni akt ili odluka koja je suprotna odluci donesenoj na referendumu.

Naša Inicijativa nije nikad tvrdila da trošak osobnih iskaznica ne snosi Općina, no to je još najmanji trošak koji nastaje promjenom adresa. Grubim izračunom troškova se prelazi iznos od 500 tisuća kuna za stanovnike. Općina ne financira promjene prometnih dozvola, kao ni postavljanje pločica s kućnim brojem, koji su od 70 do stotinu kuna po pločici. Ne financiraju se ni troškovi promjene sjedišta obrtima i tvrtkama, koji idu od 700 do čak 2.500 kuna. I još dugi niz obavještavanja institucija i proved-

be promjene adrese.

Načelnik tvrdi da su mjesni odbori odobrili daljnju provedbu ovog projekta i da je prijedlog bio na javnom savjetovanju.

Javno savjetovanje je provedeno putem web stranice općine i potpisane su suglasnosti od strane predsjednika mjesnih odbora. No ne spominje da na taj način nisu na adekvatan i transparentan način zaista svi stanovnici informirani o prijedlogu.

'POTPUNO PROMAŠEN TAJMING'

Takvi navodi od strane načelnika su bezobzirni jer u svim naseljima općine Pokupsko nema dobre pokrivenosti signalom i ne služe se svi internetom. Činjenica da smo bili zbog propisanih mjera vezano za koronu u velikoj i dugotrajno izolaciji potez načelnika je zapravo samo još jedan primjer njegove samovolje. (...) U slučaju da se prikupi dovoljan broj potpisa i referendum prođe ne bi se dogodilo opet isto. A u slučaju ponovnog prijedlog za imenovanje ulica i trgova kroz nekoliko godina, zašto ne bi moglo biti drugačije nego kako je? Nema razloga da ulice moraju biti imenovane prema zaseocima. Naravno da ima i može biti i drugih naziva ukoliko stanovnici na koje promjene utječu to žele.

Kako je moguće da u vrijeme pandemije koronavirusa jedna općina u Hrvatskoj donosi Odluku o imenovanju ulica koja povlači za sobom niz izmjena dokumenata zbog promjene adrese?

Načelnik proces raspisivanja referenduma naziva nepotrebnim. Ovaj proces je rezultat netransparentnog odnosa načelnika prema stanovnicima i stvaranja ogromnih troškova ljudima koji nakon pretrpljenih šteta od potresa i u vrijeme pandemije zaista ne očekuju od lokalne vlasti da im uzrokuje dodatne troškove koji ne rješavaju probleme već ih dodatno stvaraju.

Načelnik ističe kako uvodi red, a zapravo u neuređeno stanje u katastru uvodi dodatni nered", stoji u priopćenju.

Intervju

Ljubav, rat, injekcije 'U šetnju kroz mističn Razgovarala: Gabrijela Radunović

N

ikola Pejak, osnivač Udruge za očuvanje kulturne baštine "Mogut" i gorički sakupljač priča, ovog rujna kreće u nove, pripovjedačke pothvate. Prikupljene priče doživjet će i tiskano izdanje, a najavljeno je i Nikolino prvo autorsko djelo. Upornost ističe kao ključnu za uspjeh u prikupljanju narodnih priča. Iako je njegov pothvat utrka s vremenom, Nikola ne odustaje od toga da očuva baštinu Turopolja, Posavine, Pokuplja i Vukomeričkih gorica. Što te prvo potaklo da počneš sakupljati priče? Vuče li ovaj poziv možda korijene još iz tvog djetinjstva?

Da, kao malom su mi pričali priče. Mama i tata su mi dosta pripovijedali, izmišljali su priče. Tata mi je pričao o svom djetinjstvu...

Efikasnije je pripovijedanje nego čitanje bajki. Što se tiče značajnih knjiga u djetinjstvu, to su bile knjige Roalda Dahla i Tolkienov Gospodar prstenova... Kako sam odrastao, shvatio sam da ljudi umiru, a da priče nitko ne bilježi. Rijetko tko, osim par ljudi koji su radili monografije o nekom selu ili su možda u KUD-u nešto zabilježili, time se bavi. Institucije koje bi se trebale baviti očuvanjem kulturne baštine iz nekog se razloga baš i ne bave terenskim radom. Tako sam odlučio početi zapisivati priče. Krenuo sam od šire obitelji pa preko poznanika i tako su se širili kontakti. Danas pokrivam cijelo područje između Save i Kupe, to je moj teren. Još uvijek skupljam priče i planiram ići na teren narednih godinu, dvije.

Spomenuo si da priče umiru zajedno s ljudima. Je li onda skupljanje priča svojevrsna utrka s vremenom?

Kada sam počeo, rekli su mi da sam zakasnio nekih pedeset godina. Međutim, ja sam bio tvrdoglav pa sam dokazao da ipak nisam zakasnio. Još uvijek ima puno priča koje se skrivaju negdje. Ne samo onih mističnih, već i povijesnih zanimljivosti. O mjestima, zgradama kojih više nema, a postojale su na ovim prostorima.

Sakupljanje priča je okosnica oko koje se vrti tvoj rad, ipak, kada sakupimo priče bitno ih je i predati dalje.

Iako je sakupljanje zanimljivo, ponekad zna biti i zamorno. Uživaš li više u kazivanju, pripovijedanju?

Hm, pripovijedanje se još nije realiziralo. Čekaju me, u rujnu, ture i vođenje u interpretacijskom centru pa ćemo vidjeti. Mislim da će to biti uzbudljivo jer će prije svega domaći ljudi shvatiti kakve im priče "leže pod nogama" već stotinama godina. Treba zainteresirati i druge da dođu da podijelimo s njima tu golemu vrijednost.

PRIČANJEM PRIČA MOŽE SE I DO INOZEMSTVA

Možeš li nam više ispričati o nadolazećem projektu? O čemu ćemo sve, ukratko, u turama u Interpretacijskom centru moći slušati?

Nemamo još do kraja složen repertoar, ali ja slažem jedna mističnu tura koja se tiče coprnica i coprnjaka. Drugi dio će se ticati tradicije, povijesne, kulturne i prirodne baštine, ali pričat će i o ljubavi, tragedijama. Zanimljivo je promatrati Goricu nekad i sada. Napravit ćemo par besplatnih interpretacijskih šetnji, u rujnu, koje će biti smještene u Velikoj Gorici. Što se tiče tematike nismo još sigurni, ali sigurno će biti mistična i povijesna. Dublje će zalaziti od običnog vođenja, izložbeni prostor neće se gledati samo kao prostor te svrhe već i da se doživi kao ono što je bio kroz povijest. Da je to bio i zatvor, i štedionica, i dom i, na kraju, kafić.

Surađuješ li možda s nekim drugim sakupljačima priča, znalcima folklora ili etnolozima?

Suradnju je teško ostvariti. Prije svega sam tražio kazivače ili pisane izvore. Nadam se suradnji s institucijama i udrugama otkad sam osnovao udrugu. Tako je lakše prijaviti se na neke projekte, nego kada ste fizička osoba. Što se tiče pojedinaca, uglavnom ljudi iz udruga građana, udruge žena su dosta plodonosne kada se povežete s njima.

Od etnologa istaknuo bih Lidiju Bajuk. Nju sam slučajno upoznao i kada je vidjela što radim pozvala me kući i dala mi je taj upitnik koji ja koristim, koji sam još i doradio, ima stotinjak pitanja. Stručna pomoć dobro dođe no najviše se oslanjam na svoju upornost.

Jesi li razmišljao o međunarodnoj suradnji? Bi li, dugoročno, volio naše turopoljske priče predati dalje, u svijet?

U svijetu je to sve razvijenije, najizraženiju tradiciju storytellinga ima Velika Britanija. Član moje udruge koji je trenutno u inozemstvu ima ideje za interaktivne izložbe, slične onoj koju smo priredili

NIKOLA PEJAK VELIKOGORIČKI SAKUPLJAČ PRIČA OD JESENI ĆE VODITI TURU PO PROSTORU NAŠE TURISTIČKE ZAJEDNICE, PROVEST ĆE NAS KROZ ČUDNOVATU POVIJEST NAŠEG KRAJA

Nikola Pejak uživao je u pričama svojih roditelja kao dijete, pa se kao odrastao čovjek odlučio posvetiti upravo pričama

za Noć muzeja. Postavi vas se u prostor, u njemu su točke i pri interakciji s točkom vam se otvori određeni audiovizualni materijal. To trenutačno dogovaramo na međunarodnom planu. Bitan su faktor i Europski fondovi koji su mnogo izdašniji nego ovi naši, domaći.

Planiraš uskoro i objavu svoje knjige sa sakupljenim pričama?

Kako vrijeme prolazi, imam sve jasniju sliku kako bi knjiga trebala izgledati. Nisu u pitanju samo priče o mističnim bićima, već i one povijesne, o tradiciji i običajima. Htio bih to sve objediniti u jednu knjigu koja bi trebala biti vodič kroz cijeli kraj. U kojem obliku,

odu. To je bila velika prednost za njih jer su imali autentične priče, iz prve ruke, koje su se prenosile s koljena na koljeno. Mislim da se u narodu skriva veliko blago, ne samo što se tiče priča nego i narodnih plesova i običaja, arhitekture i nošnje.

Kosi li se prenošenje tih priča mističnih priča i vjerovanje u njih s katoličanstvom?

Kosilo bi se s vjerom da vas dovede do toga da počnete prakticirati neke magijske rituale, da postanete praznovjerni... Ja uvijek držim nekakav odmak od toga. Nikada ne bih, bez obzira na to koliko su coprnice ili neke vračare zanimljive, prisustvovao takvim seansama.

LAKO JE 'NAVUĆI' NEKE STVARI NA SEBE

UZ MISTIČNU TURU O COPRNICAMA I VILA, PREZENTIRAT ĆEMO I PRIČE O POVIJESTI, LJUBAVI I TRAGEDIJAMA hoće li to biti samo tekst i ilustracija, ili će biti prisutne i poveznice na neke web siteove, poput interaktivne izložbe, još ne znam.

U devetom mjesecu izlazi i moja prva knjiga koju sam uredio zajedno sa Stipom Bilićem. To su memoari Alojzija Kolarca iz Kravarskog, a uključuju i priče još nekoliko kazivača. Priča o povijesti Kravarskog iz prve ruke. Mislim da će biti jako zanimljivo ljudima jer nisu niti svjesni koliko bogatu povijest ima to mjesto.

Mnogi vjerojatno ne znaju da su sakupljači narodnih priča bila i braće Grimm, čije se priče i danaspričaju djeci. Vidiš li sebe, pomalo, kao nasljednika braće Grimm i ostalih sakupljača priča?

I braća Grimm su, kao i ja, počeli svoj rad sakupljajući priče u nar-

Poznati su ti, iz priča, i neki lokaliteti u Turopolju gdje su ljudi najčešće susretali vragove i ostala bića. Budući da ponekad u "lov na priču", jesi li sam ikad došao u kontakt s nečim nadnaravnim?

Ne. Čuo sam za jedan slučaj, radi se o letećem tanjuru, mislim da se pojavljuje negdje oko Vukovine. Nisam nikada otišao. Razmišljao sam naravno o tome, ne s ciljem da išta dokažem, nego jednostavno se ne opterećujem time. Bilo bi zanimljivo ukomponirati to u neku turu, ako bi bilo izvedivo, da vas se pod kontroliranim uvjetima stavi u šumu i da bude upaljen samo jedan fenjer, pa da vidimo bi li ljudi poslije mogli zaspati ili ne.

Rekao si da te prođe nekada i jeza kad slušaš priče. Vjeruješ li stvarno u postojanje magije, okultnog i tih bića?

Definitivno, ako se zazivaju neke mračne, sotonske sile, da to ima efekta. Nisam se osobno susreo, ali ljudi su pričali da su vidjeli na svoje oči kad su se dešavale neke stvari koje su neobjašnjive. Držim tu

16/17

i leteći tanjuri: no Turopolja...' granicu, ne bih išao dalje od tog sakupljanja priča i pripovijedanja.

Kad pomisliš na sva ta bića, smatraš li da ti ne mogu stvarno nauditi?

E, sad, teško da ću sresti Moguta ili tako nekog. To baš ne vjerujem da je moguće, ali kad bi odlazio nekoj osobi koja se bavi vračanjem i stvarno to radi vješto uz pomoć tih nekih, zlih sila, mislim da bi vrlo lako navukao na sebe neke stvari koje nisu dobre. Nebitno jeste li vjernik ili ne, iako ja, na primjer, jesam. Vjerujem da postoje sile dobra i sile zla i mislim da kome se otvorite, to i puštate k sebi i one utječu na vas.

Postoji li nešto baš specifično za slavensku kulturu, što se tiče kazivanja i bića koja se pojavljuju?

Drago mi je da se znanstveno i povijesno otkrivaju neke stvari o nama i našoj staroj vjeri, jer postoje zapisi da su je ljudi i prije nekih sto godina na ovim područjima prakticirali, unatoč kršćanstvu.

Ono što mi se ne sviđa je što nažalost u Rusiji i Ukrajini to prelazi baš u religiju, neopaganizam. Tu uvijek ima i ekstremizma, razvoja ideologija. U Europi neki neonacistički i neofašistički pokreti koriste elemente mitologije jer misle da je temelj europe ta poganština.

STARI LJUDI SE SJEĆAJU, PAMTE DETALJE...

Nema mnogo ekranizacija naših priča, s ovog područja. Što misliš, tko je krivac tome? Koju bi ti priču, da možeš, rado ekranizirao?

Mislim da nikad nismo imali plodnije tlo za te stvari nego sada jer nam se trenutačno ništa ne nameće, nasilno, sa strane, osim onog što sami prihvatimo, barem u smislu kulture. Ljudi nisu svjesni tih stvari i što se sve može s tim, pa tako i mogućnosti za ekranizaciju toga svega. Puno stvari sam zabilježio što se može ekranizirati. Nadam se dovršiti kroz par mjeseci svoje autorsko djelo koje se bazira na tim nekim pričama koje bi bile fantastičan crtić. Vidjet ćemo, pustimo da prvo izađe u pisanom obliku...

Cilja li se na nešto za sve generacije, starije ili će biti i verzija s ilustracijama prilagođena djeci?

Oni koji su pročitali nešto od tih stvari su rekli da je prvenstveno za djecu i mlade. Ne slažem se, mislim da ima i dosta toga +18. Ima uzroka i posljedica ljudske zlobe. Opet se možemo vratiti na primjer Grimmovih bajki. Imao sam priliku biti na tečaju pripovijedanja bajki kod gospođe Jasne Held. Ona je rekla da je velika pogreška što se bajke uljepšavaju. Djeca će prije ili kasnije u životu doživjeti neku traumu. Bolje je da se s time prvo suoče kroz bajku.

Puno o coprnicama, vilama i ostalim mističnim bićima pisale Ivana Brlić

Mažuranić i Marija Jurić Zagorka. Jesu li ti one bile uzor?

Volim njihova djela, a prije svega volim tu veliku hrabrost koju su imale da to rade u vremenima kad se to smatralo nedoličnim za žene. Definitivno - kapa dolje. Mislim da je takvih žena bilo i više, ali nisu toliko došle do izražaja. Vjerojatno su imale neku ulogu koju im je nametnulo društvo i okolina u kojoj su se kretale. Ja definitivno i cure i žene ohrabrujem da naprave neke takve stvari koje nisu uobičajene. Žene koje su meni bile uzor su najprije bile moja baka i mama, koje su mi pripovijedale te priče. Fascinantno mi je kada sretnete, na primjer, neku staru baku, koja je na prvi pogled povučena pa krene pripovijedati, a vi shvatite koliko je ona u stvari velika u toj svojoj jednostavnosti i skromnosti.

Tko su onda bolji kazivači, muškarci ili žene?

Po mom iskustvu, to ne ovisi o spolu. Doživio sam i kod dosta starijih kazivača koji imaju gotovo devedeset godina da se naprosto zapanjite koliko čuju, razumiju, koliko su fizički vitalni. Rade još uvijek na polju. Sjećaju se. Bio sam kod jedne bake vezano za knjigu o Kravarskom. Mislim da ima blizu devedeset godina. Ona je prepričavala stvari otkad je imala pet godina, detalje, imena prezimena, kakvu je tko frizuru imao, kakvo je vrijeme bilo…

Danas imamo brojne serije, uglavnom zapadne produkcije, o različitim nadnaravnim bićima; vampirima, vješticama, vukodlacima... Neke serije ta bića čak i romantiziraju, dovode ih u ljubavne veze s ljudima. Kako onda održati interes kod mladih pa i onih starijih, da poslušaju, uz sve to, i naše autohtone priče?

Uf, to je jako teško pitanje. Susrećem se s ljudima koji su u KUD-ovima i često se poteže ta paralela, vezano uz tradiciju, da je teško zainteresirati mlade ljudi za nekakvu aktivnost. Treba im se dati prilika da sami stvaraju svoj sadržaj, što više ih uključiti u to. Maknuti ih van iz kuće. Meni je uvijek žao što kao dijete nisam bio izviđač.

Mislim da su izviđači savršena stvar za povezanost sa prirodom. Tu glavnu ulogu trebaju odigrati roditelji.

Spomenuo si Tolkeinov Gospodar prstenova. Postoji li možda neka serija ili film fantastične tematike koju i sam rado gledaš ili te obilježila kao pripovjedača?

Obožavam si pustiti audio bajke na kaseticama koje se premotavaju prstom. Te su priče super jer su pripovijedanje, možete zamišljati te slike u glavi. Od filmova i serija Narnijske kronike, Excalibur, jedna od adaptacija legende o kralju Arturu, iz osamdesetih godina. Beskrajna priča je isto odličan film. Kao mali sam gledao i Buffy neko vrijeme. Pretpostavljam da su dječaci

vjerojatno gledali zbog nje, a djevojke zbog Angela. Dosjei X su bili odlični kada su krenuli. Među suvremenim serijama i nemam nekih favorita. Sve to funkcionira po nekom principu gdje se uzme jedna glavna tema i to se "žvače" iz sezone u sezonu sve dok je gledano, zarade radi.

Je li se u tvojoj zbirci sakupljenih priča našla i neka ljubavna?

Pa evo, osim priče o Augustu Šenoi i Slavi Ištvanić, zabilježio sam jednu istinitu priču. To mi je pričala žena iz Velike Gorice o svojoj teti. Ta teta je, kada je bila mlada i kada je počeo drugi svjetski rat, imala dečka kojeg je jako voljela, koji je regrutiran. Otišao je u rat i darovao joj svoju sliku iz vojne iskaznice, u uniformi. On je nastradao na kraju rata, a ona se udala i imala djecu te je tajila svoju ljubav do smrtne postelje. Tada je rekla djeci za njega i tražila je svoju djecu da se ta slika ušije u haljinu u kojoj će ju pokopati.

Nešto slično kao turopoljski Titanik, možemo reći.

NJEMAČKI ŠTAB SAKRIVEN U KURILOVCU

Kažeš, priča je istinita... Kako provjeravaš autentičnost priča?

Kad se radi o nekim ljudima čiji poznanici kazuju priču ili oni sami.

Tad su to stvarni ljudi koje mnogi poznaju i jasno je da nije potrebno provjeravati priču, već se ona uzima kao istinita. Naravno, usmenom predajom se dosta toga izgubi. Što se tiče mističnog, tu ne mogu ništa dokazati. Otprilike kad gledam kazivača mogu procijeniti laže li ili ne. Najčešće oni imaju doživljaj koji je trajao. Kad to nije bilo u periodu sna, pod utjecajem opijata ili psihičkih bolesti poput shizofrenije, tad sam "siguran" da govore istinu. Nikad nisam išao u dokazivanje ili opovrgavanje priče. Bitno je da se zabilježi, prenese, a onaj koji ju bude čitao može i sam donijeti sud o tome je li istinita ili ne. Za neke je danas sve izmišljeno...

Postoji li neka zanimljiva povijesna priča iz vremena kada su ovdje boravili Kozaci i Nijemci?

Ima baš puno priča iz tog razdoblja i dosta njih će biti objavljeno u knjizi koja izlazi u rujnu. Što se tiče drugog svjetskog rata, neke stvari koje smo otkrili su povjerljive i dio ne možemo objaviti. Čuo sam priču vezanu za Goricu, da su Nijemci ovdje sagradili su pistu putem sadašnje ulice Ivana Gorana Kovačića i paralelnu Andrije Kačiće Miošića. To su bile prilazne piste koje su vodile do njihovih skladišta, prostora za mehaniku i ostalo. Jedan čovjek u Kurilovcu je kupio staru kuću i kada ju je renovirao, ušao je u podrum i začudio se.

U podrumu je bio armirani beton, provedena struja, WC, voda. Tako je shvatio da je to bio jedan od njemačkih štabova, gdje su bili stacionirani vjerojatno nekakvi oficiri.

Također, zabilježio sam zanimljivu priču u Gradićima, mjesto zbivanja je Lomnica, a radi se o Kozacima.

Kozaci su uglavnom portretirani u negativnom svjetlu u ovom kraju. Međutim, u Lomnici je bio jedan kozački doktor, iz Ukrajine, koji je živio tamo sa ženom i djecom i liječio ljude. Bio je jako dobar s ljudima i ljudi su ga voljeli. Međutim, jednog dana mu je po injekcije došla žena za koju se kasnije ispostavilo da je bila partizanka, što on nije znao. Nijemci su znali da ona surađuje s partizanima te su strijeljali tog doktora jer je cijepio partizanku. Kasnije mi je kazivačica navela mjesto gdje je ubijen i zakopan. Na kraju kazivanja me ta žena odvela u podrum i na stepenicama pokazala ormarić tog doktora, u kome su ostale sve njegove stvari, možda čak i injekcije koje su ga koštale glave.

Dakle, negdje trunu brojni predmeti koji pričaju zanimljive priče?

Ima jako puno starih predmeta, a neki se nažalost daju u bescjenje ili se bacaju. Nagledao sam se namještaja starog stotinu, dvjesto godina, u kojem žive kokoši. U jednom trenutku kao da je glavni interes samo bio otići sa sela, jer je tamo vječito bilo blato i bolest, u grad. Moram priznati i što se dijalekta tiče, da on polako umire. Kad sam kod kazivača, inzistiram na tome da pričamo "po domaći", ali im je često neugodno, čak i sa mnom, koji sam domaći. Mislim da je ta neka samosvijest i samopoštovanje izgubljena u ovom kraju.

Ljudi i događaji Ivana je naslijedila pokojnog oca, uspjela proširiti i nadograditi posao, a njezine štrukle nadaleko su poznate

CRNA KRONIKA

'ČEKAO SAM JURU DA SE VRATI. NIJE SE VRATIO...'

LJ

eto je u Velikoj Gorici mirno, pogotovo kad udare vrućine, a ljudi odu na godišnje odmore.

Grad se isprazni, sve je nekako spokojno... A onda, odjedanput, kao iz vedra neba, stigne užasavajuća vijest, potresna i silno bolna: "Kod Gradske sportske dvorane poginuo je, mladi 18-godišnji biciklist, na njega je naletio automobil..."

I sve je tog 8. kolovoza predvečer na trenutak stao. Gradom se vijest proširila poput munje, u rekordnom roku pojavilo se nekoliko verzija priče, a oni koji na sve to nisu nasjedali čekali su policijski izvještaj. A kad je on i stigao, tuga je bila još veća, na trenutke pomiješana i s ljutnjom, čak i bijesom.

"Oko 19.10 sati 67-godišnjak je pod utjecajem alkohola, sa 1,59 promila alkohola u krvi, upravljao osobnim automobilom marke Volkswagen Passat zagrebačkih registarskih oznaka, a kretao se Rakarskom ulicom u smjeru jugozapada. Dolaskom do kućnog broja 25, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake, već je prešao desno na meki teren i nogostup sa zapadne strane kolnika. Nakon toga vozilo se nekontrolirano kretalo te se vratilo na kolnik i naletjelo na bicikl marke Cube, kojim je upravljao 18-godišnjak, a kretao se uz rub Rakarske ulice u smjeru sjeveroistoka", stajalo je u policijskom izvješću nakon očevida.

Strašna, tragična nesreća, koju još tragičnijom čini način na koji je do nje došlo. Unatoč svim silnim upozorenjima, unatoč svim policijskim akcijama, opet se događa da jedan čovjek u ozbiljnim godinama sjedne za volan s ozbiljnom količinom alkohola u krvi i ugasi jedan mladi život... I, naravno, donose nezaliječivu bol obitelji, pogotovo roditeljima.

Obitelj Rajković bit će u suzama još dugo, jer njihov Jure je otišao iznenada, nepotrebno, zbog tuđe nepromišljenosti.

- Taj dan otišao je u Avenue Mall, želio je kupiti nekakvu majicu. Čekao sam ga da se vrati, ali nikad se nije vratio... - kroz suze je govorio neutješni otac Željko.

Svjedoci kažu da je krivac za ovu nesreću, koji je iz nje izašao s teškim ozljedama cijeli dan pio po gradu... I u nekom trenutku, nažalost, odlučio sjesti za volan. Dogodilo se ono što se uvijek može dogoditi u takvim situacijama, ugašen je život jednog srednjoškolca, sportaša, odlikaša. I zato, ne ponovilo se. Nikad više. A ti, Jure, počivaj u miru...

SPASITELJI ŽIVOTINJA

U 55 kvadrata 30 životinja, pa novih sedam štenaca!

Svaka pomoć dobro je došla udrugama kao što je LePas

Velikogorička udruga za dobrobit i zaštitu životinja LePas, kao i većina udruga ovog tipa, tijekom cijele godine, a pogotovo u ljetnim danima, nadljudskim naporima spašava životinje koje nemarni vlasnici ostavljaju kao da su predmet, a ne živa bića. Tako su od sigurne smrti spasili sedam malih štenaca,.

"Preuzeli smo ih. Oni stanu u dlan, i to jedan maleni ženski. Mi ćemo uz 30 životinja koje su nam pod krovom, u stanu od 55 kvadrata, bdjeti noćima, nas dvoje, na smjene izvoditi i hendlati sve ostale životinje i svaka dva sata pripremati mlijeko, masirati, hraniti i čistiti sedam malenih nedužnih duša. Mi ćemo bdjeti, plakati, mi ćemo ih nositi na duši ako ne uspijemo ni mi ni oni", stajalo je u objavi koja će rijetko koga ostaviti ravnodušnim.

Svjesni smo da je ljeto, da su mnogi bili na godišnjim odmorima, ali smo isto tako sigurni da ima i onih koji mogu pomoći s mlijekom, podlošcima i veterinarskim troškovima... (sm)

18/19

Zagorci ih peku, a mi štrukle kuhamo Piše: Petra Škrinjarić

S

lani ili slatki. Kuhani ili pečeni.

Kakvi god da jesu, štrukli su jedan od gastronomskih specijaliteta Lijepe naše. Jelo je to koje nas uvijek oduševljava. Velike i male.

Jelo koje nas svojim mirisom i okusom vraća u neka prošla vremena, u doba naših djedova i baka. Tradicionalno je to jelo, koje na prvi spomen asocira na Zagorje, no ono je je ipak rasprostranjenije, u raznim inačicama rade ga mnoge domaćice na području cijele središnje Hrvatske.

Pa tako i, pogađate, u našem Turopolju. Još malo konkretnije, u Buševcu. Buševčani su poznati po mnogoćemu, a već više od jednog desetljeća u maloj obiteljskoj pekari "Cipov", koja ima tradiciju od 1983. godine, proizvode se turopoljski štrukli.

Sve je krenulo kada je Ivan Katulić, pokojni otac glavne akterice ove naše priče, Ivane Belošević, došao na ideju kako bi u svoj asortiman pekarskih proizvoda, a kojima su godinama snabdijevali okolne škole, uvrstili i štrukle.

- Jednom prilikom, kada smo dostavljali svoje proizvode u mjesnu području školu, kuharica nam je rekla kako sutra nemaju ništa naše već kupovne štrukle. Tu je tati sinula ideja zašto ih mi ne bi probali napraviti i tako se sve zakotrljalo nakon pozitivnih reakcija s proizvodnjom naših prvih štrukli - kazala nam je Ivana.

IVANA BELOŠEVIĆ U SVOJOJ OBITELJSKOJ PEKARI U BUŠEVCU KREIRA TUROPOLJSKU VERZIJU ŠTRUKLI, U SVOJOJ PRIČU OTKRIVA NAM TAJNU NAJUSKUSNIJIH ŠTRUKLI, KOJE ONA RADI I OD ŠPINATA, MARELICE...

TAJNA JE U TIJESTU. MORA BITI ELASTIČNO, A OPET I DOVOLJNO MEKANO...

ŠTRUKLIMA POSEBAN OKUSA DAJE PRELJEV OD REDUCIRANOG VRHNJA ILI 'TROP'

HIT SU ŠTRUKLI S TARTUFIMA

Posvetila se proizvodnji koja nije svakodnevna već prema potrebi i narudžbama.

Za četiri do pet sat uspije napraviti između tisuću do 1500 komada. Dio posla se radi strojno, a ostatak ručno. Receptura je kaže klasična, a sastoji se od glatkog brašna, vode, soli, ulja i malo octa kako bi se tijesto bolje razvuklo.

- Tajna dobrih štrukli je u kvalitetnom tijestu. Treba ga dobro izraditi da bude elastično, a opet dovoljno mekano da se može lijepo razvlačiti. Osim toga bitno je da se štrukli pri kuhanju ne raspadnu. Radim različite okuse, krenuli smo sa onim standardnim slanim punjenim sirom, a s vremenom kako kupci uvijek vole isprobati nešto novo proširili smo ponudu okusa i na

slatke. Danas tako imamo štrukle punjene sirom, sa špinatom, marelicom, višnjom, borovnicom... A od nedavno u suradnji s Turističkom zajednicom Zagrebačke županije radimo i štrukle s crnim turopoljskim tartufima što se pokazalo kao pun pogodak - priča nam ova vrijedna Turopoljka.

Na pitanje koja je razlika između zagorskih i turopoljskih, odgovara kako prevelike razlike zapravo i nema. Sve je u načinu pripreme. Zagorci štrukle peku, a Turopoljci ih kuhaju.

NEMA KUHANJA BEZ GLUTENA

- Ono što štruklima daje jedan poseban okus je svakako preljev od reduciranog vrhnja, takozvani trop. No, to vrijedi za kuhanje. Kada su u pitanju pečeni, njih je najbolje preliti kiselim vrhnjem sa što većim postotkom masnoće - savjetuje Ivana, čije su štrukle prepoznali brojni restorani na području Zagrebačke županije.

Kaže da kod kupaca najviše prolaze klasični slani štrukli, a kod njezinih je specifično to što se prethodno ne moraju prokuhavati, jer dolaze u smrznutom obliku.

S obzirom na tržište i kupce koji stalno traže nešto novo, ali i činjenicom da sve više ljudi ne podnosi gluten, Ivana u svoj asortiman planira uvesti bezglutenske štrukle.

- Moram napomenuti da će ti štrukli biti izričito za pečenje. Jer upravo je gluten taj koji omogućava da se ne raspadnu prilikom kuhanja. Punjenje će biti identično kao i ostali štrukli koje proizvodim. Nadam se dobrim povratnim informacijama kupaca, a već bi mogli

biti u prodaji kroz nekih mjesec dana – s veseljem nam Ivana otkriva svoje planove za budućnost. Prije same službene prodaje, priliku degustirati i ocjeniti ovaj novitet, imat će stalni kupci. Njihovo nepce biti će presudan faktor u lansiranju novog proizvoda na tržište.

Od samih početaka u rad ove male obiteljske pekare u Buševcu bili su uključeni svi članovi obitelji, no s godinama, vremenom i životnim okolnostima, ovaj obiteljski posao uglavnom je preuzela Ivana. Na žalost, od nedavno je prestala proizvodnja pekarskih proizvoda. Ivana se prilagodila vremenima i novim zahtjevima tržišta i odlučila je svoj posao usmjeriti ka proizvodnji domaćih mlinaca i štrukli.

Veliku potporu i pomoć u svemu Ivani uvelike pružaju brat Goran i mama Ankica, koja je uvijek sve držala na okupu, a i danas joj pomaže u samoj prodaji štrukli.

Konkurencije, kaže, nema. Za sada, barem koliko joj je poznato. Sa svojim specijalitetom sudjeluje i na mnogim događanjima i sajmovima. Tako smo truopoljske štrukle imali prilike kušati i na nedavno održanoj manifestaciji "Vidim, čujem i mirišem ljeto" u Vukovini. Također, sudjelovala je i na poznatoj Štruklijadi u Buševcu, a njene štrukle mogli smo kušati i na Gastro Turopolja.

VELIKI SNOVI U SVOM BUŠEVCU

- Volim kuhati i volim svoj turopoljski kraj pa se volim i odazivati na razna događanja jer na taj način prezentiram i promoviram gastronomiju našeg kraja – ističe ova već iskusna majstorica u pravljenju štrukli te zaključuje kako su joj najveća promocija kupci koji su zadovoljni njenim proizvodima te ih preporučuju svojim prijateljima.

Jedna od neostvarenih želja joj je vlastiti restoran, no veliki potencijal vidi u svom rodnom Buševcu i napravljenoj Etno zadruzi u samom centru mjesta kao jednoj turističkoj destinaciji gdje bi se mogli nuditi domaći turopoljski specijaliteti.

Kako bi ste se i sami uvjerili da turopoljski štrukli mogu konkurirati onim zagorskim, kupiti ih možete u pekarnici "Cipov" u Buševcu ili se javiti Ivani putem društvenih mreža na stranicama pod nazivom Turopoljski štrukli "Cipov", a ona će vam ih nerijetko dostaviti i osobno.

'NOVI RIMCI' IZ PETROVINE

'Napravili smo svoj prvi automobil! To je zasad autić, ali tko zna u što može izrasti'

Autić je u završnoj fazi, samo što nije krenuo u vožnju...

Vožnja bicikla, čitanje knjiga, sakupljanje satova... Sve su to hobiji koji imaju korisne utjecaje na osobu u smislu zdravlja, stjecanja novih znanja i slično. Ipak, Antonio Brajdić i Josip Komljenović iz Petrovine Turopoljske odlučili su biti malo više kreativni. Kao svoj hobi ova dva studenta FER-a odabrali su slaganje vlastitog automobila na daljinsko upravljanje.

- Već dugo vremena bavimo se slaganjem raznih tehničkih stvari. Izrađivali smo razne vrste proizvoda, kontrolere za mnoge svakodnevne stvari, a kao zaljubljenici u automobile odlučili smo se napraviti ovaj

autić na struju, koji je potpuno naš proizvod - govori Josip.

- Počeli smo se upoznavati te smo tražili neki projekt koji bismo mogli započeti.

Nakon malo 'guglanja', našli smo šasiju automobila te smo odlučili složiti svoj sustav upravljanja - dodaje Antonio.

Slaganje autića traje već nekoliko mjeseci, ali najviše zbog dijelova.

- Najveća prepreka pri izradi je nabava dijelova. Veliku većinu nije moguće nabaviti kod nas te smo gotovo sve naručivali iz Kine, što je popraćeno čekanjem tjednima dok dijelovi ne stignu - kaže Antonio.

Ovaj problem mislili su riješiti nabavom 3D printera, što iziskuje veća ulaganja, no naglašavaju da im je to svakako cilj, kako bi smanjili svoju ovisnost o drugima.

Uz autić, imaju i puno drugih ideja koje misle realizirati, ali naglašavaju kako je najveći ograničavajući faktor vrijeme.

- Budući da obojica studiramo na tehničkom fakultetu, ovo nam služi kao dobra praksa za neki budući posao, tako da u znanje koje koristimo ovdje možemo koristiti i na poslu. A tko zna, možda nam neki proizvod uspije na većoj razini i otvorimo privatni obrt - rekao je Josip. (fkn)

Ljudi i događaji

JA SAM SINIŠA, ZADNJI URAR U GORICI

Uskoro više neće imati tko raditi, ali ne vjerujem da će ljudi ikad prestati nositi satove, kaže Eret Piše: Franjo Kompes Novak

T

ata je 1990. godine otvorio obrt, nakon što je propalo jedno zagrebačko urarsko poduzeće u kojem je do tad radio. U to je vrijeme bilo nekoliko urara u Velikoj Gorici. Teško mi je sad točno reći koliko, ali sigurno četiri, pet... Naša radnja tad je bila na drugoj lokaciji. U početku sam samo povremeno pomagao ocu, u trenucima kad je bilo najviše posla, a kasnije sam uz njega izučavao ovaj zanat. I na kraju sam, 2017. godine, od oca i preuzeo naš obrt...

Tako svoju priču počinje Siniša Eret, jedini urar u našem gradu. Još donedavno bilo ih je još, ali moderna vremena prilično su nemilosrdna prema starim zanimanjima.

I sad je situacija takva da jedinu urarsku radnju u gradu možemo pronaći u Zagrebačkoj ulici. Siniša je jedini izbor.

- Sva ta starinska zanimanja nisu dovoljno poticana, s tim se krenulo tek kada je počelo kronično nedostajati radne snage, ali izgleda malo prekasno - kaže Siniša.

Smjer urar" u Srednjoj Strukovnoj školi u Velikoj Gorici ne postoji već duže vrijeme, a rema podacima iz Hrvatske obrtničke komore, u 2020. godini nije položen nijedan majstorski ispit za urara! Uostalom, ukupno samo deset urara u Republici Hrvatskoj ima važeću licenciju.

- Da, takva je situacija, urara jednostavno više nema. Po manjim gradovima, kao što su primjerice Daruvar, Bjelovar ili Čakovec, kao i po cijelom Zagorju, uopće ih više nema. Za nekih desetak godina ostati će samo nas par koji će raditi - kaže Siniša.

S MOBITELOM TO NIJE TO...

Međutim, to bi trebalo značiti i da će za njega, ali i sve preostale "posljednje mohikance" urarske profesije, biti posla. Ljudi satove nose i vole, a kvarovi se događaju. I zato će Siniša na pitanje hoće li ikad nestati potreba za nošenjem sata, s obzirom na to da se vrijeme može vidjeti i na mobitelu kojeg svi nose u svakoj situaciji, a sve popularniji su posljednji godina i pamerni satovi, čvrsto i odlučno odgovariti: "Ne!" - To se neće dogoditi. Mnogi ljudi sat zamijene mobitelom, ali se ipak na kraju vrate

Radnja obitelji Eret više je puta mijenjala lokaciju, a sad je u Zagrebačkoj ulici

BOJIM SE DA ĆE ZA DESETAK GODINA OSTATI NAS PAR URARA U DRŽAVI...

MNOGI SU POKUŠALI MOBITEL KORISTITI UMJESTO SATA, PA BI SE VRATILI

DOĐU LJUDI I S MALO SKUPLJIM SATOVIMA, ALI ONI SU IM NAJČEŠĆE POKLONJENI

na nošenje sata, jer vide da to ipak puno praktičnije. Možda jedan dio ljudi ostaje pri mobitelu, ali to je stvarno zanemariv broj, uglavnom se ljudi vraćaju na mehaničke satove, pogotovo mladi ljudi - tvrdi Siniša. ŽENSKA MODA I KVARCNA KRIZA

I doista, oduvijek su ljudi voljeli satove. Taj je trend nekako popularniji kod muškaraca, koji su puno češće i kolekcionari satova, no povijest kaže kako su satove na ruci prve počele nositi žene.

Muškarci su početkom 20. stoljeća nosili džepne satove, ali kad je počeo Prvi svjetski rat, shvatili su da im je praktičnije na ratištu nositi sat na ruci. Ta navika ostala je među muškom populacijom i nakon rata, te je tako gotovo preko noći postalo normalno da i muškarci nose ručne satove.

U početku su satovi bili mehanički, a mehanizam se održavao svakih pet godina, naravno odlaskom kod urara. Ti rani satovi radili su na navijanje, a nešto kasnije pojavili su se i oni s automatskim mehanizmom. Glavna razlika je u tome što se mehanički sat na navijanje mora navijati nakon određenog vremena, bez obzira na količinu nošenja, dok automatski mehanizam ima mogućnost “samonavijanja”, odnosno postoji rotor koji se pokreće micanjem ruke i samim time sat dobiva energiju. Mehanički satovi vrlo su cijenjeni, ali i zahtjevniji kada je riječ o proizvodnji.

Svaki sat je ručno rađen, a samo srce industrije satova bilo je u Švicarskoj.

Ono što je najviše zatreslo industriju satova bila je "kvarcna kriza", koja je nastupila nakon što je japanski proizvođač Seiko krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća na tržište izbacio svoj model "Astron", koji je radio na bateriju.

- Do tada se znalo samo za mehaničke satove, a Japanci su, za razliku od Švicaraca, napravili sat koji će biti relativno jeftin i dostupan svima. A kako su satovi bili jeftiniji, ljudi su počeli masovno kupovati kvarcne satove, a zanemarivali su se mehanički, što je dovelo do kolapsa švicarske industrije- priča Siniša Eret.

Posljednji gorički urar naglašava kako je ova kriza u svijetu satova srušila mnoga poduzeća sa stogodišnjom tradicijom. Ipak, oni najjači su uspjeli opstati zahvaljujući klijenteli koja si je i dalje mogla priuštiti takve satove. Međutim, tamo negdje osamdesetih godina stvari su se vratile u ravnotežu.

Unatoč tome što se nalazimo u postkvarcnoj krizi i mnogi se odlučuju na satove s baterijom, Siniša kaže da ipak ima dosta ljudi koji kod njega na popravak donose mehaničke satove.

- Danas ljudi nose određene modne marke, dakle kvarcne satove, ali svatko tko malo duže uđe u satove shvati da je mehanika ona prava, da tu leži prava kvaliteta. Ima i kvalitetnih kvarcnih satova, ali na mehanici se vidi koliko je netko vješt i koliko se može ići u daljinu u izradi zaista dobrog mehaničkog sata - kaže Siniša.

Bio sat mehanički ili kvarcni, Siniša kaže da će urar uvijek biti potreban, bez obzira na mehanizam koji ga pokreće.

- Uvijek će biti potrebe za urarima, jer možete servisirati i kvarcni sat, a po tvorničkim preporukama mehanički se mora servisirati svakih pet godina - govori vlasnik velikogoričke urarske radnje.

I ROLEXI DOLAZE U RADNJU

I sam je, naravno, ljubitelj satova, a takvih poput njega ima itekako puno u cijelome svijetu. Ljudi vole lijepe satove, ali i skupe, one koji će poslužiti kao statusni simbol... Prostranstva interneta kažu kako je u ovom trenutku najskupi sat na svijetu stroj nazvan Graff Diamonds Hallucination, pokazivač vremena koji stoji, ni manje ni više, 55 milijuna dolara!

Takvih primjera Siniša u svojoj radnji baš i nije imao, ali bude tu svega i svačega.

- Je, dođu ponekad ljudi s malo skupljim satovima, kao što je primjerice Rolex, ali to su najčešće oni koji taj i takav sat dobiju na poklon. Ponavljam, mehaničke satove

20/21

U cijeloj Hrvatskoj samo deset urara ima važeću licenciju, a među njima je i Goričanin Siniša

'Djeca budućnosti' tu će stvarati igrice, crtiće i filmove, ali i programirati robote!

DIGITALNA AKADEMIJA 4.0 OSNOVNOŠKOLCI IMAJU NOVU OPCIJU U VELIKOJ GORICI, OD OVE JESENI MOGU UČITI O ROBOTICI, PROGRAMIRANJU, KORIŠTENJU 3D PRINTERA...

T

treba svakih pet godina, po tvorničkim preporukama, nositi na servis, a kod tih satova popravak u ovlaštenom servisu zna biti itekako skup, pa onda dođu kod mene, gdje je sve to u pola cijene. Neki brendovi ipak naprave tako se sat baš mora odnijeti kod ovlaštenih servisera, jer im trebaju specifični alati i slično. Dođu ljudi i na restauraciju starih satova, recimo jedan čovjek našao je stari sat, odnosno štopericu, pa donio kod mene, a baš sad imamo jedno tri Seiko "petice" na servisu - kazao je Siniša, najavivši tako i odgovor na pitanje koji sat on smatra najboljim izborom.

- Mislim da je Seiko idealan brend za ulazak u svijet satova, najbolji omjer kvalitete i cijene. Pogotovo ta Seiko 5 linija. Tko to jednom nosi, taj će je uvijek imati. Sad je Seiko otišao u jednu višu klasu i kad je riječ o cijeni, nešto kao Rolex. Evo, i ja trenutačno nosim na ruci Citizen Promaster, japanski sat završio je Siniša.

Najskuplji sat na svijetu stoji 55 milijuna dolara i izgleda ovako...

ri industrijske revolucije su iza nas, svaka sa svojim posebnostima, a ispred nas je, ako je vjerovati upućenijima, i četvrta. Također posebna, sasvim drukčija od svih prethodnih, s radnim nazivom "Industrijska revolucija 4.0". I ona je, kažu, neizbježna, a u godinama pred nama bit će sve vidljivija i opipljivija.

A kad je već tako, ne zvuči kao loša ideja pripremiti svoju djecu na sve ono što dolazi. Srećom po velikogoričke mališane, u vlastitom gradu otvara se mogućnost da se već u najranijoj dobi počnu zabavljati, učiti, ali i pripremati za sve ono što će ih jednog dana dočekati na takvom, novom i drukčijem tržištu rada.

U prostoru škole stranih jezika Helen Doron, na adresi Matice hrvatske 3, od ove jeseni s radom kreće "Digitalna akademija 4.0".

- Svakodnevno smo svjedoci silovitog razvoja tehnologije i digitalizacija društva neophodna je za daljnji razvoj i napredak. Paralelno s osnovnoškolskim obrazovanjem, djeca bi trebala razvijati praktična znanja i vještine kako bi jednog dana bila spremna za tržište rada - općenito pojašnjavaju iz organizacije, no stvar će postati puno zanimljivija ako se zagrebe malo dublje...

ISTRAŽIVANJE SVEMIRA ZA NAJMLAĐE

"Digitalna akademija 4.0" namijenjena je učenicima od prvog do osmog razreda osnovne škole, odvijat će se u četiri razine, a pohađati je mogu sva djeca, bez obzira na predznanje, jer je sadržaj prilagođen svakom djetetu.

U prvu skupinu spadaju djeca od sedam i osam godina, u drugu ona od osam do deset, u treću od deset do 12, a u posljednju od 12 do 14. I na

svakoj će se razini moći isprobati vrlo konkretne stvari, koristiti raznim "gadgetima" i na cijeli niz zanimljivih načina učiti, raditi i napredovati.

U prvoj fazi tako će oni najmlađi biti autori i ilustratori svojih vlastitih digitalnih slikovnica, pa će se kroz program Algoritam tijela upoznati s ljudskim sustavima i osnovama korištenja robota, pa onda i upoznavati s najpopularnijim računalnim igrama i kroz to učiti, pa onda i istraživati svemir i Sunčev sustav, virtualno ulaziti u svemirske letjelice...

PIŠI SCENARIJ, SNIMAJ, MONTIRAJ...

U drugoj fazi, učenici od osam do deset godina postat će mali programeri, virtualno će upoznavati svoju domovinu i programirati jednostavnu računalnu igru, nailaziti na razne izazove i tražiti rješenja. Također, uz pomoć računala i suvremenih mogućnosti komunikacije naučit će kako funkcionira mozak, kako se osnažuju njegove funkcije, a nakon upoznavanja s genijalnim umovima kao što su Nikola Tesla, Steve Jobs, Marie Curie i Leonarda da Vincija, zadatak će biti izraditi vlastiti crtić. Uz to, djeca će razvijati računalno razmišljanje, ali i crtati, slikati, fotografirati te izrađivati 3D računalnu igru.

Za još malo starije klince, od deset do 12 godina, u programu je Robotska nogometna utakmica, projekt kroz koji će klinci učiti o robotici i odlično se zabavljati, a zabavno zvuči i predviđena izrada animacije i snimanje filma, za koji će trebati napraviti i scenarij, i knjigu snimanja, pa na kraju još i montaža... U ovoj fazi planira se i da klinci samostalno osmisle svoju školu budućnosti, za koju će izrađivati 2D i 3D tlocrte.

I na kraju, za klince od 12 do 14 godina tu je projekt "Razvoj video igara", čiji će rezultat biti video igra koju će svaki učenik izrađivati sam. U projektu "Qbot robot" samostalno će programirati i kretnje robota, njegovu komunikaciju s okolinom... U ovoj će fazi klinci učiti i kako koristiti 3D printer, kako modelirati i ispisivati kreirane modele, pa će zadatak biti dizajnirati privjesak, a na kraju cijele ove priče dolazi upoznavanje s Pythonom, jednim od najpopularnijih programskih jezika današnjice. Miješat će se u svemu tome programiranje s matematikom, likovnom i glazbenom umjetnosti, poviješću...

- Praktičnim zadatcima, samostalnim i grupnim aktivnostima pozitivno će se utjecati na razvoj kreativnih i tehničkih vještina kod djece, snalaženja na radnom prostoru te će se poticati individualna originalnost i kreativnost. Dijalogom, kvizovima i grupnim razgovorima kod učenika će se razvijati kritičko mišljenje, analitičko mišljenje te razumijevanje pojma timski rad - objašnjavaju iz vodstva ovog projekta.

UZ ENGLESKI I MENTALNU ARITMETIKU

I tako, donedavno gotovo zanemareni i zapušteni prostor u podnožju zgrade na jednoj od glavnih velikogoričkih prometnica polako se promiče u središnje mjesto za korisne aktivnosti za goričku djecu. Uz školu engleskog jezika Helen Doron, koju odlikuje specifičan pristup svim polaznicima, sad je tu i "Digitalna akademija 4.0", a od ranije i program "Aloha", koji omogućuje djeci bavljenje mentalnom aritmetikom. Razvoj mozga, vještina i skupljanje novih, modernih znanja, sve na jednome mjestu... Ne zvuči loše.

Priča iz kvarta Dan pobjede

GORIČANIN BICIKLOM OD VUKOVARA SVE DO KNINA Petodnevnom biciklističkom maratonu od Vukovara do Knina cilj je odati počast poginulim braniteljima uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana branitelja. Nakon puta od gotovo 600 kilometara, jedna skupina biciklisti je točno 5. kolovoza zadovoljna stigla u Knin.

- Puna srca smo. U Kninu smo, još ne možemo doći k sebi.

Spojili smo Vukovar, Dubravu, Zagreb, Zagrebačku županiju, Knin, Hrvatsku, Mostar... Prešli smo oko 600 kilometara, iako nismo zapravo ni gledali na ciklokompjuter! - govori nam Igor Karakaš uzbuđeno. Četvorica prijatelja; naš sugrađanin Mislav Bikfa, Kristijan Mihaljević iz Vukovara, Igor Karakaš iz zagrebačke Dubrave i Mario Marić iz Mostara krenuli su 1. kolovoza od Spomen doma Ovčara, putem Nove Gradiške, Siska i Slunja pa sve do Knina.

Tijekom maratona su stali i zapalili svijeću na svim spomen obilježjima hrvatskim braniteljima kako bi odali počast svim palim i nestalim braniteljima: - Bilo je trenutaka kada smo samo u šutnji vozili - priča nam o maratonu Igor.

- Prisjećali smo se svih poginulih branitelja i onih za koje, nažalost, još ne znamo gdje su. Danas je taj, najznačajniji dan, Dan branitelja, i puno nam je srce!

- nastavlja Igor.

Došli smo i do našeg sugrađanina Mislava Bikfe: - Ne bih volio da se mene nešto pretjerano ističe. Dečki iz Dubrave su sve organizirali. Sve je proteklo u najboljem redu, stigli smo u Knin i svi smo još pod dojmom - kaže Miroslav.

Kao glavni organizator maratona nastupila je Općina Dubrava, a općinski načelnik Tomislav Okroša danas je u Kninu dočekao bicikliste: - Želio bih se još jednom zahvaliti njima, ali i svim našim pokroviteljima i logističarima.

Obećajem da ovo nije posljednji biciklistički maraton Vukovar - Knin, Oluja ’95. Ovo je tek početak!

KAD SMO IŠLI U OLUJU, ZAPOVJED JE GLASILA: 'OVA AKCIJA SE MORA ODRATITI ČAK I PO CIJENU ŽIVOTA!'

22/23

'U tri ujutro su nas postrojili i rekli: Ovo je trenutak za Oluju!'

Piše: Suzana Majstorović

Z

a neke je Dan pobjede možda samo jedan od blagdana, svatko taj 5. kolovoza doživljava za svoj način, ali za Anrija Targuša taj je dan - živa uspomena. Rođeni Osječanin, ali već dugi niz godina i Velikogoričanin, Anri iza sebe ima mladost protkanu oružjem, rovovima, strahom, strepnjom i, prije svega hrabrošću.

I puno je dana koje bi Anri mogao obilježavati, puno tužnih, ali i puno pobjedničkih dana iz ratnih vremena, no ovaj 5. kolovoza i za njega je nešto drukčije, posebno.

Tog dana 1995. godine hrvatska vojska oslobodila je okupirani Knin i oslobodila 10.400 četvornih kilometara, odnosno 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Također, u naš ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije, kasnije mirno reintegrirane.

"Oluja" je započela dan ranije, u svitanje 4. kolovoza 1995. U 84 sata akcije u kojoj je sudjelovalo oko 200 tisuća vojnika ostvareni su svi zacrtani ciljevi. Svjedoci ovog vremena i danas, 26 godina kasnije, dobro se sjećaju tih dana, pa je logično da sve detalje pamti i Anri, koji je u Domovinski rat otišao kao srednjoškolac sa svega 16 godina. Nije to više bila igra rata s prijateljima u dvorištu, to je bio stvarni rat... Gledajući iz današnje perspektive, nemoguće je zamisliti da bi današnji mladi naraštaji mogli napraviti nešto slično što je napravila Anrijeva generacija devedesetih godina.

SREDNJOŠKOLAC U ROVOVIMA

- Smatram da smo bili zreliji i psihički i fizički od današnjih generacija te dobi.

Da, bio sam 16-godišnjak, tek sam završio drugi razred srednje škole, i umjesto da nastavim školovanje, duboko u sebi osjetio sam neobjašnjiv poziv da pomognem svom narodu i svojoj domovini. Ljubav prema domovini bila je jača od svega. Uvijek govorim i svjedočim da smo cijela ratna generacija dragovoljaca Bogom odabrani da sačuvamo svoj narod i hrvatsku domovinu od pobješnjelih četničkih hordi i tadašnje JNA. Neprijatelj je dugo planirao svoj zločinački plan i pitanje je što bi od hrvatskoga naroda i domovine danas bilo da nije bilo baš tih mladih, tada golorukih, ali hrabrih i odvažnih gardista - govori Targuš.

Roditelji su mu također bili hrvatski branitelji, majka Mara bila je u sanitetu Kriznog štaba "Knez Branimir" u Osijeku, gdje je i sam Anri započeo svoj ratni put, dok je otac Viktor bio pripadnik velikogoričke, 153. brigade HV-a.

Rodom je iz Osijeka i nakon što je njegov grad napadnut, odlučio se prijaviti u Zbor narodne garde. Zbog godina na početku je radio kurirske poslove i čuvao stražu.

- U srpnju 1991. godine počeo sam odlaziti na prve linije obrane Osijeka - kaže Anri te ističe kako je nekoliko mjeseci kasnije, 1. prosinca 1991. godine, postao dio Samostalnog izviđačkog voda 106. brigade, s kojim je prošao slavonska ratišta te je sudjelovao u obrani Bosanske Posavine.

ANRI TARGUŠ, OSJEČKI VELIKOGORIČANIN I ELITNI VOJNIK, U DOMOVINSKI RAT OTIŠAO JE SA 16 GODINA. OBLJETNICA OLUJE I OVE MU JE GODINE POTAKNULA EMOCIJE, EVOCIRALA I TUŽNE I SRETNE RATNE PRIČE...

TEK SAM BIO ZAVRŠIO DRUGI RAZRED SREDNJE ŠKOLE, ALI MORAO SAM SE PRIJAVITI

POSTROJBA U KOJOJ SAM DJELOVAO BILA JE POD IZRAVNIM ZAPOVJEDNIŠTVOM DR. FRANJE TUĐMANA

Anri je poslužio kao inspiracija za mural i tako postao jedan od ratnih simbola

Nakon rasformiravanja 106. brigade, stotinjak mladih gardista poslano je na daljnju specijalizaciju u specijalnu postrojbu MUP-a "Bojnu Zrinski", gdje nakon iznimno rigorozne selekcije i zahtjevne obuke ostaju samo sedmorica najboljih.

- Kao pripadnik specijalne postrojbe "Bojne Zrinski" prošao sam mnoga teška ratišta Južnog bojišta. Ratovati kao pripadnik specijalne postrojbe teško je i vrlo složeno, jer to su manje borbene grupe koje se infiltriraju duboko u neprijateljsku pozadinu

i imaju specifične zadatke. Svaki pripadnik je morao biti visoko motiviran te izrazito fizički, a ponajviše psihički spreman, budući da su napetost i strah neprestano bili prisutni - prisjeća se Anri.

PUSTI LIVNO, AJMO ZA ZADAR!

"Bojna Zrinski" je 1994. godine prešla u Prvi hrvatski gardijski zdrug.

- Akcija "Oluja" zatekla me kao pripadnika elitne padobranske bojne prvog hrvatskog gardijskog zdruga, gdje sam sa suborci-

TRI MJESECA NAKON OLUJE SAM RANJEN, U BITKI KOD JAJCA, A PRIJATELJ JE POGINUO

ma helikopterskim desantom prebačen s livanjskog polja na područje okolice Zadra.

Zadaća Prvog hrvatskog gardijskog zdruga, koji je bio pod direktnim zapovjedništvom predsjednika Franje Tuđmana, bila je ovladavanje i čišćenje terena pravcem Obrovac - Gračac - Srb te izbijanje na granicu s BiH - prisjeća se Anri i kaže kako te noći nisu spavali, jer znali su da se sprema nešto veliko, iako nisu bili svjesni što točno.

U tri sata ujutro su postrojeni te im je pročitana zapovijed predsjednika Tuđmana za vojnu akciju "Oluja". I dan danas se sjeća dijela zapovijedi u kojoj je stajalo da se akcija mora odraditi i pod cijenu života.

- Nakon pročitane zapovijedi predsjednika Franje Tuđmana srce mi je zatreperilo od uzbuđenja jer je došao i taj konačni obračun, a možda i završetak brutalnog i krvavog rata od kojeg smo, iskreno rečeno, već bili prilično umorni nakon četiri godine neprestanog ratovanja - prisjeća se Anri.

PJEŠKE OD OBROVCA DO SRBA

- Kad smo ušli u Obrovac, neprijatelj nije pružao otpor, kao ni dalje do Gračaca, do kuda smo čistili teritorij. Poseban trenutak bio je kad smo doznali da je oslobođen Knin, ali mi smo i dalje izvršavali zapovijedi, pa nije bilo prostora za opuštanje. U Srb smo ušli 8. kolovoza - kaže Anri te prepričava kako je to tada izgledalo.

- Gotovo cijelio čišćenja terena od Obrovca do Srba prošli smo pješke. Cijelim putem nas je pratila velika vrućina. Na svu sreću, nije bilo velikog otpora neprijatelja u povlačenju, tako da su bježeći ostavili velik dio vojne tehnike i opreme. Tek kod Srba smo imali veći okršaj s jednom neprijateljskom postrojbom, koju smo savladali, te ih protjerali preko granice.

Osjećaj ponosa tih je dana bio na vrhuncu, ali nije se značajno smanjio sve do danas.

- Da, i danas sam jednako ponosan na našu najsjajniju akciju "Oluja", baš kao i prije 26 godina. Na akciju koja je okrunjena ulaskom pobjedničke hrvatske vojske u Knin - s ponosom ističe.

Nažalost, za Anrija i njegove suborce time rat nije bio završen. Postrojba je preusmjerena u BiH, gdje su bili cijelo vrijeme nakon oslobođenja Kupresa, Livanjskog polja, Bosanskog Grahova i Glamoča, odnosno akcija Cincar, Zima 94, Ljeto 95.

- Uslijedile su akcije Južni potez i operacija Maestral, gdje sam 12.rujna 1995. bio i ranjen u akciji prema oslobađanju grada Jajca.

Dva suborca su poginula, dozapovjednik Ante Šaškor i jedan od mojih najboljih prijatelja Dario Tomašević, također maloljetni branitelj, mlađi od mene pet mjeseci - sa sjetom vrti film unatrag Anri.

Prisjetio se kako je predsjednik Tuđman posjetio postrojbu "Bojna Zrinski" u Kumrovcu 1991. godine i rekao: -Junaci, prvi put u povijesti imamo svoju vojsku, a vi ste njezin prvi odred. Za vaša junačka djela zna se tek dijelom u javnosti, ali znat će se, pisat će o njima povijest!

I vrate se sjećanja često, pogotovo o obljetnicama, ali Anri je nastavio dalje. Trener je u svom hrvačkom klubu, gradski vijećnik...

A rat neka ostane samo u sjećanjima.

SPONZORIRANO

OVO SIGURNO NISTE ZNALI O GOSPODARENJU OTPADOM...

1 2 3 4

Svake se godine baci 1,3 milijarde tona hrane. Hranom koja je završila u smeću u Sjedinjenim Državama i Europi moglo se tri puta nahraniti cijeli svijet.

Svake godine u oceane se baci oko 45 tisuća tona plastičnog otpada. Jedan od posljedica je i milijun ubijenih morskih ptica i sto tisuća morskih sisavaca.

Svake sekunde u svijetu se baci više od 50 tona kućnog otpada. Do 2030. godine taj će se broj udvostručiti.

Kada bi skupili sve odbačene plastične boce u Tihom oceanu dobili bi ‘Plastični otok’ dvostruko veći od Teksasa.

5

Većina otpada ide na odlagališta ili se spali. Spaljivanje otpada je najveći svjetski izvor dioksina, što je jedna od najotrovnijih kemikalija koje znanost poznaje.

6

Oko 90 posto svjetskog elektroničkog otpada, u vrijednosti od got-

SPONZORIRANO

O važnosti pravilnog odvajanja i recikliranja otpada nikad nije dovoljno govoriti, nikad nije dovoljno upozoravati na važnost ispravnoga gospodarenja otpadom, pogotovo u vremenima kad se trendovi u ekologiji značajno i nužno mijenjaju.

I biraju se razni načini kako ljudima približiti koliko je važno misliti na budućnost u svakodnevnom životu, a jedan od njih je i kroz rubriku "jeste li znali"...

E, pa ovo su podaci koje vrlo vjerojatno niste znali, a neki od njih zvuče doista zastrašujuće. I upozoravajuće.

Pa krenumo se educirati...

ovo 19 milijardi američkih dolara, svake se godine odbaci ili se njime ilegalno trguje.

7 8

Svaka tona recikliranog papira može uštedjeti tri kubična metra deponijskog prostora.

99 posto stvari koje kupimo, završi u smeću u roku od šest mjeseci.

Kad su u Irskoj počeli naplaćivati plastične vrećice po 15 centi, potrošnja vrećica pala je za 90 posto.

10 11 12

Količina proizvedenog otpada utrostručila se od 1960. godine.

Jedna trećina ukupno potrošene vode koristi se za ispiranje toaleta.

Oko pet milijuna tona nafte svake godine završi u oceanima.

13

En-

ergija koja se uštedi kada se reciklira samo jedna staklena boca (a ne proizvodi nova) dovoljna je da električna žarulja svijetli puna četiri sata.

14 15 16

Jedna osoba svakog dana prosječno napravi 1,8 kilograma smeća. Četiri litre motornog ulja mogu zagaditi milijune litara vode.

Svake godine baci se golemih 2,12 milijardi tona otpada. Kada bi sav taj otpad utovarili na kamione, napravili bi 24 prstena oko zemlje.

Ljekarne savjetuju

24/25

AKNE

A

kne su kronična bolest kože koje nastaju kao posljedica hormonalnih promjena uslijed čega dolazi do prekomjerne proizvodnje sebuma iz žlijezda lojnica, pojačane keratinizacije epitela i popratnog razmnožavanja bakterija što dovodi do upalnih promjena.

Javljaju se u različitim oblicima: neupalni komedoni, upalne lezije (papule - uzdignuti čvorići, pustule - gnojni mjehurići, nodusi upalni čvorovi) i ožiljci. Obično se javljaju između 12. i 14. godine i uglavnom prestaju izlaskom iz adolescencije. Kod nekih, akne perzistiraju i u kasnijoj dobi. Bolest podjednako zahvaća oba spola, teži oblici akni češće se razvijaju kod osoba muškog spola zbog utjecaja muških spolnih hormona.

Smatra se da postoji i genetska predispozicija za razvoj akni. Hormonske promjene u tijelu mogu uzrokovati ili pogoršati postojeće akne. Takve su promjene česte kod adolescenata, djevojaka i žena prije mjesečnice, kod sindroma policističnih jajnika, u trudnoći, u stresnim razdobljima i prilikom korištenja određenih lijekova (npr. kortikosteroida). I pojedini kozmetički proizvodi mogu pridonijeti razvoju akni te pogoršati kožne lezije.

Kako ne postoji jedinstven uzročnik nastanka akni, tako ne postoji ni jedinstvena terapija. Pristup u liječenju trebao bi biti individualan. Liječenje akni obično traje mjesecima, a uključuje primjenu lokalnih preparata koji se mogu kombinirati s lijekovima i dermatološkim tretmanima.

Kod blažih slučajeva primjenjuje se samo lokalna terapija, a kod srednje teških i teških slučajeva uz lokalnu terapiju se primjenjuje i sustavna terapija koju propisuje liječnik. Redovitim čišćenjem kože, te kombinacijom keratolitičke i antimikrobne lokalne terapije nastoji se s kože ukloniti višak sebuma, spriječiti začepljenje otvora folikula i stvaranje novih komedona, papula i pustula.

Za pravilnu higijenu masne kože sklone nastanku akni vrlo je važno koristiti dermokozmetičke proizvode bez sapu-

na, s blagim surfaktantima za uklanjanje nečistoća i prekomjerne masnoće. U protivnom, prečesto čišćenje i primjena sapuna dodatno isušuju kožu što potiče žlijezde lojnice na pojačano lučenje sebuma. Iz Dr Stribor kozmetičke linije preporučujemo Dr Stribor D-phase gel koji se u kontaktu s vodom pretvara u emulziju koja učinkovito čisti kožu bez dodatnog isušivanja.

Nakon čišćenja za njegu predlažemo Dr Stribor Green mat fluid koji je namijenjen za dnevnu njegu masne kože i kože sklone aknama s mat finishem zbog seboregulirajućih komponenti niacinamida i azeloglicina te biljnih ekstrakata hamamelisa i zelenog čaja. Redovitim korištenjem smanjuje se produkciju sebuma, upalnih procesa i postupalnih hiperpigmentacija. Prikladan je i za trudnice.

Od dodataka prehrani koji su se pokazali učinkovitima u prevenciji i tretiranju akni preporučuju se kombinacije cinka i selena, ulje noćurka ili boražine koji sadrže gama linolensku kiselinu s protuupalnim učinkom. Od biljaka se preporučuju čičak i divlja maćuhica. Korijen čička (Arctium lappa) osim što dobro djeluje na rad jetre i pospješuje lučenje žuči, obiluje tvarima koje djeluju antibakterijski na kožu. Volite li piti čajeve vrlo jednostavno si možete pripremiti dekokt čička. Dvije ravne jušne žlice korijena čička kuhate 10 minuta u 300 ml, maknete s vatre te pustite da odstoji poklopljeno još desetak minuta, zatim procijedite. Pijete dva do tri puta dnvno pola sata prije jela svježe pripremljen. Ako niste čajoljubac, postoje tekući oblici vrlo jednostavni za uzimanje. Ne zaboravite, takvi ekstrakti su nešto skuplji, ali sastavom kvalitetniji. Maćuhica (Viola tricolor) je druga biljka iz tradicionalne fitoterapije.

Kao i čičak koristi se u tretmanu čišćenja masne i mješovite kože sklone aknama i seboreji. Ljekovita je zelen divlje maćuhice i priprema se vrlo jednostavno, kao infuz.

Jedna na vrh jušna žlica sušenih nadzemnih dijelova biljke u cvatu prelije se s 200 ml kipuće vode i ostavi poklopljeno deset minuta, a zatim procijedi. Pije se dva do

tri puta na dan. Ili se kao i kod čička mogu koristiti već gotovi tekući ljekoviti oblici svježe biljke. Maćuhica u praksi izaziva slabije prolazno pogoršanje kože, pa je odličan odabir za one koji žele nešto nježniji tretman čišćenja.

Ljeti, tijekom izlaganja sunčevim zrakama često dolazi do zadebljanja kože (hiperkeratinizacija) kao posljedica jedinstvenog obrambenog mehanizma zaštite kože od sunca. Koža ravnomjerno stvara melanin i deblji sloj epitelnih stanica kako bi stvorila fizičku barijeru od UV zračenja može uzrokovati pojavu ljuskanja kože ali i začepljenje pora. UV zračenje inicijalno suši kožu, ali ona to vrlo brzo kompenzira još intenzivnijom aktivnošću lojnih žlijezdi, što nakon ljeta rezultira još masnijom kožom i većim rizikom nastanka akni. Mnogi od nas su nakon povratka s mora na svojoj preplanuloj koži primijetili pogoršanje tena i akne. Ovo je idealno vrijeme za piling ili eksfolijaciju. Pilingom se uklanja višak odumrlih stanica epidermisa i priprema se za revitalizaciju. To je osnova svake njege, a pogotovo nakon ljeta. Nakon plinga koža će bolje apsorbirati aktivne tvari iz kozmetičkih preparata te će njihov učinak biti puno bolji. U kozmetičkim preparatima na tržištu nalazimo kemijske eksfolijante u dozvoljenim koncentracijama za kućnu primjenu na bazi AHA kiselina (glikolna, mliječna, fitinska, limunska) ili BHA kiselina (salicilna). Dr Stribor brusnica&limun serum sadrži kombinaciju nježnih voćnih kiselina limuna i brusnice s BHA kiselinom ekstrakta kore vrbe koja odstranjuje odumrle stanice kože. Na taj način pročišćuje pore, ujednačava ten i ubrzava obnovu kože. Eksfolijacija će potaknuti prokrvljenost kože i izmjenu tvari ispod njene površine pa je serum pogodan i u njezi zrele kože kojoj vraća svježinu i vitalnost. Prirodni umirujući agensi iz skupine ekstremolita povećavaju otpornost kože na stres i smanjuju potencijalne iritacije i peckanje tipične za ovakve proizvode. Svi proizvodi iz linije Dr Stribor kozmetike ne sadrže parabene, umjetne mirise i boje.

Sport Ukratko...

NK KURILOVEC

TRI VAŽNE 'STOTKE' NA OTVARANJU

Obrnuta Gorica: Više ne zapinje na dnu, ali ni ne padaju velikani...

KRUNOSLAV RENDULIĆ SVOJ JE MANDAT U HNK GORICI POČEO S TRI POBJEDE NAD ONIMA ISPOD SEBE I TRI PORAZA OD ONIH IZNAD SEBE. ZVUČI NORMALNO, ALI ZA GORICU JE NEOBIČNO...

N

izovi postoje zato da bi ih se moglo prekinuti, kaže jedna od često ponavljanih fraza u svijetu sporta. I doista, tako to nekako ide. Pitajte, uostalom, nogometaše Gorice. Recimo, dugo su ih nazivali crnim mačkama za Rijeku, izluđivali su društvo s Kvarnera, da bi cijela priča završila s porazom doma, pa onda i onim u kojem je Gorica ostala bez Europe, pa onda i onim na otvaranju ove sezone... Tri zaredom.

Niz je trajao i u domaćim utakmicama protiv Hajduka, i po Splitu se o Gorici pričalo kao najtežem gostovanju, tu je Hajduka čak dvaput i ispadao iz Kupa... Pa ove sezone došao u Veliku Goricu, pobijedio 3-1 i zaključio sve priče o crnim nizovima.

Sve se, eto, mijenja, baš kao što se promijenila i Gorica. Zapravo, skoro sve se mijenja, jer jedan niz, nažalost, nikako da završi.

Gorica nikako ne može "skinuti" Dinamo, ima samo jedan remi u 13 prvenstvenih susreta... Ali i taj je poraz u Maksimiru (10), kao i oni od Rijeke i Hajduka, dokaz da je Rendulićeva Gorica nešto drukčija.

VELIKA ČETVORKA ODAHNULA

Može to biti i čista slučajnost, splet okolnosti koji je doveo do ovakvog starta - u kojem su se, da i to kažemo, između ova tri poraza smjestile pobjede protiv Istre, Šibenika i Slaven Belupa - ali prikazano na terenu u svim tim utakmicama donosi svojevrsni odmak od onoga što smo gledali i proživljavali u prethodne tri sezone.

I sa Sergejem Jakirovićem na klupi, jednako kao i poslije s Valdasom Dambrauskasom, Gorica je znala kako igrati protiv favorita, klubova iz "velike četvorke", pri čemu je svima osim Dinama znala priuštiti neugodne poraze, ponekad toliko teške da su nakon tih utakmica mijenjani treneri...

Prvo je dres s brojem 100 na leđima i svojim imenom dobio Kristijan Lovrić, uoči početka utakmice s Hajduk, a ona sljedeća, u gostima kod Dinama, bila je stota u dresu Gorice za Aleksandra Jovičića. On je svoj dres dobio s malom odgodom, uoči početka prve sljedeće domaće utakmice, u ovom slučaju one protiv Slaven Belupa.

I upravo u toj utakmici dogodila se još jedna "stotka", i to čovjeku koji je ispao junak večeri.

Ukupno je Matija Dvorneković odigrao puno više od stotinu utakmicu za Goricu, ali ovo mu je bila stota u 1. HNL! Začinio je to golom za pobjedu, kad već to nije situacija za uokvireni dres.

1. HNL 6

4

1

1

13

2. Osijek

6

4

1

1

13

3. Lokomotiva

5

3

1

1 10

4. Dinamo

5

3

1

1 10

Rijeka

5

3

1

1 10

6. Gorica

6

3

0

3

9

5

2

0

3

6

6

1

2

3

5

Šibenik

6

1

1

4

4

10. Dragovoljac

6

0

0

6

0

1.

5.

7.

GORICA SKUPLJA BODOVE, ALI DRUKČIJE NEGO LANI, BEZ VELIKIH 'SKALPOVA'

KAD SE DO KRAJA VRATE SUK I KALIK, AKO OSTANE LOVRIĆ, BIT ĆE SVEGA...

Međutim, teško stečene bodove u takvim utakmicama Goričani su često i prečesto prosipali u sudarima s protivnicima smještenim u donjem dijelu tablice. Bodovi su uzimali i Istra, i Slaven Belupo, i Varaždin, i Rudeš, i Inter, dok je Lokomotiva dugo bila jedan od najtežih mogućih protivnika... I sve je na kraju završavalo s onim čuvenim i nimalo hepiendovskim - zamalo!

Tri puta Gorica je zamalo završila u Europi, a u sezoni u kojoj se o takvim ciljevima priča za nijansu tiše nego ranije, u prvom redu zbog snage konkurencije, trener Rendulić pokušava dokučiti kako tu pronaći sredinu, pravu formulu za uspjeh.

LOVRIĆ ZASAD NE IDE NIKAMO

U ruke je dobio momčad nešto mlađu nego što je bila lanjska, osvježenu s cijelim nizom igrača od "20 i koju" godinu, pa ipak pojačanu još i makedonskim napadačem Vlatkom Stojanovskim, ali tip poput Rendulića nije od onih koji se žale. Ne, on šuti i radi, izvlači najbolje iz onoga što ima na raspolaganju, pri čemu će se složiti s procjenom da ima vrlo potentnu momčad. Pogotovo ako ostane Kristijan Lovrić, a sve govori da će ostati, pogotovo kad se potpuno oporave i vrate Anthony Kalik i Joey Suk, pogotovo ako u posljednjim danima prijelaznog roka "sleti" još neko pojačanje.

Iako, nije to čak ni neophodno...

Naravno da je svake godine primarni cilj ostati što dalje od borbe za ostanak, no i predsjednik Črnko i trener Rendulić nisu ljudi koji će se time zadovoljiti. Europa je i dalje san, zasad nedosanjani, na predsjedniku je da u to vjeruje i pokuša to omogućiti, a na treneru da odradi posao dolje, na travnjaku. Možda s drukčijim stilom, možda bez velikih i zvučnih "skalpova", ali razni su načini za doći do cilja... (mv)

Hajduk

Istra 1961

8. Slaven B. 9.

BIT Ć GLA V JEDNI IMAJU POTPUNO NOVU MOMČAD, DRUGI SU ZADRŽALI LANJSKU. IGRAT ĆE NA ISTOME IGRALIŠTU I IMATI ISTI CILJ - MIRNO PLOVITI

T

Piše: Marko Vidalina

JUNIORI SE U 1. HNL SNAŠLI FANTASTIČNO Usporedno s prvom momčadi, od ove sezone u 1. HNL nastupaju i juniori HNK Gorice. Nakon što su pobjedom protiv Cibalije u kvalifikacijama izborili plasman u najviši rang, a zatim i ozbiljno pojačali momčad, u premijernu prvoligašku sezonu ušli su iznad svih očekivanja. Krenulo je s visokih 5-0 u domaćem ogledu s Orijentom, nastavljeno s gostujućih 2-1 kod Sesvete, a pokriće za ozbiljne ambicije stiglo je remijem s Osijekom (1-1) na našem stadionu. Dominirao je u svemu tome Brazilac Caio Cruz, koji je u prve dvije utakmice zabio četiri i namjestio dva gola.

Stigla su i nova pojačanja, bit će ovo zanimljiva sezona...

ko zna kad ćemo opet imati priliku najavljivati sezonu u kojoj imamo dva kluba u 3.

HNL?! Lako je moguće da se to neće dogoditi baš tako skoro, jer stižu velike i važne promjene u sustavu natjecanja, i baš zato ova će sezona biti toliko drukčija, posebna.

Događalo se to i ranije, sezone s dva trećeligaša, u rijetkim sezonama i tri, ali bilo je to u onim drugim vremenima, u doba kad je bilo potpuno nezamislivo da Velika Gorica ima prvoligaša koji se bori za Europu, jer gradski klub Radnik tad je bio ili jedan od tih trećeligaša ili čak i niže od toga (?!). Ove sezone tu će biti Kurilovec, dugogodišnji trećeligaš, i Lukavec, seoski klub s dobrim vodstvom i trenerom te pravim igračima. Što je kombinacija koja je, eto, dovela do uspjeha koji će se teško ponoviti. ŠEST, SEDAM ZA TITULU

Treća liga, naime, od sljedeće sezone postaje jedinstvena na nacionalnoj razini, pa će u njoj mjesto izboriti samo dva, eventualno tri najbolja kluba iz Središta. U nogometu je uvijek sve moguće, ali realno i objektivno, u tom samom vrhu jako će se teško naći bilo tko od naših predstavnika.

- Očekujem sezonu u kojoj će šest ili sedam klubova voditi veliku borbu za jedno od ta dva mjesta na vrhu, a na dnu će ih biti tri ili četiri koji će pokušati izbjeći posljednje mjesto, koje iduće sezone vodi dva ranga

26/27

NK LUKAVEC

3. HNL, IMA NAS JOŠ NK Kurilovcu se u trećem rangu pridužio i NK Lukavec, a za ostanak u njemu trebat će im - čudo!

ĆE VAŽNO ODRŽATI VU IZNAD VODE...

Lukavčani su baterije punili na Kupi, uz roštilj i kotlovinu, ali zajednički nazivnik i tu je bila voda. Cinici bi rekli da su očito i jedni i drugi shvatili da je ove sezone važno doslovno održati glavu iznad vode, po svaku cijenu izbjeći to posljednje mjesto...

IZAZOVI S PUNO NEPOZNANICA

Treneri Slaven Batovanja i Senad Harambašić bit će rivali ove sezone, no to ih nije spriječilo da odigraju međusobnu utakmicu u pripremama

niže! Svi ostali bit će negdje u sredini, a u toj sredini ja vidim moj Kurilovec, ali i Lukavec - kaže Senad Harambašić, trener kluba s Udarnika, koji će u taj vrh svrstati Trnje, Karlovac, krapinski Zagorec, Dugo Selo, Lučko, Mladost iz Petrinje, a možda se u tu priču uključi i Gaj Mače, Vrbovec...

- Sve su to klubovi koji su okupili ozbiljne momčadi u pokušaju da se domognu jedinstvene treće lige, koji su uložili značajan novac, ali ima u ovoj ligi i dovoljno onih koji su se odlučili na mlade i potentne momčadi, kakva je i naša - dodaje Senad.

Nakon što je prošlu sezonu započeo Perica Vidak, od zime nastavio Marko Pancirov, pa završio Tihomir Pereković, na klupu Kurilovca Senad Harambašić došao je s misijom da izvuče stvar, da posloži jednu sasvim novu momčad, nimalo nalik svemu onome što smo gledali prošlih sezona.

- Da, jako je puno tu novih igrača, samo je jedan ostao iz prvih 11 iz prošle sezone, što će reći da i njega možemo smatrati novim u ovom okruženju. Tijekom priprema smo

UDARNIK ĆE BITI DOMAĆI TEREN ZA OBA NAŠA TREĆELIGAŠA, PITANJE JE KOLIKO ĆE IZDRŽATI

vrtjeli roster igrača koji nam se činio zanimljiv i na taj način došli do nekih 20-ak igrača za koje vjerujem da imaju potencijal i kvalitetu da nam donesu jednu mirnu sezonu. Mladi smo, tek se upoznajemo, mogu se očekivati oscilacije, ali osobno jako vjerujem u ove dečke - ističe Harambašić.

PREKO VODE DO TIMSKOG DUHA

Odigrao je Kurilovec velik broj pripremnih utakmica u tjednima iza nas, tražio je Senad što više prilika da provjeri igrače koje ima na raspolaganju, da vidi njihove mogućnosti, a u svemu tome dogodila se i utakmica protiv - Lukavca. Igralo se, logično, na Udarniku. Logično zato što će se ove sezone dva lokalna derbija igrati na Udarniku, jer to će biti domaći teren i za Lukavčane u sezoni pred nama... Barem za početak, dok se ne dogode tribine na lukavečkom nogometnom zdanju.

- Ne znam kako će naš teren to izdržati, čak i uz renovaciju koja je najavljena, ali o tome ni ne razmišljam u ovom trenutku. Bit će

onako kako bude - kazao je Harambašić pa se još malo dotaknuo međusobnog ogleda.

- Izgubili smo tu utakmicu 0-2, ali bila nam je to četvrta utakmica u pet dana, puno sam rotirao, puno toga isprobavao i mijenjao, tako da mi rezultat apsolutno nije bio u fokusu. Ne znam u kojoj su fazi priprema bili oni, ali pokazali su kvalitetu. Najveća im je snaga to što im je momčad ostala na okupu i vjerujem da će sigurno ploviti ovom ligom - rekao je Senad.

Zaplovili su prije početka sezone i jedni i drugi, ali doslovno, jer pohvalili su se i Kurilovčani i Lukavčani svatko svojim teambuildingom. Prvi su se odlučili za bazen, drugi su otišli na rijeku.

- Bili smo na imanju kod naše Kurilovčanke Marice Tomašić u Podvornici i ovim putem joj ponovno zahvaljujemo. Bilo je prekrasno, u okruženju čardaka, prirode, sportskih sadržaja, roštilja... Dobro to dođe i momčadi, da se dečki malo bolje upoznaju, zbliže.

A i da se mi iz stožera i upravo konačno malo opustimo - kaže Harambašić.

- Je, to nam realno mora biti cilj - priznaje trener Lukavca Slaven Batovanja nakon što je i njegova momčad odradila druženje.

- Tog dana smo ranije odigrali utakmicu protiv Lučkog, pa se spakirali za Lijeve Štefanke. Išla je praktički cijela momčad i dio ljudi iz uprave, i bilo je stvarno jako lijepo.

Dečki su se odlično zabavljali, usput su zabavljali i cijelu plažu, a razišli smo se negdje oko 23 sata - kazao je Batovanja.

Za razliku od Kurilovca, on praktički uopće nije mijenjao momčad u odnosu na prošlu sezonu, no njegov problem leži u činjenici da je tu prošlu sezonu njegov Lukavec odradio u četvrtoj ligi...

- Iskreno, ulazimo u sezonu s jako puno nepoznanica. I mene živo zanima vidjeti kako ćemo se snaći u ovoj ligi, na ovoj razini. Igrali smo mi utakmice protiv trećeligaša, u jednoj utakmici to redovito izgleda jako dobro, no bit će zanimljivo vidjeti hoćemo li moći to raditi u kontinuitetu, tijekom cijele sezone. Dečki su u cijelom ovom periodu iza nas trenirali zaista fenomenalno, čak i iznad mojih očekivanja, a to je dobar preduvjet da dođemo do svog cilja, da odigramo sezonu u kojoj ćemo biti konkurentni svim protivnicima - istaknuo je trener Lukavca, koji se također veseli lokalnim derbijima s Kurilovcem.

- Teško mi je procijenjivati Kurilovčane na temelju naše utakmice, ali siguran sam da im neće biti lako. Imaju odličnog trenera, to je jako važno, no Senad Harambašić nije dobio nimalo lak zadatak. Međutim, vjerujem da on to može, da je Kurilovec također biti dobar i kvalitetan - zaključio je ovu trećeligašku priču Slaven Batovanja.

Sport

'Derbi della Hajduk' i gomila izazova za Mraclin i Gradiće

4. HNL Banovac Croatia H.

4. HNL JEDINA DVA NAŠA

U četiri sezone u dresu Gradića Hajduk je zabio gotovo 90 golova

PREDSTAVNIKA U OVOM RANGU VEŽE NAPADAČ KOJI JE IZ GRADIĆA OVO LJETO OTIŠAO NA GRABU

GRADIĆI Lekenik Libertas Moslavina

P

MRACLIN Rugvica

rva dva ostaju u ligi. Ili tri. A možda i pet. Iako, bit će tu i reorganizacije... Ukratko, tako nekako zvuče moguće opcije za rasplet ove sezone u 4. HNL. Konfuzno i s gomilom nepoznanica. I zato je jedina opcija za sve pokušati odraditi što uspješniju sezonu, završiti što više na tablici, pa čekati rasplet.

Upravo takve ciljeve imaju i dva turopoljska predstavnika u ovom rangu, starosjedioci iz Gradića i novaci u ligi iz Mraclina.

I jedni i drugi u sezonu ulaze s izmjenama i promjenama, ali dojam je da će obje momčadi, predvođene mladim i talentiranim trenerima, imati što za reći.

Samobor Sava Strmec Stupnik Sutla Tigar Top Topusko Zelina

PROMJENA KOJA JE TREBALA

Posebno zanimljivo, naravno, bit će vidjeti što će jedni drugima imati za reći u međusobnim okršajima, u jedina dva četvrtoligaška lokalna derbija ove sezone. U utakmicama koje možemo nazvati i "derby della Hajduk", jer to je i najveća razlika i najsnažnija poveznica između ovih klubova.

Igor Hajduk je nakon četiri godine u Gradićima - u svakoj bio najbolji igrač i strijelac - ovog ljeta preselio u Mraclin i u

Tablice

VESELIM SE SUDARIMA MRACLINA I GRADIĆA, ALI BIT ĆE ČUDNO

tim će derbijima biti na suprotnoj strani.

- Bit će čudno igrati protiv Gradića, ali trebala mi je ova promjena nakon četiri godine, neka druga sredina i drugi izazovi kaže Hajduk, lani strijelac 30 golova.

Trener Damir Milanović u njemu je dobio sjajnu nadogradnju na ionako dobru momčad, koja ima pravo na ambicije.

- Po što sam vidio u pripremnim utakmicama, vjerujem da možemo biti među prvih šest, da je to realna ambicija - kaže Hajduk,

pa se okreće svom bivšem klubu, na čijoj klupi će u novoj sezoni biti Marko Biljan.

I GRADIĆI U GORNJOJ POLOVICI

- Čujem se s dečkima, otprilike znam kakva je tamo situacija i drago mi je što su se u ovoj završnoj fazi priprema počeli dizati. Vjerujem da će i Gradići biti u gornjoj polovici tablice, da imaju dovoljno kvalitete, a naši sudari... Bit će zanimljivo, ali o tom potom - nasmijao se za kraj Hajduk.

JŽNL BAN JELAČIĆ Bregana Dinamo J. Jaska Vin.

1. ŽNL

Šestorka u 6. ligi ima zajednički cilj - mirno do kraja Meštrica, Dinamo Hidrel, Vatrogasac, Posavec, Buna i Turopolje bit će šest turopoljskih predstavnika u šestom rangu natjecanja, u 1. ŽNL, u sezoni pred nama, a jedino što je zasad sigurno jest da praktički ništa nije sigurno.

I ovaj će rang zahvatiti reorganizacija, a puno toga će u toj priči ovisiti o onima koji će ispadati iz viših liga.

I jedina opcija, ako želiš napredovati, bit će osvojiti ligu i s prvog mjesta čekati rasplet.

Ako je suditi po prošloj sezoni, ali i nogometnih razgov-

orima iz ovih ljetnih dana, tim najvišim ambicijama bi se mogli baviti u prvom redu u Kobiliću, jer Vatrogasac ni lani nije bio daleko od vrha, ali i u Meštrici, koja se pojačala, dok će u preostala četiri slučaja najviše ambicije zasad biti na čekanju. To, naravno, ne znači da netko od preostale četvorke ne može iznenaditi, ali i u Novom Čiču, i u općini Orle, i u Buni, i u Turopolju društvu iz kluba je puno važnije stabilizirati se i mirno dočekati kraj jedne izazovne sezone.

KLAS

JŽNL

KUPA LOMNICA MLADOST O. Naftaš Ivanić POLET Rakov Potok Sloga Križ Strmec TUROPOLJAC Vatrogasac Z. Zrinski

TKO SVE MOŽE UĆI U BORBI ZA TITULU? Nije se u prošlosti često događalo da imamo sezonu s ovoliko turopoljskih klubova u jednome rangu, kao što će to biti ove sezone. Tu više neće biti Mraclina, koji je otišao u više sfere, ali zato su ušla još dva naša kluba, pa će ih ukupno biti sedam.

I ovdje će biti važno samo tko je prvak, jer sve drugo će značiti da si prisiljen čekati gdje ćeš završiti, u kojem rangu natjecanja.

Samo naslov prvaka nosi barem određenu sigurnost, a njega će u prvom redu ciljati tri naša kluba: uvijek ambiciozni Polet iz Buševca s Marijem Pavišom na klupi, lijepo posloženi Jelačić iz Vukovine s mladim stručnjakom Stefanom Rajićem, te pojačani Turopoljac iz Kuča, s nepopravljivo i vječno ambicioznim trenerom Markom Pancirovom za kormilom.

- Iskustvo me uči da su ambicije kluba najvažnije. Imam dobru momčad i ako se uspijemo posložiti, vjerujem kako u jesen možemo biti u priključku za vrh, a onda

ćemo na proljeće vidjeti što i kako dalje najavio je trener Pancirov, dok je njegov kolega Paviša već na startu priprema bio kudikamo otvoreniji i jasniji: - Odmah mogu najaviti da Polet kreće u lov na najviše pozicije. S ovom momčadi, koja je praktički u potpunosti ostala na okupu iz prošle sezone, uz pojačanja koja su stigla, siguran sam da imamo potencijal za vrh.

Sasvim drukčiji nego u prethodne dvije, prilično traumatične sezone, bit će i mičevečki Klas, predvođen Josipom Tadićem, još jednim mladim, vrlo perspektivnim stručnjakom, a zanimljivo će biti vidjeti i kako će Romano Župetić, njegov nasljednik u Obrezini, posložiti momčad Mladosti, novaka u ovoj ligi. Nova je i Kupa, koja gradi novo igralište i euforiju među navijačima, a dok igralište ne bude gotovo, domaćini će biti u Meštrici. Opasna će biti i Lomnica s trenerom Deverićem...

Sve u svemu, čeka nas zabavna sezona!

1. ŽNL Ban Jelačić B. BUNA DINAMO H. Dubrava Gaj Kloštar Lonja MEŠTRICA Milka Trnina Ostrna POSAVEC Rakovec TUROPOLJE VATROGASAC

28/29

NEMA DO LJETNIH LIGA, TU JE SPEKTAKL! DUBRANEC JE UZEO BREŠKU LIGU, KUČE SU U SVOM NATJECANJU I DALJE DOMINANTNE, DOK JE NOVU LIGU, VG SJEVER, UZEO KURILOVEC...

V

Na tri najveća ljetna turnira nastupili su praktički svi turopoljski nogometaši, iz svih naših niželigaša...

olim Olimpijske igre i Europsko prvenstvo u nogometu, a od većih događaja najdraža mi je Breška liga, sa širokim smiješkom smiješkom govorio je Franjo S Brega u trenucima dok je romantičnu vizualnu kulisu stvarao dim od roštilja, a zvučnu povici dolje s terena, među kojima je počesto znalo biti i onih koji se teško mogu smatrati bogobojaznima...

I ove je godine - jer dobre običaje nema razloga mijenjati - završnica 18. Malonogometne lige Vukomeričkih gorice"odigrana u Dubrancu, što je u ovom slučaju ispalo prikladno i zbog pobjednika. Liga je okupila 16 momčadi, a titulu je na kraju uzeo domaćin završnice, koji je završio s četiri boda više od Lučelnice i Kravarskog.

Najboljim igračem proglašen je Josip Rak (Šiljakovina), najbolji strijelac je Pavao Galović (Dubranec) s 22 gola, a najbolji golman Marko Kordić (Donji Hruševec).

A za kraj, kako i priliči jednom spektakularnom sportskom događaju, sve je začinjeno lijepom bakljadom koja je prošarala noć na bregima, popraćenom pjesmom pobjednika, ali i svih ostalih. Jer ovo su priče u kojima, zapravo, pobjeđuju svi...

KURILOVEC NEDODIRLJIV

Baklje su se palile i u Kosnici dan prije Velike Gospe, u vikendu u kojem su završile sve najveće turopoljske malonogometne lige. Do svoje završnice došlo je tad i prvo izdanje Malonogometne lige VG Sjever.

Pobjedu je na kraju odnijela momčad Kurilovca, i to vrlo suvereno i uvjerljivo.

Već nakon devet kola sve je bilo jasno po pitanju prvaka, no zato se borba vodila za drugo mjesto, do kojega je uoči posljednjega kola moglo pet momčadi.

Na kraju, iza leđa pobjednicima iz Kurilovca završila je Kosnica, dok je treće mjesto uzelo Pleso. Leon Klasnić (Kurilovec) proglašen je najboljim igračem, Mihael Odrčić (Kurilovec) je najbolji vratar, a Domagoj Matić (Šćitarjevo) je najbolji strijelac s 13 pogodaka. Selnica je dobila pehar za Fair play.

KUČANI NA ŠEST OD SEDAM

Ispalo je tako da bakljade nije bilo jedino na završnici Malonogometne lige Turopolja i Posavine, koja se ove godine održala sedmi put. A već šestu titulu prvaka uzeli su nogometaši Kuča, koji su ove godine imali i vrlo ozbiljnu konkurenciju u obliku Vukovine. Dilema je razriješena u pretposljednjem kolu, u međusobnom ogledu, u kojem su Kučani slavili 2-0.

Novu titulu Kuča najbolje će možda objasniti imena istaknutih igrača - najbolji igrač turnira je Mislav Čunčić, koji se vratio u svoj NK Turopoljac, a najbolji strijelac bio je Igor Hajduk, koji je za svoje selo isporučio 22 komada prije nego što se okrene izazovima u NK Mraclinu. Najbolji golman je Ivan Marković iz Vukovine, najbolji domaćin Gornje Podotočje...

A sad je vrijeme za veliki nogomet.

Sport

Udarnikovo 2006. godište poharalo regiju Ludo, zabavno i iznimno uspješno ljeto je iza mladih rukometašica Udarnika, predvođenih trenerom Josipom Mesnikom. Djevojke su ljeto provele nastupajući na rukometnom natjecanju u sklopu Plazma Sportskih igara mladih, a činile su to jako puno uspjeha.

Prvo su zlatnu medalju osvojile na županijskom turniru, zatim su to ponovile na državnoj završnici u Splitu, a na sljedećem koraku osvojile su i turnir na kojem su se sudarile s vršnjakinjama iz Srbije, BiH i ostatka regije. I tako dodatno obogatile nisku uspjeha omladinske škole našeg drugoligaša.

- Cilj nam je da uđemo u sve četiri velikogoričke osnovne škole i da pokušamo skupiti što više curica i da na kraju dođemo na još jednu veću razinu - rekao je Josip Mesnik, prvi čovjek Udarnikove škole.

IGRAO SAM ZA PUNO KLUBOVA, ALI GODINE U GORICI SU MI OMILJENO RAZDOBLJE IGRAČKE KARIJERE

ZA POČETAK, SLJEDEĆE SEZONE CILJ JE BITI U SREDINI TABLICE, A U SEZONAMA PRED NAMA I U VRHU...

Zrna se vratio kući: 'Udarnik može bolje!'

U Piše: Marko Vidalina

Nakon još jedne sezone u kojoj je klub uspio očuvati drugoligaški status, ovoga puta bez ikakvih problema, u ŽRK Udarniku odlučili su pokušati napraviti korak naprijed.

Više se ne žele boriti za ostanak, žele napadati više pozicije i početi graditi jednu puno ozbiljniju budućnost. A da bi u tome uspjeli, u pomoć su pozvali jedno dobro poznato lice...

Dario Zrnić široj je javnosti manje poznati stariji brat Vedrana Zrnića, proslavljenog reprezentativca, ali gorička rukometna scena jako je dobro upoznata s njim. Godinama je kao igrač nosio dres HRK Gorice, bio prilično dobar lijevi i srednji vanjski, a tu je počeo i s trenerskom karijerom. Tu se, eto, i vratio, punih 15 godina nakon što je otišao.

GORICA NAJLJEPŠI DIO KARIJERE

- Ne živim ovdje, ali u Gorici se stvarno osjećam kao doma. Ipak je ovo grad u koji sam godinama dolazio kao igrač, mjesto na kojem sam započeo svoju trenersku priču... Naravno da se uvijek rado sjetim tog razdoblja života. Bilo je jako lijepo, baš nezaboravno. Klub je u jednom trenutku pao na niske grane, a povratak je počeo okupljanjem jedne zaista dobre momčadi, koja je dovela Goricu od treće do prve lige.

RUKOMETAŠICE UDARNIKA U NOVOJ SEZONI ĆE VODITI NOVI TRENER, DARIO ZRNIĆ, POZNATO LICE U VG-SPORTU I ČOVJEK KOJI JE DOŠAO OSTVARITI KLUPSKE AMBICIJE...

Kako je rastao klub, tako smo rasli i mi igrači, a cijeli taj proces bio je zaista sjajan.

Baš se volim prisjetiti tih dana... Igrao sam ja i u drugim klubovima, ali mogu reći da mi je vrijeme provedeno u Gorici bilo najljepši dio karijere - govori Zrna na povratku "kući", u dobrom poznato okruženje.

'JA ŽELIO, ONI ŽELJELI...'

Bila je to generacija za pamćenje, bili su u njoj i Mesarov, Pekera, Lazić, Černetić, Petrač, Totić, Bobić...

- Igrali smo jako dobar rukomet jer smo ga razumjeli. O tome najbolje govori činjenica da je više od polovice tih igrača otišlo u trenere, na ovaj ili onaj način - kaže Dario, koji je dolaskom na klupu ŽRK Udarnika zapravo zatvorio jedan krug.

- Već sam neko vrijeme u ženskom rukometu, znam se s ljudima iz Udarnika iz tih krugova, a nakon završetka prošle sezone smo sjeli, razgovarali i dogovorili se.

Oni su željeli da dođem, ja sam želio doći i evo me opet u Velikoj Gorici!

U međuvremenu je bio posvuda.

- Nakon što sam otišao iz HRK Gorice, bio sam u ženskom klubu Izgradnja iz Zaprešića i te sezone ušli smo iz druge u

posljednje dvije sezone - kaže Zrnić.

Pronašli smo njega i njegove igračice na Gradskom stadionu, jer u tijeku je bazični dio priprema.

- Pravu dimenziju i snagu ekipe spoznat ću kad krenemo raditi u dvorani, s loptom. Iako, najveći dio ove ekipe jako dobro poznajem od ranije. Nekoliko je tu i novih igračica, a moja očekivanja su da napravimo napredak u odnosu na prethodne sezone. Udarnik je najčešće bio na dnu ljestvice, u borbi za opstanak, i to želim promijeniti. Već ove sezone cilj je pomaknuti se prema sredini ljestvice, a u sezonama pred nama i boriti se za sami vrh. To je dugoročna ambicija - govori Dario.

STIGLA POJAČANJA, BIT ĆE IH JOŠ

Rukometašice Udarnika više se ne žele boriti za ostanak u drugoj ligi

prvu ligu. U Zaprešiću sam ostao sljedeće tri godine, pa sljedeće četiri proveo u RK Medveščaku, u muškom rukometu, gdje smo opet iz druge lige uspjeli ući u prvu.

Sljedeće četiri godine bio sam u RK Maksimir Pastela, zatim i godinu dana u Sesvetama, pa posljednje tri godine opet u ženskom rukometu, u ŽRK Samoboru, s kojim sam redovito igrao protiv Udarnika

Iz kluba su otišle Gabrijela Skrbin, koja će s karijerom nastaviti u Njemačkoj, dok su Marija Kusanić i Ema Burić otišle u Karlovac, odnosno Zelina. S trenerom je iz Samobora došla Bernarda Matić, a Nika Horvat stigla je iz Zaprešića. Službeno, to je zasad to, ali najave kažu da će pojačanja definitivno biti još.

Uz to, pristižu i djevojke iz klupske omladinske škole, cure nižu uspjehe...

- Mladih talentiranih igračica ima cijeli niz, to je veliko bogatstvo ovoga kluba. Zasad su te cure još malo premlade za seniorski rukomet, ali sudeći prema onome što pokazuju, siguran sam da će u budućnosti i one dočekati svoju šansu - zaključuje Zrnić.

30/31

KAKO SE ČINI, GORIČANI ĆE BITI - LETEĆI!

Goričani će sezonu otvoriti 18. rujna protiv Šibenke na Baldekinu, pa slijedi Alkar doma i Cibona u gostima

KOŠARKAŠI GORICE DOVELI SU TRI POJAČANJA, NAJZVUČNIJE IME MEĐU NJIMA JE DINO CINAC, PRILIČNO ATRAKTIVAN ZAKUCAVAČ...

O

tišli su Lovro Mazalin, Ivan i Hrvoje Majcunić, Krešimir Ljubičić i Ozren Pavlović, a ostala je šestorka - Borna Kapusta, Mate Kalajžić, Karlo Uljarević, trenutačno ozlijeđeni Ivan Batur, Emil Savić, Ante Mašić i Marko Baković. I od toga su trener Josip Sesar i sportski direktor Ljubo Prgomet krenuli gradu jednu renoviranu, drukčiju Goricu.

Naime, igrači koji su došli, njih trojica, sa sobom će donijeti i neku novu energiju, vrlo dobre fizičke predispozicije i, naravno, kvalitetu. Ivan Tvrtko Majić je šuter koji je stigao iz Furnira, Tomislav Cvitković centar sa sezonom u Sonik Puntamici iza sebe, a najzvučnije ime je Dino Cinac, 32-godišnjak s velikim iskustvom.

DINO CINAC ĆE POMOĆI DA NI NE OSJETIMO ODLAZAK MAZALINA

VISOKO POSTAVLJENA LETVICA

- Majić je imao sjajnu sezonu u Dubravi, jako je dobar šuter, Cvitković pokriva obje visoke, ima i dobar šut i puno će nam pomoći, kao i mi njemu pomoći da podigne igru na višu razinu. Cinac je iskusan igrač, koji može igrati na pozicijama od trojke do petice, dobar u preuzimanjima, jako dobar

šuter i mislim da s njim nećemo osjetiti izostanak Mazalina - predstavio je pojačanja Sesar, uvjeren da sezona ponovno može biti u rangu prethodnih.

- Lani smo visoko postavili ljestvicu ulaskom u polufinale prvenstva, ali borit ćemo se opet koliko možemo - kaže Sesar.

I OBRADOVIĆ SE RASPITIVAO...

Sezona pred nama bit će puna izazova, teško je u ovom trenutku prognozirati koliko će daleko ova momčad otići, no zasad je jasno da će biti atraktivnija nego lanjska.

I još zabavnija za gledati.

Dino Cinac, košarkaš kojeg je svojedobno veliki Željko Obradović "cimao" u moćni Fenerbahče, igrač je koji često svojim zakucavanjima diže publiku na noge. Osvajao je i natjecanja u zakucavanjima, a kako je tu već od ranije "leteći" Marko Baković, još jedan sjajan zakucavač, bit će tu sasvim dovoljno razloga za doći u dvoranu. I pogledati redizajniranu Goricu, još bržu, još bolju, još atraktivniju.

RUKOMET

Dvaput na Zagreb u lovu na 'top 3' skupine

PLIVANJE

Plivački klub Gorica već je dao - izbornika!

Bez bazena, o kojem se praktički desetljećima pričalo, nije u Velikoj Gorici moglo biti ni plivanja. Logično. Jednako kao što je logično da je Plivački klub Gorica osnovan praktički odmah, čim je dugo željeni bazen završen, otvoren i stavljen u funkciju. Za djecu, za odrasle, za umirovljenike, ali i za natjecatelje, kojih je sve više.

A sa svima njima, između ostalih, radi i izbornik i direktor hrvatske plivačke reprezentacije! Naime, predsjednik velikogoričkog plivačkog kluba Domagoj Zajec imenovan je na te funkcije odlukom Izvršnog

odbora Hrvatskog plivačkog saveza. I bez obzira na to što će zasad nositi onaj prefiks "v. d.", koji označava vršitelja dužnosti, velika je to čast i za njega, ali i za velikogorički sport.

Zajec je kao dugogodišnji i iskusan trener predvodio hrvatsku plivačku delegaciju u Tokiju, u kojoj je bila i plivačica Ema Rajić, američka studentica s korijenima iz našega grada.

U najavama je ponovno i izgradnja vanjskog, olimpijskog bazena, a kad se i to konačno dogodi, otvarat će se brojne mogućnosti i za neke nove velikogoričke plivačice i plivače.

Nakon ljetnog predaha, rukometaši Gorice okupili su se 10. kolovoza, i to ne u dvorani nego na stadionu. Uz pomoć kondicijskog stručnjaka Damira Bošnjaka prvo je valjalo skupiti bazičnu snagu, da bi se potom prebacili u dvoranu, u kojoj su odigrali i prvu pripremnu utakmicu, uvjerljivo pobijedili oslabljenu Dubravu.

- Najveći dio momčadi je ostao, a vratio nam se Ivan Laljek, nakon jedne sezone u PPD Zagrebu. Trebao se vratiti i Paolo Kraljević, no od toga na kraju neće biti ništa, ali zato nam se priključio pivot Kajo Cikatić iz

zagrebačkog Metalca. Imali smo i neke igrače na probi, budući da se pojavio problem s ozljedom Antonija Vrbića - podnio je kratki izvještaj o aktualnom trenutku trener Andrija Nikolić, koji će svoju momčad od 10. rujna povesti u nešto drukčiju sezonu od prošlih.

Naime, od ove će se sezone domaće prvenstvo igrati u dvije skupine s po osam klubova, a iz svake će u Ligu za prvaka ići tri najbolje momčadi. Gorica je u skupini s PPD Zagrebom, što će reći da nas čekaju dvije zanimljive utakmice s prvakom, ali i da su slobodna samo dva mjesta...

KOŠARKA

KK Gorica krenula s vlastitom školom Nakon što su raskinuli suradnju sa Školom košarke Vegora, u KK Gorici odlučili su ozbiljno krenuti u sasvim novi, potpuno samostalni projekt.

- Cilj nam je da se što više djece bavi košarkom i sportom općenito, da se kroz zabavu, igru i druženje upoznaju s kraljicom igara i steknu prijatelje za cijeli život. I zato KK Gorica nastavlja s dovođenjem najboljih trenera za razvoj mladih igrača, jer to je prvi preduvjet za napredak kazao je Ljubo Prgomet, jedan od nositelja ovog projekta, na čijem će čelu biti voditelj omladinskog pogona Mladen Miki

Starčević, čovjek koji već desetljećima radi s mladima.

- Svaka sezona je unikatna, ali ova će biti posebna. Međutim, stara narodna kaže da se na muci poznaju junaci. Pozivamo svu djecu zainteresiranu za ovaj sport da nam se što prije jave i pridruže našim treninzima. Uz igru, rad i veselje naš će tim vrhunskih trenera doprinijeti da mnoga djeca zavole ovaj sport i jednog dana ozbiljnije počnu trenirati - kaže Starčević.

Iz kluba su objavili i kontakte svih trenera, za svaku uzrasnu kategoriju, od "dječaka" pa sve do juniorske momčadi.