Reporter 406 - 29.07.2021.

Nogometno ludilo: Bit će ovo sezona za pamćenje!

Uz prvoligaša Goricu, imamo dva kluba u 3. HNL i 4. HNL, dok ih je u petom rangu čak - osam Str. tr. 26

Broj

406 Godina XXI

Kako su Buševčani folklorom osvojili Rusiju Str. 16

PUTOPIS IZ BAŠKORTOSTANA Obarali rekorde za Guinnessa, pjevali kuharicama, svirali na kuraju...

VELIKA GORICA 29. 7. 2021.

Imamo i mi svoje mjesto za avanture Jahanje, quadovi, streličarstvo, kanu i kajak... Sve je to - AvanTuropolje!

Str. 22

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Uživajmo, jer tko zna što nosi jesen...

Srpanj ide prema kraju, ljetna sezona ulazi u špicu, što iz VG-perspektive znači da je grad još prazniji i mirniji, gužve na cestama manje, a ritam života prati ritam meteoroloških promjena.

Vrućine su baš uporne, teško je disati i sve govori "čovječe, bježi na more!"

Međutim, to ne znači da sve stoji u društveno-političkom životu grada.

Evo, prije koji dan Gradsko vijeće se bavilo rebalansom proračuna, a u Županiji "show" se tek sprema, sredinom kolovoza doznat ćemo hoće li se Skupština formirati ili ćemo na nove izbore. Što, realno, odgovara isključivo onima koji su prošle izbore izgubili...

Vratio se život i kroz okupljanja na gradskim događanjima, od folklora, koncerata, promocija knjiga i humanitarnih akcija, sve do sportskih nadmetanjima sa živim ljudima na tribinama. Živim i cijepljenim ljudima, točnije. Vratila su se u naše živote i putovanja, o čemu će više moći reći društvo iz Buševca, a otvaraju se i nove mogućnosti za zabavu na otvorenom, o čemu više zna društvo iz AvanTuropolja, projekta koji je obogatio turističku ponudu našega kraja.

I treba u svemu tome uživati, jer tko zna što nas čeka na jesen, hoće li doći milijun-dvjesto-trideset-tisuća-šezdeset-osmi val pandemije zbog koje bismo opet ostali uskraćeni za sve ovo lijepe stvari koje su toliko nedostajale u mjesecima iza nas. I koje često, premalo cijenimo, uzimamo zdravo za gotovo. U to ime, uživajte u ostatku ljeta, jer proći će prije nego što kažeš "dosta nam je više valova"...

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 29. srpnja 2021.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

Zatvaranje druge prometne trake bilo je najava izgradnje šetnice, ali ta je priča stala...

Što ćemo s centrom grada? Treba nam...

O PRETVARANJU DIJELA ZAGREBAČKE ULICE U ŠETNICU SE PRIČALO, PA SU PRIČE STALE. CENTAR SE FORSIRAO OKO STARE OPĆINE, PA SE SAD VIŠE NE FORSIRA. I NEMA GA I DALJE

P

Bila je nedjelja navečer, sparna i teška, nešto ranije Talijani su proslavili osvajanje Europskog prvenstva, a sad je na red došla kratka vožnja gradom. U goste je stigao prijatelj iz 300-tinjak kilometara udaljenog grada, prijatelj koji spletom okolnosti nije često dolazio u Veliku Goricu. I koji nikad, zapravo, nije doživio Veliku Goricu u ovakvom, ljetnom večernjem izdanju.

Zanimalo ga je sve o HNK Gorici, očito najsnažnijem promotoru ovoga grada, zanimalo ga je i tko je taj Ačkar koji je nedavno dobio izbore, zanimalo ga je i što se događa s bivšim gradonačelnikom... Zanimalo ga je puno toga, razgovor je tekao i u automobilu, dok je s radija dopirala neka gotovo melankolična melodija, a pogled je lutao.

I moglo se u tom pogledu razabrati što ga muči, o čemu razmišlja.

- Evo, sad si u Gorici, malo si vidio grad, sjedili smo u kafiću tri sata... Uvijek to pitam ljude koji dođu sa strane, pa ću i tebe.

Kako ti se čini Gorica kao grad - pitao sam ga, a na odgovor nije trebalo dugo čekati.

Zapravo, kao da je tražio povod za komentar.

- Lijep je grad, miran, ali... Gdje su ljudi?!

Kod nas ti je večeras pun grad od 19 sati pa nadalje, do iza ponoći, a ovdje kao da nema nikoga nigdje - govorio je frend s laganom zadrškom, očito ne želeći povrijediti osjećaje jednog lokalpatriota.

DOĆI, VIDJETI I BITI VIĐEN

I krenuo sam s objašnjavanjem, gotovo s izmotavanjem, tražeći razloge u ljetnim danima, godišnjim odmorima, u još ponekom detalju, ali nekako se najboljim objašnjenjem činilo okrenuti priču na - arhitekturu.

Točnije, na konfiguraciju grada kao takvog.

- Gledaj, vi imate glavni trg kao središte grada, imate tri ulice koje idu od glavnog

Tuđmanov park najviše izgleda kao centar, ali to nije, kao ni prostor kod Muzeja, kao ni Galženica...

LIJEP VAM JE GRAD, BAŠ NEKAKO MIRAN I TIH, ALI... GDJE SU OVDJE LJUDI?!

GRADSKO SREDIŠTE VAŽNO JE ZA IDENTITET GRADA, ZA DRUŠTVENI ŽIVOT...

trga i tu se svi vidite, okupite. Ovdje toga nema, Gorica nema centar grada na kojem bi se ljudi okupljali. Zato ti se valjda čini da nema nikoga, jer su ljudi raštrkani na sve strane, a ne zato što ih nema... - objašnjavao sam pokušavajući "izvući" naš grad u ovom razgovoru.

Nisam siguran sam da ga uvjerio, ali potaknulo je sve to na razmišljanje. Je li stvar doista u tome, u činjenici da Velika Gorica nema centar grada? Lako moguće da jest, da ta priča drži vodu, jer sve bi nekako bilo drukčije da ljudi znaju gdje i kada mogu doći vidjeti i biti viđeni, gdje se okupljaju svi koji se žele okupiti. Ovako je svatko u nekom svom điru, na svom dijelu grada, stotinama metara daleko od prvog sljedećeg okupljališta. Jedni na tuđmancu, drugi negdje po Zagrebačkoj, treći na Galženici, četvrti u svojim kvartovima... I grad, eto, djeluje gotovo sablasno prazno.

Nisam, naravno, prvi koji je o tome razmišljao, priča se o ovoj temi već desetljećima, ali ne događa se apsolutno ništa.

Središte grada trebala je biti čuvena šetnica na Zagrebačkoj, aktivno se o tome govorilo, planiralo gdje bi ona počela i gdje završila, koje bi sve sadržaje imala... A onda su priče nekako utihnule, i nestale. Od dvije trake za automobile dobili smo jednu, navodno kao prvu fazu prema toj famoznoj šetnici, no tu je i stalo.

Pa se, nakon toga, počelo forsirati stvaranje središta grada oko Muzeja Turopolja, parka kod crkve i Stare općine, sva moguća događanja prebačena su na tu lokaciju... A onda se, iz nekog razloga, to prestalo forsirati. I većina događanja vraćena je u Park Franje Tuđmana, na mjesto koje svih ovih godina nekako najviše djeluje kao centar grada. Iako, realno, to nikad nije bilo.

I DALJE SVATKO U SVOM ĐIRU...

I što je, na kraju, rješenje? Šetnica koja bi se, recimo, protezala od Tržnog centra do objekta poznatog kao "robna kuća" djeluje kao idealna opcija, kao prostor koji ne bi bio ni premalen ni prevelik, prostor koji je doista u središtu grada, koji infrastrukturno ima sve potrebno da postane centar. Moguće je da postoje i neke druge, bolje opcije, ali one se uporno ne pojavljuju. Nema ih. Kao što nema ni centra grada, kao što nema ni gužve, ni onog osjećaja da kuca bilo grada.

Ili, kako bi to sročio prijatelj...

- Gdje su ljudi?!

Za identitet svakoga grada važno je imati takvo mjesto, za društveni život također, no na njega ćemo očito morati još malo pričekati. I "brijati" svatko u svome điru, svatko u svom dijelu grada, šestog po veličini u Hrvatskoj.

Marko Vidalina

Grad Velika Gorica

OBILAZAK MERIDIANA 16 S AUSTRIJSKIM AMBASADOROM Gradonačelnik Ačkar ugostio je veleposlanika Austrije Markusa Wuketicha te je s njim obišao i poslovnu zonu Meridian 16.

- Jedan od glavnih prioriteta nam je privlačenje investitora u naš grad i naše poslovne zone, koje omogućavaju nova radna mjesta, a uz to i komunalnu naknadu koja puni gradski proračun. To ujedno podrazumijeva i veći standard života u našem gradu - rekao je gradonačelnik.

U poslovnim objektima koji se trenutno grade u zoni uskoro će raditi dodatnih tisuću djelatnika.

- Nastavit ćemo sa širenjem komunalne infrastrukture koju kao grad moramo napraviti radi dolazaka novih i velikih investitora, a da bi na kraju osjetili benefite - dodao je Ačkar i istaknuo kako će iduće godine s novim ustrojem javnog prijevoza biti predviđena i posebna autobusna linija koja će voziti prema poslovnoj zoni Meridian 16.

UNIŠTAVAJTE AMBROZIJU! TO PROPISUJU I ZAKONI...

Ambrozija kod sve većeg broja ljudi izaziva alergijske reakcije, a osim na zdravlje, negativno utječe i na bioraznolikost, poljoprivredu i hortikulturu, turizam te na prometnu i građevinsku infrastrukturu. Stoga svi koji imaju površine pod ambrozijom imaju zakonsku obvezu uništiti je.

- Za one koji ne budu uklanjali ambroziju propisane su kazne, i to za fizičke osobe 600, a za pravne osobe 2000 kuna - istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Kos. Važno je reagirati i ako vidimo površinu koja pod ambrozijom o kojoj nitko ne brine.

- Pozivamo građane da prijave površine obrasle ambrozijom kako bismo spriječili neugodne i opasne tegobe koje ona uzrokuje. To možete prijaviti na broj 6269-947, na e-mail poljoprivreda@gorica.hr ili osobno u Gradskoj upravi - kaže Kos.

SPONZORIRANO

Ukratko

2/3

POKRENMUTA #STARTUPVG IT AKADEMIJA

G

rad Velika Gorica pokrenuo je u suradnji s IT tvrtkama #StartupVG IT Akademiju, kroz projekt #StartupVG Inkubator. Službeno je predstavljena 15. srpnja u vijećnici POU-a, gdje su Velikogoričani imali prilike čuti i upoznati se s detaljima prve edukacije u nizu, za zanimanje poslovni analitičar.

- Akademija je zamišljena tako da pomogne mladima, obuči ih s kompetencijama koje su tražene na tržištu rada. Poslovni analitičar jedno je od zanimanja koje je jako traženo na tržištu rada, dobro je plaćeno, a ne morate biti IT struke da biste radili u tom zanimanju - ističe Domagoj Ilečić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, investicije i fondove EU. Ovo je tek početna faza, a interes je jako dobar, za radionicu se prijavilo više od 60

kandidata. Kriterij za prijavu je bio da kandidat ima višu i visoku stručnu spremu te da je nezaposlen. Također, poželjno je da su polaznici komunikativni, odnosno da imaju dobre komunikacijske vještine te da dobro poznaju rad u MS Officeu.

- Nažalost, neće svi imati sreće i pohađati ovu besplatnu edukaciju. Cilj nam je imati 10 do 15 kandidata koji bi se obučavali za to zanimanje, s tim brojem polaznika se može kvalitetno raditi i pripremiti ih za ono što ih čeka - pojašnjava Ilečić.

Priliku za ovakvom vrstom edukacije vidjela je i Lucija Matić, koja je završila studij dizajna.

- Za ovu akademiju sam se prijavila jer tražim nove poslovne prilike, želim ekspandirati znanja i iskušati se u novim područjima. IT struke su nešto što me privlači

zadnjih godinu dana. Vjerujem da ću dobiti jako puno informacija i uvida u sve pa ćemo vidjeti - rekla je Lucija.

Edukacija za zanimanje Poslovni analitičar trajat će šest mjeseci, a kandidati će odraditi dva mjeseca teoretske i četiri mjeseca stručne prakse kod tvrtki mentora, kako bi što bolje ustvrdili svoja teorijska znanja. Inače, ovo je samo jedna u nizu edukacija koju će Grad provoditi u sklopu StartupVG-a i VG Inkubatora.

- Sva naredna zanimanja koja ćemo raditi biti će vezana uz IT industriju, zahvaljujući tome što u Hrvatskoj imamo mnogo uspješnih IT tvrtki i takvi zaposlenici su vrlo traženi na tržištu - naglašava Ilečić.

Tako će se uz edukaciju za e poslovnog analitičara održati i edukacija za analitičara baze podataka, a u pripremi su i druga.

Dinamika radova je sve bolja i bolja RASPISAN JE NOVI NATJEČAJ ZA VELIKOGORIČKI PROČISTAČ, A RADOVI NA TERENU SU INTENZIVIRANI. U KOLOVOZU I RUJNU OČEKUJE SE ASFALTIRANJE BROJNIH PROMETNICA

U

tijeku je natječaj za projektiranje i rekonstrukciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velike Gorice, koji je dio projekta "Sustava odvodnje i pročišćavanja voda aglomeracije Velika Gorica", jednog od najvećeg i najznačajnijeg projekata na području našega grada. Naime, nakon razmatranja mogućnosti spajanja na zagrebački pročistač, utvrđeno da je ipak potrebna rekonstrukcija velikogoričkog uređaja.

Kako ističu iz VG Vodoopskrbe, razlozi za to leže u činjenici da je obaveza VG Vodoopskrbe nadograditi gorički pročistač s III. stupnjem pročišćavanja, što je prema Studiji izvedivosti i Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava provedeno kroz EU projekt Aglomeracija, dok je zagrebački uređaj na II. stupnju pročišćavanja.

Također, centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba je pod koncesijom koja uvjetuje cijenu pročišćavanja.

Budući da je Gradu i VG Vodoopskrbi od iznimne važnosti omogućiti građanima kvalitetniju i jeftiniju uslugu, raspisan je

DOSAD JE UTROŠENO 34 POSTO NOVCA, A PREDVIĐENI ZAVRŠETAK RADOVA JE STUDENI SLJEDEĆE GODINE

natječaj za rekonstrukciju pročistača.

Obavijest o nadmetanju za otvoreni postupak javne nabave objavljena je u Elektroničkom oglasniku javne nabave i u Glasniku NATJEČAJ NIJE STAO!

Europske unije. Objavi postupka prethodilo je savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima od 17. do 27. lipnja.

Direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić osvrnuo se na netočne informacije koje su prenijeli pojedini mediji o zaustavljanju natječaja za rekonstrukciju pročistača i izvođenje radova. Na natječajnu dokumentaciju pristigla je, kaže, jedna žalba.

- Riječ je o tvrtki Elektrocentar Petek, koja ima pravo uložit žalbu na to. Natječaj nije stao, on je u postupku, jedino se prolongira otvaranje ponuda koje je bilo predviđeno za 1. rujna. Državna komisija će diktirati tempo i odlučiti do kada će se prolongirati otvaranje ponuda - pojasnio je Višić.

Inače, gorički pročistač izgrađen je 1973., s kapacitetom za 35 tisuća stanovnika, a novi bi bio kapaciteta za 75 tisuća stanovnika.

Sam projekt Aglomeracija podijeljen je na

PITANJA I PRIMJEDBE Prigovore i pitanja vezano uz projekt Aglomeracija možete postaviti putem elektronske pošte aglomeracija@ vgvodoopskrba.hr ili na besplatni telefon 0800 200 205

tri cjeline, a do sada je postignut veliki napredak u dinamici izvođenja radova.

- Cjeline A1 i A2 su ispred roka po dinamici izvođenja radova, a cjelina A3 je ukorak s njima. Od naselja u kojima još nisu započeli radovi tu su Turopolje, Sasi, Novaki i Drenje Ščitarjevsko - kaže direktor Višić.

Predviđeno je i asfaltiranje više od 80 km prometnica, a u naredna dva-tri mjeseca pristupit će se asfaltiranju na svim izvedenim dijelovima kolektora po sve tri cjeline.

- U srpnju će se asfaltirati u Velikoj i Maloj Kosnici te Teslina, Sisačka i Vukomerička ulica u Velikoj Gorici. U kolovozu će na red doći Okuje, dio Mraclina, Trnje, Lekneno i Črnkovec, a u Velikoj Gorici ulica Alojzija Stepinca. Također, krajem kolovoza asfaltirat će se Kramarićeva ulica u Velikoj Mlaki.

Ulica Petra Svačića, Stjepana Držislava, Ratimirova ulica i Hrvatske bratske zajednice na red će doći u rujnu - rekao je Višić.

Pojasnio je i da prema ugovoru o projektu izgradnje kanalizacije izvođači nisu dužni asfaltirati puni profil prometnice, već samo rov u kojem je izvedena kanalizacija.

DOSAD UTROŠENO 170 MILIJUNA

Trošak pune sanacije prometnica preuzeo je Grad, a financirat će ga iz proračuna.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar zadovoljan je intenziviranjem radova.

- Aglomeracija je povijesni projekt za naš grad. Kako bi unaprijedili njegovu provedbu, nedavno sam održao sastanak s predstavnicima mjesnih odbora, VG Vodoopskrbom i izvođačima radova, a potom i s predstavnicima Hrvatskih voda te tvrtkom Sedra Consulting, koja obavlja nadzor radova. S Hrvatskim vodama sastajemo se na tjednoj razini - pojašnjava gradonačelnik.

Važno je, kaže, dati predstavnicima mjesnih odbora pravu informaciju što će se i u kojem terminu raditi.

- Imamo problem i zbog činjenice da ugovorom nisu obuhvaćena sva naselja, zbog čega će biti osigurano dodatnih 17 milijuna kuna - istaknuo je Ačkar.

Kompletan projekt vrijedan je oko pola milijarde kuna, a do sad je utrošeno 170 milijuna, odnosno 34 % sredstava. Konačni rok za završetak svih radova, uključujući i asfaltiranje prometnica, po sadašnjoj dinamici je predviđen za studeni 2022.

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

Izglasan r za 27 milij

Na aktualnom satu o kolodvoru, o zapošljavanju...

VIJEĆNIKE JE ZANIMALA I IZGRADNJA BICIKLISTIČKIH STAZA TE VATROGASNIH DOMOVA, KAO I SPREMNICI ZA OTPAD

S

jednica Gradskog vijeća počela je uobičajeno, aktualnim satom.

Dosta pitanja odnosilo se na Aglomeraciju, a vijećnike je zanimalo kako teku radovi, tko nadzire izvođače, kakvi su problemi s prometom… Gradonačelnik Ačkar zaključio je da će se ovaj projekt svakako naći na dnevnom redu iduće sjednice.

Neki će vijećnici odgovore dobiti pisanim putem. Među njima su HDZ-ovac Tomislav Lukšić, kojeg su zanimali detalji o najmu gradskih prostora, te SDP-ov Ivo Jelušić, koji je tražio napismeno koliko se ljudi ove godine zaposlilo u Gradskoj upravi te plan budućih zapošljavanja.

Stipo Duvnjak iz HDZ-a pitao je kada će biti dovršena biciklistička staza od Velike Gorice preko Vukovinskog jezera do Starog Čiča.

- Ova je staza važna zbog borbe protiv divljih deponija. Projektom je obuhvaćena javna rasvjeta za što je 5,2 mil. kn povučeno od resornog ministarstva. Dodatnih 1,2 mil. kn osiguranih rebalansom omogućit će da u kolovozu raspišemo natječaj, a radovi bi mogli biti gotovi do kraja godine - odgovorio je gradonačelnik.

Marija Zdelara iz SDP-a zanimalo je kad će biti podijeljeni spremnici za odvajanje otpada na kućnom pragu. Direktor VG Čistoće Ivan Rak odgovorio je da je na reciklažno dvorište pristiglo 22.000 spremnika, no ne mogu ih početi dijeliti jer Fond za zaštitu okoliša još nije prenio vlasnička prava na Grad.

- Podjela će krenuti kada se ti ugovori potpišu - rekao je Rak. RADOVI NA VRTIĆIMA

Rak je odgovorio i na upit MOST-ova vijećnika Ivana Bekavca zašto cjenik VG Čistoće nije usklađen s odlukom iz 2018. koja je na snazi.

- Došlo je do nekoliko zastoja, čak i suspenzije uredbe na Ustavnom sudu. Nedavno je Sabor izglasao novi zakon o gospodarenju otpadom te sad ide ponovna prilagodba.

Bilo bi neodgovorno svakih pola godine mijenjati cijenu, čekali smo da se sve uskladi. U roku od šest mjeseci imat ćemo novu odluku o gospodarenju otpada, a tri mjeseca nakon toga i novi cjenik - pojasnio je Rak. Marijana Kuliš iz HDZ-a pitala je kako su protekli upisi u vrtićima.

- Kapacitet upisnih mjesta je bio 600 mjesta, a stigle su 802 prijave. Upisano

U GORIČKE VRTIĆE SU UPISANA SVA DJECA KOJA SU ISPUNILA SVE UVJETE

je 611 mališana, odnosno sva djeca koja zadovoljavaju uvjete. Nisu upisana djeca koja nisu napunila godinu dana, koja nemaju prebivalište u Velikoj Gorici te ona kojima oba roditelja nisu zaposlena - pojasnio je Ačkar.

Dodao je da je u Maloj Buni pri kraju prva faza građevinskih radova na vrtiću, otvaraju se objekti u Selnici i Lukavcu, ide dogradnja u Koprivničkoj, a traži se i dozvola za izgradnju na livadi uz Ciciban u Kolarevoj. ŠTO ĆEMO S TRŽNIM CENTROM?

Damir Slojšek iz MOST-a pitao je zbog čega nije napravljeno polivalentno igralište u Podbrežnici. Gradonačelnik je objasnio kako se inzistiralo da se po tom pitanju izjasni Gradska četvrt, a odluka je pala na cageball igralište.

- Uskoro nas očekuju izmjene GUP-a te ne vidim razloga da se i to polivalentno igralište ne napravi, jer gradska četvrt veličine Podbrežnice to svakako zaslužuje - najavio je Ačkar.

Na pitanje HDZ-ovca Dalibora Mrakovčića o izgradnji i rekonstrukciji vatrogasnih i društvenih domova odgovorio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

- Krajem rujna ili početkom listopada bit će gotov vatrogasni dom u Buševcu, a prošle godine počela je rekonstrukcija i nadogradnja doma u Maloj Buni. Ove godine dovršen je dom u Bukovčaku, terasa na domu u Donjoj Lomnici, fasada u Velikoj Buni. U tijeku su još i radovi u Novom Čiču što bi trebalo biti gotovo početkom 2022. godine, u Obrezini i Markuševcu. U Turopolju se nadograđuje spremište vatrogasnog doma - odgovorio je Karas.

SDP-ov Ivo Jelušić dotaknuo se Tržnog centra za koji je rekao da je "sramota i ruglo za ovaj grad" te pitao što će Grad poduzeti.

- To je duga, opširna i višeslojna tema koja nas je dočekala. Postoje mnogi pravni sporovi i u privatnu imovinu ne možemo ulaziti, ali to ne daje dobar i argumentirani razlog našim sugrađanima da budu zadovoljni. Obećavam da ću napraviti sve da riješimo taj problem do kraja ovog mandata - rekao je Ačkar.

Karmen Rak iz MOST-a pitala je hoće li se graditi novi autobusni kolodvor, na što je gradonačelnik odgovorio da postoji idejno rješenje projekta vrijednog 24 milijuna kuna, o čemu je razgovarao i s ministrom Butkovićem.

Rok za podnošenje prijava je posljednji dan rujna, a uvjeti su točno naznačeni

4/5

ebalans! Prihodi veći una kuna, rashodi 9,5 N

akon višesatne rasprave, na drugoj sjednici Gradskog vijeća donesen je rebalans gradskog proračuna za 2021. godinu, s 15 glasova za i deset glasova protiv. Rebalans je to kojim su prihodi Grada uvećani za 26,9 milijuna kuna, a rashodi za 9,5 milijuna kuna. Tako planirani rashodi sada iznose 561 milijun kuna.

- Unatoč složenim uvjetima pandemije i šteta od potresa, Grad je financijski stabilan, što ne znači da ne treba provoditi uštede gdje god je moguće. I u ovoj i u idućim godinama racionalizirat ćemo financije kako bi mogli ostvariti sve ono što je najavljeno u našem izbornom programu - istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Kako je pojasnila pročelnica za financije Žaneta Štefančić, prihodi od poreza uvećani su za 14,6 milijuna kuna, što je u odnosu na prošlu godinu porast od 35 %.

- Realizacija u prvih šest mjeseci ove godine je šest posto viša u odnosu na polugodišnje izvršenje. Uz to, 5,9 milijuna kuna očekuje iz ugovora pomoći, 3,2 milijuna treba doći od Ministarstva kulture i medija, za izgradnju interpretacijskog dijela Muzeja Turopolja i dvorac Lukavec, a 1,6 milijuna kuna doznačila je Županija za štetu od potresa - dodala je pročelnica.

VIŠE NOVCA ZA KOMUNALIJE

S rashodovne strane, izostala su 2,2 milijuna kuna za radne bilježnice što je trebala osigurati Zagrebačka županija, a sada tu obavezu preuzima Grad. Umanjena su sredstva za energetsku obnovu zgrade u Šetalištu Franje Lučića i poduzetnički inkubator. Što se tiče kreditnih sredstava, od 47,5 milijuna kuna do sad je povučeno 11,8 milijuna za projekte, a iznos od 35,7 milijuna kuna bit će utrošen u sljedećem razdoblju.

Najveće izmjene odnose se na komunalne djelatnosti i promet, gdje je povećanje od gotovo 20 milijuna kuna.

- Za potrebe sanacije prometnica obuhvaćenih Aglomeracijom predvidjeli smo dodatnih 6,1 milijuna kuna. Za subvenci-

NA PRVOM SJEDNICI NAKON KONSTITUIRANJA NOVOG SAZIVA GRADSKOG VIJEĆA GLASOVALO SE O REBALANSU PRORAČUNA ZA 2021. GODINU, ALI I O IZVRŠENJU PRORAČUNA IZ PROŠLE GODINE

je za javni prijevoz povećavamo iznos za dodatnih 4,68 milijuna kuna. Još jedna veća izmjena odnosi se na projekt poboljšanja biciklističke infrastrukture u iznosu od 6,4 milijuna kuna, a riječ je o izgradnji biciklističke staze uz nekadašnji radar od Velike Gorice i Starog Čiča te postavljanje rasvjete na biciklističkoj stazi od Velike Gorice do Velike Mlake - rekao je gradonačelnik Ačkar.

Velike korekcije odnose se na saniranje posljedica potresa, odnosno nabavku kućica i pomoć građanima, budući da je šteta na području našega grada premašila 100 milijuna kuna. Dodatnih 2,7 milijuna kuna osigurano je i za troškove dovršetka izgradnje Dječjeg vrtića u Selnici koji bi na jesen trebao otvoriti svoja vrata. Za nešto više od tri milijuna kuna povećavaju se sredstva namijenjena redovnom funkcioniranju vrtića koja se odnose za otvaranje novih kapaciteta, opremanje i plaće djelatnika.

Mjesnoj samoupravi su za 1,15 mil. kn povećana sredstva za male komunalne akcije.

- Osigurano je 370 tisuća kuna iz Agencije za ruralni razvoj za gradnju igrališta s umjetnom travom u Vukovini, a iz proračuna Županije dodatnih 300 tisuća za novi va-

PRIHODI OD POREZA SU VEĆI 35 % U ODNOSU NA PROŠLU GODINU

VELIKE SE KOREKCIJE ODNOSE NA SANIRANJE ŠTETE OD POTRESA

trogasni dom u Novom Čiču. Postavili smo standard da su umirovljenici s primanjima do 2000 kuna dobili najviše uskrsnice u državi, a taj standard nastavljamo i za Božić, kao i u godinama pred nama. Grad je i ove godine osigurao jednokratne stipendije za srednjoškolce, za nabavu udžbenika i potrebne opreme - istaknuo je Ačkar.

Rebalans proračuna oporbeni vijećnici nisu podržali. Neki su zamjerali pravopisne pogreške, drugi su ga ocijenili previše optimističnim i nedovoljno transparentnim.

- Raduje me rast prihoda ako nema dodatnog opterećenja za građane, ali nisam siguran da će se ove godine realizirati sve planirano. Čudim se da gradonačelnik nije bio konzervativniji i išao ka smanjenju - rekao je Ivo Jelušić iz SDP-a, koji spornim smatra povećanje sredstava za informiranje, a smanjivanje za projekte.

'DAJMO ŠANSU REBALANSU'

- Izbačen je vanjski bazen i uređenje Stare općine, nigdje se ne spominje ni Solarni grad, a to su sve kapitalni projekti. Smanjena su sredstva za održavanje javnih površina, ne ulaže se dovoljno u zdravstvo.

Novaca je sve više, realizacije projekata

sve manje - zamjerio je Ivan Bekavac iz MOST-a.

Na kritike oporbe upućene rebalansu odgovorila je Marijana Kuliš iz HDZ-a.

- Gospodin Jelušić tvrdi kako proračun nije u dovoljnoj mjeri konzervativan, a onda gospodin Bekavac prigovara jer su neki projekti morali biti izbačeni. Ispada da ne valja niti jedna opcija, što god ova vlast napravila - rekla je Kuliš. Pohvalila je rekordna ulaganja u cestovnu infrastrukturu, kao i reorganizaciju javnog prijevoza kao dugoročnog rješenja.

- Dok drugi režu, mi imamo povećanja, što budi optimizam. Smatram da je rebalans dobar, potiče razvoj grada i rješavanje velikih projekata - rekla je Kuliš.

HDZ-ov Tomislav Lukšić istaknuo je da su gradski čelnici svakodnevno u komunikaciji s mještanima te osjećaju bilo grada.

- Možda ste očekivali smanjenje, ali sigurno vam ne bi bilo drago da se odustalo od projekata i u vašem mjestu. Ajmo rebalansu dati šansu i nadati se da će u većoj mjeri biti ostvaren - rekao je Lukšić.

Oporba je kritizirala i provedbu projekta Aglomeracije, slabo informiranje javnosti o radovima te loš nadzor. Puno je rasprave bilo i o javnom prijevozu, a pohvalili su izgradnju biciklističke staze. SDP-ovac Mario Zdelar pozvao je goričke čelnike da dokažu da su drugačiji i da žele promijeniti način vođenja grada, a izrazio je i nadu da će prijedlog proračuna za 2022. godinu biti transparentniji i bolji.

Velikogorički vijećnici usvojili su i niz drugih točaka, između ostalog Izvješće o izvršenju proračuna za 2020. godinu.

Pročelnica Štefančić izvijestila je da su lani ostvareni prihodi u iznosu od 636,6 milijuna kuna, što je gotovo 90 % godišnjeg plana, a rashodi od 627,8 milijuna kuna, odnosno 92 % planiranog iznosa. I ova je točka, nakon poduže rasprave, usvojena s 15 glasova za i deset protiv.

OTVORENE PRIJAVE

JAVNI POZIV

PREDNOST KOD VREDNOVANJA IMAT ĆE PROGRAMI KOJI SU USMJERENI NA KVALITETU ŽIVOTA DJECE, MLADIH I OBITELJI

Ustanove kulture kojima je osnivač Grad pozvane su da dostave prijedloge programe rada i financijske planove za 2022. U Program javnih potreba u kulturi za iduću godinu uvrstit će se prijedlozi sukladno Zakonu i prijedlogu gradskoga Kulturnog vijeća. Uz prijedloge programa, predlagatelji su dužni dostaviti i prijedlog financijskog plana te navesti izvore financiranja (grad, županija, ministarstva, vlastita sredstva i ostalo). Program javnih potreba u kulturi za 2022. godinu donosi Gradsko vijeće.

Prijedlozi programa pripremljeni u skladu s ovim pozivom dostavljaju se na adresu: Grad Velika Gorica, Upravni odjel za društvene djelatnosti, Trg kralja Tomislava 34. Rok za podnošenje prijedloga programa je 30. rujan 2021. godine.

Programi iz humanitarne i zdravstvene djelatnosti Grad Velika Gorica poziva ustanove koje obavljaju djelatnost iz područja socijalne skrbi i zdravstvene zaštite da dostave prijedloge programa rada i financijske planove za 2022. godinu, radi mogućeg uvrštavanja u Program javnih potreba.

Pri vrednovanju podnesenih prijedloga programa, prednost će imati programi koji su usmjereni na unapređenje kvalitete života djece, mladih i obitelji u socijalno zaštitnoj potrebi, unapređenje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom te na zdravstvenu zaštitu i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Programe/projekte treba prijaviti isključi-

vo na propisanim obrascima koji se mogu preuzeti mrežnim stranicama Grada. Prijedlozi programa a predaju se (u papirnatom i elektronskom obliku na CD-u) u zatvorenoj omotnici koja na vanjskoj strani mora sadržavati puni naziv i adresu podnositelja prijave, preporučenom pošiljkom ili dostavom u pisarnicu Grada, obavezno uz naznaku: "Programi/projekti ustanova iz socijalno-humanitarne i zdravstvene djelatnosti za 2022. godinu" - NE OTVARATI - na adresu: Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica. Rok za podnošenje prijedloga je 30. rujna 2021. godine.

Prijave programa u kulturi: Rok je do kraja rujna

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

STIPENDIJE 500 KUNA MJESEČNO ZA DEFICITARNA ZANIMANJA

POT obilježio 30 godina od obnove OBNOVLJEN JE ZBOG POVRATA IMOVINE, A DANAS RADI NA PROMOCIJI TUROPOLJA TE OČUVANJU TUROPOLJSKE SVINJE

S

večanim spravišćem kojem su uz plemenitaše prisustvovali brojni gosti, Plemenita općina turopoljska proslavila je 30 godina od obnove.

Veliki i važan jubilej obilježen je u Parku Franje Lučića, pored Muzeja Turopolja, nekadašnjeg dom Plemenite općine.

- POT je obnovljen prvenstveno kako bi ovlaštenicima zemljišnih zajednica vratili davno oduzetu imovinu s kojim je uprav-

ljao turopoljski narod. Danas osnažujemo turopoljski identitet kroz razne manifestacije, programe i izdavaštvo. Sve što radimo ima za cilj promovirati Turopolje i identitet turopoljskog bratstva - istaknuo je aktualni župan Juraj pl. Odrčić koji je na toj dužnosti od 2016.

Danas Plemenita općina okuplja oko 400 članova, ima četiri podžupana i 24 suca.

Među prioritetima su revitalizacija i ob-

nova Starog grada Lukavca, pokretanje stipendijske zaklade koja će poticati mlade umove da istražuju i proučavaju Turopolje te očuvanje Turopoljske svinje. Predani su svi papiri za nacionalnu oznaku izvornosti za Turopoljsku svinju te se ista očekuje ove godine, a nakon toga se ide po europsku oznaku. U okviru POT-a djeluje i povijesna postrojba Turopoljski banderij koja sudjeluje na svim važnim događanjima u gradu.

Kako je rekao gradonačelnik Ačkar, bogate turopoljske povijesti te onoga što Turopolje od 13. stoljeća radi i posjeduje mogla bi se posramiti i Dubrovačka republika.

- Trebamo se ponositi, isticati i raditi na očuvanju identiteta kako nas ne bi 'pojeo' grad Zagreb i kako nas ne bi istisnuli iz povijesne bitnosti. Brendiranje podgutnice, kravate i ostalih nacionalnih komponenata bit će na ponos mladim generacijama - rekao je Ačkar.

Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu stipendija učenicima prvih razreda koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva za školsku godinu 2021./2022.

Stipendiju od 500 kuna mjesečno tako mogu dobiti oni koji se obrazuju za zanimanja: alatničar, armirač, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, automehatroničar, bravar, CNC operater, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektromonter, elektroničar-mehaničar, fasader, frizer, instalater grijanja i klimatizacije, keramičar, klesar, konobar, kozmetičar, krojač, krovopokrivač, kuhar, limar, mesar, monter suhe gradnje, pediker, pekar, plinoinstalater, podopolagač, pomoćni kuhar i slastičar, slastičar, soboslikar-ličilac, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, vodoinstalater, zidar i zlatar.

Stipendije se dobivaju kroz deset mjeseci, računajući od 1. rujna. Prijave će se zaprimati od 6. rujna do 30. rujna, a prijaviti se mogu redovni učenici prvog razreda u trogodišnjem programu obrazovanja za deficitarna zanimanja koji su državljani Republike Hrvatske i imaju prebivalište na području Grada Velike Gorice najmanje tri godine. Ukupno će biti dodijeljeno 30 stipendija.

Prijave sa svom traženom dokumentacijom dostavljaju se osobno ili poštom na adresu: Grad Velika Gorica, Pisarnica (šalter broj 1) Trg kralja Tomislava 34, 10410 Velika Gorica.

Natječaj se može vidjeti na www.gorica.hr.

Dodatne informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za poduzetništvo, investicije i fondove EU, Trg kralja Tomislava 16, VG, telefon: 5559 436 i 5520 522.

6/7

REORGANIZACIJA

SLUČAJ PRIJEVOZ Neće biti poskupljenja karata, a uštede će se postići ekonomičnijim vozilima te boljom organizacijom polazaka. Predviđene su kružne linije po gradu te povezivanje sa željezničkim kolodvorom...

N

ezadovoljstvo ZET-ovim javnim prijevozom na velikogoričkom području traje već dugo. Putnici se već godinama žale na loše organizirane linije, učestala kašnjenja ili čak izostanke pojedinog termina, kao i na lošu kvalitetu autobusa koji prometuju između metropole i našeg grada te okolnih naselja. Unazad nešto više od godinu dana, od prvog lockdowna, situacija se samo dodatno pogoršala, a učestali su zahtjevi Zagrebačkog električnog tramvaja za povećanjem subvencije prijevoza od strane Grada Velike Gorice.

Naime, po isteku desetogodišnjeg ugovora o pružanju usluge javnog prijevoza, ZET je poslao zahtjev za subvencijom koja je trebala biti gotovo 100 posto veća nego do sada, točnije 4,5 milijuna kuna mjesečno i to od 1. srpnja do prosinca. Krajem lipnja sastanak su na temu produljenja ugovora o pružanju usluge javnog prijevoza na području grada Velike Gorice i linija prema Zagrebu održali predstavnici ZET-a, Grada Zagreba i Grada Velike Gorice. Ove tri strane postigle su dogovor oko cijene prijevoza.

- ZET nas je ucjenjivao tražeći dodatnih 12 milijuna kuna. U dogovoru s novim zagrebačkim gradonačelnikom uspjeli smo postići razumnu cijenu - rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Rješenje je pronađeno u vidu aneksa postojećeg ugovora, trajanja do 30. rujna, prema kome će subvencionirani iznos prijevoza za Grad Veliku Goricu ostati u istom mjesečnom iznosu od 2,6 milijuna kuna, a

REBALANSOM PRORAČUNA OSIGURANO JE DODATNIH 4,7 MILIJUNA KUNA ZA SUBVENCIJU JAVNOG PRIJEVOZA

od 1. listopada do 31. prosinca će mjesečna subvencija porasti na 3,6 milijuna kuna.

Grad Zagreb nakon rujna tako više neće generirati gubitke u prijevozu s Velikom Goricom, a gorička vlast je dobila dovoljno vremena da ispita održivost lokalnih linija s malim brojem putnika te pripremi novi model javnog prijevoza.

NATJEČAJ ZA KONCESIONARA

S obzirom na to da je rebalansom trebalo osigurati dodatnih 4,68 milijuna kuna za subvenciju javnog prijevoza, da nezadovoljstvo građana uslugom ZET-a konstantno raste te da je neizvjesno kada će i u kolikoj mjeri porasti apetiti trenutnog pružatelja usluge prijevoza, Grad se odlučio na reorganizaciju javnog prijevoza.

- Sukladno zakonu, mi kao Grad imamo mogućnost organizacije i uređenja javnog

prijevoza na svom području, dakle sve one linije koje počinju i završavaju na području grada su koje su predmet ove reorganizacije - pojašnjava voditelj odsjeka za promet iz Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i promet, Matija Majdak.

Stručni tim Zavoda za gradski promet Fakulteta prometnih znanosti pripremio je Studiju javnog lokalnog linijskog prijevoza putnika grada Velike Gorice, a ista je nedavno prezentirana u Gradskoj upravi.

- Izrada studije pokrenuta je još prošle godine te je revidirana nekoliko puta zbog nezadovoljstva s dijelovima predložene organizacije linija javnog prijevoza na području grada - ističe Majdak. Na temelju ovog radnog materijala uskoro će biti pripremljen novi model i organizacija javnog prijevoza, što će potom biti predstavljeno Velikogoričanima. Nakon što

VLAKOM SE OD VELIKE GORICE DO GLAVNOGA KOLODVORA ZAGREBA STIGNE ZA SVEGA 12 MINUTA

građani i svi mjesni odbori iskažu svoje mišljenje, na jesen će biti raspisan natječaj za novog koncesionara.

CIJENE KARATA SE NE MIJENJAJU

Većinu putnika zanima prvenstveno hoće li u slučaju novog prijevoznika poskupjeti vozna karta, a gradonačelnik kaže da nema razloga za strah.

- Odlučni smo u tome da neće biti poskupljenja karata, a uštede planiramo ostvariti korištenjem ekonomičnijih vozila te boljom organizacijom linija i polazaka istaknuo je gradonačelnik Ačkar.

Temelj reorganizacije prometa bit će bolja povezanost sa željezničkim kolodvorom, što će se postići uvođenjem kružnih linija po gradu. Građanima će se na taj način omogućiti alternativni put do Zagreba koji će biti i jeftiniji i brži. Naime, putovanje vlakom od Velike Gorice do zagrebačkog željezničkog kolodvora traje samo 12 minuta. Podsjetimo, uz željeznički terminal je prije nekoliko mjeseci asfaltirano parkiralište za 50-ak automobila, proširen je prilaz te postavljena nova javna rasvjeta.

Stanica je tako postala pristupačnija onima koji put prema Zagrebu žele nastaviti vlakom.

Pojedina naselja, prije svega ona iz južnog dijela grada, također će direktno biti povezana sa željeznicom kako bi se građanima pružila kvalitetnija usluga prijevoza.

Grad Velika Gorica planira, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, iskoristiti i mogućnost sufinanciranju neprofitnih linija od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

PREDSTAVLJEN PRIRUČNIK ZA POMOĆNIKE U NASTAVI N a završnoj konferenciji EU projekta "Svako dijete ima pravo na obrazovanje" promoviran je Priručnik za pomoćnike u nastavi "Lektira za pomoćnike", koji je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda. Zamišljen je kao pomoćni alat za pomoćnike u nastavi, ali i sve ostale koji su uključeni u pružanje podrške djeci u odgojno-obrazovnom sustavu. Autorice Priručnika su Arijana Mataga Tintor, Kristina Vujnović, Sanda Puljiz Vidović, Sanja Orešković Vrbanec, Milica Kolumbić-Di

Giorgio te Katarina Sikirić Lukić.

U priručniku se može pročitati o ulozi, poslovima i statusu pomoćnika u nastavi, o važnosti komunikacije i odnosa, o stresu.

Velik dio priručnika bavi se posebnostima rada u odnosu na učenike koji imaju teškoće u razvoju, motoričke poremećaje i kronične bolesti, poremećaj iz spektra autizma, intelektualne teškoćea… Tu su i osvrti djece, roditelja, učitelja, pomoćnika u nastavi i stručnjaka. Korišten je OmoType - font čitljiv osobama s disleksijom,

ali i osobama bez teškoća s čitanjem.

Projekt se provodi se od 2014. s ciljem inkluzije djece. Kako je rekla Mataga Tintor, kroz ovaj projekt u Velikoj Gorici se u svih osam osnovnih škola financiraju pomoćnici u nastavi, a trenutno ih je 63. Ukupno je oko šest tisuća djece prošlo kroz proces, a 92 učenika su dobila svog pomoćnika.

- Prioritet je obrazovanje, osobito djece s poteškoćama u razvoju, koja zaslužuju jednake šanse za obrazovanje i druge stvari u životu - kaže gradonačelnik Ačkar.

Moja županija

PODUZETNICI IDU DALJE SA 6,8 MILIJUNA KN POMOĆI KROZ ČETIRI RAZLIČITE MJERE, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE ZA 566 PODUZETNIKA OSIGURALA GOTOVO DESET MILIJUNA KUNA, A POMOĆ JE DOBILO I 50-AK VELIKOGORIČKIH PODUZETNIKA

Z

amjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, danas je u prostoru Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Naftalan, dodijelio 6,8 milijuna kuna vrijedne ugovore poduzetnicima za potpore za povećanje konkurentnosti kroz ulaganje u proizvodne i neproizvodne djelatnosti. Kroz četiri različite mjere, županija je za 566 poduzetnika osigurala gotovo 10 milijuna kuna.

- Županija ovim mjerama potiče poduzetništvo te im na ovaj način želimo zahvaliti i dati do znanja da će i u budućnosti imati našu podršku. Naši poduzetnici su žila kucavica, kako Hrvatskog gospodarstva tako i gospodarstva na području naše županije. Ovim putem pozivam poduzetnike da prate natječaje, a u tijeku su pripreme za proračun i mjere za 2022.godinu. Ono što mogu reći je to da će Zagrebačka županija još snažnije poticati poduzetništvo na svom području - istaknuo je zamjenik župana Ervin Kolarec, prilikom dodjele ugovora poduzetnicima.

OVI LJUDI SU ŽILA KUCAVICA OVOG KRAJA I ZASLUŽUJU PODRŠKU

- Omogućit će mi daljnje poslovanje u ovim teškim vremenima za sve nas male poduzetnike. Konkretno, potpora će mi pomoći u renovaciji poslovnog prostora, stoga hvala Županiji i nadam se da će i dalje podržavati nas male poduzetnike - rekla je Belošević.

ZA OPSTANAK NA TRŽIŠTU

Među dobitnicima potpora je 50-ak drugih velikogoričkih poduzetnika i obrtnika poput Sever-trade d.o.o, Medved metali, Fertis Centar, VEGOPRES-Metal i mnogi drugi. Ove potpore mnogima će u ova teška vremena pomoći u daljnjem poslovanju i opstanku na tržištu.

POTPORA ZA RENOVACIJU

Iznosi potpora kreću se od 18 do 70 tisuća kuna. Među dobitnicima potpora je i Ivana Belošević, vlasnica obrta Cipov iz Buševca, a koja se bavi proizvodnjom turopoljskih štrukli. Ivana je obrt, koji posluje od 1983. godine, naslijedila od oca, a od županije je dobila 18 tisuća kuna potpore.

Piše: Petra Škrinjarić

N

akon što je sredinom lipnja propao prvi pokušaj konstituiranja Skupštine Zagrebačke županije, sredinom srpnja propao je i drugi. Nije izabrano Mandatno povjerenstvo koje bi verificiralo mandate, a time ni predsjednik i potpredsjednici novog saziva Skupštine. 'ŽUPANA SE NIŠTA NE PITA'

- Postoje vrlo jasni i čvrsti razlozi zašto danas nismo konstituirali Skupštinu. Domovinski pokret u Zagrebačkoj županiji nije izašao na izbore da bi bespogovorno dizao ruke za HDZ. U ovoj situaciji, župana nitko ništa ne pita, nego glavnu riječ vodi HDZ što mi nikako ne možemo podržati.

HDZ isključivo traži i ostaju kod toga da dobiju predsjednika Županijske skupštine da bi mogli kontrolirati župana. Mi ne želimo biti sudionici u tome da se nekoga

47 13 13 8 6 5 2

MJESTA IMA U SKUPŠINI ŽUPANIJE

MANDATA DOBILA JE KOALICIJA HDZ -HSU-HNS-HSLS MJESTA PRIPALO JE KOALICIJI SDP-A I HSS-A

MANDATA DOBILA JE LISTA SKNL-BM 365 MJESTA U SKUPŠTINI IMA STRANKA FOKUS

MJESTA IMA D. POKRET

MANDATA IMA MOST

POZITIVAN TREND

U našoj županiji više doseljenih nego iseljenih

Zamjenik župana Ervin Kolarec dodijelio je potpore i za 50-ak goričkih gospodarstvenika

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupno dvadeset hrvatskih županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo, pri čemu se misli na više doseljenih nego odseljenih, imalo je pet županija i Grad Zagreb. Međutim, najviši saldo u toj kategoriji bio je u našoj, Zagrebačkoj županiji, u koju se doselilo 1.315 osoba više nego što se odselilo, dok su najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Inače, u 2020. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba. Kada je riječ o vanjskim migracijama u 2020. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046 osoba.

Najveću međužupanijsku migraciju imali su naša županija i Grad Zagreb

10/11

Hoćemo li morati na još jedne izbore u Županiji?

NE USPIJE LI SE SREDINOM KOLOVOZA POSLOŽITI NOVI SAZIV ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE, JEDINA OPCIJA OSTAJU NOVI IZBORI, KOJI STOJE PET MILIJUNA KUNA drži taocem i onemogućava rad za dobrobit stanovnika Zagrebačke županije - kazala je Barbara Knežević iz Domovinskog pokreta.

SNAGA I MUDROST

Na njezine optužbe očitovao se HDZ-ov Željko Turk, koji je istaknuo kako je Domovinski pokret potpisao Sporazum sa strankom Nezavisna lista Stjepan Kožić, koji govori o načinu funkcioniranja Zagrebačke županije, kojim kao takvi prihvaćaju mjesto potpredsjednika skupštine bez bilo kakvih drugih uvjeta.

- Čvrsto vjerujem da ćemo u zadnjem krugu imati dovoljno snage i mudrosti kako bismo konstituirali Skupštinu. Rekao bih da stranka SKNL s partnerima i s naše strane ima iznimno visoku korektnost i uvažavan-

OSUĐUJEM I ODBACUJEM SVE PRIČE KAKO HDZ NEKOGA UCJENJUJE I KONTROLIRA

je te sam osobno sa županom Kožićem u više nego dobrim odnosima. Zadnje mi je na pameti da bi našeg koalicijskog partera stavili u poziciju da ga na neki način ucjenjujemo - izjavio je Turk i nastavio: – To govori o vjerodostojnosti izjava, a kada govorimo o funkcioniranju Zagrebačke županije svjesni smo težine i odgovornosti. Čvrsto vjerujem da ćemo u zadnjem krugu imati dovoljno snage i mudrosti kako bismo konstituirali samu Zagrebačku županiju. Oštro osuđujem sve insinuacije o ucjeni i kontroli. Želim naglasiti kako je HDZ s 13 vijećnika stranka koja pojedinačno nosi najveću odgovornost, a stvaranje Županijske skupštine vidimo kao mogućnost dogovora kroz poštivanje programa i ljudi koji to čine. Čvrsto se nadam da će Zagrebačka županija biti u naredno vrijeme konstitu-

irana, kako bismo opravdali povjerenje birača, no dio daljnjih odluka bit će vezan uz argumente za razvoj i vjerodostojnost partnera - kazao je HDZ-ov Željko Turk.

SEDAM LISTA U SKUPŠTINI

Podsjetimo, kako su na Lokalnim izborima 2021.godine mandate u Županijskoj skupštini, njih po 13 osvojili koalicija HDZ-HSU-HNS-HSLS, a jednak broj ostvarila je i koalicija SDP-HSS. Koalicija Nezavisna lista Stjepan Kožić-BM 365 osvojila je osam, stranka Fokus šest, Domovinski pokret pet i Most dva mandata.

Pokušaj trećeg konstituiranja Skupštine mora biti održan u zakonskom roku od 30 dana, odnosno do sredine kolovoza, a ukoliko niti tada ne bude postignut dogovor, raspisuju se novi izbori za Županijsku skupštinu koji bi mogli koštati pet milijuna kuna.

Jedino je u ovom trenutku sigurno kako će župan i dalje biti Stjepan Kožić, koji je pobijedio na neposrednim izborima, no bez podrške Skupštine teško će funkcionirati...

ZAŽELI ZA OPĆINU ORLE

Deset žena iz Orla brinut će se o 60 starijih i nemoćnih iz općine

K

ako bi se podigla kvaliteta života starijih i nemoćnih osoba na području Općine Orle, od 1. listopada prošle godine provodi se projekt „ZAŽELI za Općinu Orle“. Sredinom srpnja održana je i uvodna konferencija projekta, a sredstva za njegovu jednogodišnju provedbu osiguralo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te Hrvatski zavod za zapošljavanje.

S obzirom na to da je cilj projekta uključivanje žena u nepovoljnom položaju na tržište rada kroz zapošljavanje u lokalnoj zajednici, ovim je putem zaposleno deset žena koje se skrbi o 60 korisnika s područja općine Orle.

- Zaposlene žene u sklopu Projekta brinu o korisnicima na način da im dostavlja-

OVAJ SE PROJEKT POKAZAO KAO PUN POGODAK ZA NAŠU ZAJEDNICU

ju namirnice, pripremaju obroke, čiste, pomažu u plaćanju računa, a ono što je njima najvažnije pružaju im podršku kroz razgovore i druženja. Topla riječ im znači više od svega jer mnogi više nemaju nikoga u obitelji ili ih slabo viđaju - istaknuo je načelnik Ervin Vujica.

Ono što u završnoj fazi slijedi za zaposlene žene je obrazovanje i osposobljavanje kako bi se osnažio i unaprijedio njihov radni potencijal. Inače, ukupna vrijednost projekta je nešto više 926.000 kuna, a riječ je o bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

- Ovaj projekt pokazao se kao pun pogodak za našu zajednicu i po završetku druge faze spremni smo i radujemo se trećoj - kazao je načelnik Vujica.

Žene korisnicima dostavljaju namirnice, pripremaju obroke, čiste, pomažu...

Ljudi i događaji Akademija

FOTO VIJEST

Spektakularna maturalna večer za gimnazijalce Maturanti Gimnazije Velika Gorica proslavili su oproštajnu večer od svoje škole i tako simbolično zaključili svoje srednjoškolsko obrazovanje. Blizu stotinu gimnazijalaca u pratnji svojih roditelja, braće i sestara te nastavnika i gostiju, na prekrasnom su prostoru Imanja ”Luna” dostojno, veselo i razdragano uživali u večeri koju su sami organizirali.

Nakon tradicionalnog plesa s roditeljima i njihovog odlaska, uslijedio je svečani ulazak maturanata, nakon kojeg su roditelji otišli kućama. A tamo iza ponoći razišli su se i profesori...

EMA, AMALIJA I JOSIP PONOS 'FRANJE LUČIĆA' Foto: David Jolić

Foto: David Jolić

JOSIP ĆURIĆ RIJEŠIO DRŽAVNU MATURU SA 100%, SVI PRIMILI SVOJE SVJEDODŽBE Maturantima Gimnazije Velika Gorica podijeljene su Svjedodžbe o državnoj maturi, a tim činom ova generacija se definitivno oprostila od srednjoškolskog naukovanja, s pogledom usmjerenim prema studiju.

Gimnazijalcima su svjedodžbe podijelile njihove razrednice Doris Stojanović, Helena Habčić Novšak i Emilija Vlaisavljević Bacante razrednici Gordan Polan i Igor Subotić. Podjela je bila u pet odvojenih učionica, zbog važećih epidemioloških mjera.

Ravnateljica Gimnazije Brankica Žugaj u pratnji ispitne koordinatorice Ive Dubravice obišla je sve maturante

čestitala na odličnim rezultatima sa željom da ostvare planove na studiju i u građenju profesionalne karijere.

Istaknula je sjajan rezultat maturanta Josipa Ćurića, koji je državnu maturu položio sa stopostotnom točnošću. eventualne prigovore) i zbog toga se sve finalizira u drugoj polovici srpnja.

Svoje Potvrde o položenim ispitima državne mature primili su i maturanti Ekonomske škole, a uručila ih je ravnateljica Vesna Brkljačić uz asistenciju Snježane Starčević. Maturalne svjedodžbe svečano su im uručene dva tjedna ranije, još početkom srpnja.

Puni ponosa javili su nam se iz Umjetničke škole Franje Lučića iz Velike Gorice, čiji su učenici briljirali na prijemnim ispitima za nastavak svojeg glazbenog obrazovanja.

Oboistica Ema Jančetić iz klase profesora Marka Požgaja položila je prijemni ispit na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kao prva na listi. Pjevačica Amalija Čehulić iz klase profesorice Adrijane Pintar Madić položila je prijemni ispit na Institutu za crkvenu glazbe u Zagrebu, dok je violinist Josip Veselić položio prijemni ispit na Glazbenom odjelu Umjetničke akademije u Splitu.

Josip je maturirao u klasi gostujućeg profesora Krešimira Petra Pustičkog, a prethodno je dugi niz godina učio violinu u klasi profesorice Zinke Holy Marijan.

12/13

Krenuli rušiti Dom u Novom Čiču, iskopali skrivene zapise u boci Piše: Mato Paviša

U

nedavnim potresima, posebno nakon onog razornog na Banovini, stradao je i Vatrogasni dom u Novom Čiču.

Stručnjaci su odlučili da su zgrada i visok toranj za rušenje. Sredinom srpnja krenulo se s demontažom, zbog čega je mnoge mještane ulovila snažna nostalgija.

Za mještane Novog Čiča, ali i okolnih naselja - Jagodnog, Ribnice, Lazine Čičke, Podotočja pa i dijela Čičke Poljane - Vatrogasni dom imao je veoma važnu ulogu u društvenom životu, posebno za one starije, a domicilne. Koliko je tu samo održano ranije čuvenih vatrogasnih zabava, koliko je tu ljubavi rođeno, koliko je održanih sjednica Skupština svih postojećih udruga, koliko svadbenih veselica ili tužnih karmina, političkih skupova... A bilo je tu i sjedište civilne zaštite za vrijeme Domovinskog rata, u Vatrogasni dom su tada bili smješteni i prvi prognanici.

ZNALI SMO MI DA POSTOJE DOKUMENTI STARI GOTOVO 130 GODINA, NO NISMO ZNALI ŠTO JE U NJIMA. SAD I TO ZNAMO, KAŽE PREDSJEDNIK DVD-A ZVJEZDAN ČURLA

STIŽE LI I MONOGRAFIJA?

SUZA U OKU ZBOG RUŠENJA...

I sad je stiglo vrijeme da se dom sruši.

- DVD Novo Čiče osnovano je 1893. godine, a s gradnjom dom započelo se 1899., da bi kasnije još nekoliko puta bio dograđivan. Prije rušenja, na sigurno smo spremili zatečenu, a vrlo vrijednu dokumentaciju staru i više od stoljeća. U zidu smo pronašli uzidane i pohranjene zapečaćene boce s vrijednim dokumentima o začecima vatrogastva u Novom Čiču, ali i mnogo šire - kaže predsjednik novočičkog DVD-a Zvjezdan Čurla.

Riječ je o dokumentima koji datiraju s početka 20. stoljeća, iz 1902. i 1903. godine, a u njima su navedene vrijedne informacije o

su odlučili pohraniti vrijedne dokumente u privatnim kućama, kod svakoga po nešto, ali po završetku izgradnje novoga doma svi će ovi zapisi sigurno pronaći svoje mjesto.

- Naravno, nema dvojbe da ćemo o tome itekako voditi računa. Pokušat ćemo pronaći najbolje rješenje za arhiviranje svih ovih dokumenata, a želja nam je i prebaciti ih u digitalni oblik - najavio je prvi čovjek vatrogasaca u Novom Čiču.

NOVI DOM GRADI SE UZ CESTU KOJA VODI ZA LAZINU, IZA STARE ŠKOLE

počecima gradnje doma. Nešto mlađi dokumenti su iz 1932. godine, kad se dom nadograđivao, a u njima su popisani tadašnji čelni ljudi DVD-a, brojni pridruženi članovi, kao i oni koji su bili aktivni u gradnji.

- U domu smo imali jednu spomen ploču i znali smo da se iza nje nalaze nekakvi dokumenti, no nismo znali o čemu je točno riječ. Posljednja boca dodana je početkom pedesetih godina, kad se gradio toranj, koji je sad također srušen. I nije nas sve to previše izenadilo, znali smo da postoje dokumenti sličnog sadržaja, pogotovo zato što se u našem DVD-u spomen knjiga vodi od prvoga dana postojanja, no iznenadilo nas je što su ti papiri tako dobro očuvani, što je sve čitko i vidljivo - kazao je Čurla.

- Nije ovdje riječ o puno dokumentacije, ali nam je ovo što smo pronašli vrlo vrijedno. Doista je nevjerojatno da je taj stari list papira u toliko dobrom stanju, a meni je još manje jasno kako su ga uopće uspjeli ugurati u bocu, budući da se radi o zaista velikom komadu papira - dodao je predsjednik DVD-a.

Budući da su radovi rušenja u tijeku, ali i da je DVD privremeno smješten u jednu garažu, Čurla i suradnici I ime Zvjezdana Čurle ići će u spomen knjige DVD-a

Vodit će se sasvim sigurno evidencija i o radovima na novom domu, jednoga dana i o tome će neke nove generacije željeti znati više, kao što je to i danas.

- Mora se naglasiti da su vatrogasci i članstvo oduvijek bili veoma cijenjeni i poštivani, a kroz naše društvo prodefilirali su mnogi ugledni mještani, čak i poneki iz Zagreba. U ovom trenutku nije moguće sve otkriti, ali možda u bližoj budućnosti to napravi monografija - kazao je Zvjezdan.

Nakon rušenja doma i tornja te okolnim parkom i dalje je otvoreno pitanje dokad će ovaj DVD biti "beskućnik", odnosno kako će točno izgledati novi dom.

- Još nije odlučeno. Kombiniramo i razgovaramo s Mjesnim odborom s predsjednikom Čedomirom Tomašićem i dopredsjednikom Nikolom Šimcem što bi bilo najbolje i najkorisnije za naše mjesto i mještane Novog Čiča.

Novi vatrogasni dom gradi se uz obližnju prometnicu koja vodi prema Lazinama, odmah iza stare škole - zaključio je Zvjezdan.

Ljudi i događaji Foto: Goran Jakuš/HaloPix/PIXSELL

Foto: David Jolić

Šest dana užitka na 15. izdanju "Brassa" PROGRAM JE OTVORIO MAĐARSKI ANSAMBL, DOK GA JE ZATVORIO SJANI IZRAELSKO-RUSKI TRUBAČ Mađarski ansambl Szeged Trombone Ensemble otvorio je 15. Velikogorički Brass festival u Parku dr. Franje Tuđmana, a prije izlaska mađarskih glazbenika na pozornicu okupljenim posjetiteljima kratkim govorima obratili su se ravnateljica POU-a Anita Pišković, umjetnički direktor Brass festivala Tomislav Špoljar i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, koji je i otvorio Festival.

U sljedećih šest dana pozornicom u središtu grada prodefilirali su brojni vrhunski glazbenici, mogli su se čuti različiti žanrovi, a posebnu pozornost među publikom izazvao je nastup Žige i Bandista. Mirko Švenda Žiga osnovao je bend sa željom da popularizira međimursku narodnu pjesmu

te je s njima počeo nastupati u cijeloj Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Izvode većinom međimurske narodne pjesme, ali na moderan način, a s takvim programom predstavili su se i Goričanima.

Nakon gotovo tjedan dana vrhunske glazbe, Festival je zatvorio Simfonijski puhački orkestar Oružanih snaga RH, kojim je dirigirao Miroslav Vukovojac-Dugan, i solisti na tubi, rogu i trub. U dvorani POU-a prvi je uz orkestar na tubi nastupio mađarski virtuoz Roland Szentpali, nakon njega slijedio je na rogu Ukrajinac Viktor Kirčenkov, a posjetitelje je svojim nastupom posebno oduševio izraelsko-ruski trubač Sergej Nakariakov, koji je i najavljen kao "svjetski poznati glazbenik s osobitim stilom".

14/15

Velika Gorica je grad folklora, KUD-ovi imaju više od 2000 članova

NI KORONA NIJE MOGLA SPRIJEČITI JUBILARNU FEŠTU

M

eđunarodni festival folklora u organizaciji Folklornog ansambla Turopolje otvoren je u petak, 9. srpnja, u Parku dr. Franje Tuđmana, a završio tri dana poslije, u nedjelju. Kako su folkloraši iz Bugarske, Poljske i s Kosova u posljednji trenutak morali otkazati zbog pojave korona virusa, prvog dana nastupili su KUD Lira Folklor (Beograd, Srbija), KUD Drimkol (Vevčani, Sjeverna Makedonija) te organizator i domaćin FA Turopolje.

- Nažalost, ujutro na dan otvaranja dobili smo e-mail da nam bugarska grupa neće doći jer šest članova nije dobilo COVID putovnicu. Napravili su sve da iz drugih ansambala povuku ljude i da dođu, no nisu uspjeli. Isto se dogodilo i s folklorašima s Kosova - rekla je Zlata Cundeković, predsjednica Folklornog ansambla Turopolje.

Zato su folklorne skupine iz Srbije i Makedonije imale prošireni program, a u ime Zagrebačke županije bio je tu zamjenik župana Ervin Kolarec, koji se posebno osvrnuo na organizatora. Naime, FA Turopolje djeluje od 1973. godine, a među najnagrađivanijim je ansamblima u Hrvatskoj.

- Ovdje treba istaknuti da FA Turopolje u

U ORGANIZACIJA FA TUROPOLJA U ODRŽAN 20. MEĐUNARODNI FESTIVAL FOLKLORA, UNATOČ POTEŠKOĆAMA

kontinuitetu, već dugi niz godina, zaista kvalitetno radi, a to ću potkrijepiti činjenicom da imaju preko 350 članova. Posebno me veseli što je tu puno mladih članova i zaslužuju svu podršku. U godinama koje su pred nama Zagrebačka županija će sigurni izdvajati i veća sredstva, kako za FA Turopolje, tako i općenito za kulturu - istaknuo je Kolarec na otvaranju manifestacije koja je u svoja dva desetljeća okupljala grupe iz čak 27 zemalja, sa šest kontinenata.

Jubilarni je Međunarodni festival folklora otvorio je gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, koji je pritom istaknuo: - Ovakve su smotre folklora uvijek prigoda da folklorni ansambli iz drugih zemalja prenesu bogatstvo svoje kulture nama, ali i da se osvjedoče u našu kvalitetu i naše bogatstvo tradicije te ponesu lijepe dojmove i lijepu sliku o Turopolju i Hrvatskoj kad završe ovakvi prekrasni dani.

Gradonačelnik je dodao da je Velika Gorica grad folklora, da više od dvije tisuće članova velikogoričkih KUD-ova čuva tradiciju ovoga. Na kraju Festivala stručni je žiri podijelio nagrade za koreografsko izvođenje, opći scenski dojam, tehničku izvedbu plesa, kostimografiju i izvornost.

Putopis iz Baškortostana

Buševčan OGRANAK SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC SUDJELOVAO JE NA SVJETSKOJ FOLKLORIJADI U RUSKOM GRADU UFI, PREDSTAVLJAJUĆI TUROPOLJE I HRVATSKU...

Piše: Nenad Rožić,

C

predsjednik OSS Buševec orona, corona, corona i opet samo corona. Ima li išta na svijetu osim corone? E, kod nas u Buševcu ima, i to ni manje ni više nego VI. CIOFF Svjetska folklorijada u Ufi, u ruskoj Republici Baškortostan.

Sad već davne 2018. Ogranak Seljačke sloge Buševec izabran je da predstavlja Hrvatsku na ovom, najvećem folklornom festivalu na svijetu. Pripremali smo se intenzivno za 2020., kad se folklorijada trebala održati, ali je zbog svima znanih razloga odgođena za 2021. No početkom godine ponovno je stigao upit: "Idete li na folklorijadu?"

Nismo niti trenutka dvojili. Idemo. Folklorijada je jednom u životu. U vrlo kratkom roku od popuštanja mjera (svega dva mjeseca) uspjeli smo uz pomoć naših prekrasnih voditelja Mome, Kize i Valentine ekipu dovesti u formu i pripremiti pet koreografija - Turopolje, Posavinu, Draganić, Linđo (Dubrovačko kolo poskočica) i Podravinu.

Rezerviramo avionske karte, dogovaramo autobusne prijevoze, smještaje u hotelima, pripremamo vize, opremamo ekipu... I još stotine sitnica koje je trebalo napraviti za ovo putovanje.

VAGANJE KAO PRVI PROBLEM

Dan prije puta cijela ekipa, koja broji 31 člana, na PCR testiranju je, svi sa nestrpljenjem očekujemo rezultate. Samo da su svi negativni. Tako i bi, testovi su stigli istu večer, pa smo mogli na miru izvagati kofere. U veliki kofer smije samo 20 kg, u mali sedam, a pet ženskih kompleta ima skoro toliko kila. Kaj napraviti!? Žrtvujemo tamburaše i dečke, koji preuzimaju

dio tereta od cura. Koferi su izvagani, obilježeni, "strečirani", spremni za put.

Putna groznica se osjeća u zraku. Skupljamo se u Zračnoj luci Franjo Tuđman 1. srpnja točno u 18 sati. Svi su na broju, priključili su nam se i Tea Bilić, naša Dalmatinka (predstavnica HRCIOFF mladih), Mihael Emanuel Večković (predstavnik tradicijskih zanata) i Enrih Merdić (predsjednik HRCIOFF sekcije), koji zajedno sa OSS Buševec čine hrvatsku delegaciju.

Emotivan rastanak od najbližih i put pod noge, bolje rečeno put u oblake. Najprije let Turkish airlinesom do Istanbula, potom presjedanje za Moskvu (aerodrom Vnukovo), prijevoz autobusom sa Vnukova na aerodrom Domodedovo, gdje zajedno s drugim grupama charter letom lokalne aviokompanije letimo do Ufe. PARK SA SOJENICAMA ZA ODMOR

I nakon skoro cijelog dana letenja stižemo u Ufu, grad koji broji 1,1 milijuna stanovnika, oko 15 sati po lokalnom vremenu.

Temperatura "prava Ruska", preko 30 stupnjeva celzijusa. Dočekuje nas kuratorica (vodička) Elvira i još jedna prevoditeljica. Srdačan doček, odmah na aerodromu najava dolaska i snimanje za njihovu TV. U Baškortostan stigli Hrvati!!!

Prije ulaska u autobus obavezno mjerenje temperature, dezinfekcija ruku, maske…

I tako sve dane boravka u Rusiji i na svim mjestima i prijevoznim sredstvima. Toliko puta smo mjerili temperaturu koliko nismo u cijelom životu.

Nakon jednosatne vožnje od aerodroma do grada stižemo u naš smještaj, sanatorium Zelenya Roscha. Dvokrevetne sobe, nema klime? Ma nema veze, ima frižider i prekrasan park sa sojenicama za druženje, a to je najbitnije. Malo odmora i navečer odmah druženje. Nikome se ne spava, ipak

PLESALI SMO LINĐO, TUROPOLJE, POSAVINU, DRAGANIĆ I PODRAVINU

SUNCE TU NE ZALAZI DO 23 SATA, A OKO 3 U NOĆI SE VEĆ RAZDANJUJE

CEREMONIJA OTVARANJA BILA JE KAO DA SMO NA OLIMPIJSKIM IGRAMA...

FOLKLORAŠI IZ BUŠEVCA PROVELI SU DVA TJEDNA U RUSIJI, UPOZNAVALI KULTURE DRUGIH NARODA I PREDSTAVLJALI SVOJU, NASTUPALI I ZABAVLJALI SE je vremenska razlika od tri sata primjetna (kod njih ponoć, a kod nas 21h). Sunce ne zalazi skoro do 23 sata, a već poslije tri se polako razdanjuje.

Ipak se treba malo odmoriti, jer u subotu, 3. srpnja, ceremonija je otvaranja. Čast da nas predstavljaju na otvaranju pripala je našim najiskusnijim članovima, Sanji, Marijanu i Kiki, koji su sa ponosom nosili naše Turopoljske nošnje i dičili se s hrvatskm zastavom. Ostatak ekipe u prvom redu sa novim majicama i prepoznatljivim kockastim maskicama uživa u spektakularnom otvaranju u Ufa Ice Areni, koje je bilo ravno otvaranju Olimpijskih igara, a sam doživljaj je skoro pa nemoguće opisati.

Prva misao u glavi mi je bila "uh, to mogu samo Rusi".

MEĐU LIVADAMA I BREZAMA...

Nakon trosatnog programa vraćamo se u bazu i na sabiranje dojmova uz pjesmu i druženje. Nedjelja je bila rezervirana za mimohod ulicama Ufe. Čak 37 zemalja je prodefiliralo višekilometarskom trasom uz glasnu podršku lokalnih folklornih društava i stanovništva. Mi smo bili u svojim prekrasnim Turopoljskim nošnjama i sad već dobro znanim kockastim maskama.

Za sada je dosta Ufe , organizatori su nas rasporedili u nekoliko regija Baškortostana. Mi smo, zajedno sa Azerbajdžanom, Beninom, Paragvajem, Estonijom, Čileom i Indijom dobili da pokrijemo sjeverozapadni dio. Slijedili su svakodnevni pol satni nastupi u mjestima Durtuli, Yanaul, Verhnie Tatyshly, Neftekamsk i Verkhneyarkeevo. Svugdje su nas srdačno dočekala

lokalna društva, ali i stanovništvo.

Baza nam je bio odličan hotel Ural Tau u gradu Neftekamsku, od 130.000 stanovnika, iz kojeg smo svaki dan po dva sata putovali do određenog mjesta, okruženi prekrasnim zelenim livadama i pretežno brezovim šumama. Naporno je to, svaki dan od 10 ujutro pa skoro do pola noći biti u akciji, pa još malo i feštati...

CRVENI TEPIH ZA BUŠEVČANE

Naš dan je otprilike izgledao ovako; buđenje, doručak, spremanje nošnji, rani polazak busom do odredišta, doček, tonske probe, "caffe break" oblačenje i priprema za nastup, predstavljanje grupa, polusatni nastup, presvlačenje i slaganje nošnji, ručak, odjava grupa, odlazak busom do hotela, kasna večera. Ali ekipa je mlada i sve uspijevaju, uz osmjeh na licu i sa puno žara.

Naše bogate nošnje i raznolik program oduševljavaju publiku na svim pozornicama, jedino tehničari nisu baš sretni sa nama. Ljudi prvi dan složili sve kako smo tražili (viseći i prednji mikrofoni, ozvučenje tamburaša...), pa drugi dan došli veseli sa pitanjem: "Jel sve ok?" Pa baš i nije, trebaju nam još bubica za ljeričara i naglavni za kolovođu (da nebi bilo nismo znali, to smo sami uzeli iz RH). Slože dečki i to, pa treći dan pitaju "jel kao prvi dan ili kao drugi?"

Nekaj između, odgovaramo mi. Kaj da delamo, takvi smo mi Hrvati, malo komplicirani, puno tražimo, ali puno i dajemo.

Koliko su domaćini bili na usluzi govori i činjenica da smo svaki dan imali šator za presvlačenje neposredno uz pozornicu, sa crvenim tepihom samo za nas. Dok je ek-

16/17

ni u Rusiji

Ogranak seljačke sloge Buševec imao je cijeli niz nastupa, ali i dovoljno vremena za druženje i zabavu

BUŠEVČANI SU DALI 30-AK INTERVJU ZA TV KUĆE IZ CIJELOGA SVIJETA, SVIRALI SU ZA TETE IZ KUHINJE, A BILI SU I DIO DVA RUŠENJA GUINNESSOVIH REKORDA ipa koristila svaku sekundu da se odmori u autobusu, naš voditelj tamburaša Kizo je raspisal note za Kalinku i Podmoskovske večeri. Tamburaši su ih u jedan dan savladali i, naravno, izvodili na našim programima. Najveće oduševljenje je izazvala pjesma Podmoskovske večeri, koju su naši tamburaši odsvirali, a prekrasni par voditelja programa otpjevao.

Naša "tecka" Tea Bilić svaki je dan imala druženje sa lokalnim klincima, gdje su bojali CIOFF folklornu bojanku i crtali po tijelu promovirajući djeci ljepotu bavljenja folklorom. Predstavnik starih zanata, konkretno izrade tradicijskih glazbala, Mihael Emanuel Večković, u svakom je mjestu pokazao kako se rade gajde i drugi tradicijski instrumenti te svirao na njima za šire mase. Uz to je izrazio želju da bi naučio svirati Baškirski tradicionalni instrument kuraj. Mi okom, oni skokom.

NAUČIO SVIRATI ZA - TRI SATA?!

Omogućili su mu da u njihovoj filharmoniji ode na ubrzani tečaj (tri sata) za sviranje kuraja. Budući da je nešto malo i naučio, ministrica kulture Republike Baškortostan (inače, Baškortostan je smješten na južnom Uralu, površine tri puta veće od Hrvatske, sa skoro istim brojem stanovnika kao Hrvatska) prije nastupa u Neftekamsku poklonila mu je svečani kuraj.

Ali imamo i mi svirača tradicijskih glazbala, Filipa, koji je uporan kao... I za sat vremena je na toj "šupljoj cijevi" uspio proizvesti zvuk, a za dva-tri sata već je svirao Buševski drmeš. Opet su ga snimili, pa su dečki dobili dodatna tri sata obuke s direk-

torom filharmonije. Dečki, svaka čast!

Domaćini su se potrudili da u svakom mjestu upoznamo barem malo kulture i tradicije Baškortostana, pa su nam tako pokazali svoje Jurte, tradicinalne šatore u kojima su živjeli Rusi, Baškirci, Tatari, Čuvaši... Nafta i plodne površine su najveće bogatstvo Baškortostana, a posebno su ponosni na svoj med od divljih pčela.

Zanimljivo je da su svi Domovi kulture u kojima smo bili uređeni i opremljeni na nivou boljih kazališnih kuća u Zagrebu, pa i u selima koja imaju, kako oni kažu, "svega osam tisuća stanovnika".

MI PJESMOM, ONE KUHANJEM...

Što se ostalih naših aktivnosti tiče, odradili smo preko 30 intervjua za njihove televizijske i radijske kuće, napravili reportažu za izraelsku TV kuću, bili prisutni na svim konferencijama i forumima, sudjelovali u svjetskoj izložbi maski (Enrih je sa sobom nosio masku Baranjskih buša), dali novčiće koji su utkani u baškirski ženski nakit, sudjelovali u obaranju dva Guinessova rekorda (najveći broj sudionika u kolu, oko 2700, i najveći broj nacionalnosti u kolu, 71), odradili radionice za djecu, izložbe tradicijskih zanata...

Mogu slobodno reći da smo bili najkompletnija delegacija na Folklorijadi. A bili smo i najuočljiviji, jer smo svaki dan bili u jednakim majicama i hrvatskim kockicama. Naša delegacija je bila opremljena sa sedam kompleta majica, tenisicama, trenirkama, sofshel jaknama, maskicama... i zato HVALA našim sponzorima. Koliko smo se dobro pripremili govori i činjen-

SVAKO SELO U RUSIJI IMA DOM UREĐEN KAO NAŠA MALO BOLJA KAZALIŠTA

AKO NIŠTA DRUGO, BILI SMO JAKO UOČLJIVI, UVIJEK U KOCKICAMA

POKAZALI SMO DA SMO ZABAVNI I VESELI, ALI I DA IMAMO TRADICIJU...

ica da smo imali i svoje kabanice u crvenoj boji. Jedina smo nacija koja je pjevala i kuharicama u kuhinjama, koje zbog posla nisu uspjele vidjeti ništa od programa. Ne zato kaj moramo, nego zato kaj smo htjeli.

Te iste kuharice su nam pripremale pravu domaću hranu koja je bogata salatama, povrćem, juhama (povrtne, goveđe, proljetne i nezaobilazni boršč-juha od cikle), pogačice sa krumpirom i mesom, ribom...

Proslavili smo i tri rođendana, zabavljali i sebe, ali i sve druge grupe i domaću publiku. Upoznali smo kulturu drugih naroda i na najbolji mogući način prezentirali našu.

Razmijenili smo poklone i promo materijale sa svim sudionicima i domaćinima programa. Ovakva promocija, kakvu rade naša kulturno umjetnička društva, nažalost se malo cijeni, a uz malo veća ulaganja bismo našu zemlju mogli svrstati u sam vrh kulturno-turističke ponude svijeta.

U Ufu smo se vratili 11. srpnja i ondje smo s drugom polovicom grupa sudjelovali na zatvaranju Folklorijade. A prije zatvaranja - spektakl na nebu iznad Ufe, ruske aero grupe od šest aviona i pilota! Spektakl koji se ne viđa svaki dan... Pozornica kao da nastupaju najveće svjetske pjevačke zvijezde, s tonama opreme, laserima, ekranima, kamerama, dronovima. Koliko su domaćini daleko išli govori činjenica da su postavili četiri velike kran-dizalice na kojima su bile sajle samo za jednu "leteću" kameru. Kako onda da, usprkos oblacima i malo kiše, ne damo sve od sebe da izvedemo Podravinu na najvišoj razini?

Ali nismo mi završili priču o Hrvatima s nastupom, presvukli smo se iz nošnji u kockaste majice, razvukli veliku hrvatsku zastavu ispod koje smo svi stali, napravili na stotine slika sa publikom i nastavili "show" ispred pozornice. Naravno da su nas sve kamere pratile, jer bili smo grupa

koja se zna zabavljati i prezentirati svoju zemlju na najbolji mogući način. Pjesmom, svirkom, plesom i druženjem.

Na žalost tu je folklorijadi došao kraj. Slijedilo je još jedno PCR testiranje (srećom, svi smo opet bili negativni) i lagani povratak doma. Emotivan rastanak od naše vodičke Elvire, koja se zaljubila u Hrvate i Hrvatsku. Let Ufa - Moskva, kreneš u 13 sati iz Ufe, sletiš u 13 sati u Moskvu... To ti je brzina! Organizirali smo si taj i idući dan za razgledavanje i šoping u Moskvi. Crveni trg, Kremlj, crkva Sv. Vasilija Blaženog, najšarenija crkva na svijetu, Državni povijesni muzej, Lenjinov mauzolej, robna kuća Gum, podzemna željeznica, koja izgleda kao bolji muzeji, trgovačka ulica Arbat...

To su bila naša odredišta.

OSTAVILI DUŠU NA POZORNICI

I još jedan dan nagradnog, ostali smo malo i u Istanbulu (Constatinopolis) koji uvijek očarava svojom posebnošću. Opet malo obilaska; Aja Sofija, Plava džamija, obelisk, hipodrom, Bospor, nezaobilazni bazar (Kapali čaršija). Probali smo malo turske specijalitete (kebab), a neki su probali i nargilu. Zaslužila je to ekipa nakon odlično odrađene Folklorijade.

Pohvale cijeloj ekipi. Da su nam sva djeca ko oni, gdje bi nam bio kraj. U Veliku Goricu smo sletjeli 14. srpnja u 8 sati, umorni, ali punih baterija i puni dojmova. Pozdrav s presretnim roditeljima i obitelji, zajedničko završno slikanje i nezaobilazno "Bježite ljudi, bježite iz grada, stiže ekipa vesela.

Bježite ljudi, dok postoji nada, jer ovdje pleše Hrvatska."

I na kraju želim istaknuti da je najvažnije od svega da smo dali dušu i na pozornici, ali i izvan nje, te pokazali svima da su Hrvati jedan mali, ali veseli i zabavan narod bogate kulture i baštine.

Ritam grada

Mihaela Pavić (u crvenoj haljini) odabrana je za predsjednicu Rotaract kluba Velika Gorica na jednogodišnji mandat

Velikogorički Rotaract klub iza sebe ima cijeli niz akcija, a pred sobom puno ambicioznih planova

'Željni smo novih članova i ideja...'

Piše: Suzana Majstorović

S

vake godine 1. srpnja Rotaract klub Velika Gorica ima "predaju vlasti". Nakon prošlogodišnje predsjednice Monike Božurić, na čelo ove humanitarne organizacije došla je Mihaela Pavić, 23-godišnja studentica na Veleučilištu Velika Gorica koja nas je upoznala s djelovanjem i akcijama goričkog Rotaracta.

- Riječ je o neprofitnoj udruzi koja se bavi humanitarnim radom, odnosno različitim akcijama humanitarnog tipa. U našem gradu djelujemo šest godina, te nam broj članova varira. Susreti su nam jednom tjedno, najčešće nedjeljom, sastanemo se, družimo i dogovaramo planove - počinje priču o Rotaractu nova predsjednica.

- Naša godina službeno počinje 1. srpnja, no sa službenim sastancima zbog godišnjih odmora počinjemo u rujnu. Trenutačno imamo 12 članova, u potrazi smo za novima i tko god nam se želi pridružiti, dobro nam je došao. Super bi bilo da nam se pridruže muški članovi, jer za sad imamo samo našeg Lovru - kazala je Mihaela.

Kad se prijavite, imate kandidaturu, treba doći na određen broj sastanaka te napraviti prezentaciju o sebi kako bi vas postojeći članovi upoznali, a trebate imati najmanje 18 godina. Članovi udruge dostupni su na društvenim mrežama.

SEMINAR ZA PREDSJEDNIKE

- Moje su dužnosti započeti novu rotarijansku godinu, odrediti prvi sastanak, na kojem ćemo donijeti daljnje planove i ciljeve, koje ćemo akcije pokrenuti. Prošla godina bila je izazovna, nadam se da ova neće biti takva i da sastanke nećemo morati održavati online jer puno smo konstruktivniji i efikasniji kad se negdje nađemo nego preko ekrana. Također, dužnosti su mi održavati redovite sastanke, posjećivati ostale akci-

ROTARACT KLUB VELIKA GORICA DOBIO JE NOVU PREDSJEDNICU, MIHAELU PAVIĆ, KOJA GOVORI O UDRUZI, O DOSAD UČINJENOM I O PLANOVIMA ZA BUDUĆNOST je, ići na međunarodna putovanja, završiti seminar za predsjednike...

Mihaeli mandat traje godinu dana. Rotaract ima Statut prema kojem funkcioniraju, ali svaka nova ideja je dobro došla.

KAKO SMO BILI DJEDOVI MRAZOVI...

- Voljela bih da nam se u godini kad sam na čelu Rotaracta poveća članstvo, jer svaka nova osoba sa sobom nosi barem dvije nove ideje, mogućnosti i vidike. Također, voljela bih i da su nam neka vrata više otvorena, da proširimo neke suradnje, no znam da sve dolazi u svoje vrijeme.

Bez obzira na sve izazove u prošloj godini koji su ih pratili, ponosni su na sve što su napravili, a posebno na posljednju akciju koja je bila usmjerena na jednu sigurnu kuću na području Zagrebačke županije, na koju ih je uputio gorički Centar za socijalnu skrb jer u gradu nemamo takvih ustanova.

- Krenuli smo u projekt vezan uz sigurnu kuću jer smo u trenutku kad se rodila ideja u klubu bile samo mi cure, slavile smo petu obljetnicu našeg goričkog Rotaracta i donijele smo odluku da napravimo nešto baš samo za žene. To je bila jedna doista velika i zahtjevna akcija, ali presretni smo jer smo je uspješno završili. Akcija nam se produžila na čak godinu i pol, no iznimno smo zadovoljni realizacijom.

Naravno, bilo je tu još puno akcija, a Mihaela ih se rado prisjeća.

- Jedna od akcija bila je usmjerena na djecu iz Centra za odgoj i obrazovanje. Oni su za Božić napravili listu želja, a mi smo im bili Djed Božićnjak. Za tu akciju mi smo se

NADAMO SE DA GODINA PRED NAMA NEĆE BITI BAŠ ONAKO IZAZOVNA KAO PROŠLA

NEKI MISLE DA JE OVO UDRUGA ZA ONE DUBLJEG DŽEPA, ALI OVO SU SVE STUDENTI...

odrekli svojih malih znakova pažnje koje si međusobno darujemo te smo usrećili djecu iz Centra. Bilo je to baš lijepo i posebno emotivno... U lipnju smo imali akciju usmjerenu na ukazivanje koliko je veliko menstrualno siromaštvo, jer to je goruća tema o kojoj možemo i moramo puno govoriti.

Također smo u akciju krenuli jer smo većina djevojke i svjesne smo koliko je to skupo, da si te potrepštine ne može svatko priuštiti. Jako smo zadovoljni kako je sve prošlo, jer osim što smo prikupljali potrepštine, imali smo otvoren i žiro-račun na kojem je prikupljeno dosta financijskih sredstava. Akciji su se pridružili i naši prijatelji iz drugih Rotaract klubova, upravo uplatom sredstava, budući nisu mogli osobno doći i podržati ovu priču. Skupili smo na kraju jako puno higijenskih potrepština.

Rotaract klub u Velikoj Gorici postoji šest godina, ali Goričani i nisu toliko upoznati s njihovim djelovanjem. Iako se trude informirati javnost putem društvenih mreža, to nije dovoljno, a uz njih se vežu i razne predrasude poput onih da su tamo članovi isključivo oni "dubokog džepa". A zapravo je riječ o mladima, najčešće studentima.

ZBOG BEBA JE CILJ - STUBIŠTE

- Ovo je organizacija mladih koji se trude dati svoj doprinos za boljitak zajednice. Mi se trudimo da to najčešće bude u našem gradu. Nisam sigurna da su društvene mreže dovoljne da dođemo do ljudi, ali mislim da nam je PR stvarno dobar i aktualan. Naši mediji nas svi stvarno prate, i tu smo zadovoljni.

Iako je tek na početku mandata, Mihaela već ima ciljeve koje bi voljela ostvariti.

- Nakon što smo napravili stolariju u sigurnoj kući, ostalo je stubište, detalj koji je 'šaka u oko'. Riječ je o starom drvenom stubištu, koje samo što ne popuca, ispod su rupe, a tamo su bebe koje pužu. Želim da to završimo i da na kraju možemo reći da smo im promijenili kompletnu stolariju!

18/19 JUBILARCI NA DARIVANJU

Ivan darovao krv sto puta, nova šansa stiže Odmah na početku mjeseca srpnja, već po ustaljenom običaju, odrađena je ovomjesečna akcija darivanja krvi u Velikoj Gorici, u organizaciji gradskog Crvenoga križa.

Na darivanje su došla 292 darivatelja, a konačna bilanca kaže kako je prikupljeno 255 doza krvi. Među darivateljima je bio i velik broj jubilaraca, ljudi koji se već godinama redovito odazivaju ovakvim akcijama.

- Ovom prilikom želimo česti-

PRIJAVI SE...

Traže se pomoćnici u nastavi za 196 učenika U sklopu projekta "Prsten potpore IV" objavljen je Javni poziv za zapošljavanje 182 pomoćnika u nastavi i jednog stručnog komunikacijskog posrednika za rad sa 196 učenika s teškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama Zagrebačke županije, koje su ujedno i partneri u projektu kojim je predviđen odabir, edukacija i zapošljavanje osoba na poslovima pomoćnika u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika u osnovnim i srednjim školama.

Pomoćnici u nastavi zaposlit će se u 29 osnovnih i osam sred-

njih škola kojima je osnivač Zagrebačka županija na minimalno 20, a maksimalno 35 sati tjedno ili puno radno vrijeme.

- Ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate koji zadovoljavaju uvjete navedene u Javnom pozivu, imaju afinitet prema djeci s teškoćama u razvoju, otvoreni su i odgovorni, da se prijave na natječaje škola - pozvali su iz Županije.

Projekt je ukupne vrijednosti 8.244.927,60 kuna, od čega sedam milijuna stiže iz EU fondova. Prijave su otvorene do 16. kolovoza 2021. godine.

tati i zahvaliti našem dragom darivatelju Ivanu Skrbinu, koji je na ovoj akciji jubilarni stoti put dao krv! - poručuju iz goričkog Crvenog križa.

Klubu jubilaraca pridružili ovog su se srpnja priključili i Ivica Košir te Stjepan Nadler, dvojac koji je dosegao 75 darivanja, te Robert Lihtar s 50 darivanja.

Nova prilika za darivanje krvi u našemu gradu bit će ponovno početkom mjeseca, točnije od 2. do 4. kolovoza.

FOTO NATJEČAJ

Nagrada za pejsaž, ali i za - svinju s radijom Fotografija Japetića u zimskom razdoblju, autorice Anite Škoc iz Jastrebarskog, proglašena je najljepšom fotografijom prema odluci ocjenjivačkog suda fotografskog natječaja "Photo Zagreb County, u organizaciji županijske turističke zajednice.

Uz Škoc, najbolje ocjenjen fotografije su Zorana Stanka i Frane Medića. Na natječaj je stiglo 250 fotografija 50-ak autora, a bio je namijenjen svim fotografima, i profesionalcima i amaterima.

- Ovim natječajem željeli smo jedinstveno iskustvo, temeljeno na osjećaju i doživljaju desti-

nacije te kroz objektiv svakog od nas istaknuti jedinstvene atribute određene destinacije onim što je čini drukčijom, autentičnom. Na taj način željeli smo i utjecati na očuvanje i promicanje identiteta i tradicije te općenito imidža naše zelene i održive destinacije - rekla je direktorica TZZŽ Ivana Alilović.

Najbolje fotografije birale su se i na društvenim mrežama, a najviše lajkova skupili su Karla Lepesić (Djevojka u narodnoj nošnji), Nikolina Kuzmić (Svinja i radio) i Ivana Capan (Kapela sv. Ivana Krstitelja, Buševec).

Ritam grada TUŽNA OBLJETNICA

Krijumčari

Prošle su već dvije godine bez Iveka...

Dvije godine, već pune dvije godine, prošle su od onog tužnog 20. srpnja 2019. godine, od one večeri kad je gradom prostrujila strašna vijest: - Poginuo je vatrogasac!

Jedna naizgled obična intervencija završila je kobno za Ivana Galekovića, dečka iz Mraclina zbog kojeg se i danas, dvije godine poslije, liju suze po cijelom našem kraju. Njegovo ime danas nosi vatrogasni dom u Mraclinu, a na godišnjicu smrti i javno su ga se prisjetili njegovi kolege, koji ga se sigurno sjete svaki dan, kod svake intervencije… Ovaj put to su učinili obja-

vom na Facebooku.

“Prijatelju, kolega, Ivek… Što dodati na ovaj tužan dan. Kad si nas toga teškog ljetnog poslijepodneva napustio, kad je netko drugi imao neke druge i veće planove za tebe. A nas je ostavio da tugujemo do nekog drugog susreta sa tobom.

Danas je obljetnica tvog odlaska od nas, ali nama je ona svaki dan. Sjećanja na tebe su svakodnevno s nama, u našim hodnicima se čuje tvoj smijeh i svakodnevno nam tjera osmjeh i tugu na lice. I danas ćemo se opet smijati, ali visoko podignute glave i sa suzom u oku."

VATROGASCIMA NA AMBROZIJU DVD NOVO ČIČE BRINE O BOLJITKU SUMJEŠTANA I U ONIM TRENUCIMA KAD NEMA POŽARA ILI POPLAVA...

Č

lanovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Novo Čiče pokazali su koliko su vrijedni svojoj zajednici. Osim što su uvijek tu kada je potrebno u slučaju požara ili poplave, brinu i o zdravlju svojih sumještana. Dokazali su to eko akcijom uništavanja korova ambrozije s javnih površina u mjestu i okolici. Ambroziju su, čupanjem i spaljivanjem uništavali u tri navrata, a želja im je bila trajno suzbijanje ove biljke koja kod mnogih izaziva alergijske reakcije.

- Ovom aktivnošću uveliko pomažemo svojim sumještanima koji pate od alergija na ambroziju, podižemo im kvalitetu života i smanjujemo zdravstvene troškove

prouzrokovane ovim alergenom. Nadalje, uključivanjem mladih vatrogasaca u eko akciju stvaraju se pozitivne navike mladih prema društvu i ekologiji kao i svijest mladih o važnosti prevencije protiv alergena u naselju gdje žive ljudi - istaknuli su iz DVD-a Novo Čiče.

Ovaj projekt financiran je sredstvima Zagrebačke županije putem javnog natječaja za financiranje projekata udruga i drugih neprofitnih organizacija u području zaštita okoliša i prirode u 2021.godini.

- Ovu ekološku akciju nastavljamo i naredne godine, sve dok konačno ne suzbijemo ambroziju u potpunosti - zaključuju vatrogasci iz Čiča.

BRAZILKA PA BRAZILAC PALI NA 'TUĐMANU' Nakon što je početkom srpnja u Zračnoj luci Franjo Tuđman u krijumčarenju kokaina uhvaćena 22-godišnja Brazilka, spriječen je još jedan pokušaj ovog kaznenog djela. Ovaj put uhićen je 32-godišnji državljanin Brazila.

- Sumnja se da je 32-godišnjak, u cilju daljnje prodaje droge, početkom srpnja po prethodnom dogovoru na području Sao Paola od nepoznatih osoba preuzeo avionske karte za putovanje Sao Paolo-Pariz-Zagreb, tisuću eura i šest bočica kozmetičkih proizvoda u kojima je bio kokain pakiran u više vrećica ukupne težine oko 1500 grama, te dvije vrećice bombona u kojima s 43 paketića ispunjena kokainom ukupne težine oko 927 grama, umotana u omote od bombona izvijestili su iz policije.

20/21

Boljelo me što se ne zna otkad postoji Veterinarska stanica!

JOSIP KOZAČINSKI, DUGOGODIŠNJI GORIČKI VETERINAR, NIJE ŽELIO DOPUSTITI DA SE ZABORAVE POČECI VETERINARSTVA U NAŠEM KRAJU. I ZATO JE ODLUČIO NAPISATI KNJIGU O TOME...

U

vijećnici Pučkog otvorenog učilišta održana je promocija knjige "Veterinarstvo u Turopolju - zapisi jednog veterinara", autora Josipa Kozačinskog.

Riječ je o knjizi, u izdanju Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Velika Gorica, koja spada među malobrojne povijesne zapise o počecima djelovanja veterinarstva na pojedinim područjima naše zemlje i stoga je iznimno značajna.

- Ovo je jedina knjiga koja na jednom mjestu opisuje veterinarstvo u Turopolju i stoga je unikatna. Opisuje ono što se događalo u Turopolju, ali i najviše ono što se događalo u Veterinarskoj stanici Velika Gorica, u kojoj je kolega Kozačinski radio. U vreJosip Kozačinski autor je knjige jedinstvene u Hrvatskoj

ČAK ČETIRI GODINE SAM SKUPLJAO PODATKE ZA OVIH STO STRANICA

KOLEGE ME NAGOVARAJU DA PIŠEM I O ŽIVOTU VETERINARA NA SELU...

menu u kojem je on radio, kao i o događanjima koja su prethodila veterinarstvu danas - istaknuo je urednik izdanja akademik Željko Cvetnić.

PRVI ZAPIS IZ 1893. GODINE

Inače, Josip Kozačinski završio je Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i sve do umirovljenja predano je radio u struci, neprestano se usavršavajući kroz stručne skupove i simpozije u zemlji i inozemstvu.

Bio je suradnik brojnih časopisa i novina koji su bili vezani uz veterinarsku djelatnost. Višegodišnji rad na terenu pružio mu je priliku istražiti razvoj veterinarstva u Turopolju. Tijekom dugih godina trudio se pronaći pouzdane izvore i podatke u različitim arhivima, koji su mu poslužili u koncipiranju knjige.

- Smetala me činjenica da nitko od kolega nije znao kad je osnovana Veterinarska stanica u Velika Gorica. To me naprosto boljelo pa sam se primio posla pisanja knjige i skupljanja relevantnih podataka poput kada je stanica osnovana, tko je sve u njoj radio od 1949.godine, odnosno rad veterinarske službe, a prvi zapis potječe iz 1893.godine. Podatke sam skupljao čak če-

tiri godine - priča nam Kozačinski.

Knjiga na stotinu stranica sadrži deset poglavlja, a među njima su selekcija i uzgoj stoke u Velikoj Gorici, umjetno osjemenjivanje goveda i svinja u Turopolju, suzbijanje zaraznih bolesti životinja na području Turopolja i Sajmovanje u Velikoj Gorici.

- Velika Gorica status trgovišta ima od 1602. godine, kad je bilo 12 godišnjih sajmova, a samo na jednom od tih sajmova je bilo 3.700 komada rogatog blaga, 7.521 svinja, mnoštvo peradi. A danas kad pogledate, sajam je prazan. Kad se samo sjetimo da je gorička Veterinarska stanica 80-tih godina tovila između 15 i 17 tisuća komada junadi, blizu šest tisuća komada svinja...

Danas toga više nema - prisjeća se veterinar Kozačinski te dodaje kako Veterinarska stanica danas ima 15 veterinara, od toga šest terenaca.

STOKA NEKAD I DANAS

Isti broj zaposlenih je imala i 80-ih godina, no tada je bilo čak 15 veterinara na terenu.

To samo govori o činjenici i brojci da je stoke nekada bilo mnogo više nego danas.

S obzirom na to da mu je ovo prva napisana knjiga, na pitanje ima li u planu napisati novu, Kozačinski ističe: - Kolege me nagovaraju da napišem knjigu o događajima veterinara na selu. Za sad to nemam u planu, no poticaj je da se možda u budućnosti primim pisanja i te knjige!

Priča iz kvarta

Avanturiza VOŽNJU QUADOVIMA PO STAZAMA DUGIM 85 KM, JAHANJE, BICIKLIZAM, STRELIČARSTVO, KAJACI I KANUI... SVE TO NUDI PROJEKT "AVANTUROPOLJE"

N

Piše: Petra Škrinjarić akon 25 godina funkcioniranja njihova obiteljsko-poljoprivrenoga gospodarstva, u obitelji Grgar iz Novog Čiča odlučili su napraviti iskorak. Točnije, učinio je to sin Jasminko, koji je majci i ocu došao s idejom o uključivanju u - turizam. Korak po korak, ta je ideja i realizirana, pa danas u turističkoj ponudi našega kraja imamo i nešto što se zove AvanTuropolje. U prijevodu, avanturizam na naš način...

- Moj otac je 1995. posadio prvi nasad jabuka i od tad se intenzivno bavimo s proizvodnjom, prodajom, neko vrijeme i preradom jabuka. U cijeloj priči su otac, majka i ja, i u proizvodnji i u prodaji, sve radimo sami. Teško je i naporno, to svakako, ali sretni smo kad vidimo da je to jedna lijepa i uspješna priča. Koristimo između 2,5 i tri hektara, što znači da možemo proizvesti oko 100 tona jabuka - kaže Jasminko Grgar u svojoj priči o istraživanju dosad nepoznatog.

- Imali smo dovoljno ambicija i ideja za proširenje poljoprivredne djelatnosti na preradu, no u tom periodu nismo imali uvjete da bismo se javili na natječaje za fondove. Kad se pojavila mogućnost dobivanja potpora za pokretanje nepoljoprivredne djelatnosti unutar obiteljskoga gospodarstva, mi smo je odlučili iskoristiti. Naglasak je bio na turističkoj djelatnosti, prijavili smo se i uspjeli povući 50.000 eura bespovratnih sredstava. Time smo kupili opremu, a cijeli projekt gradili smo tako da povežemo već postojeće sadržaje u Turopolju, Posavini i Vukomeričkim goricama. Nabavili smo quadove, bicikle, kajake, kanue, četverocikle, napravili poligone za streličarstvo, paintball... Nadamo se da ćemo takvom ponudom uspjeti animirati prvo naš grad i okolicu, a zatim i sve ostale. Pomogla nam je i Turistička zajednica, reklamirali su nas da se čuje za nas i vjerujem da će ova priča zaživjeti - govori Jasminko.

PRIJATELJI, POMOZITE...

Obitelj Grgar u novo je područje poslovanja ušla baš u najgori trenutak.

- Koliko traje korona, toliko smo i mi prisutni u turističkoj ponudi našega grada.

Baš smo u to vrijeme uspjeli registirati ovu djelatnost. Želja nam je bila ponuditi ljudima ovu vrstu adrenalinskog sadržaja, povezati sve sadržaje koje nudi naš kraj na ovaj način. I baš kad smo počeli raditi, došla je korona i sve zaustavila - prisjeća se proljeća prošle godine Grgar i nastavlja: - Na neki način nam je korona i pomogla da se malo uvježbamo, da baš ne uletimo grlom u jagode. Bavim se poljoprivredom i turizam mi je nešto novo, grana koja iziskuje puno truda i znanja, pa smo tražili i pomoć prijatelja i kolega koji imaju iskJasminko Grgar iz poljoprivrede se prebacio na adrenalinski turizam

22/23

am na turopoljski način

ustva na tom području. Tako smo uspjeli sve posložiti i spremni smo za veće grupe ljudi, kojima možemo ponuditi izlete pune adrenalina i zabave.

Majka i otac nisu previše znali o onome što njihov sin planira, no od početka su bili potpora i pomagali u realizaciji.

KANU JE SAMO ZA KUPU

- Ideja je bila moja, budući da sam ipak najmlađi u obitelji, pa me i dalje nosi ta neka energija. Vjerujem kako je ovo sadržaj koji nedostaje našem Turopolju. Slične stvari postoje posvuda, a mi kao da stojimo, iako imamo prekrasan kraj što se tiče flore i faune. Imamo ogroman potencijal i zato me veseli što je u međuvremenu otvoreno 85 kilometara staza za jahanje, koje i mi koristimo za quadove, u suradnji s Konjičkim centrom Miklin. U planu je i 'robinzonski kamp' u sklopu svega toga, na čemu bismo radili svi zajedno, budući da je pojedincu ipak malo teže animirati cijelu regiju. Želimo stvoriti još veći prostor s raznim sadržajima, da možemo animirati još veći broj ljudi, od obiteljskih okupljanja pa sve do teambuildinga. Trenutačno su to dnevni ili poludnevni izleti, ali u planu su i višednevni izleti - ističe Grgar.

Ljudi sve više dolaze, biraju različite programe i prepuštaju se ljepotama Turopolja kroz ugodne vožnje i druženje.

- Mi nudimo sadržaje kroz naše informativne kanale, no ljudi već znaju što žele, što su iskusili i probali, pa i sami biraju. Ponudimo prvo quadove, da se prođe cijelim krajem, no mnogi se i vraćaju, pa onda širimo ponudu, Netko voli jahanje, netko šetnju prirodom, netko bicikle, netko kanue...

Isprobali smo za kanue i rijeku Odru, no ona je preplitka da bismo je mogli koristiti, pa smo se usredotočili na Kupu. Naravno, uvijek je prisutan i profesionalni vodič, bez obzira o kojem je načinu provođenja vre-

NAJVEĆI NEISKORIŠTENI POTENCIJAL OVOG KRAJA JE RIJEKA ODRA. MI JE ZOVEMO NAŠOM AMAZONOM

MISLIM DA JE DOBAR SPOJ OTIĆI NA IZLET U PRIRODU I DEGUSTIRATI AUTOHTONE PROIZVODE TUROPOLJE

mena riječ - pojašnjava Jasminko i dodaje: - Zasad nam najviše dolaze ljudi iz Velike Gorice i okolice, no sve više idemo i prema posjetiteljima iz Zagreba, što nam je posebno zanimljivo, jer ipak je riječ o velikom gradu, velikom tržištu.

Reakcije posjetitelja su više nego dobre, bez obzira o kojoj se vrsti aktivnosti radi.

- Uzeli smo si za zadatak oživjeti ovo naše područje, uključiti u sve to razna obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, koja se bave proizvodnjom hrane, čime ciljamo i na stariju populaciju, jer mladih baš i nema previše zainteresiranih za poljoprivredu.

Po meni je to dobar spoj, izlet u prirodu na kojem možete kušati naše autohtone proizvode, a toga imamo.

SAMO DA KORONA PROĐE

Nije u sve to uključeno previše ljudi, još troje ili četvero uz Jasminka, no pokazalo se da je u ovom trenutku dovoljno.

- Najvažnije je da korona prođe, da se konačno možemo razmahati. Bitno je i da se cijela zajednica uključi u ovakve priče, pogotovo kad je riječ o turizmu, o jednom neistraženom području koje ima potencijal. Mi smo si dali za pravo motorima i vozilima dovući ljude da dođu, prođu našim krajem i vide što nudimo - kaže Grgar.

Ni mnogi stanovnici našega kraja nisu dovoljno upoznati sa svime što nudi naš kraj, a Jasminko neće previše dvojiti kad ga se upita što je najveći neiskorišteni potencijal.

- Odra, apsolutno! Odra je strašna priča, no ona nažalost stoji takva kakva je. Nemoguće je revitalizirati cijelu rijeku odjedanput, no puno bi značilo i da se ide korak po korak. Mi je zovemo 'turopoljska Amazona', stvarno se ima što za vidjeti, ali nije to i jedino u čemu se može uživati. Ima puno ljepota i atrakcija, a na nama koji se taknuli u to je da animiramo okolinu. Ideja ima puno, ali idemo polako - zaključuje Grgar.

O

tpad se tradicionalno smatrao izvorom zagađenja. Međutim, otpad kojim se dobro upravlja može biti vrijedan izvor materijala, posebno u slučaju nestašice.

U gospodarstvu EU-a koristi se 16 tona materijala godišnje po osobi, od čega šest tona postaje otpad, a polovica od toga odlazi na odlagališta.

Mnoge države članice još se prilikom gospodarenja otpadom oslanjaju na odlagališta, iako su ona neodrživa.

Odlagališta mogu zagaditi tlo i uzrokovati onečišćenje vode i zraka.

Nekontrolirano odlaganje otpada može dovesti do otpuštanja opasnih kemikalija i ugrožavanja zdravlja. A što je najgore, gube se vrijedni materijali iz otpada.

Najbolja mogućnost je prestati stvarati otpad.

Kad to nije moguće, drugi dobri izbori uključuju ponovnu uporabu, recikliranje i obnavljanje.

Dobrim gospodarenjem otpadom može se dati veliki doprinos gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta. Na taj se način čuvaju vrijedni resursi, izbjegavaju skupe operacije čišćenja i sprječavaju zdravstveni problemi.

Prema studiji iz 2012. kada bi se sve zakonodavstvo EU-a u području otpada u potpunosti primije-

nilo, Europa bi mogla uštediti 72 milijarde EUR godišnje, promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja povećao bi se za 42 milijarde EUR i stvorilo bi se 400.000 radnih mjesta do 2020.

Zašto se to ne događa? Cijene često ne uključuju stvarni trošak odlaganja proizvoda nakon uporabe. Kad bi bilo tako, te bi cijene pomogle u sprječavanju nastanka otpada. Nezakonite prakse su raširene, posebno u zemljama u kojima se otpad ne odvaja i gdje se recikliranje, obnavljanje i provedba zakona slabo primjenjuju.

EU pokušava unaprijediti g o s p o d a re n je otpadom u državama članicama koje imaju slabe politike gospodarenja otpadom preporučujući gospodarske instrumente kao što su porezi na odlagališta, prisiljavanje proizvođača da proizvode preuzmu natrag na kraju njihovog životnog ciklusa i zahtijevanje od građana da plaćaju za svoj otpad.

Propisi Europske unije o pitanjima kao što su električna oprema, ambalaža, baterije i olupine automobila donijeli su znatna poboljšanja u području prikupljanja otpada i gospodarenja otpadom i mnogi proizvodi zbog toga sada sadrže manje opasnih tvari. Međutim, stanje je moguće još više popraviti!

SPONZORIRANO

Nekontrolirano odlaganje može ugroziti zdravlje

Ljekarne savjetuju

25

Ljeto i koža

S

unce svojom energijom uvjetuje opstanak žvota na zemlji. Od ukupnog solarnog zračenja vidljivi dio sunčevog spektra čini 50 % , infracrveni dio 40 %, a 10 % sunčeva spektra čini ultravioletno (UV) zračenje. Upravo taj najmanji dio sunčeva spektra je biološki najaktivniji. Apsorpcijom UV zračenja u koži počinje fotokemijska reakcija koja uzrokuje oštećenje staničnog metabolizma, promjene u strukturi i funkciji stanica te promjene u pigmentaciji. UVC ne dopiru do zemljine površine pa tako ni do naše kože jer se apsorbiraju u ozonskom omotaču. UVA zrake ne izazivaju opekline na koži, ali prodiru u vezivno tkivo i odgovorne su za kronična UV oštećenja stanica kože i primaran su uzrok fotostarenja. Odgovorne su i za stvaranje slobodnih radikala, fototoksičnih i fotoalergijskih procesa u koži. UVB zrake uzrokuju opekline na površinskom sloju kože te oštećuju DNK u stanicama i u najgorem slučaju rak kože. Danas smo zbog oštećenja ozonskog omotača i pojavom ozonskih rupa još više izloženiji UV zračenju.

UV zrake se ne mogu osjetiti, pa se pocrniti može i kad nije vruće. Svako izlaganje suncu oštećuje kožu. Oblaci propuštaju više od 80% zračenja, a voda ga samo minimalno smanjuje.

Utjecaj sunca je neophodan za naš metabolizam, naše raspoloženje, sintezu vitamina D, ali moramo biti svjesni da prekomjerno izlaganje suncu može itekako biti i vrlo opasno.

Kao i u svemu ni sa sunčanjem ne treba pretjerivati. Jer svako crvenilo, svaku opeklinu od sunčanja iz djetinjstva koža pamti i zbraja. Upravo zbog toga rana fotoprotekcija djece najbolji je način prevencije malignih oštećenja kože u odrasloj dobi. Pri tom se stječu zdrave navike ponašanja na suncu od najranijeg djetinjstva.

KOMBINACIJA KEMIJSKIH I MINERALNIH FILTERA

Važno je naglasiti da se treba adekvatno štititi od sunčevih zraka kroz cijelu godinu, jer sunce nije samo na plaži. Za zdravlje kože i prevenciju malignih bolesti treba od proljeća mazati izložene dijelove tijela (lice, usnice,ruke) ovisno o jačini UV zračenja. Tijekom ljetnih mjeseci ne bi se trebalo izlagati direktnom suncu u razdolju između 11 i 16 sati. Treba boraviti u hladu, nositi kapu, eventualno fotozaštitnu odjeću i sunčane naočale s provjerenim UV filtrom. Treba koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom, ne manjim od SPF 30. Zaštitni faktor ili SPF na kremi označava koliko se može biti na suncu, a da se ne izgori, odnosno kolika je zaštita od UVB zračenja. Idealan fotozaštitni pripravak štiti od UVB, ali i od UVA zraka, preporuča se i da bude vodootporan. Potrebno ga nanijeti 15 do 30 minuta prije izlaganja suncu da bi se omogućilo formiranje zaštitnog sloja na koži. Najbolja je kombinacija mineralnih (anorganskih) i kemijskih(organskih) filtera. Vrlo je važno nanositi ga u debelom sloju, svaka 2 sata jer se sredstva skidaju znojem, pijeskom, kupanjem, ručnikom. Npr. za odraslu osobu za lice je potrebna 1 žličica kreme, a za leđa tri jušne žlice - u tom slučaju vrijedi SPF naznačen na pakiranju.

Kao posljedica neadekvatne zaštite od sunca najčešća akutna dermatoza je solarni dermatitis koji se javlja 4-6 sati nakon sunčanja, a nestaje obično 72 sata nakon izlaganja suncu, uz razvitak pigmentacije. Koža je intenzivno crvena uz osjećaj pečenja.

Kronična izloženost sunčevom svjetlu uzrokuje hiperpigmentacije, a koža postaje zadebljana. Dugogodišnja pretjerana izloženost UV zračenju dovodi do aktiničkih keratoza, teleangiektazija (proširene kapilare), degenerativnih promjena vezivog tkiva dermisa te u konačnici do malignih tumora kože.

Sredstva za zaštitu od sunca uglavnom imaju izvrstan sigurnosni profil i ne postoje dokazi o sistemski neželjenim učincima povezanim s apsorpcijom putem kože, međutim (rijetko) mogu izazvati alergijski kontaktni dermatitis. Sustavna ili lokalna primjena nekih lijekova povezana je s rizikom od fototoksičnih reakcija. Neki od lijekova koji se povezuju s ovakvim reakcijama su tetraciklini, fluorokinoloni (antibiotici), tiazidi (diuretici), ketoprofen, piroksikam (analgetici), pojedini citostatici i dr. Fototoksične reakcije javljaju se, u pravilu, unutar nekoliko minuta do nekoliko sati od izlaganju suncu i ograničene su na izloženu kožu. Fotoalergijske reakcije su, s druge strane, kasne reakcije preosjetljivosti. Praćene su svrbežom, ekcemima na dijelovima tijela koji su izloženi UV zračenju i razvijaju se unutar 24 do 48 sati od izlaganja UV zračenju. U slučaju razvoja fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija nužan je prekid primjene tvari koja je uzrokovala fotosenzibilizaciju (ukoliko je to moguće), te provođene mjera zažtite od sunca. Većina takvih reakcija može se liječiti poput opeklina od sunca (hladnim oblozima, emolijensima, eventualno analgeticima), dok se fotoalergijske reakcije liče poput kontaktnih alergija.

VAŽNA JE I UNUTARNJA ZAŠTITA - HRANA I DODACI

Izlaganje umjetnim izvorima ultarljubičastog zračenja iznimno je štetno (solariji) u kojima se koristi samo UVA zrake. Za UVB zrake se dokazano zna da su direktno kancerogene, a za UVA se dugo smatralo da uzrokuju samo fotostarenje (osobe koje prečesto u solarijima ili na suncu izgledaju starije). Ali pokazalo se i da te zrake dugoročno djeluju kancerogeno. Ako se osoba prečesto sunča u solariju povećava se i rizik od malignih oboljenja kože. U mnogim zemljama preporuka je da solariji ne koriste osobe mlađe od 18 godina. Čak su zabilježene maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročenim UV lampama korištenim kod geliranja noktiju.

Osim vanjske zaštite, važna je i unutarnja zaštita - hrana i dodaci prehrani. Osim zdravog načina života koji uključuje mediteransku prehranu koja obuhvaća korištenje maslinovog ulja bogatog antioksidansima i oleinskom kiselinom (omega 9 masnom kiselinom), omega 3 masnih kiselina iz plave ribe i puno svježeg povrća i voća. Pravilno dozirane kombinacije antioksidanasa poput beta karotena, astanksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B kompleksa, selena i cinka, zatim ekstrakt paprati Polypodium leucotomos mogu pridonijeti fotoprotektivnom kapacitetu organizma. U suvremenim fotoprotektivnim pripravcima mogu se naći i drugi vrijedni sastojci koji doprinose pripremiti kožu izlaganju suncu: vitamin C i njegovi derivati, kompleks vitamina E, resveratrol, polifenoli iz kakaovca, čileanska malina i lješnjak, buriti i mnogi drugi.

Ovi sastojci sprečavaju nastanak fotooštećenja na molekukarnoj razini. Svojim antioksidativnim učinkom osiguravaju dodatnu zaštitu organizma prilikom izlaganja organizma UV zračenju, vežu na sebe slobodne radikale i podupiru sustav obnavljanja kože.

Dermokozmetička industrija nudi veliki izbor fotozaštite, čak i u dekorativnoj kozmetici, prilagođena različitim tipovima kože i specifičnim problemima. Najbolji savjet u odabiru adekvatne fotoprotekcije može vam dati vaš ljekarnik. Uz prethodnu najavu u podružnici 2, Velika Gorica, Zvonimirova 5, u Ljekarnama Zagrebačke županije pomoću najsuvremenijeg uređaja vršimo analizu kože, uz preporuku individulne kozmetike koja najbolje odgovora potrebama vaše kože. Ovoga ljeta zatražite kod našeg educiranog osoblja i savjet o zdravom sunčanju.

Sport 3. HNL

Kurilovec na remontu: Trener Senad i potpuno nova momčad

K

ako se osjećam? Ha, kao da sam bačen u vatru... Ali dobro, nema plakanja, idemo raditi, graditi i stvarati novu momčad, kaže Senad Harambrašić, povratnik na klupu NK Kurilovca, na početku jedne nove priče.

Godinama su Kurilovčani imali istog trenera, otprilike isti igrački kadar i vrlo slične, visoke ambicije. Lanjska proljetna polusezona donijela je prve promjene, a ovog ljeta, čini se, mijenja se gotovo sve.

OSTALO 10 IGRAČA, DOŠLO IH 15

Domaći trener, čovjek koji je dijete ovoga kluba, preuzeo je nezahvalnu ulogu da stvori potpuno novi Kurilovec, koji neće imati previše dodirnih točaka onim na što

smo navikli u posljednje tri sezone. Ostalo je deset igrača (Beljan, Grdenić, Bolješić, Krpan, Tolj, Golubić, Bakula, Celčić, Sudar i Šarić), a novih lica ima cijeli niz...

Nigerijac Yusuf Musa stigao je iz Dubrave, Bukvašević i Žibak s Korčule, Beganović iz juniorske momčadi Lokomotive, Resler iz Trešnjevke, Popović iz Rudeša, a tu su i braća Prenkapalaj, Denis je stigao iz Maksimira, a Marko iz Međimurja. Došao je i Selman iz zaprešićkog Intera, Čačić iz Hrvatskog dragovoljca, a iz Lukavca je došao Luka Kovačić najmlađi član dinastije Pevec. Priključeni su i juniori Milatović i Vidaković, a neki igrači su i na probi.

- S još nekim igračima pregovaramo, ali ideja je da u sljedećih desetak dana, kroz

pet pripremnih utakmica, napravimo analizu ovoga kadra. Nakon što vidimo s čime točno raspolažemo, znat ćemo i koliko će ova momčad moći u sezoni pred nama kazao je trener Harambašić.

'NE OTPISUJE NAS PRERANO...'

Plan je i popunjavati kadar tijekom jeseni, kad sezona već krene, no zasad je izvjesno jedino da će biti - neizvjesno.

- U proljetnom dijelu sezone dosta igrača je bilo nezadovoljno, željeli su otići i dobiti uvjete kakve im mi ne možemo dati. Neće biti lako sve to posložiti, ali zato smo tu, da stvorimo novi Kurilovec. I nemojte nas prerano otpisivati - zaključuje Senad.

4. HNL

P

1. HNL

Novi rang: Hajduk došao, Milka ostao

rošlog ljeta Mraclin je plesao između petog i šestog ranga, kroz dodatne kvalifikacije ipak ulovio JŽNL, a danas je Mraclin - četvrtoligaš. U dvije sezone preskočena su dva ranga, a da stvari budu pod kontrolom u okruženju 4. HNL pobrinuli su se predsjednik Goran Vukašinec i sportski direktor Luka Cvetnić. Prvo su zadržali na Grabi trenera Damira Milanovića, a zatim su i pojačali momčad,

prije svega dovođenjem Igora Hajduka, strijelca koji ne prestaje zabijati.

Stigao je iz Gradića, jedinog turopoljskoga kluba s kojim će se Mraclin ove sezone sudarati, a u plavom dresu će ponovno zaigrati s prijateljem Perom Milatovićem. Iz juniora Hrvatskog dragovoljca stigao je Marko Mataja, iz juniora Gorice Karlo Klarić, a iskustvo će donijeti Dejan Debijađi. Otišli su Cerovski, Kolarić, Desput i dva Kosa.

OVA GORICA JE MLAĐA I OPASNA!

K Novi predsjednik i trener, stari ciljevi

Ž

elimir Matičević više nije predsjednik NK Gradića, kao v.d. predsjednika zamijenio ga je Štefan Stanešić, a promjena se u ovom četvrtoligašu dogodila i na klupi. Marko Biljan, koji je dosad radio u omladinskoj školi HNK Gorice, preuzeo je trenersku funkciju od Gorana Jelavića, a u nove izazove novi će trener krenuti s nešto mlađom, više domaćom momčadi. Nema više prvog strijelca Igora Hajduka, otišli su i Ivan Zagorac

(Lekenik) te Marko Župetić (Polet), a nova imena u kadru su Dino Škarica (TOP Kerestinec), Ivan Biljan (Buna) i Dominik Smolković (Jelačić). Prvoj momčadi u Gradićima će priključiti i desetak igrača iz juniorske momčadi, što jasno ukazuje na novi smjer kojim klub želi ići, s manje igrača sa strane, s više prilika za domaće dečke.

- Bez obzira na sve promjene, ciljevi su ostali isti, želimo biti u gornjem domu 4. HNL - poručuju iz kluba.

ad je u posljednjem kolu prošle sezone Europa još jedanput pobjegla Goričanima iz ruku, krenule su se pojavljivati pesimistične prognoze, kojekakve procjene u slomu visokih ambicija, sumnje u budućnost...

Međutim, razloga za to, prema svemu sudeći, nema. Ni za pesimizam, ni za bilo kakve najave slomova, ni za sumnje. Krunoslav Rendulić preuzeo je kupu od Siniše Oreščanina i krenuo raditi onako kako jedino zna - snažno i beskompromisno.

S nekoliko mladih igrača kao novim imenima, bez pravih, istinskih pojačanja, ali s jasnom vizijom i idejom kako bi Gorica trebala i mogla izgledati. I što su joj ciljevi.

SEDAM UMJESTO 44

- Uvijek je ambicija biti bolji nego prošle sezone. Ako je Gorica prošlu sezonu završila na petome mjestu, to znači da želimo biti među prva četiri, a to opet znači da vjerujemo kako i ove sezone možemo u lov na Europu - optimističan je Rendulić, koji je nakon poraza u uvodnom kolu na Rujevici do prve pobjede na klupi Gorice došao u okršaju sa Šibenikom, svojim bivšim klubom.

- Dok sam nosio broj 44, nisam uspio ni ostvariti transfer, ni izboriti Europu s Goricom, pa sam odlučio nešto promijeniti. I zato ću ove sezone nositi sedmicu - objasnio je ovu promjenu Lovrić, kojem su mediji već zalijepili nadimak "KL7".

STIŽE MAKEDONAC VLATKO

I već se u ta prva dva kola jasno vidjelo kako njegove najave nisu nikakvi pucnjevi u prazno, jer Gorica opet izgleda kao vrlo ozbiljna momčad, sposobna parirati svima, uzimati bodove i loviti visoke pozicije.

Uz Hamada, Špikića, Mudrinskog i Nimelyja, klub je napustio i Nasiru Moro, koji je preselio u Švedsku, ali pravi izlazni transferi tek se očekuju, jer prijelazni rok traje do kraja kolovoza. Naravno da je prvi u izlogu, kao i u svakom prijelaznom roku, Kristijan Lovrić, koji sve više pokazuje da je kvalitetom prerastao HNL. Međutim, on je i dalje tu, vrlo strpljiv, maksimalno motiviran i s novim brojem na leđima.

Od novih igrača najbolje se u ovoj uvodnoj fazi snašao povratnik Martin Šroler, sve više pokazuju Toni Fruk i Fran Brodić, šansu čekaju Saša Marjanović i Dominik Kotarski, a na posudbu u Kustošiju otišao je Tin Janušić, zajedno s Josipom Zoricom, kao što će još neki igrači otići na posudbe po minutažu.

Očekuje se ovih dana i dolazak makedonskog napadača Vlatka Stojanovskog, koji dolazi iz francuskog Nimesa nakon što je upisao jedan nastup na Euru u dresu svoje reprezentacije, a očekuje se i dolazak još jednog ili dvojice pravih pojačanja. Pogotovo bude li novih, velikih i važnih odlazak, što je uvijek moguće s ovako mladih i kvalitetnim igračkim kadrom.

Konačan izgled momčad će dobiti početkom rujna, a do tad će biti i puno jasnije kolike su doista mogućnosti Rendulićeve Gorice.

26/27

Tri pojačanja za treću ligu: 'Ovo je svima ogroman motiv!'

V

elik i značajan skok napravili su nogometaši Lukavca u godinama iza nas, klub je zahvaljujući angažmanu igrača, trenera i agilne uprave od petoligaša brzim postupkom pretvoren u trećeligaša i zato će ova sezona za Lukavčane definitivno biti povijesna. Budući da će samo najbolja tri u jedinstvenu treću ligu, u Lukavcu se ne zanose.

- Budući da će posljednjeplasirana momčad OTIŠLI ELEZ I KOVAČIĆ

ove lige ispasti dva ranga niže, prvi nam je cilj izbjeći to posljednje mjesto. Drugi cilj je biti što konkurentniji, igrati lijep nogomet i, ako bude moguće, loviti mjesto u sredini tablice. Vjerujem da to možemo, no za

3. HNL

početak ćemo morati, rekao bih, uloviti kontinuirani ritam treće lige. Igrali smo mi i dosad s drugoligašima i trećeligašima, to je izgledalo dobro, ali nikad nismo imali kontinuitet tako jakih utakmica - kaže nam trener Slaven Batovanja, koji je očekivano ostao na klupi i u trećem rangu.

Došao je u klub koji je bio u JŽNL-u, izborio s njim ulazak u četvrti rang, a zatim i u treći, u kojem bi momčad trebala biti vrlo slična lanjskoj. Većina igrača je ostala na okupu, otišli su samo Benito Elez i Luka Kovačić, a njihova mjesta popunila su tri nova igrača - stoper Roko Ivezić i krilo Antonio Šiprak stigli su iz Španskog, a napadač Armin Abazi došao je iz susjednih Gradića. Trenutačno je cijeli niz igrača i na

probi, ukupno je 27 ljudi na treninzima, a to je ipak malo previše.

- U sezonu planiramo ući s 22 igrača, to bi nam trebalo biti dovoljno, pogotovo DOMAĆINSTVO U KURILOVCU

nastave li igrači ovako dobro raditi. Angažman na treninzima je fantastičan, dečki su doista na gornjoj granici mogućnosti i vidi se da su izuzetno motivirani za dokazivanje u 3. HNL. U prvoj fazi sezone bit ćemo domaćini u Kurilovcu, no nadamo se da će tribine u našem Lukavcu biti što prije gotove, pa da se prebacimo na svoje igralište, u svoje mjesto. To nam je velika želja, jedva čekamo - poželio je trener Batovanja.

SEZONA KAKVU ZASLUŽUJEMO!

N

Piše: Marko Vidalina

ije posebna novost činjenica da nogometno Turopolje proživljava najljepše i najuspješnije dane u svojoj povijesti, traje to već neko vrijeme, letvica se stalno podiže, a ono što nas čeka u novoj sezoni moglo bi se bez problema označiti - vrhuncem!

Ne zato što ne vjerujemo da naši klubovi mogu biti još bolji nego lani, da ne mogu napraviti još jedan iskorak u svakom smis-

N

NIKAD TUROPOLJSKI NOGOMET NIJE BIO NA VIŠIM GRANAMA, S TOLIKO KLUBOVA NA RAZINAMA NA KOJIMA NIKAD NISU BILI. U LIGU VIŠE OTIŠLO IH JE PET, NO PRAVI IZAZOVI TEK SAD SLIJEDE lu, nego zato što nas čeka reorganizacija nižih liga koja će neizbježno donijeti promjene. Pitanje je hoćemo li ikad više, uz prvoligaša, imati i dva trećeligaša, dva četvrtoligaša... A to u ovom trenutku imamo.

DRUGA LIGA OPET BEZ NAS

HNK Gorica će, naravno, i dalje biti na vrhu piramide, u ulozi predvodnika turopoljske

LOKALNIH DERBIJA ĆE BITI SVAKOG VIKENDA...

PAVIŠA SE VRATIO, MOMČAD JE OSTALA NA OKUPU, CILJ JE - VRH!

akon što je Zoran Tomčić prihvatio ponudu Lekenika i napustio Zvrnik, čelnici Poleta morali su u potragu za novim trenerom, a pronašli su - starog trenera. Mario Paviša opet je u sedlu, vratio se na klupu kluba iz Buševca i puca visoko.

- Najavljujem da ove sezone krećemo u borbu za sam vrh!

Uvjeti za to postoje, budući

JŽNL

TUROPOLJKI TOP PUCA U LOMNICI

egenda turopoljskog nogometa Stjepan Deverić nastavlja svoj posao u svojoj Lomnici, a na prvoj prozivci okupio je 17 igrača.

- Zadovoljan sam odazivom, želja mi je do početka prvenstva kroz treninge i prijateljske utakmice što više podići razinu fizičke pripremljenosti igrača kako bismo imali što bolji temelj

za ono što nas čeka. Svakako želimo popraviti dojam iz drugog dijela prošle sezone - istaknuo je Deverić, koji je dobio i nekoliko pojačanja.

Došli su Hrvoje Skupnjak iz Zeline, Zvonimir Čizmadija iz Kurilovca, Valentin Borković iz Odre i Leonardo Mostarlić iz Lukavca, a vraćaju se i domaći dečki Arbanas, Petrović te Drmić.

IGOR PROTIV 'SVOJIH'

Mjesto upražnjeno odlaskom Lukavčana u viši rang popunio je Mraclin, koji će lokalne derbije igrati s Gradićima. Veza je tu prilično čvrsta, budući da je najzvučniji transfer ljeta prelazak najboljeg igrača Gradića Igora Hajduka baš u Mraclin...

NASTAVAK NA IDUĆOJ STRANICI

PANCIROV IDE JAKO: KUĆI SE U KUČE VRATIO MISLAV ČUNČIĆ

rvo je organizirano druženje, na kojem su se igrači upoznali s novim trenerom Markom Pancirovim, a zatim su krenule i pripreme za - naslov prvaka! Nitko u Kučama ne bježi od visokih ambicija, koje su i očekivane s obzirom na odabir novog trenera, ali i s obzirom na pojačanja koja

da je igrački kadar uglavnom ostao na okupu, otišli su samo braća Marko i Ivan Klafurić.

Došli su nam Marko Župetić iz Gradića, Matej Radovanović iz Kurilovca, Matej Robić se vraća nakon odigrane sezone u Turopolju, a nakon kratke stanke od igranja vraća se David Bobesić - kazao je ambiciozni trener Paviša.

L

P

nogometne priče, u nekoj svojoj stvarnosti, s potpunim fokusom na okršaje s najvećim i najmoćnijim klubovima u državi. Već je postalo potpuno normalno da Gorica "mazne" Hajduk, Rijeku ili Osijek, nekako brzo i lako na to smo se naviknuli, a sve to možda i najbolje opisuje koliko je turopoljski nogomet uzletio prema visinama.

I dalje nećemo imati klub u 2. HNL, iako

je malo nedostajalo, no lijepo je znati da se Lukavec priključio Kurilovcu u trećoj ligi, da će dva naša kluba loviti mjesto u jedinstvenoj 3. HNL, pa makar na papiru.

su stigla u ionako posloženo i vrlo dobru momčad.

Kući u svoje Kuče vratio se tako Mislav Čunčić, dojučerašnji kapetan trećeligaša Kurilovca, iz Austrije se vratio Josip Mlinarić, a iz Dinamo Hidrela je stigao vratar Mario Zagorac.

Iz kluba je otišao Miljenko Kumić, dok je Matija Fabijančić završio karijeru.

SALE, JOŽA I OSTALI BI U PRVU PETORKU

U

Vukovini se radi teren s umjernom travom, uvjeti su sve bolji, a ni momčad neće biti loša u novoj sezoni JŽNL-a. Još ne odustaje ni kapetan Josip Matejčić, jednako kao ni Saša Sabljak, pomoćni trener HNK Gorice koji će u listopadu navršiti 44 godine, a to znači da će ovu momčadi imati tko voditi na terenu.

S klupe će je voditi trener Stefan Rajič, koji je Jelačić u prošloj sezoni doveo do šestog mjesta, a sad će cilj biti, kako ističu u Vukovini, napraviti korak više, ući među najboljih pet...

Otišao je samo Dominik Smolković, dok se eventualna pojačanja tek očekuju.

Iako, i bez njih Jelačić može u borbu za sami vrh...

Sport

ISKUSTVO ZAMIJENILO MLADOST U OBRAZINI

ZBOG REORGANIZACIJE NIŽIH LIGA UPITNO JE TKO ĆE GDJE IGRATI OD IDUĆE SEZONE, PA SVI ŽELE BITI - ŠTO BOLJI Svake sezone u nižim rangovima imamo i lige koje zbog velikog broja naših klubova nazivamo "turopoljskim ligama", uz jednu bitnu promjenu. Uglavnom se dosad to događalo u 1. ŽNL, u šestom rangu natjecanja, u kojem je već po običaju bilo najviše klubova iz našega kraja. Ove sezone tome neće biti tako, budući da je apsolutni rekorder peti rang. U Jedinstvenoj županijskoj ligi bit će čak osam turopoljskih klubova, svaki sa svojim željama, ciljevima i ambicijama, a sama ta brojka govori da ćemo svakog vikenda imati barem dva, tri lokalna derbija, okršaja naših klubova. A to je, realno, ono što je i najzanimljivije u svijetu niželigaškog nogometa.

Visoke ambicije ima Polet iz Buševca i Turopoljac iz Kuča, ozbiljno ponovno djeluje Jelačić iz Vukovine, standardno dobri u ovoj ligi su Lomnica i Meštrica, sve govori da će se konačno probuditi i Klas iz Mičevca, s novim trenerom na klupi, a ne bi bilo pametno otpisivati ni novake u ovom rangu. Kupa iz Pokupskog fantastična je priča, Mladost iz Obrezine klub s tradicijom i iskustvom, s prekaljenim trenerom...

BOLJE JE GLEDATI PREMA GORE

Ukupno je u natjecanjima 18 turopoljskih klubova, a budući da je od njih "ispražnjena" sedma, najniža liga, jasno je kako je pet preostalih u šestome rangu, u 1. ŽNL. Već dugo su tu novočički Dinamo Hidrel i Vatrogasac iz Kobilića, koji prošle sezone nije bio daleko od vrha, a svoje mjesto u ovom rangu pronašli su s godinama i Buna, odnosno Posavec. Novak u ovoj ligi je NK Turopolje, koje će u nove izazove krenuti s novim trenerom, poznatim imenom, ali i s nekoliko novih igrača i s vizijom koja kaže da ovaj rang ne mora biti kraj uspona kluba, koji je krenuo dolaskom nove uprave.

Sve u svemu, čeka nas sjajna, uzbudljiva i vrlo sadržajna sezona, u kojoj će za početak biti važno ponoviti ono što se dogodilo prošle sezone - da nitko ne ispadne iz svoje lige. Puno je bolje gledati prema gore.

1. ŽNL

IGRAČ, TRENER I DIREKTOR SVE U JEDNOM Čim je završila prošla sezona, s klupe Dinamo Hidrela otišao je Mario Kajinić, a čelnici kluba u potrazi za novim rješenjem nisu gledali dalje od vlastitog dvorišta. Novi trener tako je postao Tomislav Jakovljević, 27-godišnjak koji će i dalje igrati za Dinamo Hidrel, a ujedno će se baviti i zaduženjima sportskog direktora.

- Većina igrača iz prošle sezone ostaje, doma u Kuče vraća se vratar Mario Zagorac, dok se Marko Rus oprostio od seniorskog nogometa. Radim na dovođenju tri- četiri istinska pojačanja, ali i na povratku nekolicine domaćih igrača koji su privremeno apstinirali od nogometa. Cilj je gornji dio poretka - istaknuo je Jakovljević.

N

akon što je na kraju prošle sezone Mladost iz Obrazine preko dodatnih kvalifikacija izborila plasman u JŽNL, došlo je do rastanka s dotadašnjim trenerom Josipom Tadićem, da bi već koji dan poslije mladost zamijenilo iskustvo. Klupu je preuzeo Romano Župetić, dobro poznato ime u turopoljskim nogometnim krugovima, ali i čovjek koji je kao igrač proveo pet godina u ovom klubu.

U poznatoj mu sredini dočekala ga je vrlo dobra momčad, koju su zasad pojačali Domagoj Bedeković iz Klasa, Ivan Hercigonja i Ivan Hren iz Poleta (Sveta Klara), Mario Kos iz Mraclina i Marijo Gligorević iz kobilićkog Vatrogasca. Otišla su samo dvojica, Stanušić i Zrnčić, što znači da je momčad uigrana i da će biti sve bolja i bolja.

- Uvjeren sam kako ćemo biti itekako konkurentni svima - kaže Župetić.

JŽNL

ČETIRI POJAČANJA ZA PLASMAN U TOP 5

U

Gornjoj Lomnici, u NK Meštrici, prema novoj sezoni gledaju sa željom da budu, ukratko rečeno, što više na tablici. Budući da se zbog reorganizacije treće i svih nižih liga ništa neće znati čak ni kad prvenstvo završi, u klubu su odlučili osnažiti kadar s pojačanjima. Trener i igrač Mario Skorin ostao je bez Pavla Galovića i Ivana Matanovića, koji je u pregovorima s Vatrogascem, a momčad su pojačali Karlo Pagadur iz Sv. Nedelje, Marko Grahovac iz Obrezine, Tomislav Janušić iz Zelengaja i Mario Starčević iz Bune. Cilj je biti u prvi pet na tablici...

S

JESEN U GOSTIMA, RADI SE TEREN U POKUPSKOM

enzacionalni prvak 1. ŽNL istok iz prošle sezone, klub s nevjerojatnim navijačima, nastavlja svojim putem, na svoj način - skromno, u tišini, s velikom energijom i strašću.

- Ekipa iz prošle sezone ostala je na okupu. Pristupili su nam Daniel Brajković iz Polet Buševca te Tomislav Petković iz Kupinca, a lako je moguće

da nam se do početka prvenstva još netko pridruži - kažu iz Pokupskog.

Važna novost je da će NK Kupa domaće utakmice jesenskog dijela prvenstva igrati u Gornjoj Lomnici, na igralištu NK Meštrice. Naime u Pokupskom su u tijeku radovi na novom terenu i očekuje se da će biti spreman za proljetni dio sezone.

P

PUNO ODLAZAKA, ALI I PUNO VEĆE AMBICIJE

rilično je prometno kod nas, dobar dio igrača je otišao, bit će i dolazaka, ali najvažnije je da planiramo raditi puno ozbiljnije nego dosad. Uostalom, zato sam i doveden, kaže Josip Tadić, novi trener Klasa iz Mičevca, dodavši kako je šest, sedam igrača u kompletu otišlo u zagrebački ZET, a najbolji strijelac Bedeković preselio je u njegov bivši klub, Mladost iz Obrazine, direktnoga konkurenta.

Došli su mladi Filip Šimić i Kristijan Kovačić, no trener Tadić i uprava aktivno rade na pojačanjima, sa željom da se ulovi mir sredine tablice.

VAŽNO SAMO UŽIVANJE U NOGOMETU

MINIMALNE PROMJENE, ISTI CILJEVI

Kad je o Buni riječ, jedno je potpuno sigurno - nema stresa!

Na bregima definitivno uživaju u nogometu i druženju, drže na okupu više-manje stalno istu momčad, s velikim brojem domaćih igrača, Brežana, a rezultatskog pritiska nema.

Boris Konjević nastavit će svoj posao na klupi čim se vrati sa sezone na Jadranu, a u Buni će zateći momčad za koju u klubu vjeruju da može biti kudikamo uspješnija od lanjske. Pojačanja su Domagoj Prnjak, inače fizioterapeut u HNK Gorici, te Danijel Jerleković, Marko Jelekovac i Tomislav Sremić, a cilj je biti bolji nego prošle sezone. I, naravno, uživati u nogometu.

Cilj nam je biti među prvih pet, kao i svake sezone, a hoćemo li u tome i uspjeti, tek ćemo vidjeti, kaže Ervin Vujica, načelnik općine Orle i predsjednik NK Posavca, koji je 2018. godine nastao na temeljima NK Slobode iz Bukevja.

Alen Breščaković i dalje će s klupe voditi Posavec, a sama momčad doživjet će minimalne promjene. Klub je napustio samo golman Lucijano Andrijanić, a u rubrici dolasci zasad nema niti jednog imena.

- Pregovaramo s tri, četiri igrača, ali u tišini, da ih konkurenti ne 'ukradu' - kaže Vujica.

ČEKAJU SE POJAČANJA ZA BORBU ZA VRH Pripreme za novu sezonu krenule su i u Kobiliću, no iz uprave NK Vatrogasca zasad su se naoružali prije svega tajnovitošću Poznato je kako su klub dosad napustila dvojica igrača - Ivan Landeka otišao je u Jelačić iz Vukovine, u viši rang, jednako kao i Marijo Gligorević, koji je odlučio okušati se u Mladosti iz Obrezine.

- Što se dolazaka tiče, intenzivno radimo na dolasku nekih igrača, ali trenutno ne bismo o imenima jer još ništa nije potvrđeno. O svemu ćete biti naknadno obavješteni - odgovorili su na naš upit iz kluba.

Bez ozbira na to, postoji dovoljno razloga za vjerovati da će Vatrogasac opet imati momčad koja će se boriti za vrh 1. ŽNL.

DOSTA JE BILO ŽIVOTARENJA BEZ DERBIJA Nakon što su se konsolidirali na svim razinama, a zatim i na terenu izborili bijeg iz posljednjega ranga, nogometaši Turopolja, jednako kao i navijači, s nestrpljenjem očekuju sezonu u kojoj će igrati čak osam lokalnih derbija. Naime, u 2. ŽNL bili su jedini turopoljski klub... Prvi zadatak za upravu NK Turopolja bio je pronaći novog trenera, budući da je Romano Župetić prihvatio poziv iz Obrezine, pa je na klupu sjeo još jedan iskusni stručnjak, Vlado Horvat. Kao pojačanja zasad su stigla tri igrača iz susjednog Mraclina, Ivan Kos, Matija Roginić i Ivan Gjurašin, dok je iz Bune stigao Željko Cvetnić, poznatiji kao Žina.

28/29

Ljetni đir

VELIKA GOSPA VRIJEME ZA VELIKA FINALA Dok se sezona velikog nogometa tek zahuktava, jer svi osim prvoligaša Gorice tek čekaju početak prvenstva, turopoljski nogometni virtuozi zabavljaju se na malonogometnim turnirima s većom ili manjom tradicijom.

U turnire s vrlo ozbiljnom tradicijom spada čuvena Breška liga, na kojoj se dosta toga iskristaliziralo već krajem srpnja. Nogometaši Dubranca prvo su sredili Lučelnicu, a zatim i Kravarsko u derbiju, pa su vrlo blizu konačnom uspjehu.

Kudikamo veća neizvjesnost vlada u MNL Turopolja i Posavine, u kojoj se za vrh gotovo potpuno ravnopravno bore Kuče, Vukovina i Novo Čiče.

Igra se i malonogometna liga VG Sjever, a sve će završiti na Veliku Gospu ili dan prije nje. Pa idemo na "veliki" nogomet.

Ante Budimir u Gorici! Ali samo na treningu. Zasad...

AKO BIH SE VRAĆAO U HNL, TO NE BI BILO NI U DINAMO NI U HAJDUK, NEGO U MOJU GORICU, KAŽE ANTE. A MI JEDVA ČEKAMO TAJ TRENUTAK

T

og dana slavio je 30. rođendan, sunce je nemilosrdno pržilo, ali sve to nije spriječilo hrvatskog reprezentativca, Velikogoričanina Antu Budimira, da odradi trening na Gradskom stadionu, u svome gradu, na mjestu s kojeg je krenuo prema nogometnim visinama.

U društvu Krešimira Keke Marušića, trenera s kojim je prvi put radio kao 12-godišnji dječak, kao limač tadašnjeg Radnika, odrađivao je jednu vježbu za drugom, prolijevao znoj, radio angažirano kao da je pred njim prilika života. Iako je, zapravo, pred njim još samo jedna u nizu vrhunskih sezona. Ante je ovog ljeta i službeno postao igrač španjolske Osasune, za koju je lani igrao sjajno kao posuđeni igrač, prije nego što je s Hrvatskom otišao na Euro...

KAD VEĆ NIJE DAO DALIĆ...

I upravo je zato, zbog činjenice da igrač s takvom karijerom tako predano radi u ovako teškim uvjetima, bilo toliko lijepo vidjeti našeg Antu na našem stadionu. I već je taj prizor bi dovoljan da mašta proradi, da nogometnim fanaticima u ovome gradu krenu zazubice, da se počne razgovarati o

danu kad će Ante Budimir možda ponovno zaigrati u svom gradu. Kad mu već Zlatko Dalić nije dao ni sekundu u prijateljskom ogledu s Armenijom, možda je najbolje rješenje da dođe u HNK Goricu...

Dobro, neće se to dogoditi ni ovog, vjerojatno ni sljedećeg ljeta, ali bilo bi lijepo da karijeru završi ovdje, doma. Uostalo, pitali su ga nedavno bi li radije, kad bi se vraćao u HNL, igrao za Hajduk ili Dinamo.

- Ako bih se vratio kući, onda bih želio ig-

BUDIMIR JE TRENIRAO S MARUŠIĆEM KAO LIMAČ I - NEKIDAN...

rati tamo gdje mi je dom, u mojoj Gorici odgovorio je Ante na to pitanje, pa dodatno pojasnio zašto je to baš tako: KLUB KOJI NOSIM U SRCU

- Živim pet minuta od stadiona. U Osasuni igra dosta igrača iz omladinske škole, ti klinci žive za klub i dres koji nose. Kad vidite takav odnos prema klubu, onda i sami poželite igrati za klub koji nosite u srcu.

Zato kažem Gorica!

30

Sport

Renovacija momčadi u tijeku, Sesar ne ide nigdje GORIČKA GORICA: VRAĆA SE LALJEK, DOLAZE I KLINCI...

UZ LALJEKA I KRALJEVIĆA, RUKOMETAŠE GORICE MOGAO BI POJAČATI I DAVOR ĆAVAR, KOJI JE OSTAVIO DUBOK TRAG

J

Jedan gol, jedan bod nedostajao je rukometašima Gorice da u prošloj sezoni ostvare cilj i plasiraju se u Ligu za prvaka, no ništa se dramatično zbog toga nije dogodilo u našem premijerligašu. Uvjerljivim osvajanjem prvoga mjesta u Ligi za ostanak Goričani su dokazali da im je mjesto u gornjem domu hrvatskog rukometa, u kojem će pokušati biti sljedeće sezone.

- Okupljamo se na pripremama 9. kolovoza i cijelo vrijeme bit ćemo doma, u Velikoj Gorici, dijelom na stadionu s trenerom Damirom Bošnjakom, dijelom u dvorani, a imamo već i dogovorene neke prijateljske utakmice, jedan turnir u Sloveniji… - javio se s odmora trener Andrija Nikolić, koji nastavlja svoj posao na klupi Gorice.

Već mjesec dana prije ponovnog okupljanja stvari DVOJICA OPERIRANIH NA ČEKANJU

su bile prilično jasne po pitanju budućnosti, pa tako i po pitanju pojačanja.

- Vraćaju nam se Ivan Laljek i Paolo Kraljević iz PPD Zagreba, a moguće je da oni budu i jedina pojačanja. Momčad ostaje na okupu, čak nismo ni posebno aktivni na tržištu, no ukaže li se neka prilika, naravno da ćemo reagirati. Najveći problem su nam trenutačno dvije teške ozljede iz prošle se-

zone, budući da je Dominik Novak operirao rame, a Matej Svržnjak koljeno, pa ih čeka još nekoliko mjeseci stanke - ističe trener Nikolić.

Zasad su otišla trojica igrača, Stipe Purić sreću se TROJICA U RUBRICI 'ODLASCI'

potražiti u Sesvetama, Bruno Negran u Karlovcu, a Domagoj Grizelj u Osijeku, a kad je riječ o dolascima, pojavila se vrlo zanimljiva opcija s još jednim povratkom. Davor Ćavar, igrač koji je proteklih sezona nosio Goricu i bio najbolji strijelac lige na pragu je povratka na posudbu iz PPD-a, barem do trenutka kad pronađe neki drugi, atraktivniji i financijski izdašniji klub.

Goričani se u cijelom ovom procesu ponašaju racionalno i štedljivo, paze na svaku kunu iz opreza, ali i zbog najezde mladih igrača iz svoga pogona.

Fran Tomašić može računati na ozbiljnu minutažu, ozbiljno se računa i na golmana Ivana Jozepovića, a na vrata prve momčadi kucaju i tri mlada Velikogoričanina, 16-godišnji Fran Solariček te 17-godišnjaci Zvonimir Turkalj i Mateo Kvesić. Još neki klinci se polako nameću, pa sve govori da će Gorica u godinama pred nama bili još više domaća, gorička, jer tu su i dalje i Hrvoje Ceković, i Lucijan Bura, i Tomislav Barišić... (mv)

NAKON MAJCUNIĆA, GORICU SU NAPUSTILI I MAZALIN TE LJUBIČIĆ, NO KOSTUR MOMČADI JE OSTAO, A VEĆ STIŽU I PRVA POJAČANJA

D

a, bilo je nekih ponuda, razgovarao sam s nekim klubovima, ali odlučio sam da definitivno ostajem na klupi Gorice, kaže Josip Sesar, trener koji je s našim košarkašima u posljednjih nekoliko sezona ispisivao povijest.

Polufinale prvenstva Hrvatske doista se može smatrati takvim, povijesnim uspjehom, a ciljevi neće biti ništa manji ni sljedeće sezone, u kojoj će gorički roster izgledati kudikamo drukčije. U njemu sigurno neće biti dosadašnjega kapetana Ivana Majcunića, koji je postao novi igrač Cibone, a i njegov brat Hrvoje, kapetan juniorske momčadi, napustio je klub i otišao na studij u SAD. Uz njih, u dresu Gorice više nećemo gledati ni Ozrena Pavlovića, vrlo vjerojatno ni Lovru Mazalina, ni Krešimira Ljubičića...

- Vjerujem da ćemo opet složiti konkurentnu momčad, no pričekajmo još malo da vidimo kako će se razvijati situacija, kako će proći razgovori s igračima kojima su istekli ugovori... - kaže Sesar.

MAJIĆ I CINAC NA PRAGU DOLASKA

Zasad pod ugovorom ima Bornu Kapustu, Matu Kalajžića, Emila Savića, Antu Mašića i Marka Bakovića, a velika želja je i ostanak Karla Uljarevića, koji je daleko realniji od Mazalinova ili Ljubičićeva. Naravno, radi se i na dolascima novih igrača, a dvojica su već na pragu dogovora. Gorički dres tako će, prema svemu sudeći, nositi bek Ivan Tvrtko Majić (24), koji stiže iz Dubrave, te

Dino Cinac, atraktivni 32-godišnjak sklon zakucavanjima, koji bi trebao donijeti i dozu iskustva, budući da je riječ o igraču s vrlo pristojnom karijerom iza sebe.

Jedna od opcija je i povratak Ivana Batura, važnog kotačića iz prošlosezonske momčadi, koji će još neko vrijeme pauzirati zbog teške ozljede koljena, ali na njega se svakako računa s obzirom na prikazano u prošloj sezoni. Opcija je, dakle, i više nego dovoljno, a bit će ih još više kako se početak sezone bude bližio, kad se stvari na tržištu još malo iskristaliziraju.

POGLED PREMA BUDUĆNOSTI

Seniorskoj momčadi priključit će se i dojučerašnji juniori Stipe Sokol, koji je ovo ljeto proveo u sastavu U-18 reprezentacije, kao i Nikola Ivanetić te Frano Miloloža, dok su već dogovoreni dolasci dvojice mladih igrača iz Makarske - u Veliku Goricu stigli su 18-godišnji bek Duje Srzić i 206 centimetara visoki 16-godišnji Duje Selak.

Razmišlja se, dakle, i o daljoj budućnosti, ali naravno da je u fokusu ona bliža.

- Ciljevi će nam biti isti kao i prošle sezone, želimo pokušati biti što bliže vrhu domaće košarke, ali i što bolje se prezentirati u ABA 2 ligi, koju i ove sezone ponovno želimo igrati. Zasad još postoje neki upitnici, no vjerujem da će se sve to riješiti do početka sezone - kaže Sesar.

Pripreme bi trebale početi početkom kolovoza, sezona krenuti potkraj rujna, a do tad se još štošta može mijenjati... Dobra vijest je da kostur momčadi ostaje na okupu.

Borna Kapusta i dalje će organizirati napade goričkih košarkaša