Reporter 398 - 22.10.2020.

Goričkih 30 godina u učionici, knjižnici, crkvi...

Str. 12

Stipo Bilić je Banjalučanin, odrastao u obitelji s desetoro djece, ali sad je i Goričanin. I pisac koji to - ne želi biti!

Broj

398 Godina XIX

VELIKA GORICA 22. 10. 2020.

DESETO LICE NA ČELU GORICE Str. 10

TKO ĆE SVE U UTRKU ZA FUNKCIJU GRADONAČELNIKA ŠESTOGA GRADA U HRVATSKOJ? SPREMA LI SE DUEL AČKAR - ŠIMUNIĆ?! SPREMAJU SE I NEZAVISNE LISTE...

VELIKOGORIČKI SPORT ŽIVI NAJLJEPŠE DANE U POVIJESTI OVOG GRADA NA JEDAN DAN GORICA JE BILA NAJBOLJA U DRŽAVI U NOGOMETU I U KOŠARCI...

Dani sporta Str. 26

Crtice iz Gorice...

RIJEČ UREDNIKA

Bezbolno do proljeća, pa iznenađenja!

Dok bitka s koronom traje i dalje, pri čemu ne pokazuje ozbiljnu namjeru da u nekoj doglednoj budućnosti konačno "otkači" od svih nas, dalje idu i naši životi, dalje ide i život našega grada...

U prilično specifičnim uvjetima, jer odlukom suca istrage još ćemo neko vrijeme biti grad bez gradonačelnika, ali čini se da smo grad koji unatoč tome prilično normalno živi, djeluje, funkcionira. Situacija je, naravno, daleko od idealne, ali tim ljudi koji je preuzeo ovlasti prvog čovjeka grada morao bi imati sasvim dovoljno iskustva i znanja da ovo prijelazno razdoblje prođe bezbolno. I da se u miru dočekaju lokalni izbori, nakon čega kreće novo poglavlje.

U njemu, potpuno je jasno, na čelu grada više neće biti aktualni gradonačelnik, a tko će biti... E, to će biti jako zanimljivo vidjeti!

Izbori su planirani za svibanj 2021. godine, a sve govori da su pripreme - već počele! U ovoj situaciji mnogi će vidjeti svoju priliku da se izdvoje, da preuzmu grad koji je velik, važan i s ogromnim potencijalom. Kandidati se pripremaju u tišini, a u svemu tome moguća su i neka iznenađenja...

Mjesto na kojem će za otprilike godinu dana niknuti shopping centar još će kratko biti obraslo travom i praktički potpuno zapušteno

Novi shopping centar nam stiže

U VELIKU GORICU DOLAZI STOP SHOP RETAIL PARK, TREĆI TAKAV U HRVATSKOJ, A GRADIT ĆE SE NA MJESTU NA KOJEM JE TRENUTAČNO ZAPUŠTENI OBJEKT ELEKTROKONTAKTA

Besplatne informativne novine građana Velike Gorice, Turopolja, Posavine i Pokuplja Datum izlaska ovog broja: 22. listopada 2020.

Izdavač: e-Radio d.o.o., Velika Gorica, Gajeva 25 Glavni urednik: Marko Vidalina Tehnički urednik: Zvonko Šimunić Grafičko oblikovanje oglasa: Željka Makek i Mile Šola Novinari: David Jolić, Mirjana Marković, Petra Škrinjarić, Marija Vrbanus, Matea Brenčić, Vanja Stanojević, Mato Paviša, Suzana Majstorović, Vitomir Štuban Fotografije: David Jolić, Sanjin Vrbanus, Mario Žilec, Dora Črnko, Nikica Topić, Vitomir Štuban, Mato Paviša Uređuje redakcijski kolegij (sjedište): Velika Gorica, Gajeva 25 Telefon: 01/6222 777, Fax:01/ 6221 160, e-mail:reporter@city-radio.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Slavonska avenija 4, Zagreb „Reporter“ je upisan u evidenciju javnih glasila pri Uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske Reporter je dobitnik nagrade „Zlatno ogledalo“ kao najuređenije lokalne novine u Hrvatskoj

G

U sklopu novog centra bit će trgovine hranom, tehnikom, odjećom...

oričani će iduće godine moći kupovati u novom shopping centru u svom gradu. Ovoga puta ne radi se tek o prehrambenoj trgovini, što znači da bi nam budući trgovački centar ipak trebao donekle smanjiti potrebu za odlascima u metropolu. Radi se, saznajemo, o STOP SHOP retail parku, kakvi u Hrvatskoj već postoje u Osijeku i Valpovu. Osim toga, ovaj brend maloprodajnih parkova posluje i u Mađarkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Slovenij, Austriji, Srbiji te Rumunjskoj.

Kako doznajemo, investitor je od Elektrokontakta već kupio zemljište veličine 24.219 četvornih metara koje se nalazi pored VG Goričanke. Ovih dana Gradu Velikoj Gorici predat će i zahtjeve za izdavanje ostalih potrebnih dozvola, nakon čega mogu krenuti u izgradnju. U njemu bi se, prema projektu, trebala smjestiti trgovina prehranom veličine 2.250 četvornih metara, a nagađa se kako će upravo na ovoj lokaciji svoju prvu goričku trgovinu otvor-

ULAZI U TRGOVINE BIT ĆE NATKRIVENI, A PARKING ĆE IMATI VIŠE OD 260 MJESTA

iti lanac Plodine, no ta informacija još nije potvrđena. Osim prehrane, plan investitora je na 1.500 četvornih metara novog trgovačkog centra smjestiti i Müller te još četiri trgovine. Kako doznajemo, u jedan od prostora uselit će trgovina elektronikom, a u ostalima će biti specijalizirane trgovine obuće i odjeće. Na dijelu centra najbližem Ulici kneza Ljudevita Posavskog nalazit će se ugostiteljski objekt, odnosno caffe bar.

Kako je to slučaj i u vanjskom dijelu Supernove u Buzinu, ulazi u trgovine će biti natkriveni, a centar će imati i parkiralište s više od 260 mjesta.

Budući da Grad Velika Gorica planira izgraditi i novi rotor na križanju Ulice kneza Ljudevita Posavskog i Ulice A. G. Matoša, koji bi trebao biti upravo pred ulazom u novi trgovački centar, ovaj dio Gorice uskoro bi mogao izgledati potpuno drugačije. U svakom slučaju, parcela Elektrokontakta više neće biti obrasla u korov, a prostor ispred nje neće biti odlagalište smeća.

Vanja Stanojević

VELIKI KORAK PREMA BOLJEM ČIČU: SASTALI SE GRAD, UDRUGA I HIDREL O situaciji s jezerom Čiče razgovarali su v.d. gradonačelnika Ervin Kolarec, predsjednik udruge "Jezero Čiče - Turopoljsko more" Alan Šembera, pročelnica Gordana Mikulčić te direktor tvrtke Hidrel Gordan Jelušić. Kao prihvatljivo rješenje definirali su model bez izmjene urbanističkog plana uređenja jezera, u kojem će Hidrel sanirati Čič Bič i dio prema veslačkom klubu.

- Hidrel će pripremiti idejno rješenje sanacije Čič Biča, i to podijeliti u vremenske faze, sve do sanacije cijelog svog dijela jezera. Dio po dio jezera vadit će se iz rudarske koncesije i pretvarati u sportsko rekreativni centar,

kako je definirano UPU-om - kazao je Šembera.

Stručni timovi Grada i udruge sad će analizirati Hidrelovo idejno rješenje, a zadnji korak bit će sporazum u kojem će Grad omogućiti Hidrelu dobivanje lokacijske dozvole i nesmetani nastavak posla na dijelu jezera.

- Grad mora naručiti i geodetski snimak drugog dijela jezera, Velkoma u stečaju, kako bi se utvrdile dubine, pokosi, tj. nivo devastacije koje je Velkom ostavio iza sebe. To je osnovni preduvjet za pokretanje izvanredne sanacije tog dijela jezera, te potencijalno dobivanje EU sredstava - kazao je Šembera.

Grad Velika Gorica Ukratko

OTVOREN NATJEČAJ ZA GRADSKE STIPENDIJE Grad Velika Gorica raspisao je natječaj za dodjelu stipendija u školskoj godini 2020./2021.

Ukupno će dodijeliti 50 stipendija, 25 za učenike srednjih škola te 25 za studente. Stipendije se dodjeljuju prema dva kriterija – kriteriju izvrsnosti i prema socijalnom statusu. Pravo kandidiranja za dodjelu stipendija imaju učenici 3. i 4. razreda srednjih škola te studenti od druge godine preddiplomskog pa nadalje, uz uvjet da nisu stariji od 26 godina. Iznos stipendije za učenike je 500 kuna, a za studente 1000 kuna mjesečno. Stipendisti će taj iznos dobivati 12 mjeseci, počevši od 1. rujna.

Rok za prijavu je 30. listopada.

Po završetku rješavanja pristiglih prijava, prijedlog kandidata će biti objavljen na službenoj stranici Grada www.gorica.hr te na oglasnoj ploči u prizemlju Gradske uprave.

OBILJEŽEN DAN 153. BRIGADE

P

olaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule branitelje kod spomenika "Golubica" ispred gradskog groblja, a potom i u vojarni Satnik Josip Zidar u Velikoj Buni, prve listopadske subote obilježen je Dan 153. brigade HV-a Velika Gorica.

Bila je to prilika da se suborci prisjete dana provedenih u zajedničkoj borbi za slobodu, ali i da kroz razgovore evociraju uspomene na one koje više nisu među nama.

- Priča o Domovinskom ratu i putu 153. brigade HV-a nije zabavno štivo. To je priča o hrabrosti, patnji i umiranju, ali i priča o tome kako se voli domovina kad je najpotrebnije. Trudimo se da se Domovinski rat nikada ne zaboravi, da čuvamo, širimo i prenosimo istinu o njemu, a najvažnije je očuvati sjećanje na naše poginule suborce.

SPONZORIRANO

Raspisan je Javni poziv za korištenje prostora i usluga Startup VG Inkubatora. Kroz ovaj program Grad nudi poduzetnicima početnicima korištenje poslovnog prostora i raznih oblika poslovnih usluga u svrhu unapređenja i razvoja njihovog poslovanja. Zainteresiranima se daje na korištenje radna jedinica prosječne površine od pet m² i zajedničkih prostorija, prostor je klimatiziran, u potpunosti opremljen te pokriven optičkim internetom. U poslovnom prostoru ukupne površine cca.

200 m² koji je namijenjen za uredsko poslovanje, različite oblike poslovnog savjetovanja i sličnih usluga, može se uzeti na korištenje jedna ili više radnih jedinica, no svaku od njih može koristiti jedna osoba.

Prostor se daje se na korištenje na minimalno tri, a maksimalno 12 mjeseci, s mogućnošću produljenja. Prijave se zaprimaju od 19. listopada, poziv je otvoren.

- rekao je Ivan Zagorac, ratni zapovjednik i predsjednik Udruge 153. brigade.

U napadu srpskog zrakoplovstva 22. rujna 1991. na šire područje Velike Gorice poginula su dva pripadnika Narodne zaštite Kurilovec, prve žrtve rata na našem području, i već 3. listopada formirana je 10. brigada Teritorijalne obrane Velika Gorica, prva oružana sila na ovom području, koja je spriječila napredovanje neprijatelja prema Velikoj Gorici i Zagrebu. U prosincu iste godine preimenovana je u 153. brigadu i pod tim imenom djelovala je do kraja rata.

Kroz postrojbu je prošlo 5818 vojnika, 452 su ranjena, a njih 72 su poginula.

- Ovime odajemo počast svim hrvatskim braniteljima, kao i 121 Velikogoričaninu koji su dali život za slobodnu Hrvatsku rekao je v.d. gradonačelnika Ervin Kolarec.

Gastro Turopolja u prilagođenom izdanju OVE GODINE JE U SKLOPU GASTRA ODRŽAN I GOSPODARSKI SAJAM TE VELIKOGORIČKI FESTIVAL CRAFTA, A RESTORANI SU PO POVOLJNIM CIJENAMA PONUDILI VRHUNSKE DELICIJE

I

ako u pomalo izmijenjenom i prilagođenom izdanju, Najdugovječnija gastronomska manifestacija, Gastro Turopolja, ni ove godine nije zaobišla gurmane i sladokusce koji rado uživaju u finoj domaćoj hrani i piću, pomno biranim jelima tradicijske kuhinje ili pak novitetima okusa dobro poznatih nam majstora goričke kulinarske i slastičarske scene.

- Mi smo krizu shvatili kao priliku, pa je tako 19. Gastro Turopolja zaživio u malo drugačijem, ali nimalo slabijem izdanju nego dosadašnjih godina. – ističu iz Turističke zajednice Velika Gorica.

RADIONICE S PREDZNAKOM 'EKO'

KORIŠTENJE PROSTORA STARTUP VG INKUBATORA

2/3

Povodom Gastro tjedna, koji će trajao od 5. do 11. listopada, vrata je otvorilo devet velikogoričkih restorana, a svatko od njih pripremio je ono po čemu su posebni i poznati. Nudili su se tako vrhunski specijaliteti domaće i inozemne kuhinje, kao i slastice i fina vina, a posebne ponude menija pratile su i posebne cijene, od 35 do nešto više od sto kuna za bogati meni. Među probranim delicijama našlo

U GASTRO TJEDAN SE UKLJUČILO SE DEVET GORIČKIH RESTORANA, A OTVARAJU SE I NOVI...

se ponešto i za najzahtjevnije nepce, jer je u ponudi bilo finih juha, kremastih rižota, ribljih specijaliteta, Tomahawk od turopoljske svinje i medaljona od odležane junetine, mozarella štapića, pizza, quesadilla i taquitosa, zapečenih štrukli, knedli od šljiva, palačinki…

Iako je ove godine, zbog epidemiološke situacije, izostao tradicionalni nedjeljni ručak na otvorenom. 19. Gastro ponudio je u Parku Franje Lučića kulturne, zabavne i ekološke sadržaje za velike i male Goričane i njihove goste. Nije nedostajalo ni dobre glazbe, hrane, pića, ponude suvenira i domaćih proizvoda, radionica ili aktivnosti za djecu. Naime, organiziran je 2. Gospodarski sajam s proizvodima i rukotvorinama naših obrtnika i proizvođača te 4. Velikogorički festival crafta. Festival crafta je ove godine promovirao nekoliko domaćih pivovara od Zagreba i Siska do Zaboka, Čakovca ili Varaždina, koje su po povoljnim cijenama točile vrhunsko pivo. Ovogodišnji je festival imao ekološku notu, pa se tako piće točilo u višekratnim plastičnim čašama.

- Posjetitelji Gastra su po kaucijskoj cijeni od 10 kuna mogli podići svoju kvalitetnu poli-

propilensku čašu s dizajnom našeg plavog žapca Jure i poznatim motivima Velike Gorice. Čašu su mogli vratiti i dobiti povrat kaucije ili je ponijeti sa sobom i dalje je upotrebljavati jer su čaše perive u perilici posuđa - pojašnjavaju iz Turističke zajednice.

Uz pivo ide i dobra glazba pa je tako u petak, 9. listopada, nastupila grupa Stampedo, a dan kasnije, u subotu, zasvirala je Retrodukcija.

PREDSTAVA I MODNI DIZAJN

U sklopu eko kutka održane su radionice kućnog kompostiranja i kućnog recikliranja koje je organizirala Udruga ZMAG, mlade goričke mame koje djeluju pod imenom Happy Pili su pokazale kako koristiti eterična te izraditi prirodne proizvode za održavanje kućanstva i osobnu higijenu, a djeca su naučila ponešto i o važnosti reciklaže uz predstavu "Uzbuna u Plastičnom carstvu".

Mlada gorička dizajnerica Tina Miličević prezentirala je različite tehnike šivanja i bojanja tkanine na već postojećim komadima odjeće, a Ivana Šušković koja djeluje pod pseudonimom idemo_redom pokazala je kako izraditi organizatore za čuvanje odjeće od kutija, kako skladištiti namirnice u već postojeće staklene tegle, kako ponovno koristiti razne plastične dodatke iz kućanstva, a da ih ne bacimo, kako izraditi učinkovita, jeftina i ekološka sredstva za čišćenje…

Grad Velika Gorica SPONZORIRANO

Sjednica Grad AGLOMERACIJA, JAVNI PRIJEVOZ I AKTUALNO STANJE U GRADU BILE SU NAJČEŠĆE SPOMINJANE TEME NA AKTUALNOM SATU

Sastanak Dječjeg gradskog vijeća ŠKOLARCI RAZGOVARALI O NOVIM PRAVILIMA U ŠKOLAMA, O MASKAMA, O SAMOIZOLACIJI… U okviru aktivnosti Dječjeg tjedna, održan je sastanak Dječjeg gradskog vijeća na kojem je sudjelovalo deset vijećnika. S njima su razgovarali predstavnici UO za predškolski odgoj, školstvo i šport, Neven Topolnjak i Arijana Mataga Tintor te Jelena Cvetnić iz Centra za djecu, mlade i obitelj. Vijećnici su razgovarali o tome kako im prolaze prvi tjedni školske godine, što im je lakše, a što teže i kako doživljavaju nova pravila i nove okolnosti u školi.

Govorilo se i o maskama, samoizolaciji i o tome koliko ih odrasli slušaju i čuju.

- Dječji vijećnici ističu da je djeci teško biti cijeli dan u školi s maskama na licu, ali su svjesni da se toga trebaju pridržavati i da se na taj način međusobno čuvamo i štitimo. Smeta ih što neki odrasli i neka djeca ne nose maske pravilno. Posebno je teško djeci koja nose naočale zbog zamagljivanja naočala. Na pitanje je li bolje i lakše biti u online školi ili u školi s maskama, mišljenja vijećnika se razlikuju; nekima je lakše biti doma i pratiti nastavu online, jer ih postojeća pravila zbunjuju, a neki kažu da im je ipak draže biti u "pravoj" školi, makar i s maskama jer se vide

i druže s prijateljima, a učitelji im mogu bolje objasniti gradivo - kažu iz Grada Velike Gorice.

Dječji vijećnici kazali su i kako nova pravila utječu i na druženje djece izvan škole, neki se druže dok su vani, a neki su oprezni i na vanjskom prostoru pa izbjegavaju druženja. Ne bi željeli da se ponovi lockdown jer smatraju da se mnoga prava djece krše u takvoj situaciji - od prava na igru i kretanje do prava na dostupnost zdravstvenog sustava. Svi se slažu da bi se dječji glas trebao čuti uvijek, bez obzira na uvjete u kojima živimo. Misle da bi se Vijeća učenika u školama trebala sastajati i razgovarati o problemima i situaciji u svakoj školi. Smeta ih što velik broj učitelja i nastavnika s njima ne razgovara o korona situaciji. Razgovor o tome s odraslima im puno znači, žele dobiti informacije i žele dobiti odgovore na pitanja. Naglašavaju da su zabrinuti i da je zato važno da se s njima o tome razgovara. Poručuju svojim vršnjacima da pitaju odrasle sve što ih zanima, da razgovaraju međusobno i da se pridržavaju mjera kako bi se svi zajedno što prije vratili u normalu.

Predložite kandidate za nagrade Grada NA DAN GRADA, 13. PROSINCA, VIJEĆE DIJELI JAVNA PRIZNANJA ODABRANIM GORIČANIMA Iz Grada pozivaju na predlaganje kandidatkinja i kandidata za dobitnike ovogodišnjih javnih priznanja. Fizičke, odnosno pravne osobe koje su osim svog kvalitetnog predanog redovnog rada ostavile neizbrisiv trag u određenoj djelatnosti, mogu predlagati vijećnici i radna tijela Gradskog vijeća, gradonačelnik, građani, udruge, trgovačka društva, vjerske zajednice i ustanove. Prijedloge treba dostaviti najkasnije do 6. studenog u zatvorenoj omotnici i s naznakom "ne otvaraj" na adresu: Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja, Grada Velike Gorice, Trg kralja Tomislava 34, 10 410 Velika Gorica.

Uz Povelju grada za životno djelo, dodjeljuje se Nagrada s likom Franje Lučića

za iznimna dostignuća u proteklom jednogodišnjem ili višegodišnjem razdoblju na području društvenih djelatnosti te "Krčka vrata" za dostignuće u gospodarskim djelatnostima, razvitku grada i unapređenju kvalitete života građana.

Nagrada s likom Nikole Škrlca Lomničkog dodjeljuje se za doprinos razvitku demokratskih političkih institucija, aktivnog građanstva, lokalne i mjesne samouprave i političke kulture. Za jačanje ugleda i promociju Grada u zemlji i svijetu dodjeljuje se "Zlatna turopoljske podgutnica", dok se za iznimna dostignuća na području humanitarnog djelovanja dodjeljuje "Turopoljsko srce". Tu je još i počasno građanstvo Grada Velike Gorice - za posebne zasluge.

I

ako se na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice trebalo raspravljati uglavnom o tehničkim točkama, zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec istaknuo je na početku kako smatra da bi trebalo uvrstiti dvije nove točke, onu o novom ugovoru sa ZET-om te onu o funkcioniranju VG Vodoopskrbe i projekta Aglomeracija Velike Gorice.

Vijećnik SDP-a Damir Šimunić predložio je da se Dnevni red nadopuni i izvješćem o aktualnoj situaciji u gradu i gradskim poduzećima, pojašnjavajući da se Grad našao u najvećoj krizi i aferi u svojoj povijesti, preko čega vijećnici ne bi smjeli olako prijeći.

Tomislav Jakovljević iz Živog zida složio se da je najbitnija tema trenutno funkcioniranje grada u izvanrednim okolnostima, MOST-ovac Damir Slojšek rekao je kako je "vidljivo da puca svuda", a Alan Šembera dodao je da vijećnici nisu izabrani od građana da guraju glavu u pijesak i prave se kao da je sve u redu.

- Tražimo ispred građana Velike Gorice da dobijemo informaciju tko zapravo sada vodi ovaj grad, kakvi su odnosi, to nas zanima - rekao je Marijo Zdelar.

Uvrštenje ove točke podržali su i HSSov Igor Horvačić te HSP-ovac Lucijan Maslać. Darko Bekić iz HDZ-a nazvao je sve navedeno od strane oporbe politikantstvom te istaknuo kako se oporba razgolitila i kako su maske konačno pale.

- Oporba bi se ovdje igrala USKOK-a i sudnice! - zaključio je Bekić.

KARTA ZA ZET-OV BUS OSTAJE ISTA

Kod izglasavanja ta točka ipak nije uvrštena na Dnevni red te su vijećnici SDP-a, nezadovoljni time, napustili sjednicu!

Zamjenik Kolarec pojasnio je vijećnicima da o pravosudnim postupcima koji su u tijeku od kad se gradonačelnik Barišić nalazi u istražnom zatvoru ne može govoriti, niti ih komentirati.

- Ono što je svima nama, a vjerujem i vama vijećnicama i vijećnicima, cilj i pri-

SDP-OVCI SU NAPUSTILI SJEDNICU KAD NIJE PROŠAO NJIHOV ZAHTJEV ZA DNEVNI RED

POKREĆE SE POSTUPAK IZRADE ANALIZE JAVNOG LOKALNOG PRIJEVOZA PUTNIKA

oritet je da grad funkcionira. Mogu samo potvrditi da sve službe, trgovačka društva te gradska uprava i ustanove funkcioniraju, a sve u interesu građana - kaže Kolarec.

Izvještavajući o javnom prijevozu i ugovoru sa ZET-om, zamjenik gradonačelnika istaknuo je da Grad ugovor produljuje mjesec za mjesec jer cijena prije toga nije bila prihvatljiva, a Grad nije htio povećavati. Ne želi to ni u budućnosti.

- Pokrećemo razgovore kako ćemo postupiti u godini koja je pred nama, što nam je itekako važno. Pokrenut ćemo postupak izrade analize javnog lokalnog linijskog prijevoza putnika Velike Gorice, čija je svrha izrada modela koji će biti financijski održiv i prihvatljiv svim korisnicima - objasnio je Kolarec te dodao da se pregovori sa ZETom nastavljaju i se nada uspješnoj suradnji i u idućoj godini, bez povećanja cijena unatoč većim potraživanjima od ZET-a.

Oporba je predbacila vladajućima što se tek sad krenulo u analizu javnog prijevoza. Alan Šembera istaknuo je kako ZET od Velikogoričana na kartama dnevno zaradi 200 tisuća kuna, a ako se tome još doda cijena koju plaća Grad, radi se o iznosima dovoljnima da se pronađe vlastito rješenje za javni prijevoz.

- Sisak je nabavio autobuse iz EU fondova, Šibenik, Vinkovci, manji gradovi su osnovali svoja gradska prijevozna poduzeća i EU im je financirala dobar dio javnog prijevoza - rekao je Šembera.

Predložio je da se uredi željeznička stanica te kupi jedan autobus koji bi građane vozio do nje, a u pregovorima da se iskoristi to što je zračna luka na goričkom teritoriju te Grad tako može postaviti svoje uvjete.

Vijećnik Tomislav Jakovljević uvjeren je kako je tema javnog prijevoza zapravo nebitna jer prijevoz ZET-om dobro funkcionira te se ovom temom željela skrenuti pažnja s većih problema u Gorici, ali Karmen Rak iz MOST-a nije bila tog mišljenja.

- Budimo realni, svima nam najviše odgovara da je isti prijevoznik na području Velike Gorice, okolice i Zagreba, jer ne moramo imati dva pokaza - rekla je Rak,

4/5

Predsjednik Vijeća Neven Karas sjednicu je nastavio bez SDP-a

S prijedlogom SDP-a složila se praktički cijela oporba, a kad on nije prošao, vijećnici SDP-a su napustili vijećnicu

tražeći da se inzistira na redu vožnje, broju linija i boljoj usluzi ZET-a.

Ponudila je rješenje u okviru javnog natječaja koji sufinancira nabavu energetski učinkovitih vozila na alternativna goriva za gradski prijevoz. Na taj bi način, smatra Rak, mogli nabaviti autobusi koji bi povezivali Goricu sa željezničkim kolodvorom, kao i oni za prijevoz školske djece.

AGLOMERACIJA NIJE NITI ĆE STATI

O funkcioniranju VG Vodoopskrbe i provedbi projekta Aglomeracija Velike Gorice izvijestio je novi direktor ovog trgovačkog društva Krunoslav Višić, koji je zaposlenik ovog gradskog poduzeća od 2013. godine, a funkciju čelnog čovjeka preuzeo je 30. rujna. Višić je vijećnicima je poručio da je njegov cilj zakonito, što racionalnije i što

transparentnije vođenje poslovanja društva. Što se tiče Aglomeracije, istaknuo je da je nužan izniman angažman svih osoba uključenih u projekt te je već dogovorio hitan sastanak s Hrvatskim vodama.

- Radovi ni u jednom momentu nisu niti stali niti će stati. To nikome nije u interesu, sve ide po planu - rekao je Višić.

Podsjetio je kako je Aglomeracija podijeljena u tri dijela. U cjelini A1 na dionici uz Aveniju pape Ivana Pavla II izvedeno je 93% radova, Rakarje - Podbrežnica je na 67%, izvedeni su radovi na dionici uz Ulicu Rudolfa Fizira te sa sjeverne strane Gradskog groblja, a dovršetak radova u Ulici HBZ-a očekuje se do kraja godine.

Radovi u Lukavcu su na 96% izvedenosti. Što se tiče cjeline A2, u Kobiliću su radovi završeni i saniraju se prometnice, krenulo

RADOVI NI U JEDNOM TRENUTKU NISU STALI, A NI NEĆE. SVE IDE PO PLANU

se s izradom crpne stanice Bapče te u Črnkovcu. U cjelini A3 radovi u Mraclinu i Okuju su na 70%, Staro Čiče i Vukovina su na 15% izvedenosti, slijede Gornje Podotočje te Buševec i Ogulinec.

Alan Šembera podsjetio je da pročistač već sada kasni godinu dana, a trenutna lokacija je podosta rizična.

- Preko Udruge smo tražili da Grad napravi geometrijski snimak da vidimo kolike su stvarne dubine na jezeru Čiče. Može se dogoditi da kod prvog jačeg potresa fekalije završe na dnu jezera, što znači da ćemo onda imati kontaminiranu vodu za više od pola milijuna ljudi u sljedećih 100 godina, onda ćemo uvoziti vodu valjda iz Cetine.

- rekao je Šembera te upitao hoće li nam Europska komisija priznati troškove zbog "kontaminiranog" projekta.

Krunoslav Višić novi je predsjednik Uprave VG Vodoopskrbe

- Što se tiče uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, studija utjecaja na okoliš je rađena prema direktivi EU, dobili smo suglasnost pa uopće nema smisla postavljati pitanje njegovog položaja. Izdana je građevinska dozvola, mislim da to ne bi trebalo biti sporno, kako ni kvaliteta tog uređaja, kako on ne bi utjecao na zagađenje okoliša - objasnio je direktor Višić.

HDZ-ov vijećnik Darko Bekić izrazio je punu podršku novom čelnom čovjeku VG Vodoopskrbe.

- Direktor je dosta bio uključen u sve procese, dva dana je tu i vjerujem da će brzo to sjesti na svoje, vidjet ćemo kako će proći sastanci s Hrvatskim vodama. Puna podrška novom direktoru, znamo da će biti problema, toga smo svi svjesni, ali projekt mora ići dalje - poručio je Bekić.

Na aktualcu o vrtićima, cestama, taksistima…

VIJEĆNICI SU UPOZORAVALI I NA PROPUSTE TIJEKOM IZVOĐENJA PROJEKTA AGLOMERACIJA TE POTENCIRALI SLUČAJ TUŽBE KOJU GRAĐANI NAVODNO SPREMAJU PROTIV GRADA VELIKE GORICE

A

ktualni sat otvorio je Damir Slojšek koji je zatražio popis svih poslova u kojima je sudjelovao Elektrocentar Petek. Darka Bekića zanimala je dinamika radova na vrtićima u Selnici, Maloj Buni i Lukavcu te provedba dodjele novčane naknade od 1000 kuna goričkim srednjoškolcima.

- Vrtić u Selnici se većim dijelom financira iz EU fondova. Radovi su krenuli 26. kolovoza i sve ide prema planu, a taj će vrtić pokrivati i nekoliko mjesnih odbora koji gravitiraju oko Selnice. Uskoro će krenuti radovi u Maloj Buni. Namjera je da se tamo smjeste dvije vrtićke skupine do 40-ak djece, a namijenit ćemo i urediti prostor od 110 kvadrata. Što se tiče Lukavca, projektna dokumentacija je u izradi i nadamo se na proljeće i tamo imati mjesta za dvije do tri vrtićke skupine - rekao je Kolarec. Što se tiče naknade za srednjoškolce, podneseno je 2060 zahtjeva, a isplate idu po redu kako se zahtjevi obrađuju.

Alan Šembera istaknuo je kako ima saznanja da se sprema tužba od strane stanara protiv Grada.

- Odnosit će se na postupak odobravanja građevinske dozvole za gradnju na tri čestice u Zagrebačkoj 94, budući da nitko od susjeda parcele nije bio obaviješten o tome, Iako susjednih parcela ima manje od deset, što je vrlo bitno za naglasiti - rekao je Šembera te za pojašnjenje pozvao pročelnicu Lanu Kotrman.

- Na toj čestici predviđena je izgradnja tri zgrade s po četiri stana i jednim poslovnim prostorom. Čestica se dijeli na tri dodatne čestice. Po Zakonu o gradnji kada imate više od deset nekretnina koje su susjedne s vašom česticom ili kad je neprikladna dostava dozvoljen je javni poziv na uvid.

U ovom slučaju u susjednoj čestici imamo više od 50 stanova, znači više od 50 suvlasnika i u tom slučaju ide javni poziv za uvid. Objavljen je elektronski i po zakonu, ali se nitko se nije odazvao. Prema tome,

RADOVI NA VRTIĆU U SELNICI SU POČELI, A USKORO ĆE KRENUTI RADOVI I U MALOJ BUNI

izdali smo građevinske dozvole i one su pravomoćne - pojasnila je pročelnica.

Vijećnik Stjepan Rak ispitao je situaciju o cesti u Mraclinskoj Dubravi te dobio odgovor kako je prometnica završena u cijelosti. Tehnički pregled je u međuvremenu obavljen i čeka se uporabna dozvola. Vijećnika Igora Horvačića zanimali su radovi na vatrogasnom domu u Buševcu.

– Pripremni radovi su započeli. Vrijednost radova je gotovo dva milijuna kuna, a rok izvođenja je pola godine. Potpuno će se izgraditi vatrogasni dom i poslovni prostor u veličini od 860 kvadrata, a uz to i manji prostor od 90-ak kvadrata - rekao je Kolarec.

Sanja Zado pitala je kada će biti nastavak rekonstrukcije Šenoine ulice. Pročelnik Katulić rekao je da je taj projekt u završnoj fazi te da se nada da bi mogao biti u proračunu za 2021. godinu. Željko Stanilović upozorio je da u Lukavcu, u kojem se radi na projektu Aglomeracije, nisu osigurane otvorene rupe, pitao je gdje je deponij materijala te tko provodi nadzor nad tim radovima. Tražio je pisano obrazloženje.

Lucijan Maslać postavio je pitanje o smanjenju broja dozvola za taksiste na Zračnoj

luci. Zanimalo ga je i jesu li se zakazani pregovori održali te koje su sada opcije taksistima. Pročelnik Katulić objasnio je da oni koji žele voziti taksi na području Velike Gorice to mogu raditi bez problema, no da je pitanje taksiranja na Zračnoj luci nešto što se zaustavilo u pregovorima. Razlog za zaustavljanje je, navodi, koronakriza, što je rezultiralo i padom prometa Zračne luke.

Maslać je imao pitanje i o nemogućnosti testiranja na koronavirus vikendom koje je nekim građanima potrebno zbog operativnih zahvata ili poslova. Zamjenik gradonačelnika odgovorio je da će Grad zatražiti da se barem jedan dan u vikendu naši sugrađani mogu testirati.

Milivoj Dijanežević pitao je o potpisivanju ugovora o izvršenju mjerenja kvalitete zraka u Donjoj Lomnici te kada mogu očekivati rezultate. Napomenuo je da bi ta ispitivanja trebala biti u vrijeme rada asfaltne baze u Donjoj Lomnici. Pročelnica Gordana Mikulčić-Krnjaja odgovorila je da je ponuda zatražena, ali da odgovor još uvijek nisu primili te da se nadaju da će uskoro biti dostavljen. Navela je kako moraju vidjeti iznos ponude te da imaju mogućnost to odraditi ove godine.

SPONZORIRANO

dskog vijeća bez SDP-a

Grad Velika Gorica

Kako ističu iz PŠ Rakitovec, i prošlu 2019./2020. "korona" nastavnu godinu završili su pobjednički.

- Uz naš i vaš trud i zalaganje opet smo najuspješniji u Zagrebačkoj županiji i u Gradu Velikoj Gorici. DS Smith Unija papir našim učenicima je darovao prigodne poklone, a s novčanom nagradom kupit ćemo nove ormare za knjige i panoe u gornjoj učionici

Ukratko

- kažu u školi.

S nagradom Grada namjeravali su se počastiti jednodnevnim izletom, ali od toga se trenutno odustalo. Snaći će se, kažu, i korisno utrošiti zarađeno, a u ovoj nastavnoj godini nastavljaju sa sakupljanjem papira, baterija i čepova. Inače, Područna škola Rakitovec dobila je zlatni status međunarodnih eko-škola.

BAZENU SU DONIRANA INVALIDSKA KOLICA Gradski bazen Velika Gorica dobio donaciju od tvrtke Karl Dietz Kijevo - invalidska kolica koja će služiti kako bi osobe s invaliditetom mogle lakše pristupati bazenu, a i dobar su početak priče za stvaranje plivačkog kluba osoba s invaliditetom.

- Od otvaranja bazena polako su nam počele dolaziti osobe s invaliditetom, pogotovo djeca. Za to je najzaslužnija trenerica Sara Brajković iz plivačkog kluba.

Trenutačno dolazi desetak djece s invaliditetom, a u budućnosti planiramo osnovati plivački klub osoba s invaliditetom - najavljuje Darko Ćopić, voditelj bazena.

Kolica vrijedna oko četiri tisuće kuna predstavljaju dobar temelj za dodatne aktivnosti vezane uz osobe s invaliditetom kao što je izrada rampe za ulazak u bazen.

- O rampi u budućnosti moramo razmišljati. Bitno nam je da osobe s invaliditetom imaju potpun pristup bazenu, mislim da su ovo dobri počeci - dodala je Mirjana Lučić iz gradskog Sportskog saveza osoba s invaliditetom.

Osposobljavanje mladih za pokretanje svog posla S

tvaranje uvjeta za zapošljavanje mladih osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada te njihovo osnaživanje za pokretanje vlastitih poduzetničkih projekata u ruralnom i posebnim vrstama turizma fokus je projekta NESET (NEETs’ Empowerment for Sustainable Employment in the Tourism sector). koji je pokrenula Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji sa zagrebačkom Udrugom za promicanje aktivnog građanstva ECHO. Projekt vrijedan milijun i 120 tisuća eura financira EGP (Europski gospodarski program) i norveški Fond za zapošljavanje mladih, a nedavno je predstavljen u Pučkom otvorenom učilištu.

- U sklopu projekta ćemo izraditi materijale za pomoć i podršku mladima posebno onima iz NEET skupine - nezaposleni, nisu u obrazovanju ili su iz bilo kojeg razloga obeshrabreni. Radit ćemo na njihovim vještinama potrebnima za bolju zapošljivost i snalaženje na tržištu rada, kao i za jačanje njihovih poduzetničkih vještina. U konačnici, radimo na tome da formiramo

GORIČKA GRADSKA RAZVOJNA AGENCIJA VE-GO-RA DIO JE PROJEKTA VRIJEDNOG 1,1 MILIJUNA EURA, U KOJI JE UKLJUČENO 11 PARTNERA IZ SEDAM EUROPSKIH ZEMALJA platformu koja bi bila svojevrsna online burza rada, a koja bi okupljala poslodavce iz sektora turizma i mlade koji takav posao traže - objasnila je Violeta Crnogaj, savjetnica za provedbu projekata u gradskoj Razvojnoj agenciji i dodala kako će projekt trajati tri godine, a u njega je uključeno 11 partnera iz sedam zemalja te jedan stručni partnerom s Islanda.

VE-GO-RA će organizirati i mrežu tehničke podrške koja će mladima pomagati u pokretanju svojih poduzetničkih inicijativa u turizmu.

- Svi polaznici prvo će proći četiri trening modula koji se odnose na socijalne i vještine komunikacije. Na drugoj skupini modula ćemo raditi na vještinama zapošljivosti po pitanju sigurnosti nastupa, pripreme životopisa i slično, te jedan modul koji se odnosi na poduzetničke vještine. Na kraju će svi skupa proći tu platformu gdje će za

VE-GO-RA ĆE IMATI I MREŽU TEHNIČKE PODRŠKE ZA MLADE

njih biti pripremljeni i materijali, ali i alati za poduzetništvo poput poduzetničkog plana - dodala je Crnogaj te pozvala sve zainteresirane mlade da se prijave u projekt jer je ostalo još 30 slobodnih mjesta.

- U sklopu projekta ćemo imati i jednu tromjesečnu mobilnost. Imamo mogućnost da 15 polaznika pošaljemo na rad u turističkom sektoru ili u neku od zemalja članica, ili u Hrvatskoj, ovisno o situaciji vezanoj uz epidemiju. To je jedan vrlo konkretan doprinos njihovim znanjima i vještinama za snalaženje - rekla je Crnogaj.

- Zapošljavanje mladih je nacionalni prioritet i za Norvešku. Prepoznali smo da je to problem ove regije i želimo podržati program. Mislimo da je to jako dobar temelj za suradnju Hrvatske i Norveške i sretni smo što smo dio projekta - kaže Homma Latif, zamjenica šefa Misije Veleposlanstva Kraljevine Norveške u Hrvatskoj.

SOLARNA KLUPA U OŠ EUGENA KVATERNIKA OŠ Eugena Kvaternika dobila je solarnu klupu. Projekt je to Ekoregije VG za koji je sredstva osigurala Zagrebačka županija, a projekt je vrijedan 15 tisuća kuna.

- U dvorištu škole postavljena je klupa koja puni mobitele, ima svoju rasvjetu, sve ide preko solarnih panela. To je zapravo mala solarna elektrana, bežična je, a ima i dva priključka žicom preko USB-a - pojašnjava Josip Kolarec iz Ekoregije, koji je školarcima odao i druge zanimljivosti vezane uz obnovljive izvore energije.

- Jako smo sretni i zadovoljni da imamo ovu privilegiju i da je naša škola dobila ovu klupu u našem prekrasnom dvorištu.

Vjerujemo da će je jednako koristiti i djeca, ali i roditelji dok čekaju svoje đake iz škole - rekla je ravnateljica Monika Brleković.

SPONZORIRANO

Rakitovčani i dalje nedodirljivi: Ponovo skupili najviše papira

6/7

Dani EU baštine kao pravi primjer kako se čuva lokalno narječje P

redavanjem "Utjecaj baštine na hrvatski leksik" profesorice Nives Opačić započela je manifestacija Dani europske baštine u Velikoj Gorici. Radi se o međunarodnoj manifestaciji u koju je uključeno više od 50 zemalja. Svake godine Europsko vijeće određuje okvirnu temu, a lokalne zajednice unutar te teme prezentiraju dio svoje baštine.

Ovogodišnja tema bila je turopoljski dijalekt, koji je od 2017. godine zaštićeno kulturno dobro. Uz ostali raznolik sadržaj, organizatori ovogodišnje manifestacije pozvali su i građane da sudjeluju, i to tako što su izvorni govornici na turopoljskom dijalektu opisivali svakodnevne životne situacije, recitirali pjesme, molitve, recepte ili zagonetke... I to snimali.

- Izgleda da su građani jako zainteresirani za ovu temu. Vidimo to i po tome što nam je pristiglo čak 28 snimaka u relativno kratkom vremenu, i to u vrijeme godišnjih odmora. Zaista je pozitivan odjek javnos-

TUROPOLJSKI DIJALEKT JE OD 2017. GODINE UPISAN U REGISTAR KULTURNIH DOBARA RH, A ON JE BIO I TEMA

ti na ovu temu. Filmovi su zanimljivi i bit će u budućnosti dio naše baštine jer će ući u zbirku Muzeja Turopolja, a i nakon ove manifestacije će se moći pogledati u Turističkoj zajednici - rekla je Vesna Župetić, savjetnica za kulturu Grada Velike Gorice.

Na otvaranju Dana europske baštine predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, Stjepan Rendulić, objasnio je kako je teklo priznavanje turopoljskog dijalekta kao kulturnog dobra.

- Mi smo iz želje za očuvanjem jezika i identiteta stanovnika Turopolja, koji su već bili nestajali, ali i zbog duga prema našim precima, počeli aktivnost njegovog očuvanja. Počeli smo s Turopolskim večerima i tu smo pokušali govoriti turopoljski, ko-

liko je tko znao i mogao. Nakon toga, javio se dr. Lončarić i utjecao na to da pokušamo zaštiti naš dijalekt. Dvije i pol godine je to trajalo, ali se svijest o tome promijenila i sad to više nije nekolicina entuzijasta koji se time bave, već je to postalo kulturno dobro. Do tada smo 'gurali' tu našu turopoljštinu, a od kada je ona postala kulturno dobro, počela je ona 'gurati' nas - objasnio je Rendulić te dodao kako se radi i na turopoljskom rječniku.

- Da nema ljudi koji njeguju baštinu, da nema entuzijasta koji potiču mlade da nastavljaju raditi, ničega ne bi bilo. Da nema ljudi koji pišu, bilježe i izrađuju baštinu, mi ne bi mogli ništa zaštiti - istaknula je Iris Biškupić Bašić, predsjednica Kulturnog vijeća Grada Velike Gorice i zahvalila svim goričkim udrugama koje se bave očuvanjem nematerijalne baštine Turopolja.

Osim predavanja, na otvorenju Dana europske baštine gostovale su književnice Đurđa Jandriš Parać i Željka Cvetković koje su čitale su svoju poeziju, a velikogorički kantautor Siniša Belošević iz-

RANIJE SMO MI 'GURALI' TUROPOLJŠTINU, DOK DANAS ONA GURA NAS

veo je vlastite uglazbljene verzije pjesama na turopoljskom dijalektu.

U sklopu manifestacije pripremljeno je niz događanja. Tako su građani cijelo vrijeme trajanja manifestacije u izlogu Područne knjižnice Galženica mogli gledati izložbu "Teroga ono leta", a iz Gradske knjižnice su pripremili i program "Čitanje turopoljskog pjesništva" u sklopu kojega su na svom YouTube kanalu objavljivali kratke videosnimke u kojima slučajni prolaznici čitaju turopoljsko pjesništvo. Organiziran je i kviz na otvorenom "Razumijem li lokalno narječje?". U Muzeju Turopolja održana je radionica za djecu četvrtih razreda osnovnih škola "Turopoljski rječnik u slici", a Gorički klub mladih organizirao je Pub kviz. U Centru za posjetitelje Turističke zajednice Grada Velike Gorice organizatori Dana europske baštine pripremili su revijalno prikazivanje videosnimaka "Kak se spominamo v Turopolu". Zadnji dan manifestacije bio je rezerviran za Escape room u Starom gradu Lukavcu, u organizaciji Goričkog kluba mladih.

Politika

TKO ĆE NA ČELU

Krenula igra pod

Dražen Barišić ostaje u pritvoru još dva mjeseca DIREKTOR I DVIJE ZAPOSLENICE VG VODOOPSKRBE IZ PRITVORA IZAŠLI RANIJE, A GRADONAČELNIK ĆE IZAĆI TEK U PROSINCU

Z

adnjega dana rujna prostor zatvora u Remetincu napustili su direktor VG Vodoopskrbe Tomislav Jelisavac i zaposlenica ove gradske tvrtke Katarina Gašparac, da bi devet dana poslije iz istražnog pritvora bila puštena i Mirjana Prodan, također zaposlenica VG Vodoopskrbe. Svi su oni dobili jednomjesečni pritvor, jednako kao i Dražen Barišić, no bitna razlika je u tome što im je on na kraju skraćen, dok je gradonačelniku - produžen.

USKOK je nakon isteka jednomjesečnog pritvora zatražio produženje za još dva mjeseca, s argumentacijom "mogućeg utjecaja na svjedoke i ponavljanja kaznenog djela", na što je sudac istrage i pristao.

Jednako kao i slučajevima gradonačelnika Nove Gradiške Vinka Grgića, vlasnika Elektrocentra Petek Krešimir Peteka i bivšeg šefa Janafa Dragana Kovačevića.

Ne promijeni li se nešto u međuvremenu, Barišić će iz pritvora izaći polovicom prosinca, a do tad će ga na čelu grada mijenjati Ervin Kolarec u suradnji s timom iz gradonačelnikova ureda.

Medijski izvještaji kažu kako su Jelisavac, Gašparac i Prodan u statusu pokajnika, da su priznali kako su po nalogu gradonačelnika namještali natječaj za pročistač otpad-

JELISAVCA JE ZAMIJENIO KRUNOSLAV VIŠIĆ, KOJI JE ODMAH PONIŠTIO SPORNI NATJEČAJ

nih voda za Elektrocentar Petek.

Istoga dana kad je izašao iz pritvora, Tomislav Jelisavec razriješen je dužnosti predsjednika Uprave VG Vodoopskrbe, a na to mjesto postavljen je ing. građ. Krunoslav Višić, do sada zaposlenik ove tvrtke u sektoru razvoja i gradnje. Njegov prvi potez bio je poništavanje natječaja za pročistač otpadnih voda u sklopu projekta Aglomeracija Velike Gorice, čija je vrijednost procijenjena na gotovo 100 milijuna kuna bez PDV-a. Na temelju pristiglih ponuda, taj posao trebala je dobiti tvrtka Kreše Peteka, a obrazloženje za ovaj potez je "previsoka cijena oba ponuđača".

Novi postupak javne nabave trebao bi se pokrenuti kad prođe zakonski rok za žalbu, na koju imaju pravo oba ponuditelja. Također, Petekova tvrtka moći će se ponovno prijaviti na natječaj za pročistač otpadnih voda jer vlasnik još nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo.

Grad, dakle, ide dalje, VG Vodoopskrba ide dalje, Aglomeracija Velike Gorice ide dalje.

Bez ljudi koji su odradili uvodni dio cijele priče, uz određena "resetiranja", kojih će vrlo vjerojatno biti još, ali važno je da ne dođe do bilo kakvog zastoja u funkcioniranju grada. A institucije raditi svoje...

TRAŽILI SMJENU ČIČKA?

'Tražili ste raspravu o toj temi, a ne razrješenje' Nakon sjednice županijske Skupštine, iz SDP-a su objavili kako su zatražili razrješenje Mate Čička, HDZ-ova predsjednika Skupštine, zbog sumnje u zlouporabu položaja, umiješanost u aferu Janaf i poslovne suradnje s tvrtkom Elektrocentar Petek. Do rasprave i glasanja o razrješenju nije došlo, točka nije ni došla na dnevni red.

- Župan Kožić i dalje šuti na činjenicu da je predsjednik Skupštine lagao o zemljištima i nekretninama te da ga prate brojne afere.

Smeta nas što Županija postaje slučaj i zato smo zatražili razrješenje Mate Čička - rekao je Mihael Zmajlović, predsjednik SDP-a.

- SDP je predložio raspravu o predsjedniku, a ne o razrješenju. Za taj postupak potrebni su potpise trećine članova Skupštine, što klub SDP-a nije niti pokušao napraviti - odgovorili su iz Ureda župana.

S

obzirom na sve što se događalo proteklih tjedana u političkom životu našega grada, kao potpuno logičan nameće se zaključak da će Velika Gorica u razdoblju pred nama dobiti svog desetoga gradonačelnika. Status grada imamo od 1995. godine, kad je na čelo Velike Gorice došao danas pokojni Josip Bobesić, a u proljeće 2021. godine s vlasti će, prilično je sigurno, otići Dražen Barišić, gradonačelnik koji je na toj funkciji rekordnih 12 godina.

Ne računamo li dvojicu Vladinih povjerenika, Nevena Karasa i Rudolfa Vujevića, između prvog i posljednjega gradonačeln i k a

6.

smjestila su se još sedmorica, odreda muškarci, svatko sa svojom pričom, s dužim ili kraćim mandatom, a Tonino Picula zapamćen je kao jedini koji je dvaput izabran na tu funkciju - prvo 2005., a onda opet 2006. godine. Ukratko, traži se gradonačelnik broj 10! I novo lice na mjestu prvoga čovjeka šestoga grada u Hrvatskoj, budući da je iz raznoraznih okolnosti ili nemoguće ili vrlo, vrlo malo vjerojatno da se kandidira i netko od onih koji su na toj funkciji već bili...

Međutim, zainteresiranih neće nedostajati.

Baš naprotiv... Situacija u kojoj se Velika Gorica našla, ali i sve ono što se veže uz GRAD OD POLA MILIJARDE KUNA

našu sredinu, čini mjesto gradonačelnika iznimno atraktivnim i zanimljivim baš svima. Točnije, baš svim političkim strankama, koje su požurile smisliti strategiju kako iskoristiti trenutak i pronaći kandidata koji bi mogao sjesti u fotelju gradonačelnika grada čiji je proračun za ovu godinu premašio pola milijardi kuna.

Najveći broj pobjeda na lokalnim izborima u Velikoj Gorici u ova je dva i pol desetljeća odnio HDZ i njegovi kandidati, uključujući i posljednjih troje izbora za gradonačelnika i Gradsko vijeće. I da su okolnosti uobičajne, da nije "puknula" afera Janaf, i ovoga bi puta sasvim sigurno

GRAD PO VELIČINI U HRVATSKOJ JE NAŠ, S 63.517 STANOVNIKA NA POPISU IZ 2011. VEĆI SU ZAGREB, SPLIT, RIJEKA, OSIJEK I ZADAR

534 MILIJUNA KUNA IZNOSIO JE PRORAČUN ZA 2020. GODINU. U TO ULAZE I SREDSTVA KOJA STIŽU IZ EUROPSKIH FONDOVA

Mato Čičak u Hrvatskom saboru je zamijenio Dražena Barišića

58

NASELJA OKRUŽUJE VELIKU GORICU

10/11

BITI NOVO LICE U VELIKE GORICE?

nazivom "Svi žele biti gradonačelnik" NA LOKALNIM IZBORIMA U SVIBNJU SLJEDEĆE GODINE VELIKA GORICA ĆE, PREMA SVEMU SUDEĆI, DOBITI SVOG DESETOG GRADONAČELNIKA. SVIM POLITIČKIM STRANKAMA ZANIMLJIV JE ŠESTI GRAD U HRVATSKOJ... najmanji koeficijent bio na pobjedu HDZova kandidata, bez obzira na njegovo ime i prezime. Pomagala je u tome svih ovih godina i često nedovoljno aktivna i pomalo inertna oporba, a sve skupa dovelo je do toga da mnogi Veliku Goricu nazivaju i "utvrdom HDZ-a".

Okolnosti su ovoga puta, međutim, malo drukčije. Svjesni da je ovo jako dobar trenutak za preokrenuti stvari, oporbeni čelnici pohitali su u Veliku Goricu u prvu "izvidnicu". Zato i ne treba previše čuditi što je Peđa Grbin, novi predsjednik SDP-a, u jednom od prvih akcija nakon svoga izbora došao upravo ovdje, u Veliku Goricu, zato ne treba čuditi ni što se po gradu često "mota" Nikola Grmoja, jedan od vodećih l j u d i M O S T- a , zadovoljan načinom na koji funkcion-

POJAVLJUJU SE PRIČE I PRIČICE, ALI SLUŽBENOG KANDIDATA ZASAD JOŠ NEMA NITKO

ira gradska organizacija njihove stranke.

U vrhu goričkog MOST-a su tajnoviti, ali jasno je da plan već postoji.

- Pripremamo nešto veliko! - jedino je što se može doznati u neformalnim razgovorima s "mostovcima". ŠIMUNIĆ KAO KANDIDAT SDP-A?

Što to točno znači, o kojem se kandidatu radi, pokazat će vrijeme, ali tu treba reći kako je koordinator županijske organizacije MOST-a postao Velikogoričanin Ivan Bekavac, kako je koordinator MOST-a za Veliku Goricu Damir Slojšek, ali prilično je izvjesno kako postoji i treća, možda i četvrta opcija, kao i da nije nemoguće da kandidat bude i netko "iz uvoza", netko od jakih imena s nacionalne razine...

Ime svoga kandidata zasad ne znaju ni u SDP-u, ali jedno ipak znaju.

- Kao najjača oporbena stranka u gradu sigurno je jedino da ćemo imati svoga kandidata. Tko će to biti odlučit ćemo u sljedećih mjesec dana - došapnuli su iz SDP-a.

Izbore 2009. od Barišića je izgubio Tonino Picula, četiri

godine poslije Vesna Fabijančić Križanić, a 2017. mladi Aleksandar Horvat. Ovoga puta, čini se, odlučit će se za iskustvo umjesto mladosti.

Jer, kako se može doznati, najizgledniji SDP-ov kandidat je Damir Šimunić, potpredsjednik stranke i Gradskog vijeća, iskusan lokalni političar s vrlo lijepom poslovnom karijerom, hrvatski branitelj, ljevičar s izraženom domoljubnom c r -

9

RAZLIČITIH LJUDI BILO JE NA ČELU VELIKE GORICE U POSLJEDNJIH 25 GODINA

12

GODINA TRAJAT ĆE MANDAT DRAŽENA BARIŠIĆA, TO JE REKORD...

tom... Predsjednik stranke Ozren Robić nije izgledan kandidat, drugi potpredsjednik Zoran Ostović još manje, pa Šimunić definitivno postaje favorit u toj priči.

AČKAR KAO HDZ-OVO RJEŠENJE?

A opet, s obzirom na iskustvo, čini se kako će na samim izborima favorit biti kandidat tradicionalno najjače stranke. HDZ do kraja godine čekaju stranački izbori na lokalnim razinama, pa tako i u Velikoj Gorici, nakon čega će se donositi odluke o kandidatu za gradonačelnika.

Prema dostupnim informacijama, velike su šanse da će predsjednik goričkog HDZ-a i dalje biti Krešimir Ačkar, saborski zastupnik koji je samim time i najizglednija opcija za gradonačelničku utrku. Uostalom, broj preferencijalnih glasova koje je Ačkar dobio na posljednjim izborima govore kako bi za HDZ ta opcija bila i najlogičnija.

Tu su i ostale stranke, kao i pojedinci koji računaju na šansu u ovom specifičnom trenutku, pa se očekuju se i nezavisne liste, koje su ovdje znale dobro prolaziti. Službenih najava zasad nema, no kuloarske priče kažu da su u pripremi najmanje dvije vrlo ambiciozne liste, za koje također u ovom trenutku nije poznato tko će ih nositi...

Sve u svemu, gomila upitnika i puno neizvjesnosti, ali nema sumnje da nas čeka zanimljiva izborna utrka. U kojoj će svi vjerovati da je ovo idealna šansa baš za njega.

Svi gradonačelnici Velike Gorice redom...

Velika Gorica administrativno se odvojila od Grada Zagreba 20. rujna 1995. godine. Čast da bude pri gradonačenik pripala je Josipu Bobesiću, koji je započeo niz u kojem je dosad sudjelovalo devet ljudi. Imali smo i dva povjerenika Vlade, Nevena Karasa 2000. i Rudolaf Vujević 2005., a evo i cijele liste gradonačelnika...

JOSIP BOBESIĆ (1995. - 1997.) Član HSS-a vodio je grad u prve dvije nepune godine, nakon čega je smijenjen od vlastite stranke.

ZORAN PIŠL (1997.)

Na čelu Velike Gorice na samo nekoliko mjeseci zamijenio ga je tadašnji član HSLS-a.

MILAN KRILIĆ (1997. - 1999.)

Prvi HDZ-ov gradonačelnik izdržao je nepune dvije godine, dok ga nije smijenio upravo vrh HDZ-a.

JOSIP STEPANIĆ (1999. - 2000.)

I drugi HDZ-ov gradonačelnik izgubio je potrebnih 13 ruku u vijeću, što je dovelo do smjene.

ZVONIMIR ŠIMIČIĆ (2000. - 2001.)

Do redovnih izbora Grad je zatim vodio prvi gradonačelnik iz redova SDP-a.

IVAN ŠUKER (2001. - 2003.)

S čela grada otišao je kad je postao ministar financija.

FRANJO SEVER (2003. - 2005.)

Odradio mandat do kraja umjesto Šukera.

TONINO PICULA (2005., 2006. - 2009.)

Dobio izbore 2005., a zatim i ponovljene godinu poslije, pa odradio mandat do kraja.

DRAŽEN BARIŠIĆ (2009. - ?)

Ušao u politiku 2009. postao i ostao gradonačelnik...

Ljudi i događaji Ukratko

Pisac koji t

PROFESOR IZ 'FRANJE LUČIĆA' GLAZBOM DO ZLATNE ARENE Svestrani velikogorički glazbenik Igor Paro – lutnjist, gitarist, skladatelj i nastavnik gitare u Umjetničkoj školi Franje Lučića - na ovogodišnjem Pula film festivalu osvojio je Zlatnu Arenu za glazbu u filmu "Ribanje i ribarsko prigovaranje" redatelja Milana Trenca.

Nagradu je primio ovog ljeta u pulskoj Areni, a u ponedjeljak, 5. listopada je u CineStar kinu u zagrebačkom Branimir centru održana premijera filma koji je u distribuciji Blitza stigao u kina diljem zemlje.

U izvedbi svoje glazbe za film Igor Paro je i sudjelovao kao lutnjist, a na ostalim renesansnim instrumentima pridružili su mu se glazbenici Marko Požgaj, Kruno Carić, Tin Mršić, Silvio Richter i Igor Pomykalo. Od 2011. Paro predaje klasičnu gitaru i komornu glazbu na Umjetničkoj školi Franjo Lučić u Velikoj Gorici.

'KUKULJEVIĆ' ZA 27 GODINA U GORIČKOJ KNJIŽNICI

Foto: kvaka.hr

Katja Matković Mikulčić, ravnateljica Gradske knjižnice Velika Gorica, dobila je Kukuljevićevu povelju – najveće nacionalno strukovno priznanje u području knjižničarstva. Povelja je nazvana imenom zaslužnog hrvatskog bibliofila i bibliografa Ivana Kukuljevića Sakcinskog, a dodjeljuje je Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva na prijedlog Ocjenjivačkog odbora kao oblik javnog priznanja knjižničnim djelatnicima za dugogodišnji rad i značajne rezultate na unapređenju knjižničarske djelatnosti. U njezinu bogatu karijeru spadaju spisateljski i urednički rad na strukovnim i zavičajnim publikacijama, velik broj stručnih i znanstvenih radova, izlaganja na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, doprinos u radu Hrvatskog knjižničarskog društva i Zagrebačkog knjižničarskog društva, sudjelovanje u raznim tijelima...

Ani Narandžić "Albatros" za priču o stereotipima KNJIŽEVNA NAGRADA U ORGANIZACIJI POU-A OTIŠLA U RUKE ZAGREBAČKE KNJIŽEVNICE

Nagradu je dobila za priču o "realnosti koja nestaje"...

Zbirka kratkih priča "Što je život bez stereotipa" donijela je Ani Narandžić književnu nagradu "Albatros". Autorica se bavi mnogim temama koje nas okružuju, ali piše i o "svijetu, o virtualnosti i realnosti koju smo poznavali i koja polako nestaje".

O nagradi "Albatros" za 2020. godinu odlučilo je tročlano povjerenstvo u sastavu: Božidar Prosenjak, Maja Kušenić Gjerek i Darija Žilić.

Nagrada "Albatros" se dodjeljuje od 1995. godine za autore iz Hrvatske i dijaspore koji pišu na hrvatskom jeziku, uključujući i dijalekte. U obzir za nagradu dolaze sve

književne vrste, a mogu se prijaviti autori koji nisu članovi profesionalnih književnih udruga (Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca).

- Cilj nagrade je poticaj neafirmiranim autorima. Kontinuitet Nagrade i velik broj nagrađenih knjiga svjedoči da se radi o nagradi koja je zaživjela. Pogled na dosad objavljene knjige pokazuje raznovrsnost i književno bogatstvo - kažu iz Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica.

Književna nagrada “Albatros” dodijelit će se uoči Svete Lucije, odnosno Dana Grada Velike Gorice.

12/13

to ne želi biti...

P

Piše: Suzana Majstorović isac koji ne želi biti pisac u punom značenju te riječi... Tako bismo mogli opisati Stipu Bilića, čovjeka rodom iz Banja Luke, koji u svom romanu "Slava" opisuje život Slave Šenoe, žene Augusta Šenoe, inače rođene pl. Ištvanić, koja je živjela u Velikoj Gorici, pokraj župne crkve Navještenja BDM. S tim je romanom osvojio žiri i prošle godine dobio književnu nagradu Albatros.

- Moram priznati da je knjiga vrlo dobro prihvaćena kod publike. Ne znam točan podatak, ali znam da je prodana u velikom broju. Doživjela je nešto što ja nisam ni očekivao, pa čak ni želio. To je bila knjiga koju sam pisao iz duše, za sebe, a ne za druge, no na kraju je ispalo potpuno drukčije - kaže Bilić.

Prije nekoliko dana promovirano je i zvučno izdanje ove knjige, iako je ideja nastala još i prije prošlogodišnje dodjele nagrade Albatros. Sve je snimljeno još tamo u rano proljeće, u travnju je trebala biti promocija, no korona je sve malo usporila.

- Nisam siguran, ali mislim da je to prva zvučna knjiga stavljena na jedan ovakav poseban zvučni mediji, odnosno USB, što je puno praktičnije od CD-a, koji se danas gotovo više i ne koristi.

Banjalučanin Bilić odrastao je s desetero braće i sestara.

Roditelji se nikad nisu miješali u to u koju će školu djeca ići, pa je tako u obitelji širok raspon zanimanja, od majstora do doktora. Stipo je nakon gimnazije otišao služiti vojsku, a nakon toga završio filozofiju i religijsku kulturu na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.

STIPO BILIĆ RODIO SE U OBITELJI S DESETERO DJECE U BANJA LUCI, A U VELIKOJ GORICI DOM JE PRONAŠAO PRIJE TRI DESETLJEĆA. GORIČANI GA ZNAJU KAO VJEROUČITELJA I KNJIŽNIČARA, ALI I AUTORA NAGRAĐENOG ROMANA "SLAVA" PREDAVAO SAM DJECI VJERONAUK I RADIO U KNJIŽNICI, A SAD VODIM IZDAVAČKU DJELATNOST

AKO ZIMA BUDE JAKA, PISANJE ĆE MI IĆI PUNO BRŽE. AKO SE MOŽE U ŠETNJU, TO ĆU RADIJE...

STARA IZDANJA I NOVE TEHNOLOGIJE

A onda ga je životni put doveo u Veliku Goricu.

- Nakon fakulteta radio sam u Osnovnoj školi Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici kao vjeroučitelj. Bilo mi je odlično raditi s djecom, i dan danas se sretnem s njima.

To više nisu djeca, to su ljudi, ali ja ih i dalje zovem svojom djecom. Bilo mi je najvažnije da djeca sama sebe grade, da mogu samostalno razmišljati, postaviti sami sebe na noge, da budu svoji ljudi, a ne da ovise o drugima, što je danas jako teško - ističe Bilić.

Nakon što je otišao iz nastave, neko vrijeme proveo me putujući po svijetu, da bi nakon toga počeo raditi u Gradskoj knjižnici Velika Gorica. Međutim, nedavno je ponovno promijenio posao, ali nije otišao daleko. Ista zgrada, drugi ulaz. Nakon što je Miljenko Muršić otišao u zasluženu mirovinu, postao je voditelj izdavačke djelatnosti u POU-u.

- Želio bih neke stvari probati podići na jednu višu razinu, ići u korak s današnjom tehnologijom, približiti sve to skupa ljudima širom svijeta. Primjerice, 'Povijest

plemenite općine turopoljske' Ivana Rožića djelo je koje treba promovirati. Ima naših ljudi, Turopoljaca, ali i drugih u svijetu koji bi to htjeli pročitati, a najlakši način za dostaviti tu knjigu je da je pretvorimo u tzv. e-knjigu, koja se može dostaviti u par klikova. Ima i nekih starijih izdanja koje bismo tako mogli poslati u svijet - govori Bilić o svojim idejama.

Tridesetak godina već broji otkad je došao u ovaj grad koji smatra velikim potencijalom, zajedno s okolicom. U slobodno vrijeme, kaže, bavi se pisanjem, istraživanjem, a voli i hodati, planinariti, biciklirati…

- Prošetao sam ovo proljeće po našim Vukomeričkim goricama, obišao sam ih i biciklom i pješice. Gorica stvarno ima puno prekrasnih mjesta za vidjeti i otići, ali to premalo koristimo.

Da Stipina veza sa zajednicom bude još snažnija, pomoglo je i to što je dugi niz godina pomagao u župi Nav-

Foto: Galerija Galženica

Galerija Galženica već je četiri desetljeća omiljeno odredište ljubitelja umjetnosti

ještenja BDM. Bavio se i arhivom, pa su mu tako mnoge stvari došle pod ruku, pogotovo kad je riječ o starim stvarima s tavana, gdje je pronašao koješta, uključujući puno starih dopisa iz Amerike o Turopolju i Turopoljcima koji su se tamo vjenčali... I sve to ga je zaintrigiralo.

- Kako volim takve stvari, sve sam to skupio, te je jedan dio objavljen u mojoj prvoj knjizi "Župa Navještenja Blažene Djevice Marije".

'SVOJU IDEJU NOSIM U GLAVI...'

Ističe kako je siguran da postoje ljudi, kroničari svog vremena i mjesta, te kako bi bilo lijepo da se sve nađe na jednom mjestu.

- Tu ima prekrasnih starih slika u obiteljskim albumima, na tavanima obiteljskih kuća. Znam što govorim jer sam vidio neke stvari. To bi bilo zanimljivo ne samo u našem kraju nego i šire. I treba ostati budućim generacijama, jer to je vrijednost, a ne da stoji u nekom kutu...

Njegov prijevod knjige o poznatom trapističkom samostanu Marija Zvijezda, uz koji je odrastao, uvršten je u Nacionalnu biblioteku Njemačke u Leipzigu, što je još jedno priznanje.

- Povijest tog samostana je nevjerojatna i svakim danom se otkriva nešto novo. Trenutačno istražujem njihovo naseljavanje u Južnom Tirolu nakon Prvog svjetskog rata, o čemu nitko nije do sada znao.

Njegovo prvo pojavljivanje u javnosti datira još iz 1994. godine, kad je u tadašnjem Velikogoričkom listu počeo pisati seriju tekstova o Turopolju. Dao si je truda i počeo istraživati, te su počeli izlaziti kratki članci o kapelama kojih danas više ni nema, o starom groblju svetog Lovre na mjestu kojeg je današnji Vatrogasni dom...

I u svom romanu "Slava" spomenuo je to groblje te kaže da se nada da će jednog dana biti zabilježeno da su tu pokopani mnogi znameniti ljudi koji su ostavili velik trag za ovaj grad.

A nakon uspješne "Slave", naš pisac koji to ne želi biti piše i dalje. Trenutno su u glavi dvije ideje koje želi realizirati, jedna opet vezana uz Turopolje, a druga uz rodni kraj, Banja Luku.

- Ako zima bude jaka i ne bude dozvolila puno šetanja po vani, to će ići puno brže. Nisam od onih koji sjednu i samo pišu. Ja svoju ideju nosim u glavi, kad misli sjednu na svoje mjesto, to i zapišem. Nisam profesionalni pisac, ne želim to niti biti - zaključuje Bilić.

GALERIJA GALŽENICA OPET RADI I - SLAVI ROĐENDAN!

G

alerija Galženica ponovno kreće s radom. Otvorenje prve izložbe je u studenom, no ovo je Galeriji i rođendanska godina. Naime, u novoizgrađenom naselju Galženica, na Trgu Stjepana Radića, 1980. godine, izgrađen je Dom kulture, projekt arhitektice Hrvojke Paljan, a u njemu je otvorena i Galerija Galženica, kao prva i jedina gorička galerija koja prati, promiče i producira suvremenu umjetnost. U ovih 40 godina galerija je predstavljala radove renomiranih hrvatskih umjetnika starije generacije, prateći istovremeno rad domaćih autora mlađe generacije, koji danas imaju istaknuta mjesta na suvremenoj umjetničkoj sceni.

- Zahvaljujući visokim muzejsko-galeri-

IZLOŽBA SE OTVARA 26.

STUDENOG, A HRVOJKA PALJAN ĆE O ARHITEKTURI 10. PROSINCA

jskim standardima, provođenju suvremenih kustoskih praksi i kvalitetnom praćenju umjetničke scene, Galerija Galženica prepoznata je kao kvalitetan primjer razvoja javne kulturne infrastrukture izvan Zagreba. Tijekom ovih 40 godina formiran je galerijski fundus s djelima brojnih renomiranih hrvatskih umjetnika, kao što su Boris Bučan, Ferdinand Kulmer, Ivan Lesiak, Miroslav Šutej, Đuro Seder, Vatroslav Kuliš, Ljubomir Stahov, Nives Kavurić Kurtović... - kažu iz Galerije Galženica.

Povodom ovog jubileja, 26. studenog bit će otvorenje izložbe "Izbor iz fundusa - 40. obljetnica Galerije Galženica", a 10. prosinca ljubitelje umjetnosti čeka predavanje arhitektice Hrvojke Paljan.

Ljudi i događaji

JASMINKA TIHI-STEPANIĆ

Priču o ljetu na Čiču čitat će cijeli svijet...

“White Ravens”, ugledni godišnji katalog preporuka knjiga iz područja svjetske književnosti za djecu i mlade, koji objavljuje Međunarodna dječja knjižnica u Münchenu, uvrstio je roman “Ljeto na jezeru Čiču” na svoju listu. Time se knjiga Jasminke Tihi-Stepanić, mnogim generacijama Velikogoričanki i Velikogoričana poznate i kao profesorice u goričkoj Osnovnoj školi Eugena Kvaternika, našao među najboljim knjigama za mlade na svijetu.

Svake godine stručnjaci u Međunarodnoj dječjoj knjižnici u Münchenu odabiru nedavno objavljene knjige koje smatraju posebno vrijednima pažnje.

Ovo posebno priznanje, kako je objašnjeno, dodjeljuje se knjigama od međunarodnog interesa, koje zaslužuju širi prijem zbog svoje univerzalne teme i/ili svog iznimnog i često inovativnog umjetničkog i književnog stila i dizajna. Izabrane knjige postaju i dio izložbe koja tradicionalno sudjeluje na Sajmu dječje knjige u Bologni.

Značajno je ovo i postignuće Jasminke Tihi-Stepanić, književnice koja sad već ima impresivan opus - roman prvijenac "Imaš Fejs?"dobio je nagradu Mato Lovrak, objavila je roman "Bacit ću ti kompjutor kroz prozor", zbirku priča "Baš kao Harry Potter".

SNJEŽANA DINAŽEVIĆ OSTAJE PRVA PRATILJA 21. IZBOR ZA NAJUZORNIJU HRVATSKU SEOSKU ŽENU JE OTKAZAN, A TITULA PROŠLOGODIŠNJIM DOBITNICAMA PRODUŽENA JE NA JOŠ JEDNU GODINU

S

DOBILI CERTIFIKAT

Zračna luka sigurna za putovati i u koroni Međunarodna zračna luka Zagreb prošla je program akreditacije za uspostavu zdravstveno sigurnosnih mjera u uvjetima COVID-19 na zračnim lukama, koji je razvilo Svjetsko vijeće zračnih luka. Riječ je o procesu ispitivanja uvjeta i organizacije za zdravstveno sigurno korištenje prostora zračne luke, propisanih u skladu s preporučenim zdravstvenim mjerama utvrđenim u ACI smjernicama za ponovno pokretanje i oporavak zračnog prometa.

Program je osmišljen s ciljem utvrđivanja i dokazivanja činjenice da su zračne luke sigurne prilikom putovanja, te da se poduzimaju mjere predostrožnos-

ti kako bi se smanjio svaki rizik po zdravlje putnika.

U provedenom postupku procjene svih dostavljenih dokaza, Zračna luka Zagreb dokazala je da ima uvjete za sigurno putovanje te dobila Certifikat: za narednih 12 mjeseci.

- Izuzetno smo ponosni na visoko postignuće u zahtjevnom procesu provjere upravljanja svim mjerama zaštite od COVID-19 infekcije. Među prvim smo zračnim lukama u Europi s ovim certifikatom, čime smo dokazali predanost zaštiti zdravlja putnika, zaposlenika i svih korisnika naših usluga - istaknuo je Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave zračne luke.

Snježana Dijanežević brine o "Turopoljskom gruntu" u Lomničkoj

obzirom na epidemiološku situaciju, ovogodišnji Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu, koji se trebao održati u Pitomači, je otkazan, a titula najuzornijoj i njenim pratiljama produžena je na još jednu godinu prošlogodišnjim pobjednicama, objavila je udruga "Uzorne hrvatske seoske žene". Tako Svetlana Bastalić iz Virovitičko-podravske županije ostaje Najuzornija hrvatska seoska žena, Snježana Dianežević iz Zagrebačke županije prva, a Marijana Podrug iz Šibensko-kninske županije druga pratilja.

- U različitim razgovorima i nastojanjima političara da naglase važnost seoske žene i njezinu ulogu u proizvodnji hrane i razvoju sela i seoskog područja, odlučili su da se Svjetski dan seoskih žena obilježava 15. listopada svake godine, odnosno dan prije obilježavanja Svjetskog dana hrane. To samo po sebi govori koliko su žene važne, kako za proizvodnju hrane, tako i za očuvanje ruralnog prostora. Mi u Županiji prepoznali smo to prije 20 godina i pokrenuli projekt kojemu je cilj oduvijek bio afirmirati hrvatsku seosku ženu, promicati njezine vrijednosti i važnosti, kvalitetu života na hrvatskom selu te sačuvati i promicati vrijednosti obitelji - rekao je Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.

14/15

Tihici u čast okupili se i u posebnim uvjetima MEMORIJAL POSVEĆEN GORIČKOM IZVIĐAČU I BRANITELJU JEDNA JE OD RIJETKIH IZVIĐAČKIH AKTIVNOSTI U OVOJ 'LUDOJ' GODINI

M

emorijal u čast Tihomira Tomašića - Tihice, u spomen na ovog Velikogoričanina, izviđača i hrvatskog branitelja, pogubljenog u Domovinskom ratu na vukovarskoj Ovčari, učinio je 10. listopada središnji gradski park, koji nosi ime doktora Franje Tuđmana, živim i razigranim. Izviđački memorijal u Velikoj Gorici jedna je od rijetkih izviđačkih aktivnosti za djecu održanih prema planu ove godine, zbog opreza i straha od prijenosa zaraze. Zato je i ove godine bio poseban. Dijelom zato što su organizatori tako htjeli, a većim dijelom jer je situacija tome kumovala. Zbog očekivanog jesenjeg vala korone koji je zahvatio i osnovne škole, na ovogodišnji memorijal nije došlo tridesetak izviđača iz Siska i još nekoliko udruga koje su najavile svoj dolazak.

No, očekujući manji broj sudionika ove godine, organizator se nije dao pokolebati.

Foto: Turistička zajednica Grada Velike Gorice

Velika akcija

TUROVCI ZA SLJEDEĆU JESEN VEĆ NAJAVLJUJU JOŠ BOLJI, ZABAVNIJI I KREATIVNIJI MEMORIJAL

Turopoljska udruga skauta "Tur" organizirala je u sklopu Dječjeg tjedna u Velikoj Gorici, devetu godinu zaredom, susret, igre i natjecanje izviđača na kome se okupilo stotinjak izviđača iz Zagreba, Samobora i Velike Gorice, a pridružili su im se i učenici Osnovne škole Jurja Habdelića.

Uspjeh ovogodišnjeg memorijala omogućilo im je i lijepo, sunčano vrijeme, tako da je bilo prekrasno vidjeti središnji gradski park ispunjen djecom u igri, šetnji i veselju. Natjecali su se na dvanaest poligona koji su od njih zahtijevali spretnost, brzinu, poznavanje izviđačkih vještina, orijentacije i rada s kompasom, kretanja po putnim znacima, vezanja čvorova i paljenja vatre, ali i sreću!

O tome koliko će brzo obići sve poligone odlučivala je kocka, što je igri dalo još više zabave i napetosti, a izviđače, koji su pri svakoj aktivnosti imali na umu i poštivali su mjere zaštite od prijenosa koronavirusa, potaknula je na neprekidno kretanje i

FOTO VIJEST

Turopolje kao inspiracija: Snimi ljepote svoga kraja Hrvatska turistička zajednica poziva u kampanju #EnyojTheColoursOfCroatia ili #DiscoverTheColoursOfCroatia.

- Sve što vam treba je dobra kamera, mobitel ili fotoaparat kojim ćete zabilježiti prekrasne trenutke iz raznih kutaka Hrvatske, bilo da se radi o ljepotama prirode, jezera, šuma, rijeka ili nacionalnih parkova, životinjama... Neka vam jesen bude inspiracija! - glasi poziv.

I Turistička zajednica Grada Velike Gorice poziva da se uključite u kampanju te da inspiraciju potražite u Turopolju.

ČEPOVIMA ZA NABAVU LIJEKOVA

Foto: David Jolić

Potaknuti općinom Orle i njihovim poduhvatom u humanitarnoj akciji, i Gorički klub mladih odlučio se uključiti u humanitarnu akciju “Sakupljanjem čepova do skupih lijekova”. Sredstva od ove akcije idu u Udrugu oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske, koja je osnovana sa svrhom pružanja pomoći oboljelima od teških malignih bolesti.

– Osim što sudjelujemo u humanitarnom djelu, istovremeno i činimo dobro za okoliš sakupljajući plastične čepove, stoga pozivamo sve građane da sudjeluju u akciji!

Mogu se sakupljati različiti čepovi, kao što su čepovi od vode, jogurta, sokova, ulja… - pozivaju iz Goričkog kluba mladih.

Svi koji to žele, čepove mogu ostaviti svaki radni dan od 17 do 21 sat na 2.katu Galženice u Goričkom klubu mladih. Akcija traje do kraja prosinca.

obavljanje radnih zadataka. Tako je sve bilo gotovo već oko 14 sati, kada su se okupili ispred znaka Volim Veliku Goricu, gdje su proglasili i nagradili pobjednike ovogodišnjeg memorijala.

U dodjeli poklona velikogoričkim učenicima pridružio im se i Ervin Kolarec, v.d. gradonačelnika i načelnik gradskog stožera Civilne zaštite, koji je čestitao Turovcima i pohvalio provedbu memorijala i aktivnosti za djecu na otvorenom.

No, bitnije od toga, slažu se svi, bilo je družiti se, natjecati neovisno o tome tko će biti najbolji i provesti lijep dan na svježem zraku. Turovci za iduću jesen najavljuju 10. jubilarni memorijal u čast Tihomira Tomašića, koji će biti još kreativniji i zabavniji, a već idući vikend spremaju se u Dalmaciju, gdje će i ove jeseni dati svoj doprinos obnovi, odnosno ponovnom pošumljavanju opožarenih područja na splitskom području, kroz višestruko nagrađivanu kampanju Boranka, koju Savez izviđača Hrvatske s partnerima, Hrvatskim šumama i HGSS-om, provodi već treću godinu zaredom.

GORIČKA SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA PARTNER U PROJEKTU 'ERASMUS PLUS' Srednja strukovna škola Velika Gorica partner je u projektu "Erasmus+" nazvanom "Učenje kroz igru". Nositelj projekta je Italija, odnosno Instituto Compresivo San Giovanni Bosco iz Catanije, a partneri su i dvije škole iz Turske, Portugala i Velike Britanije.

Cijela vertikala obrazovanja, od vrtića do fakulteta, uključena je u spomenuti projekt. Talijanska nacionalna agencija ocijenila je projekt sa 98 od mogućih 100 bodova. Predviđeno trajanje projekta je dvije godine, do 31. kolovoza 2022., a radni jezik je engleski. Vrijednost projekta je 136.920 eura, dio za Hrvatsku 21.510 eura.

Ciljevi su razmjeniti dobre prakse uključivanjem učenja kroz igru, motivirati i poboljšati kvalitetu obrazovanja, posebno za učenike s različitim poteškoćama, integrirati poučavanja kroz igru u nastavu, razvijati i produbljivati kompetencije nastavnika u planiranju igara, implementirati inovativni pristup poučavanju, kod učenika razvijati vještine rješavanja problema, kritičko i kreativno mišljenje, digitalne i socijalne vještine, suradnju, rad u timu, grupi, razvijati će pamćenje i jezik, maternji i strani jezik, ponašanje (naučiti igrati po pravilima), naučiti nositi se s pobjedom , ali i s porazom...

Dodijeljene nagrade drugog kola najvećih

Euroherc i Adriatic svojim podijelili 20 Golfova 8 i 2 NAGRADNE IGRE EUROHERCA I ADRIATICA TRAJU DO KRAJA GODINE I ODVIJAJU SE U TRI KOLA, UZ VELIKO FINALE, A IMAJU UKUPNO 342 VRIJEDNE NAGRADE I DOSAD NEVIĐEN NAGRADNI FOND OD 7,4 MILIJUNA KUNA

U

pet hrvatskih gradova: Rijeci, Zadru, Bjelovaru, Osijeku i Zagrebu, Euroherc i Adriatic osiguranje podijelili su deset automobila Golf 8 i 100 novčanih nagrada sretnim dobitnicima drugog kola nagradnih igara "Moja polica u Eurohercu/Adriaticu vrijedi više", u kojima su sudjelovali svi osiguranici, fizičke osobe, koji su od 1. svibnja do 31. kolovoza 2020. godine ugovorili policu osiguranja od autoodgovornosti i/ili kasko osiguranja za svoje vozilo.

U srijedu, 14. listopada, završen je drugi krug najvećih nagradnih igara u Hrvatskoj. Nakon obilaska Rijeke, Zadra, Bjelovara i Osijeka, došao je red i na Zagreb, gdje je dvadeset sretnih dobitnika preuzelo po 5.000 kuna na potrošačkoj kartici Agram banke, dok su dva najsretnija osiguranika sjela za upravljače najnovijih VW Golfova - željno očekivanih "osmica", koje su dobili s uključenim osiguranjem od automobilske odgovornosti i kasko osiguranjem.

Sretni dobitnici su se na najbolji mogući način uvjerili da police osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja ugovorene u Eurohercu i Adriaticu uistinu vrijede više.

Nagradne igre Euroherca i Adriatica odvijaju se u tri kola, uz veliko finale, a imaju ukupno 342 vrijedne nagrade i dosad neviđen nagradni fond od 7,4 milijuna kuna. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u najvećim nagradnim igrama u Hrvatskoj,

trebate ugovoriti policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti i/ili kasko osiguranja za osobno i/ili teretno vozilo u Eurohercu ili Adriaticu, do 31. prosinca 2020. godine. Velikom nagradnom igrom osiguravajuća društva Euroherc i Adriatic svojim osiguranicima žele zahvaliti na dugogodišnjoj vjernosti.

Izvlačenje dobitnika trećeg kola očekuje nas u siječnju 2021. godine u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu, kada ćemo doznati kome je otišlo još 10 Golfova 8 i 100 potrošačkih kartica Agram banke.

Nagrađivanje osiguranika Euroherca i Adriatica tu ne završava jer sve osiguranike koji su sudjelovali u nagradnim igrama u prva tri kola, očekuje veliko finalno izvlačenje 22. siječnja 2021. godine u Zagrebu. Dvoje sretnih dobitnika, osiguranika Euroherca i Adriatica, mogu osvojiti i odvesti se u dva bogato opremljena VW Touarega, s uključenim osiguranjem od automobilske odgovornosti i kasko osiguranjem. Tada ćemo saznati i imena dobitnika novčanih nagrada u iznosu od po 50.000 kuna, kao i dobitnike ekskluzivnih ljetovanja u hotelu Medora u Podgori.

- Znala sam za nagradnu igru, ali nagradu nisam ni očekivala niti joj se nadala. Čovjek kad se najmanje nada onda mu se dogodi nešto uistinu lijepo. Prva polica i odmah dobitna! Bit ću osiguranica Euroherca sigurno još godinama. Putujem na posao svaki dan oko dva sata, tako da će u novom Golfu vožnja sigurno biti ugodnija - rekla je oduševljena dobitnica Željka Srmeg iz Bukovca Svetojanskog, istaknuvši kako je

poziv iz Euroherca bio erupcija emocija, uzbuđenja, šoka i nevjerice.

- Čestitam svim sretnim dobitnicima i zahvaljujem im što biraju Euroherc kao svog osiguratelja. Ovom nagradnom igrom želimo zahvaliti na vjernosti našim osiguranicima, koji u Eurohercu biraju kvalitetnu osigurateljnu zaštitu i sveobuhvatna pokrića, u skladu s vlastitim potrebama istaknuo je Ivan Kulušić, direktor prodaje Podružnice Euroherca u Zagrebu te pozvao sve postojeće osiguranike Euroherca, a i one koji to još uvijek nisu, da se uključe u nagradnu igru.

- Da sam dobitnik Golfa 8, direktor iz Adriatica javio mi je na sam rođendan! Naravno da mu nisam vjerovao, pa ja sam ozbiljan čovjek! Tek kad me je nakon sat vremena nazvala ljubazna dama iz Adriatica i čestitala, povjerovao sam - rekao je sretni dobitnik Golfa Adriatic osiguranja Andro Ferenčak iz Preseke istaknuvši kako će novog mezimca voziti on, premda mu se nadaju i njegov sin i unuk.

Direktor Podružnice Adriatic osiguranja Zagreb Boris Erkapić nije krio zadovoljstvo činjenicom da je Golf otišao upravo u okolicu Zagreba. Čestitao je dobitnicima vrijednih nagrada te zahvalio svim osiguranicima na povjerenju: - Hvala vam što birate Adriatic osiguranje za svog partnera u sigurnosti!

Osiguranike koji u prva dva kola nisu imali sreće, čeka finalno izvlačenje. Automobili čekaju svoje vlasnike, stoga se još uvijek stignete uključiti u nagradne igre. Vidimo se u siječnju!

m osiguranicima dosad 200 novčanih nagrada

U Rijeci, Zadru, Bjelovaru, Osijeku i Zagrebu Euroherc i Adriatic svojim osiguranicima donijeli su uzbuđenje i sreću, izmamili suze radosnice i vratili optimizam

SPONZORIRANO

h nagradnih igara u Hrvatskoj

Zlatne godine

STJEPAN RENDULIĆ VIŠE NIJE PREDSJEDNIK OGRANKA MATICE HRVATSKE VELIKA GORICA, NA TOJ POZICIJI GA JE NAKON VIŠE OD JEDNOG DESETLJEĆA ZAMIJENILA ANA PLEHINGER

P

Stjepan Rendulić ostavio je dubok trag u ovih 12 godina

unih 12 godina ogranak Matice hrvatske Velika Gorica vodio je Stjepan Rendulić, no početkom listopada i tome je došao kraj.

- Na Skupštini Ogranka 8. listopada razriješen sam dužnosti predsjednika na moj zahtjev, iz osobnih razloga, što nije bilo nikakvo iznenađenje jer sam već neko vrijeme najavljivao povlačenje s dužnosti predsjednika. Zahvaljujem svima s kojima sam ostvario uspješan kontakt i suradnju, koji su mi time pomogli da uspješnije obavljam ovu zahtjevnu dužnost. S ponosom i zadovoljstvom mogu izjaviti da mi je bila čast biti predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici - poručio je Rendulić, koji je iza sebe ostavio vrijedne i važne projekte za kulturu ovoga grada.

Nadaleko i naširoko poznat Matičin četvrtak koji traje već 11 godina, te bilježi 250 nastupa, a tu je i Matičin književni natječaj "Turopoljska poculica", također pokrenut 2009. Turopolske večeri održane su 28 puta od njihova pokretanja 2013., a iste godine su započeli Matičini susreti.

Otvorene su i tri Matičine čitaonice, u Velikoj Mlaki, Plesu i Mičevcu. Već pet godina odlazi se i na hodočašće u Gvozdanskom, a najvažnije u svemu je to da se trudom i zalaganjem uspjelo doći do velikog priznanja 2017., kad je turopoljski dijalekt proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, a naš

ogranak Matice ima status "nositelja kulturnog dobra".

Bogat je i izdavački program Ogranka, a sa svim tim nastavit će Rendulićeva nasljednica.

Na čelo goričke Matice izabrana je Goričanima i Turopoljcima dobro poznata Ana Plehinger. Rođena u Zagrebu 1956. godine, po zanimanju ekonomistica, živi i djeluje u Velikoj Gorici. Bivša je zaposlenica Zračne luke Zagreb i Obrtničke komore Zagreb-Udruženje obrtnika Velika Gorica, a sad u mirovini.

Iako ekonomistica, desetljeća života je posvetila radu u kulturnim udrugama. Jedna je od osnivača velikogoričke Udruge umjetnika SPARK, u kojoj i danas aktivno djeluje. Članica je Udruge likovnih umjetnika grada Velike Gorice. Osnovala je i devet godina vodila zavičajnu Etno udrugu Kurilovec, koja nizom tradicijskih manifestacija, radionica i kulturnih događanja djeluje na očuvanju baštine, a naročito turopoljskog kajkavskog govora.

Ana Plehinger ujedno je i urednica monografije "Priče iz Kurilovca - Kurilovec u 20. stoljeću", koju je Etno udruga Kurilovec izdala 2017. godine. Bila je tajnica Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici, a od 8. listopada 2020. postala je predsjednica Ogranka, te joj možemo poželjeti puno uspješnih projekata i godina, baš kako je to bilo u slučaju njezina prethodnika.

Foto: David Jolić

Promjena nakon 12 godina: Ana Plehinger na čelu goričke Matice

18/19

Umirovljenici se najviše vole družiti, to nam fali...

VERA ŠEBREK, PREDSJEDNIKA UDRUGE UMIROVLJENIKA GRADA VELIKE GORICE, O GODINI KORONE, ALI I O TOME ŠTO UMIROVLJENIKE TIŠTI I VESELI, KAKO UDRUGA FUNKCIONIRA...

D

vije su već godine prošle otkad je Vera Šebrek došla na čelo velikogoričke Udruge umirovljenika. Prije toga bila je član izvršnog odbora Udruge i nije nimalo dvojila, prihvatila je ovu funkciju.

- Ovo je najveća Udruga u Županiji, imamo oko 2930 članova, 27 podružnica. Bilo nas je 28, ali nažalost Dubranec se zatvorio jer nema dovoljno ljudi, pa su se oni pripojili podružnici u Lukavcu - kaže Šebrek.

I iako su umirovljenici, oni uopće ne miruju. Pogotovo ne oni koji su odlučili biti podrška ostalima, kao gospođa Vera.

- Nastojimo osigurati termalno liječenje našim članovima, ljetovanja, nabaviti ogrjev za zimu, organiziramo druženja, hodočašća, izlete... Sve što umirovljenike zanima. Osiguravamo im jabuke za zimu, posjećujemo bolesne i nemoćne.

GRADOVI NE RADE DOMOVE

Da se umirovljenici jako vole družiti i to im svima ove godine jako nedostaje. Zadnje druženje imali su 11. ožujka, kad su obilježili Dan žena. No, strpljivi su i očekuju da će sve to popustiti i da će se moći družiti.

Bez obzira na koronu, puni su planova za 2021. godinu, jer je riječ o izbornoj godini za sve podružnice. U razgovoru s članovima predsjednica Vera uočila je i mnoge

PROŠLE GODINE SMO UGOSTILI 27 UDRUGA IZ ŽUPANIJE, OKO 2500 SUDIONIKA, NA TO SMO PONOSNI

probleme. Jako malo se o njima brine po selima, vrlo su im male božićnice u odnosu na druge, puno manje gradove. Voljeli bi kad bi od Grada mogli dobiti neke popuste.

U gradu je bazen, pa kad bi se omogućilo da ga barem jednom tjedno mogu koristiti bez naknade. Tu je i pitanje Doma za starije i nemoćne, jer sve što imaju je privatno.

- Razgovarala sam o tome s gradonačelnikom, no, gradovi više ne rade domove, nego županije. I to ide izuzetno teško. Mi nismo politički orijentirani i možemo vrlo malo učiniti, a stranke umirovljenika koje postoje ne čine gotovo ništa za nas.

Kako je Vera Šebrek dvije godine predsjednica Udruge umirovljenika, pitali smo je čime se može pohvaliti u svom radu.

- Svakako moram izdvojiti organizaciju jubilarnih 25. Susreta umirovljenika Zagrebačke županije, prošle godine u Parku dr. Franje Tuđmana, koji su trajali dva dana.

Ugostili smo 27 udruga iz Županije, oko 2500 sudionika, bila je to predivna manifestacija. U rujnu smo korisnicima omogućili odlazak na talasoterapiju u Crikvenicu, što je udruga sufinancirala s iznosom od 54 tisuće kuna.

Skromni su naši umirovljenici, pa ih i male stvari čine sretnima.

- Zadovoljni su što organiziramo ljetovanje, otplaćuju to na rate, kao i liječenje u Top

termama Topusko. Ove godine smo imali nabavku ogrjeva za zimu, također na rate.

Nisu ih ni otplatili, a ogrjev je isporučen.

Nema svaka podružnica iste potrebe, grad je jedno, okolna sela su drugo, kaže Šebrek.

- Sad smo se uključili u jedan projekt za koji bi sredstva trebali dobiti iz Europske unije. Grad je nositelj zajedno s Udrugom Mobbing, a mi ćemo biti korisnici. Tu će biti savjetovanja, s pravnog, socijalnog i medicinskog stajališta. Također, tu će biti i gerontodomaćice koje će brinuti, svaka po pet ili šest korisnika. Projekt bi trebao zaživjeti sljedeće godine.

PLANOVI ZA 2021. VEĆ SPREMNI

Puno je umirovljenika invalida koji nisu ni svjesni koja su njihova prava.

- Ne znaju kako doći do invalidske iskaznice, koja može puno pomoći. Nema ih tko uputiti, pokušat ću naći način da im svima pomognemo.

Planova za sljedeću godinu je puno, očekuje se i odabir destinacije za sedmodnevno ljetovanje, te destinacije za trodnevni odmor, trebat će sklopiti i novi ugovor o nabavci drva, bit će tu i predavanje o zdravstvenim problemima umirovljenika. Planira se i domjenak povodom Valentinova, te predavanje "Ne nasilju nad starijima". Bit će tu i domjenak povodom Dana žena...

Kultura

Uredili školsku knjižnicu: Kroz ruke im prošlo čak 6.000 knjiga

Natječaj

AKCIJA U SKLOPU MANIFESTACIJE HRVATSKA VOLONTIRA I U OKVIRU PROJEKTA “VOLONTIRAM, MIJENJAM ZAJEDNICU“

H

rvatska volontira 2020. okupila je više od 120 organizatora volontiranja koji su u 70 gradova uključili preko 2000 građana - volontera i proveli više od 160 društveno korisnih volonterskih aktivnosti u zajednici. Na području LAG-a Vallis Colapis i Volonterskog centra Kupa prijavljena je 31 volonterska akcija s više od 500 volontera i preko 1.200 volonterskih sati.

- Ovogodišnjom kampanjom podsjetili smo koliko volontiranje donosi svakom pojedincu, na koji način nas može zbližiti s drugima u našem okruženju te posljedično koliko doprinosi zajednici u kojoj živimo, a time i društvu u cjelini. Fenomen volontiranja čini nas osjetljivijima za drugo i drugačije i snažnijima u opredjeljenju za kreiranje promjena u društvu, humanizam i održivi razvoj društva. Volontiranje je zaista jedna važna društvena mreža - kažu iz LAG-a Vallis Colapis.

U sklopu manifestacije Hrvatska volontira i u okviru projekta "Volontiram, mijenjam zajednicu" Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, održane su volonterske akcije u tri osnovne

FOTKA KNJIGE U PRIRODI ZA - ČLANARINU!

VOLONTERI SU IZNIMNO VAŽNA DIO DRUŠTVENE MREŽE

škole, OŠ Vladimira Nazora u Pisarovini, OŠ Slavka Kolara u Kravarskom i OŠ Žakanje.

Nakon dvadesetak godina od otvaranja nove škole u Kravarskom, došlo je vrijeme za uređenjem knjižnice, a to su prepoznali volonteri te su od 24. do 26. rujna premjestili više od 6.000 knjiga iz knjižnice u rezervni prostor, a onda ih vratili u novouređenu knjižnicu.

Vanja Stanojević

Tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2020., koji traje od 15 .listopada do 15. studenoga, Gradska knjižnica Velika Gorica pripremila je foto natječaj "Razlistaj se! Drvo - papir - knjiga!"

Pozivaju sve zaintersirane da fotografiraju knjigu u prirodi te je pošalju na mail knjižnice. Od pristiglih fotografija, knjižnica će postaviti izložbu u izlogu Knjižnice Galženica, a najbolji rad nagradit će jednogodišnjim članstvom. Tema natječaja je knjiga u prirodi, a naslov fotografije treba staviti sam autor. Također, fotografije mogu biti crno-bijele ili u boji, obavezno je da budu u digitalnom obliku, a po autoru je dozvoljeno pet fotografija.

20/21

Iz Istre preko Gorice došla sve do NASA-e T Piše: Suzana Majstorović

etog dana listopada od 1994. godine obilježava se Svjetski dan učitelja. Zanimanja bez kojeg, realno, ne bi bilo ni svih ostalih. A kad naiđete na nekoga tko svoj poziv živi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, to ne smije proći nezapaženo. U svijetu tehničke kulture teško da netko nije čuo za Maju Mačinko, učiteljicu sa slavonsko-istarskim "backgroundom". Dio djetinjstva provela je u Slavonskom Brodu, a onda su roditelji, trbuhom za kruhom, preselili u Istru.

ODLAZAK, ALI IPAK OSTANAK

- Kao apsolvent fizike radila sam u Istri u tri osnovne škole, zarađivala za džeparac i učila za zadnje ispite, a onda sam vidjela oglas za Veliku Goricu. Iskreno, nisam pojma imala gdje je to, kako tamo doći.

Poslala sam papire i tadašnji ravnatelj OŠ Eugena Kvaternika Ivica Gazdić me nazvao i pitao kad mogu doći raditi. Nikada neću zaboraviti svoj prvi dan, objašnjavao mi je na koji bus moram ići da dođem do posla,

MAJA MARČINKO PREDAVALA JE TEHNIČKU KULTURU U GORIČKOJ ŠKOLI EUGENA KVATERNIKA, OVDJE OSNOVALA UDRUGU TURTEH, A STIGLA JE IZBORITI SE I ZA DVA VAŽNA PUTOVANJA U SAD... upućivao me... - prisjeća se Maja svoga dolaska u Veliku Goricu.

Odavno se već udomaćila ovdje, u sredini u kojoj može djelovati u više smjerova.

- Kad sam došla u Kvaternik, cijeli kolektiv me oduševio na prvu, ravnatelj je bio motivator, idealan za 'trknute' poput mene.

Predavala sam tehnički odgoj i informatiku, a ta mi je škola i dalje najdraža od svih u kojima sam radila. Spletom oklonosti sad sam u Zagrebu, u OŠ Ivana Cankara, bilo mi je emotivno jako teško otići, ali otišla sam samo zato jer mi je sadašnja škola puno bliže... No, i dalje sam u Gorici, imamo udrugu, radimo radionice.

Udruga je Turopoljski tehničari, znana kao TurTeh, a Maja je jedna od osnivačica. I to je samo početak priče o jednoj raznovrsnoj i iznimno aktivnoj nastavnici...

- U početku su to bile vikend radionice, ali nije funkcioniralo zbog svih aktivnosti koje djeca imaju, pa smo se nekako okrenuli da to bude kad su uglavnom na praznicima.

SLUČAJNO SAM DOŠLA U ŠKOLU, A SAD NE BIH TAJ POSAO MIJENJALA NIZAŠTO NA SVIJETU

Imamo i pripremne radionice za natjecanje, imamo još puno planova, no korona nas sad dosta sputava, pa ćemo i Svjetski tjedan svemira tako odraditi online.

ENTUZIJAZAM KOJI OSVAJA

Osim što predaje u školi, radi u udruzi, drži radionice, Maja piše i udžbenike. Već pet godina je urednica za tehničku kulturu, radi priručnike, kutije, materijale, vježbe...

- Prepoznali su me, čuli su za mene i zvali me. Bio je to još jedan izazov na koji sam pristala, i moram priznati da danas na taj posao gledam drugačijim očima. Jako je teško stvoriti finalni proizvod, ali super je znati da sam ja ta koja je dala mali doprinos da djeci bude kreativnija nastava. A još to mogu i testirati na svojim učenicima - s velikim entuzijazmom govori Maja.

Taj entuzijazam je 2015. godine, na Međunarodnom robotičkom kampu u Rijeci, prepoznao i Chuck Bergh, glavni inžinjer u NASA-i, koji je između ostaloga radio na

Curiosity roveru, s trenutačnom lokacijom na Marsu. Pozvao je Maju da dođe u NASA-u kad bude imala priliku, a njoj nije trebalo dugo da priliku stvori. Štedjela je cijelu godinu za avionsku kartu.

- Ta tehnologija nije ni blizu onog što gledamo na TV-u, sve je staro 30 godina, budući da moderna tehnologija ne preživljava zračenja u svemiru. Doznala sam i da je robotska ruka tog roverana na Marsu napravljena od 500-tinjak udica za pecanje!

No to nije bilo sve od Amerike... Projekt na koji je posebno ponosna je Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, nastao prije tri godine. Maja je bila prva Hrvatica koju je američka ambasada nominirala za trotjednu stipendiju u SAD-U. Odabrano je 50 žena iz 50 zemalja, lideri za sustav "steam" u svojoj zemlji, koje će se vratiti kući i promovirati steam po svojoj državi.

A opet, Maja je prije svega nastavnica.

- Najveća nagrada su mi djeca kad upišu srednju školu i fakultet i kad mi dođu sretna. Rečenica koja mi se urezala u sjećanje je jedne mame, koja mi je došla osobno zahvaliti i reći kako svojeg sina nikad nije vidjela da tako sretan ide u školu i iz škole poručuje Mačinko za kraj.

Gospodarstvo

PAMETNO GOSPODARENJE OTPADOM U VELIKOJ GORICI jekt pridonosi izvršenju donesenih mjera - rekao je Marko Ružić, voditelj gradskog Ureda za zaštitu okoliša.

Kako bi građani znali primijeniti tehnike odvojenog sakupljanja otpada, projekt je obuhvatio informiranje putem tiskanih edukacijskih materijala za školarce i djecu u vrtićima, provedene su i edukacijske radionice o pravilnom gospodarenju otpadom u velikogoričkim školama, kampanje putem medija, oglasa u lokalnim tiskanim medijima i na web portalima te plakata izloženih na javnim mjestima, a izrađene su i informativne ploče o pravilnom odvajanju otpada u prostorijama za otpad stambenih zgrada, te produkcija filmova i kazališne predstave za školsku djecu.

EDUKACIJA JE PRESUDNA

Pravilnim gospodarenjem otpadom može se smanjiti količina otpada odloženog na Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava, koje vodi gradsko komunalno društvo VG Čistoća d.o.o. U svojoj prezentaciji predsjednik Uprave Ivan Rak naglasio je da se većina njihovih djelatnosti financira iz cijena komunalne usluge, a to iznosi 70 posto proračuna VG Čistoće.

- Drago mi je da je ovaj projekt fokusiran na edukaciju najmlađih sugrađana, jer jedino tako možemo promijeniti svijest da je otpad naša briga i obaveza cijelog društva.

U narednom periodu ćemo svim domaćinstvima i stambenim zgradama podijeliti posude za razvrstavanje otpada tako da će na zelenim otocima ostati samo kontejner

SPONZORIRANO

U

Plavom salonu na Gradskom stadionu održana je konferencija i predstavljanje projekta "Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice". Ovaj projekt edukacije i informiranja Grad i VG Čistoća provode od prosinca 2018., a vrijedan je 1.984.588,79 kuna te je kroz Operativni program "Konkurentnost i kohezija 2014.2020." sufinanciran sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda u visini 60,47 % (1.096.245,50 kuna).

Kroz ukupno 22 projektne aktivnosti , zadatak projekta je educirati i informirati sve skupine građana o pravilnom gospodarenju otpadom, važnosti odvojenog sakupljanja otpada "na kućnom pragu" i putem reciklažnih dvorišta te "zelenih otoka", kako bi se sakupljeni otpad mogao reciklirati i zbrinuti, umjesto da završi na "divljim" deponijima ili gradskom Odlagalištu komunalnog otpada Mraclinska Dubrava.

- To je predviđeno planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te Grada Velike Gorice. Specifični ciljevi projekta su informirati korisnike sustava o pravilnom gospodarenju otpadom te izgraditi svijest i razumijevanje javnosti kako gospodarenjem otpadom štititi okoliš, stremiti održivom razvoju i održivoj ekonomiji. Krajnji cilj je smanjiti količinu otpada na odlagalištu i povećati količinu otpada koji se odvojeno sakuplja i ponovno koristi i reciklira, koji ne bi trebao završiti u miješanom komunalnom otpadu. Gradsko vijeće donijelo je Plan gospodarenja otpada, a ovaj pro-

CILJ NAM JE SMANJITI KOLIČINU OTPADA U M. DUBRAVI I POVEĆATI KORIŠTENJE RECIKLAŽE

AKO ŽELIŠ NA IDUĆU TRIBINU NA OVU TEMU, DOVOLJNO JE PRIJAVITI SE NA WEBU GRADA...

za staklo. Očekuje nas i izgradnja novog reciklažnog dvorišta, odnosno premještanje dosadašnjeg na gradsko zemljište. Cijena javne usluge sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela, koji ovisi o količini otpada, a u budućnosti će ona nažalost rasti. Nije se mijenjala od 2008. godine, a cijene goriva, opreme i strojeva su rasle. Morat ćemo korigirati cijenu usluge, no bit će to u skladu s novom uredbom. Nekima će cijena u svemu tome rasti, dok će se drugima smanjiti - naglasio je Rak. Profesorica s Veleučilišta Velika Gorica Sanja Kalambura održala je prezentaciju o važnosti odvojenog sakupljanja i recikli-

ranja otpada, a nakon prezentacija uslijedila je rasprava u kojoj su vrlo zainteresirani sudionici konferencije postavljali pitanja o velikogoričkome sustavu gospodarenja otpadom i dobili na njih odgovore.

NOVA TRIBINA 21. STUDENOG

Sljedeća tribina o pravilnom gospodarenju otpadom, ujedno i završna konferencija projekta "Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice" održat će se u subotu, 21. studenoga 2020. godine, a svi zainteresirani pozvani su da se prijave za sudjelovanje putem on-line obrasca koji će biti dostupan u medijima i na gradskom webu.

Ne VGtiraj, KOMPOSTIRAJ! ZDRAVA ZEMLJA, ZDRAVA HRANA,

ZDRAV I TI!

GRAD VELIKA GORICA Projekt Pametno gospodarenje otpadom Grada Velike Gorice sufinanciran je sredstvima EU iz Kohezijskog fonda.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Velike Gorice.

EUROPSKA UNIJA Zajedno do fondova EU

Ukupna vrijednosti projekta: 1.984.588,79 HRK, sufinanciranje EU: 1.096.245,50 HRK. Za više informacija: www.strukturnifondovi.hr

22/23

Nastavljamo akcije za unapređenje kvalitete stanovanja naših građana G

radsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica najavilo je kako će i dalje pratiti zahtjeve stanara te poduzimati akcije kojima će poboljšati uvjete stanovanja građana. Podsjećaju kako su s bankama 2016. i 2018. godine dogovorili smanjenje kamatne stope za ugovore energetske obnove. To je iskoristilo čak 16 zgrada, a smanjenje je iznosilo jedan postotni poen.

Kamatna stopa smanjenja je s 4,50% na 3,50%, dok je za jednu zgradu kamatna stopa smanjena s 5,25% na 3,50%, točnije za 1,75 postotnih poena.

– Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica još jednom je pokazalo da poduzima sve radnje kako bi suvlasnicima višestambenih zgrada omogućili smanjenje

troškova života te kako bi povećali kvalitetu života stanara. Nastavit ćemo biti partner vlasnicima višestambenih projekata, pratit ćemo i dalje zahtjeve i potrebe stanara, te poduzimati ovakve akcije kako bi unaprijedili kulturu stanovanja svih naših korisnika – rekao je direktor GSG-a Tomislav Landeka i podsjetio kako se projektima energetske obnove zgrada smanjuju temperaturne oscilacije u zgradi, efikasnije se održava temperatura u prostoru, sporiji je prolazak topline kroz zidove tijekom ljeta i zadržava se svježina te sprječava naglo hlađenje i stvaranje kondenzata.

– Objedinjeno, energetska obnova korak je prema ugodnijem životnom prostoru, smanjenju troškova te povećanju vrijednosti nekretnine – zaključio je Landeka.

Sredstva za energetsku obnovu višestambenih zgrada preusmjerena za svladavanje posljedica pandemije

M

inistarstvo prostornog uređenje, graditeljstva i državne imovine objavilo je kako su sredstva namijenjena energetskoj obnovi višestambenih zgrada, koja se trebala provesti ove godine, preusmjerena za svladavanje posljedica bolesti COVID-19, za sektor zdravstva i poduzetništva. Novi poziv za projekte energetske obnove očekuje se iduće godine.

– Energetska obnova od iznimne je važnosti za sve građane i cijelu Hrvatsku. Ovaj projekt, osim što pospješuje brigu za okoliš, donosi i mnoge uštede te će modernizirati cijelu Hrvatsku i pospješiti kvalitetu života svih građana, što je prioritet. Europska unija omogućila je svim zemljama članicama korištenje sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje mjera pomoći u novonastalim gospodarskim, ekonomskim i zdravstvenim okolnostima. Osigurana sredstva tako će se preusmjeriti za svladavanje posljedica pandemije COVID-19. Moram naglasiti, da ova Odluka ne znači obustavu projekta Energetske obnove već je riječ o prilagodbi novonastalim okolnostima, rješavanju prioriteta, a s energetskom obnovom nastavljamo iduće godine – kazao je direktor GSG-a Velika Gorica Tomislav Landeka.

DIREKTOR GRADSKOG STAMBENOG GOSPODARSTVA VELIKA GORICA KAŽE KAKO SE ENERGETSKA OBNOVA NASTAVLJA IDUĆE GODINE

SPONZORIRANO

GSG JE S BANKAMA DOGOVORIO NIŽE KAMATNE STOPE ZA UGOVORE ENERGETSKE OBNOVE. POGODNOST JE VEĆ ISKORISTILO 16 ZGRADA

Ljekarne savjetuju

24

BETA GLUKAN

NAJSNAŽNIJE PRIRODNO JAČANJE ORGANIZMA

Č

ovjek je od uvijek tražio lijek u prirodi. Za mnoge biljke, gljive, alge i druge organizme znanstveno je dokazano pozitivno djelovanje na zdravlje čovjeka.

Moderna znanost nastoji izolirati aktivne tvari iz prirodnih izvora te definirati njihova svojstva. Jedna takva molekula je i beta glukan. Beta glukan je po svom sastavu dugolančani polisaharid koji se sastoji od lanaca D-glukoze. Izoliran je 1968. godine iz stanične stijenke kvasca Saccharomyces cerevisiae. Na hrvatsko tržište došao je 2007. godine i od tada izaziva veliko zanimanje struke i pacijenata.

Postoje dva oblika glukana, ovisno o izvoru iz kojeg potječu: • (1,3)(1,6)-β glukani su netopivi polisaharidi izolirani iz stijenke kvasca i određenih gljiva (shiitake, reishi, maitake) i žitarica (zob i ječam). Oni imaju imunomodulatorni učinak, odnosno mogu pojačati ili smanjiti imunološki odgovor. Beta glukani potiču stvaranje koštane srži čime se povećava proizvodnja leukocita i trombocita, te aktivacija makrofaga – stanica koje izazivaju cijelu kaskadu imuno odgovora u organizmu. Aktivirani makrofagi sposobni su pronaći, prepoznati i uništiti uzročnike bolesti te kontrolirati aktivnosti drugih stanica imunološkog sustava.

• (1,3)(1,4)-β glukani su netopivi polisaharidi izolirani iz stanične stijenke ječma i zobi koji imaju dokazano djelovanje u održavanju normalnih vrijednosti kolesterola u krvi. To je i jedino službeno odobrena zdravstvena tvrdnja od strane FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) I EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane).

Imunomodulatori prvenstveno djeluju na nespecifični imunološki odgovor koji čini prvu liniju obrane u dodiru s uzročnikom bolesti.

Njihov učinak istražen je u infekcijama, radijacijskoj bolesti i različitim vrstama karcinoma.

Najčešće infekcije u odraslih su sezonske respiratorne infekcije.

Istraživan je preventivni učinak beta glukana na epizode klasične prehlade u inače zdravih, odraslih pojedinaca. Rezultati studije pokazali su značajno manju učestalost prehlade u grupi koja je koristila suplementaciju beta glukana u odnosu na grupu koja je dobivala placebo. Ujedno se istraživao učinak beta glukana na upale gornjeg dišnog sustava – nije bilo razlike u trajanju simptoma između beta glukan i placebo grupe, ali su simptomi u beta glukan grupi bili blaži.

Dosadašnje studije primjene beta glukana kod karcinoma su pokazale da beta glukani poboljšavaju kvalitetu života i preživljavanje oboljelih. Iako su rezultati obećavajući, prije upotrebe beta glukana u onkoloških pacijenata obavezno je savjetovati se s liječnikom i ljekarnikom.

Smatra se da je beta glukan siguran za primjenu, nisu uočeni toksični učinci. Uobičajena je doza 2-6 mg/kg . Za odrasle u prevenciji koristi se doza od 500 mg, a u liječenju akutnih stanja i kao adjuvantna terapija kod onkoloških bolesnika doza ide i do 3000 mg dnevno. Preporučuje se uzimanje ujutro na tašte. Zbog svog imunomodulatornog učinka ne preporučuje se kod autoimunih bolesti (reumatoidni artritis, lupus, upalne bolesti crijeva, multiple skleroze...), pacijentima koji uzimaju imunosupresive nakon transplantacije organa. Ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i djeci mlađoj od godine dana.

Osim beta glukana na tržištu se nalazi i alfa glukan. Acetilirani 1,4 alfa glukan proizvodi se iz micelija gljive Lentinula edodes (Shiitake). Klinički je dokazano imunomodulatorno djelovanje kroz povećanu aktivnost specifičnih limfocita, odnosno podskupine leukocita ili bijelih krvnih stanica - NK stanica (Natural killer cells) u imunokompromitiranih osoba, te povećanje broja i aktivnosti drugih imunosnih stanica.

Gastronomija

25

Duh stare Gorice na tanjuru: Goričani opet idu "kod Čopa"

RESTORAN "CHOP OLD HOUSE" OTVORIO JE SVOJA VRATA I NA PRVU ODUŠEVIO GORIČANE. U SRCE GRADA, NA TRGU KRALJA TOMISLAVA 8, SPAJAJU SE TRADICIJA I VRHUNSKA GASTRONOMIJA

N

a ovoj lokaciji, u srcu Gorice, na Trgu kralja Tomislava 8, prije stotinjak godina bila je stara poljoprivredna zadruga. Kako se vlasnik zgrade prezivao Čop, stari Goričani su uvijek govorili 'idem kod Čopa'. Povezali smo tu tradiciju, malo se modernizirali i tako smo došli do imena restorana, objašnjava nam Dubravko Janković, koji je sa suprugom Jelenom otvorio "Chop Old House", novi velikogorički restoran.

Dugo su Jankovići imali želju upravo na ovoj lokaciji otvoriti jedan pravi, vrhunski restoran, i time obogatiti gastronomsku ponudu u našem gradu. Sad su tu želju konačno uspjeli i ostvariti.

- Zaključili smo da mladi ljudi u Velikoj Gorici nemaju gdje otići nešto pojesti u ugodnom ambijentu, s prihvatljivim cijenama i klasičnom ponudom jela, serviranih na moderan način. I baš smo željeli to napraviti ovdje, ponuditi takvo nešto u našem gradu. Tu početnu ideju nadopunjavali smo malo po malo i došli do restorana kakvog imamo - priča gazdarica Jelena.

A imaju restoran u kojem je ambijent zaista prekrasan, uređen s gomilom zanimljivih detalja. Imaju i veliku terasu, imaju dovoljno parkirnih mjesta, imaju i VIP pros-

NAŠ CHEF HRVOJE IMA ZADATAK SMIŠLJATI JELA KOJA SU SPECIFIČNA ZA NAŠE TUROPOLJE

toriju za poslovne sastanke, imaju i osam soba... I, što je vjerojatno i najvažnije, imaju fenomenalnu hranu, koja nastaje u kuhinji koju vodi Hrvoje Nakić, chef s Michelinovom preporukom i s iskustvom iz nekoliko zagrebačkih restorana.

- Hrvoje je iz velikogoričkog kraja pa ima zadaću i smišljati jela specifična i prikladna za turopoljski kraj. Jelovnik nam je vrlo raznolik, a moj favorit je teleći obraz. To je san snova. Meso je mekano, ukusno, a to je i nešto što nas izdvaja, što nitko drugi nema - kazala je Jelena.

Roštilj, tjestenine iz kućne radinosti, rižota, toplo-hladne salate, riba, burgeri, dječji meniji... Sve je to u ponudi "Chop Old Housea", koji radnim danima ima i povoljnu ponudu gableca, dok se nedjeljom nudi ručak po povoljnijim cijenama...

A sve to događa se u zgradi koja je dio povijesti ovoga grada, na vrlo atraktivnoj lokaciji, u samom središtu grada.

- Danas je ova zgrada u vlasništvu obitelji Večković, kojoj zahvaljujemo što su nam omogućili da u srcu grada provedemo svoju viziju u djelo, pogotovo gospodinu Milanu Večkoviću, koji više nije s nama i nažalost nije dočekao otvorenje restorana ističu supružnici Janković.

Sport Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Tablice 1. HNL Dinamo

7

6

1

0 19

2. GORICA

8

5

1

2 16

3. Osijek

7

4

1

2 13

4. Rijeka

6

4

0

2 12

7

3

1

3 10

7

1

4

2

7

8

2

1

5

7

8

2

1

5

7

6

1

2

5

5

8

1

2

5

5

1.

5.

Hajduk

6. Slaven B. 7.

Šibenik

8. Varaždin 9.

Lokomotiva

10. Istra 1961

3. HNL 7

3

1 24

10 7

2

1 23

3. Ponikve

11

6

3

2 21

4. Zagorec

11

6

1

4 19

11

5

3

3 18

10 5

3

2 18

10 5

1

4 16

1.

Jarun

11

2. KURILOVEC

5.

Maksimir

6. Trnje 7.

Dugo Selo

8. Gaj Mače

15

10 3

6

1

11

4

3

4 15

10. Segesta

11

4

3

4 15

11. Hašk 1903

11

3

5

3 14

9.

Lučko

12. Vrapče

11

3

3

5 12

13. Bistra

11

2

6

3 12

14. Špansko

11

3

2

6

11

15. Trešnjevka (-1) 11

3

3

5

11

16. Mladost P.

2

1

5

7

8

DANI PON

4. HNL 1.

Ravnice

11

9

2

0 29

2. LUKAVEC

11

9

1

1 28

3. GRADIĆI

10 6

2

2 20

4. Zagreb

10 6

2

2 20

10 6

1

3 19

6. Dinamo OO

11

5

4

2 19

Stubica

11

5

3

3 18

5.

7.

Mladost

8. Rugvica

11

4

3

4 15

Slunj

11

4

3

4 15

10. Moslavina

11

4

1

6 13

11. Tondach

11

3

3

5 12

12. Sutla-Laduč

10 3

2

5

11

13. Sava

11

3

2

6

11

14. Croatia H.

8

2

2

4

8

15. Straža

11

2

2

7

8

16. Odra

11

2

1

8

7

9.

Košarkaši su fantastično krenuli u sezonu, zaustavila ih je samo Cibona, a rukometaši dijele prvo mjesto s Varaždinom na ligaškoj tablici

26/27

VELIKOGORIČKI SPORT ŽIVI SVOJE NAJLJEPŠE TRENUTKE, A SVE JE POKVARILA - KORONA

A

Piše: Marko Vidalina ko si jedan od onih koje vole sport u ovome gradu, ako si uz to i jedan od onih koji vole ispratiti što se događa u lokalnom sportu, a pogotovo ako si "navučen" na lokalni sport, prve nedjelje u listopadu morao si se probuditi sa smiješkom na licu. Pa ustati iz krevete, zadovoljno se protegnuti, navući omiljenu trenirku, prošetati do omiljenog kafića, sjesti za svoj stol, naručiti kavu i uzeti novine. Sportske novosti, naravno...

"VELIKA GORICA!", kočoperilo se s naslovnice jedinih sportskih dnevnih novina u državi, ispisano masnim crvenim, ogromnim slovima.

Još jednom duboko uzdahneš, onako zadovoljno, dopustiš smiješku da ti još jednom pobjegne, pa kreneš listati, prisjećati se, vrtjeti film.

"Goričani srušili Hajduk u drami i izbili na vrh ljestvice!"

Ej, na vrh ljestvice! Nogometaši Gorice, o njima je ovdje riječ, ostvarili su nešto što niti jednoj generaciji velikogoričkog nogometa nije uspjelo, te su večeri zaspali kao najbolji u Hrvatskoj. U nogometu, najpopularnijem sportu u Hrvata, ispred institucija kao što su Dinamo, Hajduk, Rijeka, Osijek... Senzacionalno!

I ovdje će svaka priča o brojanju stranaca, svako pitanje "koliko je tu stvarno Goričana", i definitivno postati besmislena. Vremena su nova i drukčija, vremenima su se u HNK Gorici prilagodili, spojili su turopoljski i gorički duh s inozemnim talentom i znanjem, pa se vinuli na mjesto o kojem ne tako davno turopoljski nogomet nije mogao ni sanjati. Nevjerojatno je iz ove perspektive sjetiti se da godinama gorički nogomet, i to ne tako davno, nije bio ni blizu čak ni druge lige, da se živjela niželigaš-

TE SUBOTE HAJDUK JE PAO NA STADIONU, A ZADAR U DVORANI. I GORICA JE VRHU DVIJE TABLICE!

VELIKIM DIJELOM ZBOG NAŠIH SPORTAŠA DANAS SVI ZNAJU GDJE JE I ŠTO JE VELIKA GORICA...

Ugitius est latur Nogometaši Kurilovca ab incidus osvojili voluptu su gradski recerio i županijski dolupta tectio. kup, vodeći Fic tempeliciis su u 3. HNL...

prigrlio nakon što ga je koji dan ranije otpisao - Zadar! Bilo je nečega epskog u cijelom tom raspletu, a veselje je bilo jednako takvo. Gorica je u tom trenutku imala sve tri pobjede, jedina u ligi, i zasjela je, zvučat će vam možda poznato, na vrh tablice.

- Mogli smo to i prije riješiti, ali ovako je slađe - zadovoljno se smješkao Sesar kad je fešta konačno stala, a smješkati se mogao i dalje i ljubitelj goričkog sporta.

Jer našla se u tim Sportskima i vijest o pobjedi Kurilovca dan ranije, inače vodeće momčadi trećeligaškog Središta. Našla se tu i vijest o novoj pobjedi Lukavca, u tom trenutku prvoplasiranog u 4. HNL, a tamo otraga se smjestila i najava utakmice koja je slijedila tog poslijepodneva. Rukometaši Gorice dočekuju Varaždin, u utakmici koja će završiti remijem, zbog kojeg su rukometaši i danas na diobi prvoga mjesta upravo s Varaždinom...

SPORT KAO NAJBOLJI PROMOTOR

Lijepo je, doista, te nedjelje biti zaljubljenik u gorički sport. I još jednom se sjetiti onih crnih vremena, od prije 15-ak

godina, kad je gorički sport bio miljama daleko od ovoga što je danas, shvatiti koliki je to korak naprijed. Sport je danas, slobodno se može reći, najbolji promotor ovoga grada, jer malo je onih kojima je tog vikenda promaknulo sve što rade naši sportaši.

Pogotovo kad sve to stigne kao svojevrsna lokalpatriotska terapija nakon razdoblja u kojem se o našem gradu pisalo i pričalo u malo drukčijem kontekstu.

JEDINO JE KORONA NEPOBJEDIVA

Promijenilo se štošta u međuvremenu, ispalo je da je nogometni broj 1 doista bio avantura za jednu noć, i košarkaši su prekinuli svoj niz u gostima kod Cibone, ali to zapravo i nije važno. Ključna je razina do koje je velikogorički sport došao i na kojoj će, duboko se nadamo, što duže ostati.

I, ako bude ikako moguće, nastaviti svoj put prema gore. Put na kojem se u ovom trenutku kao nepobjedivi protivnik može pojaviti jedino - korona. Šugavi virus odgodio je (zasad) dvije utakmice košarkaša, a ušao je, mater mu njegovu, i u svlačionicu naših nogometaša.

NOSA I SLAVE ka stvarnost, da se utapalo u općem sivilu.

Danas imamo klub s težinom i značajem, klub koji već odavno ima respekt cijele Hrvatske, klub koji sanja europske snove. I klub koji te subote, 4. listopada traumatične i teške 2020. godine, Kahlininom obranom penala Jairu u 100. minuti utakmice za pamćenje, pobjedi veliki Hajduk i zasjedne na vrh hrvatskog nogometa. Pa makar je na samo jednu noć, spektakularno je...

DRAMATIČNO I U DVORANI

I zaslužuje naslovnu stranicu jedini sportskih dnevnih novina u državi. Pogotovo kad se spoji s onim što se istoga toga dana, samo nešto ranije, dogodilo nekoliko stotina metara dalje, u dvorani. Jer nisi ni stigao sabrati dojmove od svog tog nogometa, srknuo si gutljaj kave i okrenuo dva ili tri lista, a evo već novog razloga za ponos...

"Gorica u zadnjoj sekundi pobijedila Zadar i preuzela vrh!"

Da, i to se dogodilo. Ovdje je "Kristijan Kahlina", junak u drami, bio Karlo Uljarević, dečko kojeg je trener Sesar spremno

A to je i dalje protivnik s kojim se zasad još nitko ne zna boriti, neugodniji i dosadniji i od Dinama, i od Hajduka, i od Cibone, i od Zadra... Košarkaši su loše vijesti doznali na sam dan utakmice sa Šibenkom, zatim odgodili i utakmicu zakazanu za tri dana poslije s Alkarom, uz neizvjesnost po pitanju trenutka kad će se vratiti utakmicama.

Nogometaši su dugo uspjevali sakriti se od virusa, ali pronašao je i njih, o čemu je vijest stigla na dan utakmice protiv Dinama.

Jedan potvrđeni slučaj, ali u derbiju između prvoga i drugoga nije bilo nekolicine igrača Gorice, s potvrdom ili bez nje... Dan poslije Lokomotiva i Osijek su svoju utakmicu odgodili, možda ne bi bilo loše da su isto učinili i Dinamo i Gorica, ali sad je zapravo jedino bitno da sve to konačno prođe.

Sezona, sasvim je sigurno, neće biti normalna i uobičajena, treba biti spreman na brojne odgode, no u svemu tome ćemo svi zajedno brojati i nove uspjehe, slaviti nove velike pobjede. I pratiti kako se goričkisportaši bore za neke nove naslovnice. Jer, znate, bit će toga još u budućnosti...

Sport Foto: Vitomir Štuban

Tablice

JŽNL 11

9

2

0 29

11

8

2

1 26

3. Stupnik

11

8

0

3 24

4. Strmec

11

7

1

3 22

1.

Samobor

2. Top

LOMNICA

11

6

3

2 21

6. Dinamo J.

11

6

2

3 20

MRACLIN

5.

11

6

1

4 19

8. Sv. Nedelja

11

5

1

5 16

POLET

11

5

1

5 16

10. Naftaš Ivanić 11

4

3

4 15

11. JELAČIĆ

4

2

5 14

12. TUROPOLJAC 11

4

2

5 14

13. Vinogradar

11

4

1

6 13

14. Rakov Potok 11

3

2

6

15. Vatrogasac

11

3

1

7 10

16. Rakovec

11

2

3

6

7.

9.

Nadam se da ću ostati uz Kurilovec i kad jednog dana završim igračku karijeru, kaže Maroš

'Kurilovec je 3. liga jedino na papiru...'

U

čemu je tajna uspjeha? Nema tu tajne... Reći ćete da je to parola koja se ponavlja, ali kod zaista vrijedi ona 'rad, rad i samo rad'. Prošao sam puno toga u karijeri, igrao prvu ligu i u Hrvatskoj i u inozemstvu, upravo zato mogu reći da je to to. Ovo je trećeligaš u kojem se radi prvoligaški, priča nam Marin Matoš na početku svoje "kurilovečke ispovijesti".

Točno 333 dana prošla su između dva posljednja poraza NK Kurilovca, trenutačno druge momčadi 3. HNL Zapad, a jednim bodom, ali i jednom utakmicom manje od vodećeg Jaruna. Upravo je taj protivnik prekinuo kurilovečki niz 7. listopada, pobjedom 3-1. Posljednji poraz prije toga dogodio se još 9. studenog 2019.

- Svi uživamo u ovome što se događa. Na trenutke smo i u onoj prvoj sezoni, kad sam ja tek došao, kad i trener Vidak tek došao, imali smo nizove utakmica bez poraza, pa čak i lani, događalo se to već, ali ovo je ipak bilo nešto posebno. I ponosni smo na to kaže iskusni veznjak Matoš.

MLAĐI SUIGRAČ, PA - TRENER

Puno je toga prošao u karijeri, a u Kurilovcu je završio dovoljno rano, dovoljno daleko od veteranskih godina. Bilo mu je 29 kad je prije dvije i pol godine prvi put navukao dres kluba s Udarnika.

- Prošao sam Dinamovu omladinsku školu, igrao drugu ligu za Sesvete već sa 17 godina, a s navršenih 18 potpisao za RB Salzburg. Nakon tri godine otišao sam u Mađarsku, pa se vratio u HNL, igrao za Cibaliju, Belupo i Istru, a zatim preselio u Litvu, u Žalgiris. Nakon toga sam se vratio u Goricu, koja je tad bila u drugoj ligi, i zaključio svoju prvoligašku karijeru - prepričao je Matoš, koji se u Gorici zadržao vrlo kratko, samo jednu polusezonu.

- Cilj je bio napasti prvu ligu, igrali smo

11

MARIN MATOŠ (31) IGRAO JE I U 1. HNL, PROŠAO MAĐARSKU, AUSTRIJU I LITVU, TAMO RADIO S MLADIM TRENEROM VALDASOM DAMBRAUSKASOM, PA MIR PRONAŠAO U 3. HNL, U KURILOVCU... kvalifikacije s Cibalijom, ali na kraju nismo uspjeli i u klubu su se odlučili okrenuti mlađim igračima. A ja sam otišao u Lučko i nakon toga konačno u Kurilovec - dovršio je priču o svojim selidbama Matoš.

I upravo je to, prevelika količina selidbi, pomogla Kurilovcu da dobije igrača ovakvog renome, kvalitetom debelo iznad 3. lige.

- Deset godina sam bio vani, u međuvremenu sam završio i ekonomski fakultet, taman sam se oženio i nisam više želio u inozemstvu. Mlad sam otišao od kuće i želio sam se ovdje stacionirati, početi neku novu priču. Našao sam i posao u svemu tome, a igrati drugu ligu uz posao nije moguće, jer previše je tu putovanja tijekom sezone. I imao sam sreću da sam došao u Kurilovec, našao sam zadovoljstvo i danas sam sretan i ispunjen čovjek. Čudno to možda zvuči kad igraš treću ligu, ali takav je osjećaj. Super je ekipa u svlačionici, super se radi, pobjeđujemo... Uživam!

A velike zasluge za sve, spremno će priznati i Mata, ima jedan njegov bivši suigrač.

Trener Kurilovca Perica Vidak godinu je dana mlađi od Matoš, znaju se odavno.

- On je '90. godište, ja '89., a obojica smo bili u Dinamu, pa smo znali i na treninzima biti skupa. Nakon toga smo se razišli, izgubili kontakt, sve dok nisam došao u Goricu i opet čuo za Pericu. Vodio je drugu momčad Gorice i primjetio sam da se tu nešto događa. Igra druga momčad protiv prve i to je 'al pari' utakmica! I gledaš o čemu se tu radi, ne razumiješ... Ali sad razumijem. Treću sezonu smo zajedno i ne mogu mu, iskreno, pronaći nijednu zam-

KURILOVEC RADI TOLIKO OZBILJNO DA PONEKAD I ZABORAVIMO DA SMO TREĆELIGAŠ

jerku. I uz posao, koji je prilično naporan, uživam dolaziti na treninge. Perica je prije svega fantastičan čovjek, a zatim i vrhunski trener. Želi raditi, puno ulaže u sebe i apsolutno sam uvjeren da je pred njim uspješna trenerska karijera - kazao je Matoš.

JEDINI MOTIV JE POMOĆI KLINCIMA

Prije nas ostalih imao je priliku upoznati i trenera Gorice Valdasa Dambrauskasa.

- Da, dok sam igrao u Žalgirisu, on mi je bio trener, a Mindaugas Nikoličius bio je sportski direktor. U tih godinu dana shvatio sam da je Valdas vrlo studiozan i predan poslu, da ima jako dobru komunikaciju zanimljive i dobro osmišljene treninge.. Ukratko, mislim da je jako, jako dobar trener!

Sam, kaže, vjerojatno neće u trenere, ideja je u ovom trenutku baviti se sportskim menadžmentom, ali o tom potom. Još je dovoljno igračkih godina pred Matošem.

I dovoljno razloga da ostane na travnjaku.

- Novca na ovoj razini nema, jedini motiv sad mi može biti pomoći mlađem suigraču savjetom i primjerom. I baš bih se veselio da nekoga od njih u godinama pred nama vidim i na prvoligaškoj sceni, što vjerujem da će se dogoditi. Ima tu zanimljivih igrača, a ovdje imaju dobar temelj za uspješnu nogometnu priču - uvjeren je Matoš.

Kurilovec živi u ludom ritmu, već je na 16 odigranih utakmica ove sezone, ima ih još devet do stanke.

- Naporno je, ali izdržavamo. I izdržat ćemo, jer nema umora dok se nižu pobjede - zaključio je Marin.

11 9

1. ŽNL 9

8

0

1 24

2. Lonja

9

6

1

2 19

3. Milka Trnina

8

5

1

2 16

4. MLADOST

8

5

1

2 16

8

5

1

2 16

6. KUPA

8

4

2

2 14

7. DINAMO H.

9

4

1

4 13

1.

5.

Kloštar

Ban Jelačić

8. MEŠTRICA

9

3

3

3 12

Ostrna

8

4

0

4 12

8

3

1

4 10

11. VATROGASAC 8

3

1

4 10

9.

10. BUNA 12. Gaj

9

3

1

5 10

13. POSAVEC

8

2

1

5

7

14. Dubrava

8

0

1

7

1

15. Zvekovec

9

0

1

8

1

7

5

1

1 16

2. Croatia

7

4

1

2 13

3. Donja Zelina

7

4

1

2 13

4. Brcko

7

4

0

3 12

8

3

3

2 12

6. Graničar

7

3

2

2

11

7. Mladost O.

7

2

2

3

8

8. Sloboda

7

2

0

5

6

9. Mladost B.

7

0

0

7

0

2. ŽNL 1.

5.

TUROPOLJE

Žabnica

28/29 Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Prelec krenuo goričkim putem: Dinamo II korak prema klupi - Dinama IVAN PRELEC (33) POSTAO JE TRENER DRUGE MOMČADI DINAMA, S KOJOM SU PRILIKU U PRVOJ MOMČADI GORIČANI VEĆ DOBIVALI...

D

a, to je druga liga, spustio sam se za jednu stepenicu u tom smislu, ali ipak je to - Dinamo! Da se javio bilo koji drugi klub koji se natječe u drugoj ligi, ne bih pristao, no ovo je ipak nešto drugo...

Tim je riječima Ivan Prelec, velikogorički trener na sve većoj cijeni, objasnio motive i razloge za preuzimanje druge momčadi Dinama. Otišao je iz Maksimira kao trener kadeta prije nešto više od tri godine, u međuvremenu uveo Goricu u prvu ligu, prošao avanturu u varšavskoj Legiji s prijateljem i sugrađaninom Deanom Klafurićem, pa na kraju od ispadanja iz najvišeg ranga spasio Istru 1961. Točno 37 mjeseci poslije u Maksimir se vraća kao trener druge momčadi, što bi u stručnom smislu bila druga najvažnija uloga u "modroj" organizaciji.

VIŠE PUTA SU ME ZVALI IZ DINAMA, A SAD SAM PROCIJENIO DA JE OVO ISPRAVAN KORAK

NEKI MEĐUNASLOV

- Dinamo me zvao već nekoliko puta, posljednji put u travnju, no tad sam odlučio dovršiti posao s Istrom. Moja ambicija bila je ostati na prvoligaškoj razini, no budući da se pojavila ovakva opcija, da je Dinamo ispunio sve moje zahtjeve, da ovo smatram dobrom prilikom za moj trenerski razvoj, odlučio sam se vratiti - kaže Prelec.

U Dinamovoj omladinskoj školi kao igrač je proveo punih osam godina, a zatim kao trener

Foto: David Jolić

4. HNL

SJAJNI LUKAVEC U UTRCI S ČAGALJEM I ŠPIČIĆEM

SVE JE JASNIJE TKO ĆE SE BORITI ZA VRH U 4. HNL Iz turopoljske perspektive, sezona u četvrtom rangu teško je mogla bolje početi.

Ako kažemo da su Gradići krenuli vrlo ambiciozno i uspješno, odmah se učvrstili u vrhu, što tek reći za Lukavec... Trener Slaven Batovanja i njegovi igrači, najkraće rečeno, gaze sve pred sobom!

Sezona je počela šokantnim domaćim porazom od Rugvice (0-1), ali onda je niz krenuo... Odra, Zagreb, Zelina, Zabok, Moslavina i Slunj padali su redom uz ukupnu gol-razliku 18-2, sve dok krajem rujna Dinamo iz Jakovlja nije odnio bod iz Lukavca (2-2) i prekinuo niz. No slijedile su nakon toga tri nove pobjede, što će reći da se niz neporaženosti proteže na deset utakmica. " Što reći?! Samo to da rad i red uvijek na kraju donesu i rezultat, bez greške", objavili su iz kluba nakon zaokružene desetke.

Međutim, u svemu tome postoji i jedan

problem. Naime, unatoč svim tim sjajnim rezultatima, Lukavec više nije vodeća momčad prvenstva. Na vrhu su NK Ravnice, klub poznatiji po bivšem imenu NK Tekstilac, ali i momčad u koju je puno uloženo. I čiji su dio dva dojučerašnja igrača Gorice!

- Evo, moj prijatelj i dugogodišnji cimer Igor Čagalj i ja vodimo pravu bitku s Lukavcem kaže Matija Špičić, koji je ovog ljeta odlučio okončati prvoligašku karijeru i dogovorio se s ambicioznim društvom s Ravnica.

- Nisam imao previše prilika gledati Lukavec, ali znam da su jako dobri, da imaju dobrog trenera... Ali i mi smo složili odličnu momčad, igramo jako dobro i vjerujem da smo najkvalitetniji u ligi - kaže Špičić.

Je li doista tako, vidjet ćemo u derbiju. Igra se na Ravnicama zadnji vikend u studenom.

- Uh, ljudi tamo jedva čekaju... A nekako vjerujem da je isto i u Lukavcu, ha, ha.

još pet. To je gotovo polovica života u Maksimiru, zbog čega je logično da Ivan smatra Dinamo svojim klubom, Maksimir svojim domom.

- Želim pomoći ja Dinamu, a Dinamo meni.

Ovdje imam vrhunske uvjete za rad, mlade i talentirane igrače koji treba pripremati za najvišu razinu, a to je izazov - tvrdi Prela.

NEKI MEĐUNASLOV

Svojim klubom uvijek će, jednako kao i Dinamo, označiti i Goricu, s kojom je veza također neraskidiva.

- Igračku karijeru počeo sam u Radniku, otišao u Dinamo, pa se vratio u Goricu.

Trenersku karijeru sam također počeo u Radniku, otišao u Dinamo, pa se vratio u Goricu. I sad sam, evo, opet u Dinamu - istaknuo je ovu povezanost Prelec.

- Naravno da ću Goricu pratiti i dalje, to je moj klub, iz moga grada, no apsolutni fokus će mi biti na mome poslu. Veseli me sve što me čeka, a veseli me i što klub i ja imamo slične poglede na budućnost - dodao je.

A u toj budućnosti, govori iskustvo, mogla bi stići i šansa za prvu momčad. Ne bi bilo prvi put, tim su putem već išla dva trenera s "VG backroundom", Mario Cvitanović i Igor Jovićević. Hoće li i Ivan Prelec?

Sport

ATLETIKA

Bošnjak prvak države, Vuković viceprvakinja Odavno je već Dino Bošnjak prestao brojati zlatne medalje s državne razine, a nova u toj kolekciji stigla je u vikendu sredinom listopada. Atletičar koji je već nekoliko puta proglašen najbolji sportašem našega grada u Zaprešiću je postao prvak Hrvatske u cestovnom trčanju na deset kilometara.

Dino je istrčao sjajnih 30:36 minuta i bio tri sekunde brži od Petra Bratulića iz Agrama, dok je Bruno Škrinjarić iz Maraton kluba Velika Gorica istrčao osobni rekord (33:41) i osvojio 18. mjesto. I Martin Pečnik (39:02) i Josip Martinović (39:39) iz MKVG, također su srušili osobne rekorde.

Među juniorkama je sjajna bila Nina Vuković, koja je s vremenom 40:15 postala viceprvakinja Hrvatske. Lana Pečnik je među seniorkama trčala 46:10, a Sanja Klarin 51:21, što su im također osobni rekordi.

Noa Tončinić (Atletski klub Velika Gorica) kod mlađih juniora na pet kilometara osvojio je broncu (16:41), dok je njegov klupski kolega Borna Čeran s vremenom 17:13 bio šesti.

Ovo je bila i uvertira za sljedeće službeno atletsko klupsko natjecanje na rasporedu, a to je pojedinačno i ekipno prvenstvo Hrvatske u krosu, koje će se održati 7. studenog u Varaždinu. Uz gorički doprinos.

ŽENSKI RUKOMET

Udarnik uči iz poraza i "liječi" se pobjedama U posljednji trenutak dobile su rukometašice Udarnika priliku naći se ondje gdje im je mjesto, među drugoligašima, ali brzo je i postalo jasno koliko će to biti težak izazov. Nakon dominacije u 3. ligi prošle sezone, sad je sve neusporedivo zahtjevnije, protivnici nemjerljivo kvalitetniji...

U tom smislu nikoga u klubu nisu posebno šokirala ni uzdrmala dva poraza na otvaranju sezone, oba na gostovanjima, iako su oba bila prilično uvjerljiva. Prijekopotrebna terapija stigla je u obliku domaće pobjede protiv Zaprešića, također vrlo uvjerljive (33-22), koja je pokazala da Udarnik itekako ima što tražiti

u drugom rangu hrvatskog ženskog rukometa.

Međutim, novo prizemljenje je stiglo već u sljedećem kolu, već kod sljedećega gostovanja. Kod Samobora su "udarnice" zamrznute na -14 i ostale na dva boda iz uvodna četiri kola.

Nakon ta četiri kola Udarnik je na osmome mjestu u ligi s 12 klubova, a potraga za novim bodovima nastavit će se domaćim ogledom sa senjskom Senijom, koja u prve tri svoje utakmice nije uspjela osvojiti niti boda. Svaki bod, očito je, bit će iznimno važan ove sezone, opuštanja neće smjeti biti, ali to su u klubu i željeli - rasti iz dana u dan kroz sve te izazove!

GORIČKI FUTSAL NE ČEKA: 'ŽELIMO 1. LIGU' MNK FUTSAL GORICA, NOVOOSNOVANI KLUB, KRENUO JE IZ DRUGOGA RANGA NATJECANJA, NO LJUDI IZ KLUBA ŽELE ODMAH U NAJVIŠI RANG

D

ugo se rađala ta ideja, ali činilo se logičnim da grad poput Velike Gorice, šesti po veličini u Hrvatskoj, konačno dobije svoj futsal klub. Uostalom, već toliko godina imamo i sjajan malonogometni turnir u gradu, kroz koji prolaze brojni sjajni igrači, a ovo područje definitivno je i dobar bazen za privlačenje mladih. Zbog svega toga Igor Mostarlić i njegovi prijatelji bili su inicijatori priče koja od početka ima ambiciju doći na visoku razinu, kaže Tino Čirjak, igrač još jednog vrijednog dodatka sportskoj ponudi u gradu, Futsal Gorice. Četiri prvenstvene i dvije kup utakmice su iza novog sportskog kolektiva u Velikoj Gorici krenulo je prilično dobro, čak i odlično, a uvod u sve to bio je "Futsal Day" na betoncu u Cvjetnom naselju.

- To je u punom smislu tog izraza bio naš dan. Tri generacije naših klinaca igrale su svoje revijalne utakmice, a predstavili smo i seniorsku momčad za povijesnu prvu sezonu - kazao je Čirjak.

Prvu službenu utakmicu Futsal Gorica je odigrala 27. rujna, u goste je došla Petrinjčica, koja je povela u 3. minuti, pa onda primila pet komada za povijesnih 5-1!

- Ta će utakmica ostati zapisana, zapamćena, rado ćemo je se sjećati, pogotovo zato što smo pobijedili - zadovoljan je Čirjak.

A kako i neće biti zadovoljan kad je upravo on potpisao prvi gol u klupskoj povijesti. Pogodio je za 1-1 u četvrtoj minuti, a do kraja su svoje ime na listu strijelaca upisali još Devčić, Šestić i kapetan Bartoluci, koji je bio dvostruki strijelac.

U drugom kolu na gostovanju je palo Je-

senje (6-3), uz četiri gola Šulentića, da bi se niz nastavio u Kupu protiv Bjelovara (7-2). S visokih 8-2 kući je potom ispraćen Lošinj, pa onda još i Otočac u Kupu (4-2). Nakon pet pobjeda stigao je i prvi poraz, ostat će zapisano i da je 15. listopada Futsal Pula bio bolji 2-1.

Imaju dečki i nadimak, zovu ih Taurusi, mali bikovi, po tome su već prepoznatljivi, a imaju i jasne ambicije.

- Puno je klubova u nižim ligama, neće biti lako, ali naša je želja što prije napasti prvu ligu. Dobar dio igrača koji su se okupili ima prvoligaškog iskustva, osvojenih trofeja, pa je logično da idemo odmah probati. Iako, ništa strašno i ako ne uspijemo odmah, pokušat ćemo ponovno, tek smo na početku i ne mislimo tek tako odustati - zaključio je Čirjak.

30/31

Rekord u Rijeci: Gorički karate do 14 medalja!

NA PRVENSTVU HRVATSKE U KARATEU ZA MLAĐE UZRASTE KK VELIKA GORICA UZELA TRI ZLATA, SREBRO I DESET BRONCI

B

roj mladih karatistica i karatista iz Karate kluba Velika Gorica koji je krenuo na put prema Rijeci bio je rekordan, a na kraju je i ovo Prvenstvo Hrvatske postalo rekordno... Čak 25 djevojčica i dječaka između osam do 14 godina nastupilo je u Rijeci, pri čemu je oboren klupski rekord s čak 14 osvojenih medalja.

- Ponosni smo i sretni što imamo tri prvaka Hrvatske, jednu srebrnu medalje te čak deset bronci. Uz to, nekoliko je natjecatelja gubilo u borbama za broncu, osvojivši peto mjesto. Uz napomenu da nismo nastupali s mlađima od 2010. godišta, ali i da bi bili još brojniji da zbog bolesti nisu mogli otpali Mia Čunčić, Toni Gajšek i Nika Budinski kaže trener Goran Živković i dodaje: - Možemo biti jako zadovoljni nakon svega što smo vidjeli, naši najmlađi članovi pokazali su da nas očekuje svijetla budućnost i odlični rezultati u godinama pred nama.

Prvaci Hrvatske postali su tako Vito Hulina (11), Luka Tačković (13) i Lucija Kir-

ONO ŠTO SMO VIDJELI U RIJECI JE POKAZATELJ DA SE ZA BUDUĆNOST NE TREBA BRINUTI

inić (14), a posebno je zanimljivo da im je to bilo prvi puta da su se popeli na najvišu stepenicu pobjedničkog postolja.

- Svi troje su mladi ali već iskusni natjecatelji te osvajači medalja na prošlim državnim prvenstvima. Zaslužili su zlato, a sigurni smo da nije jedino - dodao je Živković.

Srebro je osvojila Vita Kučan (12), a s broncom su kući otišli David Lovrinović (11), Mara Gusić (11), Nikola Huzjak (12), Matea Kordić (12), Katja Braica (12), Mihael Potočki (13), Noel Jeromić (13), Lucija Galić (13), Magdalena Stipić (13) i Ema Filković (13).

Ukupno je u Rijeci bilo gotovo 500 natjecatelja, no bilo bi ih i bitno više da su nije specifičnih epidemioloških uvjeta, zbog kojih nije bilo dopušteno prijavljivati natjecatelje u stariji uzrast.

- Sve je izvrsno organizirano, provodile su se stroge mjere, a za pohvalu je da su kategorije počinjale u minutu kako je bilo i predviđeno satnicom natjecanja - kazao je Goran Živković.