Moho, broj 1

Školska godina 2012./2013.

Broj 1

Časopis učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka

MOHO, broj 1

Uvodna riječ

D

ragi naši čitatelji, Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka dobila je novi časopis.

Naša je vrijedna novinarska ekipa čitavu školsku godinu pripremala materijale kako bi vas razveselila te upoznala sa školskim uspjesima.

Redovito su tako objavljivane vijesti, reportaže i osvrti na blogu (http://gam-rijeka.blogspot.com/), a on je vrvio od posjeta. Iako je ovo prvi službeni broj u PDF obliku, bilo bi nepravedno ne spomenuti talentirane učenike koji su dugi niz godina objavljivali svoje uratke na internetu (npr. http://klub.posluh.hr/ list/010/ ). Veliko im hvala!

Kadar iz stripa Alan Ford preuzet je s interneta (tekst je izmijenjen).

Nadamo se da će časopis veseliti generacije i generacije učenika i nastavnika Mohorovičićeve gimnazije.

Znanstveniku u čast i jest prozvan Moho.

Uredništvo

2

MOHO, broj 1

Sadržaj Andrija Mohorovičić (O Andriji Mohorovičiću, Što bi Andrija Mohorovičić rekao za svoju školu?, 4 Kviz o Andriji Mohorovičiću) Jelena Malinarić: Univerzalni savjet 9 Iz života škole (Dan škole, Terenska nastava, izleti..., Maškare, Zajedno smo skupa – GAM i 11 PRHG, Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama) Naši uspjesi (Natjecanja: županijska, državna, međunarodna..., Nacionalno vijeće učenika 31 Republike Hrvatske) Kultura (Literarni kutak, Svijet fotografije) Zabava (Proljetni praznici, Mjesta za izlaske) Korisne informacije Vesna Stipčić-Sladović, prof.: Nastava psihologije u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka, Kratke priče i poslovice u nastavi psihologije

61 66 70 71

O profesorima i maturantima

79 MOHO (časopis učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka) Broj 1, školska godina 2012./2013.

Nakladnik: Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka Naslovnica: Niko Tudor (2.5) i Darija Jurjević (4.1) Urednici i novinari: Katja Andrić (1.4), Antonela Antić (2.1), Demi Jakovac (2.1), Laura Biondić (2.1), Paola Peruč (2.1), Agata Poganj (2.4), Franko Ivančić (2.5), Matija Dizdar (2.5), Jelena Malinarić (3.2), Tanja Tatalović (3.5), Darija Jurjević (4.1) i Petra Peloza (4.1) Suradnici: učenici i djelatnici Gimnazije Crteži i fotografije: učenici i djelatnici Gimnazije (navedeni su autori umjetničkih fotografija), internet i tiskani mediji Glavna urednica: Antonela Antić (2.1) Mentor: Goran Krapić, prof. (voditelj novinarske skupine) Blog novinarske skupine: http://gam-rijeka.blogspot.com/

Autor fotografije: Niko Tudor, 2.5

Autorica crteža: Darija Jurjević, 4.1 3

MOHO, broj 1

Grafit na zidu Ljetne pozornice u Opatiji 4

MOHO, broj 1

O Andriji Mohorovičiću

Andrija Mohorovičić, rodom iz Voloskoga, rođen je 23. siječnja 1857. godine. U Voloskom je završio osnovnu školu, a gimnaziju u Rijeci.

Studij matematike i fizike upisao je u Pragu 1875. Po završenom studiju neko vrijeme predaje u hrvatskim gimnazijama. Tada se Mohorovičić počeo baviti meteorologijom. Pritom je konstruirao nefoskop, uređaj za određivanje gibanja oblaka. Godine 1892. postaje upravitelj tadašnjeg Meteorološkog opservatorija na Griču. Od 1893. do 1918. godine na Mudroslovnom je fakultetu predavao kolegije s područja geofizike i astronomije. U to je vrijeme njegova preokupacija bila objašnjavanje meteoroloških pojava i praćenje klime grada Zagreba. Godine 1898. Mohorovičić je postao članom Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Početkom 20. stoljeća okreće se istraživanju seizmologije. Unaprijedio je spoznaje o mehanizmu rasprostiranja valova bližih potresa kroz Zemlju. Prvi je u svijetu na osnovi valova potresa utvrdio plohu diskontinuiteta brzina, koja dijeli koru od plašta Zemlje. Ta je spoznaja nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. Umro je 1936. godine u Zagrebu. Njemu u čast, njegovim je imenom nazvan jedan asteroid. Dan škole obilježavamo 23. siječnja, na dan Mohorovičićeva rođenja po kojemu je naša škola prije dvadeset i jednu godinu dobila ime.

Autorica teksta: Petra Peloza, 4.1 Autorica fotografije Gimnazije: Marina Bakarić, 4.1

Fotografije Andrije Mohorovičića u časopisu preuzete su s interneta.

Google je 20. siječnja 2013. godine obilježio dan Mohorovičićeva rođenja.

5

Google (preuzeto s interneta)

MOHO, broj 1

Što bi Andrija Mohorovičić rekao za svoju školu?

Gimnazija je dobila ime po prirodoznanstveniku svjetskoga glasa s vrijednim postignućima iz seizmologije, Andriji Mohorovičiću. On dolazi upravo iz ovih krajeva i gimnaziju je pohađao u Rijeci.

Kada bi on bio sada živ i imao mogućnost vidjeti djelovanje škole, mislim da bi bio vrlo ponosan.

Uostalom, tko ne bi?!

Učenici ove škole postigli su velike uspjehe, poput brojnih sudjelovanja na matematičkim olimpijadama, odličnih mjesta na međunarodnim i državnim natjecanjima iz matematike, kemije, informatike, biologije, geografije, logike, filozofije, hrvatskog i talijanskog jezika. Uz to, i mnogobrojne pohvale i nagrade na Mediteranskom natjecanju iz matematike (Peter O' Halorran Memorial) te mnoštvo drugih uspjeha. Osim uspjeha na natjecanjima iz raznih predmeta učenici su postigli i brojna dostignuća na sportskim natjecanjima.

Andrija Mohorovičić svakako bi se trebao ponositi činjenicom da učenici koji su završili ovu gimnaziju postižu odlične uspjehe na državnoj maturi. To im otvara mnoga vrata. Upravo u najuspješnije učenike državne mature ubraja se učenik Gimnazije Andrije Mohorovičića koji je ispit iz fizike riješio s maksimalnim brojem bodova. Svi ti rezultati potvrđuju vrlo uspješan rad Gimnazije na koji bi svatko bio ponosan.

Autorica teksta: Nina Đukić, 2.1 Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

6

MOHO, broj 1

Geofizika je, po mom mišljenju, kraljica prirodnih znanosti jer na matematičko-fizički način pokušava riješiti enigmu koju skriva Zemljina unutrašnjost. Baš je u tom području, naš poznati znanstvenik i seizmolog, Andrija Mohorovičić čarobnjak koji pomiče litosferne ploče i otkriva granicu između Zemljine kore i plašta koja se njemu u čast naziva Mohorovičićev diskontinuitet. Ponosni smo što naša škola, specijalizirana, između ostalog, za podučavanje prirodnih znanosti, nosi njegovo ime.

Sigurna sam da bi se Mohorovičić ponosio kvalitetom rada i količinom znanja koju nudi ova ustanova. I sami rezultati na natjecanjima i smotrama koje ost varuje ško la pokazuju kvalit et u i nadarenost naših učenika.

V e ć i b r o j specijaliziranih učionica i bolji uvjeti rada uvelike bi olakšali izvođenje eksperimenata i pridonijeli boljem i kvalitetnijem radu, i, naravno, uspjesima. Bez obzira na sve, naša škola i ove godine slavi svoj i Mohorovičićev rođendan.

Vjerujem da će uspjeha biti i više, posebice u domeni prirodnih znanosti. Jer, tko zna, možda u ovim gimnazijskim klupama sjedi novi znanstvenik ili znanstvenica koji će nastaviti koračati stopama Andrije Mohorovičića.

Tanja Tatalović, 3.5

Grad Rijeka ima puno mogućnosti izbora te je dom mnogim srednjim školama, pa tako i našoj.

Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka nastala je nakon što se Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi Rijeka podijelio na dvije gimnazije. Naša je dobila ime po velikanu koji je svojim briljantnim umom i ambicijom protresao Austro-Ugarsku Monarhiju i Kraljevinu Jugoslaviju. Sada, 156 godina nakon njegova rođenja, imamo privilegiju zvati se učenicima Gimnazije Andrije Mohorovičića. Možemo biti ponosni što nam škola nosi njegovo ime.

Pitali su nas što bi sam Andrija Mohorovičić mislio o našoj školi i učenicima. Vjerujem da bi svi dali sličan odgovor: "Nadamo se da bi bio ponosan." Svaki učenik u ovoj školi teži nečem većem, svaki je učenik ujedno i ambiciozan. Naši učenici žele ono što je postigao sam Andrija Mohorovičić; žele se dokazati i doći do nečega novog, žele biti najbolji i uspjet će u tome. Naravno da bi bio ponosan zbog toga. Zato ćemo u srijedu, 23. 1. 2013., proslaviti 21. obljetnicu naše škole. Dakako, bilo bi pomalo tužno da srijedu provedemo kao i svaki drugi dan, pa su nam naši učenici i profesori odlučili na lijep i zabavan način popuniti dan raznovrsnim i edukativnim radionicama.

Laura Biondić, 2.1 7

MOHO, broj 1

Kviz o Andriji Mohorovičiću

Ovim kvizom možete provjeriti svoje znanje o Andriji Mohorovičiću.

1. Andrija Mohorovičić rođen je u: a) Zagrebu b) Voloskom c) Pragu.

2. Datum i godina njegova rođenja su: a) 23. siječnja 1857. b) 28. veljače 1860. c) 21. studenog 1855.

3. Studij matematike i fizike naš je znanstveni radnik završio u: a) Rijeci b) Zagrebu c) Pragu.

4. Osnovao je meteorološku postaju u: a) Bakru b) Rijeci c) Ninu.

5. Konstruirao je nefoskop, spravu za određivanje: a) količine tuče b) brzine širenja potresnih valova c) gibanja oblaka.

7. Bavio se proučavanjem potresa, pa je po njemu ljestvica za jačinu potresa nazvana Mohorovičićeva ljestvica. a) točno b) netočno 8. Preminuo je: a) 10. listopada 1941. u Rijeci b) 18. prosinca 1936. u Zagrebu c) 23. siječnja u Splitu.

9. Pokopan je na groblju: a) Lovrinac b) Kozala c) Mirogoj.

10. Njemu u čast 1996. godine asteroid je dobio naziv: a) 8422 Mohorovicic b) 81000 Mohorovičić c) 9200 Andrija Mohorovičić.

Antonela Antić, 2.1

Svoje odgovore provjerite u školskoj knjižnici.

6. Utvrdio je plohu diskontinuiteta brzina, koja je njemu u čast nazvana Mohorovičićev diskontinuitet. a) točno b) netočno

8

MOHO, broj 1

Jelena Malinarić: Univerzalni savjet Škola je puna nesporazuma. Profesor te ispituje, ti znaš odgovor, ali se nespretno izraziš i sav tvoj trud pada u vodu. Dobiješ ocjenu manje jer je komunikacija negdje pukla; rekao si jedno, a profesor je mislio da govoriš nešto sasvim drugo. Ili krivo razumiješ pitanje i daš potpuno besmislen odgovor koji bi bio savršen da je pitanje bilo ono na koje si ti mislio. Govoriti “ma nee, mislio sam na onaj sonet na prvoj stranici” sada je uzaludno.

Osim pri usmenom ispitivanju, nesporazumi između učenika i profesora događaju se na hodnicima, pri ulasku u učionicu, pa čak i ispred škole. Razrednici obično govore svojim novim učenicima da se ne guraju na hodnicima, i koliko god se želimo toga pridržavati, činjenica je da je škola malena. A ljudi u njoj ima puno. Nitko se ne voli gužvati po hodnicima, ali je neizbježno. Profesori to vole još manje i jedan od načina da im se u sekundi manje svidiš je da im stojiš na putu.

Razrednici upozoravaju: “Napravite prolaz profesorima!“ Normalno da svatko želi biti na njihovoj dobroj strani. Uglavnom i biva tako. Svi se učenici u strahopoštovanju razmaknu u dvije kolone dok profesor nesmetano korača prema vratima.

Ova situacija je nezgodna te vodi do nesporazuma češće nego se možda na prvi pogled čini.

Najčešće nastrada neki raspričani nesretnik s nepraktičnom torbom. Zadubljen u razgovor o internetu, televiziji i o tome kako je u školi teško, ne primjećuješ profesora kako prilazi. Odjednom ti se učini da je hodnik nekako, gotovo neznatno, utihnuo. Prijatelji te gurkaju, a tebi nije jasno što se događa. Odjednom te netko nasilno potegne u stranu i ugledaš profesoricu namrgođenog lica kako lupka nogom i gleda na sat, provjeravajući koliko vremena već stojiš ispred nje. Naravno da to nije bilo namjerno. Da si znao da je iza tebe, odavno bi se bio maknuo. U njenim očima to izgleda kao bezobrazluk, pomisliš, i polako se u mislima pozdravljaš s peticom na polugodištu. Sada misli da si neodgojeni čudak, iako si se samo našao na krivom mjestu u krivo vrijeme.

Također je poznato da se mnoge riječi na hodnicima izgovaraju u krivo vrijeme. Dok sjediš na jednoj od rijetko raspoređenih drvenih klupica, pričaš s prijateljima i čekaš da dođe profesorica. Nemaš ništa protiv predmeta koji ćeš ubrzo imati. Možda čak i voliš taj predmet.

Zapravo, ne bi ti bilo drago kad bi netko stvorio suprotan dojam. Ali kao i većinu vremena, bole te leđa, iscrpljen si, pospan i, vrlo vjerojatno, gladan. U tom naletu negativnih osjećaja počinješ komentirati kako se dosađuješ u učionici, kako ti je muka od svega i, u ne baš sretnom trenutku, kažeš nešto o profesorici koristeći njen nadimak. Baš po završetku rečenice ju ugledaš kako se probija do vrata.

Je li te čula?! Čini ti se da te čudno pogledala, ali ne možeš biti siguran. Prijatelji ti govore kako je sve u redu, kako joj se nisi zamjerio, ali im ne vjeruješ. U njenim si očima sada jedina osoba koja koristi taj nadimak. Možda si čak i osoba koja je izmislila taj nadimak. Sada ćeš se, sigurno, morati više truditi za dobru ocjenu.

9

MOHO, broj 1

Svi mi ponekad volimo crtati i pisati na zadnju stranicu bilježnice. Možda je sat zanimljiv i zapravo slušamo o čemu se govori, ali, pogotovo na zadnjem satu, gimnazijalci su umorna bića. I tako crtkaš nešto, neki stripić potpuno nepovezan s profesorom, satom, ali i školom uopće. Kad je crtkarija gotova, učini ti se baš zgodnom i humorističnom te ju pokažeš prijatelju iz klupe. Potiho se nasmijete i okreneš se kako bi predao bilježnicu osobi iza sebe. Nažalost, oni iza tebe nisu tako diskretni u pokazivanju oduševljenja tvojom crtkarijom i gromoglasno se nasmiju. Profesor te ošto pogleda i vidi kako primaš otvorenu bilježnicu u ruke. Opomene te pred cijelim razredom. Brzo zatvoriš bilježnicu i pokušavaš pratiti nastavu, ali se cijelo vrijeme pitaš je li profesor vidio da je u bilježnici bio nekakav crtež. Ili još gore. Misli li da je to bila neka njegova karikatura ili slično?

Gotovo je. Sigurno misli da se šališ na njegov račun i definitivno će te zamrziti.

Sve je to velika nesretna okolnost. Nikad nikome nisi želio stati na put, još manje koga uvrijediti, ili ostaviti dojam razmaženog, bezobraznog pojedinca. Trudiš se ostaviti dobar dojam, pa zar je sve sada propalo?!

Profesori su većinom bili u školi dulje vrijeme i takve svari im se svaki dan događaju. Sve se čini gore u našim glavama. Svaki nesporazum postaje izvor svađe i mržnje, a svaka nesretna situacija pretvara se u namjerno izazvanu. Ne razbijajmo glavu glupostima, jer što je učinjeno, učinjeno je. Profesorima ništa ne znači to da im je netko slučajno stao na put. Svoj su nadimak sigurno čuli sto puta. Nadalje, ako se često trudiš na satu, ništa im neće značiti to što ponekad crtaš u bilježnicu.

Ali znaj da je lako izbjeći neugodne situacije. Postoji univerzalan savjet, bolji od svih onih psiholoških ili pedagoških. Praktičan je i jasan. Molim te, prije nego što kažeš ili učiniš nešto, a da te to može dovesti u nevolju – pogledaj oko sebe. Jer ti vjerojatno prilazi profesor.

Crtež i tekst: Jelena Malinarić, 3.2

10

MOHO, broj 1

Autor fotografije: Niko Tudor, 2.5

11

MOHO, broj 1

Dan škole

Početak programa Dana škole Dana 23. siječnja 2013. godine u čenic i G imnaz ije And r ije Mohorovičića Rijeka u velikom su se broju okupili u 14 sati u učionici 305 kako bi prisustvovali uvodnom dijelu Dana škole. Program je otvoren himnom koju se izveli članovi Združenog zbora Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, pod vodstvom profesorice Ljerke Žic. Voditeljica Lea Sečen iz 3.3 razreda opisala je cjelokupni program, a ravnatelj Henry Ponte predstavio školski ljetopis. Potom je uslijedio nastup gudačkog kvarteta (C. Mansell: Lux Aeterna, obrada Marine Bakarić, 4.1) te monolog Jutro nakon kojim je učenica 1.3 razreda, Laura Šalov, oduševila publiku.

Na kraju je zbor otpjevao pjesmu May it be iz filma Gospodar prstenova.

Antonela Antić, 2.1

12

MOHO, broj 1

Komentar uvodnoga dijela Dana škole “Mi smo sad došli slušat Babića, ej”, čuje se glas s moje desne strane dok čekam 14 sati. Mnogo se učenika našlo ispred učionice 305 te me ta činjenica nadasve iznenadila. Nije bilo očekivano da će se takvo mnoštvo pojaviti već na samom uvodu, pogotovo jer smo generacija koja će spavati do 13 sati ako joj se pruži prilika. Ubrzo se oglasilo svima poznato zvono svojim prodornim zvukom te su se otvorila vrata učionice dopuštajući ulazak prisutnima, kojih je bilo toliko puno da se formirala ogromna gužva. Mnogi su profesori već bili na svojim mjestima u prvim redovima, a učenici su polako popunjavali prostor otraga. Sjećam se kako je profesorica Žic rekla da je 305 učionica u kojoj se uvijek održavaju sastanci i raznorazne izvedbe, a sada vidim zašto: ova oslikana učionica dobro nadopunjuje, možda čak i potiče, zabavnu i opuštenu atmosferu koje je bilo napretek. O dobroj atmosferi i druženju profesora i učenika govorila je i Lea Sečen koja je igrala ulogu voditeljice Uvoda u Dan škole. Njen govor bio je optimističan i dobro napisan – dovoljno kratak za svačiju koncentraciju, a dovoljno dug da obuhvati srž Dana škole te radionica koje će se održati.

Prethodila je himna Republike Hrvatske, tijekom koje je cijela učionica zapala u očekivanu tišinu, osim hihota nekolicine učenika. Uslijedilo je potom par ravnateljevih riječi. Zanimljivo mi je to što je učionica bila tiha tijekom svake izvedbe, čime su učenici pokazali izrazito poštovanje prema svojim kolegama. Slijedio je očaravajući gudački kvartet (C. Mansell: Lux Aeterena, obrada Marine Bakarić). Najveći je aplauz, zasluženo, dobila učenica Laura Šalov sa svojim monologom Jutro nakon. Teško je bilo povjerovati da je tako uspješno dočarala komplicirane emocije.

Profesorica Kaurloto komentirala ju je ovim riječima: “Dobro mala glumi, a tek je prvi razred.“ Razigran i zanimljiv uvod savršeno je dočarao sve ono što predstavlja Dan škole: vrijeme za učenje kroz igru i predavanja te mogućnost da profesore vidimo kao ljude s vlastitom osobnošću i ambicijama, a naposljetku i da naučimo nešto o Andriji Mohorovičiću jer je lijepo čuti kada učenik zna ponešto o čovjeku po kojem je nazvana škola.

Jelena Malinarić, 3.2 13

MOHO, broj 1

Osvrt na predavanje iz matematike: "Neriješeni problemi u teoriji brojeva" Kao što se i Mohorovičić služio nefoskopom kako bi dosegnuo nebo i upravljao putanjom oblaka, tako se i sama matematika služi brojevima kao oruđem za što kvalitetniju obradu zagonetki i anagrama koji se kriju u toj egzaktnoj znanosti. Prirodni engrami katkada nemaju jasan i usječen put te se tada sami matematičari nalaze na prekretnici kako dokazati ono što samo pravi prirodnjak vidi kroz svoj horizont iskustva, znanja i logičkog intelekta. Povodom obilježavanja Dana škole i obljetnice rođenja Andrije Mohorovičića održano je predavanje Neriješeni problemi u teoriji brojeva koje je održala asistentica Odjela za matematiku Sveučilišta u Rijeci, Sanda Bujačić. Teorija brojeva kompleksna je grana matematike koja sadrži mnoštvo neistraženih slutnji i teorema na koje znanstvenici pokušavaju pronaći odgovore već stotinama godina. Neke od suspecijalizacija te grane matematike nastoje proučiti svojstva cijelih brojeva i ovladati njihovim aksiomima. Pitanja djeljivosti, svojstva kongruencija i prostih brojeva, kvadratne forme, aritmetičke funkcije i diofantske jednadžbe nude pregršt izazova za svakog matematičara koji ovladajući njihovim pravilima igre pokušava prezentirati i olakšati postavljeni problem. Koja li su najaktualnija pitanja i imaju li ona uopće odgovore, kako prebrojiti sve te silne odgovore i dokazati teorem? Brojne novčane nagrade i zlatna Fieldsova medalja predstavljaju tron uspjeha kada matematičar uspije odgovoriti na navedena pitanja postavljena na neki od čuvenih milenijskih matematičkih problema. Jednostavna formulacija većine aktualnih nedokazanih tvrdnji kao da prkosi svim matematičarima koji svoje slutnje pokušavaju dokazati dugi niz godina. Goldbachova slutnja kaže: “Svaki paran broj može se predstaviti kao zbroj dvaju prostih brojeva.“ Naizgled jednostavna matematička izjava povlači za sobom snop nedokučivih činjenica koji se krije u velikom spektru matematičke domene. “Postoji li formula koja izračunava pn + 1 prosti broj ako je poznat pn?“ pitali su se brojni znanstvenici, ali još uvijek nisu pronašli način da odmaknu taj zid nepoznanica koji je pred njima. Može li se pronaći Eulerova 4D cigla, odnosno da zadani prirodni brojevi duljine stranica a, b, c i pripadne dijagonale navedene matematičke jednažbe budu prirodni brojevi: √(a2 + b2), √(a2 + c2), √(a2 + d2), √(b2 + c2), √(b2 + d2) i √(c2 + d2)? Ovaj složeni matematički proračun izaziva smutnju u širim matematičkim krugovima jer samo dokazivanje te slutnje proširilo bi horizonte i otvorilo nove prozore u matematičkom svijetu. Kao što svaki labirint ima izlaz, ali je vrlo teško pronaći pravi put, tako je i čuveni matematičar Grigori Perelman riješio Poincarteovu slutnju, tj. jedan od vodećih tzv. matematičkih milenijskih problema. Njegova strast i magija matematike očarali su njegov um te je odbio i novčanu nagradu i Fieldsovu medalju koja predstavlja izvor slave za svakog znanstvenika.

Problemi diskretnog logaritma te pitanja postoje li savršeni neparni brojevi i prosti brojevi blizanci samo su neka od mnoštva valova koji uzburkavaju more matematičkih asocijacija.

Gledajući na predavanje kroz prizmu učenice 3. razreda gimnazije u kojem se još rješavaju elementarni problemi zastupljeni u matematici, mogu reći da je Rubikova kocka matematičkih anagrama obojana pregrštom boja koje treba ispravno posložiti i onda dobiti pravi kromatski poredak ravnine.

Tanja Tatalović, 3.5

Autor fotografije: Niko Tudor, 2.5

14

MOHO, broj 1

Intervju s asistenticom na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci, Sandom Bujačić Iz Vašeg životopisa saznala sam da ste završili opći smjer Gimnazije Eugena Kumičića Opatija. Kao stručnjak pred dostignutim ciljem, mislite li da ste u počecima svojeg obrazovanja bili zakinuti za opširnije znanje matematike, s obzirom na to da niste polazili matematičku gimnaziju u kojoj je zastupljen opsežniji program s naglaskom na prirodne znanosti? − Budući da sam pohađala opći smjer gimnazije prije desetak godina, odnosno prije nego se fond sati iz matematike smanjio u općim i jezičnim smjerovima, smatram da nisam bila posebno zakinuta za opširnije znanje ma t e ma t ik e . I ako je ma t e ma t ik a z a st u p lje n ija u prirodoslovno-matematičkom smjeru, matematičko gradivo koje nam je bilo prezentirano redovito se oslanjalo na udžbenike i zbirke koje koriste matematički smjerovi u gimnazijama; a i želja za dubljim razumijevanjem matematike i otkrivanjem novih, težih, zanimljivijih zadataka uvijek me je “tjerala” na daljnja samostalna istraživanja novih matematičkih koncepata i neprestano utvrđivanje gradiva i povezivanje s već naučenim. I moj maturalni rad je bio iz matematike, ali ni tijekom pisanja rada nisam nailazila na poteškoće u svladavanju tog, finalnog, zadatka u srednjoškolskom obrazovanju.

Gledajući iz perspektive modernog postindustrijskog društva u kojem je izražena dominacija suvremene informatičke tehnologije i robotike koja nastoji čovjeku predstaviti gotova rješenja, te zanemariti njegove kreativne i logičke sposobnosti, kakav je status prirodnih znanosti, posebno matematike kao njene temeljnice i je li ona u podređenom položaju u odnosu na modernističke znanstvene grane? − Svi oni koji su željni znanja i koji imaju energije za neprestana istraživanja ne smatraju suvremena (informatička) rješenja gotovim proizvodima i modernim ubojicama ljudske kreativnosti. Iako su nam ta rješenja dostupna, uvijek možemo pokušati otkriti kako su ta rješenja realizirana ili ih čak pokušati poboljšati. Zato ne bih baš rekla da informatička tehnologija i robotika zanemaruju kreativne i logičke čovjekove sposobnosti. U informatici i matematici imamo toliko efikasnih algoritama koji nam pomažu u rješavanju svakodnevnih i manje svakodnevnih problema, ali se njihova kvaliteta preispituje svakodnevno: znanstvenici diljem svijeta neprestano nastoje algoritme usavršiti, pristupiti problemu s neke druge strane, uštedjeti na vremenu, odnosno brže i efikasnije doći do rješenja... Upravo sve ovo itekako potiče kreativnost i logičku sposobnost svih koji su uključeni u projekt. Nerijetko smo vrlo zadovoljni ako uspijemo uštedjeti i stotinku sekunde trajanja petlji unutar cjelokupnog koda jer nam to za milijune podataka znači veliku uštedu vremena. Znanstvenici često iznova pišu algoritam koji im rješava neki problem kako bi smanjili hardverske zahtjeve i na taj način “pojeftinili” izvođenje algoritma. Sve ovo što sam navela itekako potiče logičko razmišljanje i kreativan rad u znanosti. Matematika u današnje vrijeme nikako nije podređena u odnosu na modernističke znanstvene grane jer je dobro poznavanje matematike i rada računala na najosnovnijoj razini preduvjet za mnoge zaključke. Matematika je temelj svakog ozbiljnijeg programiranja i nerijetko se kaže da su dobri programeri i kvalitetni matematičari. Ali, i obrnuto. Iako matematičari nisu toliko eksponirani u medijskom prostoru, oni su itekako zastupljeni u znanstvenim krugovima i širinu njihovog djelovanja laik često ne može ni zamisliti: matematičari se bave kriptografijom, kodiranjem i dekodiranjem podataka, djeluju unutar sektora rizika, predviđaju fluktuacije burzi, bave se aproksimacijama, realizacijom ekonomičnijih mreža infrastrukture unutar jednog grada ili države, procjenama koje su ključne za donošenje odluka u medicini, kemiji, geografiji, psihologiji...

15

MOHO, broj 1

Matematički aksiomi i teoremi postavljeni su još za antičkih matematičara i možemo reći da su tada udareni temelji matematičkih znanosti. Uzmimo za primjer trigonometriju koju i dandanas izučavamo po dostignućima grčkih matematičara. Koja su područja matematike danas u suvremeno doba doživjela najveće spoznaje i dostignuća? − Ljudi koji nisu usko vezani uz matematiku i ne prate intenzivno rad matematičara u današnje vrijeme misle da je matematika prestala sa svojim razvojem još prije par stoljeća. No, to nije točno. Sve grane matematike se danas itekako intenzivno razvijaju, a što je otkriće veće, to se više novih pitanja otvara i pruža se više prostora za daljnji rad i daljnja proučavanja. Zahvaljujući razvoju modernih tehnologija i internetu, danas su svi matematičari, specijalno oni unutar svog područja djelovanja, vrlo povezani i komunikacija, razmjenjivanje ideja te konstruktivnih kritika odvija se i do par puta u danu jer tisuće kilometara udaljenosti više ne predstavljaju nikakav problem. Ako baš želimo biti nešto egzaktniji i izdvojiti neka od matematičkih dostignuća modernog vremena, svakako bi bilo suludo ne spomenuti dokaz Posljednjeg Fermatovog teorema koji je 1993. godine prvi put predstavio javnosti profesor Andrew Wiles sa Sveučilišta u Oxfordu. Za to postignuće je dobio odličje viteza od strane Kraljice. Drugi vrlo važan dokaz je bio dokaz Poincareove slutnje, jednog od sedam milenijskih problema, do kojeg je došao Grigori Perelman, ruski matematičar koji je odbio novčanu nagradu i Fieldsovu medalju objašnjavajući da ne želi nikakve profane nagrade jer slutnju nije dokazao zbog njih, već zbog sebe, budući da mu je trebala kao alat u daljnjem radu. Ne možete nikada sa sigurnošću jedan značajan matematički dokaz smjestiti unutar jedne matematičke grane jer je upravo njegova veličina u tome da nerijetko povezuje ogroman broj matematičkih koncepata i grana za koje slabije upućeni i ne slute da su povezane. Mogla bih sad reći da se danas u svijetu, ali i u Hrvatskoj, vrlo intenzivno razvija teorija brojeva, ali mislim da bi to bilo sebično prema ostalim granama matematike koje ne bih spomenula isključivo zato jer nisam toliko upoznata s njima koliko s teorijom brojeva koja je moje područje interesa.

Matematika je znanost koja se temelji na dokazivanju i vjerodostojnosti činjenica. Koja je grana matematike najneistraženija i na koju su fokusirani znanstvenici? − Teško pitanje: danas se dosta toga odvija u području kriptografije i algoritmima za kodiranje i dekodiranje podataka. Sve više jača teorija grafova koja svakim danom ima sve jaču primjenu, znanstvenici intenzivno proučavaju i fraktale te ih povezuju sa živim svijetom... Eliptičke krivulje su nešto noviji matematički koncept koji je danas vrlo korišten i koji je jedan od alata koje je Andrew Wiles koristio u dokazivanju Posljednjeg Fermatovog teorema te tako doprinio još većoj “popularnosti” i primjenjivosti eliptičkih krivulja. Jedan japanski matematičar je prije nekoliko mjeseci objavio svoj dokaz poznate matematičke slutnje, ABC slutnje. Sad kompetentna matematička zajednica mora provjeriti dokaz i vidjeti radi li se o valjanoj konstrukciji. Japanski matematičar tvrdi da je na više od 512 stranica raspisao dokaz i time uveo neke sasvim nove matematičke koncepte te udario temelje nekim novim granama matematike koje se bave svojstvima brojeva iz jedne druge perspektive. To bi onda bile još neistražene grane matematike − nastale istražujući novu matematičku građu i oformljavajući dokaz te poznate slutnje. Što više razmišljam o odgovoru, čini mi se da ne mogu ništa posebno izdvojiti jer su sve grane matematike vrlo žive i tisuće znanstvenika svakim danom proučava čitav niz problema unutar svojih područja djelovanja i interesa.

Teorija brojeva opsežna je grana matematike. Nabrojite nam i približite neka od svojstava cijelih brojeva. − U elementarnoj teoriji brojeva bavimo se pitanjima djeljivosti, kongruencija, svojstvima prostih brojeva, određivanjem ostataka pri dijeljenju vrlo velikih brojeva, kvadratnim formama, aritmetičkim funkcijama, diofantskim jednadžbama, posebice Pellovim i pellovskim jednadžbama, eliptičkim krivuljama, kvadratnim poljima...

16

MOHO, broj 1

U kolovozu 2012. godine prisustvovali ste ljetnoj školi “Four Faces of Number Theory” u Wuerzburgu, u Njemačkoj. Usavršavaju li se u toj edukacijskoj ljetnoj školi matematičke vještine ili je zastupljen istraživački rad na području pojedinih matematičkih grana? Recite nam nešto o tom iskustvu. − Ljetna škola Four Faces of Number Theory, kako i sam naziv kaže, bila je koncipirana tako da je polaznicima, većinom studentima doktorskih studija, predstavila četiri lica teorije brojeva. Četiri iznimno poznata i renomirana gostujuća profesora tjedan dana su nam pričala svatko o jednom licu teorije brojeva kojim se (najviše) bavi. Tako nam je profesorica Kathrin Bringmann sa Sveučilišta u Kölnu, GER, inače dobitnica nagrade Alfried Krupp za razdoblje 2009. g. − 2014. g. od milijun eura, pričala o modularnim formama, profesor Yann Bugead sa Sveučilišta u Strasbourgu, FR, nam je pričao o proširenjima algebarskih brojeva, profesor Titus Hilberdink sa Sveučilišta u Readingu, UK, nam je pričao o multiplikativnim Toeplitzovim matricama i Riemannovoj zeta funkciji te profesor Jürgen Sander sa Svučilišta u Hildesheimu, GER, nam je pričao o teoriji grafova u teoriji brojeva. Izlaganja su bila usmjerena prvenstveno na edukaciju polaznika i na ukazivanje na širok spektar otvorenih problema i prilika za suradnju na njima. To je bio odličan način da se mladi teoretičari brojeva, ili oni koji će to tek postati, upoznaju s raznim aspektima te matematičke grane, otvorenim pitanjima koja čekaju na dokaze te da se svi povežu i ostvare daljnju suradnju i prijateljstva. To je bilo divno iskustvo nakon kojeg se vratite puno bogatiji, što na profesionalnom, što na privatnom planu. Predavanja su trajala čitave dane s pauzom za ručak, ali uz tako ugodnu atmosferu i pristupačnost profesora, vrijeme je jednostavno projurilo. Sa svim polaznicima koji su došli u školu sa svih kontinenata se i danas čujem; a i planiram se ove godine vidjeti s nekima od njih na još jednom okupljanju iz teorije brojeva koje će se održati u Finskoj. Ova ljetna škola bila je odlična prilika za upoznavanje s istraživačkim radom i odnosom prema radu koji imaju ljudi izvan naših granica.

Veliki je matematičar Gauss rekao: “Matematika je kraljica znanosti, a aritmetika kraljica matematike.“ Je li to doista tako i u današnje doba i je li sama vjerodostojnost matematike i u današnjem društvu dominatnija u odnosu na suvremene grane modernističkih znanosti? − Ne znam koliko sam kompetentna za odgovor na to pitanje. Kad iz papuča jednog matematičara gledate na sve što nije egzaktno, potkrijepljeno dokazom i točno tako i nikako drugačije, onda obožavate i cijenite tu egzaktnost smatrajući matematiku definitivnom kraljicom znanosti. Kad uočite da se matematikom služe sve druge znanosti barem kao alatom koji im je neophodan ili barem kao potporom u odlučivanju, onda je ne možete ne gledati kao apsolutnu dominaciju u znanosti. No, ovaj je stav tipičan za matematičara, osobu koja se većinu života bavi matematikom iz strasti i kojoj je logički aparat razrađeniji od onih ostalih. Nisam sigurna da bih se usudila reći da je matematika dominantnija u odnosu na sve ostalo jer bih to zaključila na temelju vrlo površnog uspoređivanja, ali je u svakom slučaju vrlo posebna, temelj svemu što poznajemo, a da većina nas toga nije ni svjesna, i kao takva je u svoj svojoj biti najljepša.

Razgovor vodila: Tanja Tatalović, 3.5 Autorica fotografije: Petra Peloza, 4.1

17

MOHO, broj 1

Klub ljubitelja knjige Dana 23. siječnja 2013. godine u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka održale su se brojne radionice.

Naime, učenici i profesori, povodom Dana škole i 156. rođendana Andrije Mohorovičića, organizirali su razne radionice, predavanja i izložbe. Klub ljubitelja knjige predstavio se izložbom koja je trajala od 14 do 18:30. Njezin je cilj bio upoznati učenike sa slavnim književnicima iz lektire te zanimljivostima iz njihova života.

Nakon izložbe pokrenuta je računalna prezentacija kojom su kronološki predstavljeni autori od Homera, Shakespearea i Dantea do Dostojevskog, Kafke i mnogih drugih.

Laura Biondić, 2.1 Pokusi iz fizike Na Dan škole učenici su, kao što svi već znate (jer ste među njima), bili oslobođeni nastave te su umjesto iste sudjelovali na raznim radionicama.

Među njima našli su se i pokusi iz fizike.

Pokusi su se odvijali u učionici 306 te su, iako su trajali ukupno puna dva sata, sakupili relativno velik broj gledatelja i “pomoćnika”. Radionicu je vodio profesor Levko Cvetkovski, a njegovi su pokusi tematski pokrili velik dio jednog jako zanimljivog predmeta. Profesor možda nije govorio o čestičnoj fizici i teoriji struna, što bi neke od malo entuzijastičnijih gledatelja moglo zanimati, ali zanimljivosti većeg dijela eksperimentalne fizike dobro je objasnio.

Među tim zanimljivostima našli su se neki pokusi, koji bi onome tko ne zna o čemu se radi, mogli djelovati kao magija. To su pokusi kao što je bežično paljenje žarulje, implozija limenke ili lom svjetlosti (među ostalim), no o tome ću više nešto kasnije. Kako se sudionici ne bi našli u situaciji da jednostavno ne mogu shvatiti što se dogodilo, profesor Cvetkovski sve je jako dobro objasnio, tako da su i oni iz prvih razreda mogli razumjeti ono što im kao nastavno gradivo neće biti potrebno čak ni u nadolazeće tri godine.

U pozamašnom broju pokusa isticala se implozija limenke. Taj je pokus svima, iako smo bili upozoreni što će se dogoditi i zašto, izgledao poput čarolije. Naime, profesor je u limenku ulio vodu te ju zagrijao na visoku temperaturu. Potom je limenku s kipućom vodom uzeo i naopako uronio u posudu s vodom. Neću objašnjavati kako i zašto se dogodilo što se dogodilo, ali u svakom slučaju izgledalo je nevjerojatno. Limenka je implodirala. Zgnječila se kao da ju je neki nevidljivi čovjek zgrabio i zdrobio. Pomalo je nevjerojatno zamisliti da nešto tako jednostavno može imati tako spektakularne rezultate. To je definitivno pokus koji možete probati sami kod kuće. Samo pazite − limenka je vruća!

Sve u svemu, profesor nas je počastio zadivljujućim repertoarom raznoraznih eksperimenata.

Uvjeren sam da smo nešto i naučili iz tog iskustva.

Matija Dizdar, 2.5 18

MOHO, broj 1

Radionica iz biologije U srijedu, 23. siječnja 2013. godine, s početkom u 15 sati u učionici 301 održana je radionica iz biologije. Radionicom se obilježio 156. rođendan istaknutog hr vat skog znanst venika Andr ije Mohorovičića, odnosno Dan škole. Pod vodstvom svojih profesorica, Biserke Hasković i Marine Plišić, učenici su napravili zanimljivu jednosatnu radionicu. Na radionici se moglo gledati kroz mikroskop, promatrati pokus “gel-elektroforeza”, poslušati prezentaciju o bakterijama te uvidjeti koliko su one rasprostranjene, a na kraju i pogledati pokus izolacije DNA iz luka. Učenici su na ovoj radionici rado sudjelovali i naučili nešto novo. U razgovoru sa sudionicima otkrili smo da bi voljeli da se na satovima biologije više primjenjuju istraživanja, grupni radovi i eksperimenti.

Petra Peloza, 4.1 Pokusi iz kemije Nesumnjivo je kako šarene boje i potencijalne eksplozije privlače publiku naše dobi. Zato je bilo očekivano kako će kemijski pokusi profesorice Dajak i profesora Šinka biti najposjećeniji.

Dana 23. 1. učionica 308 pretvorila se u najpoželjnije mjesto u cijeloj školi. Crna mamba, tekućine koje mijenjaju boju, tvari koje podsjećaju na vrtove bile su samo neke od zanimljivosti za koje se čekalo u redu.

Pokusi su, kao i prošle godine, bili izvrsno izvedeni, a to možemo zahvaliti učenicima. Jedino je nedostajala prošlogodišnja “ploča dojmova” koja je bila mjesto zapisivanja brojnih pošalica, kao npr. “Ali ništa mi nije eksplodiralo!”

Jelena Malinarić, 3.5 Izložba fotografija Dana 23. siječnja 2013. godine, povodom obilježavanja Dana škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, u učionici 201 održana je izložba umjetničkih fotografija. Riječ je o učeničkim radovima. Izložba je trajala od 14 do 18:30. Izdvojit ćemo neke od autorica: Marina Bakarić, Iva Ćavar i Ivana Lovrinović.

Paola Peruč, 2.1

19

MOHO, broj 1

Prezentacije iz geografije U srijedu, 23. siječnja 2013. godine, naša je škola obilježila 156. godišnjicu rođenja Andrije Mohorovičića, odnosno Dan škole. U bogatom programu za svakog se moglo pronaći ono što će ga zainteresirati, a tako i za one koji su ljubitelji geografije. S početkom u 14:30 započelo je, u učionici 303, predavanje pod naslovom: “Andrija Mohorovičić: proučavanje vremena (tada) / klimatske promjene (danas)”.

Prvi dio jednosatnog programa održali su učenici koji su bili vođeni svojim mentorima, profesoricom Renatom Grbac Žiković i profesorom Hrvojem Grofelnikom. Program je nastavljen predavanjem profesora Grofelnika. Učenici su sa zanimanjem slušali o životu Andrije Mohorovičića, klimi i vremenu.

Petra Peloza, 4.1 Sportski događaji povodom Dana škole Kao i svake godine učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića organizirali su nekoliko sportskih događanja povodom Dana škole. Međurazredni turnir u odbojci bio je kao i uvijek jedan od najposjećenijih događaja. Ove godine ekipe su bile raspoređene u četiri skupine te je odigrana ukupno trideset i jedna utakmica. U polufinalu sastali su se učenici 4.4 i 4.2 te 3.1 i 3.2 razreda. Nakon napetih utakmica u završnici su igrali 4.4 i 3.1 razred. Ovogodišnji pobjednici bili su ujedno i branitelji naslova, maturanti 4.4 razreda. Pobijedili su rezultatom 2 : 0 (25 : 9, 25 : 19).

Prije finala odigrana je i tradicionalna revijalna utakmica između profesora i maturanata. I ove su godine za nijansu bili bolji maturanti te odnijeli pobjedu rezultatom 56 : 47.

Uz odbojkaške utakmice, po prvi je put organizirano i otvoreno prvenstvo GAM-a u plivanju na 50 m slobodno. Sudjelovalo je devet učenika. Mark David Lajoš osvojio je treće (28.81), Viktor Babić drugo (28.81), a Daniel Ivaničić (26.88) prvo mjesto.

Sve utakmice odigrane su u sportskom duhu, a i atmosfera u dvorani bila je odlična. Uz učenike, utakmice su došli pogledati i brojni profesori što je bila velika podrška učenicima. Nadamo se da će i dogodine sportska događanja u Mohorovičiću ostati napeta i zabavna kao i do sada.

Darija Jurjević, 4.1 Međurazredni odbojkaški turnir Povodom Dana škole u školskoj dvorani održao se, sada već tradicionalni, turnir u odbojci. Sudjelovalo je svih dvadeset razreda naše gimnazije, a natjecanje je trajalo od utorka, 15. siječnja, do srijede, 23. siječnja.

Utakmice su se igrale na jedan dobiveni set, a pobjednici svake od četiriju skupina igrali su s jednim od četiriju nositelja turnira (4.5, 3.1, 4.4 i 3.2). Iako je turnir bio napet i zanimljiv, nositelji su opravdali svoj status prošavši u polufinale. Najzanimljivija četvrtfinalna utakmica bila je ona između 4.5 i 4.2 razreda, pobjednika skupine A, u kojoj su “matematičari” bili uspješniji s rezultatom 27 : 25. Ostale četvrtfinalne utakmice praćene brojnim navijačima završile su sljedećim rezultatima: 3.1 − 2.3 (25 : 23); 4.4 − 3.5 (25 : 22); 3.2 − 1.5 (25 : 18). Na sam Dan škole odigrane su utakmice polufinala i finala. U finale je prošao 4.4 razred koji je porazio 4.5 rezultatom 25 : 20 te 3.1 koji je pobijedio 3.2 rezultatom 25 : 18. Finale se igralo na dva dobivena seta. U oba je uspješniji bio 4.4 (25 : 9, 25 : 19) i tako obranio prošlogodišnju titulu pobjednika turnira.

U pauzi natjecateljskog dijela turnira odigrala se i revijalna utakmica između profesora i maturanata u kojoj nije bio važan rezultat, već zabava za gledatelje.

Franko Ivančić, 2.5 20

MOHO, broj 1

Turnir u bridžu i šahu Dan škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka održao se 23. siječnja 2013. godine, a tim su se povodom održavali turniri u šahu i bridžu. Šah se igrao od 16 do 17:30 u učionici 107, a bridž od 16 do 18:30 u učionici 201. Bridž su igrali učenici protiv učenika na čelu s profesoricom Mirnom Jurcan, dok je šah obilježio posjet hrvatskog prvaka Ognjena Cvitana. O šahu, vjerujem, svi ponešto znamo, no bridž je bio veći misterij. Obje igre zahtijevaju pomno razmišljanje i logičko zaključivanje, stoga ne začuđuje činjenica da su svi naši učenici bili jako koncentrirani, no ne nužno i ozbiljni. Šah je igra koja se igra na ploči, jedan igrač protiv drugog. Glavni je cilj zaštititi kralja i protivnom igraču napraviti šah-mat. Ono što vjerojatno većina ljudi ne zna jest da je najpopularniji europski tip šaha te je vrlo važno znati da u pitanju nije sreća, već vještina. I dok su naši kraljevi i kraljice međusobno ratovali, na katu iznad održavala se “najsavršenija, najlucidnija i najinteresantnija igra koju je ljudski um izmislio” − bridž. Igra je toliko korisna i popularna da je u nekim zemljama jedan od glavnih predmeta u školi ili pak izborni.

Bridž je težak za objasniti, no da bi osoba znala igrati, potrebno je savladati licitaciju (izbor boje i broja osvojenih štihova) te odigravanje (realizacija dogovorenog kontakta).

Potrebna su četiri igrača i vrlo razvijeno logičko razmišljanje. Pomislili biste da su učenici u tim igrama bili veoma tajnoviti i ozbiljni, no atmosfera je bila naizgled mirna, a zapravo uronjena u smijeh, prijateljstvo i razmišljanje. Što više reći? Učenici su dali sve od sebe, čak i više, no nadamo se da će ove dvije igre u budućnosti privući još više zainteresiranih mladih ljudi koji će u veselom i toplom okruženju, na zabavan način, trenirati svoj mozak.

Laura Biondić, 2.1 Bridž Povodom Dana škole Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka održao se turnir u bridžu i “simultanka“ u šahu.

Bridž je kartaška igra podrijetlom iz Rusije. Za igru su potrebna četiri igrača. Oni igraju u parovima. Igra se sastoji od dva dijela.

Prvi je dio licitacija u kojoj partneri skupljaju informacije o svojim kartama, a drugi dio zove se izigravanje. Za naučiti igrati bridž treba najmanje mjesec dana, a tečaj u školi traje dva do tri mjeseca. Tečaj se održava u prostorijama škole pod vodstvom profesora Karasmana dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta. Bridž je po težini u kategoriji sa šahom i damom koji su također olimpijski sportovi. Sreća ne igra nikakvu ulogu u ovoj kartaškoj igri, već je bitno poznavanje igre. Sve smo saznali od Ivana Brajkovića koji je prva generacija učenika koji su završili tromjesečni tečaj bridža u Bridž klubu Rijeka.

Razgovarali smo također i s Ognjenom Cvitanom, svjetski poznatim šahistom koji je s našim učenicima igrao “simultanku” u šahu. “Simultanka” je, za one koji ne znaju, pokušaj jednog igrača da igra s više protivnika na različitim šahovskim pločama u isto vrijeme. Rekao nam je da je šah nastao u Indiji i da se igra na području Europe već više stotina godina. Nazvao je šah kraljem svih igara i kazao nam da on smatra da je u pitanju pojedinačan sport u kojem ne odlučuje samo znanje već i sportski elementi. “Neke šahovske partije traju i duže od četiri sata, tako da treba biti itekako fizički spreman”, rekao je gospodin Cvitan. Šah je napredovao s razvojem tehnologije, tako u današnje vrijeme postoje strojevi koji su nadmašili neke od najboljih šahista svijeta. Šah je igra u kojoj odgovaraš sam za sebe i svoje poteze. “Šah se preporučuje za odmor duha i tijela, pogotovo starijim ljudima”, također nam je kazao gosp. Cvitan.

Agata Poganj, 2.4 i Katja Andrić, 1.4

21

MOHO, broj 1

Volim Hrvatsku Kviz Volim Hrvatsku održao se u učionici 106 s početkom u 18 sati. Podijeljeni u dvije skupine, pod nazivima koje su si sami izabrali, Buljaši i Uskoci uputili su se u avanturu putovanja Republikom Hrvatskom kroz šest kategorija. Pitanja su bila: 1. Pogodi tko sam, 2. Što više, to bolje, 3. Ča je ča?, 4.

Iznenađenje!, 5. Statistika i 6. Karaoke. Pobjedu su odnijeli Uskoci s 99 bodova, dok su Buljaši imali ne tako niska 74 boda. Za kraj, kapetani obje grupe otpjevali su duet Daleke Obale Morska vila kojemu su se kao prateći vokali priključili i ostali učenici, pa čak i neki profesori.

Antonela Antić, 2.1

O dodatnim aktivnostima na Danu škole (novinarstvo i terenska nastava iz geografije) Dodatne aktivnosti ono su što čini školu podnošljivom za mnoge učenike. Lijepo je znati da se čak i u školi može činiti ono što odgovara interesima svakog pojedinog učenika, da se u toj ustanovi ne nude samo isprazne informacije za koje učenici često kažu da im “nikad neće trebati” ili “Što će meni ovo u životu?!” Ove godine, na Danu škole bilo je moguće sudjelovati na terenskoj nastavi iz geografije i novinarskoj skupini kao dodatnim aktivnostima.

Novinarska skupina odlična je aktivnost za sve one koji žele poboljšati svoju vještinu pisanja, ili samo aktivno sudjelovati na raznovrsnim aktivnostima koje škola organizira. Skupinu vodi profesor Krapić koji je organizirao sastanak u 13:30 za sve članove. Naime, svatko od marljivih novinara dobio je zadatak popratiti određenu radionicu ili predavanje te o tome napisati vijest ili komentar. Na hodnicima i ispred učionica često se mogao vidjeti pokoji učenik s bilježnicom u ruci kako pokušava pohvatati bilješke o onome o čemu njegov sugovornik priča. Novinari su također koristili kabinet iz informatike kako bi na licu mjesta mogli pisati vijesti koje će ubrzo biti objavljene na blogu škole.

“Taj planinarski dom je smrdio po nekakvim gljivicama. Bilo je užasno, ujutro sam se probudio i izdahnuo i čak mi je dah smrdio po tim gljivicama”, govorio je profesor Grofelnik te su se svi prisutni grohotom nasmijali. Učionica je za vrijeme njegova predavanja bila popunjena, a na terenskoj nastavi nije bilo ništa manje posjetitelja. Ta šetnja gradom počela je u 13 sati, a u 15 minuta do 14 sati već se cijela skupina vratila u školu. Bila je dobro organizirana te osobito zanimljiva za prve razrede jer je profesor pokazivao mnoge vrste stijena o kojima oni sada uče na satima geografije. Započeli su šetnjom po Ulici žrtava fašizma gdje su promatrali vapnenac, nastavili su do katedrale svetog Vida, a na svima poznatom Korzu promatrano je obilje vapnenca kojim je ta ulica popločena.

Na povratku do škole zastali su kod hotela Bonavia kako bi obratili pažnju na zeleni škriljevac i mramor. Ovakav način rada zasigurno će pomoći učenicima da bolje usvoje ovo gradivo koje se može ponekad činiti suhoparno i dosadno. Ovakvom aktivnošću na vidjelo dolazi svrha Dana škole; učenje na primjerima i druženje s profesorima.

Jelena Malinarić, 3.2

22

MOHO, broj 1

Učenička zabava u River pubu Zabava predstavlja stanje opuštenosti i veselja, trenutke u kojima zaboravljamo na svakodnevne probleme. E, upravo kao šlag na tortu bogato ispunjenog programa Dana škole bila je učenička zabava u River pubu.

Ondje se oko 22 sata okupilo mnoštvo učenika naše gimnazije. Bili su željni dobrog provoda i zajedničkog druženja. Kombinacija techna i domaćih singlova podizala je atmosferu koja je iz sata u sat postajala sve dinamičnija težeći kulminaciji. Može li mladi čovjek pun energije i elana ne uživati u ovakvom ambijentu i ostati ravnodušan na sve ove čari? Prevelika je razina pozitivnih prirodnih endorfina koji djeluju na čovjekovu psihu da se maksimalno ne bi opustio i na tren zaboravio sve dužnosti i zadatke.

Ovaj ludi provod završio je oko 3 sata.

Kao što svaki dobar recept ima tajni sastojak, koji zna samo vrstan kuhar, tako i svaki party ima niz elemenata koji kriju brojne osmijehe, pokrete i atmosferu poznatu samo njegovim sudionicima.

Tanja Tatalović, 3.5

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

23

MOHO, broj 1

Rezultati utakmica i kvizova koji su se održali tijekom Dana škole Rezultati finala kviza općeg znanja 1. Ivan Sušanj, 4.4 2. Robert Injac, 3.5 3. Domagoj Štefan, 4.3 Međurazredni odbojkaški turnir Finale: 4.4 razred − 3.1 razred (2 : 0, rezultati po setovima: 25 : 9 i 25 : 19) Revijalna utakmica: maturanti − profesori (56 : 47) Otvoreno prvenstvo GAM-a u plivanju na 50 m slobodno − sudjelovalo je 9 učenika 1. Daniel Ivaničić, 2.3 (26.88) 2. Viktor Babić, 1.4 (27.96) 3. Mark David Lajoš, 1.4 (28.81) Turnir u bridžu 1. Neven Miculinić, 4.5 i Stella Dobrijević (bivša učenica) 2. Vlatka Jurdana, 4.2 i Ivan Brajković (bivši učenik) 3. profesorica Mirna Jurcan i Igor Vukas, 4.4 Simultanka u šahu − 17 sudionika (2 profesora) − velemajstor Ognjen Cvitan bio je pobjednik u svim susretima, osim s Lorom Kukić (4.4) koja je remizirala Volim Hrvatsku (zabavni kviz) − pobjednici: grupa Uskoci

Autorica fotografije: Petra Peloza, 4.1

24

MOHO, broj 1

Dan škole u medijima

Isječci iz Novoga lista, razgovori s medijima (Novi list i Kanal Ri) 25

MOHO, broj 1

Terenska nastava, izleti...

Posjet muzeju “Immaginario Scientifico” u Trstu Naši maturanti prirodoslovno-matematičkog usmjerenja uputili su se 14. studenog 2012. godine prema Trstu, u muzej Immaginario Scientifico. Posjet su organizirali profesorica Patricija Nikolaus i profesor Vjekoslav Šinko.

Učenici su sudjelovali u pripremljenom programu iz fizike i kemije. Program iz fizike obuhvaćao je dva kratka filma koja su trebala dočarati svijet fizike i fizičara te nakon toga razgledavanje muzeja.

Učenici su u tom razgledavanju vidjeli “fiziku na djelu”. Sami su izvodili pripremljene pokuse, najviše s područja elektriciteta, optike i valova, ali i drugih područja fizike. Tako su “iskušali” sve one formule i zakone koje su do tada učili u školi. Zatim je uslijedila radionica iz kemije. Uz pomoć voditeljice programa, učenici su u tri jednostavna pokusa napravili svoj sapun, balzam za usne i kremu za ruke.

Zanimljivo je da su u pokusima korištene kemikalije koje svatko od nas može jednostavno nabaviti, a i “recepti” su vrlo jednostavni, pa te proizvode zapravo možemo napraviti i u svome domu. Radeći te pokuse, ponovili su osnovna znanja iz kemije, pogotovo o kiselinama i lužinama.

Ovaj posjet Trstu zapravo je bio kratak izlet u svijet fizike i kemije gdje su učenici mogli u opuštenoj atmosferi i na drugačiji način ponoviti ono što već znaju i naučiti nešto novo.

Stela Jelenić, 4.5 Internetska stranica muzeja: http://www.immaginarioscientifico.it/grignano_museo Planinarenje Učenici koji pohađaju izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture koju vodi profesor Toni Žitko redovito su planinarili. Ovo su fotografije s Tuhobića i Risnjaka.

Tuhobić

Isječak iz Novoga lista o dvodnevnom boravku naših učenika na Risnjaku 7. — 8. lipnja 2013.:

Risnjak Izborna geografije

nastava

Učenici koji pohađaju izbornu nastavu geografije kod profesora Hrvoja Grofelnika također su često na terenu. Posjetili su tako, primjerice, Hidroelektranu Rijeka za koju mali broj Riječana zna da se nalazi u središtu grada.

26

MOHO, broj 1

Maškare Biti drugačiji, posebniji, zabaviti se i postati barem na jedan dan produktom vlastite mašte ili ambicije nije samo dječji san već i čežnja i želja svakome od nas. Dodamo li tomu i prijelaz iz zimskog razdoblja k toplijoj proljetnoj iluziji i čari koju donosi upravo taj zamamni osjećaj tradicije i želje za istjerivanjem zimskog duha i cvjetanjem prvih vjesnika proljeća, tada zasigurno počinju maškare.

Razbibriga, druženje i šarenilo kostima poput umrljane palete slikara preplavljuju ulice te poput rijeka pozitivnih vibracija ispunjavaju suha korita svakodnevnog, monotonog ljudskog života.

I učenici Gimnazije postaju ribice u toj rijeci dobre zabave te svojom maštovitošću i kreativnošću tvore nove potoke i brzace maškaranog ludila. Na velikoj povorci tradicionalnog Riječkog karnevala koji je proslavio svoj 30. rođendan gamovci su personificirali tropsko voće koje je prisutno u svim krajevima svijeta bez obzira na granice toplinskih pojaseva te koje se često uzima kao simbol teških životnih situacija, a to su banane. Nosi li svaka maska poruku grupe, želi li kroz svoj individualni i šaljivi štih nešto poručiti?

Je li ona rezultat čovjekovih osjećaja i želje da izrazi svoju nemoć upravo preko utjelovljenja svojih podsvjesnih motiva? Ipak, primarni cilj je utonuti u ugodnu atmosferu, zaboraviti na svakodnevne brige i, naravno, izraziti svoju kreativnost.

Kako bi i zidovi naše gimnazije pamtili šarenilo i kreativnost generacija i naraštaja ove škole, obilježen je maškarani dan koji nosi svoj cilj i poruku da svi dođu na nekoliko sati utjelovljeni u vlastite imaginarne ličnosti i prezentiraju svoje naklonosti prema kreativnom načinu zabave. Nekolicina učenika došla je umaškarana u želji da stvori jednu drugačiju i opušteniju atmosferu u ovoj svakodnevno radnoj ustanovi. Oni poput grude snijega bačene niz veliki planinski obronak moraju načiniti lavinu dobre zabave i raspoloženja te prenijeti dio svog maškaranog duha na ostale. No, možda su ipak čovjekova odgovornost i svakodnevne obveze toliko izražene da je teško osjetiti iskru takvog tipa razonode i opuštanja. Možda je ipak točno da su učenici Gimnazije naklonjeniji stvarnom dokazivanju poučaka i teorema, pa zabavu prepuštaju ambijentu pogodnom za to.

Poput jedne žigice koja potpali oganj, tako se i atmosfera tijekom dana znatno iskristalizirala, pa su vjerojatno svi osjetili taj čarobni osjećaj maškaranog slavlja. I sama tradicija piše lijepe uspomene te kazuje o kreativnosti naših predaka pri izrađivanju maski kada je prisutnost materijala i ukrasa bila puno šturija i oskudnija. Riječ je o važnoj sastavnici kulture koju treba njegovati i očuvati. Jer čovjek koji želi biti drugačiji, barem i na jedan dan, postat će kvalitetnija osoba koja poštuje različite osobine svakog od nas.

Tanja Tatalović, 3.5

27

MOHO, broj 1

Ovoga puta, izreka se zaista pokazala točnom. Po jutru se poznavao dan. Za razliku od prijašnjih godina, karnevalska nedjelja osmjehnula se Riječanima i podarila im – povorku bez vremenskih nepogoda.

Istina, od niske temperature klecala su koljena i cvokotali zubići, ali Kvarner toga dana diše punim plućima i gleda na svijet kroz ružičaste naočale.

Ljudima je bilo toplo oko srca (ne samo zbog promila!), na barem jedan dan zaboravili su probleme s plaćanjem računa, Ljubljansku banku i Europsku uniju.

Karavana kreće od ranog jutra, a završava kada Sunce zađe već daleko iza Učke. A ulice krcate šarenilom, domišljatim i duhovitim maskama u koje su uloženi sati i sati pripremanja. Nije tajna da mnogo ljudi “živi“ za maškare... Naime, stara su vjerovanja da se ljudi maskiraju kako bi otjerali zimu i prizvali proljeće. Ako ćemo se ovog puta toga držati, cilj nije ostvaren, drugi dan snježni je pokrivač prekrio okolna naselja.

Ali, gdje još na svijetu možete na jednom mjestu vidjeti likove iz Šegrta Hlapića, legendarnog i “uskrslog“ Elvisa Presleyja kojeg je u stopu pratila korejska senzacija Psy čiji “gangnam style“ znaju plesati valjda i bakice u staračkom domu, već pomalo zaboravljene banane u pidžami predstavljene licima učenika naše škole, pa meduze, vragove, mačke…?! A ni ovoga puta nisu izostale smiješne i sarkastične imitacije političara te osoba iz javnog života.

Rijeka ima puno mana. Kolodvor je užasan, stabla padaju po cestama, a svaka kiša uzrokuje prometni kaos, ali... Koga briga kad je tu karneval, treći po popularnosti u svijetu iza Rija i Venecije! Svaki poseban na svoj način, nama ipak najdraži domaći...

Problemi? Ne postoje tog dana. Samo veselje, bezbrižnost i sreća. U takvim slučajevima, izreka se ne pokazuje točnom. Što možeš danas, ostavi za sutra i zaputi se na Korzo!

Demi Jakovac, 2.1

28

MOHO, broj 1

Zajedno smo skupa — GAM i PRHG Jedna je zgrada koja krije velike kapacitete i ogromna znanja učenika Gimnazije Andrije Mohorovičića i Prve riječke hrvatske gimnazije.

GAM-ovci su vrsni matematičari i prirodnjaci, a PRHG-ovci izvrsno znaju strane jezike i postižu zapažene sportske rezultate. To su specijalnosti ovih vrsnih gimnazija, a naravno da se interesi isprepliću i da intelektualne kulminacije ne poznaju granice, pa se brojni dobri lingvisti i sportaši kriju u GAM-u, a i pronicljivi matematičari u PRHG-u.

No, ovaj put umjetnost je ujedinila učenike ovih dviju gimnazija. Melodija, kreativnost i čar glazbe stopile su diferencijacije među gimnazijalcima i ukazale na zajedništvo i generacijsku trpeljivost među različitim interesima i životnim stavovima pojedinaca.

Buđenje prirode, novog života te zov proljeća ponukali su učenike obiju gimnazija da upravo 30. travnja u 12:30 održe koncert na školskom dvorištu i prenesu djelić opuštene, raspjevane atmosfere na duge gimnazijske hodnike kojima inače odzvanjaju zvuci matematičkih formula i riječi stranih jezika. Ovaj put njima su odjekivali pravi mladenački i kreativni zvukovi metala i rocka te kombinacija domaćih i stranih pjesama.

Pink Floyd, Parni valjak te Opća opasnost samo su neki od izvođača koje su izvrsno izveli mladi glazbenici obiju gimnazija. GAM-ovce su predstavljali: vrhunski bubnjar Tino Margan, te nenadmašni gitaristi i gitaristice: Juraj Juričić, Damjan Francetić, Karolina Badurina i Katarina Majnarić. U puno većem broju, nimalo ne zaostajući po kvaliteti izvođenja singlova, našli su se i sljedeći PRHG-ovci: Ana Miculinić, Monica Rogić, Monika Tomičić, Toni Brdar, Martin Pavlina, Jelena Koritnik, Karla Škorjanc i Elizabeta Malnar. Velikoj grupi združenih pjevača i svirača priključio se i Nikola Kovačević iz Ekonomske škole Mije Mirkovića, te se jednako dobro uklopio u već opuštenu atmosferu. Sat i pol vremena koliko je trajao sam koncert proletjelo je brzinom svjetlosti, kako bi i sami fizičari rekli. Dojam i utisak mota 0,0 ‰ alkohola među mladim ljudima proširio je zdravu notu kvalitetnog, sportskog života koji uključuje spontanu zabavu nepotaknutu alkoholnim ili duhanskim proizvodima.

No najvažnije je zajedništvo i skladnost među ovim gimnazijama koju su postigli mladi glazbenici i, naravno, budući intelektualci. Jer ipak su tolerantnost i međusobno ljudsko uvažanje ključ i vodilja kroz život svakog moralnog i etičnog čovjeka. Jer kad čovjek posjeduje temeljna načela i kvalitete ljudskosti, uspjeh je zagarantiran, a on je produkt ulaganja u vlastita znanja i sposobnosti. To su pokazali i združeni gimnazijalci pod motom: “Zajedno smo skupa“.

Tanja Tatalović, 3.5 29

MOHO, broj 1

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama Učenici 1.2 razreda okupili su se na riječkom Korzu 22. studenog 2012. godine i pomogli podići svijest građana o Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama. Kako bi probudili svijest riječkim građanima, učenici su dijelili letke i kalendare s velikim natpisom: “STOP – Protiv nasilja nad ženama”.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se redovito 25. studenog od 1999. godine u spomen na sestre Mirabal. Sestre Mirabal, podrijetlom iz Dominikanske Republike, pružale su jedan od najvećih feminističkih otpora u povijesti, a mnogo su puta zbog svojih uvjerenja bile i uhićivane, dok ih 25. studenog 1960. diktator Rafael Trujilo nije dao ubiti. Nasilje nad ženama i njihovo nepoštovanje još je uvijek veoma aktualno te je učenicima 1.2 razreda bilo jako drago što su dobili priliku podići svijest građanima, sudjelovati i zajedno s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova obilježit i taj vrlo važan dan.

Barbara Puljak i Anamaria Zuljani, 1.2

Autorica fotografije: Petra Peloza, 4.1

30

MOHO, broj 1

Autorica fotografije: Dora Iljadica, 4.2

31

MOHO, broj 1

Natjecanja (županijska, državna, međunarodna...)

HRVATSKI JEZIK (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED Ime i prezime, razred Andrea Stroligo, 1.2 Filip Konić, 1.5 Nika Nikolac, 1.1 Marin Sinožić, 1.5

Mjesto 2.

3.

3.

6.

Mentor Blanka Franolić-Inđić, prof.

Vesna Brala, prof.

Blanka Franolić-Inđić, prof.

Vesna Brala, prof.

Ime i prezime, razred Ivana Žužić, 2.5

Mjesto 2.

Mentor Goran Krapić, prof.

Nives Kolesarić, 2.4 Maria Grbavac, 2.4

3.

5.

Biljana Valentin-Ban, prof.

Biljana Valentin-Ban, prof.

Mjesto 1.

2.

3.

4.

Mentor Vesna Brala, prof.

Vesna Brala, prof.

Vesna Brala, prof.

Vesna Brala, prof.

2. RAZRED

4. RAZRED Ime i prezime, razred Ivan Sušanj, 4.4 Mirta Pedišić, 4.3 Domagoj Štefan, 4.3 Luka Babić, 4.4

HRVATSKI JEZIK (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Andrea Stroligo, 1.2

11.

Blanka Franolić-Inđić, prof.

Autorica fotografije: Petra Peloza, 4.1

32

MOHO, broj 1

LIDRANO (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred Laura Šalov, 1.3

Mentor Vesna Brala, prof.

Agata Poganj, 2.4

Biljana Valentin-Ban, prof.

Na LiDraNu se ne proglašavaju mjesta.

Dramska izvedba Laure Šalov (Jutro poslije) Dramska izvedba Agate Poganj (Judita glavosjek)

Nastupe možete pogledati na YouTubeu: — http://www.youtube.com/watch?v=ttFCeD2F-MQ (Jutro poslije) — http://www.youtube.com/watch?v=JWs_cqilMOs (Judita glavosjek).

LITERARNI NATJEČAJI SFerin literarni natječaj za djecu i mlade Tema: Ljudi koji nisu mogli umrijeti 2. nagrada za literarni rad – Robert Injac, 3.5 (mentor: Goran Krapić, prof.)

Kristijan Vulinović i Robert Injac na dodjeli nagrada

Tema: Što se dogodilo nakon kraja svijeta 2. nagrada za literarni rad – Kristijan Vulinović, 3.5 (mentor: Goran Krapić, prof.)

Njihove radove možete pročitati na sljedećim internetskim stranicama: – http://www.gimnazija-amohorovicica-ri.skole.hr/upload/gimnazija-amohorovicica-ri/newsattach/306/Kristijan_Vulinovic_Sto_se_dogodilo_nakon_kraja_svijeta.pdf

– http://www.gimnazija-amohorovicica-ri.skole.hr/upload/gimnazija-amohorovicica-ri/newsattach/306/Robert_InjacLjudi_koji_nisu_mogli_umrijeti.pdf.

Literarni natječaj Crvenoga križa Gradsko društvo Crvenoga križa Rijeka i ove je godine tradicionalno obilježilo Tjedan Hrvatskoga Crvenog križa od 8. do 15. svibnja. Jedna od aktivnosti bila je i podjela nagrada učenicima za najuspješnije likovne i literarne radove. Dvije su naše učenice nagrađene za literarni rad na temu Idi pa i ti čini tako. Riječ je o učenicama 3.2 razreda, Jeleni Malinarić i Ivi Ćavar. Njihov je mentor profesor Goran Krapić. Voditeljica Crvenoga križa u našoj je gimnaziji profesorica Josipa Varga.

Pozivamo vas ovom prilikom da se priključite akcijama Crvenoga križa!

33

MOHO, broj 1

ENGLESKI JEZIK (ŽUPANIJSKA RAZINA) 2. RAZRED (A) Ime i prezime, razred Lucija Marjanović, 2.4 Ivan Petrinić, 2.4 Maria Grbavac, 2.4 Boris Vezmar, 2.1 Marta Grgat, 2.2 Dunja Sabolić, 2.1 Tin Perić, 2.2 Filip Martinić, 2.3 Marko Sišul, 2.5 Borna Đeke, 2.4

Mjesto 3.

4.

5.

5.

6.

7.

9.

13.

15.

17.

Mentor Liliana Ivić, prof.

Liliana Ivić, prof.

Liliana Ivić, prof.

Liliana Ivić, prof.

Olga Ivančić, prof.

Liliana Ivić, prof.

Olga Ivančić, prof.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Liliana Ivić, prof.

4. RAZRED (A) Ime i prezime, razred Lucia Grzunov, 4.4 Luka Babić, 4.4 Matea Rob, 4.2 Karlo Kogelnik, 4.5 Anton Delić, 4.4

Mjesto 7.

8.

9.

10.

11.

Mentor Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Jelka Barbalić, dipl. anglist Olga Ivančić, prof.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Autorica fotografije: Iva Ćavar, 3.2 34

MOHO, broj 1

NJEMAČKI JEZIK (ŽUPANIJSKA RAZINA) 4. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Damir Ravlija, 4.2

6.

Đosi Cetina-Romih, prof.

Veronika Kostrenčić, 4.2

8.

Đosi Cetina-Romih, prof.

Mischelle Keršanc, 4.2

11.

Đosi Cetina-Romih, prof.

Tara Maula, 4.2

13.

Đosi Cetina-Romih, prof.

NASTAVA I ISPIT ZA NJEMAČKU JEZIČNU DIPLOMU (DSD) Osvrt na aktivnosti u svibnju Razmišljajući na početku nastavne godine o tome kako ćemo obilježiti Dan Europe 9. svibnja, kolega Andreas Reiling predložio je da se u školi organizira kviz znanja na temu Europska unija. Kako će Hrvatska za nepunih mjesec dana postati dvadeset i osma članica te velike obitelji, odlučili smo se za pomalo neobičan projekt – kviz na pet stranih jezika; a učenici su jezik mogli odabrati sami. Iako mi nismo jezična gimnazija, pokazalo se da naši učenici imaju interesa ne samo za jezike koje uče već su uz engleski, francuski, njemački i talijanski jezik, koji se uče u našoj školi, neki odabrali čak i španjolski.

Sastavljena su pitanja, nastavnici jezika animirali su učenike koji su se izmjenjivali u učionici 212 čitav dan. Imali su 15 minuta za odgovoriti na postavljena pitanja. Test se rješavao metodom odabira ponuđenih odgovora, a kako su pitanja bila iz svih sfera, mogli su istraživati i na internetu. Cilj ovoga kviza bio je upravo istraživačkog karaktera i oni su dokazali da rad na računalu može biti itekako koristan i poučan. Zanimljivo je napomenuti da su se uključili učenici od prvog do četvrtog razreda. Ideja im se jako svidjela i predložili su da za sljedeću godinu organiziramo pravi kviz znanja i međurazredna natjecanja od listopada, a finale bi se održalo upravo 9. svibnja na Dan Europe. Moramo se zahvaliti svim učenicima, ali i kolegama, koji su na bilo koji način poduprli ovaj skromni pionirski projekt.

Uoči samoga Dana Europe učenici polaznici Nastave za njemačku jezičnu diplomu izradili su 28 plakata posvećenih svim sadašnjim članicama EU-a, ali i, naravno, našoj domovini. Sve se je to događalo uoči dodjele plakete pobjednicima natjecanja Ponos domovine i posjeta ministra Jovanovića našoj školi.

Paralelno s tim događanjima učenici trećih razreda odlučili su se okušati i u projektu Kratki film – EU, koji je pokrenuo Centralni ured za školstvo u inozemstvu Savezne Republike Njemačke sa sjedištem u Zagrebu – za područje Hrvatske. Tema filma koji su radili naši učenici bila je vezana upravo uz sve naše prije navedene aktivnosti pa smo ugodno spojili s korisnim. Komisija u Zagrebu nakon završenoga natječaja odabrala je upravo film 3.2 i 3.4 razreda za najbolji film. Možete ga pogledati na stranicama škole, a bit će uvršten i na Pasch, internetsku stranicu kojoj imaju pristup samo škole partneri Savezne Republike Njemačke iz cijeloga svijeta i na kojoj se mogu naći informacije o svim aktivnostima DSD škola. Izrazito nam je drago što se film može primijeniti i u nastavi, pa je uvršten i u izvore znanja za DSD. Nagrađeni su učenici (abecednim redom): Ema Ahel, Mia Barbis, Patricia Božičević, Ljerka Delač, Damjan Francetić, Matea Hrvatin, Katarina Mihelić i Marko Pahor te im ovom prilikom i čestitamo. Dok imamo ovako kreativne učenike, ne moramo se bojati za našu budućnost.

U ponedjeljak, 10. lipnja 2013., ravnatelju škole uručena je plaketa za pobjednički film, a učenike je Centralni ured za školstvo u Republici Hrvatskoj nagradio prigodnim poklonima (knjigama). Plaketu i nagrade uručio je naš dragi lektor Andreas Reiling. Đosi Cetina-Romih, prof.

35

MOHO, broj 1

Preisverleihung Kurzfilmwettbewerb Liebe Kolleginnen und Kollegen aller DSD -Schulen Kroat iens, zunächst einmal vielen Dank an alle Schulen, Schüler und betreuende Deutschlehrkräfte, die sich voller Elan an d ie se s F il mpr o je kt herangewagt haben.

Der Spruch „Aller Anfang ist schwer“ gilt sicherlich auch für dieses Projekt, das doch ohne Frage ein gewisses Maß an Zeit, Organisation, Durchhaltevermögen (!) und technischer Umsetzung erfordert.

Umso angenehmer waren wir überrascht, so schöne „Einblicke“ in die kreative Arbeit an kroatischen DSD-Schulen zu bekommen. Die Brüder Lumière hätten es nicht besser machen können!

Soviel Mühe muss belohnt werden! Für die DSD-Jury war es nicht leicht, die Filme zu bewerten, die alle unterschiedlich sind und ausnahmslos sowohl Stärken als auch Schwächen aufweisen.

Die folgenden abendfüllenden „Streifen“ wurden prämiert: 1. Gim. A. Mohorovicica in Rijeka für den Beitrag „Europatag“, ein Dokumentarfilm über ein Plakatprojekt zum Europatag der Europäischen Union. Betreuende Lehrerin: Djosi Cetina Romih.

2. Gim. A.G. Matos in Zabok für den Film „Unsere Schule und Antun Gustav Matos“, ein szenisch aufbereitetes Feature zur Biographie des Namensgebers der Schule. Betreuende Lehrerin: Margita Surkic.

3. Mittelschule Dr. Antuna Barca in Crikvenica für den Film „Liebeskummer in Crikvenica“, ein Rollenspiel in Anlehnung an eine Lehrbuchlektion. Betreuende Lehrerin: Viliana Malnar Bei der Bewertung des Filmmaterials waren letztlich Kriterien wie die Verwendbarkeit als Werbematerial für den Grundschulbereich, die technische Qualität oder das Entstehungsjahr ausschlaggebend. Gefallen haben uns alle Filme! Dass eine Jury-Entscheidung, ähnlich wie bei der Oscar-Verleihung oder der Berlinale auch subjektiv sein kann, bitte ich den Juroren nachzusehen.

Die Gewinner erhalten kleine Preise in Form von Büchern, Süßigkeiten und Spielen. Für die Neuauflage des Wettbewerbs im nächsten Schuljahr verspreche ich, bei der ZfA Mittel für noch schönere Preise zu beantragen.

Herzliche Grüße, Andreas Reiling Europatag na YouTubeu: http://www.youtube.com/watch?v=IC_BuSFX-Kw

36

MOHO, broj 1

TALIJANSKI JEZIK (ŽUPANIJSKA RAZINA) Lista A Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Emma Šepić, 3.1

1.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Valentina Perović, 4.1

3.

Larisa Karlić Franjković, prof.

Ema Turina, 3.3

5.

Larisa Karlić Franjković, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Marta Pršo, 3.1

3.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Albert Zelenika, 3.4

3.

Larisa Karlić Franjković, prof.

Klara Matijašić, 3.1

4.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Kristina Host, 4.4

4.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Noel Koljanin, 3.1

5.

Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Luka Božić, 3.3

7.

Larisa Karlić Franjković, prof.

Dino Božanić, 3.3

8.

Larisa Karlić Franjković, prof.

Mjesto 5.

Mentor Tanja Perkić Dizdarević, prof.

Lista C

TALIJANSKI JEZIK (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred Emma Šepić, 3.1

Autorica fotografija: Petra Peloza, 4.1

37

MOHO, broj 1

MATEMATIKA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED (A) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Manuel Žic, 1.5

1.

Tanja Vukas, prof.

Sara Bakić, 1.4

3.

Danijel Hribar, prof.

Luči Krnić, 1.4

4.

Danijel Hribar, prof.

Sven Turato, 1.5

5.

Tanja Vukas, prof.

Filip Konić, 1.5

6.

Tanja Vukas, prof.

Antonio Močinić, 1.5

8.

Tanja Vukas, prof.

Marin Sinožić, 1.5

/

Tanja Vukas, prof.

Marko Mirković, 1.5

/

Tanja Vukas, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Al Depope, 2.5

1.

Ksenija Bakarčić, prof.

Zvonimir Matić, 2.4

2.

Fedora Vidas Dejhalla, prof.

Jakov Smešny, 2.4

3.

Fedora Vidas Dejhalla, prof.

Ivan Čamber, 2.5

4.

Ksenija Bakarčić, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

1.

Marija Crnković, prof.

Toni Dunatov, 3.4

2.

Marija Crnković, prof.

Albert Zelenika, 3.4

4.

Marija Crnković, prof.

Luka Košćak, 3.5

/

Ksenija Bakarčić, prof.

Luka Suman, 3.5

/

Ksenija Bakarčić, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Aleksandar Bulj, 4.5 Neven Miculinić, 4.5

1.

2.

Marija Crnković, prof.

Marija Crnković, prof.

Odri Cicvrić, 4.4

3.

Fedora Vidas Dejhalla, prof.

2. RAZRED (A)

3. RAZRED (A)

4. RAZRED (A)

38

MOHO, broj 1

MATEMATIKA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 2. RAZRED (B) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Marta Grgat, 2.2

2.

Marija Crnković, prof.

Karlo Butorac, 2.2

4.

Marija Crnković, prof.

Kevin Kovač, 2.2

/

Marija Crnković, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Lucija Orlić, 3.3

1.

Fedora Vidas Dejhalla, prof.

Dominik Stanojević, 3.1

3.

Danijel Hribar, prof.

Ime i prezime, razred Mihael Eraković, 3.4

Mjesto 2. (2. nagrada)

Mentor Marija Crković, prof.

Aleksandar Bulj, 4.5

5. (3. nagrada)

Marija Crnković, prof.

Al Depope, 2.5

5. (3. nagrada)

Ksenija Bakarčić, prof.

Manuel Žic, 1.5

8. (pohvala)

Tanja Vukas, prof.

Neven Miculinić, 4.5

9.

Marija Crnković, prof.

Odri Cicvarić, 4.4

14.

Fedora Vidas Dejhalla, prof.

Ime i prezime, razred Lucija Orlić, 3.3

Mjesto 5. (3. nagrada)

Mentor Fedora Vidas Dejhalla, prof.

Marta Grgat, 2.2

16.

Marija Crković, prof.

3. RAZRED (B)

MATEMATIKA (DRŽAVNA RAZINA) A-VARIJANTA

B-VARIJANTA

24 najuspješnija učenika A-varijante pozvana su na Hrvatsku matematičku olimpijadu. Na temelju tog natjecanja odredit će se članovi ekipa za međunarodna natjecanja. Na Hrvatsku matematičku olimpijadu pozvani su: Al Depope, Mihael Eraković i Aleksandar Bulj.

39

MOHO, broj 1

Europski matematički kup Europski matematički kup matematičko je natjecanje za učenike srednjih škola. Organizirano se provodi u desetak europskih zemalja, a u Hrvatskoj je organizirano od strane udruge Mladi nadareni matematičari Marin Getaldić. Natjecatelji rješavaju zadatke u svojem gradu, a potom se njihova rješenja šalju u Zagreb na pregledavanje. Postoje dvije težine zadataka: Juniori (namijenjena učenicima srednjih škola mlađim od 17 godina na dan natjecanja) te Seniori (namijenjena ostalim učenicima srednjih škola). Natjecanje traje 4 sata, a sastoji se od po jednog problema iz svakog od sljedećih matematičkih područja: algebre, teorije brojeva, geometrije i kombinatorike. Problemi su numerirani prema težini, od najlakšega prema najtežemu.

Zadaci u kategoriji Seniora rađeni su po uzoru na zadatke s IMO-a (International Mathematical Olympiad), dok su zadaci u kategoriji Juniora rađeni po uzoru na zadatke s Balkanske matematičke olimpijade.

Zadatke, kao i rješenja, možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: — http://mnm.hr/wp-content/uploads/2012/12/EMC-2012-Juniori.pdf — http://mnm.hr/wp-content/uploads/2012/12/EMC-2012-Juniori-Rje%C5%A1enja.pdf — http://mnm.hr/wp-content/uploads/2012/12/EMC-2012-Seniori.pdf — http://mnm.hr/wp-content/uploads/2012/12/EMC-2012-Seniori-Rje%C5%A1enja.pdf.

Rezultati: http://emc.mnm.hr/competition/results/ Al Depope, 2.5 Isječak iz Novoga lista:

40

MOHO, broj 1

Festival matematike 2013.

Na Festivalu matematike 2013. u Puli natjecale su se tri ekipe Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka. Ukupno je sudjelovalo 56 ekipa, a ekipa u sastavu Mihael Eraković, Neven Miculinić i Al Depope osvojila je prvo mjesto. Ivan Sušanj, Igor Vukas, Lucija Orlić i Zvonimir Matić bili su deveti, a Albert Zelenika, Ivan Čamber, Jakov Smešny i Marin Sinožić deseti.

Matematička olimpijada u Kolumbiji Matematička olimpijada u Kolumbiji održat će se u razdoblju od 18. do 28. srpnja 2013. godine.

Aleksandar Bulj, učenik 4.5 razreda, jedan je od šestorice članova ekipe Republike Hrvatske na navedenom natjecanju.

Nula — najopasniji broj U srijedu, 24.travnja, u Gradskoj vijećnici predstavljeni su nagrađeni radovi ovogodišnjeg natjecanja koje organizira Društvo matematičara i fizičara iz Rijeke. Natjecanje je namijenjeno učenicima osnovnih i srednjih škola, a ovogodišnja tema bila je Matematičko otkriće koje je promijenilo budućnost. Posebnu nagradu osvojila je Ena Paparić, učenica 1.3 razreda, za rad pod naslovom: Nula — najopasniji broj. Proglašenju i prezentaciji nagrađenih radova prisustvovale su učenice njezina razrednog odjela.

Tetragon U okviru manifestacije Otvoreni dan sveučilišnih odjela koja se održala 23. travnja 2013. godine, Odjel za biotehnologiju, Odjel za fiziku, Odjel za informatiku i Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci organizirali su ekipno natjecanje Tetragon. Natjecanju su pristupili učenici trećih razreda srednjih škola. Ekipe su bile četveročlane, a pobijedili su predstavnici 3.4 razreda (Mihael Eraković, Toni Dunatov, Daria Jardas i Albert Zelenika).

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

41

MOHO, broj 1

FIZIKA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Manuel Žic, 1.5

1.

Patricija Nikolaus, prof.

Marin Sinožić, 1.5

2.

Patricija Nikolaus, prof.

Luči Krnić, 1.4

3.

Patricija Nikolaus, prof.

Sara Bakić, 1.4

4.

Patricija Nikolaus, prof.

Dorijan Kadmen, 1.5

8.

Patricija Nikolaus, prof.

Filip Konić, 1.5

11.

Patricija Nikolaus, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Ivan Čamber, 2.5

1.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Al Depope, 2.5

2.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Marcel Glavić, 2.5

3.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Jakov Smešny, 2.4

3.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Emil Rajter, 2.4

4.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Ivana Žužić, 2.5

5.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Daniel Ivaničić, 2.3

6.

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

1.

Levko Cvetkovski, prof.

Dominik Stanojević, 3.1

2.

Patricija Nikolaus, prof.

Mjesto 1.

Mentor Patricija Nikolaus, prof.

2. RAZRED

3. RAZRED

4. RAZRED Ime i prezime, razred Neven Miculinić, 4.5

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

42

MOHO, broj 1

FIZIKA (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Manuel Žic, 1.5 (prva skupina)

9.

Patricija Nikolaus, prof.

Luči Krnić, 1.4 (prva skupina)

10.

Patricija Nikolaus, prof.

Ivan Čamber, 2.5 (druga skupina)

/

Mirna Jurcan, dipl. ing. fizike

Mihael Eraković, 3.4 (treća skupina)

3. (druga nagrada)

Levko Cvetkovski, prof.

Državno Natjecanje iz fizike održano je od 2. do 5. svibnja u Biogradu na Moru.

Autorica fotografija: Dora Iljadica, 4.2

43

MOHO, broj 1

KEMIJA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Katarina Radman, 1.5

3.

Milka Dajak, prof.

Petar Žauhar, 1.1

6.

Milka Dajak, prof.

Ema Žeželić, 1.1

8.

Milka Dajak, prof.

Marin Vlaić, 1.1

9.

Milka Dajak, prof.

Elizabeta Bartulac, 1.1

14.

Milka Dajak, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Marcel Glavić, 2.5

1.

Vjekoslav Šinko, prof.

Marko Njirjak, 2.5

2.

Vjekoslav Šinko, prof.

Jakov Smešny, 2.4

3.

Vjekoslav Šinko, prof.

Ivana Žužić, 2.5

4.

Vjekoslav Šinko, prof.

Al Depope, 2.5

4.

Vjekoslav Šinko, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

1.

Milka Dajak, prof.

Matej Pedišić, 3.1

4.

Milka Dajak, prof.

2. RAZRED

3. RAZRED

KEMIJA (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

2.

Milka Dajak, prof.

Ove je godine na državno Natjecanje iz kemije pozvan Mihael Eraković (3.4) s mentoricom Milkom Dajak. Natjecanje se održalo u OŠ Zadarski otoci u Zadru.

Mihael Eraković osvojio je drugo mjesto u državi, što je izuzetan uspjeh. Naime, iz Primorsko-goranske županije pozvana su samo četiri učenika srednjih škola. Ipak, uz učenike osnovnih škola iz Rijeke, naša je županija bila među najuspješnijima.

Mihael Eraković učenik je koji je i na izlučnom natjecanju izabran u olimpijsku vrstu. To je treći put zaredom da Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka ima olimpijca, jedinoga iz naše županije. Edi Topić izabran je 2011. i 2012. godine. Ovogodišnja kemijska olimpijada održat će se u Moskvi.

44

MOHO, broj 1

BIOLOGIJA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Antonio Močinić, 1.5

5.

Biserka Hasković, prof.

Luči Krnić, 1.4

5.

Biserka Hasković, prof.

Bernard Grubišić, 1.1

6.

Biserka Hasković, prof.

Sven Turato, 1.5

8.

Biserka Hasković, prof.

Julia Petrović, 1.2

10.

Biserka Hasković, prof.

Ema Žeželić, 1.1

12.

Biserka Hasković, prof.

Ema Ilić, 1.4

12.

Biserka Hasković, prof.

2. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Kevin Kovač, 2.2

1.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Marta Grgat, 2.2

2.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Maria Grbavac, 2.4

4.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Valentina Štimac, 3.2

2.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Ivanka Jurica, 3.2

3

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Lucija Orlić, 3.3

4.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Ljerka Delač, 3.2

8.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Daria Jardas, 3.4

12.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Filip Skrinjar, 3.4

13.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

3. RAZRED

4. RAZRED

45

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Stela Jelenić, 4.5

1.

Biserka Hasković, prof.

Dora Iljadica, 4.2

4.

Biserka Hasković, prof.

Filip Tudor, 4.3

9.

Biserka Hasković, prof.

Odri Cicvarić, 4.4

12.

Biserka Hasković, prof.

Anamaria Šušnjar, 4.3

13.

Biserka Hasković, prof.

MOHO, broj 1

BIOLOGIJA (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Stela Jelenić, 4.5

2.

Biserka Hasković, prof.

Kevin Kovač, 2.2

5.

Marina Plišić, dipl. ing. biologije

Državno Natjecanje iz biologije — Zadar Ove je godine dvoje učenika predstavljalo našu školu, ali i cijelu županiju, na državnom Natjecanju iz biologije koje se održalo u Zadru od 14. do 16. travnja. To su: učenik 2.2 razreda, Kevin Kovač s mentoricom Marinom Plišić i, učenica 4.5 razreda, Stela Jelenić s mentoricom Biserkom Hasković. Natjecanje se održalo u Gimnaziji Vladimira Nazora, a naši učenici postigli su odlične rezultate — Kevin je bio peti, a Stela je osvojila 2. mjesto. Nadamo se da će nas naši učenici i sljedeće godine predstavljati na državnom Natjecanju iz biologije.

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1 46

MOHO, broj 1

POVIJEST (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED (prapovijest i stari vijek) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Nika Nikolac, 1.1

1.

Jasna Bukarica-Kaurloto, prof.

David Čarapina, 1.1

/

Jasna Bukarica-Kaurloto, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Luka Bezić, 2.1

5.

Hrvoje Tomljanović, prof.

Kevin Kovač, 2.2

9.

Hrvoje Tomljanović, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Ivana Nikolac, 3.2

5.

Jasna Bukarica-Kaurloto, prof.

Roberto Mužić, 3.5

6.

Jasna Bukarica-Kaurloto, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Ivan Kalanj, 4.5

3.

Hrvoje Tomljanović, prof.

Anton Pavelić, 4.5

6.

Hrvoje Tomljanović, prof.

Ante Kaurić, 4.5

11.

Hrvoje Tomljanović, prof.

Andrej Ivanović, 4.1

13.

Hrvoje Tomljanović, prof.

2. RAZRED (srednji i rani novi vijek)

3. RAZRED (18. i 19. st.)

4. RAZRED (20. stoljeće)

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

47

MOHO, broj 1

Ponos domovine U četvrtak, 16. svibnja 2013. godine, održao se program posvećen pobjednicima natjecanja Ponos domovine.

Sam program započeo je u 15 sati u školskoj knjižnici. Ono što je bilo posebno kod cijelog programa jest prisustvovanje, tj. govor ministra Željka Jovanovića našim učenicima koji ujedno i jesu ponos naše škole.

Program je vodila učenica Lea Sečen koja je svojom stručnošću, ali i veseljem, opustila sve nazočne te je dala uvod pomoću kojega su se svi osjećali dobrodošlima. Sve je započelo himnom koju je izvodila vokalna skupina naše škole. Zatim su Andrea Južnić, Adrian Filčić i Arian Skoki imali instrumentalnu izvedbu Mom zavičaju. Slijedio je govor našega ravnatelja Henryja Pontea koji se svima prisutnima zahvalio te posebno istaknuo kako se ponosi učenicima ove škole, koji ujedno i jesu naš ponos domovine. Pjesmu Tina Ujevića, Pobratimstvo lica u svemiru, izvela je učenica Katarina Radman i svih nas iznenadila svojim sposobnostima govorništva.

Slijedio je govor organizatora natjecanja, gospodina Žarka Delača. On je iskazao svoje zadovoljstvo našom školom te našim učenicima zaželio da i sljedeće godine budu dobri, pa i još bolji. Uvjeren je da ćemo postići vrhunske rezultate i sljedeće godine. Govor našega ministra, gospodina Željka Jovanovića, bio je govor koji je dobio najviše pažnje i zasluženoga pljeska.

Naime, ministar nije skrivao oduševljenje našom školom te nas je usmjerio na to da težimo tome da postanemo snažne i moćne osobe, a da ćemo takvi postati samo pomoću svojega znanja i rada. Govor je nastavio pričajući o tome kako smo mi budućnost ove zemlje, a bio je vrlo siguran da nećemo razočarati jer vjeruje da smo dorasli zadatku. Nakon ovoga inspirativnoga govora Ministar je uručio nagrade učenicima (Renati Benac — 3.3, Anti Mandekiću i Tomislavu Kaurlotu — 3.1 ) i njihovim mentorima, profesorici Jasni Bukarica-Kaurloto i profesoru Hrvoju Tomljanoviću. Slijedio je govor profesora Tomljanovića koji je jasno iskazao da se ponosi svojim učenicima i svim njihovim postignućima. Program je završio izvedbom pjesme Moja domovina koju je izvela vokalna i instrumentalna skupina naše škole.

Program je bio veoma sažet, ali i veoma zanimljiv te nam dao motivaciju da sljedeće godine postignemo još više uspjeha, ali i da svakim danom radimo sve više na sebi.

Laura Biondić i Paola Peruč, 2.1 48

MOHO, broj 1

IsjeÄ?ak iz Novoga lista i fotografije:

49

MOHO, broj 1

GEOGRAFIJA (ŽUPANIJSKA RAZINA) 1. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Nika Nikolac, 1.1

1.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Sara Bakić, 1.4

2.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Anamaria Zuljani, 1.2

4.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Marin Sinožić, 1.5

6.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Hrvoje Crnjar, 2.5

1.

Renata Grbac Žiković, prof.

Marta Grgat, 2.2

2.

Renata Grbac Žiković, prof.

Kevin Kovač, 2.2

5.

Renata Grbac Žiković, prof.

2. RAZRED

3. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Dominik Stanojević, 3.1

1.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Sanja Mikašinović, 3.1

2.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ivana Nikolac, 3.2

3.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Kristina Jurčić, 4.1

2.

Renata Grbac Žiković, prof.

Matea Rob, 4.2

4.

Renata Grbac Žiković, prof.

Darija Jurjević, 4.1

9.

Renata Grbac Žiković, prof.

Domagoj Štefan, 4.3

10.

Renata Grbac Žiković, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Nika Nikolac, 1.1

6.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Hrvoje Crnjar, 2.5

12.

Renata Grbac Žiković, prof.

4. RAZRED

GEOGRAFIJA (DRŽAVNA RAZINA) 1. RAZRED

2. RAZRED

50

MOHO, broj 1

3. RAZRED Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Dominik Stanojević, 3.1

7.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ivana Nikolac, 3.2

8.

dr.sc. Hrvoje Grofelnik, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Kristina Jurčić, 4.1

5.

Renata Grbac Žiković, prof.

4. RAZRED

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

51

MOHO, broj 1

LOGIKA (MEĐUŽUPANIJSKA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

2.

David Karasman, prof.

Robert Injac, 3.5

4.

David Karasman, prof.

Ivana Nikolac, 3.2

7.

David Karasman, prof.

Juraj Juričić, 3.5

10.

David Karasman, prof.

Kristijan Vulinović, 3.5

11.

David Karasman, prof.

Odri Cicvarić, 4.4

19.

David Karasman, prof.

FILOZOFIJA (MEĐUŽUPANIJSKA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Dora Zambata, 4.3

5.

David Karasman, prof.

Helena Grdić, 4.1

11.

David Karasman, prof.

Anamaria Jurčić, 4.1

12.

David Karasman, prof.

Ema Vukić, 4.3

14.

David Karasman, prof.

Marina Bakarić, 4.1

19.

David Karasman, prof.

Lora Kukić, 4.4

21.

Vesna Rajnović, prof.

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Mihael Eraković, 3.4

22.

David Karasman, prof.

Robert Injac, 3.5

23.

David Karasman, prof.

LOGIKA (DRŽAVNA RAZINA)

FILOZOFIJA (DRŽAVNA RAZINA)

52

Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Dora Zambata, 4.3

17.

David Karasman, prof.

MOHO, broj 1

Međužupanijsko Natjecanje iz filozofije i logike Temelji li se matematika na logici ili je logika filozofska znanost čije je temelje zapisao matematičar i filozof Aristotel još u staroj Grčkoj? Nisu li i same premise i konkluzije proizašle iz čovjekove svijesti u želji da dokaže valjanost zaključka te njegovu istovrijednost i istinitost?! Možemo reći da je, svakako, svakome pravom matematičaru logika oruđe kojim prikazuje svoje spoznaje i rješava složene matematičke jednadžbe i probleme. No, otkuda onda poveznica logike i filozofije? Filozofija je majka logike koja nastoji proučiti i približiti čovjeku apstraktne i opće probleme vezane za znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Dana 12. ožujka 2013. godine Gimnazija Andrije Mohorovičića Rijeka bila je domaćin međužupanijskog Natjecanja iz logike i filozofije. Na 16. međužupanijskom Natjecanju iz logike sudjelovalo je 30 učenika iz 9 škola s područja Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.

Titulu najboljeg logičara odnijela je Zoe Jolić-Matošević, učenica Prve riječke hrvatske gimnazije. Drugo mjesto pripalo je učeniku naše gimnazije Mihaelu Erakoviću, a trećeplasirani bio je Tomislav Vojvodić, učenik Talijanske srednje škole Dante Alighieri iz Pule. Na 13. međužupanijskom Natjecanju iz filozofije sudjelovalo je 26 učenika iz 10 škola s područja Primorsko-goranske i Istarske županije. Tema ovogodišnjeg natjecanja iz filozofije bio je Bog te polemičko raspravljanje oko te teme. Najboljim filozofom pokazao se Igor Rubinić, učenik Prve sušačke hrvatske gimnazije. Drugo mjesto osvojila je svojim filozofskim sposobnostima Petra Gržinić, učenica Gimnazije Eugena Kumičića iz Opatije, a treće Ana Bura, učenica Prve riječke hrvatske gimnazije.

Za uspješnu realizaciju i provedbu smotre, osim profesora logike i filozofije iz Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije, bili su zaduženi i dr. sc. Aleksandra Golubović, dr. sc. Majda Trobok i dr. sc. Luca Malatesti, profesori s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Tanja Tatalović, 3.5

Autorica fotografije: Matea Hrvatin, 3.2 53

MOHO, broj 1

INFORMATIKA (ŽUPANIJSKA RAZINA) Ime i prezime, razred

Mjesto

Mentor

Filip Konić, 1.5 (Osnove informatike)

1.

Petar Jelača, prof.

Robert Injac, 3.5 (Osnove informatike)

2.

Petar Jelača, prof.

Vedran Mikov, 4.4 (Osnove informatike) Kristijan Vulinović, 3.5 (Osnove informatike) Maria Grbavac, 2.4 (Osnove informatike)

3.

Višnja Pešut, prof.

4.

Petar Jelača, prof.

6.

Višnja Pešut, prof.

Luka Suman, 3.5 (Osnove informatike)

7.

Petar Jelača, prof.

Zvonimir Matić, 2.4 (Algoritmi — I. podskupina) Kristijan Fugošić, 2.4 (Algoritmi — II. podskupina) Maria Grbavac, 2.4 (Algoritmi — II. podskupina) Kristijan Vulinović, 3.5 (Algoritmi — II. podskupina) Matteo Kinkela, 3.5 (Algoritmi — II. podskupina)

1.

Višnja Pešut, prof.

sudjelovao

Višnja Pešut, prof.

sudjelovala

Višnja Pešut, prof.

1.

Petar Jelača, prof.

2.

Petar Jelača, prof.

Luka Košćak, 3.5 (Razvoj softvera)

1.

Petar Jelača, prof.

Kristijan Vulinović, 3.5 Dino Ilić* (Razvoj softvera)

2.

Petar Jelača, prof.

Napomena: u kategoriji Osnove informatike natječu se svi srednjoškolci zajedno (ne dijele se po školama ili usmjerenjima). Algoritmi — I. podskupina obuhvaća 1. i 2. razrede, a II. podskupina 3. i 4. razrede. * Dino Ilić nije učenik GAM-a, već Elektrotehničke škole, ali je radio projekt s Kristijanom Vulinovićem.

INFORMATIKA (DRŽAVNA RAZINA) Ime i prezime, razred Kristijan Vulinović, 3.5 (Algoritmi)

54

Mjesto 7.

Mentor Petar Jelača, prof.

MOHO, broj 1

DEBATA (ŽUPANIJSKA RAZINA) Sudjelovalo je 18 tročlanih ekipa. Ekipe GAM 1 i GAM 2 zauzele su 10. i 11. mjesto.

Individualni poredak govornika: 22. Luči Krnić, 1.4 27. Ivana Šepić, 2.3 30. Robert Injac, 3.5 33. Juraj Juričić, 3.5 35. Karlo Butorac, 2.2 36. Katja Andrić, 1.4 Učenice iz kluba Kastav prijavile su se pod našom gimnazijom, ali su debatirale pod imenom Kastav. One su na 6. mjestu.

Individualni poredak: 15. Anamaria Šušnjar, 4.3 18. Corina Kukurin, 4.2 26. Jelena Ratko, 3.3

VJERONAUK (ŽUPANIJSKA RAZINA) Naša je gimnazija osvojila 4. mjesto na Vjeronaučnoj olimpijadi 2013.

Ime i prezime, razred Mentor Dino Božanić, 3.3 vlč. Matija Matičić Matej Pedišić, 3.1 vlč. Matija Matičić Iva Kovačević, 2.5

vlč. Matija Matičić

Maša Blečić, 3.3

vlč. Matija Matičić

GLAZBENA UMJETNOST (DRŽAVNA RAZINA) Nakon 13 uspješnih sudjelovanja na državnom natjecanju pjevačkih zborova – Glazbene svečanosti hrvatske mladeži u Varaždinu te 4 brončane i 7 srebrnih plaketa, ove je godine Združeni zbor Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka osvojio i davno očekivanu i zasluženu ZLATNU PLAKETU. GLAZBENA UMJETNOST (MEĐUNARODNO NATJECANJE)

55

MOHO, broj 1

“Verona, grad u talijanskoj regiji Veneto na rijeci Adige...“ Iako učenici nakon ovakvog uvoda najčešće svi odreda isključuju zvučnike, mi smo se potrudili i, za većinu nas prvi put u povijesti, zapravo do kraja poslušali govor našega turističkog vodiča. A kako i ne bismo kad je taj turistički vodič bio nitko drugi nego naš Branimir (4.4). I tako, uz njegove zanimljivosti, putovanje smo završili oko 14 sati kada nas je autobus ostavio u centru Verone. Nismo, doduše, bili u punom broju jer smo već oko 8 ujutro jednog soprana (Lauru) ostavili na slovenskoj granici slijedom nesretnih okolnosti, tj. jednog natučenog koljena.

U centru Verone prvi pogled pada na ogromni park u središtu Trga Bra, a odmah nakon njega na veličanstvenu Arenu (prema Branimiru – treći najveći amfiteatar, odmah poslije Koloseuma i amfiteatra u Capui) i palaču Barbieri. Sljedećih je nekoliko sati bilo posvećeno razgledavanju ostalih znamenitosti, poput Julijina balkona, Kamenog mosta, Gavijeva slavoluka i mnogih drugih, te slušanju ostalih – konkurentnih i nekonkurentnih zborova. Naš je zbor bio u skupini D1, zajedno s još tri zbora (ženskim njemačkim zborom iz Magdeburga, mješovitim zborom kršćanske škole iz SAD-a te zborom jedne djevojačke škole iz Hong Konga). Prvi dan nastupale su Njemice i Amerikanci. Iako su Njemice odlično otpjevale svoje pjesme, njihova je koreografija uskoro postala metom mnogih šala. Te su djevojke na kraju bile i prve u našoj kategoriji, što je, naravno, uzrokovalo još više smijeha na njihov račun. U hotelu smo se te večeri odlično najeli s obzirom na talijansku tradiciju posluživanja pašta – je lo – desert (panetone), i još bolje doručkovali sljedećeg jutra s toplim kroasanima i, najvažnije, kavom.

Dan se, n a ž a lo st , nije nastavio u tako dobrom duhu – počevši od kiše koja je cijelo vrijeme padala pa do užasne akustike u Teatru Nuovo u kojem smo nastupali. No, kako je nama, tako je i ostalima. Otpjevali smo sveukupno pet pjesama renesansnog, romantičkog i repertoara 20. st. (Matona, mia cara; Vedrassi prima; Im grűnen; Na novu plovidbu i Pejzaž II.) Te smo večeri nastupali i u crkvi San Zeno s nekoliko duhovnih pjesama i popularnijih skladbi iz raznih dijelova Hrvatske, kao što su Vela luka, Moj kraj, Zvoni pjesma i Vuprem oči.

I to je bio zadnji nastup na ovom putovanju. Vratili smo se u hotel, ponovno obilno večerali i – ono bez čega ne ide – pjevali uz gitaru i harmoniku. U tomu su nas dosta brzo prekinuli uzvicima: “Calma!

Calma!“ i jednim ključem koji otvara sva vrata u hotelu. Ali kako je mlade ljude teško natjerati da se raziđu, već za pola sata ponovno smo se skupili u jednoj drugoj sobi i družili se, sada u nešto tišem obliku.

56

MOHO, broj 1

Treći dan značio je pakiranje i neispavanost. Svatko je od nas barem jednom toga jutra pomislio: “Trebao sam sinoć ić ranije spavat.“ Napustili smo hotel i otišli u grad na završno slavlje. Prije toga imali smo još malo vremena tako da smo svi uspjeli vidjeti Veronu i sve što nas je zanimalo u vezi nje, dok su predstavnici zbora – Roma i Branimir, zajedno s profesoricom Žic, posjetili Gradsku vijećnicu i tamo upoznali gradonačelnika Verone. Većina je nas ostalih odmah krenula u potragu za trgovinom u kojoj ćemo napuniti ruksake i spremiti se za putovanje natrag. To je oduzelo najviše vremena. Na prvom mjestu negativnih stvari u Veroni činjenica je da u centru ne postoje trgovine namirnicama. Također, na drugom je mjestu premalen broj normalnih kafića na koje smo mi Riječani naučeni. Sve sami restorani. No dobro, svatko je to svoje slobodno vrijeme proveo na svoj način, i oko 11 sati uputili smo se svi zajedno na završnicu ovog međunarodnog natjecanja u Teatru Filarmonico. Tamo je održan odličan nastup te su objavljeni rezultati natjecanja. Ponosni smo na činjenicu da je naš školski zbor osvojio 3. mjesto na XXIV. međunarodnom natjecanju u zborskom pjevanju. Ispred nas plasirale su se, osim navedenih Njemica, i Kineskinje. Moramo spomenuti da je, osim našega, na natjecanju nastupao još jedan hrvatski pjevački skup: klapa Motovun, koja je osvojila prvo mjesto u svojoj kategoriji!

Nakon završnice svi smo skupa prošetali do Arsenala gdje se održavao domjenak. Ondje smo stekli mnoge nove prijatelje, a posebno smo se družili s Kineskinjama koje su zaista nevjerojatno druželjubive. Želim spomenuti da se s njima još uvijek redovito čujemo, uglavnom preko fejsa, ali i razglednicama, bez obzira na vremensku razliku i činjenicu da se nalaze na drugom kraju svijeta. Odmah nakon domjenka uputili smo se u Arenu gdje smo zajedno sa svim ostalim zborovima otpjevali poznati zbor iz Verdijeve opere Nabucco (Va pensiero), Odu radosti i Milost. Tako je i završilo naše putovanje u Veronu. Želimo se zahvaliti profesoru Karasmanu i gospođi Ireni koji su nas pratili i pružali nam podršku. A najviše od svega, želimo zahvaliti profesorici Ljerki Žic, ne samo za ovu i ostale izvanredne prilike koje nam pruža već i za dugu, sada već 26-godišnju tradiciju, rada s nama mladima i pružanja sigurnog mjesta za pjevanje, druženje i najvažnije – nova prijateljstva.

Lorena Drakula, 3.2 Zlatni dani Novoj generaciji prvašića uvijek je najteže započeti i uklopiti se. Izbor prave aktivnosti pomaže nam da nađemo svoje mjesto u novom društvu. Nas se, eto, posebno dojmio zbor. Protivno razmišljanju ostalih, zbor nije najlakša aktivnost u školi. Potrebno je puno reda, rada i discipline, ali se rezultati pokazuju. Primjer je i naše sudjelovanje na državnom Natjecanju u Varaždinu. Nije da se hvalimo, ali zlato nije mala stvar. Odličan plasman odraz je našeg cjelogodišnjeg truda.

Putovanje u Varaždin 15. i 16. svibnja započeli smo veselom atmosferom u autobusu. Iako nam je gubljenje glasa bilo strogo zabranjeno, pjesme je bilo kao i na svakom putovanju. Naše se druženje nastavilo kako u hotelu tako i u šetnji predivnim gradom, a vrhunac putovanja bio je ipak sam nastup i dodjela nagrada koje su proslavljene pjesmom i druženjem zborova diljem Hrvatske.

Naša profesorica Ljerka Žic uvijek kaže kako smo još mali i kako ćemo naučiti. I istina je jer smo, pogotovo mi, prvašići, nakon Varaždina naučili što znači biti dio tima. Profesorici je ovo posljednja godina rada s nama jer odlazi u zasluženu mirovinu. Predivno iskustvo iz Varaždina zaključili smo zlatom za koje smo se svim srcem borili u nadi da ćemo ju tako trijumfalno pozdraviti.

Nikolina Akmadža, Helena Bistrović i Dora Belas, 1.1

57

MOHO, broj 1

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA (ŽUPANIJSKA RAZINA) Županijsko Natjecanje srednjih škola u odbojci Naša gimnazija već dugi niz godina sudjeluje na natjecanjima u mnogim područjima te kao takva ostvaruje odlične rezultate iz matematike, kemije, hrvatskog i stranih jezika, geografije… ali također i u sportskim natjecanjima. Tako je u utorak, 12. ožujka 2013. godine, Mohorovičićeva muška odbojkaška ekipa sudjelovala na županijskom Natjecanju srednjih škola, nakon što je neporažena prošla gradsku razinu. Dečki su se pripremali kroz cijelu godinu te su s razlogom u utorak smatrani favoritima. U polufinalu sastali su se s ekipom Elektrotehničke škole Rijeka te pobjedom od 2 : 0 izborili finale gdje ih je čekala Gimnazija Eugena Kumičića Opatija nakon pobjede nad PRHG-om.

Finalna utakmica bila je fantastična. Obje ekipe bile su složne, dobro uigrane i spremne samo na pobjedu. Nažalost, iako su dečki dali sve od sebe, to nije bilo dovoljno za pobjedu. Opatijci su bili za nijansu bolji, a dodatno ih je motivirala mnogobrojna publika i prednost domaćeg terena. GAM je tako, u ključnom dijelu natjecanja, upisao prvi bolan poraz od 2 : 0 te osvojio drugo mjesto i propustio odlazak u Rovinj na daljnje natjecanje.

Uz profesoricu Poklepović i profesora Žitka, ekipu GAM-a vodila je bivša učenica Adriana Nadilo, a moralnu podršku s tribina kroz cijelo natjecanje davala im je ženska ekipa koja se nije uspjela plasirati na županijsku razinu.

Iako tužni zbog poraza, svi smo ponosni na dečke zbog odlične igre, timskog duha i, naravno, srebrnih medalja zlatnog sjaja. Uz čestitke, nadamo se da će iduće godine biti još uspješniji.

Darija Jurjević, 4.1

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA (DRŽAVNA RAZINA) Atletičari su osmi put zaredom nastupili na državnom Natjecanju srednjih škola u atletici. Osvojili su, u konkurenciji uglavnom sportskih gimnazija, visoko treće mjesto.

400 m

Skok u dalj

Zvonimir Živković, 4.3 – 53:51

Matija Juranović, 2.4 – 5,87

Borna Đeke, 2.4 – 54:80

(4. mjesto)

1000 m

Kristian Kirinčić, 3.3 – 5,43

Daniel Ivaničić, 2.3 – 2:46

Bacanje kugle

(3. mjesto)

Ivan Blašković, 4.4 – 17,76

Rezultati

Matej Pedišić, 3.1 – 2:49

(1. mjesto)

100 m

Skok u vis

Filip Tudor, 4.3 – 10,47

Filip Ćiković, 3.3 – 12:07

Paolo Lazarić, 4.3 – 190 cm

Vrijeme štafete: 46:87

Filip Margetić, 3.5 – 12:39

(1. mjesto)

Ukupni broj bodova: 89,5

Milan Trbojević, 3.2 – 160 cm

58

MOHO, broj 1

Izvor: novilist.hr

Izvor: danas.net.hr

Izvor: veÄ?ernji.hr 59

MOHO, broj 1

Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske NVURH (Nacionalno vijeće učenika Republike Hrvatske) najviše je tijelo učenika osnovnih i srednjih škola na nacionalnoj razini. Predstavničko je tijelo svih učenika s područja Lijepe Naše i savjetodavno tijelo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta od 2005. godine. Vijeće se sastoji od 21 člana, po jedan predstavnik iz svake županije.

Neke od najvažnijih zadaća Vijeća su: – predstavljanje učenika u svim pitanjima na nacionalnoj razini koja se odnose na njih, njihov rad i odgojno-obrazovni sustav; u javnosti i institucijama od značaja za odgojno-obrazovni sustav i učenike, – briga o obvezama, pravima i interesima učenika i zastupanje istih, – pripremanje i davanje prijedloga ministru znanosti, obrazovanja i sporta o pitanjima važnim za učenike, njihov rad i rezultate u obrazovanju.

U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta 20. ožujka održana je konstituirajuća sjednica Nacionalnog vijeća učenika. Za predsjednika Vijeća izabran je Luka Leopoldović, učenik Prirodoslovno-matematičke gimnazije Požega, a za njegova zamjenika Karlo Horvat iz OŠ Vladimira Nazora Daruvar.

Smatram da je ovakvo tijelo učenika veoma potrebno u državi jer omogućuje nama, učenicima, da se i naš glas čuje. Koliko god se osjećali bespomoćno – ovo je odlična prilika za napraviti promjene. Drago mi je da se u Vijeću okupila raznovrsna i veoma zagrijana ekipa, željna promjena. No, za mijenjanje i poboljšanje situacije potrebna nam je i suradnja ostalih. Nas 20-ak iz Vijeća samo smo glasnici stvarnih želja i potreba učenika iz naših županija. Zato iskoristite priliku da se i vaš glas čuje.

Iduća sjednica bit će održana 3. svibnja 2013. Tada ćemo napraviti razradu plana za tekuću i narednu godinu.

Lea Sečen, 3.3

Autorica fotografije: Petra Peloza, 4.1

60

MOHO, broj 1

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1 61

MOHO, broj 1

Poezija

Ti Ti što kradeš mi snove Za tobom žudi srce moje Još te uvijek osjećam kraj sebe

Pjesma o Hrvatskom

Nakon svega želim samo tebe

Definicija soneta Simploka, to je to

U mojim mislima si uvijek

Elipsa i još definicija sto

U srcu mom ostat ćeš zauvijek Moje ruke te zovu ove

Ma baš je prava šteta

Ti što kradeš mi snove

Što naša ocjena nije

Tina Đorđević, 4.1

Sposobnost što se krije

Kako bi bilo lako Da sklopiš malo rime I dobiješ peticu time Jelena Malinarić, 3.2

Crteži: Jelena Malinarić, 3.2

62

MOHO, broj 1

Pijesak U pustinji nalazi se i mnoge ga brige more, jer oluja mu dolazi njega će daleko odnijeti a ne zna gdje će dospjeti.

Dosad ga je sunce grijalo ostat će mu u sjećanju uživanje na imanju ipak mu je to prijalo.

Možda je to i potrebno dočekat će on to spremno i vidjeti drugo svjetlo.

Sad on mirno očekuje dugom putu se raduje.

Ivan Kalanj, 4.5

Autorica fotografija: Marina Bakarić, 4.1

63

MOHO, broj 1

Haiku Poems

Love is like a rose In that my grandma grows it To win a contest

If I jump after you, darling Could it really be love Falling down a pit

Korisne stranice: History, structure and examples of haiku poems

Heaven called her name Please no, I pleaded with death

http://examples.yourdictionary.com/examples-ofhaiku-poems.html

She can't love me there

DruĹĄtvo hrvatskih haiku pjesnika: http://www.haiku.hr/haiku.html

Love has let me down I miss the liver I gave you Now I want it back

I have rolled the dice I've taken all the chances Love is a gamble

You're not that special Autorica fotografija: Marina Bakarić, 4.1

Our love faded long ago I want a divorce 3.2

64

MOHO, broj 1

Svijet fotografije

U Gimnaziji djeluje skupina talentiranih fotografkinja. Profesor David Karasman voditelj je fotogrupe koja redovito održava izložbe te prima pohvale za svoj rad. U časopisu imate priliku pogledati neke od njihovih radova.

Fotogrupa Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka djeluje od školske godine 2010./2011. Od tada je u radu grupe sudjelovalo dvadesetak učenika. Grupa je započela s djelovanjem na inicijativu učenika koji su se već bavili fotografijom i koji su željeli svoje radove prezentirati kolegama, nastavnicima, ali i široj publici. Ovo je odredilo dosadašnje aktivnosti koje su uglavnom bile usmjerene prema prezentaciji učeničkih radova. Tako je do sada organizirano 6 izložbi u prostorima škole i 3 izvan škole. U protekloj školskoj godini organizirana je izložba povodom Dana škole u siječnju te povodom programa posvećenog pobjednicima natjecanja Ponos domovine kojem je nazočio i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u svibnju ove godine. Fotogrupa trenutno organizira samostalnu izložbu Marine Bakarić u prostorima Erste banke.

Marinini radovi bili su uvršteni na 5. BEOKULIS (Beogradski Ku lo ar o v liko vni izr az srednjoškolaca Srbije i regije, koji organizira Matematička gimnazija Beograd). U radu ovogodišnje grupe, pored spomenute Marine, sudjelovale su Iva Ćavar, Dora Iljadica, Matea Hrvatin, Petra Peloza i Ivana Lovrinović.

Marina Bakarić, 4.1

Matea Hrvatin, 3.2

65

Petra Peloza, 4.1

MOHO, broj 1

Autorica fotografije: Iva Ćavar, 3.2

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1 66

MOHO, broj 1

Proljetni praznici

Nakon tjedan dana odmora, pred početak nastave, odlučio sam pitati svoje razredne kolege kako su proveli proljetne praznike i uskrsne blagdane. Evo njihovih odgovora: MATIJA: “Devedeset posto Uskrsa sam spavao, ostatak sam se hranio i vježbao matematiku. Znaš kako se kaže – škole nikad dosta. Jedva čekam sutra sat latinskog!“ DEJAN: “Iako se tijekom ovih praznika nisam uspio odmoriti, za Uskrs sam se donekle okrijepio.

Tijekom dana sam, osim u toplini svog doma, uživao i u druženju s najbližima. Upravo to smatram najvrjednijom gestom koja mi je ujedno ove praznike te Uskrs učinila posebnim.“ HRVOJE: “Osim uživanja u divnoj šunki, čokoladi i u ljenčarenju (naravno, sjećajući se pritom Kristove žrtve koja nam je to omogućila), ovog Uskrsa mogli smo uživati i u cjelovikendnom filmskom maratonu na HRT 3, kanalu specijaliziranom za, uglavnom, nepravedno zaboravljene filmske klasike, koji pruža mogućnost novim naraštajima (tj. onoj trojici koji gledaju) da se upoznaju s njima. Tako su nas ove godine odlučili zabaviti i podsjetiti na filmove vedroga karaktera, filmove Charlesa Chaplina, Woodyja Allena, Franka Capre, talijanskog komičara Tota te na bengalski dječji klasik Pustolovine Gupija i Baghe, redatelja Satyajita Raya. Ako niste pogledali niti jedan od ovih filmova, toplo vam preporučujem da to učinite.“ FRANKO A.: “Otišao sam s obitelji na izlet u Pariz. Htio sam vidjeti kakav je život u EU. I moram reći da su cijene KATASTROFA! Kod nas je svaka druga boca Coca-Cole gratis, a u Parizu 3 deca koštaju 6,5 €.“ BORNA: “Pa više-manje bio sam kod kuće. Nisam radio ništa pametno, osim što sam se odmarao od učenja i škole.“ MARKO: “Ne pitaj me ništa, cijele praznike sam ležao s temperaturom 40.“ MATEA: “Ma kakvu sad izjavu tražiš od mene!? Kao da ne znam da je 1. april.“ FILIP (u 15 h): “Ma ne mogu sad, tek sam se digao iz kreveta.“ FILIP (u 18 h): “Pospan sam, odoh ja leći. Izjavu ću ti dati drugi put.“ Franko Ivančić, 2.5

67

MOHO, broj 1

Mjesta za izlaske Palach Klub Palach nekoć je bio studentska gostionica Index, sve dok 1969. godine petorica studenata nisu zatražila prostor za Studentski klub medicinara. Prostor je bio u funkciji već 17. studenog 1968. godine, no ime je ubrzo promijenjeno u čast Janu Palachu.

On je bio češki domoljub, student povijesti i političke ekonomije u Pragu koji se 16. siječnja 1969. godine zapalio nakon invazije pet zemalja Varšavskoga pakta na Čehoslovačku. Tim je činom postao simbolom suvremene borbe za slobodu te je posmrtno odlikovan brončanim križem koji su uzidali na mjesto samozapaljenja. Trg je preimenovan njemu u čast, asteroid je nazvan po njemu, ali i tadašnji studentski klub u Rijeci.

Klub Palach kao takav službeno radi zadnje 44 godine. Danas je to naizgled mirno mjesto u naizgled mirnom dijelu grada. Kada prvi put dolazite u Palach (pogotovo ako dolazite po danu), imat ćete osjećaj kao da ste naišli na nešto drugačije − i bit ćete u pravu. Od trenutka kada pogledate u velika crvena vrata, zaljubit ćete se. Atmosfera je uvijek odlična, a ako se potrudite upoznati i neke ljude tamo, nikada ni nećete htjeti otići. Klub se sastoji od tri prostorije. U prve dvije su šankovi, a u trećoj je pozornica i pušiona. Također, ima i računala, fliper, pikado, izložbe, stolni nogomet, razne koncerte i puno različitih događanja. Muzika je odlična, a konobari još bolji − uvijek prijateljski raspoloženi s ponekom dozom sarkazma što im samo daje još veću čar.

U petom će mjesecu doći do promjene vlasnika, no Palach će i dalje ostati ono što je bio − nezaboravno mjesto s nezaboravnim ljudima.

Laura Biondić, 2.1 Više o klubu možete saznati na sljedećim internetskim stranicama: — http://www.muzika.hr/clanak/14777/vijesti/klub-palach-rijeka-kad-jaganjci-utihnu.aspx (fotografija Palacha preuzeta je s navedene internetske stranice) — http://www.jutarnji.hr/u-mracnoj-rupi-kraj-korza-rodila-se-alternativna-scena--moze-li-palach-opet-biti-srediste-rijeckekulture/1089534/ — http://www.klubskascena.hr/aktualno/vijesti/posljednja-festa-palacha-09052013.

68

MOHO, broj 1

Klub mladih Tražite mjesto za izlazak? Za vas imam prijedlog koji bi vam se mogao svidjeti.

Mjesto o kojem pričam je Klub mladih. Otvoren je 7. svibnja 2012. godine, a do sada je privukao rekordan broj ljudi, što ne čudi zbog svih silnih ponuda i mogućnosti koje nudi. Nalazi se preko puta Talijanske škole, malo iznad Teatra Fenice, dakle vrlo blizu naše škole. Grupa aktivista nekoliko je godina radila na otvaranju tog neprofitnog kluba za mlade. Cilj im je, kako kažu, aktivno kreirati kulturne, edukativne i zabavne programe za mlade. Žele potaknuti mlade da i sami postanu kreatori te se uključe u život svoje lokalne zajednice. Zanimljivo je da se organiziraju priredbe, savjetovanja, seminari, izložbe, predavanja, pripreme za maturu, instrukcije i brojne druge aktivnosti. Klub surađuje s raznim aktivistima te širi ekološku svijest. Također, nudi raznu hranu, pića, besplatan internet i, naravno, mnogo zabave. U zaključku mogu jedino reći da ako tražite novo mjesto za izlazak, probajte s Klubom mladih.

Uvjerena sam da nećete požaliti.

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

Antonela Antić, 2.1

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1

Klub mladih na internetu: http://www.klubmladihrijeka.hr/ (fotografije Kluba mladih preuzete su s navedene internetske stranice) 69

MOHO, broj 1

Korisne informacije

Informacije o dr탑avnoj maturi: http://www.ncvvo.hr/drzavnamatura/web/public/home https://www.facebook.com/mojamatura

Vje탑be za dr탑avnu maturu: http://www.srednja.hr/Kvizovi/Drzavna-matura/ https://sites.google.com/site/mojamucionica/

70

MOHO, broj 1

Vesna Stipčić-Sladović, prof.: Nastava psihologije u Gimnaziji Andrije Mohorovičića Rijeka U našoj gimnaziji nastava psihologije provodi se kroz redovnu i izbornu nastavu.

Redovna se nastava u općoj gimnaziji realizira jedan nastavni sat u drugom i jedan sat u trećem razredu, a u prirodoslovno-matematičkoj jedan nastavni sat tjedno u trećem razredu.

Osnovni ciljevi i zadaci nastave psihologije jesu: 

učenicima prenijeti osnovne spoznaje iz područja psihologije,



osposobljavati ih za razumijevanje vlastitog ponašanja i doživljavanja, te ponašanja i doživljavanja drugih ljudi,



promicati i razvijati humanistički pogled na svijet.

Opširan nastavni program i mali broj sati nastave tjedno nameće korištenje metode usmenog izlaganja nastavnice, ali se koriste i druge metode koliko je to moguće, najviše metoda samostalnog rada učenika na tekstu te projektna nastava.

Projektna nastava ima svoje specifične karakteristike: 

usmjerena je prema interesima učenika,

učenik samostalno, ciljano i detaljno planira svoj rad pa time promiče ideju i razvija vještine samoregulirajućeg učenja, 

potiče i osposobljava učenike za suradničko (socijalno) učenje, timski rad, 

 

zagovara interdisciplinarnost i promiče cjelovito učenje,

osposobljava učenika za cjeloživotno učenje.

Projektnom nastavom obrađujemo nastavnu cjelinu Psihički razvoj pojedinca: cilj je aktivnosti upoznati i prezentirati specifičnosti pojedinih razvojnih razdoblja čovjeka, 

priprema se sastoji od podjele učenika u grupe, učenici prikupljaju materijale iz različitih izvora, planiraju i osmišljavaju izlaganje, svi učenici sudjeluju u radu, 

svaka grupa predstavlja svoj uradak – plakat ili LCD prezentaciju, 

na kra ju slije d i r efleks i ja – do jmo vi, razgovor te vrednovanje i samovrednovanje rada i izlaganja. 

71

MOHO, broj 1

Izborna nastava provodi se dva nastavna sata tjedno u jednom ili u dva maturalna razreda opće gimnazije. Kroz izbornu nastavu psihologije produbljujemo nastavne sadržaje usvojene u drugom i trećem razredu, ali i usvajamo nova znanja. Najviše smo se bavili temama s područja razvojne i zdravstvene psihologije, a to su bile teme Psihologija djetinjstva i mladosti te Djeca s trajnim posebnim potrebama.

U proteklih dvadeset godina djelovanja naše gimnazije izuzetno važno mjesto u radu ima terenska nastava. Nakon teorijskog dijela u školi, učenici u praksi, u vrtićima i osnovnim školama, opažaju razvojne karakteristike djece različite dobi .

Već godinama razvijamo uspješnu suradnju s gotovo svim podcentrima Dječjeg vrtića Rijeka, osnovnim školama i mnogim udrugama našega grada.

Zahvalni smo ravnateljicama, stručnim suradnicama i suradnicima, odgajateljicama i nastavnicama dječjih vrtića Krnjevo, Maestral, Potok, Veseljko, i osnovnim školama Brajda, Podmurvice, Nikola Tesla, Turnić, Gornja Vežica, Škurinje i drugima.

Naši učenici redovito posjećuju Centar Slava Raškaj gdje se upoznaju sa specifičnostima rada s djecom oštećena sluha. Terenska nastava ostvaruje se kroz posjete Centru za autizam u Rijeci, Centru za odgoj, Domu za djecu invalide Oštro-Kraljevica, udrugama Homer, Srce i drugima.

Dugi niz godina surađujemo s udrugom ASK i Društvom za kibernetiku psihoterapije. U ožujku 2004. godine uključili smo se, zajedno s Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom, u projekt Sekunda koja mijenja život u organizaciji Autokluba Rijeka.

Provedene su četiri radionice na temu KAKO MOŽEMO POVEĆATI SIGURNOST U PROMETU? Pogledali smo potresan film Sekunda koja mijenja život.

Našu su školu u okviru tog projekta posjetili policajac, liječnik hitne medicinske službe i vatrogasac, a održano je dojmljivo predavanje dr. Zeidlera. U rujnu 2005. proveden je sličan projekt pod nazivom Promet u akciji.

Da bih učenike potaknula na humanitarni i volonterski rad za koji nam izborna nastava pruža izuzetne mogućnosti, uključivala sam učenike u radionice RI

centra, regionalnog centra za razvoj neprofitnih organizacija. Učenici su pohađali cjelodnevnu radionicu – Volontirati – kako, zašto i gdje?.

Naučili su što su volonterstvo i civilno društvo, upoznali razloge i mogućnosti volontiranja...

Nakon cjelodnevne subotnje radionice dobili bi diplomu o završenoj edukaciji i priručnik.

72

MOHO, broj 1

Izuzetno uspješnu suradnju ostvarili smo s Domom

Ivana Brlić Mažuranić u Rijeci i Lovranu kroz organizirane posjete i humanitarne akcije skupljanja odjeće i novčane donacije. Tako su učenici potaknuti da shvate veliku ulogu obitelji za razvoj djeteta te da se uključe u volonterski rad u Domu. Provodili smo akciju Kuna za... čime smo skupljajući po kunu od svakog učenika i nastavnika kupovali poklone, slatkiše, pelene, igračke...

Godinama, gotovo od samog osnutka Udruge prijatelja bijeloga štapa, uspješno smo surađivali s gospođom Marijim Hack, koja je redovito posjećivala našu gimnaziju i održavala učenicima izuzetno zanimljiva i poučna izlaganja o problemima slijepih osoba.

Kroz izbornu nastavu psihologije naša se gimnazija uključivala u mnoge projekte.

U proljeće 2004. naša se gimnazija kroz izbornu nastavu psihologije uključila u projekt Imaš 100% pravo na nenasilje – prevencija nasilja u mladenačkim vezama. Obilježili smo Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, proveli smo aktivnosti u školi (uređenje panoa, razgovor s učenicima o problemu nasilja u vezama) i uredili štand na Korzu zajedno s Kemijsko-grafičkom školom koja je također bila uključena u projekt.

Sličan program provodimo i 2010. i 2012. godine u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Društva za psihološku pomoć, a pod pokroviteljstvom Movisie iz Utrechta te Ministarstva vanjskih poslova Nizozemske i Grada Zagreba.

U proljeće je iste godine u Rijeci obilježen Tjedan psihologije u Hrvatskoj. Također se obilježavala 150. godišnjica rođenja te 60. godišnjica smrti oca hrvatske psihologije dr.

Ramira Bujasa. Naše su učenice i učenici uredili školski pano te osmislili i održali predavanje i prezentaciju na temu Psihologija u Hrvatskoj – od dr. Ramira Bujasa do danas. Događaju su nazočile ravnateljica škole, mr. sc. Varja Crnić-Zalokar, i viša savjetnica, profesorica Teodora Dubrović, a zabilježile su ga i kamere lokalne televizije.

Ove školske godine naša se gimnazija zajedno s Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom uključila u projekt Rijeka psihologije u okviru 5. tjedna psihologije u Hrvatskoj koji je održan od 20. do 26. veljače 2012.

73

MOHO, broj 1

Proteklih nekoliko školskih godina u okviru izborne nastave psihologije provodimo radionice za učenike prvih razreda U novoj školi – u novom razredu. Radionice provode maturanti koji osmišljavaju, planiraju i provode aktivnosti s učenicima prvih razreda, oni postaju podrška učenicima prvih razreda u stresnom razdoblju prelaska iz osnovne u srednju školu. Želim naglasiti da je, osim obrazovnog, izuzetno važan odgojni zadatak izborne nastave psihologije:  formiranje humanističkog pogleda na svijet i tolerancije za različitosti među ljudima,  senzibiliziranje mladih za potrebe drugih ljudi, učvršćivanje moralnih vrijednosti,  poticanje na humanitarni, volonterski rad,  osvješćivanje važnosti očuvanja zdravlja,  profesionalno usmjeravanje učenika.

Svake školske godine proširujemo i obogaćujemo svoj rad uspostavljajući nove kontakte, otkrivajući nove mogućnosti i ideje!

Učimo i radimo, oplemenjujemo svoju društvenu okolinu i sebe same!

Ove školske godine naša se gimnazija zajedno s Prvom riječkom hrvatskom gimnazijom uključila u projekt Rijeka psihologije u okviru 5. tjedna psihologije u Hrvatskoj koji je održan od 20. do 26. veljače 2012.

Stručni suradnik psiholog Prve riječke hrvatske gimnazije prof. Ante Papić, psihologinje pripravnice Doris Penić i Sabina Saltović te ja organizirali smo i proveli predavanja i radionice pod nazivom Kako nam psiholog(ija) može promijeniti život (23. veljače 2012.) i (Raz)govor u svakodnevnoj interpersonalnoj komunikaciji (24. veljače 2012.). Aktivnosti su održane u međusmjeni. Naša je knjižnica bila gotovo pretijesna za sve učenike obiju gimnazija, ali i vanjske goste, koji su u javnim medijima pročitali informaciju o aktivnostima, i s interesom sudjelovali u radu. Svi su izrazili svoje pozitivne dojmove o provedenim radionicama, interes da se takve aktivnosti češće događaju, a vanjski posjetitelji naglasili ugodno iznenađenje zrelošću reakcija i prosudbi naših učenika na navedene teme.

Izuzetno nam je bilo drago da su se naši učenici odazvali i nazočili organiziranim aktivnostima u tako velikom broju, tim više što se nije radilo o obvezi, već o slobodnom izboru učenika.

74

MOHO, broj 1

Vesna Stipčić-Sladović, prof.: Kratke priče i poslovice u nastavi psihologije Nastava psihologije, iako zastupljena malim brojem sati u nastavi, ima, osim obrazovne, veliku i nezanemarivu odgojnu zadaću.

Pored velike količine znanja, koje naši učenici prema nastavnom planu moraju usvojiti iz svih nastavnih predmeta, odgojna je uloga škole često u drugom planu!

Naravno, obitelj ima presudnu ulogu u odgoju mladih. Međutim, izložena pritiscima i kušnjama suvremenog načina življenja (nepotpune obitelji, sve više djece sa smetnjama u ponašanju, utjecaj medija i informatičke tehnologije s djeci neprimjerenim sadržajima...), možda više nego prije, obitelj treba pomoć škole!

Osobni rast i razvoj, oblikovanje pozitivnih osobina ličnosti, usvajanje moralnih stavova, uvjerenja i ponašanja od nemjerljivog su značaja za samog učenika, njegovu obitelji i društvo u cjelini! Lijepo o tome govori sljedeća misao: Ako je vrlina u srcu, ljepota je u karakteru. Ako je ljepota u karakteru, sklad je u domu.

Ako je sklad u domu, red je u narodu.

Ako je red u narodu, mir je u svijetu.

Nastava psihologije ima svoje ciljeve i zadatke: 

omogućiti učenicima usvajanje znanja s područja psihologije,



razviti sposobnosti razumijevanja samoga sebe i drugih ljudi,



potaknuti razvoj vještina komuniciranja,



razvijati humanistički pogled na svijet i želju da se razumije i pomogne drugim ljudima,



razviti samopoštovanje i toleranciju prema različitostima,



senzibilizirati mlade za potrebe drugih ljudi, produbljivati srdačnosti, osjećaj zajedništva,



poticati usvajanje i oblikovanje moralnih vrijednosti, stavova i uvjerenja,



njegovati ljudske vrline – marljivost, odgovornost, usredotočenost, razlikovanje dobra od zla, istine od privida.

Zato se nameće pitanje kako poticati i razvijati pozitivne osobine ličnosti učenika?

Suvremeni psiholozi i pedagozi tvrde – vještina poučavanja sve se više pretvara u umijeće poučavanja djece da sama sebe poučavaju.

Dakle, ne suhoparno frontalno poučavanje, već razgovor, rasprava, analiza tekstova... Ne nuditi gotove istine, vrijednosti koje učenici “moraju” prihvatiti, nego im dati priliku, “izazvati” ih, “uvući” u raspravu o nastavnom sadržaju, a tako i o općeljudskim, moralnim vrijednostima. 

Bertrand Russell ističe: Ostvarili smo golem korpus naučenog znanja koje predstavlja samo vanjsku civilizaciju. Krajnje je vrijeme da ostvarimo promjenu srca – unutarnju civilizaciju... civiliziran čovjek mora proširiti srce, kao što je proširio um.

75

MOHO, broj 1

Gotovo idealno sredstvo za ostvarenje navedenih ciljeva i zadataka jesu narodne izreke, poslovice i priče!

Poslovica je sažeta izreka koja izriče životnu mudrost ili mudru misao, ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito), ili pak pjesnički u rimi.

Narodne izreke i poslovice najzgusnutiji su i najmoćniji izraz narodne mudrosti, iskustva mnogih generacija Poslovice postoje na svim jezicima i u svim kulturama, prve pisane nalaze se već u Bibliji među mudrosnim knjigama Starog zavjeta.

Priče nas prate od najranijeg djetinjstva, privlačne i djeci i odraslima. Ono što smo čuli na predavanjima često zaboravimo, ali priča se sjećamo i nakon nekoliko godina.

Priče obično govore o životnom iskustvu ili problemu neke druge osobe i načinu na koji ga je ona riješila. To su često problemi koje i sami imamo, mučimo se s njima i ne znamo ih riješiti. Često jedna kratka priča savršeno ilustrira stranice i stranice onoga što je psihologija kao znanost otkrila o ljudskoj prirodi.

Mnoge su priče vrlo stare, prenosile su se s generacije na generaciju i odražavaju mudrost ne jednog čovjeka nego milijuna ljudi.

Primjer priče koju redovito koristim u nastavi na nastavnoj jedinici Apsolutna i diferencijalna osjetljivost: Cvrčak Jednom su dvije prijateljice krenule ulicama New Yorka, u nakani da pokupuju raznorazne stvari. Bilo je to u podne, kada su ulice najžamornije i najpunije svijetom. Svakojaka se buka mogla čuti na ulicama – automobili su trubili i štektali, motori su režali, prodavači novina izvikivali su naslove vijesti, kočnice su škripale, prometnici zviždali, čuo se tutanj podzemne željeznice, smijeh, dozivanje, odlomci razgovora, muzika s razglasa...

Usred sve te buke i huke, jedna se prijateljica, Indijanka, okrene k drugoj, i reče: “Čujem cvrčka!”

“Cvrčka?! Koješta!” odbrusi druga. “Ta gdje bi ti u ovoj masi zvukove mogla čuti cvrčka?! To je samo tvoja mašta. Osim toga, odakle cvrčak u ovoj šumi od betona, stakla i čelika?”

“Kažem ti, čujem cvrčka. Pokazat ću ti gdje je...”

Indijanka začas zastade, osluhnu, a tada povuče onu drugu za ruku, i pokaže joj suprotnu stranu ulice: “Tamo je.”

Njih dvije pričekaše na znak za prijelaz, i prijeđoše na drugu stranu. Tamo nađoše veliko betonsko korito, iz kojega je rasla topola. I gle, ispod lišća, na niskoj grani, uistinu se nalazio cvrčak!

“Ovo je čudo!” uskliknu druga prijateljica. “U tebe je natprirodni sluh! Reci mi, u čemu je tajna – kako si uspjela čuti toga cvrčka?”

“Nemam ništa bolji sluh od tebe. Stoga, nemam nikakvu tajnu. Nego gledaj, pokazat ću ti – to je tako jednostavno!”

I prva prijateljica posegnu u džep, i izvadi nešto sitnine u kovanu novcu. Baci tu sitninu na pločnik.

Začuo se karakterističan cilik, i tada, usred svekolike zaglušne buke, glave se okrenuše put slabašnoga zvuka palog novca – gotovo sve glave u polumjeru od pet metara.

“Vidiš li,” reći će prva prijateljica, Indijanka, “svatko čuje ono, do čega mu je stalo.” (preuzeto iz djela: Vesna Krmpotić – Vrline ljubavi, Publikum, Beograd )

76

MOHO, broj 1

Primjer priče koju redovito koristim u nastavi na nastavnoj jedinici Što su čuvstva, pri objašnjenju razlika između spoznajnih (kognitivnih) procesa i čuvstava: Proljeće Jednog dana, jedan slijepi čovjek sjedio je na skalinama jedne zgrade, sa šeširom blizu svojih stopala i jednim natpisom na kome je pisalo: "Slijep sam, molim vas, pomozite mi."

Jedan slučajni prolaznik, igrom prilika stručnjak za reklamu, koji je tuda prolazio, zaustavio se zapažajući da je u šeširu bilo prisutno samo nekoliko metalnih novčića. Sagnuo se da bi mu pružio novac, a zatim, bez pitanja za dozvolu, uzeo je karton, okrenuo ga, i ispisao novi natpis.

Tijekom popodneva slučajni se prolaznik vratio do slijepog čovjeka zapažajući da je njegov šešir bio pun novčića i novčanica.

Slijepi prosjak, prepoznavajući ga po koraku, uputio mu je pitanje nije li on bio taj koji je nešto napisao na kartonu i što je to mogao napisati da su ljudi odjednom počeli davati milodare?

Na to će prolaznik odgovoriti: "Nisam napisao neistinu – samo napisah tvoju poruku na drugačiji način", nasmiješi se i izgubi u gužvi.

I tako slijepi čovjek nije saznao da je natpis jednostavno glasio: "Danas je proljeće, a ja ga ne mogu vidjeti." (preuzeto s interneta) Neke od poslovica koje možemo koristiti i povezivati s nastavnim sadržajima iz područja psihologije:               

Smijeh je lijek.

Nije svako zlo za zlo, niti svako dobro za dobro. Čovjek je čovjeku najbolji lijek. Što me ne slomi, ojača me.

Ni vrag nije tako crn kao što izgleda. Što se babi tilo, to joj se i snilo!

Budala se ponosi onime čega se pametan stidi!

U radu je spas.

Jabuka ne pada daleko od stabla.

Drvo se savija dok je mlado.

Ne mari za male stvari, i ostat će male stvari.

Ne vrijedi plakati nad prolivenim mlijekom.

Svaka ptica svome jatu leti.

Reci mi s kim se družiš, pa ću ti reći kakav si.

Nitko nije tako gluh kao onaj koji ne želi čuti.

Kad se jedna vrata sreće zatvore, druga se otvore.

Međutim, mi često puta tako dugo gledamo u ta zatvorena vrata, da niti ne primijetimo ona koja su nam se otvorila!

Helen Keller Pričama i poslovicama u nastavi psihologije: – privlačimo pažnju i aktiviramo učenika,

– tumačimo nove nastavne sadržaje zanimljivim, privlačnim, jednostavnim načinom, – povezujemo nastavne sadržaje sa životom, – osposobljavamo i potičemo na timski rad ( razgovor u grupama, prepoznavanje s kojim je nastavnim sadržajem povezana neka priča...), – provjeravamo razumijevanje i primjenu nastavnih sadržaja na konkretne životne situacije, 77

MOHO, broj 1

– povezujemo psihologiju s ostalim nastavnim predmetima, npr. latinskim jezikom (sentence gustibus..., Carpe diem, Per aspera ad astra, Similis simile gaudet ), etikom, sociologijom.

–

De

Priče i poslovice možemo koristiti u svim etapama nastavnog procesa: – u uvodnom dijelu sata ( privlačimo pozornost i interes učenika, uvodimo u određenu nastavnu temu ), – u etapi obrade novih nastavnih sadržaja (slikovito povezujemo nove nastavne sadržaje sa životnim situacijama), – u etapi ponavljanja nastavnih sadržaja, – kod provjeravanja znanja i razumijevanja nastavnih sadržaja, njihove primjene u svakodnevnim životnim situacijama.

Pričama i poslovicama, konačno, budimo pozitivna čuvstva kod učenika, stvaramo ugodnu radnu atmosferu, potičemo ih na promišljanje o životu i radu, unosimo toplinu i osjećaje u učionicu. Jer, mnogi psiholozi tvrde, osjećaji su važni isto kao i činjenice

Autor fotografije: Niko Tudor, 2.5

78

MOHO, broj 1

Autorica fotografije: Marina Bakarić, 4.1 79

MOHO, broj 1

Profesori i djelatnici škole Županijska nagrada profesoru tjelesne i zdravstvene kulture Povodom Svjetskoga dana učitelja dodijeljene su županijske nagrade najuspješnijim odgojno-obrazovnim ustanovama i djelatnicima. Profesor Toni Žitko jedan je od dobitnika nagrada za 2012. godinu.

Najuspješniji učenici i mentori Grad Rijeka nagradio je učenike i mentore koji su na državnim natjecanjima osvojili jedno od prva tri mjesta.

Nagrađeni mentori: Milka Dajak, Ljerka Žic, Marija Crnković, Biljana Valentin-Ban, Levko Cvetkovski, Toni Žitko, Tanja Vukas i Mirna Jurcan.

Nagrađeni učenici: Edi Topić, Aleksandar Bulj, Agata Poganj, Mihael Eraković, Ivan Blašković, Filip Ćiković, Nikola Ćosić, Arijan Kokić, Paolo Lazarić, Sanjin Maravić, Ivan Mitar, Matej Pedišić, Boris Pribanić, Ivan Radonić, Marko Sterpin, Moreno Velić, Verner Vlačić i Ivan Čamber.

Profesorica engleskog boravila je u Škotskoj na usavršavanju Od 13. do 21. listopada 2012. u malom škotskom gradiću Dunfermlinu održano je stručno usavršavanje FOCUS ON SCOTLAND u ustanovi International Study Programmes na kojem je sudjelovala i naša kolegica Jelka Barbalić.

Evo njezina kratkog izvješća: Seminar je bio namijenjen europskim nastavnicima engleskoga jezika u srednjim školama. Na ovom iznimno interesantnom seminaru sudjelovao je 21 nastavnik engleskoga jezika iz 13 europskih zemalja.

Seminar je započeo plenarnim predavanjem profesora Colina Stuarta o utjecaju Roberta Burnsa na škotsku književnost 20. stoljeća. Ostala četiri dana održavane su praktične radionice metodike engleskoga jezika, vodila ih je profesorica Lucy Norris koja se već dugi niz godina bavi upravo obučavanjem nastavnika engleskoga jezika europskih zemalja. Na radionicama se raspravljalo o kreativnom pisanju, podučavanju vokabulara, uporabi autentičnog materijala u nastavi, kreativnim aktivnostima za brojčano velika razredna odjeljenja, razvijanju učenikove samostalnosti i mnogim drugim nastavnicima interesantnim temama. Aktivnosti koje su se provodile osnove su europskog Lingua projekta Staging Foreign Language Learning. Radionice su ujedno nudile i napredno jezično usavršavanje. Sudionici seminara imali su i mogućnost upoznati se s povijesnim znamenitostima Dunfermlina i Edinburga.

Seminar FOCUS ON SCOTLAND naveden je u online bazi stručnih usavršavanja Europske unije: http://cc.europa.eu/education/trainingdatabase/. Agencija za mobilnost i programe Europske unije dodjeljuje financijsku potporu za aktivnosti stručnog usavršavanja u okviru programa Comenius koji su dio Programa za cjeloživotno učenje.

Jelka Barbalić, dipl. anglist 80

MOHO, broj 1

Profesorica hrvatskoga jezika zaposlila se na fakultetu Kristina Riman, dugogodišnja djelatnica Gimnazije te donedavna voditeljica novinarske skupine, zaposlila se na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Želimo joj puno uspjeha u daljnjem radu.

U Gimnaziju Andrije Mohorovičića došla sam 1998. godine, nakon završenog fakulteta.

Budući da je moj prvi ugovor bio na određeno, nepuno radno vrijeme, nisam očekivala da ću na ovom radnom mjestu provesti punih četrnaest godina. Iako je moj posao bio podučavati druge, cijelo sam to vrijeme i ja učila, i to ne samo na poslijediplomskom studiju, u okviru kojeg sam magistrirala i doktorirala, nego i u školi, od kolega i učenika.

Kolege su mi, svatko na svoj način, pomogli da se snađem u obrazovnom sustavu koji može biti podjednako izazovan i učenicima i zaposlenicima. Družeći se s učenicima u razredu, naučila sam da biti nastavnik nije samo zanimanje, već poziv u skladu s kojim se živi svaki dan i izvan učionice i škole.

Naučila sam i da život stalno nudi nove izazove, pa sam, prihvaćajući neke od njih, prihvatila i vanjsku suradnju na Sveučilištu u Puli. Nakon dvije godine pružila mi se mogućnost da promijenim radno mjesto pa sam od prosinca 2012. zaposlena na Odjelu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli u zvanju docenta. Iako su me kolege na novom radnom mjestu srdačno prihvatili, nedostaju mi svakodnevna druženja s učenicima i kolegama u GAM-u. dr. sc. Kristina Riman, prof.

Gimnazija je dobila novoga ravnatelja Henry Ponte, bivši voditelj nastave, u ovoj je školskoj godini postao ravnatelj Gimnazije. Želimo mu puno sreće i uspjeha u narednom mandatu.

Kako su generacije zavoljele profesoricu Ljerku Žic Profesor i muzikolog, gospođa Ljerka Žic posvetila je veliki dio svojega života djeci i njihovu obrazovanju. Ona je pratila našu gimnaziju od samih početaka, a i ranije kada se još nazivala — Centar za kadrove u obrazovanju i kulturi.

Pod njenim je budnim okom stasalo mnogo učenika: onih koji su voljeli glazbenu umjetnost, ali i onih koji nisu. Čak je i takvima profesorica Žic uvukla glazbu pod kožu te danas voli reći da svoje bivše učenike susreće na svakom koraku, nerijetko i među hrvatskom glazbenom elitom.

Profesorica Žic ne podučava samo nego i odgaja svoje učenike, u punom smislu te riječi. “Svi ste vi moja dječica”, a to zaista i jesmo. Svakog dječaka kojeg je uzela u ruke pretvorila je u istinskog kavalira, s puno strpljivosti i uvijek sa smiješkom.

Profesorica Žic već 26 godina vodi Združeni zbor Prve riječke hrvatske gimnazije i Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka s kojim postiže brojne rezultate na natjecanjima državne, ali i međunarodne razine. Nećemo ih sada nabrajati jer, po mom mišljenju, oni nisu njezino najveće postignuće. Njeno su najveće postignuće motivacija koju je dala svojim učenicima i želja koju je usadila u njih. Želja da pjevaju, stvaraju i uživaju u svemu tome.

26 generacija naučilo se izraziti kroz pjesmu.

26 generacija uživalo je na satu glazbene umjetnosti.

26 generacija istinski je zavoljelo profesoricu Ljerku Žic.

Lorena Drakula, 3.2 81

MOHO, broj 1

Profesor fizike kao najmentor odlazi u mirovinu Zagreb, 17. lipnja 2011. – Na prigodnoj svečanost i danas su do dije l je ne nagr ade na jbo lj i m profesorima matematike, kemije i fizike, pobjednicima u Ininu natječaju N a j M e n t o r / i c a .

Na jMe nt o rico m za po druč je matematike proglašena je prof. Vilma Vičić iz Tehničke škole Pula. U kategoriji profesora kemije nagradu NajMentorica dobila je prof. Rahela Janson Lozančić iz Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u Osijeku, dok je NajMentorom za područje fizike proglašen prof. Levko Cvetkovski iz Gimnazije Andrije Mohorovičića iz Rijeke. Najboljem profesoru u svakoj od kategorija dodijeljena je plaketa i novčana nagrada u iznosu od 5000 kuna. Pored toga, sudioniku natječaja (studentu) koji je ponudio najkreativniji razlog za nominaciju dodijeljen je iPad, a dobitnik je student Šime Viduka sa sveučilišnog studija Elektroničke i informatičke tehnologije u Rijeci. (Pismo u privitku. Pismo je prenijeto u izvornom obliku.)

Pozdravljajući okupljene, Ivana Kovačević Vukas, direktorica Službe za razvoj i obrazovanje tom je prigodom rekla: “Kada smo pokretali projekt NajMentor/ ice, bilo je nekoliko ideja kojima smo se vodili. Kao prvo, smatrali smo da INA, kao kompanija koja je iznimno svjesna toga da su kvalitetni kadrovi jedna od najvažnijih pretpostavki njezina uspješnog rada, treba pokazati da prepoznaje važnost mentorskog rada u odgoju mladih talenata i nagraditi ga.

Jer upravo ti mladi talenti sutra će postati taj kvalitetni kadar. Pored toga, smatrali smo da INA, kao kompanija koja svoj tehnološki razvoj temelji na znanstvenim dostignućima i suvremenim tehnologijama koje svoje izvorište imaju u prirodnim znanostima, mora nagraditi ljude koji su svojim samoprijegornim radom utrli put stručnjacima koji su te tehnologije osmislili, projektirali i zaslužni su za njihovu kvalitetnu primjenu“.

Projekt NajMentor/ica, kojim je studentima tehničkih / tehnoloških, prirodoslovnih i fakulteta geoznanosti dana prilika da nominiraju profesora ili profesoricu iz srednje škole koji su u njima potakli želju za učenjem i napredovanjem i usadili ljubav prema prirodnim i tehničkim znanostima, INA je pokrenula ove godine. Njime je odala priznanje predanom mentorskom radu na razvoju potencijala mladih talenata od kojih se u budućnosti očekuje pozitivan doprinos razvoju kompanija čiji će biti zaposlenici, nego, ali i društva u cjelini.

Izvor: www.ina.hr

82

MOHO, broj 1

Učenikovo pismo (NajMentor) Kad sam nabasao na Vaš natječaj, prvo sam se grohotom nasmijao, a zatim zapitao uistinu koja osoba zavređuje moje iskreno poštovanje i riječ zahvale?

Da budem iskren, ja sam bio ona lijenčina iz zadnje klupe koja se prije svakog sata preznojavala od straha da me se ne bi prozvalo i nešto pitalo.

Nisam bio nešto zainteresiran za materiju koja se predaje... A da budem u potpunosti iskren, mislim da sam jednom čak imao trojku na polugodištu i da je to bio moj najveći uspjeh iz fizike.

Mislim da se sada već pomalo pitate zašto ovaj zgubidan zahvaljuje čovjeku kod kojega je jedva prolazio. Teško je opisati jednu ovako karizmatičnu individuu, njega se treba doživjeti. Profesor Cvetkovski školu ne gleda samo kao obrazovnu već kao i odgojnu ustanovu. Svatko može biti dobar profesor, ali uz to biti uzor i moralna vertikala, to je nešto što čovjek ne može naučiti iz knjige, to je jednostavno karizma kojom ovaj čovjek zrači.

Ovaj čovjek je od “tulipana” (kako bi on to od milja rekao) koje je dobio u ruke uspio napraviti razumne muškarce i žene. Da nisam završio u njegovim rukama, smatram da ne bih otkrio svoje potencijale.

Jedino žalim što će ovaj divni čovjek uskoro u mirovinu, jer smatram da će nove generacije biti zakinute za jednog divnog predavača, a prvenstveno čovjeka.

Hvala, Profesore! Šime Viduka, Sveučilišni studij elektroničke i informatičke tehnologije u Rijeci Moj profesor fizike Visok, mršav, duguljastog lica i prosijede kose počešljane na razdjeljak koji se nije pomaknuo sa svoga mjesta od kad se zna za njega; vjerojatno nije promijenio imidž zadnjih 15 – 20 godina. Da, to je on, slavni profesor fizike, superiorni proizvod vrhunske kvalitete, kako on sam kaže. Njegov stil odijevanja otkriva osobu vrlo profinjenog ukusa s istančanim osjećajem za crno-bijele kombinacije i za isticanjem geometrijskih likova, poput trapez-hlača, elipsastih cipela i pravokutnih naočala. Pored svega toga tu je i njegova besmrtna kožna jakna koja odaje njegov rokerski duh.

Ogroman strah koji vlada među učenicima na njegovim satovima uvijek razbija njegov neumorni smisao za humor, tj. sve što se može on će prikazati sa smiješne strane, pa čak i zadatak koji diktira iz svoje “žute zbirke“. Svoju visoku koncentraciju uvijek potpomaže fićukanjem nekih, samo njemu poznatih, melodija, a grafičke prikaze na ploči uzvicima “d-d-d-d-d-d-d!“. Nakon uvijek originalnih dosjetki, slijedi i njegov tradicionalni smijeh koji potresa zidove učionice.

Međutim, to ne znači da se na njegovim satovima ne radi naročito puno. Naprotiv, cijeli sat pišu se nekakve definicije, formule, zadaci, crtaju se grafovi da već na polovici sata učenici jedva čekaju zvono koje na njihovu žalost on smatra akustičkom varkom, te se moraju još dodatno znojiti sve dok ne čuju dobro znani uzvik: "Čik-pauza!"

I tako iz godine u godinu, iz dana u dan, od čik-pauze do čik-pauze, taj uvijek poletni i nadobudni fizičar, pokušava podučavati nas – "španjolske trube" – svakakvim silama i energijama, ali ono što generacije najviše pamte je njegov humor, taj nenadmašivi proizvod superiornog mozga vrhunske kvalitete profesora Cvetkovskog.

Emil Egredžija, 4.4 (prije nekoliko godina)

83

MOHO, broj 1

Pozdrav dragim maturantima .

84

MOHO, broj 1

.

85

MOHO, broj 1

86

MOHO, broj 1