Medici.com 111

Page 1

www.medicicom.com

GODINA XIX • BROJ 111 • JUN 2022 • CIJENA 6 KM, ZA INOSTRANSTVO 4 EUR • DVOMJESEČNIK • DISTRIBUCIJA PUTEM PRETPLATE

Banjaluka, 17. maj 2022.

Inaugurisani novi članovi ANURS

UKC Republike Srpske

U jednom danu zaposlili 50 učenika Medicinske škole

12. maj

Međunarodni dan medicinskih sestara

Klinika za pulmologiju UKCS

Vek srpske pulmologije

Akademik Vladimir Kanjuh i prof. dr Sanja Radojević Škodrić promocija monografije

Doc. dr Milan Žigić

Benigna hiperplazija prostate

PLUS

150 godina SLD

NMK • STRUČNI SKUPOVI • INFO





U našoj zdravstvenoj ustanovi rade vrhunski stručnjaci različitih specijalnosti.

PEDIJATRIJA KARDIOLOGIJA ENDOKRINOLOGIJA NEFROLOGIJA GASTROENTEROLOGIJA REUMATOLOGIJA PULMOLOGIJA HEMATOLOGIJA NEUROLOGIJA PSIHIJATRIJA VASKULARNA HIRURGIJA UROLOGIJA ORTOPEDIJA ANGIOLOGIJA FIZIJATRIJA NUTRICIONISTA UZV DIJAGNOSTIKA DERMATOVENEROLOGIJA KLINIČKA PSIHOLOGIJA DJEČIJA KARDIOLOGIJA DJEČIJA PULMOLOGIJA DJEČIJA NEUROLOGIJA DJEČIJA NEFROLOGIJA DJEČIJA ENDOKRINOLOGIJA DJEČIJI NUTRICIONISTA DJEČIJA ORTOPEDIJA DJEČIJA FIZIJATRIJA LOGOPED ONKOLOGIJA



P O Z I T I V N E

F R E K V E N C I J E

S

A

D

R

@

A

J

UKC RS

Uvodna reč

Prijem mladih sestara

12

FZO RS

14

Zavod “Dr Miroslav Zotović”

Rehabilitacija 2030

20

Doc. dr Milan Žigić Ploveći u svojim barkama raširenih jedara, na talasima uzburkanog života koji je nepredvidiv kao svaka kap okeana kojeg se istovremeno i plašimo i kojem se divimo iznad razuma, ispraćamo lepote maja u dvorište zaborava. I poslednje ruine proleća, lenjo i nevoljno, tope se i nestaju. Dani prepuni sunca i omamnog mirisa lipe, svečano otvaraju široka vrata toploga juna, uvodeći nas u sasvim drugu magiju životnih boja i mirisa, koji očaravaju i rađaju najdivnije osećaje. Koračajući tako stazama vremena, stopala života lagano nas uvode u novo leto. Leto je vreme kada noć, topla kao ljudska usta, polako i sigurno osvaja predele. U ponoć, na svih devet nebesa, razapinje svetle i sigurne zastave pobede - zvezde, čija opora glatkost obasjava gradske kupole i krovove. Grad se okreće na stranu, pod ljubavnim teretom tame, ne prestajući da sanja o severu, velikim sokovima leta i sirovoj lepoti mora. Pred svitanje, sa same periferije, izdiže se grimizno lice zore, nežnih i pospanih kapaka. Škrto jutarnje sunce polako plazi po zidovima raskošnih brda, uronjenih u paletu junskih boja. A brda obeharala. Procvetale avlije. Kažu da ljudska bića u leto sanjaju da lete. To su muzikalni i treperavi snovi. Kažu da pod mesečevom svetlošću zanosno zamirišu lipe, kruneći gusto zlato. U poljima se budi strasna lavanda. Za letnjih noći otvaraju se svi prozori, razmiču nemirne zavese i bude se letnje haljine od svile, čežnje, svetlosti i želje... krune se oblaci od vreloga sna... vreme polako prestaje da postoji. Ono, opijeno lepotom makova, spava sanjajući ljubavnu vatru jula. O strastima letnjih noći, maestralno, u pesmi „San julske noći“, pevala je i Tereza Kesovija: “Bila je noć od srebra i mi u noći toj, a jedna gitara je svirala k’o meki šapat tvoj. Bila je noć za ljubav na plavom žalu tom, k’o struna sam nježno zadrhtala u naručju tvom. Sve noći mog života u noći su bile toj, sve vatre mojih čežnja svoj plamen su našle u njoj...Bila je noć u julu u punom sjaju svom...“! Gledajući u nebo, u strastveno sunce, u ples oblaka, veselimo se nadolazećem letu koje asocira na odmor, na more, na planine, na bilo šta gde se možemo skloniti daleko od posla, obaveza i briga. Sa njim, na istim točkovima, u dugačkom karavanu godišnjih doba, dolazi i novi, 111. broj časopisa Medici.com, koji, kao i uvek, sa sobom nosi s pažnjom pripremljen osvežavajući koktel novih i značajnih informacija iz sveta medicine. Okruženi najdivnijim bojama prirodnih pejsaža, vremenskim makazama sečemo godinu na pola, sumiramo dobro i loše i zbrajamo rezultate rada. Uskoro ćemo zasluženo odložiti radna odela, ostaviti alat kojim kujemo svoja dela te zaboraviti svoje obaveze, bar nakratko. Oslobodićemo volju i maštu i krenuti putem godišnjih odmora. Treba odmoriti telo, reinkarnirati dušu i svest! Treba resetovati sopstveno biće da bismo ponovo, sa novim idejama, stigli na peron vere, nade i novih iščekivanja. Da bismo uskočili u brzi vagon budućnosti i odlepršali na oblacima među sopstvene snove i ciljeve. No, pre nego što krenemo da odmaramo svoja mentalna dvorišta, Medici.com, kao teleskop, kao morska karta, ucrtao je nove, kvalitetne naslove, uz koje ćete, baš kao uz osvežavajući koktel, moći lagodno da se opustite. Verujemo da će svako okusiti ono što mu najviše prija, a sastojaka je mnogo. Pa uzdravlje! Živi bili i još dugo trajali i mi sa Vama i Vi sa nama. Čitamo se opet u avgustu, u novoj priči o zdravlju i životu. Vaš „Medici.com“! Vera Pušac, direktor

Benigna hiperplazija prostate

27

UKCS, Beograd

1. vek srpske pulmologije

36

Intervju: Prof. dr. Arsen Ristić

Kardiološki udžbenik

39

Promocija monografije

150 godina SLD

60

Nikolai Ivanov

Naučnoistraživački centar “Cube”

65

17. maj 2022.

Inaugurisani novi članovi ANURS

72

UKC RS

Info bilten

88

Glavni urednik: prim. dr Momir Pušac Izvršna urednica: Anđa S. Ilić Tehnički urednik: Sretko Bojić; Lektor: Biljana Kuruzović Stručno naučni konzilij redakcije: akademik prof. dr Miodrag Ostojić, akademik prof. dr Drenka Šećerov-Zečević, akademik prof. dr Miodrag Čolić, akademik prof. dr Duško Vulić, akademik prof. dr Enver Zerem, prof. dr Zoran Popović, prof. dr Miodrag Jevtić, prof. dr Vaso Antunović, prof. dr Danica Grujičić, prof. dr Ljiljana Vujotić, prof. dr Srboljub Golubović, prof. dr Duško Vasić, prof. dr Zdenka Krivokuća, prof. dr Senad Mehmedbašić, prof. dr Sandra Lazarević, mr. sc. ph. Pero Rokvić, mr. ph. Nataša Grubiša, prof. dr Snežana Pejičić, dr sc. med Slavica Žižić-Borjanović, prof. dr Nebojša Kavarić i prof. dr Elizabeta Ristanović. Stručni savjet redakcije: prim. dr Lela Popović, prim. dr Slavko Dunjić, prim. dr Mira Popović, mr. ph. Dragana Reljić, dr Rade Dubajić, dr Danica Mihajlović, mr Živana Vuković-Kostić, mr. sci. med. dr Branislav Lolić, prim. dr Boro Gužvić, dr Dušan Bastašić, dr Goran Račetović i Nataša Aleksić. Redakcija: 78000 Banja Luka, Branka Ćopića 15, Tel: +387 (0)51 318 606, +387 (0) 65 603 346; e-mail: medici.com@blic.net; www.medicicom.com Izdavač: “Udruženje Medici.com” Banja Luka, Branka Ćopića 15 Direktorica: Vera Pušac Prodaja, marketing, promocija u BiH: Jelena Pušac Broćilović Promocija i marketing u inostranstvu Beoimpex AD Beograd tel. +381 11 38 09 715 Pravni savjetnik: Advokat dr Jovana Pušac, Banja Luka, tel. +387 65 692 377 Foto: Bojan Crnokrak, tel. 066/454-211; Štampa: ”Atlantik bb” Banjaluka Tiraž: 2.000

112. broj izlazi u августу 2022. godine

Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture RS broj 6-09-3783/03 od 25.09.2003. upisano u Registar javnih glasila pod r. br. 430. Svako umnožavanje, reprodukovanje i kopiranje dijela ili cijelog materijala iz časopisa i www izdanja dozvoljeno je isključivo uz pismenu saglasnost izdavača.

7


Z D R AV S T V O - d o g a đ a j d a n a

12. maj - međunarodni dan medicinskih sestara

M

eđunarodni dan medicinskih sestara, koji se u svijetu i Republici Srpskoj obilježava 12. maja u znak sjećanja na datum rođenja Florence Nightingale (18201910), engleske bolničarke i začetnice modernog sestrinstva u svijetu koja je, smatrajući da su medicinske sestre neizostavan oslonac u zdravstvu te da treba da se školuju, inicirala početak profesionalnog obrazovanja medicinskih sestara. “Senzibilitet za osjećaje pacijenata, emotivnost i zrelost, briga i nježnost, odgovornost i pažnja, samostalnost ali i timski rad, pokazatelj su jedinstvenog poziva medicinskih sestara. Iako ne polažu Hipokratovu zakletvu, medicinske sestre i tehničari uvijek su posvećeni dobrobiti bolesnika u njegovim najtežim životnim stanjima, kako bi se on što prije oporavio i ozdravio, fizički, mentalno i duhovno. Sestrinski poziv izvlači na svjetlo dana sve ono najpozitivnije i najetičnije što se krije u ljudskom biću”. Sestrinstvo se sve više u svijetu počinje shvatati kao disciplina koja ima prepoznatljiv program djelovanja i koja je nezavisna od drugih disciplina u sastavu zdravstvene zaštite. Neki ga shvataju kao zanimanje, neki kao naučnu disciplinu, a oni umereniji kažu da je to profesija koja će napokon dobiti svoj legitimni status. Za one koji prate sestrinstvo i njegov razvoj tokom 20. vijeka, napori da se sestrinstvo obogati saznanjima iz drugih naučnih disciplina samo su logičan nastavak razvoja same medicine i samog procesa zdravstvene njege. Medicinske sestre su profesionalci koji su jedini odgovorni za napredak zdravstvene njege i oblikovanje zdravstvene politike kroz brojnost, zajednički rad na svim nivoima zdravstvene zaštite i stručnost. One same kreiraju svoju budućnost i najvažniji su faktor te iste budućnosti. Put kojim je išlo sestrinstvo vijekovima je vrlo trnovit. Moderno sestrinstvo zahtijeva edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinske sestre. Edukacija sestara se ne može svesti samo na usvajanje ljekarskih naredbi i smjer8

Potrebno je pravo ulaganje u radnu snagu medicinskih sestara i tehničara Pripremila: Mr Živana Vuković Kostić, predsjednica UO UMSTIB RS

nica. Moderno sestrinstvo favorizuje edukaciju kao prioritet u profesionalnom životu medicinskih sestara. Izbor, rad i uživanje u profesiji donosi najveće zadovoljstvo. Izbor profesije medicinske sestre donosi veliku odgovornost, rad medicinske sestre zahtijeva puno truda, a uživanje u profesiji medicinske sestre pokazuje izbor profesije i rad sa srcem, poštovanje pacijenata, etičnost u poslu, napredovanje u struci te pokazuje edukaciju i sticanje kompetencija. “Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji traži ono najlepše u ljudskom biću -humanost i predanost pozivu.”

Slogan ICN za 2022. godinu je: “Glas za vodstvo - uložite u njegu i poštujte prava kako biste osigurali globalno zdravlje.” Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske tradicionalno obilježava 12. maj, međunarodni dan medicinskih sestara. Ove godine kao i prethodnih članovi udruženja su imali aktivnosti u periodu od 9-15.5.2022. godine. U toku sedmice su organizovane radionice i predavanja na zadane teme za članove udruženja u zdravstvenim ustanovama. Tradicionalno je održana Svečana akademija 11. 5.2022. godine na kojoj su dodijeljena priznanja “Na-


Z D R AV S T V O - d o g a đ a j d a n a

350 građana koji su izmjerili temperaturu, šećer u krvi, krvni pritisak, dobili časopis “Medici.com” i savjete kako da održe svoje zdravlje. Građani su izrazili svoje mišljenje da su im ove aktivnosti uvijek dobrodošle i da podržavaju rad medicinskih sestara i tehničara. Po planu i programu predviđenom za 2022. godinu aktivnosti su uspješno sprovedene. Ljudi u bijelom Neki nas vole Neki nas u zvijezde dižu Neki nas pljuju i psuju Neki nam spomenike dižu da Trišić” medicinske sestre/tehničari koje su svojim radom i stvaralaštvom tokom rada, znatno i na poseban način doprinijeli razvoju, njegovanju svoje profesije i njenih vrijednosti. Zbog svog rada, ostvarenih višegodišnjih rezultata u razvoju i unapređenju sestrinske profesije, radili su na podizanju ugleda profesije, nesebično su se zalagali na promociji rada udruženja i sestrinstva uopšte kako u Republici Srpskoj, tako i šire. Komisija za nagrade i priznanja je odlučila da priznanje za 2022. godinu dobije Verica Dragović, Klinika za neurologiju UKC Republike Srpske, i Duško Bjelić, Specijalna bolnica Mlječanica. Svečanoj akademiji su prisustvovali članovi porodice Trišić, prof dr Vla-

do Đajić, direktor UKC Republike Srpske, viši stručni saradnik za sestrinstvo pri Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Monika Jotanović, urednici časopisa “Medici. com” Vera i Momo Pušac, penzionisane koleginice, predstavnici Sindikata, udruženja i drugih asocijacija koje sarađuju sa UMSTIB RS. Dana12. maja su članovi Udruženja u Parku “Petar Kočić”, Banjaluka, u periodu 10-13 časova za građane Grada Banjaluka organizovali aktivnosti u skladu sa svojim kompetencijama. Toga dana u 12 časova položeni su vijenci na grob Nade Trišić i održan je pomen svim koleginicama i kolegama koji, nažalost, nisu sa nama. Ova tradicionalna aktivnost je obradovala građane i podržana je od

Mnogi nas traže Mnogi nas mole Mnogi nas tračaju Mnogi nas, ipak, vole Mi smo uvijek tu Mi smo u svijetu cijelom Mi smo dio života i smrti Mi smo ljudi u bijelom Nastojte da nas volite Nastojte da nas razumijete Nastojte da nas cijenite Nastojte da nas ne povrijedite Mi smo tu zbog Vas Mi trpimo sve vaše ćudi Mi smo tu samo na poslu Mi smo kao i Vi – samo ljudi. Nada Trišić

9


Z D R A V S T V O

Srpske dobitnice medalje „Florens Najtingejl”

Heroine sa svjetskim odličjem

U

organizaciji Narodne biblioteke Trebinje 14. aprila 2022. godine je održana promocija knjige „Heroine sa svetskim odličjem“ – kazivanja o srpskim dobitnicama medalje „Florens Najtingejl“, autora Vladimira Mandića. Sedamnaest žena je od 1919. do 2021. godine, na prijedlog Crvenog krsta Kraljevine SHS, SR Jugoslavije, Republike Srbije i Republike Srpske, dobilo jedno od najvećih svjetskih priznanja za humanost – medalju „Florens Najtingejl“. Autor u knjizi kaže: “Izdaleka lepe žene, a izbliza ustanove”. Mislim da je ovo dosta jaka rečenica koja opisuje sve heroine. Svijet im je odao priznanje za plemenitost i požrtvovanje, dobrotu, hrabrost, staranje o ranjenicima i brigu o čovjeku u najtežim trenucima“, navela je Marija Galić, predsjednica Udruženja medicinskih sestara i tehničara Kliničkog centra Srbije.

10

Miholjka Janković, penzionisana medicinska sestra, ovo priznanje za svoj rad i zalaganje dobila je 2007. godine. „U ovoj knjizi opisano je moje učešće u ratu, kao i 40 godina predanog rada u zdravstvu i 30 godina volonterske aktivnosti u Crvenom krstu Trebinja i Crvenom krstu RS. Preko 150 puta sam darovala krv. Iako sam u penziji i dalje sam aktivna u Udruženju za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji ‘Sonata’ iz Trebinja. Dosta truda i rada je

uloženo i kada bih se opet rodila, sve bih ponovila“, istakla je Jankovićeva. Knjigu sam dobila od sestrinstva Srbije 3.12.2021. godine, obavila razgovor sa gradonačelnikom Mirkom Ćurićem koji je rado prihvatio da promocija knjige bude u Trebinju. Tako je Gradska uprava Grada Trebinja bila sponzor (pokrovitelj) promocije i štampanja pomenute knjige (50 primjeraka) koja je bila poklon prisutnima, pojasnila je naša heroina Miholjka Janković.


Z D R A V S T V O

Povodom promocije knjige Srećna sam i počašćena što u ovom divnom proljetnom predvečerju zajedno dijelimo radost povodom objavljivanja ove za mene posebne knjige sa porukom. Ja sam vlastiti život posvetila borbi za ljudska prava, jednakosti među ljudima, afirmaciji morala i pravde, očuvanju dostojanstva malih i obespravljenih, što mi sve nalaže specifičan komentar na konkretnu temu. U ambijentu sivila i beznađa, evidentno prisutnih podjela i netrpeljivosti te, masovno pogaženih elementarnih prava ojađenih građana, izdvajaju se osobe čiji angažman donosi milujuću svjetlost, budi nadu i čuva nas da ne pokleknemo pred izazovima nevremena. Te ličnosti nisu plod naše mašte. One su i te kako involvirane u realna zbivanja i tu su sa nama. O takvoj veličini, istinskoj ljudskoj gromadi, koja je jedna od heroina iz knjige, ću izreći nekoliko i te kako potrebnih i za mene bitnih rečenica. Tokom proteklih poslijeratnih godina u raznim situacijama sam imala priliku sarađivati sa gospođom Miholjkom Mikom Janković, vašom sugrađankom, i taj kontakt je održan do danas. Svaki put sam se uvjerila na djelu da ta krhka i skromna žena posjeduje rijetke kvalitete čovjeka, koje su neotuđivi dio njenog bića, a koje, na moju žalost, najčešće zaboravljamo, ili generalno su nepopularne u moru vještački nametnutih stanja. Našu Miku krase raskoš duše, hrabrost, neizmjerna dobrota, požrtvovanost, saosjećanje i bezrezervno pružena ruka svima koji pate i trpe bol, bez razlike. Miholjka ruši barijere i ne poznaje granice. Ona je prava heroina, građanka svijeta, koja spaja i gradi sve ono čemu su oduzeti forma i smisao. Zbog svega nabrojanog, neprocjenjivo je što su zasluge gospođe Janković za ozdravljenje zajednice u cjelini prepoznate i što njeno ime zauzima počasno mjesto u knjizi, ali i što će ostati čudesan trag, uspomena za vječnost. Dobročinstvo iz knjige je u fokusu, koje nesebično daruje iz sjene, “obične (male)”, a tako velike, veličanstvene žene, heroine. Na kraju, poruka ili zaključak koji preostaju u datim okolnostima. Za mene dileme nema. To je, bez obzira na događanja u ovom surovom svijetu *biti čovjek* obdaren istinskim ovozemaljskim vrijednostima, nema alternativu. Ono što iza nas ostavljamo kada zauvijek odemo, kao najbolji dokaz da nismo uronili u kolotečinu i šablone, je blagodet za svaku civilizaciju. Samo dobrih ćemo se sjećati sa osmijehom i milinom. Takve su heroine iz knjige. Naša Mika je svom Trebinju poklonila nenadmašan osjećaj ponosa i, mogu slobodno reći, svim osviještenim ljudima ogromnog srca bez obzira na to gdje se nalazili. Impozantna postignuća, plemeniti lik naše Mike, opisani u knjizi, su neprolazni. To je sve opravdan razlog za veselje u ovakvoj svečarskoj atmosferi, da se slavi ljepota življenja na jedinstven način, kako to čine naše heroine. Trebinje, 14. april 2022. godine Amra Kazić, aktivistkinja za ljudska prava.

Ljiljani Gluhović ovo značajno svjetsko priznanje pripalo je 2017. godine. „Prije rata sam radila u porodilištu u Sarajevu, izbijanjem ratnih sukoba, došla sam na Pale, gdje sam učestvovala u stvaranju Ratne bolnice Koran, a nakon

završetka rata formirala sam Udruženje za pomoć djeci i omladini sa posebnim potrebama, a od 1996. godine radim u Crvenom krstu RS i za dvije godine ću u penziju. Ovo priznanje je velika čast, obaveza i inspiracija za druga velika humana djela“, rekla je Gluhovićeva.

Ljiljana Gluhović, druga dobitnica, je uz pomoć svoje opštine (Pale) odštampala knjige i poklonila na pomenutoj promociji 20 knjiga. Na promociji – o knjizi i dobitnicama su govorili i uzeli učešće saradnici iz CG, RS, lokalne zajednice, generalni sekretar CK KRIŽA BiH – Rajko Lazić; Dragan Begenišić – Boke i primorja; Dragan Nikolić – CK Nikšić, Živana Vuković Kostić i Slađana Skočajić u ime Gradske uprave Banjaluka. “Ovo nije novčana nagrada, ovo je satisfakcija za bolji i uspješniji rad u budućnosti koje smo nas dvije i slijedile, a i dalje smo aktivne na polju humanosti i dobročinstva. Želim mojim nasljednicama da nam se pridruže jer, kako kaže stara izreka, “dobro se dobrim vraća “. Riječ sestra je velika dilema; zamjene za sestru ni u rodu ni u zdravstvu nema. Srdačan pozdrav za sve čitaoce ovog najdivnijeg časopisa od živih heroina. Miholjka Mika Janković i Ljiljana Gluhović

11


Z D R A V S T V O

UKC Republike Srpske

G

eneralni direktor UKC Republike Srpske prof. dr Vlado Đajić i pomoćnik generalnog direktora za zdravstvenu njegu Slađana Vranješ posjetili su Medicinsku školu u Banjaluci. Ovom prilikom dogovoren je prijem 50 učenika koji su završili Medicinsku školu (medicinskih sestara /tehničara) u radni odnos u UKC Republike Srpske. „Ovo je prvi put u istoriji Medicinske škole i UKC Republike Srpske, ali i regiona, da će se u jednom danu zaposliti pedesetoro mladih ljudi koji završavaju medicinsku školu. Naš plan je da nastavimo da vodimo računa o mladim ljudima. Zapošljavanje ovih mladih ljudi jeste potreba naše ustanove, ali istovremeno naša želja i obaveza, kako bi nastavili da rade i žive u Republici Srpskoj, a sve ka-

ko bi naše stanovništvo dobilo dobru zdravstvenu zaštitu. Želim da se zahvalim rukovodstvu Medicinske škole i profesorima jer su proizveli odličan kadar. Nakon završetka i pribavljanja dokumentacije, izvršiće se rangiranje i jedini uslov biće prosjek ocjena. Na ovaj način želimo da motivišemo nove generacije da još više uče i imaju bolje ocjene i usvajaju nova znanja. Želim da razvijamo našu ustanovu i Republiku 12

U jednom danu zaposlili 50 učenika Medicinske škole

Srpsku, da mladi ostaju ovdje te ovim putem takođe pozivam sve rukovodioce u Republici Srpskoj da krenu sa praksom zapošljavanja najboljih đaka. Druga stvar o kojoj smo razgovarali jeste izgradnja nove Medicinske škole na Paprikovcu, gdje će učenici imati bolje uslove za praktični rad i predavanja“, rekao je prof. dr Vlado Đajić. „Mi, kao najveća zdravstvena ustanova u Republici Srpskoj, nismo imali nedostatak medicinskih sestara i tehničara ni u pandemiji, ali mi uvijek idemo korak ispred i upravo je i ovaj potez prof. dr Vlade Đajića usmjeren na to da ne dođemo u situaciju da nam nedostaje ovog kadra“, izjavila je Slađana Vranješ. „Danas je veliki dan za našu školu. Zahvaljujem se Upravi UKC Republike Srpske na čelu sa prof. dr Đajićem, jer je ovo prvi put da direktor najveće zdravstvene ustanove posjeti Medicin-

sku školu. Srećni smo i zahvalni zbog inicijative za zapošljavanje ovolikog broja medicinskih sestara i tehničara. Naša saradnja je na veoma visokom nivou, a rekonstrukcijom UKC-a Republike Srpske naši učenici su dobili savremen prostor i bolje uslove za obavljanje prakse“, rekao je Mirko Jović, direktor Medicinske škole . „Inicijativa prof. dr Đajića za naše zaposlenje mi mnogo znači. Zadovoljan sam znanjem koje smo stekli tokom školovanja, profesori se zaista trude da nam prenesu znanje. Istovremeno, prisutna je i trema zbog tako brzog zaposlenja“, rekao je Nemanja Janković, maturant Medicinske škole. „Ovo nam mnogo znači, pogotovo jer je stažiranje plaćeno. Zadovoljna sam svojim stečenim znanjem u školi, a zahvalni smo što ćemo to znanje sada unaprijediti“, rekla je maturantkinja Anđela Kovačević.


Z D R A V S T V O

M

inistru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću u Zvorniku je 20. maja 2022. godine uručena Povelja grada za doprinos u razvoju grada. Povelju je ministru Šeraniću na svečanoj akademiji uručio gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović povodom 21. maja - dana grada i 612 godina postojanja Zvornika. Ministar Šeranić je, zahvalivši za uručenu Povelju grada, rekao da mu je izuzetna čast i zadovoljstvo što je njegov i rad zdravstvenih radnika prepoznat za sve ono što je urađeno u posljednje dvije godine, kada je riječ o gradu Zvorniku. Ističući da Povelja znači podstrek i dalji nastavak rada na način kako se to radilo i do sada, ministar Šeranić je rekao da ovakva nagrada predstavlja veliku podršku ne samo njemu, nego svim kolegama u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske koje predstavlja. „Ovo je zajednički uspjeh, a često sam govorio i u vrijeme pandemije korona, da ja samo predstavljam sve zdravstvene radnike i govorim u njihovo ime, ali svi zajedno radimo veliki

Za doprinos u razvoju grada

Ministru Alenu Šeraniću - povelja grada Zvornika posao“, ocijenio je ministar Šeranić. Prema njegovim riječima, i u vrijeme pandemije virusa korona omogućeno je građanima Zvornika da organizacijom zdravstvenog sistema dobiju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, što nije bilo jednostavno uz posao rekonstrukcije bolnice koji je bio u toku. Slično je, dodao je, urađeno i u cijeloj Republici Srpskoj. Ministar Šeranić je čestitao građanima i gradonačelniku Zvornika Zoranu Stevanoviću 21. maj - dan grada. Gradonačelnik Zoran Stevanović je istakao da je prioritet svih zajedno da bude nastavljeno realizovanje projekata koji su započeti, najavljeni ili pripremljeni i da se sačuva funkcionalnost grada i Gradske uprave.

13


Z D R A V S T V O

FZO RS obilježava 30 godina postojanja

F

ond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ove godine obilježava 30 godina postojanja. FZO RS je osnovan Odlukom Skupštine Republike Srpske od 27. jula 1992. godine, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju Republike Srpske. Ovo je prilika da se osvrnemo na razvoj Fonda u proteklim godinama, kao i da se prisjetimo početka obaveznog zdravstvenog osiguranja na našim prostorima. Istorijski osvrt Sadašnjem Fondu zdravstvenog osiguranja prethodila je Samoupravna interesna zajednica (SIZ) zdravstvenog osiguranja, koja je osnovana 1974. godine, a prije toga su postojali zavodi za socijalno osiguranje. Inače, začeci socijalnog osiguranja na našim prostorima datiraju još iz prve polovine 19. Vijeka, kada su doneseni prvi propisi iz te oblasti, poput Pravilnika bolesničkog i potpornog fonda iz 1895. godine, Uredbe o zanatima iz 1847 godine, Rudarskog zakona iz 1866. godine i drugih. Prvi Zakon o osiguranju radnika donesen je 1922. godine, a 1945. Zakon o sprovođenju socijalnog osiguranja na području Demokratske Federativne Jugoslavije. Donošenjem Ustava SFRJ i odredbama o samoupravnim interesnim zajednicama formirana je 1974. godine Zajednica zdravstvenog osiguranja Bosne i Hercegovine, kao i samoupravne interesne zajednice zdravstvenog osiguranja u drugim jugoslovenskim republikama. Zajednice zdravstvenog osiguranja su osnivali sami osiguranici i njima upravljali preko organa koje su sami birali. Sadašnji Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske osnovan je1992. godine. O Fondu Fond zdravstvenog osiguranja RS je javna institucija koja sprovodi obavezno zdravstveno osiguranje u Republici Srpskoj, rukovodeći se načelima solidarnosti, uzajamnosti i jednakosti. Organizacionu strukturu Fonda čine Direkcija, šest sektora i osam filijala, organizovanih po teritorijalnom principu (Banjaluka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Istočno Sarajevo, Zvornik, Trebinje i Foča) koje u svom sastavu imaju poslovnice i ekspoziture. 14

Snaga je u solidarnosti!

Fond zdravstvenog osiguranja RS finansira se od doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji su glavni izvor prihoda Fonda, te iz drugih izvora poput budžeta Republike, po međunarodnim konvencijama i dr. Više od 80 odsto prihoda Fonda je od doprinosa za zdravstveno osiguranje radnika te su, praktično, zaposleni ti koji ‘’nose’’ cjelokupan zdravstveni sistem. U Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini, za sada ne postoje dodatni izvori finansiranja zdravstvenog sistema, što je neminovno za dugoročnu održivost zdravstvenog sistema. U Republici Srpskoj je širok spektar prava iz zdravstvenog osiguranja i iako neke zemlje okruženja izdvajaju znatno više za zdravstveno osiguranje,

po pravima Srpska ne zaostaje za tim zemljama. Paket prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja čine pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na naknadu plate za vrijeme privremene spriječenosti za rad (bolovanja). Sva prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja dostupna su svim osiguranim licima pod jednakim uslovima i ne zavise od visine uplaćenog doprinosa za zdravstvenog osiguranje. Prava iz zdravstvenog osiguranja Fond u kontinuitetu proširuje te se iz godine u godinu u naš zdravstveni sistem uvode nove procedure liječenja, nove terapije, a neprekidno se radi i na pojednostavljenju procedura kako bi osiguranici svoja prava koristili na što jednostavniji i brži način. Uprkos ograničenim prihodima, Fond uspijeva da konstantno unapređuje kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite građana Srpske, prvenstveno zahvaljujući racionalnom poslovanju i upravljanju troškovima. Transformacija FZO RS i unapređenje prava Fond zdravstvenog osiguranja RS je tokom godina svog razvoja od klasičnog birokratskog aparata, čija je uloga bila ovjera knjižica i ‘’raspoređivanje’’ novca zdravstvenim ustanovama, reformisan u modernu instituciju koja ima jednu od ključnih uloga u cjelokupnom zdravstvenom sistemu i obavlja


Z D R A V S T V O

Brojne aktivnosti u povodu jubileja U povodu obilježavanja jubileja – 30 godina od osnivanja FZO RS, planirane su brojne aktivnosti u narednom periodu, a koje su posvećene onima zbog kojih Fond i postoji – osiguranicima. Prva aktivnost kojom ćemo započeti obilježavanje jubileja jeste koncert Dječjeg hora ‘’Vrapčići’’ u Muzičkom paviljonu Parka ‘’Petar Kočić’’ - 9. juna, sa početkom u 18 časova. Ovaj koncert je poklon Fonda mališanima, a cilj nam je da Fond dodatno približimo osiguranicima, da mijenjamo percepciju o našoj instituciji kao čisto birokratskoj i da gradimo imidž otvorene institucije koja je građanima na raspolaganju. Između ostalog, planirano je da 27. jula, na dan kada je osnovan Fond, u svim našim filijalama organizujemo promocije prava iz zdravstvenog osiguranja na način da građanima dijelimo vodiče kroz prava i odgovaramo na sva njihova pitanja u vezi s obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Cilj planiranih aktivnosti je promocija i jačanje svijesti o značaju zdravstvenog osiguranja. U povodu jubileja, u FZO RS je pripremljen i namjenski logo sa sloganom ‘’Snaga je u solidarnosti’’, budući da obavezno zdravstveno osiguranje upravo počiva na principima solidarnosti, jednakosti i uzajamnosti. Bez solidarnosti ne bismo imali jednaka prava za sve građane i zbog toga je važno da ukazujemo na značaj ovog načela! niz funkcija. Između ostalog, uspostavljena je nova organizacija Fonda, koja je omogućila funkcionisanje Fonda kao jedinstvene institucije, jednakost svih osiguranih lica kod korišćenja prava, efikasnije ostvarivanje prava, efikasnije upravljanje i kontrolu svih procesa rada. Novom organizacijom Fonda stvorene su pretpostavke za otklanjanje prepreka koje su onemogućavale jednakost osiguranih lica kod ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja i potpunu primjenu načela solidarnosti i uzajamnosti. Uvedeno je više novih funkcija, poput funkcija kontrole (kontrola ugovora, troškova, prava osiguranika...), funkcija interne revizije (revizija svih procesa rada u Fondu, posebno u oblasti knjigovodstva i računovodstva), funkcija javnih nabavki (javne nabavke kojima se obezbjeđuje centralizovano snabdijevanje zdravstvenih ustanova lijekovima i strateškim materijalom), razvojna funkcija (formirane službe koje se bave strateškim planiranjem, proučavanjem prakse drugih zemalja, razvojem ljudskih resursa u Fondu), funkcija zaštitnika prava osiguranih lica (imenovani zaštitnici prava u svim opštinama RS). Počevši od 2006. godine, kada je kao krajnji strateški cilj postavljen ‘’zadovoljan osiguranik’’, konstantno su proširivana prava osiguranika i uvođene su brojne novine koje su doprinosile kvalitetnijoj i dostupnijoj zdravstvenoj zaštiti osiguranika. Neke od njih su: slobodan izbor porodičnog doktora, slobodan izbor bolnice i specijaliste (nekada je bilo uslovljeno mjestom prebivališta

ili rada); djeci i ženama omogućen direktan pristup pedijatru, odnosno ginekologu; ovjera knjižica u bilo kojoj poslovnici Fonda nezavisno od mjesta prebivališta osiguranika; realizacija recepata u bilo kojoj apoteci u Srpskoj koja ima ugovor sa Fondom. Privatni sektor je postao ravnopravan sa javnim sektorom i osiguranici sa zdravstvenom knjižicom u privatnim ustanovama koje imaju ugovor sa Fondom ostvaruju ista prava kao i u javnim. Uveden je nov način finansiranja bolničke zdravstvene zaštite - po tzv. DRG modelu (plaćanje po usluzi); unapređeni su modeli ugovaranja sa zdravstvenim ustanovama; uvedena je potpuna pokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem za brojne kategorije osiguranika (stara lica, djeca, trudnice, teško oboljeli itd. kojima se uvijek ovjerava zdravstvena knjižica); oslobođeno je od plaćanja participacije više kategorija osiguranika (penzioneri sa najnižom penzijom, dobrovoljni davaoci krvi i dr.). Uvedena su tri postupka vantjelesne oplodnje; uvedeno je finansiranje brojnih najsavremenijih terapija i procedura liječenja (prije 2006. godine FZO je finansirao terapije za samo tri teške hronične bolesti - HIV, hepatitis i multiplu sklerozu, danas su svim oboljelim od teških hroničnih bolesti dostupne adekvatne i neke od najsavremenijih terapija). Rad FZO RS postao je u potpunosti javan i transparentan; uvedeno je centralizovano snabdijevanje zdravstvenih ustanova što je omogućilo kontinuirano snabdijevanje bolnica lijekovima i medicinskim sredstvima te jednaku do-

stupnost za pacijente iz cijele Srpske; uvedeno je centralizovano zakazivanje pregleda za MR i KT, što je značajno smanjilo liste čekanja, itd. Imenovanjem zaštitnika prava osiguranih lica u svim poslovnicama Fonda značajno je unapređena oblast zaštite prava osiguranika. Konstantno se unapređuje i informisanje osiguranika, uvođenjem novih komunikacionih kanala i interaktivnog komuniciranja sa građanima. Iako je primarna uloga FZO RS finansiranje prava iz zdravstvenog osiguranja, Fond je nosilac, kao i finansijer, Projekta Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema, koji je sredinom 2020. godine počeo da se primjenjuje. Riječ je o jednom od najsloženijih i najznačajnijih projekata u Republici Srpskoj koji povezuje sve zdravstvene ustanove u jedan sistem i objedinjuje sve neophodne podatke u jednu cjelinu sa ciljem formiranja i centralizacije elektronskog zdravstvenog kartona, kao osnove sistema. Pored elektronskog kartona, IZIS podrazumijeva i elektronske kartice te elektronske uputnice i recepte, odnosno potpunu digitalizaciju zdravstvenog sistema. Poboljšanja u obaveznom zdrvstvenom osiguranju koja su postignuta proteklih godina su evidentna u svim segmentima. To je bilo moguće postići samo na jedan način – uvažavanjem naših osiguranika i poslovnih partnera. Za sve što je u ovoj oblasti postignuto u proteklom periodu, pored Vlade Srpske i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, zaslužna su i brojna udruženja građana s kojima je Fond sarađivao. FZO RS će i u narednom periodu nastaviti da unapređuje svoju organizaciju, a u saradnji sa resornim ministarstvom, zdravstvenim ustanovama i drugim institucijama i udruženjima građana, gradićemo još bolji i efikasniji zdravstveni sistem za građane Srpske. Nikolina Dušanić Odjeljenje za odnose s javnošću FZORS

15


Z D R A V S T V O

U

slučaju da osiguranik koji je na bolovanju neprekidno šest mjeseci i ako se desi da mu je zakazan i termin za operaciju bolovanje se ovom osiguraniku izuzetno može produžiti još najkasnije do 30 dana. U tim slučajevima, osiguranik se ne upućuje na ocjenu radne sposobnosti na nadležnu komisiju Fonda za penzijsko invalidsko osiguranje. Naime, FZO RS je nedavno poslao dodatnu informaciju svim zdravstvenim ustanovama kako bismo detaljnije pojasnili odredbu Pravilnika o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, a koji definiše kada se osiguranik upućuje na ocjenu radne sposobnosti. Naime, kako je i pravilnik definisao, nakon neprekidnog bolovanja u trajanju od šest mjeseci, izuzev trudničkog bolovanja, osiguranik se upućuje na ocjenu radne sposobnosti. „Međutim, u cilju donošenja ispravne i sveobuhvatne odluke koju donosi nadležna ustanova za penzijsko invalidsko osiguranje, u slučaju da je osiguraniku zakazan termin operativnog zahvata navedeni rok se izuzetno može produžiti najkasnije do 30 dana“, navedeno je u ovoj informaciji koja je dostupna i na internetu FZO RS.

Pravilnik o bolovanjima

Postoje izuzeci kada je riječ o ocjeni radne sposobnosti Osim toga, svim zdravstvenim ustanovama poslana je dodatna instrukcija u vezi s upućivanjem osiguranika na ocjenu radne sposobnosti, a sve u cilju ispravne primjene pravilnika. „Prvostepene komisije su dužne da privremenu nesposobnost za rad osiguranika u pogledu trajanja utvrđuju u skladu sa kriterijumima dijagnostičkog postupka i ocjene privremene nesposobnosti za rad. Pomenuti kriterijumi za dijagnoze oboljenja i povreda propisuju dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad i u tom roku komisija, u pravilu, treba osiguranika ocijeniti sposobnim za rad ili može izuzetno produžiti bolovanje duže nego što predviđaju pomenuti kriterijumi“, navedeno je u ovoj instrukciji. Takođe, u ovoj instrukciji je dodatno pojašnjeno kako da prvostepene komisije postupaju u slučaju da osiguranika nije moguće ocijeniti sposobnim za rad ni u toku šest mjeseci neprekidnog bolovanja. U tim slučajevima je dužna blagovremeno dati prijedlog za pribavljanje dokumentacije i podnošenja zahtjeva za ocjenu radne sposobnosti

Stare zdravstvene knjižice važe do kraja 2022. godine

B

udući da je blizu 80 odsto osiguranih lica preuzelo svoju elektronsku karticu, tačnije oko 740.000, stvoreni su uslovi da se odredi rok važenja stare zdravstvene knjižice, tako da će stara zdravstvena knjižica moći da se upotrebljava do kraja ove godine, odnosno osiguranici koji još nisu preuzeli svoju elektronsku karticu trebalo bi da to učine do kraja 2022. godine. Ovo je, između ostalog, predviđeno i novim Pravilnikom o utvrđivanju svojstva osiguranog lica, matičnoj evidenciji i elektronskoj zdravstvenoj kartici koji je stupio na snagu 1. juna ove godine. Naime, Fond je i nakon poziva osiguranicima da preuzimaju svoju elektronsku karticu ostavio mogućnost da se uporedo koristi i stara zdravstvena knjižica, a sve u cilju da se izbjegne nagli prelazak na ovu novinu, da bi se ostavilo dovoljno vremena za preuzimanje nove kartice te kako bi se osiguranici na što 16

jednostavniji način prilagodili novom načinu provjere statusa osiguranja. Podsjećamo, prve elektronske kartice uručene su još 2020. godine, ali je zbog pandemije proces podjele e kartica bio usporen, te se od prošle godine počelo s intenzivnijom podjelom. Takođe, novim Pravilnikom je predviđeno da elektronske zdravstvene kartice koje se budu izrađivale od 1. juna ove godine imaju rok važenja 10 godina, umjesto sadašnjih pet godina. Što se tiče elektronskih kartica koje su ranije štampane, budući da nema tehničkih prepreka, u slučaju da ne budu oštećene, da nije došlo do promjene ličnih podataka i sl., nema razloga da se i one ne koriste i na-

nadležnoj ustanovi za penzijsko invalidsko osiguranje. „U tim slučajevima je dužna da obavijesti osiguranika da će prvostepena komisija ocijeniti njegovu spososbnost za rad ukoliko zahtjev komisiji za penzijsko invalidsko osiguranje ne podnese u propisanom roku. Ukoliko prvostepena komisija procijeni da pribavljanje dokumentacije ne ide planiranom dinamikom o tome treba da obavijesti osiguranika i da to takođe naglasi i porodičnom doktoru,“ navedeno je u ovoj instrukciji. Takođe, radnici Fonda koji prema novom pravilniku, od 1. marta prisustvuju sjednicama prvostepene komisije za ocjenu bolovanja u svojim dnevnim izvještajima potrebno je da evidentiraju osiguranike koji su upućeni na ocjenu radne sposobnosti, a čekaju na dijagnostičke usluge, produženu medicinsku rehabilitaciju i slično. Dakle, potrebno je da u obrascima dnevnog izvještaja navedu ime i prezime osiguranika, matični broj, ocjenu i mišljenje prvostepene komisije, na koju zdravstvenu uslugu čeka i u kojoj zdravstvenoj ustanovi. kon roka važenja koji je na njima naveden. Naime, prvobitni rok od pet godina važenja e kartica postavljen je prvenstveno jer je to bio period garantnog roka samog projekta IZIS-a koji uključuje sve elemente, poput nabavke hardvera, softvera, štampanja e kartica i slično. Tako da su sada stvoreni uslovi da rokovi važenja e kartica traju mnogo duže kako novih, tako i starih e kartica, odnosno koje su štampane prije 1. juna. O eventualnom produženju roka važenja starih e kartica trebalo bi takođe da se donese i odgovarajuća odluka. Inače, elektronska kartica služi da pacijent bude identifikovan u Integrisanom zdravstvenom informacionom sistemu (IZIS), da se na osnovu nje ostvari pristup zdravstvenom kartonu pacijenta i na osnovu kartice se provjerava status osiguranog lica. Takođe, za razliku od stare zdravstvene knjižice, elektronske kartice se ne ovjeravaju. Podsjećamo, u javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj implementiran je IZIS koji pored upotrebe elektronske kartice podrazumijeva i upotrebu elektronskog kartona, e recepta, e uputnice i dr. Darija Filipović Ostojić, portparol FZO RS



Z D R A V S T V O

Z

amućenje zadnje kapsule prirodnog sočiva se javlja nakon određenog vremena od operacije uspješne katarakte. Ovo stanje se ranije zvalo i sekundarna katarakta. Ono predstavlja najčešću komplikaciju hirurugije katarakte, gdje nakon različitog vremena od operacije dolazi do zamućenja i zadebljanja zadnje kapsule prirodnog sočiva zbog migracije, proliferacije i diferencijacije zaostalih epitelnih lentalnih ćelija. Zamućenje može da dovede do simptoma različitog intenziteta koji su obično slični onima koje daje katarakta. I pored toga što postoje različita intraokularna sočiva koja zahvaljujući svome dizajnu smanjuju učestalost ove komplikacije do zamućenja dolazi prilično često. Kod oko 25-50 % pacijenata 2-5 godina nakon hirurgije katarkte dolazi do zamućenja zadnje kapsule. Posljednjih godina je učestalost nešto manja premda ti najnoviji podaci treba da se uzimaju sa rezervom. Kod djece koja su operisala kataraktu učestalost zamućenja je značajno veća, brže se javlja i može se praktično reći da će svako dijete kome je operisana katarakta razviti ovu komplikaciju. Osim mlađe dobi, neka druga oboljenja kao što su dijabetes, miotonička distrofija, pigmentna retinopatija i povrede dovode do veće učestalosti zamućenja. Tokom uobičajene operacije katarakte koja se radi ultrazvukom, odstranjuje se prednji dio kapsule sočiva obično u obliku kruga i kroz taj otvor se odstranjuje zamućeno prirodno sočivo (katarakta). U zaostalu kapsularnu vreću se ugrađuje intraokularno plastično sočivo. Zamućenje nastaje kada se zaostale epitelne ćelije sočiva rašire i migriraju prema zadnjoj kapsuli sa višim ili nižim stepenom abnormalne diferencijacije. Akumulirane ćelije na zadnjoj kapsuli dovode do zamućenja i to stvara različite veće ili manje vidne simptome. Razlikuju se dva oblika zamućenja zadnje kapsule – fibrozni i proliferativni. Podjela se zasniva na histološkoj analizi promijenjene kapsule. Dijagnoza se postavlja na osnovu primijećenog smanjenja vidne oštrine nakon operacije i na osnovu biomikro18

Zamućenje zadnje kapsule (PCO)

Dr Milan Preradović, spec. oftalmolog

skopskog pregleda. Osim smanjenja vida, pacijenti se žale na blještavilo, osjetljivost na svjetlo, smanjenje vida u sumraku, haloe i probleme sa čitanjem. Ako je zamućenje zahvatilo vidnu osovinu pacijent će se požaliti na smanjenje vidne oštrine. Pregled na biomikroskopu će otkriti da postoji poluprovidna membrana iza ugrađenog sočiva. Osim toga, mogu se vidjeti i Elšingove perle, Someringovi prstenovi i nabiranje kapsule. Ipak, u toku odlučivanja da li raditi tretman zamućenja najvažnije je da li ono smeta ili ne smeta pacijentu. Stanje se prlično lako tretira uz pomoć YAG lasera koji omogućava da se uradi kapsulotomija bez da se ulazi u oko. Premda je to jako brza i bezbjedna procedura može da bude povezana sa određenim rizicima. Najčešće dolazi do markiranja samog ugrađenog

sočiva laserom, a rjeđe komplikacije uključuju krvarenje iz irisa, makularni edem, povišenje očnog pritiska, otok rožnjače, povećan gubitak endotelnih ćelija rožnjače i ablaciju retine. Od svih ovih komplikacija ablacija retine predstavlja najozbiljniju jer može da dovede do potpunog gubitka vida ako se ne operiše na vrijeme. Nekada nakon intervencije može da dođe do pomjeranja intraokularnog sočiva, naročito ako je prilikom operacije katarakte bilo problema sa implantacijom.



Z D R A V S T V O

P

rema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svaka treća osoba živi sa zdravstvenim stanjem koje zahtijeva rehabilitaciju. Potrebe za rehabilitacijom su veće kod djece i odraslih sa intelektualnim, psihičkim ili fizičkim smetnjama, bilo da su one urođene ili nastale kao rezultat bolesti i povreda. Procjenjuje se da će potrebe za rehabilitacijom samo rasti u narednim godinama kako svjetsko stanovništvo i dalje stari, a broj ljudi koji žive sa hroničnim bolestima nastavlja da raste. Svjetska zdravstvena organizacija definiše rehabilitaciju kao „skup intervencija potrebnih kada osoba doživljava ili će vjerovatno doživjeti ograničenja u svakodnevnom funkcionisanju zbog starenja ili zdravstvenog stanja, uključujući hronične bolesti ili poremećaje, povrede ili traumu. Imajući u vidu procjene trendova potreba stanovništva, Svjetska zdravstvena organizacija je 2017. godine organizovala sastanak više od 200 stručnjaka za rehabilitaciju iz 46 različitih zemalja kako bi se razgovaralo o stanju rehabilitacije širom svijeta. Ovaj značajan događaj je naglasio nezadovoljenu potrebu za rehabilitacijom na globalnom nivou i pokrenuo inicijativu Rehabilitacija 2030. Osim što skreće pažnju na dubokonezadovoljenu potrebu za rehabilitacijom širom svijeta, inicijativa Rehabilitacija 2030. naglašava važnost jačanja zdravstvenih sistema za pružanje rehabilitacije. Inicijativa označava novi strateški pristup za globalnu rehabilitacionu zajednicu naglašavajući da: –– Rehabilitacija treba da bude dostupna za svu populaciju i kroz sve faze životnog vijeka; –– Napori za jačanje rehabilitacije treba da budu usmjereni ka podršci zdravstvenom sistemu u cjelini i integrisanju rehabilitacije u sve nivoe zdravstvene zaštite; –– Rehabilitacija je neophodna zdravstvena usluga i ključna je za postizanje univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, čime se razotkriva česta zabluda o tome 20

Rehabilitacija 2030 – novi strateški pristup rehabilitaciji na globalnom nivou

da je rehabilitacija usluga namiOkupljajući zainteresovane strane jenjena osobama koje imaju neku i pozivajući na usklađenu i koordinisavrstu invalidnosti. nu globalnu akciju za povećanje obima


Z D R A V S T V O

rehabilitacije, identifikovano je 10 prioritetnih oblasti za djelovanje: 1. Stvaranje snažnog liderstva i političke podrške za rehabilitaciju na podnacionalnom, nacionalnom i globalnom nivou. 2. Jačanje planiranja i implementacije rehabilitacije na nacionalnom i subnacionalnom nivou, uključujući pripravnost i reagovanje u vanrednim situacijama.

3. Unapređenje integracije rehabilitacije u zdravstveni sektor i jačanje međusektorskih veza kako bi se efektivno i efikasno zadovoljile potrebe stanovništva. 4. Uključivanje rehabilitacije u univerzalnu zdravstvenu pokrivenost. 5. Izgradnja sveobuhvatnih modela pružanja usluga rehabilitacije kako bi se postepeno postigao jednak pristup kvalitetnim uslugama, uključujući pomoćne proizvode, za svo stanovništvo uključujući i one u ruralnim i udaljenim područjima. 6. Razvijanje jakih multidisciplinarnih rehabilitacionih timova, koji odgovaraju lokalnom kontekstu i promovisanje koncepta rehabilitacije kroz cjelokupno obrazovanje zdravstvenih radnika i saradnika. 7. Proširenje finansiranja rehabilitacije kroz odgovarajuće mehanizme. 8. Prikupljanje informacija relevantnih za rehabilitaciju radi pobolj-

U utorak 26.4.2022. u Kongresnoj sali Banje Slatina, prof. dr Milica Lazović sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Instituta za rehabilitaciju Beograd održala je predavanje o perspektivama razvoja fizikalne i rehabilitacione medicine. Predavanje namijenjeno ljekarima, obuhvatilo je period razvoja rehabilitacije kao kliničke discipline u svijetu i u Srbiji, ali je težište stavljeno na savremeni razvoj fizikalne medicine i rehabilitacije i njihovu ulogu u unapređenju kvaliteta života i odgovoru na potrebe stanovništva čiji se životni vijek povećava, a životni stilovi ubrzano mijenjaju. Riječi je bilo o inicijativi Rehabilitacija 2030. koja označava novi strateški pristup za globalnu rehabilitacionu zajednicu. Prof. dr Lazović je govorila o potrebi daljeg razvoja usluga fizikalne medicine i rehabilitacije koje bi mogle da odgovore na izazove velikih promjena sa kojima se naša društva suočavaju, a koje se odnose na demografiju, očekivani životni vijek, stopu preživljavanja teških bolesti, onesposobljenost, povećanje prevalencije dugotrajnih zdravstvenih stanja, napredak tehnologije, ali i zdravstvene troškove i druge društvene promjene. Pažnja je skrenuta i na povećane potrebe za rehabilitacijom usljed Covid-19 pandemije, ali i novih zaraznih bolesti.

šanja zdravstvenih informacionih sistema, uključujući podatke o rehabilitaciji na nivou sistema i informacije o funkcionisanju koristeći Međunarodnu klasifikaciju funkcionisanja, invaliditeta i zdravlja (ICF). 9. Izgradnja istraživačkih kapaciteta i proširenje dostupnosti čvrstih dokaza za rehabilitaciju. 10. Uspostavljanje i jačanje mreža i partnerstava u rehabilitaciji, posebno između zemalja sa niskim, srednjim i visokim dohotkom. U kontekstu globalnog poziva na sistemske promjene u okviru inicijative Rehabilitacija 2030, važno je razvijati i usklađivati prakse i usluge fizikalne rehabilitacije na lokalnom i regionalnom nivou, razumijevajući da smo dio veće zdravstvene zajednice koja se zalaže za kvalitet i jednakost u pristupu uslugama rehabilitacije širom svijeta. Kao vodeći regionalni centar za usluge fizikalne medicine i rehabilitacije, ortopedske hirurgije i baromedicine, Zavod “Dr Miroslav Zotović” ulaže kontinuirane napore u jačanju svih aspekata usluge rehabilitacije za djecu i odrasle pacijente. Najveća ulaganja su usmjerena u ljudske resurse, edukaciju, nabavku moderne medicinske opreme i poboljšanje infrastrukture sve do aktivne podrške naučnoistraživačkom radu. Rehabilitacija je prioritetna zdravstvena strategija za 21. Vijek, koja jedinstveno doprinosi optimizaciji funkcionisanja stanovništva. Rehabilitacija 2030. je poziv da se ispuni osnovno ljudsko pravo na zdravlje i blagostanje i svako od nas ima svoju ulogu. Izvori: https://www.who.int/initiatives/rehabilitation-2030 Hartman, J. ,Duttine, A., Rehabilitation 2030: a collective call that requires individual action (http://www.rbfbjpt.org.br/en-rehabilitation-2030-collective-call-thatarticulo-S1413355521000599) https://fizijatri.org/index.php

21


Z D R A V S T V O

Šta je lumboišijalgija i kako se liječi? Svjetlana Mitrović, dr medicine - ZTC Banja Vrućica

L

umboišijalgija (išijas) je snažna oštra bol u donjem dijelu leđa koja se širi prema nozi kroz glutealnu regiju, ponekada sve do prstiju stopala. Bol se širi duž išijadičnog živca. Najčešće se pojavljuje kada disk koji se nalazi između lumbalnih pršljenova, pritišće dio živca. Disk u svom normalnom položaju ne dolazi u kontakt sa nervnim strukturama, ali u slučaju išijasa disk je prolabirao i pritišće živac.

Išijadični živac je mješoviti živac ima motornu i osjetnu inervaciju. Od motornih ispada koji nastaju prisutna je mišićna slabost, a od osjetnih bolovi i utrnulost noge. Najčešće se opisuje kao jak, oštar i nagao, ali uporan, bol u donjem dijelu leđa. Pored bola u leđima, među glavnim simptomima su trnjenje, peckanje u nogama, stopalima ili prstima na nogama. Može se javiti i smanjena kontrola mokrenja ili pražnjenja debelog crijeva. Bol je uglavnom uporan, može biti akutni ili hronični. Pojačava se dužim stajanjem ili sjedenjem. Uzroci nastanka lumboišijalgije: –– hernija međupršljenskog dijela kičme, povreda/trauma leđa, artritis kičme, diskus hernija, stenoza spinalnog kanala, spondilolisteza, tumori, trudnoća... Faktori rizika: –– godine, gojaznost, dugotrajno sjedenje, dijabetes Lumboišijalgija se najčešće javlja kao problem između 40. i 50. godine života. Osobe koje pate od gojaznosti su u većoj mjeri podložne bolu u leđima zbog povećanog opterećenja koje se vrši na kičmeni stub. Dugotrajno 22

sjedenje, naročito u nepravilnom po- –– MR, EMNG, RTG, CT, mijelografije ložaju, može dovesti do lumboišijalgije. Oba tipa dijabetesa utiču na meLiječenje tabolizam pa time i na nutritijente ne- –– Na prvom mjestu kod liječenja ophodne za zdravu kičmu, diskuse i lumboišijalgije je smanjenje akutmembrane. nog bola. Pacijentu se preporučuje Pod uticajem promjene u centru kratkotrajno mirovanje, sa ograniteže kao i zbog povećanog pritiska čenim pokretima tokom prvih netokom trudnoće , kičmeni stub je pod koliko dana od nastanka bola. Lijevećim opterećenjem i veoma često čenje se provodi analgeticima, korse lumboišijalgija javlja upravo kod tikosteroidima i miorelaksantima. trudnica. –– Sa poboljšanjem stanja, pacijentu se uvode vježbe (kineziterapija) koje služe da ojačaju mišiće oko kičmenog stuba, pojačaju pokretljivost i olakšaju pritisak koji se vrši na kičmeni stub. –– Među drugim oblicima terapije su oblici fizikalne terapije (elektroterapija, magnetna i ultrazvučna terapija). Iako je fizikalna terapija obično izborna, što znači da je odluka pojedinca kada je njena primjena u pitanju, ona je najčešća suštinska komponenta u Dijagnoza se postavlja na osnovu: procesu rješavanja znakova i simp–– kliničke slike - Lazarevićev znak toma, odnosno pomoći u dugotrajnoj najpouzdaniji metod prevenciji išijalgije.



Z D R A V S T V O

A

kne su hronično inflamatorno oboljenje pilosebacealne jedinice, koje uglavnom zahvata folikul sebacealne žlijezde, lokalizovano najčešće na licu, grudnom košu, ramenima i leđima. Predstavljaju učestalo oboljenje kože, koje se javlja kod osoba svih životnih doba i rasa. U populaciji bijele rase skoro 85% osoba uzrasta između 12 i 25 godina, a 25% odraslih, ispoljava neki od kliničkih oblika akni. Mogu biti prisutne i na rođenju i neonatalnom periodu, ali do puberteta ne predstavljaju značajan problem. Bolest može biti rana manifestacija puberteta, kada kod djevojčica mogu da prethode menarhi i više od godinu dana. Najveći broj slučajeva se viđa tokom srednjeg do kasnog tinejdžerskog perioda, kada incidenca obolijevanja raste. Takođe, u posebnim slučajevima promjene perzistiraju i u kasnijem životnom dobu u trećoj i četvrtoj deceniji života. Studije ukazuju na laku predominaciju oboljenja i težu kliničku sliku kod muškaraca. Iako nije po život opasno, oboljenje i nema centralnu ulogu u kliničkim i laboratorijskim ispitivanjima, akne značajno utiču na kvalitet života i predstavljaju socioekenomski problem. Ne manje od 15-30% oboljelih zahtijevaju medicinski tretman usljed težine kliničke slike, a 2-7% oboljelih ispoljavaju doživotno prisutne ožiljke. Akne zauzimaju vodeću poziciju među dermatološkim dijagnozama (25,4% od 10 najučestalijih dermatoloških dijagnoza). Troškovi liječenja za primjenu sistemskih i lokalnih terapijskih procedura predstavljaju 12,6% troškova za liječenje svih kožnih bolesti. Etiopatogeneza akni još nije u potpunosti razjašnjena, ali je široko prihvaćeno da je multifaktorijelna i da se odnosi na četiri ključna elementa: –– folikularnu epidermalnu hiperproliferaciju, –– hiperseboreju i izmijenjenu aktivnost sebacealnih žlijezda, –– nflamaciju; i prisustvo i aktivnost mikroorganizma Propionibacterium acnes (P. acnes). Alteracija načina keratinizacije unutar folikula predstavlja primarnu promjenu u sebacealnom folikulu i rezultuje formiranjem primarne lezije akni, mikrokomedonom. Epitel gornjeg dijela dlačnog folikula, infundibulum, postaje 24

Acne vulgaris

Dr med. Kristina Zrnić-Vranješ, dermatovenerolog

Hrana koja pomaže u borbi protiv akni: voće, zeleno lisnato povrće, paradajz i crvena paprika, riba, avokado, orašasti plodovi i sjemenke

hiperkeratotičan sa povećanom kohezijom keratinocita. Veliki broj ćelija i njihova povećana kompaktnost rezultuju stvaranjem čepa u folikularnom ostijumu. Ovaj čep usmjerava akumulaciju keratina, sebuma i bakterija u niže dijelove folikula. Stimulusi koji utiču na hiperproliferaciju keratinocita i njihovu povećanu adheziju su najvjerovatnije: stimulacija androgenih hormona, smanjena količina linoleinske kiseline i povećana aktivnost interleukina (IL)-1α. Sljedeća ključna karakteristika u patogenezi akni je hiperseboreja. Bolesnici sa aknama stvaraju veću količinu sebuma, iako se on po kvalitetu ne razlikuje od sebuma kod osoba bez akni. Trigliceridi, jedna od komponenti sebuma, se razlažu na slobodne masne kiseline pod dejstvom P. acnesa, injicirajući inflamaciju. Na lučenje sebuma utiču androgeni hormoni. Oboljeli sa aknama imaju veći prosječni nivo androgena u serumu (iako još u granicama normalnih vrijednosti) u poređenju sa osobama bez akni. Takođe je uočena pojačana aktivnost enzima 5α reduktaze (enzim koji vrši konverziju dehidroepiandrosteronsulfata - DHEAS u potentni dehidroepiandrosteron - DHT) u folikulima na dijelovima kože na kojima se javljaju akne - lice, grudni koš, leđa. Uloga estrogena u stvaranju sebuma nije dovoljno razjašnjena. Mehanizam djelovanja estrogena pretpostavlja: direktni oponirajući uticaj na androgene unutarsebacealne žlijezde; inhibiciju stvaranja androgena u gonadama putem negativnog feedback uticaja na oslobađanje gonadotropnih

hormona i regulisanjem gena koji suprimiraju rast sebacealnih žlijezda i produkciju sebuma. Produkcija sebuma je takođe pod značajnim uticajem neuropeptida supstance P (SP) i enzima koji je degradira, neutralne endopeptidaze (NEP). Odgovor tkiva na neuropeptide zavisi od prisustva specifičnih receptora, kao i distribucije NEP, koji igraju ključnu ulogu u uklanjanju neuropeptida iz ekstraćelijskog okruženja i zato su važni regulatori neurogene inflamacije. SP se endogeno oslobađa na nervnim završecima u dermu, koji okružuju sebacealne žlijezde, poslije indukcije NEP u sebacealnim žlijezdama. Ovo je važno u regulisanju funkcije sebacealnih žlijezda i ukazuje na učešće kutanog nervnog sistema (tj. stresa) u patogenezi akni. Ekstruzija keratina, sebuma i bakterija u derm rezultuje inflamacijom koja je glavni razlog morbiditeta i sekvela (pigmentni poremećaji i ožiljci). Dominantne ćelije koje se nalaze do 24 sata nakon pucanja komedona su CD4+ limfociti perifolikularno i CD8+ limfociti perivaskularno sa kasnijim uplivom neutrofila, makrofaga, Langerhansovih ćelija i ćelija HLA-DR lokusa. Studije pokazuju da su imunološki događaji, predvođeni perifolikularnim T helper ćelijama kod genetski predisponiranih osoba, primarni proces, započinjući komedogenezu kroz aktivaciju IL-1. Inflamacija može da utiče na regulaciju produkcije sebuma preko stvaranja inflamatornih medijatora, leukotriena B4, koji se vezuje za receptore sebocita. Propionibacterium acnes (P.acnes) u direktnoj je korelaciji sa inflamacijom, stvaranjem proinflamatornih lipaza, proteaza, hijaluronidaza i hemotaktičnih faktora. Lipaze vrše hidrolizu triglicerida, izazivajući stvaranje slobodnih masnih kiselina koje djeluju komedogeno i primarno iritativno. P. acnes , anaerobni gram pozitivni difteroid je stanovnik normalne kožne flore i glavni činilac mikrobne flore pilosebacealnog folikula. U aknama, abnormalna akumulacija korneocita i lučenja sebuma u većim količinama u infrainfundibular-


Z D R A V S T V O

nom dijelu kanala predstavljaju idealan teren za razmnožavanje ove bakterije. Postoji korelacija između kolonizacije pilosebacealnog kanala i pojave mikrokomedona. Takođe, P. acnes stimuliše regulaciju lučenja citokina vezivanjem za toll-like receptore (TLR) monocita i polimorfonuklearnih granulocita, nakon čega dolazi do oslobađanja citokina IL-1, IL-8, IL-12 i tumor nekrozis faktor α, koji imaju značajnu ulogu u inflamatornom odgovoru. Primarna lokalizacija akni je koža lica i u manjem stepenu koža leđa, grudnog koša i ramena. Na trupu lezije su lokalizovane bliže centralnoj liniji. Bolest se karakteriše velikom varijabilnošću kutanih lezija. Iako može biti dominantan jedan vid promjena, češće je prisutno nekoliko vrsta promjena. Lezije se mogu podijeliti na neupalne i upalne. Neupalne su otvoreni (crni) i zatvoreni (bijeli) komedoni. Otvoreni komedoni se javljaju kao zaravnjene ili lako elevirane promjene sa centralnim folikularnim udubljenjem keratina i lipida tamne boje. Zatvoreni komedon se teže uočava u vidu svijetle, lako elevirane male papule, bez klinički vidljivog otvora. Rastezanjem kože se ove promjene lakše uočavaju. Upalne lezije variraju od malih papula, pustula do velikih, bolnih fluktuirajućih nodulusa. Da li će se lezije ispoljiti kao papule, pustule ili nodulusi zavisi od obima i lokalizacije upalnog infiltrata u dermisu. Ožiljavanje može biti komplikacija i neupalnih i upalnih lezija. Opisuju se atrofični i hipertrofični ožiljci. Sprečavanje stvaranja ožiljaka je osnovni cilj

pravovremeno započete i adekvatne do 30. godine života. Naglog je početka, udružena sa sistemskim simptomiterapije akni. ma groznice, gubitka tjelesne težine, artralgijama i mialgijama. Varijante akni Gram-negativni folliculitis - predLiječi se sistemski - kortikostestavlja komplikaciju dugotrajne lokal- roidima, sa postepenim smanjenjem ne ili sistemske antibiotske terapije u doze u trajanju od dva do tri mjeseca vidu iznenadne pojave velikog broja i retinoidima. pustula, lokalizovanih oko usta i nosa. Acne conglobata - teška forma Posljedica je pretjeranog rasta gram- akni, sa brojnim nodulusima, grupinegativnih bakterija, kao što su Esche- sanim komedonima i povezanim sirichia coli, Proteus spp, Pseudomonas nusima. Češće kod muškaraca, hrospp i Klebsiella spp. ničnog toka. Acne excoriee - uglavnom kod djeLijekovima indukovane akne - najvojaka i mlađih žena. Bolesnice ima- češće kao posljedica liječenja kortiju običaj da »čupkaju« promjene, vrlo kosteroidima. Mogući mehanizam je često postoje samo sekundarne pro- hiperkornifikacija gornjeg dijela pilosemjene u vidu ekskorijacija i krusti bi- bacealnog kanala ili povreda folikularzarnog oblika. nog epitela, sa sljedstvenim prelaskom Dysmorphophobia - akne su obično, folikularnog sadržaja u dermis. objektivno blagog stepena te postoji Acne cosmeticae - uglavnom kod izražena diskrepanca između težine osoba ženskog pola. Brojni kozmetski kliničke slike i subjektivnog doživljaja preparati, koji sadrže lanolin, petrolabolesnica. Učestala je udruženost sa tum, biljna ulja i butil stearat indukuju depresijom i opsesivnim neurozama. stvaranje komedona. Acne fulminans - rijetka ulcerozna forma akni, uglavnom kod muškaraca

25


Z D R A V S T V O

Glavobolja – simptom a ne bolest

G

lavobolja je jedna od najčešćih zdravstvenih tegoba kod ljudi. Javlja se kao simptom koji otežava ili onesposobljava bolesnika, ali se rijetko radi o životnoj ugroženosti. Prema istraživanjima u razvijenim zemljama skoro 90% muškaraca i 95% žena imaju glavobolju barem jednom godišnje. Više od polovine odraslog stanovništva smatra da im je glavobolja jedan od životnih problema. Uzroci i podjela glavobolja Prema uzrocima, sve glavobolje se mogu svrstati u dvije glavne grupe: • Primarne glavobolje (vaskularni uzrok, glavobolja tenzionog tipa, migrena). U ovu grupu spada više od 90% svih glavobolja. • Sekundarne glavobolje (znak nekih drugih bolesti): intrakranijalne infekcije, tumori u lobanji, povrede glave, teške hipertenzije, bolest vratne kičmene moždine, bolesti očiju, nosa, ždrijela, zuba, ušiju, cerebralna hipoksija ili bolesti drugih dijelova organizma. Ove glavobolje čine manje od 10% svih glavobolja. Primarne glavobolje Migrena je glavobolja koja traje od četiri do 72 sata. Pulsirajućeg je karaktera, umjerenog do jakog intenziteta. Obično se javlja samo na jednoj strani glave, a pogoršava se naprezanjem. Javlja se i mučnina, povraćanje i preosjetljivost na svjetlo, buku, mirise. Može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Najčešće se javlja u periodu od 10. do 40. godine života. Češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Provocirajući faktori mogu biti: • promjene na nivou hormona estrogena (menstrualni ciklus, klimaks, upotreba oralnih kontraceptiva), • nesanica, glad, vremenske promjene. Migrenskoj pojavi ponekad prethodi period neraspoloženja, razdražljivosti, depresije ili euforično raspoloženje, a može biti povezano i sa pojavom aure. Aura predstavlja prolazni, neurološki, vidni ili govorni poremećaj koji pretho26

Primarijus mr farm. Anđelka Damjanović, spec. farmakoinformatike

di pojavi glavobolje. Najčešći je vidni, u obliku bljeskova ili pojačanih kontrasta boja. Napadi se mogu javljati svakodnevno ili samo jednom mjesečno. Tenzijska glavobolja je stalna i hronična glavobolja. Najčešće počinje u okcipitalnoj regiji (stražnji dio glave) ili bifrontalnoj (prednji dio) regiji . Širi se po cijeloj glavi . Daje osjećaj pritiska i stezanja lobanje. Sekundarne (simptomatske) glavobolje Jaka glavobolja, praćena povišenom temperaturom, fotofobijom i ukočenosti vrata ukazuje na infektivni proces u glavi, kao što je meningitis. Subarahnoidalno krvarenje manifestuje se takođe akutnom glavoboljom i ukočenim vratom. Tumorski procesi u lobanji uzrokuju glavobolju, koja se javlja ujutru, nakon buđenja, ili noću. Jačina bola se mijenja sa promjenama položaja, često praćena mučninom i povraćanjem. Javljaju se i neurološki simptomi kao konvulzije, zbunjenost. Liječenje Osim što smanjuje kvalitet života, glavobolja može biti znak neke ozbiljne bolesti ili znak da su potrebne promjene u životnim navikama. Kratkotrajne glavobolje i ne zahtijevaju specifično liječenje. Terapija se uvodi nakon uspostavljanja dijagnoze, odnosno otkrivanja uzroka pojave učestalosti i težine glavobolje kao i stepena onesposobljenosti pacijenta. Liječenje može biti fokusirano na ublažavanje ili otklanjanje napada, profilaksu i sprečavanje pojave, ukoliko se radi o dugotrajnim i jakim glavoboljama.

Savjeti za pacijenta Za uspješno liječenje dugotrajne i ponavljajuće glavobolje potrebno je posjetiti ljekara specijalistu koji će ustanoviti uzrok nastanka glavobolje i preporučiti terapiju. Nekada je potrebno samo, po mogućnosti, promijeniti životne navike: • odlaziti na spavanje uvijek u isto vrijeme, spavati dovoljno dugo u prozračnoj prostoriji, • izbjegavati boravak u zadimljenim prostorijama, • jesti redovno i više puta u toku dana, • obezbijediti optimalno svjetlo tokom čitanja, • biti umjeren u pijenju alkohola, odnosno piti ga uz dosta vode, • kod napada migrene, odmarati se u zamračenoj i dobro provjetrenoj prostoriji, u tišini, • pokušati povesti računa o uslovima na radnom mjestu, pogrešnom opterećenju, monotonim i jednostranim pokretima, • pokušati pobijediti stres i dati prioritet onome što je važno, • opuštati se i na radnom mjestu, • praktikovati fizičku aktivnost (gimnastika i vježbe opuštanja) Literatura 1. Damjanović, A. et all.Vodič za savjetovanje pacijenata u apoteci, Farmaceutsko društvo RS i Farmaceutsko društvo BiH, Banjaluka, 2013. str. 48-52. 2. Edvards, C.,Stilman, P. Mala oboljenja ili velike bolesti. IV izdanje, Beograd,2011. 3. Martinović, Ž. Kako izlečiti glavobolju. Beograd: Narodna knjiga, Beograd, 2005.


Z D R A V S T V O

B

enigna hiperplazija prostate predstavlja benigno uvećanje prostate, uzrokovano rastom novih ćelija prostate. Spada u grupu dobroćudnih tumora, a u osnovi je fiziološko stanje i ne smatra se bolešću sve dok se ne počnu javljati simptomi. Faktori rizika za nastanak ovog oboljenja su mnogobrojni. Na neke, poput životne dobi i genetike, ne može se uticati, a na neke kao što su debljina, fizička aktivnost, prehrana ili upala se, ipak, može uticati. Smetnje koje se mogu pojaviti kreću se od minimalnih do onih koje mogu značajno narušiti kvalitet života i zdravlje muškarca. Simptomi: Iako se najčešće prvi simptomi benigne hiperplazije prostate javljaju u vidu poremećaja mokrenja, poput čekanja na početak mokrenja, spontanog prekidanja mlaza, mokrenja u kapima, te urgentnog i noćnog mokrenja, ne treba da se zanemari još jedan značajan simptom, a to je erektilna disfunkcija. Nažalost, o ovoj temi se ne priča dovoljno, jer se još smatra tabu temom. Međutim, zdravlje ne poznaje zabranjene teme, a činjenica koja stoji je da se sa benignom hiperplazijom prostate i erektilnom disfunkcijom suočava veliki broj savremenih muškaraca, prevashodno onih srednje i starije životne dobi. U prilog tome govori i istraživanje da 80% muškaraca koji imaju erektilnu disfunkciju imaju i simptome benigne hiperplazije prostate te da više od polovine pacijenata sa simptomima benigne hiperplazije ima erektilnu disfunkciju. To znači da svaki drugi muškarac, uključujući i muškarce srednjih godina, koji ima simptome benigne hiperplazije prostate ima i probleme sa postizanjem adekvatne erekcije. Pojava erektilne disfunkcije kod pacijenata sa benignom hiperplazijom prostate je ne samo zdravstveni problem, nego on ima i veliki uticaj na kvalitet života kako muškarca zbog gubitka samopouzdanja, neraspoloženja, stanja depresije, tako i njihovih seksualnih partnera koji se osjećaju odgovornim za nastali problem. Terapija: Nove terapijske smjernice, urađene prema preporukama vodiča za terapiju benigne hiperplazije prostate sa ili bez erektilne disfunkcije i simptoma donjeg urinarnog trakta, uključuju alfa blokatore (tamsulozin, doksazosin), inhibitore 5 alfa reduktaze

Znate li šta je benigna hiperplazija prostate? Više od polovine pacijenata sa simptomima benigne hiperplazije ima erektilnu disfunkciju Piše: doc. dr Milan Žigić

(finasterid, dutasterid), inhibitore fosfodiesterze u koje spada tadalafil. Iako se u višim dozama primjenjuje kao lijek u tretmanu erktilne disfunkcije, studije su pokazale da se njegovom svakodnevnom primjenom u niskoj dozi

postiže značajan terapijski odgovor u liječenju simptoma uzrokovanih benignom hiperplazijom prostate. Zbog toga je tadalafil u dozi od 5 mg uvršten u nove terapijske smjernice za liječenje benigne hiperplazije prostate. Kao dio savremene terapije za liječenje simptoma benigne hiperplazije prostate sa ili bez erektilne disfunkcije, ovaj lijek je dostupan pacijentima u Bosni i Hercegovini, a dobra vijest je da se nalazi i na listi lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Ukoliko se prepoznaju simptomi, od velike važnosti je da se pacijenti jave urologu i u otvorenom razgovoru objasne šta ih muči. Ponavljam da ne postoje tabu teme kada je riječ o zdravlju, a otvorenost jeste najbolji način da se dobije pravovremena i adekvatna terapija, spriječi razvoj komplikacija i poboljša kvalitet života.

27


Z D R A V S T V O

P

eriod pandemije virusa korona bio je veoma stresan za ljude i ostavio je velike posljedice po mentalno zdravlje, rekao je pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović. “Ako tome dodamo situaciju koju smo imali u prethodnom periodu, zbog svega kroz šta smo prošli, od rata i postratnog perioda, onda svakako da je taj broj i procenat u Republici Srpskoj izuzetno visok”, rekao je Latinović u Banjaluci tokom Simpozijuma za rukovodioce zdravstvenih ustanova u Srpskoj o temi “Budućnost zdravlja u zajednici - izazovi i prioriteti do 2030. godine”, koji je u maju održan u Banjaluci u okviru Projekta mentalnog zdravlja u BiH. Latinović je rekao da u Republici Srpskoj nije rađeno istraživanje o stanju mentalnog zdravlja ljudi poslije pandemije, ali je istakao da se komparativno mogu koristiti najnoviji rezultati u Srbiji prema kojim svaki petnaesti građanin ima postkovid smetnje u mentalnom zdravlju.

28

U Banjaluci održan Simpozijum o budućnosti zdravlja u zajednici

Pandemija ostavila posljedice po mentalno zdravlje On je dodao i da rezultati u Srbiji pokazuju da je tokom pandemije povećan i procenat kada je riječ o konzumiranju alkohola, što je bio jedan od načina bježanja od stresa. Latinović je istakao i važnost povezivanja svih profesionalaca i ustanova koje pružaju usluge mentalnog zdravlja te naglasio da je u Republici Srpskoj urađeno dosta posla kada je riječ o za-

konskoj legislativi - usvojeni su: Zakon o zaštiti mentalnog zdravlja, Strategija razvoja mentalnog zdravlja u Srpskoj do 2030. godine te niz podzakonskih akata koji praktično definišu određene zakonske odredbe. Direktor Instituta za populaciju i razvoj Emina Osmanagić je rekla da je niz faktora uticao na to da naše mentalno zdravlje nije kakvo bi trebalo da bude.


Z D R A V S T V O

“Daleko od toga da su rezultati u BiH lošiji od nekih evropskih ili regionalnih. Naravno, na sve je uticala pandemija virusa korona, loši ekonomski uslovi i drugi faktori kao što su obrazovanje, zapošljavanje i drugo koji utiču na mentalno zdravlje i pojednica i porodice i to je ono na čemu insistira Ministarstvo zdravlja Srpske”, rekla je Osmanagićeva. Direktor Doma zdravlja Doboj Vladimir Marković smatra ključnim da se veliki dio usluga kada je riječ o mentalnom zdravlju obavi na primarnom nivou kako bi bilo olakšano ustanovama sekundarnog i tercijarnog nivoa. On je naveo da je u posljednjih pet

godina u dobojskom Domu zdravlja u tom smislu izvršeno 35.000 usluga. Načelnik Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Prnjavor Gordana Krekovski rekla je da su tokom pandemije virusa korona bili uključeni u rad Higijensko-epidemiološke službe i da su davali podršku stanovništvu. Simpozijum je organizovalo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u saradnji sa Institutom za populaciju i razvoj, uz podršku Vlade Švajcarske, u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske. Odsjek za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

Možemo igrati zajedno, jer sport ne pravi razlike

„Hemofilija“ je informativni časopis u izdanju Udruženja oboljelih od hemofilije. Nastao je iz potrebe da se prikaže život ove izuzetno osjetljive kategorije stanovništva, a sve u cilju širenja svijesti zajednice o ovom doživotnom oboljenju. Donosimo Vam niz zanimljivih, kvalitetnih i korisnih tekstova. Naši sagovornici su oboljeli i njihove porodice, zdravstveni stručnjaci, ali i nadležne institucije, kao važna karika u obezbjeđivanju što kvalitetnijeg života oboljelih i njihovih porodica. Dostupan je u elektronskom i štampanom obliku. Hemofilija je rijetko nasljedno oboljenje koje nastaje zbog nedostatka prirodnih faktora zgrušavanja krvi. Postoji više tipova hemofilije, a najčešći je hemofilija A, koja se javlja kod jednog na 10.000 rođene muške djece. Manifestuje se krvarenjem u zglobove, mišiće, unutrašnje organe, a naročito su opasna intrakranijalna krvarenja koja u najvećem broju slučajeva dovode do fatalnog ishoda. Postoje tri oblika hemofilije: teški, srednji i laki oblik. Bitno je naglasiti da oboljeli od hemofilije ne krvare brže nego duže. S obzirom na to da je hemofilija urođena bolest, genetski determinisana, radi se o hroničnoj neizlječivoj bolesti. Oboljeli mora da nauči da živi sa njom, mora da nauči kako da se ponaša, kako da bira zanimanje, kako da se liječi, a sve u cilju očuvanja svog zdravlja. U RS su registrovane 84 osobe oboljele od nekog oblika hemofilije, dok su od tog broja 32 osobe sa teškim oblikom hemofilije koje su na kućnoj terapiji (profilaktičkom vidu liječenja) i oni su i u fokusu zajednice i upravo na njih želimo da skrenemo pažnju, a bitno je naglasiti i da polovinu oboljelih čine djeca. Uzimajući u obzir poteškoće sa kojima su se oboljeli susretali u prošlosti, prvenstveno zbog nedostatka terapije i adekvatnog liječenja, svi odrasli hemofiličari su invalidna lica. Više informacija o aktivnostima Udruženja kao i o samoj problematici bolesti možete pronaći na veb stranici https://hemofilijars.com Predsjednik Udruženja Branislav Uzelac

29


Z D R A V S T V O

T

oplije vreme i sezona godišnjih odmora produžava boravak u prirodi što povećava mogućnost izloženosti ubodu krpelja. Krpelji (lat. Ixodides) su paraziti srodni paucima koji imaju osam nogu i okruglo telo prečnika nekoliko milimetara, koje se može znatno povećati nakon hranjenja krvlju domaćina (životinje ili čoveka). Krv životinja može sadržati bakterije, parazite, viruse, nematode tako da samo jedan ujed krpelja koji je zaražen može izazvati veliki broj oboljenja. Kada krpelj pronađe domaćina obično traži područja meke kože koju probija nastavcima oko usnog otvora i ubacuje cev za hranjenje koja ga dodatno učvršćuje. Najčešće ovi paraziti lutaju po telu domaćina i do nekoliko sati dok ne pronađu pogodno mesto (nabore kože, područje iza ušiju, linija kose i dr). Ugriz krpelja obično ne izaziva bol tako da ukoliko se ne pronađe, parazit se sam odvaja od domaćina nakon postizanja sitosti (nakon nekoliko dana). Na mestu uboda se može javiti crve-

nilo i svrab tako da je potrebno što pre ukloniti krpelja, najbolje u roku od 24h od lociranja. Uklanjanje treba izvršiti stručno lice specijalnom pincetom da ne bi došlo do izlivanja crevnog sadržaja u krvotok i da bi se mogla izvršiti laboratorijska analiza krpelja. Za uklanjanje ne treba koristiti hemijska

30

Lajmska bolest

Rizici uboda krpelja

Mr ph. Anica Crkvenčić

sredstva (etar, alkohol, aceton, benzin i sl.) jer mogu izazvati povraćanje crevnog sadržaja krpelja te olakšati prenos infekcije ukoliko je zaražen. Na našem području je 30-40% krpelja zaraženo bakterijom Borellia Burgdorferi koja može izazvati lajmsku bolest, a drugo oboljenje po učestalosti izazvano ujedom krpelja je meningoencefalitis. Prvi simptom lajmske bolesti je crvenilo na mestu ili oko mesta uboda koje se širi prstenasto. podsećajući na metu (Erythema migrans), i obično se javlja 3-30 dana nakon uboda. Rani stadijum prate i dodatni simptomi: malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, povišena telesna temperatura, uvećanje limfnih čvorova i sl. Krpeljni meningoencefalitis je zapaljenjska bolest centralnog nervnog sistema, izazvana virusom krpeljnog meningoencefalitisa (flavivirus). Najčešće se manifestuje blagim nespecifičnim simptomima (povišena telesna temperatura, opšta slabost, malaksalost, bolovi u mišićima i dr.)dok se kod manjeg broja pacijenata razvija klasična slika encefalitisa (jaka glavobolja, mučnina, povraćanje i drugi neurološki simptomi). Ostale bolesti koje mogu preneti krpelji su: • Krimsko-kongoanska hemoragijska groznica • Tularemija • Erlihioza • Babezioza • Rikecioze

U cilju prevencije ujeda krpelja treba preduzeti sl. mere: • izbegavati područja nastanjena krpeljima u toku letnjih meseci • smanjiti nepokrivene površine kože radi sprečavanja kontakta sa parazitom

• nositi odeću svetlih boja glatke teksture • primeniti repelente koji odbijaju krpelje • nakon svakog boravka u prirodi pregledati detaljno odeću i telo Ukoliko dođe do uboda krpelja treba se što pre javiti lekaru radi njegovog uklanjanja, laboratorijske analize i propisivanja adekvatne antibiotske terapije ukoliko se sumnja ili potvrdi da je krpelj zaražen. Krpelji su deset puta češće zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi, nego virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Sam ugriz krpelja neka Vas ne zabrinjava jer on ne znači odmah i pojavu bolesti koja se prenosi krpeljom. Potrebno je izvaditi krpelja u potpunosti. Većina krpelja nije zaražena, a liječenje počinje tek ukoliko se pojavi lajmska bolest ili krpeljni meningoencefalitis.


Z D R A V S T V O

O

visnosti ne možemo posmatrati samo u domenu loših navika, jer ovisnosti i njene posljedice su vrlo ozbiljni zdravstveni problemi sa kojima se suočava naše društvo. Kardiovaskularne bolesti, bolesti respiratornog trakta, neki oblici kancera, samo su neka od stanja koja su posljedice ovisnosti, direktno ili indirektno. Najčešće nas u ovisnička ponašanja uvode strahovi, strah od budućnosti, potom strah od uživanja u sadašnjem trenutku... Ovisnik je zapravo tragač za zadovoljstvom. On traga za nečim „vrlo važnim“, ali na pogrešnim mjestima. On se nada da će iskusiti nešto lijepo, nešto što će umanjiti nezadovoljstvo ili stvarnost koja je nepodnošljiva. U svakom od nas živo je sjećanje na savršenstvo koje je utisnuto u svaku našu ćeliju, ono se ne može izbrisati, ali može biti prekriveno „nečistoćama“ tijela ili duha. Orijentacija ka materijalnom je razlog zbog čega veliki broj mladih pogrešno tumači istinske potrebe ljudske duše. Stanje našeg duhovnog života direktno utiče na funkcionisanje našeg tijela, na metabolizam, na varenje, disanje i druge fiziološke procese. U svakoj kulturi, u bilo kojem istorijskom razdoblju, ljudi su osjećali porebu za nečim što prevazilazi svakodnevicu, prevazilazi materijalno i vjerovatno se vjeruje da će se u ovisnostima moći dostići to stanje. Tako se u tom vakuumu između materijal-

Ovisnost – traganje nog i duhovnog javlja autodestrukcija. U osnovi je nemogućnost da se uoči želja za duhovnošću. Pravo rješenje za ovisnost je svjesnost. Svjesnost o sadašnjem trenutku i osjećanju radosti koja dolazi iz srca i duše. Radost je sreća bez posebnog razloga, što znači da je radost uzrok, a sreća posljedica. Postajemo tragači za srećom, za sreću se borimo, a radost smo mi! Ako nam neko iskustvo izaziva zadovoljstvo normalno je da postoji želja da to iskustvo ponovimo. Ponavljanjem to prelazi u ovisnost, nakon toga to više nije dovoljno i ono postaje potreba, a ako idemo još dalje postaje

Slavica Todorović dr. med. homeopatkinja i akupunkturologinja

neophodnost. Potvrda za to je ponašanje današnje djece koja su, slobodno možemo da kažemo, uveliko postala „mali ovisnici“ o mobilnim telefonima i drugim sličnim uređajima. Mozak takvog djeteta primi mnogo informacija koje nije u stanju obraditi, on ih samo registruje, ne obradi dovoljno duboko te tako one ostaju smo na površini. Tako možemo da primijetimo sve veće poremećaje pažnje kod djece, što ima za posljedicu slabo razumijevanje onog što treba da nauče da li iz škole, ili iz života. Sve prethodno navedeno ne znači da ovim stanjima nema pomoći. Cilj je prepoznati navedena stanja i biti slobodan potražiti pomoć! Kao neko ko poznaje i druge medicine, osim klasične, mogu govoriti i iz ugla homeopatije i kineske medicine o ovom problemu. Međutim, najbolje rezultate u tretiranju ovisnosti daje holistički pristup osobi te se na osnovu detaljne anamneze može pristupiti odabiru da li samo jedne ili čak više metoda liječenja kako bismo postigli uspjeh.

31


P R I R O D A I Z D R AV L J E

M

oderna fizika je, prvenstveno zahvaljujući Albertu Ajnštajnu, postala srodna hiljadama godina starim duhovnim učenjima Dalekog istoka onoga trenutka kada je priznala da je sve energija. Atomi (odnosno njihovi dijelovi) čvrste materije, kao i drugih agregatnih stanja vibriraju sa određenom frekvencijom i zbog toga su i naša tijela, kao i sve ostalo u Univerzumu, “stojeći talasi oscilirajuće energije”. Frekvencija vibracije ove energije (broj oscilacija u sekundi) izražava se u Hercima. Oscilacija nastaje u izvoru i prenosi svoju energiju objektima kroz koje prolazi. Tako srećna, samouvjerena osoba, kada uđe u neku prostoriju, momentalno pozitivno utiče na sve prisutne. Njena visoka frekvencija pozitivno utiče na sve do kojih vibracija dopire. Mjerenje frekvencije vibracije ljudskog organizma danas može mnogo toga da nam kaže o njegovom stanju, i emocionalnom i fizičkom. Jedan od najjednostavnijih instrumenata za dijagnostifikovanje je elektrokardiogram (EKG), koji bilježi električnu energiju koja dolazi iz srca i pokazuje da li ono radi pravilno. Ovo je najjednostavniji oblik vibracione analize. Na kojoj ste vi frekvenciji? D. Hokins je decenijama proučavao kineziološke kalibracije, oslanjajući se na činjenicu da mentalno stanje osobe ima ogroman uticaj na stanje njenog tijela. Formirao je skalu energije ljudske svjesnosti na kojoj su povezane emocije sa frekvencijama. Svako stanje, ponašanje ili emocija na frekvenciji nižoj od 200 Hz slabi tijelo, a od 200 do 1000 Hz ga ojačava. Utvrdio je da najnižu frekvenciju vibracije ima poniženost. Frekvencija postepeno raste u nizu emocija: krivica, apatija, tuga, strah-nervoza, želja, bijes, mržnja. Na vrhu skale nalazi se prosvjetljenje. Nasuprot Hokinsovoj skali nivoa duhovne i emocionalne svjesnosti, Dž. Jang je razvio električni instrument kojim se mogu mjeriti frekvencije vibracije ćelija tijela . Zdravo tijelo ima frekvenciju od 62-78 MHz, a razbolijevanje počinje na 58 MHz. Tokom testiranja frekvencije tijela i frekvencije eteričnih ulja otkriveno je da šolja kafe smanjuje frekvenciju osobe sa 66 MHz na 58 MHz za samo 3 sekunde. Potrebno je tri dana da se frekvencija vrati u normalu. 32

Da li znate koje nas emocije razbolijevaju?

Priprema: Jelena Pušac Broćilović

Druge studije su pokazale da negativne misli smanjuju frekvenciju u prosjeku za 12 MHz. Pozitivne misli podižu frekvenciju u prosjeku za 10 MHz. Dr Robert O. Beker je rekao da električna frekvencija ljudskog tijela govori mnogo o zdravlju te osobe. Čak je i Nikola Tesla govorio da ako bismo uspeli da eliminišemo uticaj spoljnih frekvencija na naš organizam, postali bismo otporniji na bolesti. Dr Oto Varburg je dobio Nobelovu nagradu za otkriće da ćelije ljudi imaju električni napon. Jasno je da je cilj rada na sebi dostizanje što više frekvencije vibracije, kako bi se dostiglo i održalo dobro zdravstveno stanje. Negativne emocije i ograničavajući misaoni obrasci imaju poguban uticaj na naše zdravlje ali, takođe, i utiču na ishod naših stremljenja ka određenim ciljevima i u naš život privlače određenu vrstu doživljaja i događaja. Rad na podizanju frekvencije vibracije obuhvata meditaciju, afirmacije, postavljanje svjesne namjere o transformaciji tuge, žalosti, bijesa, ljutnje i mržnje u ljubav, mir, radost i prihvatanje, a rezultat je promjena našeg energetskog polja, njegovo uravnoteženje i podizanje na nivo unutrašnjeg mira

i harmonije sa svime što jeste. Kada oprostimo sebi i drugima sve što je moralo proisteći iz naše ljudske prirode i kada naučimo da živimo u dubokoj zahvalnosti, frekvencija naše vibracije raste, što se u našem životu manifestuje mirom, radošću i harmonijom. Ishrana je takođe važna u podizanju frekvencije vibracije. Svježe namirnice, po mogućnosti organski proizvedene, sadrže više “životne sile” i podižu vibraciju. Za zdravlje je najvažnije održavati način ishrane sa 80% namirnica alkalne reakcije. Šećer, kafa i industrijska hrana je snižavaju, pa ih treba izbjegavati. Hrana obrađena u mikrovalnoj peći takođe snižava frekvenciju, kao i elektromagnetna zračenja (mobilni telefoni i razni drugi električni uređaji). Očigledno je da je sve ovo u savremenim uslovima života teško izbjeći, ali svaki postupak za ograničavanje izloženosti ovim negativnim uticajima će doprinijeti poboljšanju našeg zdravstvenog stanja. Redovne lagane vježbe, brzo hodanje tokom pola sata pet puta sedmično i slično, pomažu limfnu cirkulaciju, rad crijeva i oslobađanje stagnirajuće energije u tijelu koja snižava frekvenciju vibracije. Pozitivan životni stav ima veoma povoljan uticaj na zdravlje, jer održava visoku frekvenciju vibracije.


P R I R O D A I Z D R AV L J E

Tople veze sa porodicom, prijateljima, životinjama i razumijevanje za druge takođe podiže frekvenciju vibracije, dok je samoizolacija spušta. Podizanje frekvencije eteričnim uljima Proučavanjem najpopularnijih eteričnih ulja današnjice, kao što su nana, đumbir, limun, grejpfrut, jasmin, lavanda, kamilica, timijan, ruža i cimet,

naučnici su otkrili da ona mogu da se izbore protiv raka. Frekvencije terapeutskih etarskih ulja kreću se od 52 do 320 MHz. Naučnici tvrde da eterična ulja cimeta, timijana, kamilice i jasmina mogu uništiti između 93% i 97% ćelija raka dojke. Ima jako puno eteričnih ulja u slobodnoj prodaji, ali mnoga od njih su lošeg kvaliteta i sintetičke proizvodnje. Pozitivan efekat na zdravlje imaju

samo etarska ulja koja su napravljena 100% prirodnim putem. Eterično ulje kamilice ima moćna antioksidativna svojstva, jača čak i od antioksidativnih svojstava lavande, timijana, ruzmarina, žalfije i nane. Još jedno moćno etarsko ulje jeste eterično ulje tamjana. Ono efikasno uništava ćelije raka jer sadrži monoterpene, jedinjenja koja ubijaju ćelije raka na početku njihovog razvoja, sprečavajući njihovo napredovanje. Dr Suhail navodi da ima najmanje 17 aktivnih agenasa u eteričnom ulju tamjana. Činjenica je da neke frekvencije mogu spriječiti razvoj bolesti, a da neke mogu i da ih unište. Supstance na većoj frekvenciji će uništiti bolesti na nižoj frekvenciji. Naučnik dr Jung Jung je vršio mjerenja na pacijentima od raznih bolesti i utvrdio da je opseg zdrave frekvencije ljudskog tijela 62-68 Hz. U ovom opsegu i iznad njega, nijedna osoba nije bolovala ni od kakve bolesti. Na frekvenciji 58 Hz već je moguć razvoj prehlade; gripa ispod 57 Hz, kandida je ispod 55 Hz, a ispod 42 Hz karcinomi.

33


P R I R O D A I Z D R AV L J E

Fitoterapija

Plućnjak

B

rojna su oboljenja respiratornog sistema gde lekovito bilje može pomoći da se tegobe ne samo smanje, nego u brojnim slučajevima i trajno eliminišu. Bilo da se radi o bronhitisu, astmi, sinusitisu, ili fibrozi pluća, lekovito bilje uvek može dati veliki doprinos u borbi sa pomenutim problemima. Biljke kao što su bokvica, divizma, oman, plućnjak, podbel i mnoge druge su bile poznate ljudskom rodu još vekovima unazad, a dovoljan dokaz njihove delotvornosti je taj da je njihova primena zadržana sve do današnjih dana. Ne tako davno, svaka žena je znala kako da, bar u nekoj meri, pomogne porodici pomoću lekovitog bilja, kada se suoče sa navedenim problemima i to znanje se prenosilo porodičnim predanjem, sve do sredine prošlog veka, kada je u Evropi i Americi fitoterapija gurnuta u stranu i bila ismejavana u naučnim krugovima i celom sistemu, uopšte. Srećom, u današnje vreme fitoterapija doživljava pravi procvat i dobija sve veći značaj i poštovanje širom zapadnog sveta, do te mere da je ponovo počinje preporučivati čak i zvanična medicina. Koje su karakteristike tretmana oboljenja respiratornog sistema lekovitim biljem i po čemu se on razlikuje od tretmana farmaceutskim lekovima? Kako to bilje deluje na sam respiratorni trakt? Iskusan fitoterapeut zna da čajna mešavina za respiratorni trakt mora po svome sastavu biti takva da deluje od sinusa, preko ušno-usno-nosne

Lekovito bilje u tretmanu oboljenja respiratornog sistema šupljine, pa sve do pluća, kao i da ta mešavina mora da ima četvorostruko dejstvo: da razlaže šlajm, izbacuje ga, deluje protivupalno i, što je od izuzetne važnosti, da jača sluzokožu toga dela tela jer je sluzokoža najvažniji deo odbrambenog sistema. Da bi se postigli najbolji efekti lečenja sa čajem se mogu kombinovati preparati na bazi meda, limuna i hrena. Brojni su pacijenti koji su tako pronašli spas od svojih dugogodišnjih tegoba. Pomenuta terapija se pokazala izuzetno efikasnom i kod svih vrsta virusnih infekcija, uključujući i onu izazvanu Kovidom 19. Oni koji su koristili biljnu terapiju prolazili bi kroz bolest

Goran Poletan, fitoterapeut

Oman

Dizma Bokvica

Kadulja

Crni sljez

34

sa puno blažim simptomima i bolest je trajala puno kraće. I u Kini je preporuka predsednika bila da se uz lekove kombinuje i tradicionalna kineska medicina i, naravno, kao što se moglo i očekivati, rezultati su bili takvi da su oni koji su koristili biljnu terapiju imali puno blaže simptome i kraći tok bolesti. Preparat koji svako može koristiti uz biljnu terapiju, kod bilo kog problema vezanog za respiratorni sistem:

Pomešati po 2 dl meda, limuna samljevenog sa korom i domaćeg putera, sa dve supene kašike izrendanog korena hrena i jednim većim izrendanim čenom belog luka. Sve dobro izmešati, presuti u čiste tegle i čuvati u frižideru, pa uzimati po jednu čajnu kašičicu pre svakog jela. Lekovite biljke koje imaju najširu primenu kod oboljenja respiratornog sistema su: oman, bokvica, plućnjak, divizma, crni slez i žalfija.

www.ozdravite.com, gp@ozdravite.com Telefoni: Srbija +381 65 43 819 43 BiH +387 66 355 310



ZDRAVSTVO - SRBIJA Intervju: Asist. dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju UKCS u Beogradu

Prvi vek srpske pulmologije i 90 godina Klinike za pulmologiju UKCS u Beogradu Pripremila: Prim dr Nada Vasić

K

linika za pulmologiju UKCS u Beogradu ima svoj jubilej - 90 godina od osnivanja Klinike za ftiziologiju, potom Instituta za TBC i, konačno, Klinike za pulmologiju , a takođe ovo je stogodišnjica pulmoloske škole u Srbiji. Pa to je bio dobar povod da postavimo nekoliko pitanja kolegi Mihailu Stjepanoviću, novom direktoru Klinike za pulmologiju UKCS u Beogradu. Klinika za pulmologiju osnovana je u prošlom veku, davne 1922. godine. Menjala je svoje nazive, a od 1932. godine stacionirana je u ovoj zgradi. Jedna je od najznačajnijih medicinskih institucija u Srbiji i regionu. Skoro jedan vek obučeno medicinsko osoblje svakodnevno pruža usluge na najvišem nivou u svim oblicima respiratorne medicine. Kako je sve počelo ? U publikaciji Srpske akademije nauka i umetnosti „Život i delo srpskih naučnika“, profesor doktor Vladimir Slavković piše o doktoru Aleksandru Radosavljeviću, a tekst počinje rečima:- Aleksandar Radosavljević je otac pulmologije u nas Srba. Februara 1922. godine doktor Radosavljević je izabran za vanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Beogradu za internu medicinu sa „naročitim osvrtom na oboljenja disaćeg pribora”. Godine 1923. osnovana je Treća interna klinika, čiji je prvi upravnik bio profesor Radosavljević. Zgrada današnje Klinike za pulmologiju sazidana je 1932. godine kao bolnica za grudobolne i bila je deo opšte državne bolnice u Beogradu. Imala je 145 kreveta i tri odeljenja, grudno interno, grudno hirurško i grudno dečje odeljenje. 36

Asist. dr Mihailo Stjepanović, najmlađi direktor Klinike za pulmologiju

Dr Mihailo Stjepanović diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2008. godine. Zaposlen je u Klinici za pulmologiju KCS od 2009. godine, a 2021. je imenovan za zamenika i od oktobra iste godine postavljen je za direktora Klinike za pulmologiju UKCS. Načelnik je i Petog kliničkog odeljenja. Dr Stjepanović ima zvanje istraživača saradnika za oblast pulmologije na MF u Beogradu od 2015. godine. Asistent na predmetu interna medicina na MF je od 2018. godine. Specijalizaciju iz interne medicine na MF u Beogradu završio je 2017. godine i upisao užu specijalizaciju iz pulmologije 2017/2018. god. Usmeni ispit i završni rad odbranio je 2020. pod nazivom „Procena kvaliteta života obolelih od sarkoidoze primenom upitnika King-s Sarcoidosis Questionnare“. Odbranio je doktorsku tezu na MF u Beogradu 2020.godine. Autor je 170 naučnih, stručnih radova i poglavlja u knjizi. Trideset radova je štampano u međunarodnim časopisima sa IF. Održao je veći broj predavanja na domaćim i međunarodnim skupovima. Član je Lekarske komore Srbije, Srpskog lekarskog društva, Evropskog respiratornog udruženja, Respiratornog udruženja Srbije i Udruženja za sarkoidozu Srbije.

Klinika za pulmologiju UKCS u Beogradu


Z D R AV S T V O Pozivno pismo za jubilej!

Objedinjavanjem ove bolnice sa ftiziološkim odeljenjem Treće interne klinike, osnovana je Ftiziološka klinika čiji je upravnik bio profesor dr Jevrem Nedeljković. Njegovom zaslugom osnovana je prva laboratorija za proučavanje bacila tuberkuloze u Beogradu, a prvi je uveo i lečenje tuberkuloze pluća veštačkim pneumotoraksom. Februara 1952. godine formiran je Institut za tuberkulozu i plućne bolesti Narodne Republike Srbije, a za direktora je postavljen docent doktor Milić Grujić. Njegovim dolaskom počinje zlatno doba Instituta, kako kaže njegov savremenik Đorđe Siber, grudni hirurg. U tom periodu izvršene su značajne adaptacije zgrade, broj kreveta je povećan na 305, bilo je 180 zaposlenih, zdravstvenih radnika 107, od toga 33 lekara. Formiraju se nova odeljenja, uvode se nove dijagnostičke metode. Profesori Radosavljević i Nedeljković bili su članovi SANU i dekani na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Ova zgrada je sazidana 1932. godine, u doba epidemije tuberkuloze. I danas je ona široko poznata pod nazivom Institut za TBC, ili samo TBC. Kakvo je danas stanje sa tuberkulozom kod nas? Klinika je bila u Covid sistemu, koja su iskustva? Tako je, našu kliniku i dalje skraćeno zovu TBC, zbog njenog ogromnog istorijskog značaja u borbi sa tom opakom bolešću. Mi smo referentna zdravstvena ustanova za tuberkulozu i to podrazumeva obavljanje poslova primene, praćenja i unapređenja jedinstvene doktrine i metodologije u oblasti prevencije, dijagnostici i lečenju od tuberkuloze. Na svu sreću, incidenca tuberkuloze je u padu. Prema poslednjim podacima iz “Batuta” za 2019. godinu , incidenca tuberkuloze u Sr-

biji je devet novoobolelih na 100.000 stanovnika. Zatim su nastupile Covid godine, gde statistika o broju obolelih od TBC nije precizna. Klinika za pulmologiju je u dva navrata bila u COVID sistemu rada. U prvom talasu smo lečili 652 obolela od COVID-19, a u drugom 643 bolesnika. Trijažni centar za nas je bila Infektivna klinika i kod nas su se hospitalizovali

bolesnici isključivo sa upalama pluća. Kada smo obradili sve podatke, ukupna stopa smrtnosti, računajući i lečenje u jedinici intenzivne i poluintenzivne nege, je jednocifren broj. Važno je napomenuti da, dok smo bili u crvenoj zoni, naša onkološka služba nije prestajala sa radom. Dnevna bolnica je u posebnom delu zgrade i mogli smo da je ostavimo u NE-COVID režimu rada, tako da najteži onkološki bolesnici ne budu uskraćeni za lečenje. Pulmolozi su bili izuzetno opterećeni radom u COVID bolnicama. Išli smo u ispomoć i u druge bolnice koje su tad bile u COVID režimu rada: KBC “Dragiša Mišović”, Kliniku za plastičnu hirurgiju, Institut za ortopediju “Banjica”, Kliniku za dermatologiju i u CO-

Zasluženo priznanje Sretenjski orden trećeg stepena Klinici za pulmologiju UKCS u Beogradu

-

SRBIJA

VID bolnicu “Batajnica”. Sve vreme se nesmetano odvijao rad u Klinici za pulmologiju, što smo uspeli ogromnim zalaganjem i trudom svih zaposlenih i da postignemo. Kako izgleda Klinika za pulmologiju danas? Klinika za pulmologiju, UKCS je otvorena 24 h, pre podne se u polikliničkom delu odvijaju specijalistički pregledi, funkcionalno ispitivanje pluća, onkološka dnevna bolnica, ambulantne invazivne dijagnostičke procedure, tako da se u polikliničkom delu obavi dnevno do 250 pregleda i intervencija. Naša hitna služba je deo Urgentnog centra i zbrinjava najteže pulmološke pacijente. Stacionarni deo se sastoji od Jedinice intenzivne nege i osam kliničkih odeljenja, sa ukupno 175 postelja. U Jedinici intenzivnog lečenja omogućeno je lečenje primenom invazivne mehaničke ventilacije na 15 raspoloživih respiratora. U poslednje dve godine smo imali veliki pritisak i na ambulantne preglede i na stacionar, svaki dan se traži mesto više, pogotovu kada smo bili jedina pulmološka ustanova u NECOVID režimu rada. U Klinici za pulmologiju su trenutno zaposlena 63 doktora, od toga 39 specijalista i 24 doktora na specijalizaciji. Primljeno je 16 mladih lekara. Klinika je i nastavna baza Medicinskog fakulteta, trenutno je 14 kolega u nastavničkom ili saradničkom zvanju na fakultetu. U poslednjih šest meseci, otkada sam postao director, od opreme su nabavljeni novi aparat za difuziju, dva bronhoskopa, aparat za sterilizaciju bronhoskopa, a još nekoliko aparata je u procesu nabavke (novi spirometri...) Šta su vaša stremljenja? Samo dobar i uhodan tim može da dovede do vrhunskih rezultata i da našu kliniku učini i održi na liderskoj poziciji u Srbiji i regionu. Prvi cilj nam je zapošljavanje novih kadrova i njihova edukacija u svetskim centrima, da bi stečeno znanje mogli kasnije da primene kod nas, na taj način ćemo biti u korak sa svetom i obezbediti najviši nivo lečenja pulmoloških bolesnika. Mnogo se priča o ulaganjima u medicinu. Šta je realno uskoro očekivati u Klinici za pulmologiju? Za poslednjih nekoliko meseci, pored zapošljavanja novih doktora (13 u 37


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

P

mom mandatu), tu je i nabavka nove opreme. Kako se Klinika za grudnu hirurgiju iselila iz naše zgrade dobili smno novi prostor, koji će zauzeti dva klinička odeljenja i novi Centar za bronhoskopiju. Razvoj i formiranje novog Centra za bronhoskopiju sigurno će doprineti i bržoj dijagnostici, pre svega onkoloških bolesnika. Moram da se pohvalim da imamo i zaintereso-

vane doktore iz inostranstva koji žele da dođu i da se edukuju u našoj školi bronhoskopije koju vodi naš bronholog docent dr Spasoje Popević. Koji su prioritetni planovi? U našem rukovodećem timu, osim mene, tu su doc. dr Spasoje Popević i assist. dr Sanja Janjić Dimić. Naša misija je da postojeću kliniku učini što funkcionalnijom i prijatnijom za boravak i lečenje, a da se zdravstvenom osoblju omoguće najbolji uslovi rada. Šta vam je ideja vodilja? S obzirom na to da sam najmlađi direktor jedne ovakve institucije, za mene je to velika čast i privilegija, ali i obaveza. Imam veliku želju da Klinika postane prepoznatljiva u regionu kao lider po kvalitetu usluga koje pruža. Nadam se da smo moji saradnici i ja na pravom putu. Hvala mojim učiteljima koji su me i naučili da pacijent treba da bude najvažniji i uvek u centru medicinske institucije.

38

ovodom jubileja sto godina postojanja Mediciskog fakulteta Beogradskog univerziteta i 150 godina Srpskog lekarskog druuštva MEDICI COM, predstavlja i razgovara sa uspešnim autoritetima, predstavnicima u svetu visko rangirane beogradske škole medicine. Ovoga puta razgovarali smo sa profesorom dr Arsenom Ristićem, prodekanom za posdiplmsku nastavu Medicinskog fakulteta, načelnikom Odalenja za srčanu insuficijenciju Klinike za kardiologiju, predsednikom Udruženja za plućnu hipertenziju Srbije… čija je doktorska teza timski pretočena u prvi KARDIOLOKI UDŽBENIK, pre više od decenije a u pripremi je drugo izdanje, koje će biti osavremnjeno i dopunjeno.

Rukovodeći tim Klinike za pulmologiju UKCS. dr M. Stjepanović, dr S. Dimić-Janjić i dr S. Popević

Profesore Ristiću, Vaša bogata i veoma sardžajna biografija potvrdjuje da ste još kao student medicine uvek u indeksu imali oceenu deset i da ste kao mladi kardiolog proglašeni za jednog od najboljih kardiologa, što potvrdjuju brojna naučna priznanja, knjige, nagrade i citati u svetskim i našim časopisima... Medicinski fakultet Beogradskog univerziteta / nedavno smo započeli drugi vek postojanja/, je vodeći na našem Univerzitetu. Što se tiče broja odličnih studenata i u vreme kada sam ja diplomirao, a to je daleka 1993 godina, više od 70% diplomiranih studenata bili su sa srednjom ocenom 10 sa našeg Medicinskog fakulteta, tako da naša škola ima tradiciju odličnih studenata. To je svakako i rezultat dobro organizovane nastave pogotovo u onim velikim ključnim predmetima po kojima se inače prepoznaju dobre škole da se stavlja fokus na one oblasti koje su najznačajnije za ljude koji će se kasnije baviti bilo bazičnom, eksperimentalnom ili kliničkom medicinom. Veliko i najznačajnije u edukaciji mladih lekara su predmeti koji su tradicionalno odlični u našoj školi kao što su medicinska biohemija, fiziologija, anatomija, patologija, patofiziologija, farmakologija, pa zatim idući ka kliničkim predmetima imamo izvanredne eksperte i predavače, čitav niz decenijama unazad na internoj medicini i na hirurgiji i na pedijatriji kao i na neurologiji… Tradicija naše škole i činjenica da naši današnji nastavnici, počevši od dekana, dekanskog kolegijuma, pa i

rukovodstva na pojedinim katedrama, nastavljaju tradiciju u disciplinama koje su razvijene na našem fakultetu. Pojedine od tih škola su veoma prepoznate u medjunarodnim okvirima. Ja sam imao sreće i privilegiju da se priključim Beogradskoj kardiološkoj školi koja se nastavila i osavremlenjavala na Kliničkom centru Srbije na osnovama onoga što je počelo na Klinici B, na Klinici A i od formiranja Kliničkog centra. Naši eminentni učitelji, počevši od direktora Instituta kardiovaskularnih bolesti i Kliničkog centra profesora Srećka Nedeljkovića do preko akademika Miodraga Ostojića, akademika Petra Seferovića, su mnogo učinili da mladje kolege dobiju priliku kakvu su i oni kao mladi imali, a to je da uspostave medjunarodnu saradnju, da odu na edukaciju na vrhunske svetske centre, da se uključe u aktivnosti vrhunskih medjunarodnih udruženja, da drže korak sa svetom i da svim odličnim mladim lekarima omoguće i daju šansu da permanentno stiću znanja u svetu.. Ja sam imao priliku da dobijem stipendiju Evropskog udruženja kardiologa i posle toga takođe i stipendiju Svetske kardiološke federacije i da na osnovu toga provedem skoro tri godine na usavšavanju na uglednom i vrhunskom centru u Nemačkoj . To je bilo neposredno po završetku naše Specijalizacije magisterijuma, i tada vam se otvori jedan dodatni prostor da naučite da radite sa tehnologijama koje u to vreme nisu u našoj zemlji bile dostupne i da nove metode donesete u našu sredinu i da ono što ste naučili tamo, naučite nove kolege ovde. To nije funkcionisalo samo u kardiologiji nego i u svim drugim granama koje imaju tu trdiciju da svoje najbolje djake šalju na dodatnu edukaciju u vrhunske svetske centre. To je izuzetno važno jer našoj školi daje vidljivost, da naši eksperti učestvuju u radu medjunarodnih naučnih sastanaka, konresa, seminara, specijalizacija… Ja sam trenutno član BORDA odnosno najužeg rukovodstva Udruženja za srčanu insuficijenciju. Moj učitelj akademik Petar Seferović je bio predsednik tog udruženja. Sličnu situaciju imamo u interventnoj kardiologiji, naš direktor akademik Goran Stanković je sada predsednik Evropskog bifukalcionog kluba, što je deo Udruženja interventnih kardiologa. Oni se bave najkomleksnijim oboljenjima krvnih sudova,


Z D R AV S T V O

Intervju: Prof. dr. Arsen Ristić

Kardiološki udžbenik II izdanje

Razgovarao: Marko Radoš, Fotografije Dario Mirović

odnosno srčanih arterija. Imamo i vrlo jaku Aritmološku školu za čiji ugled je zaslužan profesor Miodrag Grujić, sada docent. Treba pomenuti i docenta Nebojšu Vujović, čija je medjunarodna aktivnost primetna u vrhunskim publikacijama u svetu. Zahvaljujući tome i koleginica Potpora bila je jedna od dva vodeća autora nedavno publikovanih medjunarodnih vodiča za aritmofibrulaciju što je jedna važna vrsta aritmije. Ja sam recimo imao priliku da budem do sada u četiri ta dokumenta koja imaju snagu medjunarodnog propisa, kako se nešto radi u pojedinim oblasima medicine. Ta prilika za medjunarodnu saradnju i da za ono što radite bude vidljivo u svetu, i da to drugi ljudi priznaju, i da uključe u najprestižnije svetske forume je izuzetno veliko priznanje. Pre ovoga mandata u Udruženju za srčanu insuficijenciju sam bio dva mandata u rukovodstvu Eevropske radne grupe za miokardne periferne bolesti. Zahvaljujući tome smo 2018.g. bili domaćini velike Evropske konferencije gde smo imali više od stotinu vrhunskih predacača iz celog sveta. Na toj Koferenciji imali smo više od 700 registrovanih učesnika. To je inače treći put da ova medjupnearodna konferencija

koju sve zemlje sveta žele da ugoste bude u Srbij. Treba se sa ponosom podsetiti 2012.godine, kada smo zahvaljujući inicijativi, zapravo autortetu i ugledu akademika Seferovića, uspešno održali Evropski kongres srčane slabosti sa skoro 4000 učesnika u Beogradu i sa radošću smo prihvatili da isti taj kongres bude održan ponovo u Beogradu za dve godine. Interesovanje za taj kongres svih kardiologa je izuzetno veliki. Profesore Ristiću, Vaše brojne inovacije i ideje u oblasti kardiologije, po mnogo čemu su orginalne i Vaša naučna dostignuća potvdjena su ne samo u citatima, knjigama, nego ste jedan od vodećih kardiologa koji već više od decenije ima i UDZBENIK iz kadiologije… da ste kojim slućajem, Englez ili Nemac, bili biste, ako ništa drugo, bar kandidat za NOBELA… Nije to baš tako. Ima u našoj sredini ljudi koji imaju najmanje jednako dobar ili impresivno veći rezultat sličan mome. Ono što je činjenica je da kada se rano uključite u naučno istraživački rad i imate neku vrstu prilike da

-

SRBIJA

radite ili razvijete inovacije postojeće metode ili imate svoje originalne ideje ili se uključite u rad tima koji je već kvalitetan i produktivan i doprinesete u odredjenom segmentu nekom većem tematskom medjunarodnom istraživanju, rezltat ne izostaje. Tada je vidljivost tog rezultata i citiranost tih publikacija naravno veća nego ako radite nešto sami u jednom uzanom krugu što je teško da neko prepozna i citira. Mi smo imali priliku da kao tim koji je prilično rano, (negde 1990 tih godina) se uspešno uključio u medjunarodne naučne tokove istraživanja, pre svega za bolesti perikarda, kardiomiopatije, tj primarne bolesti srčanog mišića. Imali smo nekoliko ideja koje su potekle iz naše sredine koje su inovirale znaćajne dijagnostičke procedure. Inovirale su način lečenja bolesnika, čije rezultate i praksu su preuzeli i drugi centri. To nam je omogućilo da uspostavimo vrlo korisnu saradnju iz koje je proizašla osovina Beograd – Marburg – Mejo klinika u Ročesteru. Ta saradnja je doprinela da smo 2011. godine u to vreme publikovali prvi svetski udžbenik koji se odnosi na Interventne procedure u bolesti perikarda. Taj udžbenik se inicijalno bazirao na mojoj doktorskoj disartaciji koja je odbranjena na Univerzitetu u Marburgu i koja je u proširenom izdanju uključivanjem kolega iz Amerike napravila jedaan presek u tom trenutku. Presek se ogleda u primeni interventnih tehnika koje se primenjuju sa obe strane Atlantika a koje su se prilično razlikovale, i danas se razlikuju. Napravili smo jednu seriju od 12 filmova koji su na DVD-u, koji je deo tog udžbenika. Veliki deo tih procedura snimljen je na našoj klinici a deo u Nemačkoj i Americi. To je još uvek jedina knjiga tog tipa koja spaja iskustva različitih centara koji su svaki u svom segmentu postigli neku vrstu kvaliteta i standarda koji na drugim mestima ne postoji. Mi sad spremamo novo dopunjeno izdanje tog udžbenika ali to je još uvek jedina knjiga iz te oblasti koja se odnosi na Interventne procedure u bolestima miokarda i perikarda. Ugled naše klinike se meri po tome što i kod nas dolaze da uče i specijalizuju kolege iz evropskih zemalja. Ranije je bilo obrnuto, obično smi mi bili ti koji su učili u svetu da bude bolje našim bolesnicima, ali sad smo u nekim oblastima došli dotle da ljudi iz inostranstva dolaze na naše klinike, 39


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

da uče od nas. Takav isti stav imamo na vaskularnoj hirurgiji koju je do nedavno vodio naš dekan Profesor Lazar Davidović. Imamo isti standard u interventnoj kardiologiji što se tiče kompleksnih intervencija kod akademika Stankovića. Slični standard imamo na neurologiji gde takodje ljudi imaju i tekeko šta da nauče od vrhunskih neurologa. Tu kliniku je godinama vodio akademik dr. Vladimir Kostić sadašnji predsednik SANU. Endokrinologija nam je takodje vrhunska. Nju trenutno vodi naš donedavni dekan akademik Lalić. Naš Medicinski fakultet ima veliki ugled kad su u pitanju profesori i kadrovi iz svih oblasti medicine. To jeste razlog što nas u vrhunske centre i kongrese pozivaju da gostujemo i edukujemo mladje kolege. Ja sam recimo bio gostujjući predavač u više navrata na simpozijumima koje je u svetu napravila Mejo klinika, uključujući simpozijume u Americi i Parizu. Učestvovao sam i gostovao na preko 110 predavanja na vrhunskim medjunarodnim kongresima, od čega na 24 najveća kongresa koji godišnje okuplja više od 30000 članova udruženja evropskih kardiologa. Predavanje je za našu zemlju važno kao neko svetsko prvenstvo sportske reprezentacije. Svi ti kongresi su prestiž za našu zemlju i za to se svi borimo i trudimo se da sve što smo mi postigli i što su nas naši profesori naučili sada nastave naši mladji lekari. Imamo izvanredan podmladak i trudimo se da to što je nama bilo omogućeno bude u još većoj meri dostupno našim mladjim kolegama. Vi ste jedan od vodećih kardiologa KCS , koji na prvom mestu zagovara i afirmiše preventivu, što VI i mnoge Vaše kolege smatraju da je zapravo, prventiva najbolja odbrana zdravlja stanovnišva… 40

Tako je. Na žalost odluke dobro organizovanih zdravstvenih sistema da imaju jake preventivne programe nisu toliko razvijene i u bogatijim zemljama. A u našoj zemlji uglavnom to nije slučaj i mi se kao Udruženje kardiologa Srbije I Udruženje za srčane slabosti i kao predstavnici pojedinih segmenata evropskog udruženja trudimo da to što više popravimo. Srbija je zemlja sa veoma visokim stepenom rizika kardiovaskularnih bolesti, u samom je vrhu rizičnih zemalja. To moraju mnogo aktvnije da rade i moje druge kolege. Recimo deo mog ambulantnog izveštaja uvek su preventive. Uprkos godinama koje imam, četri puta mesečno dežuram za bolesnike koji imaju akutni srčani udar i dolaze životno ugrošeni U situaciji kada vidim da je neko ko je došao, od mlađih ljudi, koji su sa vrlo visokim profilom rizika, pušači, šećeraši, gojazni, sa visokim pritisakom, masnoćama, pa još ako imaju nasledni osnov za te bolesti, onda obavezno savetujem da u toj situaciji bolesnik prihvati ozbiljnost rizika i odnosu prema sopstvenom životu. Ti ljudi što im se tada masnim slovima napiše, najčešće se pridržavaju. Na žalost, ne pridržavaju se svi. Dešava se da ponovo dolaze. Ne mogu da se izbore sa cigaretama, kilažom, da se izbore sa tim da uzimaju nekoliko lekova, na čemu moraju da se radi sve moje kolege i struka u celosti. Amerikanci su izračunali da je šteta od nepridržavanja od propisnih terapija preko milijardu dolara, tako da mnogo ima prostora za preventivni rad, što podrazumeva da naša mnogobrojna Udruženja, kojih ima više od hiljdu, nažalost još uvek nedovoljno i neorganizovano deluje. Moramo svi zajedno, pogotovo mi eksperti u različitim oblastima se truditi da ljudima približimo i da ukažemo na značaj preventive i odgovornog odnosa prema sopstvenom životu. Imajući u vidu da medicina napreduje i da sve češće imamo priliku da se pojavljuju novi lekovi koji imaju odbrambeni značaj za zdravtvenu zaštitu stanovništva. Ti lekovi pružaju nešto, što pre pet godina nismo mogli ni da sanjamo, nešto što se u žargonu zove vakcina za arterosklerozu, vakcina koju dobijete dva puta godišnje potkožno, slično kao vakcina za COVID i više nemate povišen holesterol. Da bi se to moglo uspešno i masovno primenjivati u našoj populaciji za nekoliko godina bi imali drastično

manji broj .ljudi sa infarktom. Naravno, problem je dostupnost cene, problem je naravno i motivacije ljudi da prepoznaju ko ima taj profil visokog rizika a koji se može lako izračunati. Preventiva u odnosu na COVID… COVID 19 nam je mnogo toga poremetio, ne samo kod nas nego i u svetu. Kad je u pitanju funkcionisanje Zdravsvenog sistema, mi i dalje imamo osoblje koje se rotira u COVID bolnicama. Lekari koje vodim pod zdravstenom isuficijencijom, tri pa i četiri meseca provedu u COVID bolnicama i to je nešto što je limitiralo lečenje pacijenata svih drugih bolesti. COVID je zapravo doveo do povećanja liste čekanja i lošijeg lečenja. Sa druge strane COVID je učinio da ljudi shvate koliko je važan i značajan zdravstveni sistem. Zato treba priznati da su odgovorni ljudi na čelu Republike Srbije doprineli unapredjenju zdravstvenog sistema da s ponosom možemo konstatovati da smo krenuli u korak sa svetom (novi klinički centri, nove COVID bolnice, nove bolnice, novi domovi zdravlja, nova oprema za koju nismo mogli ni da sanjamo). Nedavno su, (tačnije 25. marta 2022.godine), ministri zdravlja RS i Srpske u Beogradu doneli odluku da se izjednače uslovi lečenja između dve države… Kako to komentarišete? Mislim da je to veoma dobro, nezavisno od toga kako smo administrativno organizovani. Mi smo inače, kao Beogradska kardiološka škola i Medecinski fakultet, decenijama unazad svesrdno pomagali razvoj zdravstvenog Sistema na teritoriji bivše Jugoslavije, pa i u regionu. Lično sam bio u više navrata predavač u Republici Srpskoj , a i kolege iz Srpske su dolazile i završavale poslediplomske studije na specijalizaciji i subbspecijalizaciji u onim oblastima u kojima nemaju uslove u Republici Srpskoj. Klinički centar u Banja Luci je u medjuvremenu završen i može se svrstati u red najsavrenenijih. Mnogo toga što je pre desetak godina bilo na niskom nivou sada je u RS na mnogo višem nivou počevši od otvaranja interventne kardiologije, razvijanja procedura, kompleksnosti pacijenata koji mogu da se uspešno leče. Saradnja Kliničkih centara je na visokom nivou i uslovi lečenja su kao jedna celina.



ZDRAVSTVO - SRBIJA Banjska rehabilitacija kod bolesnika sa atrijalnom fibrilacijom Prim. Dr Milan Zlatar, spec. Interne medicine, kardiolog, načelnik polikliničko-prijemne službe za internu medicinu i kardiologiju Urgentnog centra KC Srbije

A

Banje Srbije

trijalna fibrilacija (AF) je najčešća dugotrajna pretkomorska aritmija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. AF značajno uvećava stepen mortaliteta i morbiditeta, pogotovo zbog petostrukog povećanja rizika od nastanka moždanog udara i embolijskih događaja kao i zbog štetnih hemodinamskih efekata koji često dovode do srčane slabosti. AF je najčešće povezana sa starenjem, arterijskom hipertenzijom, dijabetesom, srčanom slabošću i drugim strukturnim oboljenjima srca, a posebno oboljenjima srčanih zalistaka. U zadnjih nekoliko godina sve je više dokaza da pojedina stanja povećavaju rizik za nastanak AF među kojima se najčešće navode: oboljenja štitaste žlezde, gojaznost, stalno i povećano konzumiranje alkohola, poremećaji disanja pri spavanju, psihološki profili ličnosti kod kojih je često prisutan osećaj besa i agresije te intenzivno bavljenje sportom. AF ima mnogostruke i različite načine ispoljavanja što otežava razvoj jednostavne i uopštene strategije kao i preporuka za lečenje. Iako je često povezana sa oboljenjem srca značajan procenat bolesnika sa AF je bez srčanog oboljenja. Pored uvođenja u normalan ritam i stabilizacije hemodinamskog stanja te usporenja srčane frekvencije osnovni princip lečenja predstavlja prevencija moždanog udara i drugih tromboembolijskih komplikacija (TEK). Pored blagotvornog desjtva termomineralnih voda i lekovitiog blata i gasa, treba naglasiti i doprinos vazduha koji u mnogim vazdušnim banjama u Srbiji lekovito deluje na kardiovaskularni sistem . Posebno bih naglasio da se u blizini gotovo svih banja nalaze mnogobrojni Srpski manastiri koji pored svog istorijskog i arhitektonskog značaja imaju i veliku ulogu u verskom životu ,pre svega, kao duhovna lečilišta za verujuće bolesnike. Banje su jedno od najznačajnijih prirodnih blaga Srbije. U pogledu broja, različitosti i kvaliteta mineralnih voda, mnoge su po svojstvima posebne i jedinstvene i spadaju u veoma retke u svetu a može se slobodno reći da je Srbija jedna od najbogatijih zemalja Evrope po bogatstvu termomineralnim vodama. Primena različitih metoda banjskog lečenja predstavlja ogroman potencijal u budćem lečenju bolesnika sa oboljenjima srca i krvnih sudova uključujući i bolesnike sa atrijalnom fibrilacijom.

Urednik Urednik rubrike rubrike “Banje “Banje Srbije”: Srbije”: Rade-Radenko Rade-Radenko Karalić Karalić Priprema: Priprema: “Medici.com” “Medici.com”; DTP: Sretko Bojić DTP: Sretko Bojić



Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

Mataruška Banja

 Tel. +381 36 541 10 22 Prijemna služba: +381 36 541 10 39  https://www.agensmb.rs E-mail: agens@agensmb.rs

S

pecijalna bolnica za rehabilitaciju “Agens” je zdravstvena ustanova koja se bavi lečenjem i rehabilitacijom pacijenata nakon oštećenja centralnog i perifernog nervnog sistema, nakon povreda koštano-zglobnog sistema i pacijenata sa reumatskim bolestima (zapaljenjski i degenerativni reumatizam). Termomineralna voda Mataruške banje pripada kategoriji sumporovitih hipertermi. Sadrži značajne količine vodonik-sulfida što je 44

glavna terapeutska vrednost uz temperaturu od 38-42ºC. Ova voda ima značajan efekat u ginekologiji, kod hroničnih zapaljenja adneksa i kod steriliteta. Tokom boravka i lečenja u ovoj ustanovi o Vama brine tim lekara (specijaliste fizikalne medicine i rehabilitacije, internista-reumatolog, neurolog), defektolog, fizioterapeuti i medicinske sestre - tehničari.


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

Specijalna bolnica za rehabilitaciju "Gamzigrad" Gamzigradska banja

 Tel. +381 19 450-443  https://www.gamzigradskabanja.org.rs

G

amzigradska banja se nalazi u istočnoj Srbiji, 220km jugoistočno od Beograda, a 11km zapadno od Zaječara. Leži na 160m nadmorske visine u meandarskoj dolini donjeg toka Crnog Timoka, na samim njegovim obalama, nedaleko od magistralnog puta Zaječar – Paraćin, kojim se ostvaruje dobra saobraćajna veza u svim pravcima. INDIKACIONA POLJA • Neurološka oboljenja • Oboljenja srca i krvnih sudova • Reumatska oboljenja • Povrede i oboljenja lokomotornog sistema

U okviru Specijalne bolnice postoji Odeljenje za terapijski i rehabilitacioni tretman koje obuhvata hidroterapiju, termoterapiju, kineziterapiju, radnu terapiju, vakuumterapiju, magnetoterapiju, i terapiju laserom.

HBO - hiperbarična oksigenacija, terapija 100%-kiseonikom pod pritiskom

45


Z D R AV S T V O

-

Vesti iz VMA

SRBIJA

P

otpredsednik Vlade i ministar odbrane dr Nebojša Stefanović uručio je medalju za najbolju sestru na svečanosti povodom obeležavanja Međunarodnog dana sestrinstva koja je ove godine pripala medicinskoj sestri Mari Tešić iz Službe za zdravstvenu negu Vojnomedicinske akademije. Čestitajući praznik svim medicinskim sestrama, ministar Stefanović je rekao da to koliko je medicinska sestra važna razumemo i te kako u teškim trenucima. Kako je istakao, u današnje vreme užurbane svakodnevice neretko zaboravimo koliko su važni zdravlje i ljudi, odnosno koliko je važno da im se zahvalimo. – Osećaj neizvesnosti. Misli koje prolaze kroz glavu i, naravno, ona

Međunarodni dan sestrinstva -12. maj

Ministar Stefanović uručio medalju najboljoj sestri VMA Najbolja medicinska sestra Mara Tešić

jedna koje se svi tada setimo - Džabe sve, ako nemamo zdravlje. Istina. Sve ostalo u tom trenutku deluje potpuno nevažno. Pojavljuje se ona. Nosi stotine različitih imena, ali isti umirujući osmeh koji briše strah i zebnju. Ista je kao što su je opisivali naši ranjenici u davnašnjim ratovima. Kao što su i oni koji su beležili ta vremena zapisali: „…da napišem tomove nikada ne bih kazao ni milioniti deo onoga što oseća duša jednog čoveka koji je negovan u bolnici, ono što kazuje jedan pogled njegovih očiju i jedna reč njegova koja od uzbuđenja u trenutku umire“ – rekao je ministar Stefanović. Na današnjoj svečanosti u amfiteatru Vojnomedicinske akademije, načelnica Službe za zdravstvenu negu VMA master medicinska sestra Bojana Jovanović uručila je ministru Stefanoviću plaketu za pruženu podršku razvoju Službe za zdravstvenu negu VMA. 46

Govoreći o značaju Dana sestrinstva, načelnik Vojnomedicinske akademije pukovnik prof. dr Miroslav Vukosavljević rekao je da ovaj praznik ta kuća posebno obeležava. - Imam utisak da sestre ništa ne ohrabruje i ne inspiriše kao snaga,

uspeh i izuzetnost drugih koleginica i kolega iz okruženja, onih koje nam pokazuju da je uvek moguće pronaći put, ostvariti sopstvene ambicije i uticaj na društvo na najpozitivniji mogući način. Zato smatram da je došlo vreme da mi iz VMA ove godine ispišemo još jedno istorijsko medicinsko poglavlje biranjem najbolje sestre vojnog zdravstva i da prvi put dodelimo specijalnu medalju, koja nosi ime naše heroine sestrinstva pukovnika Verice Ćorluke rekao je pukovnik Vukosavljević. Načelnica Službe za zdravstvenu negu VMA master medicinska sestra Bojana Jovanović naglasila je da je biti medicinska sestra jedinstven poziv koji budi ono što je najlepše u ljudskom biću - humanost i posvećenost poslu. - Ove godine izrađena je nova medalja za najbolju sestru koja nosi ime nekadašnje glavne sestre VMA pukovnika Verice Ćorluke, zaslužne za razvoj sestrinskog poziva na VMA, koja se borila se za očuvanje zdravlja, unapređenje sistema zdravstvene nege i kontinuirano usavršavanje u struci.


Medicina i pravo

Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

Naknada štete u slučaju telesne povrede ili narušenja zdravlja

Z

akon o obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ”, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89, “Službeni list SRJ”, br. 31/93, (Uredba - za vreme ratnog stanja: 22/99, 23/99, 35/99, 44/99), “Službeni glasnik RS”, br. 18/2020) i to odredba člana 195. stava 1. predviđa da je onaj ko drugome nanese telesnu povredu ili mu naruši zdravlje, dužan da nadoknadi troškove oko lečenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja. Dakle, kao vidovi materijalne štete u slučaju telesne povrede ili oštećenja zdravlja mogu se javiti troškovi oko lečenja, drugi potrebni troškovi u vezi sa lečenjem i izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja. Lice odgovorno za sve vidove materijalne štete, među kojima su i troškovi lečenja, je lice koje je istu prouzrokovalo, dakle, lice koje je oštećenom nanelo telesne povrede ili mu je narušilo zdravlje. Postavlja se pitanje, koja lica su ovlašćena za pružanje nege oštećenom za vreme lečenja, a čije bi troškove lice koje je prouzrokovalo štetu bilo dužno da nadoknadi? Prema određenim shvatanjima, pod troškovima lečenja telesne povrede ili oštećenja zdravlja, u skladu sa navedenom zakonskom odredbom, podrazumevaju se troškovi dati ustanovama i licima ovlašćenim za pružanje medicinskih usluga kao i troškovi učinjeni za nabavku i utrošak lekova. U velikom broju slučajeva, lice koje je prouzrokovalo štetu biće dužno da oštećenom nadoknadi troškove lečenja kod ustanova za pružanje medicinskih usluga, ali i kod fizičkih lica ovlašćenih na pružanje i naplatu medicinskih usluga.

Kristina Đorđević, advokat, Beograd

Međutim, u skladu sa skorašnjom sudskom praksom, i angažovanje srodnika radi pružanja nege i pomoći članu porodice, kome su nega i pomoć potrebni, ima svoju vrednost i priznaje se po članu 195. stava 1. Zakona o obligacionim odnosima kroz naknadu na koju oštećeni ostvaruje pravo. Ovakav stav suda obrazlaže se činjenicom da u situaciji kada članovi porodice ne bi oštećenom pružili negu i pomoć koja mu je neophodna, izdatak po navedenom osnovu bi morao biti učinjen angažovanjem osobe van kruga porodice. Stoga, angažovanje člana porodice koji oštećenom pruža potrebnu negu i pomoć samo po sebi ne negira činjenicu o umanjenju imovine oštećenog. Primer iz sudske prakse: OBLIGACIONO PRAVO – Pravo oštećenog na naknadu materijalne štete, nastale zbog angažovanja srodnika za pružanje nege Angažovanje srodnika radi pružanja nege i pomoći članu porodice kome su nega i pomoć potrebni ima svoju vrednost i priznaje se po čl. 195. st. 1. ZOO kroz naknadu na koju tužilac ostvaruje pravo, jer da članovi porodice tužioca nisu njemu pružili potrebnu pomoć i negu, izdatak po navedenom osnovu bi morao biti učinjen angažovanjem osobe van kruga porodice u kom

slučaju obezbeđenje nege od strane člana porodice predstavlja logičan i ekonomski opravdan način, što samo po sebi ne negira činjenicu o umanjenju imovine oštećenog. Iz obrazloženja: Pogrešno je prvostepeni sud primenio materijalno pravo kada je zaključio da tužiocu ne pripada naknada štete na ime tuđe nege i pomoći, jer nije dokazao da je stvarnih troškova iz imovine po tom osnovu imao, odnosno nije dokazao visinu izdataka. Tako sud prihvata da je tužilac po napuštanju bolnice upućen na kućno lečenje, da je bio nepokretan, nesposoban da se sam zbrine i zavisan od tuđe pomoći, da su o njemu brinuli roditelji, zbog čega je njegova majka koristila pravo na neplaćeno odsustvo s posla i u tom delu utvrđuje činjenica na osnovu nalaza i mišljenja veštaka medicinske struke. Kod takvog stanja stvari pravilno je bilo usvojiti zahtev tužioca i to po vrednosti usluga nege i pomoći za kojima je potrebe imao i takvim se uslugama koristio, a ta visina se može upodobiti iznosu koji za tuđu negu i pomoć isplaćuje PIO fond. Reč je o mesečnom iznosu od 16.105,09 dinara, što za ukupno sedam meseci počev od decembra 2015. do juna 2016. godine, u kom periodu je tužiocu bila potrebna tuđa nega, iznosi 112.735,00 dinara. Angažo-

47


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

vanje srodnika radi pružanja nege i pomoći članu porodice kome su nega i pomoć potrebni ima svoju vrednost, koja se u nedostatku dokaza može meriti na navedeni način. Da članovi porodice tužioca nisu njemu pružili potrebnu pomoć i negu, izdatak po navedenom osnovu bi morao biti učinjen angažovanjem osobe van kruga porodice. Obezbeđenjem nege na način kako je to u konkretnom slučaju učinjeno predstavlja logičan i ekonomski opravdan način, što samo po sebi ne negira činjenicu o umanjenju imovine oštećenog. Rad i angažovanje članova porodice u negovanju tužioca vrednuje se i priznaje po čl. 195. st. 1. ZOO kroz naknadu na koju tužilac ostvaruje pravo, jer su njegove potrebe bile povećane i iziskivale da mu druga lica pružaju neophodnu negu i pomoć u određenom periodu. S tim u vezi, stanovište je ovog suda da je teret dokazivanja u slučaju pobijanja činjeničnih navoda tužioca u vezi s navedenim bio na tuženom. Ne proizlaze tvrdnje tuženog o izvesnosti ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja i s tim u vezi doprinosa tužioca sopstvenoj šteti usled toga što je propustio podneti zahtev nadležnom PIO fondu radi ostvarivanja prava na tuđu pomoć i negu. Takvi hipotetički navodi nemaju oslonca i ne mogu biti osnov za drugačije zaključivanje ovog suda. Na dosuđeni iznos naknade tužilac ima pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana presuđenja, saglasno odredbama čl. 277. i 324. ZOO, a ne od dana dospelosti svakog pojedinačnog mesečnog iznosa, jer na to upućuje primena odredbe čl. 189. st. 2. ZOO. (Iz presude Apelacionog suda u Novom Sadu, broj Gž. 2029/18 od 19. juna 2018. godine) - Iz Biltena Apelacionog suda u Novom Sadu, Broj 10/2020, Intermex, Beograd, Autor sentence: Nina Antić, sudijski saradnik

48

Kandidati za nastavnička zvanja

Pristupno predavanje Dario Mirović

V

iši asistent dr Darko Laketić je održao Pristupno savremeno multimedijalno predavanje na Institutu za anatomiju „Niko Miljanić“, Medicinskog fakulteta u Beogradu. Tema predavanja je bila ANATOMIJA BUBREGA, a samo predavanje je bilo prilagođeno studentima. U Komisiji su bili prof. dr Milan Milisavljević - upravnik Instituta za anatomiju, prof. dr Laslo Puškaš, šef Katedre Anatomskog instituta i prof. dr Zdravko Vitošević sa Medicinskog fakulteta u Prištini, s privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Anatomski institut Beogradskog medicinskog fakulteta savremeno izvodi nastavu i prvi je instalirao u amfiteatar interaktivnu tablu, koja znatno poboljšava kvalitet nastave i učenja. Komisija je visoko ocenila predavanje i prezentaciju – Anatomija bubrega – dr Darka Laketića, a posle predavanja upravnik Anatomskog instituta prof. dr Milan Milisavljević je naglasio: „Ovo je bilo tradicionalno pristupno predavanje kakva drže naši mladi kandidati za nastavnička zvanja, odnosno kandidati koji su već u izboru za nastavničko zvanje. Docent je prvo nastavničko zvanje, slušali smo višeg asistenta dr Darka Laketića koji je prezentovao uvodno predavanje, vezano za anatomiju bubrega. Ideja je da se

naš nastavnički kadar koji će se formirati tokom trajanja karijere do najvišeg nivoa, već od prvih dana usmeri da predavanja budu jasna, precizna i prilagođena studentima. Znači, cilj predavanja je da se pokažu najnovija naučna dostignuća iz dela oblasti koje se izlaže. Predavanja obuhvataju velike anatomske celine i cilj je u ovom slučaju da se predstavi anatomija bubrega, kako bubreg izgleda makroskopski. Anatomija je morfološka nauka, važno je kako to studenti na disekcijama vide , jer anatomija se uči kroz disekcije, najviše na vežbama. Zato je značajno da predavanje bude kratko i jasno, da bude potkrepljeno najosnovnijim anatomskim podacima koji treba već na predavanju da su jasni studentima, a pogotovo kada budu učili i spremali ispit. Tokom učenja se to još oplemeni i osnaži nekim finim detaljima pa, zavisno od znanja studenta, dostiže se i ocena za koju student zna na ispitu. Dr Darko Laketić je multimedijalno predstavio anatomiju bubrega! Mi imamo sreću da u nastavi koristimo interaktivnu „pametnu“ tablu koja je deo našeg elektronskog sistema za prezentaciju slika jer anatomija je vizuelna nauka . Mi koristimo slike za predavanja, a disekcione preparate na vežbama. Istovremeno, imamo uključivanje pametne table i izvora koji direktno na platno projektuje sliku . S jedne strane je disekcija, s druge strane crtež iz najboljeg atlasa u klasičnoj projekciji.Tako da student u isto vreme gleda idealnu sliku preparata nacrtanog iz najboljeg atlasa, a s druge strane izuzetnu disekciju preparata, koju naši asistenti pripremaju za studente. To dvojno prezentovanje disekcionih preparata na pametnoj tabli i na klasičnom projektoru, idealne slike iz atlasa s tekstom koji je prilagođen studentima, daje kompletnu sliku strukture koju student razume i uči na predavanju . Do nastavničkog zvanja – docent – dr Darko Laketić ima još nekoliko koraka.


Z D R AV S T V O

Srpsko lekarsko društvo - jubilej

-

SRBIJA

no delo dobili su prof. dr Milan A. Nedeljković i prof. dr Slavoljub Živković. Nagradu za uvođenje i unapređenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda od velikog značaja za struku dobili su prof. dr Ranko Jović i prof. dr Branko Beleslin. Prof. dr Ana Savić Radojević i dr Gordana Bogdanović dobile su nagrade za naučnoistraživački rad. Dodeljene su i nagrade Zlatno pero autorima poglavlja i većeg broja priloga u poglavljima u knjizi “150 godina Srpskog lekarskog društva”. Nagrada za najbolju sekciju pripala je Sekciji za istoriju medicine . U ime sekcije nagradu je primio dr Zoran Vacić.

Nagrade u čast krsne slave Dario Mirović

S

rpsko lekarsko društvo ove godine obeležava 150 godina rada i postojanja, a 6. maja je proslavilo svoju krsnu slavu Đurđevdan. Slavsku liturgiju i obred sečenje slavskog kolača obavio je otac Trajan. Slavi u zgradi SLD-a u Beogradu prisustvovalo je više od 200 lekara, stomatologa i saradnika iz cele Srbije. Skup je svojim prisustvom uveličao i predsednik SANU akademik Vladimir Kostić, višedecenijski član SLD-a. Svečanost je otvorio i prigodnim rečima pozdravio prisutne predsednik

Akademik Vladimir Kostić, predsjednik SANU

Srpskog lekarskog društva akademik Radoje Čolović. „Prvi put posle dve godine obeležavamo slavu u normalnim oklonostima i imamo mogućnost da dodelimo nagrade Srpskog lekarsko društva,“ istakao je akademik Radoje Čolović. Tom prilikom, nakon obreda sečenja slavskog kolača, dodeljene su nagrade SLD-a za 2021. godinu. Nagrade je uručila predsednica komisije prof. dr Mirjana Gotić . Nagradu - Veliki pečat - dobio je dr Paja Momčilov, a nagradu za život-

Nagrada za najbolju podružnicu pripala je podružnici Zaječar . U ime podružnice nagradu je primila dr Bratimirka Jelenković. SLD je dodelilo i nagrade najboljim diplomiranim studentima. Najbolji diplomirani studenti medicine i stomatologije sa svih fakulteta u Srbiji dobili su članske karte SLD-a i po 10.000. dinara koje je za tu svrhu donirao lično prof. dr Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”. Tom prilikom , obraćajući se prisutnima, akademik Radoje Čolović, predsednik SLD-a, je između ostalog rekao: „Pozdravljam akademika Vladimira Kostića, predsednika SANU, koji je naš višedecenijski član i koji je uvek bio na pomoći SLD-u. Mi smo pre dva dana obeležili 150 godina SLD-a i ovo je drugi dan 151. godine SLD-a . Pandemija nas je unazadila i tek posle dve godine možemo da obeležimo našu slavu . Rad nam je bio poremećen, sednice skupštine nisu mogle da se održavaju kad treba ali, koliko vidim, dolazi do oporavka rada SLD-a. Uprkos pandemiji, podružnice SLD-a su se trudile da maksimalno odgovore svojim zadacima i mogu da kažem da je, pored svega, akreditovan 49


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

Akademik Milan A. Nedeljković, inostrani član ANURS i akademik Radoje Čolović

Prof. dr Branko Beleslin i akademik Radoje Čolović

Dobitnici nagrade za najbolje studente

50

dovoljan broj skupova i da su svi naši aktivisti mogli da skupe dovoljan broj poena za obnovu licence, što je dužnost prema našim članovima. I ove, kao i ranijih godina jedan broj pojedinaca, sekcija i podružnica se istakao radom u SLD-u,“ naglasio je akademik Radoje Čolović. Nakon svečanosti, predsednika SANU akademika Vladimira Kostića pitali smo za utiske. „Ovu svečanost doživljavam kao svoju. Ja sam kao mlad lekar položio državni ispit i postao član SLD-a i posećivao sekcije kao svoj staleški praznik. To je svuda u svetu kao lična slava, ovo tako doživljavam i sada. Moja poruka mladim lekarima i stomatolozima je da slede svoj put, neka veruju u ovu vrstu udruživanja koje je zapravo skratilo sva zakašnjenja koja je Srbija u zdravstvu imala. To je urađeno upravo zahvaljujući mladim ljudima. Dr Vladan Đorđević, osnivač SLD-a, neposredno po svom povratku iz Beča sa specijalizacije, 1871. godine, inovirao je zahtev za formiranje SLD-a. Sada je na mladima da inoviraju druge zahteve i da stvari idu dalje. Jedan od dobitnika nagrade za životno delo prof. dr Milan Nedeljković poslao je poruku mladim kolegama i naglasio da je nagrada za životno delo Srpskog lekarskog društva vrhunsko priznanje i ogromno zadovoljstvo. „Mnogo mi znači ova nagrada za životno delo SLD-a. Predstavlja mi veliko zadovoljstvo da sve što sam radio na polju lečenja, edukacije i vaspitavanja mladih generacija, a na prvom mestu lečenja pacijenata, ja sam to uradio iz svog srca i to je prepoznato u SLD-u, tako da sam dobio nagradu za životno delo, što je najviše dostignuće na stručnom planu i uopšte u životu. Bez znanja i napornog rada i učenja nema velikih ostvarenja. Na prvom mestu to znanje treba da se utka u lečenje pacijenata i vaspitavanje mlađih generacija. Samo čovek koji je od roditelja dobio ono što treba, zatim to nadgradio i specijalizirao se velikim radom, može da pruži znanje mlađim generacijama a na prvom mestu svojim pacijentima“, istakao je prof. dr Milan Nedeljković. Na kraju svečanosti , za nagrađene i goste priređen je prigodan koktel.


Ljekari

-

umjetnici

У Матици српској у Новом Саду Антологија песама лекара у част 150 година Српског лекарског друштва

Дунавски плес Др сц. мед. Славица Жижић Борјановић

Са скупа у Матици српској

В

елика је част прославити 150 година оснивања Српског лекарског друштва (СЛД) у здању Матице српске у Новом Саду, најстаријој српској књижевној, културној и научној институцији. Овај град на „лепом плавом Дунаву” средиште је Секције за хуманост, уметност и културу Друштва лекара Војводине у оквиру Српског лекарског друштва, једног од најстаријих лекарских друштава. Ове, 2022. године Нови Сад – „српска Атина” је и престоница европске културе која нам непрекидно дарује најразличитија културна дешавања. Град Нови Сад био је покровитељ издавања ове наше књиге. Свечаности је присуствовао покрајински секретар за здравство проф. др Зоран Гојковић. Слободно можемо рећи да је привилегија и част бити члан овако особите секције лекара најразличитијих специјалности лекарског еснафа у Србији. Они дарују плодове својих уметничких талената, чине хумана дела и унапређују културу, стварајући под слоганом „Будимо бољи од себе”. Тако већ 30 година. Постојање и рад Секције показује нераскидиву повезаност уметности и науке чији је плод ширење културе и хуманости кроз најодговорнију професију – позив лекара. И сама медицина је уметност.

Секцију за хуманост, уметност и културу Друштва лекара Војводине основао је и њоме председава акад. мед. Владимир Јокановић, максилофацијални хирург али и вајар, песник, књижевник, новинар, некада врхунски спортиста и много тога још. Зато не чуди да је Секција за јубилеј Друштва подарила „Антологију поезије лекара Србије у XXI веку”. На предњој корици објављена је групна фотографија оснивача СЛД-а. Приређивач књиге је акад. мед. Владимир Јокановић, а у уређивању је учествовала и др сц. мед. Славица Жижић Борјановић, секретар Секције. У књизи су одабране песме 30 лекара. Рецензент проф. Ратко Божовић зналачки је осетио неодољиву потребу појединих лекара да се изразе и у стиховима и буду

Нови Сад, европска престоница културе, 17. мај 2022.

„јако искрени”. Проф. Божовић, један од најкомпетентнијих познавалаца културе код нас, написао је веома повољну рецензију за песништво лекара. У старом језгру града, где је и Матица српска, у истоименој улици чувају се успомене на време када је грађено на уском простору, између рукаваца и спрудова моћне реке Дунав. Отуда и његове кривудаве улице лепих старинских назива: Златне греде, Матице српске, Трг Марије Трандафил… где свака фасада исписује део историје овог града. Љубоморно чува и називе и здања, одолевајући новим приликама, а доказујући да култура настаје у историји. На свечаној академији 17. маја 2022. године најпре је председник Секције акад. мед. Владимир Јокановић подсетио на дуго трајање и значај СЛД-а подсећајући на огромну улогу лекара Војводине у оснивању и раду здравства Србије. Међу лекарима посебно је издвојио два угледна професора из Војводине који су најзаслужнији за оснивање Медицинског факултета у Београду – проф. др Милана Јовановића Батута и проф. др Војислава Субботића. Некадашње бројчано много мање окупљање лекара, уз превагу странаца међу лекарима оснивачима, временом се богатило чланством које је у новије време у СЛД-у у опадању. Ипак, Друштво лекара Војводине, као његов конститутивни део не показује такав тренд. Показатељ позитивног тренда је и ова секција 51


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

која у Новом Саду окупља лекаре из разних делова Србије. Посебан изазов за ову прилику била је околност да се из Београда за Нови Сад може допутовати модерним возом за свега 30 минута, што смо ми са задовољством искористили. На скупу су, поред других гостију, били окупљени ови лекари песници: Љиљана Митровић, Олга Пантовић Вулевић, Олга Лекић, Мирјана Даниловић, Слађана Јовић, Вера Јерант Патић, Гордана Јовин, Мирјана Миланков и Владимир Јокановић. За ову прилику поетеса др Љиљана Митровић, донедавно лекар пнеумофтизиолог у црвеној зони ковид болнице у Нишу, међу првима је допутовала у Нови Сад.

Др Олга Пантовић Вулићевић говори своју песму

Др Снежана Кецојевић Миљевић, неуропсихијатар, морала је напустити воз у Београду због дојаве о постављању бомбе. Ипак се нисмо са овим околностима помирили и секретар Секције замолио је да прочита једну Снежанину песму. Не продавам био би и мој избор, рекла је уз велику захвалност ова награђивана поетеса, пореклом из Сиринићке жупе подно Шар планине са Косова и Метохије. Као увек у оваквим свечаним приликама, у изузетно лепој сали Матице српске, уживали смо у музичким нумерама, композицијама Брамса и Рахмањинова. Шаљемо вам ову „разгледницу” из Новог Сада уз поздрав Laboremus др Владана Ђорђевића, оснивачa Друштва. Дунавом ће наш поздрав доћи и до наших географски крајњих граница код Кладова и родног места др Аце Кожокића, песника, који је тако лепо и темељно написао о свом селу Давидовац на његовој обали, а затим објавио и саборник дунавских цветова и плодова, најлепшу поезију о Дунаву, у књизи „Дунавски плес”. Дунав, река која нас све спаја и држи на окупу. ЧЕЖЊА

Гордани Стефановић

Покривена преко главе тугом Очекујем када ће да сване, Хоће ли крај зимовању дугом Једном доћи, хоће ли да гране Сунце? Матица спска, фото: др Олга Лекић

У срцу ми заточена птица, Од лепета крила сва треперим. Док ме мрежом лови несаница Ја молитвом говорим да желим Љубав. У грлу ми запретена чежња И њен дах се осећа у свему, Онај кога сањам можда не зна Да су мисли посвећене њему Увек. У оку ми заспали сневачи И снивају нека лепша јутра. Без љубави дан ништа не значи, Хоћу ли се пробудити сутра Срећна?

Соко, 17. мај 2022.

52

Др Мирјана Даниловић, пнеумофтизиолог (Посвећено пријатељици, колегиници микробиологу која изгуби битку са короном)


D

va velika pisca, Lav Tolstoj (18281910) i Anton Čehov (1860-1904), shvatili su da živimo u haotičnom svetu. Malo se poznatih pisaca uspešno uhvatilo u koštac s tom kompleksnom situacijom kao ovi velikani. Nauka i filozofija im nisu dale odgovor na pitanje: Kakva je svrha života? I oni, svaki na svoj način, gledaju na život i smrt. Tolstoj razvija koncept da nam vera daje životni smiso, a Čehov u svojim delima opisuje čoveka kao žrtvu u apsurdnom svetu. Maksim Gorki je kao mlad pesnik kazao: “Takvo pitanje čovek ne treba da sebi postavlja. Živi… to je sve! Kad razmišljaš o smislu života, nećeš biti sa svojim zadovoljan.” --Tolstoj je ruski romanopisac, moralni filozof i religiozni reformator. Njegovi veliki realistički romani, Rat i mir i Ana Karenjina, postali su standard kojim se odavno mere dostignuća romanopisaca. Tolstoj je naglašavao etičku i moralnu stranu hrišćanstva, a odbacuje kapitalizam i privatnu svojinu; prvi je u svetu proklamovao pasivni otpor, tj. uvodi pojam mirnog protesta, koji je prihvatio Mahatma Gandi (1860-1948) kada je pročitao delo Carstvo božje je u vama. Sva svoja dela grof Tolstoj zaveštava narodu, odriče se autorskog honorara i dolazi u sukob sa suprugom, kreće u manastir da u njemu provede preostale godine života, ali umire na putu u železničkoj stanici. U svojim delima, ali i u životu, obuzet je smrću. Najbolji prikaz smrti u književnosti dat je u njegovom delu Smrt Ivana Iliča. --Čehov je završio medicinski fakultet u Moskvi 1884. godine. U počeku je kao lekar radio u predgrađu Moskve, a osam godina kasnije kupuje zapušteno imanje u Melihovu, 70 km južno od Moskve, gde živi sa porodicom, piše i besplatno radi kao lekar sve dok ga narušeno zdravlje zbog tuberkuloze pluća nije prisililo da ode na

Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

Nekoliko detalja o životu, stvaralaštvu i umiranju Tolstoja i Čehova Rajko Igić

Jaltu, područje blage klime. U Melihovu je danju pregledao pacijente, a noću je napisao mnoge priče i dve drame, Galeb i Ujka Vanja. Čehov je 1890. godine tri meseca boravio na ostrvu Sahalin. Put od Moskve kroz Sibir, 9.289 km, nije bio lak. Tada još nije bila izgrađena Transsibirska železnica pa je koristio zaprežni, a ponekad brodski prevoz. Vratio se brodom Petrograd koji je iz Vladivostoka prevozio 300 vojnika koji su se preko Sueckog kanala vraćali nakon vojne službe na Dalekom Istoku.

Kada je brod prolazio Kineskim morem, bura je ugrozila sigurnost putnika. Kapetan broda je svima koji poseduju revolver kazao da ih napune, jer smrt pucnjem je lakša od smrti davljenjem. Kasnije su dva mornara na putu umrla i sahranjena spuštanjem u more. Te su sahrane inspirisale Čehova da napiše priču Gusev o tuberkuloznom bolesniku čije je telo sahranjeno u moru. Ta priča je dirnula mnoge čitaoce, uključujući i kompozitora Čajkovskog. Knjiga-izveštaj Ostrvo Sahalin sadrži opise stanovnika, jedna polovina su robijaši, a druga njihovi čuvari s porodicama. U knjizi su opisani i grubi postupci čuvara prema robijašima. Ti opisi su prisilili ruskog cara da zabrani batinanje kažnjenika u zatvorima, žena (1897. godine) i muškaraca (1904. godine). Tolstoj je Čehovljeve priče poredio sa slikama impresionista, a njegove najbolje drame, Višnjik, Tri sestre, Galeb, Ujka Vanja, i danas se prikazuju u pozorištima širom sveta. Čehov je snažno uticao na mnoge pisce, a posebno na stvaraoce pozorišnih dela. Živeo je samo 44 godine; znao je da mu je zbog tuberkuloze pluća kratak vek, ali se smrti nije bojao niti je o njoj često razmišljao, kao Tolstoj. 53


Z D R AV S T V O

-

SRBIJA

--Na godišnjicu smrti Tolstoja, 2010. godine, organizovao sam u somborskoj gimnaziji “Veljko Petrović“ veče posvećeno Tolstoju. Prikazivali smo detalje iz Rata i mira, dve početne stranice romana su čitale profesorke ruskog i francuskog, a na kraju je i đak čitao prevod na srpski. Čitaoci romana primećuju da u ranim poglavljima romana aristokratija često koristi francuski. Kasnije se, nakon invazije Napoleona, francuski daleko manje koristi jer su mnogi aristokrati dobro naučili ruski. Većina likova u romanu je iz aristokratskih porodica, uključujući i glavne likove romana -- Pjer Bezuhov, Nataša Rostova i Andrej Nikolajevič Bolkonski. Milionski narod Rusije se u romanu retko pominje, a glavni heroj romana, dobroćudni Pjer Bezuhov, poseduje 40.000 kmetova. Kmetovi su tek 1862. godine oslobođeni, mada su retki od njih i ranije uspeli da otkupe slobodu. Tako je 19 godina pre rođenja Čehova njegov deda, kmet, otkupio slobodu od svog vlastelina jer je za svaku dušu porodice dao 700 rubalja; ukupno je platio 3.500 rubalja. Retki su kmetovi uspeli da sakupe toliki novac. To su mogli da urade samo oni koji su bili vešti trgovci ili veoma sposobni delatnici. Tako se, zahvaljujući svom dedi, Čehov nije rodio kao kmet. Poreklo Tolstoja i Čehova sigurno je imalo snažan odraz na njihov pogled kako na život, tako i na smrt. Kada je 1869. godine objavljen “Rat i mir“ mnogi su se pitali da li je to istorijska knjiga ili roman. Međutim, uskoro je svima postalo jasno da je to istorijski roman, kako i sam naslov ukazuje. U njemu je podjednako zastupljena istorija (rat) i roman (mir), tj. reč je o obimnom istorijskom romanu. Kada sam posle prikaza romana u somborskoj gimnaziji davao posetiocima test s dvadesetak pitanja da bih saznao 54

da li su pročitali to delo, ustanovljeno je ne samo da ga mnogi đaci nisu čitali, već da je jedna tek diplomirana, nezaposlena, nastavnica svetske književnosti izjavila da ga nije pročitala. Ona je studije završila na filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Interesantne rasprave su kasnije vođene o tome s kakvim se uspehom na filmu, televiziji i pozorištu prikazuje to obimno delo. Najpre su Amerikanci snimili film po tom Tolstojevom romanu, što je podstaklo Ruse da načine svoju verziju filma. Sergej Bondarčuk je režirao film koji je sniman od 1966. do 1969. godine, trajao je 10 sati i od filmske kritike je ocenjen kao savršena ekranizacija romana. BBC je početkom osamdesetih godina prošlog veka načinio dvadeset TV-epizoda. Ta adaptacija je trajala oko 15 sati i u njoj je postojala mogućnost da se prikažu razni detalji iz romana, poput scene lova na vuka i mazurka koju izvodi lik iz romana Vasilije Denisov. S druge strane, mini-TV serije redukuju niz važnih elemenata i mahom se usmeravaju na izbor vizuelnih segmenata koji se dešavaju u “Miru“, a prikaz „Rata“ čine kratki isečci iz ratova, uključujući veliku Borodinsku bitku. Pored toga, uvek se rado prikazuju veličanstvene plemićke vile, scene lova, stepe, zimski pejzaži i nepregledne breze. U pozorištu se pomenute kratke ilustracije mogu prikazati pomoću snimljenog materijala na ekranu pozornice. Danas bi adaptacija u istorijskom segmentu “Rata i mira“ morala naglasiti pohod Napoleona na Moskvu. Da li je on hteo da Rusima donese ostatke Francuske revolucije ili je to njegov pogrešan osvajački poduhvat? Ovaj prvi osvajački ratni pohod Zapadne države na veliko Istočno carstvo vredi uporediti s trećim, današnjim, koji je otpočela moćna Zapadna alijansa. U prvom, Bonaparta nije imao na umu

osvajanje privrednog bogatstva velike Rusije kojom vlada car Aleksandar Prvi. Sadašnje širenje Alijanse na Istok mahom je opsednutost željom da se ugrabi ogromno prirodno bogatstvo, uključujući naftu, gas, rude, minerale i prostranu plodnu zemlju. “Pa, zar je pravo da jedino Rusija koristi to bogatstvo?“, nedavno se pitala veoma uticajna Amerikanka. Napoleon je u svom ratnom zanosu verovatno imao želju da pokori veliku državu koja je krenula u snažan razvojni zamah. I Hitler je želeo da osvoji Moskvu jer bi mu taj poduhvat proširio uticaj i pridodao ogromno bogatstvo. Danas se sve skroz okrenulo; tempora mutantur; nisu krenuli strani vojnici prema Moskvi da je pokore jer Zapadna alijansa sprovodi hibridni rat. Rusi ne znaju kako da se odbrane i kreću u klasični, danas u Evropi nepopularan, rat. Napoleon je vodio svoju uspešnu armadu i osvojio Moskvu. Ruska vojska je odstupala da bi uz pomoć zime pobedila osvajača. Rusi se danas ne mogu nadati takvom ishodu. Ako Zapad ne uspe da ih ovog puta slomi, Rusi će morati da se za četvrti napad drugačije pripreme. Pozorišna adaptacija “Rata i mira” koja se upravo prikazuje u beogradskom Narodnom pozorištu, bila bi interesantna mnogim Somborcima. Verujem da će se predstava uskoro prikazati i na ovdašnjem „Pozorišnom maratonu“ i podstaći omladinu da pročita taj obimni roman, kao što su ga čitali njihovi roditelji. --Čehov je kao doktor bio čovek od akcije i borac za pravdu. Međutim, zbog nemogućnosti nauke da objasni svrhu života, kreirao je stotine likova koje odlikuje slabost, pasivnost i neefikasnost. Čehov je osnivao škole i besplatno lečio obolele u okolini sela Melihovо, poklanjao je knjige bibliotekama, pregledao bolesnike, siromašnima je kupovao lekove, a uvek se borio za pravdu i humanizam. Noću je pisao. Kada je mladi pesnik Maksim Gorki, prema kazivanju Štefana Cvajga, postao jedinstven literarni glas koji je iznikao iz najnižeg sloja društva, a fascinirao Rusiju i celu Evropu, primljen za člana Ruske akademije nauka i umetnosti. Car je poništio prijem tog književnika jer je neškolovan. Svi su akademici potom glasali da se taj prijem poništi, sem Čehova i Vladimira Korolenka, ruskog pisca rođenog u Ukrajini. U znak protesta, oni napuštaju Akademiju. Čehov je podržao stav Emila Zole kada je 1898. godine obznanjeno Zolino pismo pod naslovom J’ Accuse, upućeno francuskom predsedniku. U 1894. godini, francuski general Alfred Drajfus, Jevrejin, lažno


Z D R AV S T V O

je optužen za špijunažu u korist Nemačke i poslat na Đavolje ostrvo u doživotnu robiju. Čehovljeva podrška Drajfusu dovela je u krizu njegov odnos s velikim prijateljem i izdavačem Aleksejem Suvorinom. Kada je Kanadsko-američko društvo Čehova, tri nedelje obeležavalo godišnjicu njegove smrti, 2004. godine, pozvan sam da održim uvodno predavanje na jednom od simpozijuma održanom na Kolbi, koledžu u državi Mein. Između ostalog, pomenuo sam i tromesečni boravak Čehova na ostrvu Sahalin, velikoj robijašnici Rusije. Čehov je tamo putovao s ciljem da prikupi podatke o socioekološkom stanju stanovništva na ostrvu, navodno zbog građe za naučni rad. Vredi istaći njegove opise brutalnog batinanja zatvorenika koji su prikazani u knjizi “Ostrvo Sahalin“, objavljenoj 1895. godine. Taj opis je pokrenuo lavinu protesta. Danas, za slično ili još teže telesno kažnjavanje u zatvorima, svetska javnost se nimalo ne uznemirava. Kampanja je pritisla cara da zabrani telesno kažnjavanje u zatvorima Rusije. Izvršitelj stoji s jedne strane i udara tako da bič ostavlja trag na telu. Nakon nekoliko udaraca, on odlazi na drugu stranu i zatvorenik ima pola minuta odmora… Posle prvih pet ili deset udaraca njegovo telo, pokriveno ožiljcima od prethodnog batinanja, postaje plavo i ljubičasto, a koža puca nakon svakog udarca…. I kasnije, posle dvadeset ili trideset udaraca, on se žali poput pijanog čoveka ili osobe u delirijumu: “Jadan sam, vi me ubijate…“ Stražar broji: Četrdeset dva! Četrdeset tri! Daleko smo od devedeset. Većina likova u delima Čehova izražava pasivnost. U drami Ujka Vanja, radnja se dešava u letnjikovcu ruske provincije. Centralni lik je Jelena, prelepa, mnogo mlađa druga žena ostarelog profesora Srebrjakova. On je nasledio letnjikovac od svoje pokojne žene o kome vodi brigu Ivan Petrović Vojnicki, Vanja, brat Srebrjakove prve žene. Vanja i doktor Astrov su očarani Jelenom i zaljubljeni u nju. Ona je nezadovoljna svojim brakom, ali nastavlja da živi u njemu. Situacija je slična kod svih devet likova u drami; svi su nezadovoljni svojim položajem, stanjem, ljubavi ili načinom života, ali niko od njih ne može da ostvari željenu promenu. Oni su nesposobni da preduzmu bilo kakvu akciju koja bi dovela do promene života. U stvari, osobe su inertne i nemaju želju da ostvare promenu. U ovoj drami Čehov je načinio specifičnu depresivnu atmosferu. Na kraju dolazi do krize. Profesor obznani

da će prodati letnjikovac. Vanja i Sonja, kćer prve profesorove žene, koji žive na tom imanju, odluče da bolje i više rade kako bi stekli novu kuću. Interesantan je segment u kome doktor Astrov čezne za boljom ovozemaljskom pravdom u vidu nade koja bi mu samo na tren zaiskrila. Astrov: Kad u mrkloj noći ideš kroz šumu, a u daljini ugledaš da svetluca tračak svetlosti, onda ne osećaš umor, ni mrak, ni bodljikave grane koje te šibaju po licu… Ja radim, vi to znate, kao retko ko u srezu, sudbina me šiba bez prestanka, ponekad strahovito patim, ali u daljini ne vidim tračak svetlosnog izvora. Ništa, za sada, ne očekujem… Čehov identifikuje dve grupe ljudi: u jednoj su oni poput Astrova, a u drugoj osobe sa dadiljom Marinom. Surovu ovozemaljsku nepravdu prvi teško prihvataju, a drugi za nju imaju lakše rešenje. Astrov: Oni koji budu živeli kroz sto, dvesta godina posle nas i kojima mi krčimo put, hoće li nas dobrom rečju pomenuti? Dado, je li da će nas zaboraviti? Marina: Ljudi će nas zaboraviti, ali neće Bog. --Postoji značajna razlika u pogledu Tolstoja i Čehova na smrt i umiranje. Svi znamo da smo na svetu privremeno, jer život ima kraj. Život i smrt su povezani, kako je to lepo rečeno u Bibliji (Geneza 3: 19): U znoju tela svoga ješćeš hleb svoj dok se ne vratiš u zemlju iz koje si dospeo; jer, ti si prah i u prah ćeš se vratiti. Kad ostarimo i dođe vreme za smrt, misli nam se usmeravaju na kraj života. Većina osoba se plaši tog momenta, ali neki hrabri ili većina religioznih ljudi bivaju mirni i spremni za taj kritičan momenat. Hrabre osobe prihvataju taj neizbežan događaj, a religiozne prihvataju smrt kao pasoš za ulazak u drugu vrstu života, posmrtni život. Čehov je kazivao da je ateista. Bez obzira na to što su ga roditelji odgajali u

-

SRBIJA

religioznom duhu i što je pohađao crkvene rituale, čitao o ruskim manastirima, rado slušao crkvena zvona, pisao o sveštenstvu i analizirao crkvene teme, on je religioznost potpuno odbacio. Pisao je: Rado bih postao kaluđer kada bi manastiri primali ljude koji nisu religiozni i koji ne moraju da se mole. Međutim, smatrao je da je religija važan način života i bitan moralni kod, veoma važan za jednostavnog ruskog čoveka. Čehov je pripadao generaciji obrazovanih Rusa koji su bili spremni da uđu u postreligiozno doba „koje će početi u ranom dvadesetom veku“. Nema sumnje da mu je slabo zdravlje, osobito pri kraju života, usmeravalo misli na smrt. On, pri samom kraju života, odlazi iz Rusije u banju Badenvajler, Nemačka. Kazao je prijatelju: “Sve je došlo do kraja. Idem da umrem.“ Kada je petnaestog jula, 1904. godine, pozvao doktora i kazao mu Ich sterbe! (umirem). Doktor mu je, po tadašnjem običaju, dao čašu šampanjca. Bolesnik ga je popio i umro. Možda je nameran beg Čehova u Nemačku sprečio da na samrti pozovu sveštenika, jer pravoslavnog popa u toj banji i nije bilo. Tolstoj je napustio kuću u ponoć, 28. oktobra, 1910. godine, i ostavio svojoj ženi Sofiji pisamce: Radim ono što većina starih ljudi mojih godina obično radi; želim da poslednje dane života provedem u miru i samoći.” S pratnjom je krenuo vozom u udaljeni manastir, ali ga je upala pluća zaustavila u Astapovu, gde je smešten u dom šefa železničke stanice. Tu nije našao ni samoću ni mir, a u Astapovo se sručilo više stotina obožavalaca i mnoštvo reportera da zabeleže poslednje dane velikog pisca. Umro je desetak dana kasnije. Za razliku od Čehova, Tolstoj je bio opsednut umiranjem; čak je razvio mistični koncept o odlasku duše u “univerzalnu dušu”. Zbog razmišljanja o umiranju, dao je najbolje opise smrti u svetskoj literaturi (smrt Ivana Iliča i princa Andreja Bolkonskog). Tolstoj je posetio Čehova kada je ovaj ležao u bolnici usled oštećenih pluća i počeo razgovor o smrti i posmrtnom životu pred teškim bolesnikom koji je bljuvao krv. Čehov mu je odgovorio da posle smrti ne želi takav život. Poslednjih desetak godina, Tolstoj sve češće razmišlja o smrti, kritikuje vlast što svojinsko vlasništvo nije adekvatno rešeno i napada Rusku pravoslavnu crkvu. Verovao je u hrišćanstvo i učenje Hrista, ali je odbacio crkvene rituale i dogmu. Ekskomuniciran je iz Pravoslavne crkve 1901. godine. Tolstoj i Čehov su umrli bez prisustva crkvenog lica. 55


Z D R AV S T V O

U

-

SRBIJA

periodu covidnog stradanja i proglašenja lekarske struke za herojske podvige u spasavanju života od Covida-19 u dvogodišnjoj pandemiji, zanemarili smo stradanje upravo struke. Po svemu sudeći i površnim analitičkim istraživanjima stradanje struke, doktora, medicinskih sestara bilo je više nego očekivano i sami su hteli da budu anonimni. Posvećenost pacijentima bila je čak analizirana na nedavnom kongresu psihologa Srbije, gde su izneseni brojni primeri posvećenosti pacijentu obololelom od Covida-19. Specijalizovana Covid bolnica “Karaburma“ VMC bila je formirana kao Covid bolnica pretežno za medicinsko osoblje, u kojoj je naš poštovani, voljeni, dragi patrijarh Irinej bio smešten i, nažalost, od tada je blaženopočivši. Andrijana Valčić na pomenutom sedamdesetom kongresu psihologa Srbije, održanom u maju u Vrnjačkoj Banji, bila je svedok prepune Covid bolnice mahom lekara i medicinskih sestara koji su se borili spasavajući živote. Među njima, kako je u svom primeru istakla doktor Vojislava Nešković, anestezio-

56

Samo trijumf ljubavi spasava svet Kristina Stihović

log, (učestvovala u stvaranju te bolnice), njena stradalačka priča upravo se odigravala u toj bolnici. Morala je da bude intubirana i bila je jedna od retkih pacijenata koji su u tako teškom stanju preživeli koronu. Priča koju je na kongresu ispričala Andrijana Valčić, znajući da doktorka Vojislava trči polumaraton, s obzirom na to da je i sama polumaratonka, koristila je sportske fraze. U znak solidarnosti, Andrijana je istrčala polumaraton, dobila medalju i odnela je koleginici. Poslednjim atomima snage doktorka Vojislava je pobedila bolest i nastavila da leči. Kada su kolege lekari videli kako se Andrijana bori za pacijente pismeno

su zatražili da Valčićeva postane deo tima Vojnomedinske bolnice “Karaburma“. Andrijana se s ponosom uključila u tim i nastavila da leči i komunicira sa svim pacijentima. Ništa joj nije bilo teško. Njena odanost koja se meri sa hrabrošću, zadobila je ogromno poštovanje kolega. Redovno i svakodnevno išla je iz sobe u sobu i pacijente pitala kako se osećaju. “Novim pacijentima obično sam govorila: Dobro je da ste došli na vreme. Trudila sam se da normalizujem njihova osećanja i objasnim da je potpuno normalno što osećaju strah ili beznađe. Nastojala sam da uvek budem nasmejana i opuštena, jer kada vide


Z D R AV S T V O

da se psiholog smeje, pacijenti pomisle da Covid i nije toliko strašan. Govorila sam im istinu i pojašnjavala medicinske procedure. Iskreno im kažem da nisu jedini koji su stavljeni na kiseonik, to je ovde uobičajena procedura. Neki su bili toliko uplašeni da su mislili da smo ih priključili na respirator, kada bismo im uboli iglu u venu ili prislonili na lice full face masku. Kad vidim da su preplašeni strahom, kažem da sam i sama preživela Covid-19 i trudim se da ih iz bolesničke postelje preselim u blisku budućnost, tražeći od njih da mi pričaju šta će prvo da urade kad dođu kući.“ Tako je Andrijana pomagala kolegama doktorima. Postcovid period zahteva ogromnu pomoć onima koji nisu preležali Covid kao i Covid bolesnicima. Još postoje crne vesti da je toliko i toliko ljudi umrlo od Covida za razliku od onih drugih za čiji odlazak na onaj svet saznajemo iz čitulja. Tragedija koja je izazvana dvogodišnjom pandemijom primetna je širom planete Zemlje, a najviše stradaju siromašni, pogotovu što se u svetu vode lokalni ratovi koji su prouzrokovali izbegličke tragične kolone, nažalost, previše je stradanja dece i nežnijeg pola. U ekonomski nerazvijenim zemljama u koje spada i Srbija kao i zemlje u regionu traganje za spasenjem duše odvija se mahom u zdravstvenim institucijama, a mnogi traže spas u povratku prirodi, zapravo selu. Za spas duše i traganje za ravnotežom, odnosno izbavljenje iz atmosfere prouzrokavane dejstvom otrovne magle, mnogi su postali privrženici sela i religioznosti pa i crkvenosti. Velika uloga sveštenstva kao instrumenta sa jasnim načinom Hristolikog zamišljanja je tu da potvrdi da svako ima sposobnost da promeni svoj život nabolje kada se uslovi i vreme usklade sa Božjom promišlju. Njihovi ciljevi kao vernih sluga, apostola Hristovih, koji je put, istina i život su da budu životni treneri koji su tu da stvore bezbedno, autentično okruženje bez prosuđivanja u kojem ćete moći da radite kroz delove svog života, a zatim da vas podrže i nežno vode na vašem putu ka boljem životu do potpunog ostvarenja razvijene hrišćanske ličnosti. Mnogi koji su preživeli koronu preživeli su zahvaljujući veri i molitvama. Postoje priče koje su toliko opšteljudske, čovečanske, da često zaboravimo gde smo ih i od koga čuli i zapamtili,

ali svejedno one žive u nama, kao što Hristos živi u nama. U “Braći Karamazovima“ Dostojevski sasvim namerno pokušava da pokaže da biti hrišćanin ne znači da morate zatvoriti oči pred strahotama i zgražavanjem sveta. Ima dugo poglavlje o užasima patnje dece i dugo poglavlje o tome kako sloboda možda nije dobra za nas, možda bi nam bilo bolje kao robovima ili robotima. A za njega je odgovor jednostavno da je ljubav stvarna. Ona je ovaploćena, otelotvorena. Nikada ne postoji ljudska situacija bez nade i deo onoga o čemu on pokušava da govori nije nešto što patnju čini manje važnom, nego da olakša koliko duboko ljubav, požrtvovana ljubav, se prožima iz nas u svetu gde je patnja tako duboka i užasna. On nas je još u 19. veku upozorio na to da razmislimo šta bi moglo značiti preuzeti odgovornost za svet u kome se nalazimo. Njegovi likovi se na ovaj ili onaj način udaljavaju od te odgovornosti, pokušavaju da manipulišu drugim ljudima i kontrolišu ih. Likovi koji žive za zadovoljstvo i sebe. Kao što su Buda, princ Sidarta pre prosvetljenja i Mojsije, “princ“ Egipta, sin boga Ra pre gorućeg grma. Dakle, njegovi romani su veoma dubok jevanđeljski oblikovan izazov. Njihova umetnička vrednost je toliko snažna da je aktuelna za vek vekova. Takođe, briljantni su u svom psihološkom uvidu, u njihovom čistom književnom kvalitetu, stilu, slikama, fizičkoj živopisnosti i trodimenzionalnoj protkanosti likova od duha, duše i tela koji provejavaju sve vreme. Kao ruski pravoslavni hrišćanin on ima prilično jak osećaj za to kako Gospod dolazi do nas. Ne zapovedajuće, nadmoćno, dominirajuće! Uvek u smirenju. Smerno i krotko. Možemo ga videti kada vidimo siromahe, kada vidimo udovicu, siroče, seobe naroda, zanemarene, odbačene, ljude koje svi drugi ignorišu. Kad vidimo njih, vidimo Njega. U osmehu prijatelja i stranca… Ne samo da iz toga dobijamo mnogo dublji osećaj mira jer nas usklađuje sa saznanjem o tome ko smo zaista i zašto smo ovde, ali nas takođe čini mirotvorcima u mogućnosti da bude mir na zemlji. Gde je dobra volja među ljudima biće radosti u svetu.

-

SRBIJA

Energetska i duhovna medicina Nenad Janjetović Janje, narodni iscjelitelj, svojim natprirodnim darom, ogromnom i moćnom energijom i velikim životnim iskustvom, pomaže ljudima širom svijeta. Svojim činjenjem pomaže nam: Kako spoznati univerzum prirode i sebe i kako energetski balansirati sam sebe; Kako spoznati Univerzum, sagledati i učiti šta nam sve daje a šta mi njemu treba da uzvratimo; Spoznati priorodu oko nas i planetu Zemlju, naučiti šta nam ona daje a šta mi njoj moramo i treba da uzvratimo; Kako misaono balansirati fizičko sa svemirskim tijelom i to sve sa prirodom i Univerzumom; Kako dodirom svojih prsta balansirati svoje fizičko tijelo od vrha glave do stopala; Kako usmjeriti drugoga da spozna svoju moć, prirodni dar i osjeti snagu svog imunog sistema… Janje govori, kako u narodu često čujemo, izreke i stara znanja (vjerovanja), a odnose se na naše “svemirsko” tijelo: - Stavi prst na čelo pa dobro razmisli! Um i misli caruju i daju RAZUM sa moćima da izgradi, održava i automatski popravlja naše fizičko tijelo, a mi smo od našeg PRIRODNOG programa napravili vještački kompjuter i stavili iznad čovjeka, prirode i TVORCA. DUH je prirodna Tvorčeva “haljina” koja boravi od ključne kosti do tjemena i daje pokretačke moći duši i tijelu putem memorije, intuicije i inteligencje. DUŠA je prirodna “haljina” koja oponaša bioenergetsku proizvodnu fabriku od ključne do karlične kosti, a napaja naše fizičko tijelo bioenergetski od glave do pete. Ona daje mir u nama i oko nas, držeći ljubav i osjećanje, nagone i instinkt, kako bi tijelo moćno vegetiralo po djelovanju duha i duše. Kompletno fizičko tijelo, kojega je dala Zemlja, ona ga i uzima, a svemirsko tijelo pokriva fizičko i svemir ga kontroliše. Narodna izreka kaže: “Zaklela se Zemlja Raju, da se sve tajne znaju” (Zaklela se Zemlja svemiru da se sve tajne razotkriju). Kada sebe sagledamo možemo da sagledamo i prirodu koja je osiromašila i vještački zagađena na razne načine, što bi naši preci rekli OJAĐENA sa cjelokupnim živim svijetom. VJERA daje moć da budemo povezani sa prirodom i svemirom i da imamo energetsku stabilnost koju kanalom iz svemira prihvatamo.

UDRUŽENJE ZA PRIRODNU, ENERGETSKU I DUHOVNU MEDICINU U N I V E R Z U M BANJA LUKA Ul. Sretena Stojanovića 40 Mob. +387 65 444 879 e-mail: univerzumuped@gmail.com

57


Udruženje zdravstvenih profesionalaca Srbije, UZPS Rade Končara 71, 11080 Zemun, Srbija Tel: 064/831 1008; Mob: 064/121 2347; 064/4775414 Web site: www.uzps.rs

II Međunarodni simpozijum Udruženja zdravstvenih profesionalaca Srbije STRUČNA GREŠKA - ODGOVORNOST ZDRAVSTVENOG PROFESIONALCA, USTANOVE, DRŽAVNIH INSTITUCIJA ILI NEREGULISANA PRAVNA PROCEDURA 20-22. oktobar 2022. godine, Hotel Petrus, Paraćin, Srbija

TEHNIČKI ORGANIZATOR

BBN Congress Management d.o.o.


GODINA XI BROJ 105. JUN 2022.

59


N M K

Промоција монографије

150 година Српског лекарског друштва

Promotion of Monograph

150 Years of Serbian Medical Society

Академик Владимир Кањух / Academician Vladimir Kanjuh Проф. др Сања Радојевић Шкодрић / Prof. dr Sanja Radojević Škodrić

У

Београду је 4. маја 2022, у On May 4, 2022, in Belgrade, in the препуној Свечаној сали САcrowded Ceremonial Hall of SASA, a НУ, одржана промоција Моpromotion of the Monograph “150 Years нографије „150 година Српског лекарof the Serbian Medical Society “ (SMS) ског друштва’’. was held. Монографија великог формата, A large-format monograph, luxuriлуксузно опремљена (Сл./Fig.1), са ously equipped (Fig.1), with excellent одличном хартијом – како то већ доpaper - as befits the reputation of the Inликује реномеу Установе и њеном јуstitution and its Jubilee, of encyclopedic билеју, енциклопедијског значаја – што significance - which was recognized by су препознали многобројни спонзоnumerous sponsors (37). ри (37). The 150-year history of the SMS re150-годишња историја Српског леfers to the period from its founding in карског друштва (СЛД) се односи на 1872 (Figs. 2,3) (then there were only 63 период од оснивања 1872. (Сл./Figs. doctors in Serbia (today about 30,500) 2,3), када је у Србији било свега 63 to 2022. The publisher is SMS. 1000 of лекара (данас око 30.500) до 2022. Изprinted copies. давач је СЛД. Тираж 1000 примерака. The basic values of this Monograph Основна вредност Монографије is: factography, documentation and inје: фактографија, документација и formation, along with numerous photoинформација, уз бројне фотографије graphs (375) about personalities, institu(375) о личностима, установама, од- Сл./ Fig. 1. Монографија: 150 година Српског tions, decorations, diplomas, copies: of лекарског друштва са грбом СЛД. ликовањима, дипломама наградама, the covers of Serbian Archives, letters Monograph: 150 years of Serbian Medical Society копијама: корица Српског архива, пиand newspaper clippings. with the coat of arms of the SMS. сама и исечцима из новина. The reviewers were: V. Kostić, Рецензенти су били: В. Костић, neurologist, president of SASA and M. неуролог, председник САНУ и М. Чолић, Čolić, immunologist, deputy secretary of the Deимунолог, заменик секретара Одељ.мед.наpartment of Medical Sciences of SASA. ука САНУ. Academician Radoje Čolović (Fig.4), abАкадемик Радоје Чоловић (Сл./Fig.4), dominal surgeon, prof. of surgery - Emeritus, абдоминални хирург, проф. хирургије - емеa successful historian of Serbian medicine and ритус, успешни историчар српске медицине the current president of the SMS since 2009, is и актуелни председник СЛД од 2009. је идејthe initiator and implementer of the Monograph ни покретач и реализатор Монографије као as the editor and main author of most chapters уредник и главни аутор већине поглавља и and articles in them. He did this by scrutinizing прилога у њима. Учинио је то скрутинозним available archives and scattered data on SMS истраживањем расположивих архива и расуfrom its founding in 1872 to 2022. Doctors in тих података о СЛД од оснивања до данас. Serbia have to be happy that at this jubilee moЛекари Србије могу бити срећни што су у ment, they had a highly competent and enthusiовом јубиларном моменту за израду историје astic president at the head of the SMS to make СЛД имали на челу СЛД висококомпетентthe history of the SMS. ног и ентузијастичног председника. The text of the Monograph, which is objecСл./Fig. 2. Др Аћим Медовић, У тексту Монографије, који је објекти- Пољак, натурализовани Србин, tive, does not bypass the problems, difficulties, ван, нису заобиђени ни проблеми, тешкоће, први председник СЛД 1872 – misunderstanding and disagreement among our неразумевања и несугласице међу нашим ле- 1873. Писац вероватно првог doctors, in the Society and the State. Especially карима, у Друштву и Држави. Нарочито око научног медицинског рада у about the restitution of the nationalized properреституције национализоване имовине СЛД и Србији (о Голубачкој мушици). ty of the SMS and the establishment of certain Dr. Aćim Medović, Polish оснивања извесних удружења на штету СЛД. associations to the detriment of the SMS. All naturalized Serb, first president this has been critically considered from a hisСве је то критички размотрено са историјсof the SMS 1872 - 1873, writer torical distance. ке дистанце. probably the first scientific Садржај Монографије је у следећим The content of the Monograph are the folmedical paper in Serbia (on поглављима (10 аутора) и прилозима за погlowing chapters (10 authors) and the appendices Golubachka flies).

60


N M K

Сл./Fig. 3. Оснивачи СЛД 1872. (Извор: В. Станојевић, Б. Станојевић, С. Ђорђевић. Осамдесетогофишњица СЛД и Српског архива за целокупно лекарство, Београд: Библиотека СЛД, књ.11, 1952) / Faunders of the Serbian Medical Society (SMS) 1872. (Source: V. Stanojević, B. Stanojević, S. Đorđević. The eighties of the SMS and the Serbian Archives for All Medicine, Belgrade: SLD Library, Book 11, 1952.

лавља (113 аутора): to the chapters (113 authors): Предговор и поглавље „Стопедесет гоPreface and chapter “One hundred and fifдина СЛД’’ (‘’кратка’’ историја од свега 87 ty years of SMS” (“short” history of only 87 страница!); устави; правила и статути СЛД; pages!); constitution; SMS rules and statutes; подружнице (56 у Србији), специјалистичке branches (56 in Serbia), specialist sections (65 секције (65 из свих грана медицине) и њиfrom all branches of medicine) and their jourхови часописи; Друштво лекара Војводине nals; Society of Doctors of Vojvodina SMS and СЛД и Друштво лекара Косова и Метохије Society of Doctors of Kosovo and Metohija СЛД; Академија медицинских наука СЛД; SMS; Academy of Medical Sciences SMS; from од патоанатомске збирке до Музеја српске the patho-anatomical collection to the Museum медицине; Српски архив за целокупно леof Serbian Medicine; Serbian Archives for All карство (и данас редовно излази, али сада на Medicine (still published regularly but now in енглеском језику) (Сл./Figs.5,6), лист ‘’ЛеEnglish) (Figs. 5, 6), the newspaper “Doctor”; кар’’ и њихови уредници, секретари и члаtheir editors, secretaries and members of editoнови уређивачких одбора; народно здравље rial boards; public health and medical instrucи лекарске поуке народу; задужбинари и за- Сл./Fig. 4. Академик Радоје tion to the people; endowment holder and enдужбине; дом СЛД 1932. на Зеленом Венцу Чоловић / Academician Radoje dowments; the SMS Home in 1932 on Zeleni у Београду; конгреси, залагање на оснивању Venac in Belgrade; congresses, advocacy for the Čolović Медицинског и Стоматолошког факултета у establishment of the School of Medicine and StoБеограду и Министарства народног здравља; почасни члано- matology in Belgrade and the Ministry of Public Health; honви; стручна служба; признања и награде СЛД (захвалнице; orary members; professional service; recognitions and awards дипломе; плакете; повеље; награде: за примарну здравстве- of SMS (letters of thanks; diplomas; plaques; charters; awards: ну заштиту, за организацију здравствене службе, за увођење for primary health care, for organization of health service, for и/или унапређење нових дијагностичких и терапијских ме- introduction and / or improvement of new diagnostic and therтода од великог значаја за струку, за најактивнију секцију apeutic methods of great importance for the profession, award и подружницу; златно перо; за научноистраживачки рад; for most active section and branch ; Golden pen; for scientific 61


N M K

Сл./Fig. 5. Корице Српског архива 1874. / Cover of the Serbian Archive 1874

најбољим дипломираним студентима медицине и стоматологије и највеће награде: за Животно дело и Велики печат). Председници СЛД (39) су били: Аћим Медовић, Панајот Папакостопулос, Младен Јанковић, Ђорђе Клинковски, Владан Ђорђевић, Лазар Докић, Михајло-Мика Марковић, Јован Данић, Ђорђе (Ђока) Ј. Николић, Војислав Ј. Субботић, Војислав М. Суботић, Михаило Петровић, Момчило К. Ивковић, Ђорђе Јоанновић, Милан Јовановић Батут, Светислав Стефановић, Светозар Мо(х)ачанин, Милан Петровић, Коста Тодоровић, Урош Јекић, Радивоје Беровић, Јездимир Студић, Чедомир Плавшић, Драгомир Карајовић, Војислав Даниловић, Александар Мезић, Србољуб Стојиљковић, Драгомир Младеновић, Петар Стефановић, Борислав Најдановић, Александар Димитријевић, Миленко Лалић, Драган Кубуровић, Петар Королија, Војин Шуловић, Владимир Пауновић, Зоран Иванковић, Војкан Станић и Радоје Чоловић. Видимо да су и седам академика САНУ били председници СЛД, шест од њих и професори Мед. факултета у Београду (изузев В. Ђорђевића) (Сл./Fig.7). Највећи успеси СЛД: • СЛД је успешно пратио и активно учествовао у свим догађањима у српском народу и држави, укључујући и неминовних седам ратова и голготу у Првом светском рату, када је изгубило трећину чланства. • Стална брига о народном здрављу и здравственом просвећивању. • Допринос развоју српске медицине као струке и науке. • Оснивање Српског архива за целокупно лекарство 1872. с првим уредником др Владаном Ђорђевићем (Сл./Fig.8) и Стоматолошког гласника. У Архиву су штампани многобројни оригинални научни радови. • Поред осталог, рад Ђорђа Јоанновића (Сл./Fig.9) (погрешно написано: Јовановић – стална грешка лектора ако им се изричито не каже ‘’не мењати презиме Јоанновић) са некарактеристичним и неадекватним насловом ‘’Нови погледи на постанак и лечење извесних болести. Експерименталне студије’’. Српски архив 1920; XII (11-12): 44555. У ствари, ради се о српској верзији рада ‘’Zur Wirking fermentativ gewonnener Spaltunsprodukte aus Geweben un 62

Сл./Fig. 6. Данашње корице Српског архива (2019) /Today cover of the Serbian Archive (2019).

research; to the best graduate students of medicine and stomatology and the biggest awards: for Lifetime Achievement and the Great Seal). The presidents of SMS (39) were: Aćim Medović, Panajot Papakostopoulos, Mladen Janković, Djordje Klinkovski, Vladan Djordjević, Lazar Dokić, Mihajlo-Mika Marković, Jovan Danić, Djordje (Djoka) J. Nikolić, Vojislav J. Subbotić, Vojislav M. Subotić, Mihailo Petrović, Momčilo K. Ivković, Djordje Joannović, Milan Jovanović Batut, Svetislav Stefanović, Svetozar Mo(h)ačanin, Milan Petrović, Kosta Todorović, Uroš Jekić, Radivoje Berović, Jezdimir Studić, Čedomir Plavšić, Dragomir Karajović, Vojislav Danilović, Aleksandar Mezić, Srboljub Stojiljković, Dragomir Mladenović, Petar Stefanović, Borislav Najdanović, Aleksandar Dimitrijević, Milenko Lalić, Dragan Kuburović, Petar Korolija, Vojin Šulović, Vladimir Paunović, Zoran Ivanković, Vojkan Stanić and Radoje Čolović. We see that 7 academicians of SASA were also presidents of SMS, 6 of them were professors of the Belgrade’s School of Medicine (except V. Đorđević) (Fig.7). SMS’s biggest successes: • SMS successfully monitored and actively participated in all events in the Serbian people and state, including the inevitable 7 wars and Golgotha in the First World War, when lost a third of its membership. • Constant care for public health and health education. • Contribution to the development of Serbian medicine as a profession and science. • Establishment of the Serbian Archives for All Medicines in 1872, with the first editor Dr. Vladan Djordjevic (Fig.8) and the Stomatological Herald. Numerous original scientific papers have been published in the Archive. • Among other things, the paper by Đorđe Joannović (Fig.9) (misspelled: Jovanović - a constant mistake of the proofreader if they are not explicitly told “not to change the surname Joannović”) with an uncharacteristic and inadequate title “New views on the origin and treatment of certain diseases. Experimental studies ‘’. Serbian Archives 1920; XII (11-12): 445-55. In fact, it is the Serbian version of the paper “Zur Wirking fermentativ gewonnener Spaltunsproduk-


N M K

Сл./ Fig.7. Чланови САНУ (7) – председници СЛД и професори Медицинског факултета у Београду (изузев В. Ђорђевића). Members of SASA (7) - presidents of SMS and professors of the School of Medicine in Belgrade (except V. Djordjević).

Bakterien.’’ Wiener klinische Wochen schrift 1920; XXXIII (30): 649-52 (ефекат добијен ферментацијом распадних продуката ткива и бактерија) који представља пионирски рад светског значаја о аутоагресији у медицини! • Оснивање Медицинске академије (1976), односно Академије медицинских наука (2000). Председници (12) су били: Бранко В. Радуловић, Константин И. Бранкован, Борислав В. Вујадиновић, Боривој В. Врачарић, Владан С. Јосиповић, Предраг Б. Лалевић, Љубомир А. Костић, Коста М. Костић, Драгослав М. Стевовић, Радмио Б. Јовановић, Павле Б. Миленковић и данашња изванредна председница проф. др Љубица Ђукановић, нефролог, прва дама председница. Приредила је значајну монографију ‘’Биографије дугогодишњих чланова Академије медицинских наука Српског лекарског друштва’’ на 588 стр. Београд, 2016, као главни уредник и аутор великог броја биографских текстова (Сл./Fig.10).

Сл./Fig. 8. Стеван Тодоровић, портрет Владана Ђорђевића, 1882. година, 55,5 x 68 cm (НМ, 31_2451) Др Владан Ђорђевић, секретар СЛД од оснивања 1872. и председник 1890 – 1892. Први уредник Српског архива од оснивања 1872. / Dr. Vladan Djordjević, secretary of the SMS since its founding in 1872. and president of the SMS 1890-1892. First editor Serbian Archives since its founding in 1872.

te aus Geweben un Bakterien.” Wiener klinische Wochenschrift 1920; XXXIII (30): 649-52 (effect obtained by fermentation of decomposition products of tissues and bacteria), which is a pioneering work of world importance on autoaggression in medicine! • Establishment of the Medical Academy (1976), ie. Academy of Medical Sciences (2000). Its presidents (12) were: Branko V. Radulovic, Konstantin I. Brankovan, Borislav V. Vujadinović, Borivoj V. Vračarić, Vladan S. Josipović, Predrag B. Lalević, Ljubomir A. Kostić, Kosta M. Kostic, Dragoslav M. Stevović, Radmio B. Jovanović, Pavle B. Milenković and today’s extraordinary president, Prof. Dr. Ljubica Đukanović, nephrologist, first lady president. She prepared a significant monograph “Biographies of long-term members of the Academy of Medical Sciences of the Serbian Medical Society” on 588 pages. Belgrade, 2016, as the editor-in-chief and author of a large number of biographical texts (Fig.10).

63


N M K

Успешна борба за коначно оснивање Медицинског и Стоматолошког факултета у Београду и Министарства народног здравља. • Успешна континуирана медицинска едукација за све лекаре. • Увођење српске медицинске терминологије. • Оснивање и рад Музеја Сл./Fig. 9. Проф. патологије СЛД, који је наставио пр- др Ђорђе Јоанновић, патолог вобитну збирку патоанаи онколог, доп. чл. Српске томских препарата. краљевске академије, оснивач Заиста, „... мало друшта- Института за патологију Мед. ва у Србији служило је свом фак. у Београду, који данас носи народу и држави на начин и његово име. Председник СЛД 1924 -1925. са истрајношћу као СЛД’’ (В. Prof. of Pathology Dr. Đorđe Костић). При томе, најчешће Joannović, pathologist and „... о своме руву и о своме oncologist, corresponding member круву’’ (Р. Чоловић), бес- of the Serbian Royal Academy, платно, тј. без неке веће по- founder Institute of Pathology моћи државе (Сл./Fig.11,12). Belgrade’s School of Medicine, Своје стручне погледе и which today bears his name. научне анализе 150-годишње President of the SMS 1924 -1925. историје СЛД Р. Чоловић је и „фељтонизовао’’ у 30 наставака у дневном листу „Политика’’ да би што више приближио СЛД лаичкој јавности. Написао је о Монографији уводни чланак по позиву за Српски архив. За свој рад на Монографији СЛД добио је Награду „Златно перо‘‘. Монографији недостају индекси личности и предмета, који би омогућили читаоцу да брзо пронађе неки за њега интересантан детаљ о некој личности или предмету у огромном броју оваквих расутих података у монографији. На крају, да ову промоцију завршимо, као што је то учинио са својим Предговором и уводном чланку у Српском архиву Р. Чоловић: ‘’Vivat Crescat Floreat Societas Medicorum Serborum’’!

• Fight for the final establishment of the School of Medicine and Stomatology in Belgrade and the Ministry of Public Health. • Successful continuing medical education for all physicians. • Introduction of Serbian medical terminology. • Establishment and work of the SMS Museum, which continued the original collection of patho-anatomical specimens. Indeed, “... few societies in Сл./Fig. 10. Проф. др Љубица Serbia have served their peoЂукановић, садашња и прва ple and state in the same way дама председница Академије and with perseverance as the медицинских наука СЛД / Prof. SMS” (V. Kostić). At the same dr Ljubica Đukanović, first lady time, most often “... about his and current president Academy of coat and about his bread” (R. Medical Sciences SMS. Čolović), free of charge. without any major assistance from the State (Figs.11,12). R. Čolović also “feuilletonized” in 30 texts his professional views and scientific analyzes of the 150-year history of the SMS in newspaper “Politika’’ in order to bring the SMS closer to the lay public. He wrote, also, an introductory by invitation article about the Monograph for the Serbian Archives. He received the “Golden Pen” Award for his work on the SMS Monograph. The monograph lacks indexes of persons and objects, which would enable the reader to quickly find some interesting detail about a person or object in a huge number of such scattered data in the monograph. In the end, let’s end this Promotion as R. Čolović did with his Preface and introductory article by invitation in the Serbian Archives: “Vivat Crescat Floreat Societas Medicorum Serborum”!

Сл./Fig. 11. Дом СЛД на Зеленом венцу у Београду. Снимљено Сл./ Fig. 12. Зграда некадашње Прве варошке болнице у Београду 1932. (из збирке Милоша Јуришића). – садашње седиште СЛД SMS Home on the Green Wreath /Zeleni venac in Belgrade. The building of the former First Town Hospital in Belgrade - the Recorded 1932 (from the collection of Miloš Jurišić). current headquarters of the SMS.

64


N M K

Slika 1. Naučnoistraživački centar “Cube”

Uvod „Philip Morris International“ (PMI) je nadaleko poznat kao kompanija koja se bavi proizvodnjom cigareta. Međutim, 2020. godine, u sklopu Izjave o svrsi (eng. Statement of Purpose) PMI je potvrdio posvećenost budućnosti bez duvanskog dima, koja je započela 2016. godine. PMI je fokusiran na razvoj, naučno potkrepljenje i odgovornu komercijalizaciju nesagorijevajućih duvanskih proizvoda koji su manje štetni od cigareta, sa ciljem da cigarete što prije u potpunosti zamijene nesagorijevajućim proizvodima. Kako da budemo sigurni da će PMI postići svoj cilj? Koliki su napori i ulaganja potrebni da bismo se približili budućnosti bez duvanskog dima? Bez sumnje, smjele vizije zahtijevaju smjele poteze. Da bi ostvario svoj ambiciozni cilj, od 2008. godine PMI je uložio više od 9 milijardi dolara u nauku, istraživanje i razvoj nesagorijevajućih proizvoda i zaposlio više od 930 naučnika, inženjera i tehničara svjetske klase. Godine 2009. PMI je otvorio svoj naučnoistraživački centar koji je, zahvaljujući svom obliku, nazvan “Kocka” (Cube), na obali jezera Neuchatel u Švajcarskoj (Slika 1). PMI kompanija je uložila 120 miliona dolara u izgradnju ovog najsavremenijeg objekta, koji je izgrađen na način koji prenosi ključ-

Zavirite u naučnoistraživački centar “Cube” nu riječ: transparentnost. Njegovi prozirni stakleni zidovi odražavaju kristalno čiste vode jezera, a misao iza konstrukcije je usklađena sa punom naučnom transparentnošću koju PMI zastupa: “Transparentni smo u vezi sa svim našim naučnim otkrićima, objavljujemo ih javno i pozivamo kolege naučnike da prouče i pregledaju našu naučnu literaturu.” “Kocka” (Cube) se sastoji od tri odvojena krila, nazvana Zemlja, Vjetar i Voda, simbolizujući prirodne elemente koji je okružuju. Nije slučajno da nedostaje jedan element — vatra. „Philip Morris International“ je jasno stavio do znanja da je njihov cilj da postignu budućnost bez duvanskog dima, budućnost u kojoj je sagorijevanje duvana samo uspomena. Kada je riječ o nauci i istraživanju, PMI je postavio visoke standarde u svom radu, a njihove naučne metode su inspirisane farmaceut-

skom industrijom. Javno dijeli rezultate svojih naučnih istraživanja i podstiče druge na pregled njihove literature. PMI vizija je da sadašnjim odraslim pušačima ponudi bolji izbor od nastavka pušenja. Kako ovu viziju PMI pretvara u stvarnost? Razvojem niza nesagorijevajućih proizvoda koji isporučuju nikotin bez sagorijevanja duvana i koji će biti zadovoljavajući za sadašnje odrasle pušače. Pogledajte bliže kako PMI pristupa nauci u “Cube”-u (Slika 2). Zaposleni u Naučnoistraživačkom centru “Cube” (Kocka) U 30 disciplina sarađuje 930 naučnika, inženjera i tehničara svjetske klase (fizika, biologija, hemija, medicina, epidemiologija, klinička nauka, nauka o ponašanju — da spomenemo samo neke) kako bi stvorili proizvode sa smanjenim rizikom koji oponašaju senzorne komponente cigareta, ali ne proizvode dim. 65


N M K

Slika 2. PMI naučni pristup

Više o naučnim istraživanjima saznajte u intervjuu koji je dao Nikolai Ivanov, naučnik u kompaniji „Philip Morris International“ i rukovodilac odjeljenja za tehnološka istraživanja u PMI — Naučnoistraživačkom centru “Cube”. 1. Koja istraživanja se sprovode u laboratoriji koju vodite? U 2021. godini završili smo desetak toksikoloških studija u vezi sa procjenom proizvoda. Studije 66

pokrivaju različite varijante nesagorijevajućih (eng. Heat-not-Burn) proizvoda, kao i elektronske cigarete. Takođe, uključuju različite nivoe složenosti procesa procjene proizvoda: ispitivanja na in vitro ćelijskim kulturama, in vivo OECD studije na glodarima i kliničke studije. Najnovije inovativne i najsavremenije metode sistemske biologije korišćene su za obavljanje sveobuhvatne molekularne analize uzoraka kako bismo bili sigurni da su istraženi svi potencijalni biološki efekti. Naše studije su potvrdile smanjenu izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama i smanjeni rizik bezdimnih proizvoda u poređenju sa cigaretama. Studije na glodarima se izvode u PMI Singapuru i samo ako to zahtijevaju regulatorni organi. Većina studija se sastoji od testova zasnovanih na ćelijskoj kulturi, uz poštovanje principa „Smanji, zamijeni i poboljšaj” (eng. “Reduce, Replace and Refine”). Sve studije se sprovode u skladu sa našim internim smjernicama Sistema za upravljanje kvalitetom (eng. Quality Management System guidelines) na kvalifikovanim laboratorijskim instrumentima. Ključna laboratorij-

ska ispitivanja se obavljaju u skladu sa smjernicama dobre laboratorijske prakse (DLP) i dobre kliničke laboratorijske prakse (DKLP), a u maju 2021. godine uspješno smo prošli posljednju inspekciju DLP-a koju su sprovele švajcarske vlasti. 2. Koliko testova trenutno sprovodite u vašoj laboratoriji i na koje oblasti se odnose testovi koje ste uradili? Izvodimo hiljade testova godišnje u oblasti genomike, transkriptomike, proteomike i metabolomike da bismo procijenili ushodnu i nishodnu regulaciju puteva i molekula potencijalno povezanih sa štetnim jedinjenjima ili bolestima povezanim sa pušenjem. 3. Kada su u pitanju studije koje su do sada sprovedene na koje ste najviše ponosni, koje biste istakli i zašto? Bilo je mnogo složenih i naučno važnih studija. Ipak, mislim da je skup studija1, 2 za procjenu An 8-month systems toxicology inhalation/cessation study in Apoe-/- mice to investigate cardiovascular and respiratory exposure effects of a candidate modified risk tobacco product, THS 2.2, compared with conventio1


N M K

našeg sistema za zagrijavanje duvana (THS 2.2.), na različitim modelima bolesti povezanih sa pušenjem, imao najznačajniji uticaj u naučnoj i regulatornoj zajednici. Po prvi put je pokazano smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti, hronične opstruktivne bolesti pluća i raka pluća u životinjskom modelu tokom dugoročnog izlaganja aerosolu novog nesagorijevajućeg proizvoda. Sve ove studije su podnijete u sklopu zahtjeva za svrstavanje u kategoriju „proizvoda sa modifikovanim rizikom“ (MRTP) američkoj Agenciji za hranu i lijekove (FDA), kao i drugim regulatornim organima širom svijeta kako bi se potvrdio potencijal proizvoda za smanjenja rizika. 4. Kako dijelite rezultate koje dobijete tokom ispitivanja sa naučnom zajednicom? Da li možda učestvujete na kongresima ili rezultate publikujete u stručnim časopisima? Aktivno objavljujemo rezultate nal cigarettes. 2 Respiratory Effects of Exposure to Aerosol From the Candidate Modified-Risk Tobacco Product THS 2.2 in an 18-Month Systems Toxicology Study With A/J Mice.

naših studija o nesagorijevajućim proizvodima u recenziranim časopisima i predstavljamo ih na međunarodnim naučnim konferencijama. Pored toga, redovno dijelimo naše rezultate i istraživanja na internet stranici PMI Science (https://www. pmiscience.com/library). Naši naučnici su takođe članovi brojnih naučnih udruženja i društava koja podstiču razmjenu i komunikaciju najsavremenijih istraživanja. 5. Da li postoje neke sličnosti studija koje vi sprovodite sa studijama koje sprovode farmaceutske kompanije? Pošto u Sjedinjenim Američkim Državama i farmaceutske i duvanske proizvode reguliše FDA, u dizajnu i izvođenju studija slijedili smo smjernice veoma slične farmaceutskoj industriji (uključujući DLP, DKP, DKLP, itd.) koje je razvio i poboljšao Centar za kontrolu duvanskih proizvoda (eng. Center for Tobacco Product) pri FDA-u. Međutim, naša aplikacija za svrstavanje proizvoda u “duvanske proizvode modifikovanog rizika” (MRTP) je vjerovatno najsveobuhvatnija procjena proizvoda koja je podnijeta Centru za kontrolu duvanskih

proizvoda pri FDA-u, uključujući sve hemijske, pretkliničke, sistemsko-toksikološke, kliničke i bihejvioralne studije. 6. U julu 2020. godine, američka Agencija za hranu i lijekove svrstala je vodeći PMI-jev nesagorijevajući duvanski proizvod u kategoriju duvanskih proizvoda sa modifikovanim rizikom (MRTP), sa informacijama da potpuni prelazak sa cigareta na ovaj proizvod umanjuje izloženost organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama. Šta ova odluka znači za PMI i vas lično? Svrstavanje našeg vodećeg nesagorijevajućeg duvanskog proizvoda u proizvode modifikovanog rizika sa informacijama o smanjenoj izloženosti organizma štetnim i potencijalno štetnim materijama od strane FDA-a, znači da je decenija naših naučnih napora i rada priznata eksterno od najnaprednije regulatorne agencije na svijetu. Vjerujem da je to bila najvažnija prekretnica za sve naše kolege u PMI-u do sada. Realizaciju ovog članka finansirao je “Philip Morris BH” d.o.o Sarajevo

67


N M K

K

riza izazvana pandemijom COVID-19 ostavila je značajne posljedice po zdravlje i ekonomiju, otvorila brojna pitanja kako iz domena medicinske struke i nauke, tako i ona vezana za ljudska prava i slobode, pratile su je brojne naučne i medijske kontroverze, širenje straha i panike, a ono što je bilo potpuno očigledno, da nedostaje istinska stručna rasprava, analiza, kao i obrada podataka. U jeku najveće COVID krize, kada se insistiralo na socijalnoj distanci i kada je, iz nekog razloga, uprkos brojnim ad hoc razvijenim ili ranije pripremljenim platformama, bio prekinut stručni dijalog, granice zatvorene, a ekonomija i život zaustavljeni, mi na Balkanu uspjeli smo ono što je tada izgledalo nezamislivo. U on lajn formatu, u organizaciji Centra za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda (CARUK) i Hrvatske udruge za međunarodne studije (HUMS), Međunarodnog sveučilišta Liberta i Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a uz sveobuhvatnu logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije, tokom 2020. godine okupili smo predstavnike državnih organa, kriznih štabova, koordinacionih tijela, stožera, kako je već gdje bio oficijelni naziv, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, regionalne predstavnike SZO, kao i naše naučnike, svjetski priznate autoritete sa našeg geografskog područja iz oblasti molekularne biologije, virusologije, infektologije, bezbjednosti, menadžmenta vanrednih situacija, čije je dragocjeno iskustvo, znanje, ali i dobronamjerno a intelektualno kritičko promišljanje dalo poseban ton i boju diskusiji, a vjerujemo poslužilo i kao korektiv donosiocima odluka, u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Sa nama su bili i ekonomisti i privrednici, kao i istaknuti svjetski stručnjaci, a svi zajedno imali smo istu želju i isti zadatak da razgovaramo, analiziramo i smjelo, u realnom vremenu, predviđamo i zaključujemo. Dvodnevna konferencija “Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati” iznjedrila je i dvotomni Zbornik sa istim nazivom, koji predstavlja vrijedan doprinos sagledavanju svih aspekata savremenih bezbjednosnih i zdravstvenih kriza, oblikovanih višedimenzionalnim procesima globalizacije i rastućim geopolitičkim napetostima u svijetu, koji se pred našim očima dinamično mijenja. 68

Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati

Susret sa neizvjesnostima u sve složenijem okruženju Ima li nauka odgovor na krize koje se naslućuju? Šta smo naučili iz dosadašnjih i očekuju li nas nove epidemije i pandemije u svijetu? Može li se osnažiti uloga UN u borbi protiv bioloških izazova? Ima li jednostavnih odgovora na kompleksna bezbjednosna pitanja? Da li je zdravlje bezbjednosni rizik? Kako se spremiti i ojačati rezilijentnost sistema u odgovoru na katastrofe koje uništavaju živote, zdravlje i životnu sredinu? Koliko je važna regionalna saradnja u efikasnijoj borbi sa izazovima koji su pred nama?

Prof. dr Elizabeta Ristanović je bila jedan od organizatora i moderatora međunarodne konferencije „Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati“ koja je okupila predstavnike državnih organa, medicinskog i bezbednosnog sektora, ali i velika imena struke i nauke iz Republike Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, kao što su: prof. dr Gordan Lauc, prof. dr Ana Gligić, prof. dr Verica Jovanović, prof. dr Nebojša Kavarić, prof. dr Mirsada Hukić, prof. dr Velo Markoski, prof. dr Drago Nedić i mnogi drugi

Već onda smo naslutili i smjelo istakli da se COVID-19 mora posmatrati i u okviru geopolitike, bezbjednosti, ekonomije i da predstavlja uvertiru u tektonske promjene na međunarodnoj sceni koje nas očekuju. Poželjeli smo da ove zbornike, svoja saznanja i vizije budućih zdravstvenih i bezbjednosnih kriza predstavimo akademskoj javnosti Republike Srpske, smatrajući da upravo iz Banjaluke treba da pošaljemo poruku koliko je u suočavanju sa ovakvim izazovima bitan regionalni okvir saradnje i razumijevanja i zajednički pristup u sagledavanju problema. Radujemo se što je Akademija nauka i umjetnosti Repu-


N M K

blike Srpske prihvatila da bude nosilac ove aktivnosti koja se očekuje tokom predstojećeg septembra. Mozaik medicinskih komunikacija – „Medici. com“, pravi je medijski partner koji će poruke prenijeti zdravstvenim autoritetima u regionu, a njegovim čitaocima poklanjamo i linkove zbornika koji su dostupni u pdf formatu. https://www.caruk.rs/data/Zbornik%20PRVI%20DEO%20Security%20 Crises%20-%20Social%20and%20 Security%20Aspects-v1.pdf https://www.caruk.rs/data/Zbornik%20DRUGI%20DEO%20Security%20Crises%20-%20Health%20 and%20Safety%20Aspects.pdf Promociju ovih vrijednih međunarodnih zbornika će, uz naše drage domaćine, obaviti njihovi urednici, naši eminentni stvaraoci, a smatramo da bi naši sagovornici trebalo da budu i predstavnici Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Fakulteta bezbednosti, kao i predstavnici drugih akademskih i naučnih institucija, ali i donosioci odluka iz Republike Srpske i regiona. „Medici.com“ će kao mozaik medicinskih komunikacija biti most saradnje i medijskog predstavljanja ovog značajnog događaja kako bi naučna istina i potreba za multidisciplinarnim radom i regionalnom saradnjom zakucale na adrese svih relevantnih subjekata u našoj zemlji i regionu. Trenutno se dešavaju ratni sukobi, ali se prave bitke vode i na brojnim drugim poprištima, uključujući i borbe za duše i umove ljudi, kao i njihovu životnu sredinu. Biološke prijetnje, u najširem smislu, su sve aktuelnije i sve češće su sastavni dio dominirajućih narativa na svjetskoj političkoj sceni. Stoga je potpuno jasno da nas očekuju i nove epidemije i pandemije, prirodno ili vještački izazvane, i da se u tom kontekstu treba pripremiti, baš kao što na to ukazuju ili signaliziraju kreatori zbivanja i poznavaoci prilika. Uostalom, na to odavno upozoravaju i naši naučnici i stručnjaci. Naravno, u aktuelnom momentu izuzetno je važno osnažiti ulogu Ujedinjenih nacija u kontroli potencijalnih bioloških agensa i iskrenom sprovođenju odredaba Biološke konvencije. Geopolitičke igre su za velike, koji često proizvode krize, simuliraju i vode igre po davno razrađenim tehnologijama, uz nove mogućnosti koje je donio razvoj nauke, a nama ostaje da sačuvamo sebe i što spremnije odgovorimo na

izazove vremena. Preduslov za to je dijalog i saradnja, prije svega u strateški važnom regionu Balkana koji je stalno bio pod monitoringom moćnih, gdje su se rađale krize, ali i nestajali brojni Vaviloni. Upravo zato i mi želimo da razgovaramo i diskutujemo, jezikom struke i nauke, argumentovano i naučno utemeljeno razmjenjujemo mišljenja i iskustva naših regionalnih eksperata raznih profila i eminentnih svjetskih naučnika. O tome ćemo diskutovati i na konferenciji pod nazivom „Kako se suočiti sa neizvijesnostima u sve složenijem okruženju“ koja će biti održana u Cavtatu, 29-30. septembra 2022. godine. U agendi konferencije su brojne aktuelne teme, kao što su klimatske promjene, migracije, epidemije/pandemije, sajber-prijetnje, terorizam, ekstremizam, organzovani kriminal i zaštita kritične infrastrukture. U današnjem haotičnom okruženju, konvencionalno razmišljanje ne predstavlja ispravan način za suočavanje sa novim rizicima i krizama. U akademskom diskursu i u praktičnoj sferi danas, nažalost, preovlađuju marginalne neizvijesnosti, a cilj zapravo mora da bude promjena paradigme. Nauka ne smije da prihvata gotove odgovore, već da postavlja pitanja i kreativno iznalazi rješenja za kompleksne izazove, sistemi i društva moraju da rade na izgradnji i jačanju rezilijentnosti na

Najava konferencija Cavtat

„skrivene“ probleme, umjesto usredsređenosti na predviđanja neizvjesne budućnosti, da tragaju za specifičnim „rješenjima“, umjesto često apsurdne ambicije da traže globalne i konačne odgovore. U mnogim slučajevima postoji problem i u pogledu iluzije da je rizik upravljiv na osnovu analitike podataka, čak i u uslovima hiperkompleksnosti. Suština nekonzistentnosti u upravljanju neizvjesnostima je i što su neki pristupi više orijentisani na rizike i njhovu kontrolu, dok u drugim slučajevima dominira pristup upravljanja krizama. Ova nekonzistentnost u pristupu mogla bi predstavljati značajan izazov kreatorima politika i donosiocima odluka pri upravljanju kompleksnim sistemima u uslovima kriza i neizvjesnosti. Dakle, naš cilj je da pomognemo donosiocima odluka da

Profesor dr Zoran Keković, direktor Centra za analizu rizika i upravljanje krizama i redovni profesor Fakulteta bezbednosti u Beogradu

Zbornici radova sa Međunarodne video-konferencije „Bezbjednosne krize u 21. vijeku i kako njima upravljati“ (Covid-19: BEZBJEDNOSNI I ZDRAVSTVENI ASPEKTI)

svi zajedno (naučnici, stručnjaci i lideri) unapređujemo sposobnost čitavog društva da predvidi, spriječi, pripremi se, odgovori i oporavi se od kriza i da takav pristup ostavimo u naslijeđe budućim generacijama. S tim u vezi, na marginama ove konferencijee koja će okupiti eminentne regionalne i međunarodne eksperte, biće održan i zanimljiv kurs Kriznog menadžmenta u 21. vijeku (https://conference2022.caruk.rs/sr/). Moramo da naučimo i znamo mnogo da bismo primijenili bar malo u prevenciji i reagovanju na krizne situacije sa kojima ćemo se suočavati u danima i godinama koje su pred nama. Dragi prijatelji, očekujemo Vas u Banjaluci i Cavtatu!

69


N M K

D

ana 2.6.2022. godine u Dekanatu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci predstavljeni su rezultati završne faze „Studije seroprevalencije infekcije SARS-KOV-2 u populaciji Republike Srpske“. Rezultate istraživanja predstavili su dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić i dekan Medicinskog fakulteta u Foči prof. dr Dejan Bokonjić, a ispitivanje je provedeno u saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske. Antitijela na virus korona ima oko 94,5 odsto stanovnika Republike Srpske, pokazali su rezultati druge faze ispitivanja, rađeni od januara do marta ove godine i to na uzorku od 4.463 ispitanika, kazao prof. dr Ranko Škrbić. Dodao je da je u ovoj studiji, pored medicinskih fakulteta u Banjaluci i Foči i Instituta za javno zdravstvo RS, učestovalo i desetak svjetskih stručnjaka. “Ono što ovo istraživanje čini drugačijim je to što za razliku od svih drugih zemalja koje su radile nešto slično, je to što ovo istraživanje nije bilo usmjereno na jedan tip vakcine protiv kovida-19. Mi smo imali četiri, pa čak i pet vrsta vakcina”, kazao je Škrbić. Podsjetio je da je prva faza ove studije urađena prije više od godinu dana, kada je pokazano da je prokuženost antitijelima kod građana RS oko 40 odsto. Dodao je da je u međufazi istraživanja ispitivano prisustvo antitijela kod medicinskih radnika zaposlenih u domovima zdravlja, a rezultati ovog dijela studije su pokazali da je oko 70 odsto zdravstvenih radnika bilo prokuženo virusom. “U ovoj fazi studije učestvovalo je 61 odsto žena, a 39 odsto muškaraca, 57 odsto ispitanika je bilo iz grada, a 26 odsto sa sela. Osnovno obrazovanje je imalo 12 odsto, srednjoškolsko 58 odsto, a visoko obrazovanje 30 odsto”, rekao je Škrbić za novinare. Istakao je da je druga faza istraživanja pokazala i zanimljivost kada je riječ o broju antitijela i krvnim grupama. “Najveći broj onih sa antitijelima su bili krve grupe A pozitiv, a nakon njih oni sa O pozitiv”, rekao je Škrbić, dodajući da je najveći broj ispitanika rekao da je imao simptome temperature, kašalj, curenje iz nosa, grlobolju, bolove u mišićima i zglobovima, a samo 25 odsto je prijavilo gubitak čula njuha i okusa. 70

Rezultati studije seroprevalencije infekcije SARS-KOV-2 u populaciji RS

“Ukupan broj vakcinisanih u RS, prema ovoj studiji, je 58 odsto. Od toga 35,3 odsto je primilo sinofarm, 30,7 odsto fajzer, a 28,9 odsto je primilo sputnjik V vakcinu”, naveo je Škrbić. Kako je naglasio u ovoj studiji proučavali su nivo antitijela kod građana koji su preležali kovid i vakcinisani su, kod onih koji su vakcinisani, a misle da nisu imali kovid, treća grupa su oni koji nisu vakcinisani, ali su imali kovid te četvrta grupa onih koji nisu imali kovid, ali se nisu ni vakcinisali. “Studija je pokazala da su najjači imunski odgovor imali ispitanici koji su preležali kovid i vakcinisani su, zatim oni koji su vakcinisani, a nisu imali kovid te onda oni koji su su samo preležali kovid, dok su najmanji broj antitijela imali oni koji nisu ni preležali bolest, a nisu se ni vakcinisali”, naveo je Škrbić. Nadalje je naveo da kada je riječ o efikasnosti vakcina ova studija je pokazala da osobe koje nisu imale kovid, a vakcinisane su vakcinom sputnjik V imale su najveći imunološki odgovor. “To znači da je ova ruska vakcina najefikasnija, sa veoma malom razlikom

od nje je i vakcina fajzer te su građani koji su njome vakcinisani takođe imali snažan imunološki odgovor. Dok čak 74 odsto onih koji su primili kinesku vakcinu sinofarm nisu razvili antitijela”, rekao je Škrbić, dodajući da vakcinu astrazeneka nisu ni testirali, jer se veoma mali broj građana vakcinisao ovom vakcinom. Kako je kazao prof. dr Dejan Bokonjić, dekan Medicinskog fakulteta u Foči, odziv ispitanika za učešće u ovoj studiji je bio veliki te da su građani rijetko odbijali da učestvuju u ovom ispitivanju. “Uzorke smo testirali na dva načina, da bismo isključili bilo kakvu grešku, a rezultati su se poklopili”, rekao je Bokonjić. Dodao je da je u planu da se na jesen radi treća faza ove studije. “Tu ćemo pratiti održavanje antitijela u krvi pacijenata. Da vidimo koliko dugo imunitet traje, to nam je jako važno, posebno za one koji su vakcinisani i preležali virus, kao i za one koji su samo vakcinisani i za one koji su samo bolovali. Želimo da vidimo kolika će biti razlika u održavanju antitijela u ovim grupama”, kazao je Bokonjić.


N M K

Rad doc. dr Kukobata, objavljen u prestižnom svjetskom časopisu

„Počeli smo da radimo 2015. godine, a 2019. smo dobili izvanredne rezultate – vodonik koji je 99,99 odsto čist. To dosad nije objavljeno u nauci o membranama. Onda smo počeli da razmišljamo o objavi rada u pomenutom časopisu“, kaže Kukobat, koji do sada ima tri patenta u Japanu. Profesor Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta Banjaluka, ističe da je Kukobat sa svojom ekipom radio istraživanja koja su ovih dana rezultovala izuzetno vrijednom publikacijom koja je izašla u prestižnom časopisu Sajens Advansd. „Već radimo istraživanja, a prva faza je privedena kraju. Imamo u planu i druge eksperimente i radove. Nadam se da će uskoro još jedan naš rad ugledati svjetlo dana, a to je da testiramo sva ta jedinjenja kao potencijalne nosače za postojeće ili neke nove lijekove. Usmjeravamo se ka primijenjenim istraživanjima koja mogu da se koriste u farmaceutskoj industriji i medicini“, objašnjava Škrbić. Dodaje da istraživači Centra za biomedicinska istraživanja Medicinskog fakulteta Banjaluka rade na mogućnosti korištenja zeolita kao nosača za pojedine lijekove. Podsjećamo, nakon devet godina istraživačkog rada u Japanu i 15 objavljenih radova u prestižnim indeksiranim časopisima, docent Kukobat se vratio u Banjaluku. Svoju naučnu karijeru nastavio je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci u Centru za biomedicinska istraživanja, kao i na poziciji nastavnika na Studijskom programu Farmacija. U Centru za biomedicinska istraživanja, docent Kukobat se bavi ispitivanjem alumino-silikatnih materijala i mogućnostima njihove primjene u famaceutskim proizvodima.

Pripremila: Dajana Đurašinović PR, Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci

D

oc. dr Radovan Kukobat mladi istraživač iz Japana zaposlen na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, objavio je rad u prestižnom časopisu Science Advanced sa visokim faktorom uticaja (IF=14,1). Docent Kukobat objavio je rad na temu „Ultrapermeable 2D-channeled graphene-wrapped zeolite molecular sieving membranes for hydrogen separation“. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja koje je doc. dr Kukobat obavio u Japanu na Shinshu univerzitetu, a jednim dijelom i na Medicinskom fakultetu UNIBL. Riječ je o pronalasku novih membrana na bazi

zeolita i grafena, a koje mogu poslužiti za novi metod razdvajanja i proizvodnje gasova. Kukobat objašnjava da je u ovom slučaju sintetizovana membrana tako što su umotani grafen i zeolit. „Između njih je napravljena međupovršina, na osnovu čega gas, prvenstveno vodonik, može efikasno da se razdvoji. Tako možemo da dobijemo 99,99 odsto čist vodonik, koji ima veliku primjenu za automobile kod gorivih ćelija. Ova membrana ima veliki potencijal i kod membranskog razdvajanja kiseonika iz vazduha, koji ima veliku primjenu u medicinske svrhe. Imamo patent sa “Tojotom”, koji ćemo nastojati da implementiramo kako bismo dobili više vodonika na jeftiniji i efikasniji način. Vodonik se, naime, dobija postupcima destilacije koji su jako skupi, dok je ovo veoma jeftin način za njegovo dobijanje“, naglašava Kukobat. Prema njegovim riječima, pomenuti rad rezultat je šestogodišnjeg istraživanja.

pet do dvanaest

POMOĆ U OČUVANJU ZDRAVLJA CIJELE PORODICE! 78000 BANJA LUKA; Ul. Braće Mažar i majke Marije 18 (Hanište); Tel: 051/212-437; prizmabls@teol.net; www.prizmabl.com PRIZMA

Tlakomjer RS 2

200

KM

150 KM

2000 KM

Tjelesni analizator

Elektromasažer E3 INTENSE

KM

KM

145 KM

200 KM

AutoCode

Oralni tuš Dental Jet

150

155 Kompresorski inhalator C 28P

120

Tlakomjer M3

Tlakomjer INTELLIIT

KM

Glukometar

50

KM

Koncetrator kiseonika

vrijeme je za ZDRAVLJE

PRIZMA

PENZIONERI I ZAPOSLENI KUPOVINA NA RATE 71


N M K

Редовна и свечана сједница Скупштине АНУРС, 17. мај 2022.

Инаугурисани нови чланови АНУРС

Н

а Изборној сједници Скупштине АНУРС, одржаној 22. децембра 2021. године, изабрана су четири редовна и четири дописна члана у радном саставу. Скупштина је акламацијом потврдила и избор девет иностраних чланова Академије. У Одјељењу медицинских наука за редовног члана Академије у радном саставу изабран је академик Душко Вулић, а за дописне чланове у радном саставу - проф. др Сњежана Поповић Пејичић и проф. др Ранко Шкрбић. За иностраног члана у Одјељење медицинских наука изабран је проф. др Милан Недељковић. Редовна и свечана сједница Скупштине Академије наука и умјетности Републике Српске одржана је 17. маја 2022. године. На свечаној сједници су инаугурисани нови редовни, дописни и инострани чланови Академије. Након радног дијела свечане сједнице, новоизабрани дописни члан проф. др Снежана Поповић Пејичић одржала је приступну бесједу на тему „Развој дијабетологије - вијек иновација у лијечењу дијабетеса“. Дописни члан проф. др Ранко Шкрбић одржао је приступну беједу дан прије, 16. маја 2022. на тему: „С фармакологијом кроз живот – од истраживачке лабораторије до јавне функције“. Академик Душко Вулић рођен је 21. априла 1960. године у Бањалуци. На Медицинском факултету Универзитета у Београду дипломирао је 1983, магистрирао 1999, а докторску дисертацију Академик одбранио 2005. године. Душко Вулић Специјализацију из интерне медицине завршио је 1993. на ВМА Београд. На Медицинском факултету Универзитета у Бањалуци, на Катедри интерне медицине изабран је у звање вишег асистента 2000, доцента 2006, ванредног професора 2011. и редовног професора 2017. године. Национални координатор је за превенцију кардиоваскуларних болести у Репуб-

72

лици Српској (од 1999 до сада). Оснивач је Фондације „Здравље и срце“ у Републици Српској. У марту 2013. постао је први Fellow of American College of Cardiology из Републике Српске. Марта 2018. изабран је за првог Fellow of American Heart Association из Републике Српске. Академик Вулић био је гувернер 34. огранка Америчког колеџа за Србију и Републику Српску (2019‒2020) и један од његових оснивача. Члан је Одбора за кардиоваскуларну патологију Српске академије наука и уметности од 2005. године. У Академији наука и умјетности Републике Српске замјеник је предсједника Одбора за кардиоваскуларну патологију, предсједник Одбора за хроничне незаразне болести, уредник Стручне редакције за здравство и социјално осигурање за израду Енциклопедије Републике Српске и члан Одбора за координацију научне дјелатности. За дописног члана у рад­ном саставу Академије наука и умјетности Републи-

ке Српске изабран је 4. децембра 2015. године. Медицински факултет Универзитета у Бањалуци доделио му је награду за највећи број радова на SCI листи и највећи збирни импакт фактор 15. новембар 2019. Добитник је и награда Универзитета у Бањалуци и Министарства за научнотехнолошки развој, високо образовање и информационо друштво Републике Српске на име подстицања научне продуктивности у међународним референтним часописима. Објавио је шест монографија, четири уџбеника и 110 радова у научним часописма. Према подацима из Индекса научних цитата Универзитетске библиотеке „Светозар Марковић“ Београд (SSCI 1990-1995. и Web of Science), у периоду од 1996. до октобра 2021. године, укупан број цитата и самоцитата је 3.164 цитата и најцитиранији је наставник на Медицинском факултету Универзитета у Бањалуци.


N M K

Проф. др Ранко Шкрбић рођен је 10. априла 1961. у Бањалуци. Медицински факултет је завршио у родном граду 1986. године. На Природословно-математичком факултету у Загребу одбранио је Проф. др магистарску тезу 1989. Ранко Шкрбић, године, а докторску ди- дописни члан сертацију на Медицин- АНУРС у ском факултету у Бео- радном саставу граду 1994. године. На Медицинском факултету Универзитета у Бањалуци биран је за асистента 1987, вишег асистента 1991, доцента 1994, ванредног професора 2002. и редовног професора 2009. године за научну област фармакологија и токсикологија. Боравио је на стручним усавршавањима у Војнотехничком институту у Београду, Њемачкој и Јапану. Био је министар здравља и социјалне заштите у Влади Републике Српске у периоду од 2006. до 2013. године, а потом амбасадор Босне и Херцеговине у Србији до 2015. године. Декан је Медицинског факултета у Бањалуци од 2016. године. Значајно је истаћи да је у том периоду факултет формирао пет организационих јединица које обухватају специјализације и континуирану едукацију.

Члан је Европске асоцијације за клиничку фармакологију и терапеутику, секција за токсикологију и клиничку фармакологију Српског лекарског друштва, Савеза друштава клиничке фармакологије БиХ. Оснивач је и први предсједник Друштва пријатељства Република Српска – Јапан, почасни члан Удружења кардиолога Србије. Добитник је више награда и признања: Златног грба Града Бањалуке, посебног признања Министарства спољних послова Јапана, Признања за животно дјело у области развоја кардиоваскуларних наука, медицине и хирургије Интернационалне академије за кардиоваскуларна истраживања из Канаде. За дописног члана у радном саставу АНУРС изабран је 22. децембра 2021. године. Као аутор/коаутор објавио је 17 монографија, књига и приручника, пет поглавља у књигама, 46 радова у међународним научним часописима штампаних у цјелини, 16 радова у националним научним часописима штампаним у цјелини. У Универзитетској библиотеци „Светозар Марковић“ из Београда урађена је цитираност радова из база Web of Science и Science Citation Index за период од 1996. до октобра 2021. године, пронађена су 443 цитата.

73


N M K

Проф. др Сњежана Поповић Пејичић је рођена 1. октобра 1956. у Бањалуци. Дипломирала је на Медицинском факултету Универзитета у Сарајеву 1980. године. На Медицинском факултету Универзитета Проф. др у Бањалуци магистрираСњежана ла је 1997. године, а докПоповић торирала 1999. године. Пејичић, На истом факултету бидописни члан рана је за асистента, виАНУРС шег асистента, доцента 2000, ванредног професора 2005, а редовни професор је од 2011. године на Катедри за интерну медицину, а од 2013. до данас, шеф катедре за интерну медицину. Проф. др Сњежана Поповић Пејичић, је специјалиста интерне медицине, субспецијалиста ендокринологије. У току свог научностручног рада показала је интересовање за област штитасте жлијезде и старења, али је највећи дио свог академског и стручног рада посветила области дијабетологије и гојазности. Члан је Одбора за хроничне незаразне болести Одјељења медицинских наука АНУРС од 2013. и неколико међународних уређивачких одбора научних часописа. Оснивач је и предсједник Удружења ендокринолога и дијабетолога Републике Српске од 2007. Члан је 12 међународних и националних професионалних удружења. Почасни је члан Удружења за менопаузу и инволутивни хиперандрогенизам Републике Србије. Усавршавала се на AKH у Бечу и Стено дијабетес центру у Копенхагену. Посједује златни сертификат едукатора у дијабетесу те европски сертификат експерта у области гојазности. У току свог дугогодишњег стручног и научног рада добила је више признања, међу којима и Велики печат Коморе доктора медицине Републике Српске за дугогодишњи предани стручни, педагошки и научни рад. За дописног члана у радном саставу АНУРС изабрана је 22. децембра 2021. године. Као аутор/коаутор објавила је: 18 публикација: пет научних монографија, три универзитетска уџбеника, један зборник радова, три зборника радова са међународних научних скупова, седам међународних и националних клиничких водича, 244 оригинална научна рада објављених у међународним часописима цитираних у Web of Science и зборницима радова са међународних и националних ендокринолошких скупова. Учествовала у 15 међународних пројеката и 7 међународних клиничких студија као главни истраживач. У Универзитетској библиотеци „Светозар Марковић“ из Београда урађена је цитираност радова. Према бази Web of Science за период од 2000. до 2021. године пронађено је 467 цитата.

74

Проф. др Милан А. Недељковић рођен је 15. септембра 1957. године у Београду. Основну школу и гимназију завршио је у Убу. Добитник је награде – дипломе за најбољег гимназијалца (1969‒1980) Проф. др Гимназије “Бранислав Милан Петронијевић” у Убу. Недељковић, Дипломирао је на инострани Медицинском факултечлан АНУРС ту Универзитета у Београду 1982. године. Специјалистичке студије завршио је 1991. године у истој установи, а субспецијализацију из области кардиологије је завршио 2011. године са одбрањеним субспецијалистичким радом: “Протективни ефекти N-ацетилцистеина и Na-бикарбоната на бубрежну функцију код пацијената са инфарктом миокарда са ST-елевацијом лечених примарном перкутаном интервенцијом”. На Медицинском факултету Универзитета у Београду магистрирао је 1989. из области кардиологије са темом “QТ интервал у акутном инфаркту миокарда”, а докторирао 1999. године из области кардиологије са темом “Ергоновински тест у предикцији коронарног артеријског спазма”. Стручно се усавршавао у Презбитеријанској болници у Универзитетском медицинском центру у Питсбургу, САД (2001. и 2002. године). Од 1986. године запослен је на Институту за кардиоваскуларне болести Клиничког центра Србије (садашњи назив: Клиника за кардиологију Клиничког центра Србије). Био је помоћник директора Клиничког центра за интернистичке гране (2013‒2015), док је на Клиници за кардиологију начелник „Одељења пријема, специјалистичке амбуланте и дневне болнице“ (од 2003. године). Био је помоћник директора Клинике за кардиологију Клиничког центра Србије (2010‒2012). За асистента на Катедри за интерну медицину/кардиологију на Медицинском факултету у Београду изабран је 1992. године. У звање доцента на истој Катедри изабран је 1999, да би 2006. године био изабран у ванредног професора. За редовног професора на Медицинском факултету у Београду изабран је 2013. године.

Проф. др Милан А. Недељковић је био предсједник Удружења кардиолога Србије (2011‒2013) и предсједник Радне групе за катетеризацију срца и перкутане коронарне интервенције Удружења кардиолога Србије (2013‒2015). Био је оснивач и први предсједник 34. огранка Америчког колеџа кардиолога за Србију и Републику Српску, (2015‒2018). За ванредног члана Медицинске академије Српског лекарског друштва изабран је 2013, а за редовног члана 2019. године. Два пута је биран за секретара Научне групе за интерну медицину Академије медицинских наука Српског лекарског друштва (2015. и 2019). У два наврата биран је за члана Одбора за кардиоваскуларну патологију Српске академије наука и уметности (2015. и 2020. године). За гостујућег професора на Медицинском факултету Универзитета у Бањалуци изабран је 2019. године. У два мандата (2016. и 2020. године) је биран за предсједника Градске општине Врачар. Учествовао је у укупно 832 научне публикације, од чега 70 у водећим стручним научним часописима са Current Contents (CC) или Sciences Citation Index (SCI) листе, а од тога 12 као први аутор. Објавио је 10 поглавља у уџбеницима и 20 поглавља у монографијама. Поред овога, објавио је девет чланака у часописима цитираним на MEDLINE (који нису на CC или SCI листи), 92 чланака у часописима који нису цитирани у CC, SCI или MEDLINE базама, 58 чланака публикована in-extenso у књигама абстракта на националним конгресима, 305 публикованих абстракта у зборницима са интернационалних састанака и 268 абстракта публикована у зборницима са националних састанака. Одржао је 58 предавања по позиву у иностранству на највећим научним састанцима из области кардиологије. У Универзитетској библиотеци „Светозар Марковић“ у Београду урађена је цитираност радова за проф. др Милана А. Недељковића из база података Science Citation Index од 1989. до 1995. и Web of Science од 1996. до децембра 2020. године, пронађено је 795 цитата и 8698 цитата за радове у оквиру међународних истраживачких пројеката („on behalf“).


N M K

O

dbor za hronične nezarazne bolesti Odjeljenja medicinskih nauka ANURS, prepoznajući značaj ranog dijagnostikovanja i liječenja malignih oboljenja, posebno kod djece, organizovao je simpozijum na temu Novine u dijagnostici i liječenju tumora kod djece. Simpozijum je organizovan u saradnji sa Univerzitetom u Banjaluci – Medicinskim fakultetom i Udruženjem pedijatara Republike Srpske, 7. maja 2022. godine. Simpozijum je okupio vodeće stručnjake iz dijagnostičke patologije, pedijatrije, hematoonkologije i radiologije. Naučni odbor ovog simpozijuma činili su: akademik prof. dr Duško Vulić, akademik prof. dr Dragan Danelišen, prof. dr Radoslav Gajanin, prof. dr Gordan Vujanić i doc. dr Jelena Lazić. Rektor Univerziteta u Banjaluci dr Radoslav Gajanin, redovni profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, navodi da je plan da se ovakvi skupovi održavaju minimalno jednom godišnje, u istom sastavu, samo iz drugih naučnih oblasti. ,,Prva naučna oblast koju smo odabrali jeste pedijatrija i pristup dijagnostici, odnosno liječenju savremenim modalitetima”, rekao je Gajanin i naglasio da je cilj simpozijuma predstaviti novosti i u dijagnostičkim i u terapijskim postupcima praktično rijetkih bolesti kod djece. ,,Skup je interdisciplinaran i na njemu učestvuju različiti specijalisti, odnosno profesori i naučnici iz različitih oblasti”, rekao je profesor Gajanin. Prof. dr Gordan Vujanić (Odjeljenje za patologiju, Sidra Medicine and Weill Cornel Medicine – Quatar, Doha, Katar) navodi da su kod djece najčešći oblici tumori leukemije i tumori mozga. ,,Tumori kod djece nisu česti i ne predstavljaju ogroman zdravstveni problem u odnosu na bolesti odraslih, ali je značajno da djeca u Republici Srpskoj imaju jednak nivo i dijagnostikovanja i liječenja, kao što se to radi u svijetu”, rekao je doktor Gordan Vujanić te istakao da su mnogi tumori koji se dijagnostikuju kod djece izlječivi ako se liječe na vrijeme i ako se odredi prava terapija. Vujanić je rekao da veoma malo slučajeva tumora kod djece zahtijeva liječenje u inostranstvu, jer se oni liječe prema protokolima koji su utvrđeni od svjetskih organizacija koje se time bave.

-

s t r u č n i

s k u p o v i

ANURS - Simpozijum:

Novine u dijagnostici i liječenju tumora kod djece

,,Potpuno su isti protokoli liječenja i ovdje i u Beču, Londonu, Njujorku. Samo je važno da kada se postavi tačna dijagnoza, oni koji provode proces liječenja znaju te protokole”, rekao je Vujanić, svjetski priznat patolog koji trenutno radi u Dohi. Osim prof. Vujanića i prof. Gajanina, predavnja na temu simpozijuma održali su i prof. dr Slaviša Đuričić (Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić“, Beograd); Prof. dr Jelica Predojević Samardžić (Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, Banjaluka; Doc. dr Jelena Lazić (Univerzitetska dečja klinika Tiršova, Beograd),

i Jovana Tončev, dr medicine (Institut za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije „Dr Vukan Čupić“, Beograd, Srbija) Sekretar Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske akademik prof. dr Dragan Danelišen kaže da prisustvo vrhunskih stručnjaka ovom simpozijumu pokazuje želju da se Republika Srpska uhvati u koštac sa ovim izazovima i podigne nivo kada je riječ o liječenju malignih bolesti, posebno kod djece. U okviru programa kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika simpozijum je akreditovan od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

75


N M K

-

s t r u č n i

s k u p o v i

Drugi simpozijum o štitastoj žlijezdi

Novine u tireologiji Prof. dr Snježana Popović Pejičić Dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Predsjednik Udruženja endokrinologa i dijabetolaga Republike Srpske Predsjednik Naučnog odbora i Organizacionog odbora Simpozijuma

U

druženje endokrinologa i dijabetologa Republike Srpske u saradnji sa Odborom za hronične nezarazne bolesti, Odjeljenja medicinskih nauka, Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitetskim kliničkim centrom Republike Srpske organizovalo je Drugi simpozijum o štitastoj žlijezdi sa međunarodnim učešćem pod na zivom “Novine u tireologiji“, koji je održan u Akademiji nauka i umjetnosti Republike Srpske, 27. i 28. maja 2022. godine. Simpozijum su otvorili predsjednik Udruženja endokrinologa i dijabetologa Republike Srpske prof. dr Snježana Popović Pejičić, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, sekretar Odjeljenja medicinskih nauka ANURS akademik Dragan Danelišen, a prisutne je pozdravio i predsjednik Srpskog tireoidnog društva prof. dr Miloš Žarković, endokrinolog-tireolog sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Simpozijum je održan u pravo vrijeme, jer je 25. maja 2022. godine obilježen i Svjetski dan tireologa, posvećen odnosu ljekara-tireologa i pacijenta! Oblast tireologije je velika i značajna oblast endokrinologije koja svojom dinamikom nameće potrebu za kontinuiranom medicinskom edukacijom. Cilj Simpozijuma je bio upoznavanje učesnika sa novinama u oblasti tireologije koje su iznijeli eksperti i renomirani predavači sa medicinskih fakulteta, Univerziteta u Republici Srbiji i Republici Srpskoj. Želja nam je bila da na jednom mjestu okupimo kliničke i bazične eksperte, kao i ljekare različitih specijalnosti: interniste-endokrinologe, interniste, torakalne hirurge, specijaliste nuklearne medicine, specijaliste porodične medicine i ostale zdravstvene 76

profesionalce koji su zainteresovani za unapređenje svakodnevnog rada u oblasti tireologije. Program dvodnevnog simpozijuma je obuhvatio šest sesija sa tematskim predavanjima, predavanjima kroz prezentacije kliničkih slučajeva i satelitske simpozijume. SESIJA I Poremećaji tireoidne i sekundarna tireoidna disfunkcija; SESIJA II Interakcija tireoidnih poremećaja i drugih oboljenja; SESIJA III Štitasta

žlijezda i trudnoća; SESIJA IV Tumori štitaste žlijezde ; SESIJA V Dijagnostičke mogućnosti u tireologiji; SESIJA VI Hirurgija štitaste žlijezde Međunarodni i multidisciplinarni karakter Simpozijuma predstavljao je dodatno bogatstvo i vjerujemo da će ovaj događaj doprinijeti proširenju znanja iz tireologije te biti snažan podsticaj za dalji razvoj tireologije u Republici Srpskoj, kao i unapređenje saradnje u regionu!


N M K

P

ulmologija je u prethodne dvije godine pandemije dala veliki doprinos u liječenju građana Republike Srpske. Fokus Majskih pulmololoških dana ove godine je interdisciplinarnost. Ovo je prilika da se zahvalim svim ljekarima i medicinskim sestrama/tehničarima koji su prethodne dvije godine ulagali nadljudske napore u situaciji u kojoj smo u potpunosti morali da reorganizujemo zdravstveni sistem. Čestitam organizatorima, svim uvaženim profesorima koji su došli iz inostranstva kao i našim doajenima koji dugi niz godina rade i obučavaju naše mlade ljekare, rekao dr Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Republici Srpskoj. „Kao prvi čovjek najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj, izražavam veliko zadovoljstvo što se ovakav skup održava ovdje u Banjaluci, u Republici Srpskoj. Naše opredjeljenje, pored izgradnje bolnice i nabavke najsavremenije opreme, jeste edukacija kadra. Ovo je prilika da zaposleni u UKC Republike Srpske steknu još veća znanja i pruže što kvalitetnije usluge našim pacijentima. Danas na edukaciji u Srbiji imamo preko 20 ljekara, njih

Banjaluka, 19 -22. maj 2022. godine

12 je u Sloveniji, a ja već narednih dana odlazim u Austriju i Njemačku da dogovorim edukacije naših ljekara u Evropi. Naš cilj je veoma visok nivo kvaliteta zdravstvene zaštite koji imaju daleko razvijenije države Evrope i svijeta“, rekao je prof. dr Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske. „Veoma smo ponosni na 30 godina postojanja Majskih pulmoloških dana. Sa nama su kolege iz brojnih drugih oblasti medicine, njih oko dvije stotine iz Republike Srpske, FBiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije. Želimo da naša misija traje.

Republike Srpske ide u korak sa vremenom i savremenim smjernicama i nismo manje važni od bilo koje druge pulmologije regiona. Prema podacima za 2021. godinu, na teritoriji Republike Srpske je između 870 i 900 novotkrivenih karcinoma pluća. Od tog broja, najčešći je nemikrocelularni karcinom koji se otkrije u uznapredovaloj fazi bolesti. Činimo ogroman napor da te slučajeve otkrijemo u ranoj fazi“, rekao je prof. dr Mirko Stanetić, predsjednik Udruženja pulmologa/pneumoftiziologa Republike Srpske. „Sa najvećim zadovoljstvom da-

-

s t r u č n i

s k u p o v i

Trideseti jubilarni Majski pulmološki dani

Vrijeme ispred nas predstavlja izazov. Mislim da pulmologija stasava i da ćemo napraviti dalje iskorake. Veoma smo ponosni na pulmološku onkologiju i na pulmologiju generalno. Odgovorno tvrdim da danas pulmologija

nas smo ovdje da izrazimo veliko poštovanje i divljenje organizaciji ovog skupa. Naša želja je da se odužimo svojim kolegama za besprijekoran i veoma težak rad posljednjih dvije godine. Pulmolozi naših država su veliki junaci u borbi protiv COVID-a. Mi moramo da se udružujemo u regionu, tako da naši mladi ljekari iz Srbije mogu da se edukuju i ovdje“, izjavila je prof. dr Lidija Ristić, predsjednica Udruženja pulmologa Republike Srbije. „Zahvalan sam što smo danas na skupu Udruženja pulmologa. Da nije bilo pulmologa UKC-a, ovo udruženje vjerovatno ne bi bilo ni osnovano na ovakav način. Mislim da ćemo kroz udruženje i zajedno sa pulmolozima UKC Republike Srpske dati doprinos uspješnijem i boljem liječenju pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, kao i njihovom kvalitetnijem životu, što nam je i osnovni cilj“, rekao je Dragomir Đukić, predsjednik Udruženja pacijenata oboljelih od karcinoma pluća „Diši za život“. „Klinika za plućne bolesti UKC Republike Srpske ima zadatak i ulogu razvoja pulmologije u Republici Srpskoj, edukacije ljekara i, naravno, liječenja pacijenata. Mi smo veza između naših pacijenata i svih zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj. Ne zaboravimo odnose sa institucijama u inostranstvu sa kojima smo u kontinuiranoj vezi preko naših pacijenata i kolega koji odlaze na edukaciju u ove ustanove“, rekao je dr Mladen Duronjić, načelnik Klinike za plućne bolesti.

77


N M K

U

-

s t r u č n i

s k u p o v i

amfiteatru nove zgrade Instituta za kardiovaskularne bolesti ,,Dedinje“ održana je konferencija za medije povodom edukativnog boravka studenata treće i šeste godine Medicinskog fakulteta u ovoj instituciji koja je, prema sporazumu potpisanom pre četiri godine, postala nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci. Ekipa budućih lekara je, kao i prethodnih godina, bila u prilici da se tokom nekoliko dana boravka u Institutu, upozna sa programima rada ove institucije i da se u manjim grupama uključi u rad kolega, vidi kako se pristupa dijagnostici, programu lečenja, kako se izvode komplikovani zahvati u hirurgiji i rehabilitaciji bolesnika, uključujući i one sa najtežim komplikacijama, kojima se jedino bave stručnjaci u ovoj instituciji. Grupi budućih lekara, predvođenoj dekanom Medicinskog fakulteta prof. dr Rankom Škrbićem, akademikom prof. dr Duškom Vulićem i asistentkinjom dr Jelenom Jovanić, na kraju višednevnog boravka u Institutu, obratili su se doc. dr Ivana Petrović, zamenica predsednika Naučnog veća Intstituta ,,Dedinje” i doc. dr Slobodan Mićović, upravnik Klinike za kardiohirurgiju. „Za ovih pet dana boravka kod nas imali ste priliku da vidite novu zgradu ,,Dedinje 2“, Klinike za kardio i vaskularnu hirurgiju, anesteziju, kardiologiju i da se upoznate sa najnovijim dijagnostičkim i kliničkim veštinama koje će vam pomoći u budućem radu kao i u odabiru grane medicine kojom ćete se u budućnosti baviti. Nastava je protekla u prepodnevnim i popodnevnim vežbanjima, a predavanja smo imali i u novom Centru za telemetriju u kojem se prate dijagnostički parametri pa ste imali priliku da vidite i najsavremenije dostignuće u oblasti kardiovaskularne medicine. Dragi studenti, imamo mnogo planova, projekata i saradnji, trebaju nam mladi ljudi poput vas“, kazala je doc. dr Petrović. Zahvaljujući se na toploj dobrodošlici, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Ranko Škrbić je izrazio zadovoljstvo što se i ova generacija banjalučkih studenata medicine našla u ovoj, kako je rekao, renomiranoj kući. „U ime kolektiva Medicinskog fakulteta u Banjaluci i u svoje lično ime, zahvaljujem se i ovoga puta na odličnoj saradnji. Srećni smo što naši studenti jedan dio svog kliničkog staža obav78

Institut ,,Dedinje“:

Studenti medicine iz Banjaluke u svojoj nastavnoj bazi

ljaju u ovakvoj prestižnoj kući kao što je Institut ,,Dedinje“ . O prednostima i iskustvima koje studenti na završnoj godini imaju, suvišno je govoriti. Ovo je veliki iskorak i otvaranje novih vidika za mlade ljude koji se opredjeljuju za pravac kojim će teći njihovo dalje školovanje, a boravak i učenje u ovoj kući mnogima pomogne u odabiru, jer ,,Dedinje“ ima sve ono, čak i bolje, nego što se može vidjeti u nekim drugim zdravstvenim centrima. Ovo je jedna od najprestižnijih kuća kada je u pitanju kardiovaskularna patologija

ne samo na Balkanu, nego i u Evropi i svijetu”, kazao je dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci prof. dr Ranko Škrbić koji je izrazio veliku zahvalnost domaćinima na čelu sa prof. dr Milovanom Bojićem, koji je nesebično podržao ideju da banjalučki studenti, već četiri godine, redovno borave i uče u ,,Dedinju“. Institut „Dedinje“ je, zahvaljujući specijalnim vezama između Srbije i Republike Srpske, koje su uspostavljene pre mnogo godina, preuzeo ulogu domaćina kao kuća koja je vodeća ne


N M K

samo u regionu, već se po dostignutim rezultatima popela na sam tron evropske kardiovaskularne hirurgije. „Naša saradnja je tek počela, nadam se da ćemo se u budućnosti viđati jako često, među vama vidim buduće profesore, docente, kardiologe, kardiohirurge… Mi smo tu da vas naučimo, da naše iskustvo i znanje nesebično podelimo sa vama, da zajedno uspešno iznesemo epidemiju kardiovaskularnih oboljenja. Meni, kao učitelju, najdraže je kad vidim da me je učenik pretekao. U Kliničkom centru u Banjaluci uskoro svečano otvaramo Kliniku za kardiohirurgiju, naš ceo tim će biti tamo, operisaće zajedno sa mladim kolegama koje su rukovodstvo Kliničkog centra i Medicinskog fakulteta odredili da se specijalizuju u kardiohirugiji. Neki od njih su već kod nas, ali i u Institutu za kardiovaskularne bolesti Vojvodine. Uz nas, oni će izrasti u velika imena kardiohirurgije“, rekao je doc. dr Slobodan Mićović, poručivši da nauka neće biti zapostavljena i da će se intenzivno raditi na razvijanju naučne saradnje i zajedničkih projekata. „Zahvaljujem se Institutu ,,Dedinje“ na dugogodišnjoj saradnji. Direktor prof. Bojić je od samog početka razumio naše želje. Ono što je novo u organizaciji je da od prošle godine dolaze mješovite grupe studenata ne samo sa završne godine, već i mlađi studenti koji su sada u mogućnosti da u okviru izbornog predmeta ,,Pregled bolesnika sa srčanim manama“ dođu i uče u jednoj ovakvoj instituciji koja je na samom vrhu u liječenju kardiovaskularnih bolesti u Evropi. Velika nam je čast što ćemo i dalje sarađivati sa vama, na našu radost i radost velikog broja pacijenata iz Republike Srpske koji dolaze da se liječe u ,,Dedinju“. Ova saradnja predstavlja pravi primjer kako treba da sarađuju institucije između naših država”, kazao je akademik prof. dr Duško Vulić. Studenti su u Institutu ,,Dedinje“ imali najbolje učitelje koje su preporučili rezultati njihovog rada a ova kuća, decenijska nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za predmete interna medicina, hirurgija, radiologija i anesteziologija, sa tako velikim iskustvom, ove godine je studentima iz Banjaluke otvorila vrata nove zgrade ,,Dedinje 2“ u kojoj su imali priliku da upoznaju rad na najsavremenijim medicinskim aparatima. Pripremila: Dajana Đurašinović PR, Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci

-

s t r u č n i

s k u p o v i

U organizaciji IMC Banjaluka

Prva evropska onkološka škola (ESO) radijacione onkologije u BiH

R

adijacioni onkolozi iz banjalučkog Centra za radioterapiju već 12 godina posvećeno rade na unapređenju radijacione onkologije u Republici Srpskoj i BiH. Ovaj put je u saradnji sa profesorom Albertom Costom, direktorom Evropske škole onkologije iz Milana dogovoren poseban vid edukacije koji podrazumijeva posjetu renomiranog stručnjaka zemlji u cilju edukacije što većeg broja lokalnih stručnjaka.

Centar za radioterapiju je u sklopu navedenog programa ugostio uvaženog profesora Philipa Poortmansa iz Belgije, svjetski priznatog eksperta za liječenje karcinoma dojke. Tokom susreta profesor Poortmans je upoznat sa organizacijom centra za radioterapiju Banjaluka, opremom i metodologijom rada te je nakon prikaza slučaja dao veoma pozitivno mišljenje o radu centra i načinu liječenja onkoloških pacijenata u Banjaluci. Isto tako, prisustvovao je onkološkom kon-

zilijumu za dojku u UKC RS Banjaluka te je nakon multidisciplinarnog rada konzilijuma potvrdio da se pacijenti liječe prema važećim svjetskim protokolima. Nakon posjete centru, održana su predavanja i diskusije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci. Osim specijalista radijacione onkologije iz IMC Banjaluka i prof. Poortmansa, predavanja su održali stručnjaci iz UKC RS, Sarajevo School of Science i medicinski direktor Afidea grupacije iz Milana, dr Alessandro Roncacci. Skup su aktivno pratili specijalisti radijacijske onkologije, internističke onkologije, radiologije, hirurgije, patologije, medicinske fizike i radiološke tehnologije. Sva predavanja i diskusije su održane na engleskom jeziku. Poseban doprinos skupu su svojim prisustvom dali predstavnica Evropskog udruženja pacijenata oboljelih od karcinoma dojke EvropaDona i predstavnica Udruženja “Iskra” iz Banjaluke. Svojim prezentacijama dale su uvid u perspektivu pacijenta koji je u sistemu liječenja i prezentovale doprinose udruženja u unapređenju onkološkog liječenja.

79


N M K

-

s t r u č n i

s k u p o v i

N

akon dvogodišnjeg odgađanja radi pandemije infekcijom COVID-19, Beograd je bio domaćin XVI nacionalnog kongresa Udruženja psihijatara Srbije sa međunarodnim učešćem, upravo se posvetivši tematici pandemije i mentalnog zdravlja kroz glavnu temu Kongresa “Psihijatrija tokom COVID-19 pandemije - izazovi i perspektive”. Tokom ovog prvog regionalnog naučnog skupa koji je održan “fase to face” u periodu 19 – 22. maja 2022. godine u modernom ambijentu Hotela “Mona Plaza”, učešće je uzelo preko 60 pozvanih predavača i oko

300 učesnika iz zemalja regiona, uz dolazak uglednih profesora iz nekoliko evropskih zemalja. Plenarni predavači bili su akademik prof. dr Dušica Lečić Toševski (Srbija), emeritus prof. dr Norman Sartorius (Švajcarska) i emeritus prof. dr Georgiu Christodoulou (Grčka), dok su svoja plenarna predavanja preko video-linka održali prof. dr Giovani Fava (Italija) i prof. dr Peter Victorovich Morozov (Rusija). Veoma bogat stručni program dominantno su činili naučni simpozijumi na kojima su predstavljeni različiti aspekti rada psihijatrijskih ustanova i medicinskih fakulteta u Srbiji i okolnim zemljama (Kosovo i Metohija, Republika Srpska), ali i regionalni simpozijum sa predavačima iz Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Republike Srpske/Bosne i Hercegovine). Izvanredan program popunio je i pretkongresni kurs iz obla80

Psihijatrija u vremenu pandemije


N M K

sti poremećaja ličnosti sa voditeljima iz Zagreba, a poseban značaj dat je i simpozijumu Akademije nauka Srpskog lekarskog društva koji je vodila prof. dr Miroslava Jašović Gašić. Uz više okruglih stolova i bogatu poster sesiju, naučni dio kongresa upotpunili su i satelitski simpozijumi većeg broja sponzorskih farmaceutskih kompanija. Posljednji dan Kongresa bio je rezervisan za mlade kolege na specijalizaciji iz psihijatrije ili mlade psihijatre, koji su uz podršku svojih mentora prikazali niz aktivnosti i istraživačkih projekata koji su završeni ili su u toku, a i ove godine je nagrada “Vladimir F. Vujić” dodijeljena mladom psihijatru za najbolji objavljeni naučni rad u internacionalnom časopisu. Pored bliskih susreta i niza interakcija među kolegama iz regiona, Organizacioni odbor na čelu sa prof. dr Goranom Mihajlovićem (Kragujevac), predsjednikom Udruženja psihijatara Srbije, prof. dr Čedom Miljevićem i prof. dr Oliverom Vuković (Beograd) organizovali su nezaboravnu svečanu večeru u nacionalnom restoranu. Na ovom vrhunski organizovanom Kongresu preko 30 učesnika je bilo iz Republike Srpske, među kojima su i pozvani predavači, predvođeni prof. dr Marijom Burgić Radmanović sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, kao i Klinike za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra Banjaluka prezentovali svoja iskustva u okviru zasebnog simpozijuma “Banjalučka psihijatrija”, a u okviru simpozijuma “Region govori”, zajedno sa prof. dr Igorom Filipčićem (Zagreb) i prof. dr Lidijom Injac Stevović (Podgorica). Pozvani predavač bio je prim. dr Goran Račetović (Prijedor). U velegradskom ambijentu, u danima Kongresa Beograda prepunog turistima, sa izvrsnim vremenskim uslovima, na Donjem Dorćolu, u središtu istorijskog Beograda, Kongres ostaje u nezaboravnom sjećanju svim učesnicima zbog svog vrhunskog kvaliteta, fantastične atmosfere i ponovnog osjećaja bliskosti i povratka na što sličnije uslove rada i učenja, neposrednim kontaktom i riječju uživo.

-

s t r u č n i

s k u p o v i

Stručni skupovi neuropsihijatara - Terme Zreče, Slovenija

Udruženja za dječju i adolescentsku psihijatriju Slovenije su iz Bosne i Hercegovine kao pozvani predavači učestvovali prof. dr Marija Burgić Radmanović (Banjaluka) i prof. dr Nermina Kravić (Tuzla).

18. Mostarska psihijatrijska subota

Prof. dr Nermina Kravić i prof. dr Marija Burgić Radmanović

U

Termama Zreče, Slovenija, je 13. i 14. maja ove godine održan 5. stručni seminar sa međunarodnim učešćem u organizaciji Udruženja za dječju i adolescentnu psihijatriju Slovenije pod naslovom “Poremećaji ličnosti u razvojnom periodu - prevencija i rano liječenje”. U toku seminara istaknuta je važnost ranih intervencija i različitih terapijskih pristupa u tretmanu ovih poremećaja, kao i značaj preventivnih aktivnosti. Na seminaru

U Mostaru je 04.06. ove godine održan tradicionalni međunarodni simpozijum 18. Mostarska psihijatrijska subota na temu “Nove spoznaje u psihijatriji: multidisciplinarni pristup”. Simpozijum je održan u organizaciji Sveučilišta u Mostaru, Udruženja psihijatara u Bosni i Hercegovini, Liječničke komore Hercegovačko-neretvanske županije, a pod pokroviteljstvom Evropske psihijatrijske asocijacije. Za uspješno liječenje osoba sa mentalnim smetnjama važan je multidisciplinarni pristup, pa su predavači bili iz različitih naučnih oblasti. Cilj ovog multidisciplinarnog pristupa je bio bolje razumijevanje i tretman osoba sa mentalnim smetnjama. Simpozijumu je prisustvovao veliki broj učesnika. Pripremila: prof. dr Marija Burgić Radmanović

Pripremio: Prim. dr Goran Račetović, Dom zdravlja - Centar za zaštitu mentalnog zdravlja Prijedor

Predavači i moderatori 18. Mostarske psihijatrijske subote

81


N M K

O

-

s t r u č n i

s k u p o v i

d kada ga je Svetska organizacija lekara opšte/porodične medicine (WONCA) ustanovila 2010., obeležavanje dana lekara opšte /porodične medicine, svake godine sve više dobija na zamahu i pruža izvanrednu priliku da potvrdi njihovu centralnu ulogu u pružanju sveobuhvatne zdravstvene zaštite. Ove godine taj dan se obeležava pod motom „Doktori porodične medicine su uvek tu da pomognu“. Tim povodom je Udruženje doktora porodične medicine Republike Srpske, podružnica Zvornik, 20. maja ove, 2022. godine u motelu „Novak“ u KarakajuZvornik, organizovalo jedanaesti po redu, stručno -edukativni skup na kojem su pored sumiranja rezultata i iskustava, obrađivane teme iz oblasti kardiologije, hirurgije, radiologije, internističkih usluga... Učešće su uzeli lekari Domova zdravlja iz Srpske, Srbije, Federacije BiH, Brčko Distrikta... Predsednik Udruženja doktora porodične medicine RS, dr.sci Draško Kuprešak, pozdravljajući prisutne, osvrnuo se na značaj porodične medicine kao prve stepenice u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i kao nosioca zdravstvenog sistema i kazao: “Porodična medicina je u posljednjih 20 godina etablirana kao disciplina. Iako veoma važna, godinama u nazad susreće se sa problemom nedostatka specijalista iz te oblasi. U RS, trenutno ima 709 timova porodične medicine. Samo 60 % ljekara, nosioca timova, su specijalisti porodične medicine, a 40 % su specijalisti iz drugih medicinskih grana. Nezainteresovanost ljekara za specijalizaciju iz ove oblasti, ali i nedostatak materijalnih sredstava, utiču na sporo rješavanje ovog problema. Moramo svi da radimo na unapređenju ovog sektora i da ga ojačamo. Udruženje je aktivni korektiv politici Ministarstva zdravlja i Vlade Republike Srpske, trudeći se da ukaže na probleme iz prakse. Stanje nije najoptimalnije, ali uvijek postoje rješenja. Specijalizaciju bi trebalo dopuniti određenim vještinama kako bi mladi doktori uz redovan rad mogli da se bave i dopunskim radom, na neki način privatnom praksom. Kroz školu ultrazvuka, kroz jednogodišnje programe za kardiologiju, dijabetologiju, dermatoskopiju… želimo da osposobimo mlade kadrove da se bave tim važnim segmentom zdravstva i tako učinimo kapacitiranijim posao koji rade. Tako bi porodična medicina bila atraktivna delatnost. I pored problema koji neminovno prate svaki razvojni put, do82

Zvornik, 19. maj – Svetski dan doktora porodične medicine

Doktori porodične medicine su uvek tu da pomognu

Piše Vera Pušac

kazali smo i pokazali, da imamo svoje mjesto u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, da je saradnja sa bolničkim sektorom neminovna i da bez porodične medicine, budućnost i opstanak zdravstvenog sistema nije moguć. Ovaj model, kroz

Na svečanosti povodom ovog dana, Zahvalnice za hrabrost i učešće u izgradnji porodične medicine u zdravstvenom sistemu RS, te za lični doprinos u promociji njenih načela kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou i promociji njenih najboljih vrednosti u široj društvenoj zajednici, dobili su: Nevena Todorović, Banja Luka; Nebojša Putnik, Banja Luka; Ljubica Jeremić, Bijeljina; Suzana Radić, Kneževo; Zora Đurđević, Šamac; Bogdana Bodiroga, Zvornik; Elvira Đaković, Prijedor; Nataša Suvajac, Srbac; Staka Mitrović, Ugljevik; Vera Gojković Trifković, Istočno Sarajevo; Mirjana Babić, Trebinje; Nemanja Vasiljević, Brčko i Velimirka Rašević, Foča.

ulaganja u preventivne programe koji su esencijalni, biće naša osnova aktivnosti u budućnosti. Naša očekivanja su velika i kao udruženja i kao struke i profesije“, istakao je dr Kuprešak i dodao kako moto obeležavanja Svetskog dana doktora porodične medicine jasno pokazuje da su porodični lekari uvek tu da pomognu, bez obzira na pol, na dob i na zdravstveni problem! „Očekuje nas edukativni dio. Biće dobrih predavača i interesantnih tema koje svakodnevno muče porodičnu medicicnu u praksi. Ovdje su i naši konsultanti kako bi nam pomogli da se osnažimo u stručnom smislu. Tu su i predstavnici Ministarstva zdravlja, lokalne zajednice i Fonda zdravstva“, završio je svoje obraćanje dr Kuprešak. Sa nedostatkom specijalista iz ove oblasti, muku muči i regija Birač. „Od 54 tima porodične medicine, sepcijalizaciju iz porodične ima samo 15 doktora. Kod nas nije problem u nezainteresovanosti kolega, već u nedostatku novca. Zdravstvena ustanova je ta koja finansira i snosi sve troškove, a koji nimalo nisu beznačajni“, rekao je predsednik Udruženja doktora porodične medicine regije Birač, dr Goran Birčaković i iskazao veliku zahvalnost farmaceutskim kućama, a naročito Upravi grada Zvornika, koja svesrdno pomaže i podupire sve akcije i aktivnosti Udruženja, pa i ovu.


N M K

Podršku ovom događaju, svojim prisustvom dao je i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, dr Alen Šeranić i istakao da je porodična medicina stub primarne zdravstvene zaštite i da se kroz timski rad ostvaruje pravo na primarnu zdravstvnu zaštitu u Domovima zdravlja Srpske. Govoreći o problematici kadra iz ove grane medicine, ministar Šeranić je istakao važnost da medicinski fakulteti RS u Banja Luci i Foči rašire mrežu svojih edukativnih centara kako bi specijalistički centri bili dostupniji kolegama koji specijaliziraju porodičnu medicinu i dodao: “Mi smo i kroz prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predvidjeli neka nova rješenja za primarnu zdravstvenu zaštitu, a koja se odnose na doktore kiji završe fakultet i način njihovog uključivanja u redovan proces rada. S druge strane predvidjeli smo i uputstvo vezano za planiranje ljudskih resursa što će menadžmentima zdravstvenih ustanova u mnogome olakšati rad, a fakultetima dati mogućnost da unaprijed planiraju obaveze koje će imati po tom osnovu“, rekao je ministar Šeranić i zahvalio se svim kolegama iz porodične medicine, medicinskim sestrama i tehničarima koji rade u prodičnom tumu, jer su podneli veliki teret imunizacije građana i jer su kao nosioci primarne zdravstvene zaštite činili sve

da se sačuva zdravlje građana u doba pandemije virusa korona. Čestitajući kolegama obeležavanje Svetskog dana porodične medicine, skup je pozdravio i prof. dr Zlatko Maksimović, direktor Opšte bolnice Bijeljina, a nekada direktor Doma zdravlja Bijeljina, rečima: “ Kao direktor Doma zdravlja učestvovao sam u stvaranju i jačanju porodične medicine i odavno shvatio, da samo dobro organizovana

porodična, stub je svakog zdravstvenog sistema. Drago mi je što je ona ipak, u našem zdravstvu dobro razvijena, što ima dobru konekciju sa primarnom i sekundarnom zdravstvenom zaštitom i vjerujem da ćemo i nadalje zajedno stvarati bolje zdravstvo, a sve u ciju većeg stepena zadovoljstva korisnika naših usluga”. Gradska uprava Zvornik je od početka prepoznala, podržala i podržava rad Udruženja doktora porodične medi-

-

s t r u č n i

s k u p o v i

cine regije Birač. Gradonačelnik Zvornika Zoran Stevanović, toplim rečima se obratio svečanom skupu: “ Hvala vam što unapređujete vaš rad, što se svakodnevno borite da naši sugrađani i građani cijele RS budu zdraviji, što djelujete preventivno. Želim vam dobro zdravlje, što manje bolesnih ljudi, što manje onih koji će koristiti sekundarne i tercijarne usluge našeg zdravstvenog sistema, a to znači da vi koji ste večeras ovdje, treba da djelujete preventivno, da vas naši sugrađani slušaju i poštuju vaša uputstva. Samo tako ćemo mi jednoga dana biti zdravija nacija. Živi i zdravi bili i gledamo se uvek u dobru”.

Čestitka direktora Doma zdravlja Zvornik Povodom Svjetskog dana doktora porodične medicine, koji se na današnji dan 19.5.2022.godine obilježava u gradu Zvorniku pod sloganom : “Porodični ljekari su uvijek tu da pomognu“, upućujem iskrene čestitke ljekarima porodične medicine kao i Udruženju doktora porodične medicine Republike Srpske. Pokazujući svakodnevno svoju profesionalnost, posvećenost i humanost u radu sa našim pacijentima, potvrdili ste da ste stub zdravstvenog sistema. Ovo je prilika da Vam se zahvalim za odgovorno, požrtvovano i nesebično zalaganje koje pokazujete u pružanju zdravstvene zaštite. Nastavite da radite kao i do sada, jer većinu zdravstvenih problema naših osiguranika upravo Vi rješavate, te je Vaša uloga kao ljekara porodične medicine nezamjenjiva i neprikosnovena, poručio je Radivoje Aćimović, direktor Doma zdravlja Zvornik. U zajedničkoj svetskoj akciji, Udruženje doktora porodične medicine RS, pridružuje se armiji više od pola miliona porodičnih lekara širom sveta, kako bi zajedno ukazali na svoju specifičnu ulogu u zdravstvenom sistemu, pružajući kontinuiranu i sveobuhvatnu brigu o pacijentima. Praktično, svakoga dana, sata, minuta... porodični lekari širom sveta su uvek tu da pomognu i brinu o svojim pacijentima tokom čitavog njihovog života. Svakodnevno rade na promociji zdravlja, prevenciji bolesti, na dijagnostikovanju i lečenju. Njihov specifičan položaj u zdravstvenom sistemu, čini ih sponom između kliničkih veština i javnog zdravstva, koristeći pritom najbolje metode i jednih i drugih kako bi pacijentima pružili što bolju uslugu. 83


N M K

-

s t r u č n i

s k u p o v i

V

rijeme je jedina stvar koju ne možemo kontrolisati, ne možemo ga zaustaviti niti promijeniti. Ono teče svojim tokom i prolazi bez obzira na sve. Gledajući na njega objektivno – vrijeme je mjerljiva veličina, možemo na njega gledati kao na prošlo, sadašnje i buduće, a njegov tempo prolaženja je uvijek isti. Međutim, gledajući na vrijeme subjektivno, ono prolazi uvijek drugačije – u zavisnosti od toga šta radimo, gdje smo, sa kim… Upravljati vremenom ne znači da treba raditi više i brže, već mudrije. U organizaciji Udruženja medicinskih sestara-tehničara i babica Republike Srpske, a pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u periodu od 2 - 5.6.2022. god. u Banjaluci je održan V kongres i XX simpozijum Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske sa međunarodnim učešćem. Svečanom otvaranju Kongresa koje je održano u Narodnom pozorištu Republike Srpske je prisustvovalo 300 medicinskih sestara, tehničara i babica iz zdravstvenih ustanova Republike Srpske, kao i medicinske sestre/tehničari iz Srbije, Hrvatske, Federacije Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Švicarske, Švedske, Norveške i Njemačke. Na Kongresu učešće su uzeli: prof. dr Vlado Đajić, direktor UKC Republike Srpske, predsjednik Balkanske asocijacije medicinskih sestara Goran Mošić, Tomislav Kovačević, Švicarska, Novaković-Bursać dr Snježana, pomoćnik direktora ZZFMR dr Miroslav Zotović Banjaluka, Dražen Jovanović dekan Univerziteta u Bijeljini, prof. dr Zoran Aleksić Društvo hirurga Republike Srpske, PULS u BiH Mevludin Babajić, ESKULAP Srbija Mirjana Blanuša, SZRRS Loznica Radenka Ćiraković, predstavnici Udruženja Sestrinstvo na čelu sa Dobrilom Pejović i Zoricom Milošević, UMSTIB Republike Srbije, Dragan Kodžo, Udruženje ZANAS Sjeverna Makedonija Gordana Bešliovska, ispred Visoke medicinske škole Prijedor prisutan Ilija Stjepić, Udruženje Crne Gore, kao i brojne medicinske 84

V kongres i XX simpozijum UMSTIB Republike Srpske sa međunarodnim učešćem

Možda će biti ljepših vremena, ali ovo je naše „Vrijeme je tu dovoljno dugo za one koji su spremni da ga iskoriste.”

Leonardo da Vinči

sestre, tehničari i babice iz zemalja učesnica Kongresa. UMSTIB Republike Srpske je organizovao veliko okupljanje impresivnog broja priznatih stručnjaka iz svijeta sestrinske njege. Na ovom Kongresu stvorena je prilika za izmjenu strukovnog i naučnog iskustva, takođe, je ovo bila prilika da se Banjaluka i Republika Srpska predstave u svojim ljepotama i vrijednostima. Kongres je bio namijenjen svima koji se direktno ili indirektno bave sestrinskom njegom: od

samih učesnika, strukovnih udruženja, naučnih i stručnih institucija. Rad Kongresa odvijao se kroz plenarna predavanja, usmena izlaganja, poster prezentacije i usklađene diskusije, pružena je prilika svim zainteresovanim učesnicima za razmjenu informacija, vezanih za stručni rad, naučna istraživanja, nove ideje i tehnologije te njihovu primjenu u svakodnevnoj praksi, a ovo sve sa ciljem poboljšanja brige za ljudsko zdravlje, jer medicina i zdravstvena njega kao


N M K

2.

3.

nauke napreduju iz dana u dan. Teme koja je obrađena kroz plenarnu tematiku su: “Na temeljima prošlosti gradimo budućnost” u toku sesije su učesnici imali priliku da vide modele uniformi medicinskih sestara u periodu 1900-1945. godina uz prezentaciju Tomislava Kovačevića na temu:” Obrazovane, zaslužne i zaboravljene medicinske sestre u razdoblju 1920. do 1945. godine”. “Kvalitet i sigurnost“, “Zdravstvena njega razvijaj, inoviraj i demonstriraj” su izazvale reakciju publike sa diskusijama koje su bile konstruktivne, usklađene i veoma značajne za prisutne. “ Primjeri dobre prakse su prikazani u radovima učesnika Kongresa, tako da su oni imali priliku da se upoznaju sa inovacijama u zdravstvenoj njezi. Sesija o “ Covid-19” nas je vratila u nedavni period, razmijenjena su brojna iskustva učesnika o tom periodu. Kroz usmenu i poster prezentaciju izloženo je 105 radova, čiji su autori medicinske sestre, tehničari. U toku V kongresa i XX simpozijuma održana su

dva okrugla stola na teme: “Globalni zdravstveni izazovi” i Virtuelna komunikacija u sestrinskoj praksi” Ovim putem se zahvaljujem našim prijateljima koji su nas podržali i ove godine, a sve zahvaljujući tome što su prepoznali ulogu i značaj medicinske sestre i tehničara u zdravstvenom sistemu a tu su kompanije: NovoNordisk, Medikom Bijeljina, Lohmann Rauscher, Đaković d.o.o. Banjaluka, UKC Republike Srpske, Sindikat M-tel, JZU DZ Mrkonjić Grad, Banjaluka, JZU DZ Banjaluka, ZZFMR “Dr Miroslav Zotović” Banjaluka, Narodno pozorište Republike Srpske, Banski dvor Banjaluka , Sky2travel d.o.o Banjaluka, Art print Banjaluka. Zaključci V kongresa i XX simpozijuma umstib rs sa međunarodnim učešćem: 1. Medicinske sestre koje su bile začetnice sestrinstva na našoj regiji ne smiju biti zaboravljene, potrebno je nastaviti raditi na istorijatu sestrinstva u Republici Srpskoj. Jedan od oblika profesionalnog

4.

5.

6.

7.

-

s t r u č n i

s k u p o v i

identiteta medicinske sestre je i vizuelni identitet koji je primarno određen izgledom uniforme. Spremni smo za djela koja će donijeti rezultate, naučili smo da poštujući sebe poštujemo i druge, svoju prošlost nećemo ponavljati, spremni za naše vrijeme koje je sad tu za nas. Kvalitet je usko povezan sa sigurnosti pacijenata i zdravstvenih profesionalaca. Primjenom najboljeg stručnog znanja u procesu zdravstvene njege se stvaraju uslovi za kvalitet i sigurnost. Medicinske sestre, tehničari i babice profesionalno se razvijaju kontinuiranom edukacijom, praćenjem inovacija, razvojem istih i demonstracijom znanja i vještina. U doba Covid pandemije smo se ponašali odgovorno, kako prema sopstvenom zdravlju, tako i prema zdravlju građana. Podrška koju smo imali u tom periodu treba da se nastavi, ojačati saradnju sa institucijama, posebno obrazovnim ustanovama. Promjena imidža profesije je neophodna, poboljšavanje razumijevanja i percepcije o sestrinstvu kao profesiji i o dijelu sestrinskog djelokruga rada i samostalnosti u izvršavanju radnih zadataka medicinskih sestara je potrebno definisati Zakonom o djelatnosti. Sestrinstvo kao stručno-naučna disciplina bilježi znatan razvoj koji je povezan sa razvojem nauke i tehnologije, društvenim zbivanjima, odnosima i sistemom vrijednosti u društvu, mogućnostima i stepenom kvaliteta međunarodne saradnje raznorodnih sestrinskih organizacija. Naučnici dokazuju profesionalnu autonomiju medicinskih sestara i tehničara, tvrdnjom kako su za najbolji krajnji ishod liječenja potrebni pripadnici različitih struka u multidisciplinarnom timu. UMSTIB Reublike Srpske je 24. 3. 2023. godine domaćin II konferencije Balkanske asocijacije medicinskih sestara. U periodu 1. 6. do 4. 6. 2023. godine će biti održan XXI simpozijum UMSTIB Republike Srpske sa međunarodnim učešćem. Mr sc. Živana Vuković Kostić, predsjednica UO UMSTIB

85


INFO VIJESTI

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS

Ministar Alen Šeranić posjetio bolnice važnim povodom

Isporuka medicinske opreme Ministarstvo isporučilo RTG aparate i drugu medicinsku opremu, vrijednu oko 4,8 miliona KM

M

inistar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić posjetio je 27. maja JZU Bolnica „Sveti vračevi“ Bijeljina povodom početka isporuke medicinske opreme koja je nabavljena za javne zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj u okviru „Hitnog projekta COVID-19“ koji sprovodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. U Bolnicu u Bijeljini isporučeno je deset od ukupno 100 monitora za nadzor pacijenata, a u narednim danima ova i druga oprema nabavljena u okviru Projekta isporučena je u ukupno 26 zdravstvenih ustanova širom Republike Srpske. Ministar Alen Šeranić je naglasio da je riječ o opremi ukupne vrijednosti oko 4,8 miliona KM, a koja obuhvata, osim monitora za nadzor pacijenata, 86


Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS

RTG i UZV aparate, mobilni CT sistem i injektor za CT. „Veliko mi je zadovoljstvo da u Bijeljini počinjemo sa isporukom medicinske opreme koju je Vlada Republike Srpske nabavila za zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj. Tokom prethodnog perioda smo slušali potrebe naših zdravstvenih ustanova i na taj način je planirana nabavka opreme u ovom ciklusu. Isporučeni pacijent-monitori mogu da se koriste u svim odjeljenjima bolnica“, poručio je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić. On je naglasio da će Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske isporučiti i ostalu medicinsku opremu širom Republike Srpske. „Oprema koju smo nabavili može da se koristi za sve pacijente, a ne samo kod liječenja kovid infekcije i cilj nam je bio da planiramo rad i u budućnosti. Imaćemo jedan transportni CT aparat koji će biti nabavljen upravo za Bolnicu u Bijeljini, a koji se može koristiti, na primjer, za skrining karcinoma pluća. Dakle, gledamo kako da svu tu opremu poput prenosnih aparata za ultrazvuk ili RTG aparate koristimo i za preventivne mjere i aktivnosti za stanovništvo“, naglasio je ministar Šeranić i dodao da je važna ujednačenost u standardizaciji usluga za pacijente u cijeloj Republici Srpskoj. Direktor JZU Bolnica „Sveti vračevi“ Bijeljina Zlatko Maksimović zahvalio se ministru na posjeti i rekao da su monitori za praćenje vitalnih funkcija pacijenata koje je preuzela ova zdravstvena ustanova od velikog značaja za njen rad. „U ime stanovnika ove regije zahvaljujem se Vladi Republike Srpske za sve ono što su činili i što čine za našu bolnicu“, rekao je doktor Maksimović. Isti dan ova ustanova je obilježila i godinu dana od početka rada pejsmejker centra u Bolnici, kojim rukovodi prof. dr Lazar Angelkov. Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić u narednim danima prisustvovao je i isporuci vrijedne medicinske opreme i u bolnicama u Trebinju, Gradiški i Istočnom Sarajevu, kao i domovima zdravlja u Banjaluci i Mrkonjić Gradu.

INFO VIJESTI

Ministar zdravlja posjetio Dom zdravlja u Bijeljini

Novi zakon donosi nova rješenja u organizaciji rada domova zdravlja

M

inistar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić posjetio je Dom zdravlja u Bijeljini gdje je razgovarao sa direktorom Danijelom Đukin i zdravstvenim radnicima ove zdravstvene ustanove. Razgovarano je o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i novinama koje on donosi za primarnu zdravstvenu zaštitu, kao i kadrovskom osnaživanju Doma zdravlja. „Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u okviru „paketa zakona“ u zdravstvu, konkretno u okviru Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uvažilo je prijedloge struke i predvidjelo nova rješenja u organizaciji rada domova zdravlja - od prehospitalnog zbrinjavanja pacijenata, centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, radioloških usluga u stomatologiji, ocjene opšte zdravstvene sposobnosti za radnika na radnom mjestu na

kome nisu prisutni profesionalni rizici pa sve do aktivnije uloge lokalnih zajednica“, poručio je ministar Šeranić tokom sastanka. Na sastanku i tokom obilaska Doma zdravlja Bijeljina je bilo riječi i o poslovanju ove zdravstvene ustanove i redovnoj organizaciji rada, koji je u prethodne dvije godine poremetila pandemija virusa korona. „Ova zdravstvena ustanova je pokazala da je spremna da se brzo reorganizuje i da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu za stanovništvo i u vanrednim okolnostima rada“, poručio je ministar Šeranić. Ministar je izrazio zadovoljstvo predanim radom zaposlenih u Domu zdravlja u Bijeljini i kada je u pitanju vakcinacija protiv virusa korona koja se odvija u kontinuitetu, a zahvaljujući kojoj su postignuti odlični rezultati u imunizaciji stanovništva. Odsjek za odnose s javnošću Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

87


INFO BILTEN

UKC Republike Srpske, nastavak kontinuirane edukacije ljekara

Još jedan iskorak u edukaciji kadra u zbrinjavanju hitnih pacijenata Ovakav vid edukacije u našoj ustanovi se realizuje već drugi put, do sada je edukovano više od 30 ljekara, specijalizanata kardiologije, interne medicine, pulmologije i anestezije. Iz naše ustanove dva ljekara, dr Slavica Zeljković i dr Suzana Šobot imaju status ERC instruktora. Takođe je nastavljena edukacija i u ovom pravcu i još pet ljekara je steklo status instruktorskog kandidata. Za njih je planirano da u narednom periodu nastave sticanje znanja i vještina potrebnih za obavljanje edukativne aktivnosti u ovoj oblasti. sklopu obilježavanja Evropskog To su prvi koraci za formiranje sopstvenog cendana urgentne medicine Urgen- tra koji bi vršio obuku medicinskog kadra naše, tni centar, u saradnji sa Centrom za naučnoistraživački rad, je organizovao edukaciju za specijalizante koji dežuraju i učestvuju u zbrinjavanju hitnih pacijenata. Edukacija se sastojala iz dva dijela - kursa napredne kardiopulmonalne reanimacije i predavanja iz hitnih stanja u hirurgiji. Advanced Life Support Course – ALS se vrši prema preporukama European Resuscitation Council – ERC vodeće evropske naučne ustanove koja se bavi urgentnom medicinom i kardiopulmonalnom reanimacijom. U edukaciji su učestvovali instruktori ERC-a iz Resuscitacionog saveta Srbije na čelu sa dr Zlatkom Fišerom, a iz naše ustanove načelnica Urgentnog centra UKC Republike Srpske dr Slavica Zeljković i dr a i drugih zdravstvenih ustanova prema važećim Suzana Šobot. ALS kurs je osmišljen kao radno evropskim smjernicama. Takođe, održana su i predavanja koja su se intenzivni seminar tokom kojeg polaznik ovladava praktičnim vještinama i potvrđuje svoja odnosila na protokol zbrinjavanja hitnih stanja u teoretska znanja koja se odnose na napredne hirurgiji, akutni abdomen, politraumu, aneurizmu mjere zbrinjavanja iznenadnog zastoja rada srca. abdominalne aorte. Predavanja su održali prof. dr

U

88

Milanko Maksić, načelnik Klinike za vaskularnu hirurgiju, i doc. dr Zoran Aleksić, načelnik Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju. Predavanje je bilo namijenjeno prvenstveno specijalizantima

hirurgije i anestezije, ali i ostalim specijalizantima koji dežuraju u Urgentnom centru. Edukacija je realizovana zahvljujući svesrdnoj podršci prof. dr Vlade Đajića i poslovodstva Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.


INFO BILTEN

Prof. dr Vlado Đajić u Beču dogovorio nastavak saradanje sa prestižnom AKH klinikom

Od jeseni ljekari UKC ponovo na edukaciji u Austriji

P

rof. dr Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, posjetio je Austriju 5. juna i sastao se sa prof. dr Peterom Frigom iz Univerzitetske klinike “Algemajnes krankenhaus” – AKH u Beču. Tokom sastanka, dogovoren je nastavak već ranije započete saradnje dvije zdravstvene ustanove i edukacija ljekara UKC Republike Srpske u Austriji koja će biti nastavljena u septembru. Sastanku su prisustvovali i šef predstavništva Republike Srpske u Austriji mr Mladen Filipović i banjalučki ljekar dr Boris Goronja koji je zaposlen u AKH Klinici. Prof. dr Vlado Đajić je istakao da je saradnja sa Univerzitetskom klinikom “Algemajnes

krankenhaus” – AKH u Beču prije pandemije bila na visokom nivou i da će se ona vratiti uskoro na nivo od prije pojave virusa korona. On je istakao da je saradnja sa AKH nemjerljivo doprinijela razvoju UKC-a te da je u februaru 2018. godine započeta kontinuirana medicinska edukacija kadra UKC-a koja podrazumijeva da svakog mjeseca dva ljekara ove ustanove idu na jednomjesečnu edukaciju u Beč i da je do sada više od 40 ljekara UKC Republike Srpske prošlo edukaciju u Beču. Oni su imali smještaj u Beču i plaćene troškove od 1000 evra. Kako je istakao prof. dr Vlado Đajić, oni koji su završili edukaciju već uvode nove terapijske i dijagnostičke metode i već su doprini-

jeli razvoju UKC-a, a cilj rukovodstva najveće zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj je da ima najbolji kadar koji će koristiti najsavremenije metode. On je naglasio da je planirano da se vantjelesna oplodnja vrši i u UKCu te da će dr Frigo biti jedan od saradnika na ovom projektu. Prof. dr Peter Frigo, specijalista ginekologije i supspecijalista endokrinologije u bečkoj klinici AKH, rekao je da je zadovoljan projektom razmjene dva centra. On je dodao da se uspješna saradnja ogleda i u predavanjima koja je on držao u Banjaluci te da će austrijski ljekari nastaviti da dolaze u Banjaluku s ciljem razmjene stručnjaka i da se raduje nastavku dogovorene saradnje od jeseni. Dodao je da su dva centra započela i naučni program, a nakon toga slijede međunarodne multicentrične studije koje ćemo raditi zajedno, rekao je Frigo koji je i profesor na Medicinskom univerzitetu u Beču. Ovom prilikom njemu je uručeno priznanje Zajednice srpskih klubova u Beču za podršku srpskoj zajednici u Austriji. “Algemajnes krankenhaus” je univerzitetska klinika u Beču koja ima dugogodišnju svjetski priznatu reputaciju vrhunskog medicinskog centra u svim oblastima. Osim što raspolažu najmodernijom medicinskom tehnologijom, odlikuje ih i veliki broj prestižnih naučnih dostignuća, kao i najnovijih pristupa u liječenju teških oboljenja.

Operacije hemoroida novom metodom (HAL-RAR)

H

irurški tim Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju je izveo dvije hirurške procedure po prvi put u UKC Republike Srpske, ali i po prvi put u BiH. Riječ je o operaciji hemoroida novom tehnikom pod nazivom HAL-RAR, nastalom od skraćenice od Haemorrhoidal Artery Ligation and Recto Anal Repair. Ovom tehnikom se koristi jedan poseban uređaj kojim se pomoću ultrazvučne sonde detektuje tačno mjesto hemoroidalne ar-

terije koja se podvezuje. Time se sprečava dotok krvi u hemoroidalni čvor, a obično je oko 5-7 takvih arterija. U daljem toku vrši se vraćanje samog hemoroidalnog čvora na njegovo prirodno mjesto. Ova tehnika ima prednosti u odnosu na sve druge jer nema klasičnog odstranjenja hemoroida pa samim tim je manja bolnost, manje krvarenje, manji procenat recidiva (ponovnog javljanja) i daje odlične funkcionalne rezultate. Ovom novom hirurškom procedurom operisana su dva pacijenta koja su se odlično oporavila te su nakon jedan dan pušteni na kućno liječenje.

Hirurški tim: mr sc. med. Goran Janjić, hirurg, dr Dragan Radulj, asistent, dr Nikola Vranješ, asistent, dr Dragan Švraka, anesteziolog i Duška Šipka, instrumentarka.

89


INFO BILTEN

Transkranijalna magnetna stimulacija

N

akon završena dva kruga edukacije online i današnje završne edukacije pod mentorstvom i supervizijom specijaliste za aplikaciju transkranijalne magnetske stimulacije Matijasa Kienlea iz Danske, UKC Republike Srpske uvodi moderan i efikasan oblik liječenja psihijatrijskih bolesti - transkranijalnu magnetnu stimulaciju. „Uvođenje ovog jedinstvenog metoda je još jedan pokazatelj da je prioritet rukovodstva naše ustanove ulaganje u edukaciju kadra, nabavka savremene opreme i uvođenje novih procedura kako bismo pružili što bolje usluge našim pacijentima“, rekla je prof. dr Zvezdana Rajkovača, pomoćnik generalnog direktora UKC Republike Srpske. „Želja nam je da pratimo svjetske terapijske pristupe i u tome smo naišli na podršku našeg poslovodstva i nabavili ovaj aparat. Danas obavljamo završnu edukaciju nakon koje

U

opsesivno-kompulsivnog poremećaja i bolesti zavisnosti. Praksa i istraživanja su pokazali da se ova metoda može koristiti lako i bezbjedno u kliničkom okruženju. Srećom, nakon dvije i po godine pandemije, ponovo vršimo obuke na licu mjesta. Takođe smo svjedoci da je ovo vrijeme donijelo porast broja pacijenata koji pate od depresije i anksioznosti. Nadamo se da ćemo ovdje, u ovom kliničkom centru, imati dobru startnu poziciju za cijelu zemlju“, rekao je Matijas Kienle, predstavnik kompanije MagVenture, specijalista za aplikaciju transkranijalne magnetske stimulacije.

Udruženja pacijenata Republike Srpske, oboljelih od melanoma

druženje pacijenata Republike Srpske, oboljelih od melanoma, formirano je kako bi se u javnosti još više podigla svijest o ovoj veoma teškoj i opakoj bolesti, načinima prevencije kao i svim modalitetima liječenja. Skupu su, pored članova ovog udruženja, prisustvovali i predstavnici Udruženja pacije-

90

ćemo izraditi protokol i počinjemo sa apliciranjem ove procedure u tretmanu pacijenata oboljelih od depresije. U narednom periodu ćemo izraditi protokole i za liječenje drugih psihijatrijskih poremećaja ovom procedurom. Ova metoda se pokazala kao efikasna u liječenju opsesivno-kompulsivnog poremećaja, bolesti zavisnosti itd.“, izjavila je načelnica Klinike za psihijatriju prof. dr Nera Zivlak Radulović. „Zadovoljstvo je biti ovdje na ovako lijepom mjestu. Magnetna stimulacija se prethodnih godina pokazala kao vrlo efikasna u tretmanu psihijatrijskih poremećaja, na prvom mjestu depresije i anksioznosti, ali smo takođe vidjeli značaj magnetne stimulacije u tretiranju

nata Republike Srbije oboljelih od melanoma i Federacije BiH i njihovi predsjednici gospodin Savo Pilipović i gospodin Fikret Operta te ljekari Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. Koristimo ovu priliku da javnost podsjetimo na važnost obavljanja pravovremenih pregleda mladeža. Rak kože, nažalost, ima jedan od naj-

bržih porasta učestalosti u Evropi uprkos tome što je jedini koji se može otkriti pregledom golim okom i što ga je moguće dijagnostikovati u ranoj fazi. Godišnje u svijetu od melanoma umre na desetine hiljada ljudi. Rano otkrivena bolest u velikom broju slučajeva je izlječiva. Melanom kože se može, nažalost, javiti i na nepromijenjenoj koži bez mladeža te samim tim svi smo izloženi riziku od nastanka melanoma. Riziku su najviše izložene osobe koje imaju svijetlu kožu i koje su sklone opekotinama od sunca, koje su zadobile opekotine od sunca u djetinjstvu, koje puno vremena provode na suncu (npr. zbog posla ili hobija), koje su izložene intenzivnom sunčevom zračenju u kratkom periodu (npr. tokom odmora), koje koriste solarijume, koje imaju više od 50 mladeža, koje u užoj porodici imaju nekoga ko je već imao rak kože te populacija starija od 50 godina.


INFO BILTEN

19. maja 2022.

Dvadeset godina postojanja Odjeljenja za dječju i adolescentsku psihijatriju UKC Republike Srpske lescentsku psihijatriju – kao jedino odjeljenje u Republici Srpskoj koje se bavi mentalnim poremećajima kod djece i adolescenata. Osim ovog, imamo i ona ostala odjeljenja na kojima tretiramo teže mentalne poremećaje. Klinika za psihijatriju prati sva svjetska dešavanja u ovom području, često prisustvujemo kongresima i seminarima koji se održavaju u Evropi I svijetu, tako da u tretmanu djece i adolescenata koji se liječe kod nas ne zaostajemo sigurno u pružanju potpune zdravstvene zaštite. Cilj nam je širiti naše aktivnosti, a dosad smo puno toga uradili. Takođe, proširićemo i one koje se odnose na defektološke, logopedske tretmane I ambulantni dio aktivnosti“, rekla utra je dvadeset godina od postojanja je prof. dr Nera Zivlak Radulović, načelnica Odjeljenja dječje i adolescentske psihija- Klinike za psihijatriju. trije u Klinici za psihijatriju UKC Republike Srpske. Drago mi je da se često okupljamo iz pozitivnih razloga, donoseći uvijek lijepe vijesti iz našeg kliničkog centra. U skorije vrijeme raspisaćemo tender za izgradnju novog objekta Klinike za psihijatriju na lokaciji Paprikovac. Obezbijeđeno je sve putem Evropske investi-

S

“Naše odjeljenje je nastavak onog iz osamdesetih godina juvenilne psihijatrije, koje je otvoreno 2002. godine jer je tokom rata bilo zatvoreno. Reformom mentalnog zdravlja u zajednici, nastaje potreba za otvaranjem dječjeg odjeljenja. Danas slavimo dvadeset godina

od njegovog otvaranja. Odjeljenje pruža hospitalni i ambulantni tretman, prima djecu do navršenih osamnaest godina sa svim neurorazvojnim poremećajima, psihotičnim, depresivnim, anksioznim poremećajima i pruža sve vrste potrebnih savjetovanja kod problema koje imaju djeca i njihove porodice“, rekla je prof. dr Mira Spremo, šef Odjeljenja za dječju i adolescentsku psihijatriju.

cione banke I Vlade Republike Srpske, obezbijeđena je projektna dokumentacija i uskoro se očekuje raspisivanje tendera za izgradnju novog objekta Klinike za psihijatriju, rekao je dr Slobodan Hajder, pomoćnik generalnog direktora za medicinske poslove. „Klinika za psihijatriju je jedna velika organizaciona jedinica koja ima pet odjeljenja, od kojih je jedno Odjeljenje za dječju i ado91


INFO BILTEN

Trideset godina sjećanja na najmlađe žrtve brutalnog zločina međunarodne zajednice

G

eneralni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof. dr Vlado Đajić prisustvovao je obilježavanju tridesetogodišnjice stradanja beba u Banjaluci na spomen-obilježju „Život“.

„Taj tragični period u našoj istoriji, kada su ugašeni životi tek rođenih beba, nikada neće biti zaboravljen, zato je naša obaveza da gradimo budućnost u kojoj se ovako nešto nikada i nikome ne smije dogoditi. Ova tragedija obilježila je živote njihovih roditelja i bližnjih, a ispisala je tužne i teške stranice u istoriji naše ustanove. Naših 12 zvjezdica nisu imale priliku da udah-

nu ni djetinjstvo ni mladost, niti da nađu svoje mjesto pod suncem. Nemoguće je pronaći prave riječi kako bi se ovakvo stradanje opisalo. Ono živi u našim srcima i u srcima onih koje je to stradanje najviše pogodilo. U znak sjećanja na ovu tragediju, ulica na Paprikovcu, gdje se nalazi Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, nosi naziv Dvanaest beba“, rekao je prof. dr Vlado Đajić. Podsjećamo, u Odjeljenju za intenzivnu nje-

gu banjalučkog porodilišta, zbog nedostatka kiseonika potrebnog za adekvatan tretman, od 22. maja do 19. juna 1992. godine umrlo je dvanaest beba. Potreban kiseonik tada je bilo nemoguće dostaviti kopnenim putem do Banjaluke zbog blokade pravaca prema Srbiji i jedina alternativa bio je vazdušni put. Međutim, Savjet bezbjednosti UN zabranio je letove nad teritorijom BiH te je tako onemogućen let avionu koji je trebalo da iz Beograda dostavi kiseonik Banjaluci.

Daun sindrom centar i UKC Republike Srpske, Banjaluka, 19. maj 2022.

Sportom protiv stigme i predrasuda

D

anašnjim događajem upućujemo poruku društvu da su štićenici Daun sindrom centra ravnopravni sa svima nama i da smo rame uz rame u njihovoj svakodnevnoj borbi. Više puta sam isticao da koliko god sam ja pomogao njima, mnogo više su oni pomogli meni. Družeći se sa njima shvatio sam da su rijetki problemi koji su nepremostivi te da treba da cijenimo svoje zdravlje i sve što imamo. Rezultat nije bitan, bitno je druženje i skretanje pažnje na diskriminaciju nad osobama sa Daunovim sindromom, a oni su ljudi jednaki kao svi mi, rekao je prof. dr Vlado Đajić. „Današnjom utakmicom skrećemo pažnju na diskriminaciju osoba sa Daun sindromom.

92

Naše dame iz Daun sindrom centra igraju utakmicu sa osobljem UKC Republike Srpske. Naši štićenici igraju utakmicu da pokažu da su oni prije svega ljudi. Godine 2019. štićenici Daun sindrom centra dobili su svog ambasadora prof. dr Vladu Đajića koji naš rad prati u stopu sve ove godine. Otkako je naš ambasador, prof. dr Vlado Đajić nastoji da sve ono što oni rade bude vidljivo široj javnosti. Zahvaljujući njemu, imali su priliku putovati do Praga, Srbije, Crne Gore... Ovo je još jedan od načina da podstaknemo osobe sa Daunovim sindromom da se izbore za svoj identitet. Ovom današnjom aktivnošću želimo stigmu da bacimo na koljena i da je natjeramo da ni-

kad ne ustane“, rekao je Zoran Jelić, direktor Daun sindrom centra. „Danas je važno učestvovati, a ne pobijediti. Danas igramo utakmicu sa našim herojima, čime pokazujemo da su punopravni učesnici u našem društvu. Zahvaljujem se organizatorima, posebno prof. dr Vladi Đajiću, na organizaciji manifestacije kojom se borimo protiv stigme. Svako druženje sa štićenicima Daun sindrom centra nas dodatno obogaćuje i oplemenjuje. Ova manifestacija je jako značajna kako za njih, tako i za njihove porodice. Oni se svakodnevno bore protiv raznih predrasuda društva. Mi se uvijek trudimo da im olakšamo, a ovo je samo jedan od načina kako im možemo pomoći“, izjavila je dr Slavica Zeljković, načelnica Urgentnog centra UKC Republike Srpske. „Danas šaljemo poruku da diskriminacija ni na kojem nivou ne smije da postoji. Ovdje smo da se volimo i stvaramo lijepe uspomene“, rekla je Milica Pavlović. Utakmica je završena pobjedom ekipe Daun sindrom centra devet naprema četiri.


INFO BILTEN

Svjetski dan multiple skleroze

U

druženje multiple skleroze Republike Srpske, uz podršku Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, obilježilo je Svjetski dan multiple skleroze, koji je i ove godine obilježen u Parku „Petar Kočić“ u Banjaluci te je na ovaj način skrenuta pažnja javnosti na oboljele od ove teške bolesti i na njihov položaj u društvu. Svjetski dan multiple skleroze se obilježava širom svijeta da bi se pomoglo u rješavanju globalnog problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon dijagnostikovanja bolesti jer se ranim početkom liječenja ostvaruju najbolji rezultati za pacijente. Cilj obilježavanja Svjetskog dana multiple skleroze je povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnom nivou koji učestvovanjem u događajima i aktivnostima podižu svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu. Predsjednik Udruženja multiple skleroze RS Miroslav Vukomanović rekao je da se tok ove bolesti zaustavlja terapijama, uz pomoć kojih oboljeli mogu normalno da žive, rade i obezbjeđuju egzistenciju porodici. On je ape-

lovao na sve institucije da im pruže pomoć u prevazilaženju mnogih barijera sa kojima se oboljeli susreću, a posebno da se povećaju primanja koja su mala u odnosu na potrebe oboljelih. Generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof. dr Vlado Đajić istakao je da najveća zdravstvena ustanova u RS ulaže maksimalne napore kako bi pacijenti oboljeli od ove bolesti imali najbolji mogući tretman. Prof. dr Đajić je rekao da je prioritet UKC RS što ranije postavljanje dijagnoze i pronalaženje što adekvatnije terapije. Doc. dr Sanja Grgić, nacionalni koordinator za multiplu sklerozu i šef Odjeljenja za

demijelinizaciona oboljenja sa opštom neurologijom Klinike za neurologiju UKC RS, naglasila je da ova klinika u potpunosti raspolaže sa svom potrebnom dijagnostikom kao i bilo koji centar u svijetu.

Povodom odlaska u penziju akademika Kostića, simpozijum

“Lekcije profesora Vladimira Kostića: Era savremene srpske neurologije”

P

ovodom odlaska u penziju predsjednika Srpske akademije nauka i umetnosti akedemika prof. dr sc. med. Vladimira Kostića, neurologa i univerziteskog profesora, u Beogradu je od 27-28. maja 2022. godine održan simpozijum „Lekcije profesora Vladimira Kostića – era savremene srpske neurologije“ koji je okupio neurologe Srbije, regiona i Evrope. Simpozijumu je prisustvovao prof. dr Vlado Đajić, generalni direktor UKC Republike Srpske. „Izuzetna je čast što sam tokom svog akademskog obrazovanja i specijalizacije u Beogradu, kao i kliničkog rada, imao priliku da učim od intelektualne veličine poput profesora neurologije, akademika Vladimira Kostića. Riječ je o čovjeku koji je priznat i uvažen od vodećih svjetskih istraživačkih i akademskih institucija od Njujorka, preko Londona do Izraela, čovjeku koji je član renomiranih evropskih i svjetskih neuroloških udruženja i dobitniku značajnih nagrada za postignute rezultate u svom naučnoistraživačkom radu. Njegova stručna zaostavština

je velika, ali, pored toga, akademik Kostić je bezrezervno pružao podršku profesionalnom razvoju mlađih kolega, povezivao nas i okupljao. O njegovom znanju i energiji, stečenom ugledu i poštovanju koje je zaslužio mogli bismo pričati danima. Danas ga ispraćamo u zasluženu penziju, evociramo uspomene na mnoge zajedničke trenutke, zahvalni za sve što nas je naučio, na prijateljskom odnosu, poštovanju, brizi i podršci. Posebnu zahvalnost osjećam prema njemu zbog svih napora koje je ulagao i ulaže da bi se ojačale neraskidive veze i unaprijedila saradnja između Republike Srpske i Srbije, kako bi se obrisale sve granice kako geografske, tako i naučne,“ rekao je prof. dr Vlado Đajić.

93


INFO BILTEN

Zoran Mijić humanitarac iz Kozarske Dubice u posjeti UKC Republike Srpske

Zahvalnica dr Vladi Đajiću za brojne donacije

P

oznati humanitarac i sportski radnik Zoran Mijić iz Kozarske Dubice uručio je 1. juna zahvalnicu generalnom direktoru Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof.dr Vladi Đajiću za svu pomoć koju

mu pruža tokom njegovog humanitarnog rada. Naime, Mijić je poznat po tome što je spasio 11 života, organizator je brojnih humanitarnih akcija za ugrožene u Prijedoru, Novom Gradu, Kozarskoj Dubici, Kostajnici, Gradišci i drugim opština Srpske. Samo tokom prošle godine donirao je 200 paketa prehrambenih proizvoda, a uz pomoć donatora snabdio je sve vrtiće ovih opština/gradova igračkama, reflektore za većinu školskih sala na području ovih lokalnih zajednica te uručio 44 garniture opreme za sportske klubove širom Republike Srpske. Takođe, ove godine prikupio je i podijelio više od 250 paketića za božićne i svetosavske praznike. Mijić je odlikovan više od 50 puta, a među odlikovanjima su medalja zasluga za narod,

nagrada “Jelena Trikić - majka hrabrost”, priznanje “Nezavisnih novina” za podvig godine i još mnoge druge nagrade. Uručujući zahvalnicu, Mijić je rekao da bez ljudi kao što je dr Đajić ne bi uspio realizovati svoje brojne akcije. Takođe se zahvalio i drugim zvaničnicima Republike Srpske koji ga podržavaju u njegovom radu, a najviše srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku. Prof. dr Vlado Đajić je rekao da ovakvi ljudi kao što je Mijić zaslužuju pažnju zajednice jer osim toga što spasava ljude rizikujući svoj život on se bavi i humanitarnim radom. Istakao je da će dalje nastaviti da podržava rad ovog humanitarca.

Zlatna plaketa za uspješnu saradnju bojišom Rodićem, predsjednikom Udruženja srpskih klubova u Beču Lukom Markovićem i brojnim privrednicima i kulturnim radnicima iz Austrije prof. dr Đajić je prisustvovao fudbalskoj utakmici između veterana Crvene zvezde i “YU Jugo lige“ koja je odigrana pred nekoliko hiljada ljudi. Dr Đajić se zahvalio na priznanju i prenio pozdrave vodećih ljudi Republike Srpske posebno predsjednice Srpske Željke Cvijanović i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. „Drago mi je da se naši zemljaci u Austriji okupljaju, druže i podržavaju i vole svoju Republiku Srpsku. Hvala od srca za dodijelje-

nu plaketu i obećavam da ću i dalje raditi na povezivanju dijaspore sa svojim maticama Republikom Srpskom i Srbijom. UKC Repubike Srpske ima jako dobru saradnju sa najvećom Klinikom AHK iz Beča koja će se nastaviti i u narednom periodu.“, rekao je Đajić. Prije toga, prof. dr Đajiću je uručen dres jugo-lige što ga je kao velikog ljubitelja fudbala jako obradovalo.

G

eneralni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof. dr Vlado Đajić, boraveći u posjeti Austriji, 4. juna primio je zlatnu plaketu za uspješnu saradnju i poseban doprinos i afirmaciju srpske zajednice u Beču koju mu je dodijelila Zajednica srpskih klubova u Beču. Zajedno sa šefom predstavništva Republike Srpske u Austriji mr Mladenom Filipovićem, ambasadorom Srbije u Austriji NeSaradnici za informisanje

94


INFO VIJESTI

UKC Tuzla

U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla

Ponovo u primjeni ERCP

U

Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla još od 80-tih godina prošlog vijeka izvodi se endoskopska retrogradna holangiopankreatografija ili ERCP. Riječ je o endoskopskoj proceduri koja je strateški važna za UKC Tuzla, jer kompletna hirurgija žučnih puteva, kao i gušterače, ovisi o dostupnosti ERCP-a, a takođe veliki broj pacijenata terapijski može biti zbrinut u toku ove procedure te da hirurška intervencija ne bude uopšte potrebna. Međutim, zbog stare i dotrajale opreme pomenuta procedura u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla bila je u zastoju duži vremenski period. „Dugogodišnji zastoj u izvođenju ERCP procedure otklonjen je nabavkom

U

potpuno nove opreme, stalnim angažmanom u nabavci potrošnog materijala te angažmanom kolege dr. sc. Tomislava Bokuna iz KB Dubrava koji redovno educira naše ljekare. Naravno, imperativ je omogućiti da se naši bolesnici iz TK ne upućuju na liječenje u druge bolnice, budući da je taj proces dug, izuzetno nepovoljan za pacijente po svim aspektima, a povezan je i sa razvojem komplikacija zbog produženja vremena do intervencije. Naravno, nije dovoljno reći da se procedura izvodi, nego je bitno da se ona i kvalitetno izvodi, otuda i angažman svih pomenutih na edukaciji i formiranju ekipe koja će ERCP u UKC Tuzla raditi po svjetskim

povodu Međunarodnog dana Međunarodni dan medicinskih medicinskih sestara i tehničara, pomoćnik direktora za sestrinstvo Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, mr. sc. Šefik Husić, DMT, menadžer u zdravstvu, održao je svečani kolegij glavnih sestara/tehničara i inženjera radiološke i laboratorijske dijagnostike. U svom izlaganju osvrnuo se na značaj i ulogu medicinskih sestara i tehničara, kao najveće skupine zdravstvenih radnika koja je dala nemjerljiv doprinos u borbi protiv pandemije COVID-19. Kako je ovom prilikom rekao, okolnosti sa kojima smo se susretali tokom pandemije znatno su uticali na svjesnost o značaju prisustva i pomoći koju pružaju medicinske sestre i tehničari u poboljšanju zdravlja populacije. Tokom razgovora sa saradnicima, pomoćnik direktora je predstavio ciNa kraju svog izlaganja, zahvalio ljeve i planove za naredni period te se prisutnima na saradnji te uputio čeistakao da od njih očekuje efikasnost stitku u povodu Međunarodnog dana i profesionalnost u unapređenju zdrav- medicinskih sestara i tehničara. stvene zaštite građana. Ovogodišnji Međunarodni dan me-

standardima, rekao je načelnik Klinike za interne bolesti UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Nermin Salkić. Prema riječima prof. dr. Tomislava Bokuna, dva mlada ljekara iz UKC Tuzla, dr. Ismar Hasukić i dr. Emir Tulumović boravili su u Zagrebu na edukaciji, gdje su savladali ERCP proceduru i sada je već samostalno izvode, ali uz njegov nadzor i superviziju. Prof. dr. Bokun je istakao i da smatra da će pomenuti ljekari u vrlo kratkom vremenskom periodu početi potpuno samostalno izvoditi ovu proceduru. ERCP predstavlja dijagnostičku pretragu koja se sastoji od kombinacije endoskopske i radiološke pretrage te je uz gastroenterologe potreban i angažman zaposlenika Klinike za radiologiju iz razloga što se uz rendgensko praćenje pomoću katetera, preko instrumenta, sondiraju vodovi gušterače i žučnih vodova te isti prikazuju pomoću rendgenskog kontrasta. Uz radiologa prisutni su i anesteziolog i anestetičar budući da se pretraga izvodi u općoj intravenskoj anesteziji (ako ne postoji kontraindikacija). Procedura ERCP-a u BiH trenutno se pored UKC Tuzla izvodi u još tri centra, što nije dovoljno, te je vrlo važno da se UKC Tuzla ponovno vrati i kao referalni centar gdje će se ERCP-om tretirati bolesnici sa što većeg područja u našoj zemlji.

sestara i tehničara

Svečani kolegij sestara

dicinskih sestara i tehničara obilježava se pod sloganom: Medicinske sestre: Glas koji vodi – Ulaganje u sestrinstvo i poštovanje prava u ostvarivanju zdravlja za sve. 95


Z D R AV S T V E N I H O R O S K O P Uređuje i piše: Snežana Despot Vuletić snezana.despot@ gmail.com

Kurs iz osnova astrologije, informacije na tel. 065 523 036

SREĆAN ROĐENDAN rođenima u znacima Rak i Lav i želim svima vama koji ovo čitate da vaš život pokreće ljubav, da vas služi dobro zdravlje i da se ne kajete za ono što ste uradili ili ste propustili da uradite. Da se podsjetimo mudrih Budinih riječi: “ Dvije su stvari uzrok kajanja. Jedna je kad uradiš loše djelo, a druga je kada ne uradiš dobro djelo.“ Uživajte u najtoplijem dijelu godine, u dugim danima, u druženjima, prekrasnim zalascima Sunca, moru, planini i gdje god da vas put nanese. OVAN 20. 3 - 20. 4. Do 5.7. privedite kraju aktivnosti koje su tražile brzinu, djelovanje, neustrašivost i borbenost. Prelaskom Marsa u znak Bika tokom jula i veći dio avgusta energija se usmjerava na materijalna pitanja, zarađivanje novca, ali moguće je više trošenja nego što se zaradi, zbog neplaniranih troškova. Jupiter u vašem znaku donosi obilje optimizma i entuzijazma i sposobnost za velike poduhvate. Naročito srećni su rođeni 29. marta, jer će Jupiter na 8. st. Sunca biti od 8.7-18.8.2022. Uživajte u životu, putovanjima i uopšte srećnom periodu. Ne pretjerujte ni u čemu, a naročito ne u hrani i piću. BIK 21. 4 - 20. 5. Brzo kretanje Venere donijeće brze izmjene pažnje. Najvažnije je da posložite prioritete na ličnom planu, šta želite, odnos prema novcu i koliko lične slobode uživate zahvaljujući svojim prihodima, odnos prema drugima u neposrednom okruženju i porodici. Sa Uranom i Marsom u svom znaku imaćete sposobnost za brze reakcije i djelovanje. Potreba za ličnom slobodom i izražavanjem svoje individualnosti biće izražena, a naročito kod rođenih 9. maja. Nastojte kontrolisati silovitost i samovolju i ne ulazite u sukob sa nadređenima. Mogući problemi sa kičmom i srcem. BLIZANCI - 21. 5 - 20. 6. U ovom periodu Blizanci primaju povoljne energetske uticaje. Jupiter daje optimizam, sposobnost za uspjeh i radost življenja, a Saturn uvodi red, utvrđuje zadatke i prioritete koje vaša volja treba da sprovede. Radoznalost i mnoštvo interesovanja je naglašeno, u ovom periodu želite da saznate svaku informaciju i budete dobro obaviješteni. Logika i praktičnost naročito će biti izraženi do 5.6. i od 5 - 26.8. Dobar je trenutak da definišete smjer djelovanja u vezi s karijerom kao i statusnom pozicijom. Pomoć možete dobiti iz kruga prijatelja ili ljudi sa kojima vas povezuju zajednička interesovanja. RAK - 21. 6 - 22. 7. Tokom jula i avgusta planeta Jupiter može vam donijeti zaposlenje ili prosperitet na poslu, dobijanje boljeg položaja ili veću platu. U izazovnom aspektu sa vašim Suncem bićete skloniji da pretjeru-

96

Horoskop od 21. 6. - 22. 8. 2022. PLANETARNA KONFIGURACIJA NA NEBU SUNCE je u Raku od 21.6 -22.7. a u Lavu od 23.7-22.8. MJESEC više od dva puta obilazi cijeli zodijak, od Ovna do Raka. MERKUR zatičemo u Blizancima, od 6.6-19.6. boravi u Raku, 20.7- 4.8. je u znaku Lava i od 5-26.8. u Djevici. VENERA je od 24.6. u znaku Blizanaca,od 19.7-11.8. u znaku Raka i od 12.8. ide u znak Lava. MARS u Ovnu ostaje do 5.7. Od 6.7- 20.8. je u Biku. JUPITER se kreće znakom Ovna od 6-8. stepena. Dana 29.7. iz direktnog prelazi u retrogradan hod i do kraja mjeseca stiže na 7. stepen Ovna. SATURN se kreće retrogradno od 25-21. stepena Vodolije. URAN je u Biku u direktnom hodu cijeli period od 17-18. stepena. NEPTUN je retrogradan cijeli period od 25- 24. stepena znaka Ribe. PLUTON u Jarcu je retrogradan i kreće se od 27-26. stepena. jete u svemu, od pretjeranog optimizma do pretjeranih troškova. Ne prihvatajte više obaveza nego što možete završiti. U posljednje vrijeme skloniji ste iznenadnim promjenama ponašanja, razmišljanja i djelovanja. Nivoom vaše svijesti određen je kvalitet života. Mars u dobrom aspektu sa Suncem daje dobro zdravlje, vitalnost, ogromnu snagu i hrabrost i doprinosi uspješnim poduhvatima. LAV - 23. 7 - 23. 8. Napet aspekt Urana i Saturna prema Suncu, rođenima u drugoj polovini avgusta, može uzrokovati veliku uznemirenost i zdravstvene tegobe sa kičmom ili srcem. Ovi dinamični aspekti, sa stresnim dejstvom, mogu uzrokovati probleme na profesionalnom planu ili doprinijeti iznenadnim odlukama o promjenama postojećeg stanja. Sa Saturnom u polju partnerstva, u retrogradnom hodu, mogu se ponoviti neriješeni problemi od prije sedam godina. Jupiter će svojim harmoničnim uplivom olakšati i pomoći da srećno isplivate iz neugodnih situacija, zahvaljujući optimizmu i znanju. DJEVICA - 24. 8 - 22. 9. Merkur, vaš vladar znaka, utiče da analitično i logično posložite svoje aktivnosti počev od profesionalnog angažovanja, preko preispitivanja šta su to stvarne želje i planovi koje treba da ostvarite u ovom periodu, nalaženja unutrašnje mudrosti i realizacija svega domišljenog. U povoljnom aspektu Urana i Marsa prema Suncu, Djevice imaju ideja napretek i energiju da ih realizuju. Mogući su povoljni životni preokreti. Velika aktivnost i putovanja očekuju rođene 11.9. Zbog nedavnih ulaganja moraćete se prilagoditi trenutnoj finansijskoj situaciji. Put u inostranstvo zbog posla. VAGA - 23. 9 - 22. 10. Ovog ljeta srećni periodi su od 24.6 -18.7 i od 12.8-5.9. Periodi dobrog raspoloženja, sreće, zadovoljstva i ljubavi. Moguć odlazak u inostranstvo i buran društveni život sa dosta zabave. Bićete skloniji pretjerivanju u svemu što radite sa dozom egoizma i arogantnosti. Moguće su teškoće sa djecom, povećane obaveze ili finansujski problemi. Rođeni oko 20. oktobra biće skloniji ulasku u sukobe s drugima, jer se i sami nalaze u sukobu sa sobom, jer imaju osjećaj da gube moć i uticaj koji su imali na druge. Moguće finansijske teškoće partneru. Problemi sa pritiskom i kičmom. ŠKORPIJA - 23. 10 - 22. 11. Tokom jula i veći dio avgusta pažnju usmjeravate prema partnerskim odnosima i komunikaciji u svom okruženju. Izazovni aspekti planeta staviće vas u neka iskušenja i teže situacije koje treba da savladate. Pazite da brzopletošću, kao i netolerantnim i grubim ponašanjem, ne dovede sebe u nepovoljan položaj. Mogući su problemi u komunikaciji, nerazumijevanje, sukobi i svađe u javnom životu. Problemi

sa ocem ili mužem. Čuvajte se povreda. Kontrolišite pritisak i srce. STRIJELAC - 23. 11 - 21. 12. Planeta sreće i vladar Strijelca, Jupiter, od 11.5-28.10. iz znaka Ovan slaće vašem Suncu harmonične vibracije i omogućiti period ekspanzije, optimizma i sreće. Ukoliko je bilo zdravstvenih tegoba, sada se zdravlje stabilizuje. Period je odličan za poslovne akcije, putovanja i zaradu. Povoljan upliv Saturna doprinosi upornosti i izdržljivosti kao i jakoj disciplini da se sve obaveze završe u roku. Moguća je povremena fizička iscrpljenost i slabiji imunitet. Pod uticajem Neptuna imaćete faze neodlučnosti i nerealnog sagledavanja situacije. Budite oprezni i dobro promislite prije akcije. JARAC - 22. 12 - 19. 1. Ako je bilo blokada i nesporazuma u emotivnim odnosima situacija se popravlja od 24.6-18.7. jer ste svoje obaveze i odgovornosti realno sagledali i prihvatili. Retrogradni Saturn u polju finansija može usloviti blokade i manjak novca što komplikuje finansijsku situaciju. Povoljan uticaj Marsa i Urana prema vašem Suncu omogućava iznenadna i brza rješenja i uspjeh u aktivnostima. Ženama moguć početak nove veze. Rođenima u drugoj dekadi znaka Jarac moguće prekookeansko putovanje. Ne zaboravite na fizičku aktivnost i kretanje. Moguće tegobe sa cirkulacijim i probavom. VODOLIJA - 20. 1 - 19. 2. U periodu od 6.7- 20.8. Mars će donijeti velike aktivnosti u vezi s domom i porodicom. Mogući su radovi u kući, popravke, a nekima i dodatne obaveze oko roditelja, jer im treba vaša pomoć. Kontrolišite impulsivnost i netaktičnost i izbjegavajte sukobe sa nadređenima. U sportskim aktivnostima moguće je povređivanje, lomovi. Napet aspekt Urana prema Suncu sa 18. st. može uzrokovati veliku psihičku napetost, sklonost eksplozivnom i netolerantnom ponašanju. Rađenima 8.2. savjetujem poseban oprez i ne izlažite se bilo kakvom riziku. Oprez u saobraćaju. RIBE - 20. 2 - 20. 3. Boravak Jupitera u Ovnu, za Ribe je srećan period, jer donosi uvećanje finansija, priliv novca i prilike za putovanja. Ukoliko vaš horoskop podržava ovaj tranzit, moguće je steći bogatstvo i ogroman dobitak. U svakom slučaju, možete početi sa nekom novom aktivnošću, isplatiće se. Energija će biti postojana i stabilna. Vitalnost i snaga dominiraju. Želja za stalnom akcijom, dokazivanjem i uspjesi u aktivnostima. Povremena izolacija u tišini i miru omogućava da napunite baterije. Pod uticajem Neptuna, kreativni i umjetnički podsticaji vašeg unutrašnjeg bića traže ispoljavanje kroz sliku, ples, muziku ili pjesmu.


S M I J T E Prof. dr Slobodan Janković, književnik i humorista

Smrt je samo promena svjetova, kao što prijatelji prelaze preko mora, zauvjek boraveći jedni u drugima. Oni možda umiru, ali njihovo prijateljstvo i njihova prisutnost, besmrtni su! (Medici.com ) Do viđenja, druže, do viđenja. Ti mi prijatelju jednom bejaše sve! Urečen rastanak bez našega htenja, obećava i sastanak, zar ne!? (Jesenjin)

Aforizmi Nigdje se slatko više ne dobija kao u porodilištu. Malo-malo pa neko dobije slatku bebu. *** Ko ne voli svoje unuče, on ga i ne zaslužuje. *** Iskrena ljubav završava u porodilištu, lažna na sudu. *** Nikada u bolnicu ne idem praznih džepova. Uvijek u njih stavim sve medicinske nalaze od ranijih pregleda. *** Otišao je s ovoga svijeta. Ispratili su ga na onaj svijet riječima: „Biće ti bolje.“ *** Operacija je bila teška. Hirurg se plašio da ne presiječe neki važan nerv ili veliki krvni sud, a uz to, nikako da se sjeti šta mu je žena rekla da kupi kad dođe iz dežurstva. *** Treba se presabrati, svako od nas ima nekakvo naslijeđe. Ako nije nekretnina, jest makar kakva nasljedna mana ili bolest. *** Niko od bolesnika nije spavao te noći. Zaspala jedna medicinska sestra koja galasno hrče. *** Bolnica ječi! Prenijelo se jaukanje iz privrede u zdravstvene ustanove. *** Jedan direktor bolnice je toliko ganjao čistoću da je jednoga dana počeo da pere novac. *** Kad su kod prijema jednog bolesnika pitali da li hoće dijetalnu hranu, rekao je: Pa ja sam već na bolničkoj. *** Strah me šta se događa u zdravstvu. Niti ko spominje štrajk niti nestašicu lijekova. *** U budućnosti će se manje umirati. Svijet će se poubijati prije razbolijevanja. *** Za jedan život darovan od roditelja, trebalo bi živjeti dva da im se odužimo. *** Hitna pomoć će doći na vrijeme, samo treba znati kada je vrijeme da se počne zvati. *** Kad su me nosili u bolnicu, bio sam težak. Kad su me iznosili, lagan kao pero. Em smršao na bolničkoj hrani, em mi povadili polovinu organa.

Mala anatomija

Čulo dodira Priroda je udesila da ima toliko čula da svakome živom pripada po nekoliko. Priroda nije znala da ima neprirodno pohlepnih ljudi koji su sebi grabili više čula nego što im treba. Sada imaju problema s viškom čula, slično onima kojima nedostaju. Tako su neki ostali bez čula, pa čak i bez čula dodira. Takvi jadnici nemaju dodira sa stvarnošću, dorira s kulturom ponašanja, s pravdom, s lijepim ponašanjem. I kad bi ga imali ne bi ništa osjećali, a ljudi koji ništa ne osjećaju su uboga sirotinja. U početku bijaše malo takvih, ali se tokom vremena namnožiše. Osjećaj dodira je ravnomjerno raspoređen i kod žena i kod muškaraca, ali tako da jedni imaju ono čim se dodiruje, a drugi gdje se dodiruje. Kad jednoj naciji oslabi ili ono čim se dodiruje ili gdje se dodiruje, pada natalitet. A padom nataliteta opada i čulo dodira. Takvi u Evropu mogu da izvoze i kruške i jabuke, ali ne i čula dodira. Eto zašto mi s Evropskom zajednicom teško uspostavljamo dodir. Dok govorim o dodiru, ne mogu da prećutim istiniti događaj koji mi je ispričao moj kolega i prijatelj, nekada čuveni banjalučki ginekolog dr Mišo Pušac. Kaže: Pravio ja vikendicu i zafalilo mi još tri duge i

*** Iskusna babica pita porodilju: Hoćeš li da javimo onome čije je dijete ili na koga se vodi? *** Medicinski radnici kupuju uvjerenja o zdravstvenom stanju. Kad se zapošljavaju svima piše da su psihofizički zdravi, a onda cijeli život u bolnici!

Šale Baba iz bolnice kontroliše đeda šta radi i skim je. - S komšinicom sam, baba, tražimo moj kateter za mokrenje, zaturio se iza kauča... ---Muž u bolnici duže vrijeme čeka na operaciju, nestalo anestetika. Dolazi žena i govori doktorima: - Dajte vi njemu litru dobre šljive. Kad se narolja možete od njega raditi šta želite... ---Pokazuje babica ocu bebu i on se čudi što je tako crna. - U bolnici je grijanje na ugalj, pa ima dosta ugljene prašine i aerozagađenja – snalazi se babica. ---Došla komšinica u posjetu prijateljici i pita je kakva joj je bolnička hrana. Ova odgovara: - Da je ne znam kakva, dobra je samo da mi snaha ne broji zalogaje dok jedem...

S E ,

Z D R AV O

J E !

pet kratkih gredica pa cijelo jutro računam gdje da ih našđem dok vršim preglede u ambulanti. Kako koja žena ulazi, pitam na šta se žali i jedna će:“ Nemam, doktore, osjećaja“. - O, ..bo te osjećaj, ja ga nemam već deset godina pa ne kukam. Mene brine gdje ću naći tri duge i pet kratkih gredica... – kažem joj i ona se nasmija. Teško je naciji kojoj fale čula. Bezobrazni su, ne stide se. Gledaju nastranosti, ne vide. Slušaju psovke, ne čuju. Kada ih nježno dodirujete, ne osjećaju. Kada to činite grubo, ljute se. Ako ih dodirnete maljem po glavi, jauču danima. Ja sam jedan od onih kojima vječito nešto nedostaje. I kad imam osjećaja, pa i osjećaj za dodir, fali osjećaj obavještavanja. Odem na pijacu, a prodavačica napisala da voće ne dodirujem rukama; u prodavnici hljeba zabranjeno dodirivati golim rukama (kao da se na rukama drže kondomi!) Oko mene prolaze lijepe mlade žene. Ni na jednoj ne piše da je zabranjeno dodirivati golim rukama. Ja pipnem jednu i ljuti se i ne ljuti se. Pipnem drugu, nasmije se i kaže: „Sebi ruke“. Pipnem sljedeću, opali mi šamar. E, kako ja da pređem preko toga šamara. Da je na njoj pisalo „zabranjeno dodirivati golim rukama“ kao, recimo, na breskvama, jagodama ili kajmaku, ja je ne bih dodirivao. Još jedino ne znam kakvo mi je čulo dodira s čitaocima časopisa ‘’Medici. com’’, a do njega mi je mnogo stalo.

---U prijemnoj ambulanti ljekar pita stariju bolesnicu ima li stolicu. Odgovara: - Nisam znala da je trebalo da je ponesem, a imala sam je kod kuće. ---Tehničar vodi bolesnika na operaciju i govori: - Idete na operaciju. Hoćete li u opštoj anesteziji ili u lokalu. Ovaj odgovara: - Ja bih najradije u operacionoj sali. ---Mlada doktorica pregleda pacijentkinju pa bira riječi da ne kaže nešto nepristojno i reče: - Mama, okrenite zadnji dio... - Je li guzicu? – pita ona. ---Poslije operacije, hirurg govori bolesniku: - Izvadili smo ti veliki tumor iz stomaka... Bolesnik odgovori: - Slobodno ga zadržite, bez obzira na to koliki je. To vam je od mene... ---Dugo se ustezao od operacije, a onda je stisnuo zube i odlučio se. Kad je trebalo da se operiše, ljekar pita: - Hoćete li da vas operiše kolega bez iskustva ili neki stariji ljekar kome ruke drhte?.. ---Gleda muž kako mu ženi stavljaju gips na ruku, pa pita: - Može li malo manji i na jezik, doplatiću? ---Pozvao direktor babicu na saslušanje, a zna da ga je ona porodila. Pita je da li se kaje što ga je onako lijepo dočekala na ovome svijetu. Babica ljuta, prosikta: - Kajem se što vam kitu nisam odrezala kad sam mogla. ---Gledaju komšinicu koja se vraća iz bolnice i diskutuju dvije prijateljice. - Mora da joj se nije svidjelo u bolnici kad se iz nje vraća već nakon prvog mjeseca. ---Sav srećan, otac trojki govori: - Od njih troje siguran sam da je bar jedno moje...

97


111 Osnivači poliklinike dr sci med Nina Nikolovska Sinicki, spec. ORL i Kvantne medicine dr Aleksandar Sinicki, spec. neuropsihijatrije i Kvantne medicine

AS MEDICUS VRAČAR Sazonova 71 (ex Filipa Filipovića), Telefon: 011/2836-836, 065/285-3393 AS MEDICUS BEŽANIJSKA KOSA Ljubinke Bobić 13/2, Telefon: 011/2272-916, 065/2272-916 E-mail: poliklinika@asmedicus.rs http://www.asmedicus.rs/ Radno vreme: radnim danima od 08-20h, subotom od 08-15h KLASIČNA MEDICINA: INTERNA MEDICINA ULTRAZVUK I COLOR DOPPLER KARDIOLOGIJA ORL NEUROLOGIJA I PSIHIJATRIJA GINEKOLOGIJA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

FIZIKALNA MEDICINA I REHABILITACIJA ESTETSKA MEDICINA HIPERBARIČNA MEDICINA (HBO)

Dermatološki pregledi Kozmetološki tretmani i liječenje polnih bolesti Ultrazvuk krvnih sudova Krioterapija tečnim azotom (otklanjanje bradavica, kondiloma) Peeling lica, kauterizacija (otklanjanje visećih, staračkih, seborojičkih bradavica) Biopsije kože i elektrohirurgija radiotalasima Imunodijagnostika kožnih oboljenja Dijagnostika i liječenje gljivičnih oboljenja IPL tretmani (trajno uklanjanje dlaka)

Radno vrijeme: subotom od 8-14h radnim danom od 10-20h Bulevar Cara Dušana 3 (kod Ekvatora), Banja Luka Tel. 051/22 66 00; 22 66 06 Mob. 065/20 80 00 Fax. 051/22 66 01 E-mail: drroljic@teol.net

KVANTNA MEDICINA: BIOREZONANTNI SKENER TERMOVIZIJSKI SKENER DARKFIELD MIKROSKOP MIKROREZONANTNA TERAPIJA RIKTA TERAPIJA MEDISCREEN


• Savremena poliklinika, Vrhunski iskusni lekari • Savremena oprema, nove, savremene metode lečenja. • vrhunska dnevna hirurgija, artroskopija, rekonstrukcija prednjeg ukrštenog ligamenta kolena, hirurgija stopala • planiranje i ugradnja proteza kuka, kolena i ramena jednostrane i obostrane u istom aktu

Prof. dr sc. med. Zoran Popović, ortopedski hirurg Kumodraška 121, Beograd; Phone: +381 11 39 88 111 Tel.: +381 11 63 01 900; Fax: +381 11 63 01 900 Email: vozdmedik@gmail.com Web: www.vozdmedik.com

• regenerativna ortopedija, Ortokin terapjja za oporavak hrskavice zglobova sa najvećim iskustvom u regionu

KVALITETNOM ZDRAVSTVENOM USLUGOM, UZ PRIHVATLJIVE CENE DO ZADOVOLJSTVA PACIJENATA


PREGLEDI I LIJEČENJE



ZU Specijalna bolnica iz hirurških oblasti “Dr Kostić” Maksima Gorkog 9, Banja Luka, 051/491-999, 066/340-004

E-mail: shbdrkostic@gmail.com; www.klinikakostic.com

Mi smo tu zbog Vas!!! U našoj ustanovi možete obaviti sljedeće usluge: 1. Pregled hirurga i operativni zahvati iz domena abdominalne hirurrgije 2. Pregled gastroenterologa i gastroenterološka obrada (gastroskopija,kolonoskopija u analgosedaciji) 3. ERCP 4. CT dijagnostika 5. UZ dijagnostika 6. Pregled kardiologa + UZ srca 7. Pregled dermatologa 8. Pregled ortopeda, endoskopske intervencije 9. Pregled endokrinologa

10. Pregled i endoskopska dijagnostika dječijeg gastroenterologa (prof. dr Vojislav Perišić) 11. Pregled specijaliste ORL, alergologa, te operativni zahvati iz domena otorinolaringologije 12. Operativni zahvati iz domena laparaskopske ginekologije 13. Operativni zahvati štitne žlijezde minimalno-invazivnom metodom (prim. dr Dejan Ilinčić) 14. Operativni zahvati iz domena plastično-rekonstruktivne hirurgije

051-265-000 066-788-000 Duška Koščice 33, Banja Luka www.primamedicabl.com primamedicabl primamedicabl

PEDIJATRIJA I PORODIČNA MEDICINA KABINET ZA ZAŠTITNU ŽLIJEZDU GINEKOLOGIJA ULTRAZVUČNI KABINET (abdomen, dojka, vrat ...) KARDIOLOGIJA NEUROLOGIJA PULMOLOGIJA ENDOKRINOLOGIJA HEMATOLOGIJA REUMATOLOGIJA ORL DERMATOLOGIJA PSIHIJATRIJA FIZIJATRIJA




Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.