Infarkt miokarda - što sad?

Infarkt miokarda

što sad?

U knjižici je objašnjeno što je infarkt miokarda i u njoj se nalaze korisni savjeti za oporavak

sadržaj 3

Uvod

12

4

Što je uzrok infarkta miokarda?

Prehrana nakon infarkta miokarda

15

Najčešća pitanja nakon infarkta miokarda

21

Moj dnevnik terapije, kontrola i nalaza

22

Pitanja i bilješke

6

Čimbenici rizika

8

Terapija nakon akutnog infarkta miokarda (srčanog udara)

Autori: prim. dr. sc. Miroslav Raguž, dr. med., specijalist internist i subspecijalist kardiolog i intenzivist doc. dr. sc. Marin Pavlov, dr.med., specijalist internist i subspecijalist kardiolog

Klinička bolnica Dubrava

Ilko Vuksanović, dr. med., specijalist internist i subspecijalist kardiolog Aleksandar Blivajs, dr. med., subspecijalist kardiolog dr. sc. Tomislava Bodrožić-Džakić, dr. med., subspecijalist kardiolog

3

Uvod Infarktom miokarda ili srčanim udarom nazivamo oštećenje dijela srčanog mišića zbog naglog smanjenja ili potpunog prekida protoka krvi kroz krvne žile srca.

Glavni je uzrok ateroskleroza krvnih žila srca (tzv. koronarnih arterija) koje dovode krv u srčani mišić i opskrbljuju ga kisikom i hranjivim tvarima.

Ateroskleroza, odnosno infarkt miokarda kao akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti diljem svijeta. U Hrvatskoj je udio srčano-žilnih bolesti u ukupnoj smrtnosti stanovništva veći od 45 %.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

4

Što je uzrok infarkta miokarda?

Ateroskleroza Ateroskleroza je kronična bolest koju karakterizira nakupljanje masnih naslaga, kolesterola, kalcija i drugih tvari unutar zidova arterija. Ove nakupine, koje se nazivaju plakovi, postupno se povećavaju i postaju tvrde i krute, što dovodi do sužavanja arterija i smanjenja protoka krvi.

Kad se ateroskleroza razvije u koronarnim arterijama koje opskrbljuju srce, to može dovesti do koronarne bolesti srca, angine pektoris ili srčanog udara. Ako se ateroskleroza dogodi u arterijama koje opskrbljuju mozak, to može dovesti do moždanog udara. Ova bolest također može zahvatiti arterije drugih dijelova tijela, kao što su noge, što dovodi do periferne vaskularne bolesti.

Ateroskleroza se obično razvija postupno kroz nekoliko desetljeća i može biti uzrokovana genetskim čimbenicima, prehranom, nedostatkom tjelesne aktivnosti, pušenjem i drugim faktorima rizika. Simptomi se obično ne pojavljuju dok se arterije ne suze značajno, odnosno kritično, a dijagnoza se može postaviti na temelju anamneze, kliničkog pregleda, laboratorijskih nalaza i dodatnih specifičnih pretraga.

5

Zdrava krvna žila, bez ateroskleroze, krv normalno prolazi.

Krvna žila zahvaćena je aterosklerozom, ali stupanj suženja nije kritičan.

Ipak, postoje smetnje protoka krvi. U ovoj se fazi pojavljuju simptomi poput bolova u prsištu pri naporu ili pri izlasku na hladan zrak

Puknuti aterosklerotski plak na kojem je nastao ugrušak, žila je u potpunosti zatvorena te nastaje srčani udar.

Ruptura ili puknuće aterosklerotskog plaka stanje je u kojem plak u arteriji, koji se sastoji od nakupina masnoća, kolesterola, kalcija i drugih tvari, pukne ili se raspadne. Kada se to dogodi, može doći do iznenadne blokade arterije, što sprječava normalan protok krvi i uzrokuje akutni kardiovaskularni događaj kao što su srčani udar ili moždani udar.

Ruptura plaka može se dogoditi kada se plak postane nestabilan i pukne zbog različitih čimbenika, uključujući povećanu upalu, naglo povećanje krvnog tlaka, fizički ili emocionalni stres ili traumu. Kad se plak raspadne, krvne stanice poput trombocita i bijelih krvnih stanica nakupljaju se na mjestu puknuća plaka, što dovodi do nastanka krvnog ugruška na mjestu puknutog plaka, a ugrušak u potpunosti zatvara krvnu žilu.

Ruptura aterosklerotskog plaka najčešći je uzrok srčanog udara.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

6

Čimbenici rizika Postoji nekoliko faktora rizika za aterosklerozu i srčani udar. Ovdje su neki od najčešćih faktora rizika: Visok krvni tlak: visok krvni tlak (hipertenzija) može oštetiti stijenke arterija, što dovodi do nakupljanja plaka.

Visok kolesterol: povišene razine LDL (lošeg) kolesterola u krvi mogu uzrokovati nakupljanje plaka u arterijama.

Pušenje: nikotin u cigaretama može oštetiti stijenke arterija, što dovodi do nakupljanja plaka. Šećerna bolest ili dijabetes: dijabetes može povećati rizik od ateroskleroze jer visoke razine šećera u krvi mogu oštetiti stijenke arterija.

Pretilost: pretilost i prekomjerna tjelesna masa mogu povećati rizik od ateroskleroze i srčanih udara.

Nedostatak tjelesne aktivnosti: nedostatak tjelesne aktivnosti može povećati rizik od srčanih bolesti.

Loša prehrana: loša prehrana, poput prehrane bogate zasićenim mastima i šećerom, može povećati rizik od srčanih bolesti.

Starost i spol: muškarci su skloniji srčanim bolestima od žena. Rizik od srčanih bolesti također se povećava s godinama.

Obiteljska povijest: ako netko u vašoj obitelji ima srčane bolesti, to može povećati vaš rizik od srčanog udara.

7

Stres: kronični stres može povećati rizik od srčanih bolesti.

Kontrola tih faktora rizika i promjene u načinu života mogu smanjiti rizik od ateroskleroze i srčanih bolesti. Čimbenici rizika na koje osobno možemo utjecati i mijenjati ih jesu povišeni krvni tlak, povišen kolesterol, pušenje, pretilost, prehrana, tjelesna aktivnost i dobra regulacija šećera.

Dijagnoza akutnog infarkta miokarda (srčanog udara) Akutni infarkt miokarda akutna je bolest koju liječimo u bolnici. Bolesnik je pod nadzorom i dobiva potrebne lijekove. Liječnik će napraviti detaljan pregled, što uključuje elektrokardiogram (EKG) i pretrage krvi. Ako postoje znakovi oštećenja srčanog mišića, napravit će se ultrazvuk srca i snimanje srčanih krvnih žila (koronarografija).

Ako je potrebna koronarografija, na početku snimanja bolesnik će dobiti lokalni anestetik na mjestu (na ruci ili u preponi) gdje će se postaviti cjevčica (uvodnica) kroz koju se izvodi postupak. Kroz cjevčicu se kateterima dolazi do srčanih arterija (koronarne arterije) i ubrizgava kontrast koji prikazuje jesu li arterije sužene ili začepljene. Često se nakon koronarografije radi intervencija koja završava ugradnjom jedne ili više potpornica (stentova) unutar koronarnih arterija. Na taj se način hitnim postupkom otvara krvna žila. Nekada se nakon koronarografije odlučujemo za klasičnu operaciju srca (premosnica / bypass) koju rade srčani kirurzi, a nekada i samo za terapiju lijekovima bez drugih intervencija.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

8

Terapija nakon akutnog infarkta miokarda (srčanog udara) Bilo kako, u otpusnom pismu koje bolesnik dobije pri napuštanju bolnice uvijek su u zaključku navedene preporuke, higijensko-dijetetske mjere i lijekovi koje treba uzimati redovito kako je navedeno.

Naročito je važno naglasiti potrebu redovitog uzimanja lijekova. Lijekovi dugoročno poboljšavaju životnu prognozu bolesnika (uzimamo ih radi budućnosti), ali i samoinicijativno izostavljanje nekih od njih prije nego što je to liječnik odredio može dovesti do ponovnog infarkta miokarda i time ugroziti bolesnika. Ovo posljednje odnosi se na lijekove koji dominantno djeluju na sprečavanje stvaranja ugruška unutar srčanih žila, poglavito unutar implantiranih potpornica (stentova). Zbog toga uzimanje tih lijekova nikako ne bi trebalo samoinicijativno prekidati. Koliko će se dugo ti lijekovi uzimati odredit će vaš liječnik (prosječno godinu dana, ali može biti manje ili više).

Lijekovi koji se najčešće primjenjuju nakon akutnog infarkta miokarda: 1) Lijekovi koji sprečavaju stvaranje ugruška (tromba) unutar srčanih krvnih žila – antitrombotski lijekovi. Tu spadaju prvenstveno tzv. antitrombocitni lijekovi koji djeluju na trombocite (krvne stanice važne za zgrušavanje krvi), a daju se najčešće dva lijeka od kojih je jedan uvijek acetilsalicilatna kiselina, a drugi jedan od triju potentnih antitrombocitnih lijekova, tzv. P2Y12 inhibitora (prasugrel, tikagrelor, ev. klopidogrel ako prva dva nisu dostupna, ne podnose se ili su kontraindicirani). Ova dvojna terapija najčešće traje godinu dana, no može biti i kraća ili duža, ili se lijekovi mogu promijeniti na nalog ordinarijusa. U slučaju da je u bolesnika prisutna aritmija koja se zove fibrilacija atrija, tada bolesnik dobiva jedan od antikoagulantnih lijekova (jedan od tzv. NOAK-a ili varfarin) i najčešće jedan antitrombocitni lijek

(poglavito klopidogrel) koji će kasnije biti ukinut. Slično je i s bolesnicima koji imaju ranije ugrađene mehaničke umjetne zaliske pa su na trajnoj antikoagulantnoj terapiji varfarinom s time da treba znati da se tzv. NOAK lijekovi u ovih bolesnika ne primjenjuju.

9

2) Lijekovi koji čuvaju srce od nepoželjnog utjecaja adrenalina – beta-blokatori (bisoprolol i ostali). Ovi lijekovi pomažu infarktom oslabljenom srcu, smanjuju potrebu srca za kisikom (naročito ako je ta opskrba oslabljena zbog suženja ili začepljenja srčanih arterija) i smanjuju rizik ozbiljnih aritmija. Ovi lijekovi smanjuju rizik ponovnih nepoželjnih kardiovaskularnih događaja i smanjuju smrtnost nakon srčanog infarkta.

3) Lijekovi koji smanjuju rizik novog infarkta, pomoć su infarktom oslabljenom srcu – ACE inhibitori (perindopril, ramipril i ostali) ili kao zamjena blokatori angiotenzinskih receptora (ARB-ovi, sartani) u slučaju nepodnošenja ACE inhibitora, što je najčešće slučaj suhog podražajnog kašlja kao nuspojave primjene ACE inhibitora. Tretman ovim lijekovima djelotvoran je naročito kada postoji oštećenje pumpne funkcije srca, povišeni krvni tlak i šećerna bolest. Ti lijekovi dokazano produžuju preživljavanje.

4) Lijekovi za sniženje tj. regulaciju krvnog tlaka – antihipertenzivi.

Prethodno navedeni beta-blokatori, ACE inhibitori (ili ARB) i MRA imaju antihipertenzivno djelovanje, ali se po potrebi u terapiju mogu dodati i drugi lijekovi za sniženje povišenog krvnog tlaka jer je dobra regulacija tlaka iznimno važna za sniženje rizika ponovnih neželjenih kardiovaskularnih događaja, smanjenje pobola i smrtnosti.

5) Lijekovi za sniženje masnoća (poglavito opasnog LDL kolesterola) – hipolipemijski lijekovi smanjuju rizik od ponovnih kardiovaskularnih incidenata i danas su jedni od temeljnih lijekova nakon infarkta miokarda. To su prvenstveno statini (atorvastatin, rosuvastatin i drugi) koji smanjuju sintezu kolesterola u jetri. Statini se ponekad kombiniraju s ezetimibom, lijekom koji smanjuje upijanje (apsorpciju) kolesterola iz hrane u krv, a u refraktornim slučajevima danas postoje lijekovi koji se daju u obliku injekcija (PCSK9 inhibitori, inklisiran). U slučaju neprihvatljivo visokih vrijednosti triglicerida u krvi mogu se davati lijekovi koji primarno djeluju na snižavanje istih.

6) Nitrati kratkog djelovanja tradicionalno se uzimaju pod jezik u slučaju pojave atake angine pektoris, a dugodjelujući nitrati danas se primjenjuju nakon infarkta miokarda samo u slučaju da i dalje zaostanu simptomi angine pektoris.

7) Lijekovi za zaštitu sluznice želuca – inhibitori protonske pumpe – preventivno se primjenjuju kod ljudi s od ranije povećanim rizikom od gastrointestinalnog krvarenja.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

10

Acetilsalicilatna kiselina u liječenju bolesnika s koronarnom bolesti srca Acetilsalicilatna kiselina neizostavan je lijek u liječenju bolesnika s aterosklerotskom koronarnom bolesti srca, posebice u onih bolesnika kojima je tijekom liječenja implantiran stent, odnosno, u bolesnika s preboljelim srčanim udarom.

Liječenje acetilsalicilatnom kiselinom desetljećima se primjenjuje u liječenju bolesnika s koronarnom bolesti, a utjecaj na preživljenje i sprječavanje ponovljenih neželjenih vaskularnih događaja dokazan je na stotinama tisuća ispitanika u brojnim randomiziranim kliničkim ispitivanjima.

Osnova djelovanja acetilsalicilatne kiseline sastoji se u blokiranju određenih signalnih putova koji sprječavaju pretjerano sljepljivanje trombocita, stanica odgovornih za zgrušavanje krvi, sprječavajući time nastanak ugrušaka koji mogu začepiti koronarne krvne žile koje hrane srčani mišić i uzrokovati srčani udar.

U bolesnika koji su preboljeli srčani udar i imaju implantiran stent iznimno je važno u prvih 12 mjeseci piti acetilsalicilatnu kiselinu zajedno s drugim lijekom koji pomaže u blokiranju funkcije trombocita (tzv. dvojna antiagregacijska terapija) kako bi se pospješila prohodnost stenta.

Kod bolesnika s implantiranim stentom u koronarnoj krvnoj žila postoji opasnost od ponovne pojave aterosklerotske bolesti i sužavanja stenta, što u konačnici može dovesti do pojave simptoma angine pektoris, a u najgorem slučaju do ponovljenog srčanog udara.

Acetilsalicilatna kiselina uzima se kao trajna terapija u bolesnika s koronarnom bolesti te uvelike smanjuje rizik od ponovnog razvoja aterosklerotskih plakova na krvnim žilama i implantiranim stentovima.

Acetilsalicilatna kiselina propisuje se u niskoj dozi od 75 mg do 100 mg, a o samoj dozi odlučit će vaš liječnik. Pije se svakodnevno, poželjno u isto doba dana.

Nuspojave na lijek su rijetke, a najčešće su nuspojave u gastrointestinalnom sustavu, koje su se zadnjih godina uvelike smanjile pojavom želučanootpornih formulacija.

Zbog svog važnog djelovanja u suzbijanju ponovljenih srčanih udara, terapija acetilsalicilatnom kiselinom prekida se samo u iznimnim slučajevima, a o potrebi kratkotrajnog prekidanja lijeka svakako treba odlučiti liječnik obiteljske medicine ili kardiolog.

Acetilsalicilatna kiselina često se upotrebljava u općoj populaciji kao lijek protiv bolova, visoke temperature, raznih upalnih i reumatskih procesa, ali u puno višim dozama nego onima koje su propisane za bolesnike s kardiovaskularnim bolestima te je preporuka da se, ako bolesnik pije acetilsalicilatnu kiselinu, izabere drugi protuupalni lijek, primjerice paracetamol.

Razlozi za prekidanje terapije acetilsalicilatnom kiselinom rijetki su. Kod bolesnika kojima se iz nekog razloga mora uvesti antikoagulantna terapija (terapija za razrjeđivanje krvi) vrlo često se acetilsalicilatna kiselina isključuje iz terapije.

Zbog djelovanja na zgrušavanje krvi, bolesnici koji uzimaju acetilsalicilatnu kiselinu skloniji su pojavi podljeva nakon udaraca ili produljenom krvarenju nakon porezotina, manjih zahvata na koži ili usnoj šupljini, ali nije zabilježena sklonost krvarenjima koja mogu biti životno ugrožavajuća, stoga pojava podljeva ili produljenog krvarenja svakako nije razlog za prekidanje terapije.

Rijetke su alergijske reakcije na acetilsalicilatnu kiselinu, no ako postoji poznata alergijska reakcija u vidu pojave oteknuća usnica ili usne šupljine praćene poteškoćama u disanju, lijek se mora strogo izbjegavati.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

12

Prehrana nakon infarkta miokarda Promjena životnih navika nikada nije laka, ali ako se potrudimo, može donijeti brojne benefite. Takve promjene ne događaju se preko noći. Ono što je bitno shvatiti jest da zdrave prehrambene navike nisu i ne smiju biti nešto što ćete primjenjivati na ograničeno razdoblje. Kratkoročne dijete, osim što nisu produktivne, često mogu dovesti i do kontraefekta. Cilj je edukacijom i malim preinakama iz dana u dan doći do održive i balansirane prehrane koja će smanjiti vaš rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Način na koji se hranimo može uvelike utjecati na naše zdravlje. Dobro je poznato da neodgovarajuća prehrana povećava rizik za brojne bolesti kao što su, među ostalim, hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes, ateroskleroza i u konačnici infarkt miokarda. Upravo zato svaki će vam liječnik reći kako je jedna od bitnih, ako ne i najbitnija stavka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti upravo – prehrana.

Glavne su točke na koje treba obratiti pažnju veličina porcija, unos soli, konzumacija voća, povrća i cjelovitih žitarica, unos masti i proteina te konzumacija alkohola. Zašto je bitna veličina porcija? Upravo jer je kvantiteta namirnice koju unosimo jednako bitna kao i kvaliteta. lako je možda sve na našem tanjuru takoreći zdravo, prekomjeran unos kilokalorija neizbježno dovodi do povećanja tjelesne težine. Pažnju treba obratiti na kalorijsku vrijednost pojedinih namirnica te svoj tanjur obogatiti namirnicama koje su bogate nutrijentima i niže su kalorijske vrijednosti. Prema tome, bitno je znati i razliku u kalorijskim vrijednostima pojedinih makronutrijenata. Ugljikohidrati i proteini nose četiri kilokalorije po gramu, dok masti nose čak devet kilokalorija po gramu. Hrana bogata mastima upravo iz neznanja često bude kalorijski podcijenjena pa tako potpuno nesvjesno pojedemo visokoenergetski obrok.

Stoga se preporučuje, kad god je to moguće, pogledati nutritivnu deklaraciju na proizvodima i educirati se o namirnicama i hrani koju konzumiramo.

Unos soli izuzetno je bitan, poglavito za osobe u borbi s kardiovaskularnim bolestima. Smanjenje unosa soli dovodi do značajnog pada u krvnom tlaku čime se smanjuje učinak jednog od većih rizičnih faktora za infarkt miokarda. Problem kod regulacije unosa soli jest hrana koju nismo pripremali sami, a za veliku većinu

ljudi to je glavnina njihovih obroka. Zdravim pojedincima savjetuje se unos soli ne veći od jedne čajne žličice. Za osobe koje moraju pripaziti na unos soli, taj je iznos još i manji. Konzervirana hrana, pekarski proizvodi, gotova jela i druga hrana o čijoj pripremi ne znate puno najveći su pridonositelji visokom unosu soli. Takvu hranu najbolje je izbjegavati, ali s obzirom da to nije uvijek moguće, ponovno naglašavamo važnost nutritivne deklaracije na proizvodima. Samo jedna staklenka kiselih krastavaca ima dovoljno soli za cijeli dan.

13

Voće i povrće namirnice su bogate vitaminima, mineralima i vlaknima te su nerijetko nižih kalorijskih vrijednosti. S obzirom da su mnogi nutrijenti kao primjerice folati, flavonoidi i antioksidativni vitamini povezani sa smanjenjem rizika od kardiovaskularnih bolesti, vjeruje se kako konzumacija voća i povrća djeluje protektivno. Za optimalan učinak na zdravlje pokazao se unos pet porcija voća i povrća na dan, odnosno oko 500 g. Naravno, treba paziti na način pripreme namirnica. Poželjno je što više izbjegavati pohano povrće ili ono u kremastim umacima, konzervirano voće u šećernom soku i slično. Naizgled zdrave namirnice dodatkom velikih količina soli, šećera i masti mogu postati upravo ono što bi se trebalo izbjegavati.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

14

Cjelovite žitarice odličan su izvor vlakana i drugih nutrijenata te su pokazale pozitivnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka. Možete povećati unos cjelovitih žitarica jednostavnim preinakama – dajte prednost punozrnatom kruhu, smeđoj riži, ječmu, zobi i sličnima.

Pokušajte smanjiti unos pekarskih proizvoda koji, osim što upotrebljavaju bijelo rafinirano brašno, također su izrazito bogati solju i mastima. Što se unosa masti tiče, istraživanja su pokazala kako hrana bogata nezasićenim mastima, a s niskim udjelom zasićenih i transmasti dovodi do umjerene redukcije u razinama LDL kolesterola.

Namirnice bogate nezasićenim mastima primjerice su maslinovo, bučino, suncokretovo ulje, orašasti plodovi, avokado i slično te se potiče njihova konzumacija u svakodnevnoj prehrani. S druge strane, namirnice koje bi trebali ograničiti, koje su bogate zasićenim i transmastima jesu kokosovo, palmino ulje, maslac, mast, vrhnje i drugo. Unos masti bitno je osvijestiti i smanjiti jer, kao što smo već spomenuli, često nismo svjesni energetske vrijednosti hrane koju unosimo. Preporučeni dnevni unos zasićenih masti iznosi manje od 10 % ukupnog dnevnog energetskog unosa. Usporedbe radi, za prosječnu osobu to je manje od dvije žlice ulja za cijeli dan.

Najbolji su izvori proteina nemasno meso, perad, riba, jaja, nemasni mliječni proizvodi i grahorice. Riblji proizvodi, osim kvalitetnog izvora proteina, bogati su i omega-3 masnim kiselinama koje su povezane s nižim koncentracijama triglicerida u krvi. Konzumacija ribe stoga se preporučuje barem jednom do dva puta tjedno.

Ono što se treba izbjegavati jest prerađeno i crveno meso Zadnje, treba regulirati unos alkoholnih pića kao i drugih slatkih pića.

Tu nam se često potkradu neplanirane kilokalorije jer većina ignorira energetsku vrijednost nečega što nije prožvakano. Jedan gram alkohola nosi sedam kilokalorija. Primjerice jedno malo pivo od 330 ml nosi oko 130 kilokalorija što je kalorijski ekvivalent od dva jaja. Naravno, optimalno bi bilo pretežito konzumirati običnu vodu, a povremeni unos sokova i alkoholnih pića osvijestiti te maksimalno ograničiti.

Zaključno, sve gore navedeno najbolje se uklapa u takozvanu mediteransku prehranu i razlog je tome što je upravo ona toliko promovirana u svrhu očuvanja zdravlja. Prvi i najvažniji korak k zdravoj i uravnoteženoj prehrani

jesu edukacija i postupne promjene. Važno je upoznati svaku namirnicu i svako piće koje unosite jer ćete tako puno lakše implementirati zdrave navike koje će ostati s vama dugoročno.

Najčešća pitanja nakon infarkta miokarda Bolesnici koji se suoče s prvom epizodom srčanog infarkta iz bolnice izlaze s brojnim nedoumicama. Moraju se relativno naglo prilagoditi potpuno novim okolnostima,

15

kako u zdravstvenom smislu, tako i u brojnim situacijama u svakodnevnom životu.

U nastavku donosimo odgovore na neka uobičajena svakodnevna pitanja.

Do kada ću morati uzimati lijekove?

Nakon prve epizode srčanog infarkta bolesnici su u nastavku života pod povećanim rizikom za ponovno javljanje (tzv. recidiv) bolesti. Za razliku od primarne prevencije (sprječavanja bolesti prije nego što ona nastupi), sada govorimo o sekundarnoj prevenciji. Lijekovi koji se prepisuju za uzimanje nakon otpusta iz bolnice u pravilu sprječavaju recidiv bolesti. Većinu lijekova potrebno je uzimati doživotno jer će rizik ponovnog javljanja bolesti biti trajan.

U bolesnika kojima je učinjena perkutana koronarna intervencija s postavljanjem stenta, neki se lijekovi mogu ukinuti nakon šest do 12 mjeseci. Također se može dogoditi da će se na redovnim kontrolama kardiologa u ambulanti broj lijekova i tableta promijeniti. Jednom kad se ustabile doze i tipovi lijekova, ako je to moguće, može se pristupiti propisivanju terapije koja ima više aktivnih tvari u jednoj tableti. Ta je opcija najčešće dostupna za lijekove koji osim na srce djeluju i na krvni tlak. Na taj je način ponekad moguće smanjiti broj tableta koje se u danu uzimaju.

Nažalost, dobar dio lijekova potrebno je uzimati doživotno. Na sreću, gotovo svi lijekovi koji se prepisuju po otpustu iz bolnice poboljšavaju preživljenje bolesnika, dok manji dio lijekova djeluje na smanjenje simptoma bolesti.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

16

Smijem li voziti automobil nakon infarkta?

Sposobnost upravljanja vozilima ovisi o riziku za nastup gubitka svijesti (sinkope), što je povezano s rizikom za razvoj aritmija i poremećajima provođenja strujnih impulsa u srcu. Zabrane i dozvole za upravljanje vozilima spadaju u nadležnost liječnika medicine rada. Ako je infarkt liječen metodama interventne kardiologije, koronarna bolest nije preopsežna i preostala je srčana funkcija primjerena (što je često slučaj), nema razloga za zabranu vožnje automobila. Profesionalni vozači podliježu provjerama liječnika medicine rada, za što su ponekad potrebne kontrolne dijagnostičke metode kao što su test opterećenja ili Holter EKG-a.

Smijem li se baviti fizičkom aktivnošću?

Slično kao i kod vožnje automobila, sposobnost obavljanja fizičkih aktivnosti ovisi o preostaloj srčanoj funkciji i opsegu bolesti koronarnih arterija. U bolesnika u kojih je funkcija srca značajno reducirana ili se planiraju dodatni zahvati na koronarnim arterijama ili ugradnja određenih elektroničkih uređaja, pametno je izbjegavati fizičke aktivnosti tijekom kojih bi gubitak svijesti mogao dovesti do težih ozljeda. Medicinska rehabilitacija odličan je postupak u procjeni funkcionalne sposobnosti bolesnika, gdje se postupna fizička aktivnost obavlja pod nadzorom.

Svakako je potrebno imati na umu da se nakon srčanog infarkta redovito bolesnicima propisuju lijekovi koji utječu na krvne pločice – trombocite (acetilsalicilatna kiselina, tikagrelor, prasugrel). Takva je terapija neophodna zbog sprječavanja recidiva srčanog infarkta te održavanja materijala koji je ugrađen u koronarne arterije prohodnim, a spasila je mnoge živote!

No istovremeno, takva terapija povećava sklonost krvarenju i pojačava krvarenje kod ozljeda. Zato je potrebno izbjegavati aktivnosti kao što su kontaktni borilački sportovi i sportovi s visokim rizikom od pada (brdski biciklizam, slobodno penjanje). Prilagodite aktivnosti svojim mogućnostima, a intenzitet aktivnosti povećavajte polagano. Svakako prva dva tjedna nakon otpusta iz bolnice ostavite samo za najlaganije aktivnosti tipa hodanja. Ako se osjećate dobro i nemate tegoba, možete plivati, u početku uz prisustvo druge osobe.

Vratolomni skokovi strogo su zabranjeni!

17

Primijetio sam modrice po tijelu, čak i na mjestima gdje se nisam udario. Što da radim?

Modrice (ekhimoze) manja su krvarenja u tkivo kože koja se vrlo često po tijelu javljaju u bolesnika koji uzimaju lijekove s utjecajem na trombocite. Ako su bezbolna i nisu tvrda, nisu razlog za strah niti je potrebno korigirati terapiju.

One su posljedica smanjenje funkcije trombocita, što je upravo ono što želimo postići u prvih godinu dana nakon infarkta da bismo spriječili recidiv srčanog udara. Modrice se najčešće pojavljuju na mjestima gdje se koža izlaže

pritisku (npr. nakon nošenja vrećica na ruci ili slučajnog udarca u kvaku ili rukohvat), ali se mogu javiti i nevezano za traumu. Nikako nemojte samostalno prekidati terapiju prije konzultacije s liječnikom jer se možete izložiti riziku koji uključuje i smrtni ishod!

Krvarenje u oko, curenje krvi iz nosa koje ne možete zaustaviti pritiskom kroz desetak minuta, krv u stolici ili crna stolica (boje taloga kave) razlozi su zbog kojih trebate potražiti hitnu medicinsku pomoć.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

18

Smijem li popiti čašu vina?

Da, smijete. Pripazite na kalorijski unos alkohola. Nemojte pretjerivati.

Smijem li zapaliti cigaretu?

Ne. Učinite što je god moguće da prestanete pušiti.

Što je s elektronskim cigaretama? Čini se da se tijekom upotrebe elektroničkih oblika cigareta oslobađaju nešto manje količine čestica u usporedbi s klasičnim cigaretama. Shodno tome manja količina štetnih tvari završava u plućima. Još nije jasan dugoročni utjecaj na zdravlje. Ako su elektroničke cigarete način da prestanete pušiti u potpunosti, onda je to pozitivan korak.

Pročitao sam uputu o lijeku.

Mislim da imam neke od nuspojava navedenih u uputi.

Upute o lijeku sadrže opće informacije o lijeku. Među nuspojavama navedene su sve nuspojave koje su utvrđene tijekom inicijalnog ispitivanja lijeka, kao i one prijavljene nakon puštanja lijeka u distribuciju. Neke od navedenih nuspojava javljaju se rjeđe od jednom na 10 000 slučajeva. Ljudi su u principu vrlo sugestivna bića. Lako je moguće da se čitanjem popisa nuspojava sjetite kako vam se jednom nešto slično dogodilo, što naravno ne znači da je navedeno nuspojava lijeka. U nekim slučajevima je korist od primjene lijeka mnogostruko je veća od štete odnosno tegobe koju nuspojava stvara. Ukoliko sumnjate na nuspojavu lijeka, izvijestite o nuspojavi svojeg liječnika ili ljekarnika ili prijavite Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinske proizvode.

Nakon infarkta „sve su mi lađe potonule“…

Boravak u bolnici, suočavanje s ozbiljnom dijagnozom i neizvjesnost ishoda liječenja na neke bolesnike ostavljaju ozbiljan utisak. Promjene raspoloženja uobičajena su pojava nakon srčanog infarkta. Ponekad je psihički pritisak

toliki da dovodi do pune kliničke slike depresije. Poprilično je važno da još tijekom bolničkog liječenja, a kasnije i tijekom redovnih kontrola, u razgovoru s kardiologom razjasnite ograničenja, očekivanja, plan oporavka i moguće ishode liječenja. Neka vam nova situacija bude prilika za novi početak i veću brigu o zdravlju. Fokusirajte se na oporavak. Radite na svojem tijelu. Budite pozitivni.

Ako se ne možete izvući iz spirale loših razmišljanja i takvo stanje ima veliki utjecaj na vašu svakodnevnicu, jedna je od mogućnosti i da potražite stručnu pomoć. Neki od programa kardiološke rehabilitacije u svom portfelju pružaju i psihološku potporu.

19

Mogu li se upustiti u intimne odnose?

Seksualnost je iznimno važan dio ljudske osobnosti.

Uobičajena razina psihofizičkog opterećenja koja se javlja tijekom spolnih odnosa jednaka je umjerenoj fizičkoj aktivnosti. Nije potrebno ograničavati intimne odnose osim u najtežim oblicima srčanih bolesti s ekstremnim posljedicama, kada je uputno posavjetovati se s liječnikom. Veći problem mogu predstavljati poremećaji libida i erektilne funkcije nakon infarkta.

Povratak libida na predinfarktne razine prati opći oporavak tijela. Po pitanju erektilne disfunkcije važno je razumjeti da isti čimbenici koji dovode do bolesti koronarnih arterija (time i infarkta) dovode i do erektilne disfunkcije. Također, neki od lijekova mogu pogoršati, a neki dovesti do oporavka erektilne disfunkcije. Lijekove iz skupine inhibitora fosfodiesteraze nužno je uzimati uz konzultaciju s liječnikom jer neki od njih u kombinaciji s lijekovima koje se uzimaju za koronarne bolesti mogu dovesti do niskog krvnog tlaka (hipotenzije). Dakle, upotreba navedenih lijekova nije zabranjena, ali je potrebna konzultacija s liječnikom prije započinjanja.

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

20

Povremeno imam probadanja u prsima.

Je li to normalno?

Konstantna bol u prsima, neovisna o pokretu, karaktera stezanja ili žarenja razlog je da posjetite liječnika. Bolnost u prsnom košu koja se pojačava pritiskom na bolno mjesto nije srčanog porijekla. Povremena kratkotrajna probadanja, pogotovo ako se radi o senzaciji trajanja svega nekoliko sekundi nisu zabrinjavajuća. Vjerojatno se radi o kratkim preskocima u radu srca, tzv. ekstrasistolama. One se mogu lako dijagnosticirati ako se fenomen zabilježi u EKG zapisu. Ako nisu toliko učestale da remete normalno dnevno funkcioniranje, obično ne zahtijevaju promjenu terapije. Ako je senzacija kontinuirana, više od 15-tak minuta, može se raditi o aritmiji te bi bilo pametno da se posavjetujete s obiteljskim liječnikom.

Uz ovih nekoliko pitanja pokušali smo pružiti odgovore na svakodnevne dileme koje zanimaju naše bolesnike nakon srčanog infarkta. Naravno, nemoguće je odgovoriti na sva pitanja na ovaj način. U slučaju većih dilema preporučujemo vam da se savjetujete s obiteljskim

liječnikom ili kardiologom. Tek na trećem mjestu preporučujemo da konzultirate internet. Pri tome obratite pozornost na to tko prezentira odgovore na goruća pitanja. Svakako se radije odlučite poslušati etabliranog stručnjaka u ovom području.

Moj dnevnik terapije, kontrola i nalaza Terapija

Naziv

Doza

21

Količina

Ujutro

Popodne

Navečer

Termin sljedeće kontrole Termin bolničke pretrage

Termini pretraga u dogovoru s liječnikom obiteljske medicine

Vrijednosti krvnog tlaka Datum

Sistolički

Dijastolički

Masnoće u krvi i glukoza (zadnji nalaz) Ukupni kolesterol

mmol/L

LDL

mmol/L

HDL

mmol/L

Trigliceridi

mmol/L

Glukoza

mmol/L

INFARKT MIOKARDA, ŠTO SAD?

22

Pitanja i bilješke

CAR-06-07/2023-HR

Knjižica je sastavljena u suradnji Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Kliničke bolnice Dubrava i Salvea.