
2 minute read
OČI SU TVOJ PROZOR U SVET, SAČUVAJ IH, PREGLEDAJ SE
Pripremila: JELENA BLAGOJEVIĆ
Advertisement
Glaukom, katarakta, dijabetična retinopatija, senilna degeneracija žute mrlje, sindrom suvog oka samo su neka od najčešćih oboljenja zbog kojih se pacijenti obraćaju oftalmolozima, a ovogodišnja kampanja povodom Svetskog dana vida „Oči su tvoj prozor u svet, sačuvaj ih, pregledaj se“ ukazuje na značaj redovnih pregleda kod oftalmologa, koji su najbolji način za sprečavanje slabovidosti, kao i hroničnih oboljenja oka. Blagovremena prevencija, tačnije godišnja kontrola vida i adekvatna dijagnostika, ključne su, posebno kod hroničnih oftalmoloških oboljenja, čije posledice je teško, ponekad i nemoguće lečiti, ako se ne otkriju na vreme. Udruženje pacijenata oftalmologije „BONO VIDO“, povodom obeležavanja Svetskog dana vida ukazalo je na probleme sa kojima se sve češće suočavaju pacijenti oboleli od poremećaja mrežnjače, podsećajući, pri tom da su prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) bolesti mrežnjače veoma česte i od njih boluje najmanje 2,2 milijarde ljudi. Promene u vidom polju, kao što su zamagljen ili iskrivljen vid, tamne tačke u centralnom vidu, talasaste linije kao i fleke u vidnom polju neki su od znakova poremećaja mrežnjače. Takođe, može da se javi i iznenadni bljesak svetlosti, nagli porast krvnog pritiska, zamagljen centralni vid ili potpuni gubitak vida. Oštećenje vida negativno utiče na nezavisnost, produktivnost, kvalitet življenja i mentalno zdravlje pacijenta, ali i njegove porodice. Žana Šibul, predsednica Udruženja pacijenata oftalmologije „BONO VIDO“ kaže da je mrežnjača, odnosno retina, deo oka u kome se stvara slika onoga što posmatramo i prenosi dalje do mozga kako bi mogli da vidimo. Među najčešćim oboljenjima mrežnjače su senilna degeneracija makule, dijabetesna oboljenja mrežnjače i okluzija retinalne vene, a postojeće terapije za njih ne retko su ograničene i nelagodne, pa mnogi oboleli nastavljaju da žive sa ovim problemima. U svetu, standard lečenja ovih bolesti jeste anti VEGF terapija. U Srbiji postoji limitirana dostupnost ove terapijske opcije, pa se ubuduće broj pacijenata koji je dobijaju mora povećavati.
NOVE METODE LEČENJA MREŽNJAČE
Doc. dr Dijana Risimić, načelnik Dnevne bolnice za medikamentozno lečenje vaskularnih oboljenja i dijabetes (medical retina) Klinike za očne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, ističe da je poslednjih godina došlo do značajnog napretka u načinu lečenja bolesti mrežnjače. „Danas, standardi lečenja ove grupe bolesti podrazumevaju injekcije adekvatnih lekova koje se daju direktno u oko. Ovaj novi metod lečenja znatno je poboljšao prognoze pacijentima koji pate od bolesti mrežnjače, zahvaljujući tome što je umanjio brzinu kojom im propada vid“, kaže doc. dr Dijana Risimić. „U Srbiji je oftalmologija kao grana medicine, važno je podsetiti, napravila veliki iskorak u dijagnostici i u medikamentnoj i hirurškoj terapiji krajem prošlog i početkom ovog veka. Uvođenjem novih dijagnostičkih metoda, prvenstveno optičke koherentne tomografije i OCT angiografije, omogućena je vizuelizacija svih slojeva retine, a značajniji napredak napravljen je i u refraktivnoj i vitreoretinalnoj hirurgiji. Značajan napredak u lečenju oftalmoloških oboljenja, posebno zadnjeg segmenta oka, predstavlja i uvođenje novih lekova iz grupe inhibitora angiogeneze, ali i imunološke i genske terapije. Sve to ukazuje da naši lekari prate svetska dostignuća, ali svi lekovi i dijagnostičke procedure nisu dostupne i našim pacijentima u državnim zdravstvenim ustanovama, zbog visoke cene“, objašnjava doc. dr Dijana Risimić, sa Klinike za očne bolesti UKCS. „Pomenuta oboljenja teško je lečiti ako se ne otkriju na vreme. U dečjem uzrastu je, takođe, veoma značajan oftalmološki pregled radi prevencije razvoja slabovidosti. Ona se mora tretirati od najranijeg detinjstva, a preduslov je rana dijagnostika. Zato insistiramo na preventivnim pregledima oftamoloških oboljenja i njihovoj blagovremenoj dijagnostici i terapiji“, ističe docent dr Dijana Risimić, oftalmolog.
