Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Kolegij: Uvod u klasifikaciju Nastavnik: prof.dr. Dizdar, Senada Studentica: Gadžo, Amina Ta akumulacija znanja i pohranjivanje vrši se, po njemu, prirodnim pamćenjem ili materijalnim sredstvima za bilježenje znanja. Naravno da su se ljudska znanja vremenom toliko uvećala da su transcendirala ljudsko pamćenje, a samim izumom pisma i štampe, znanje se počelo „nekontrolirano“ diseminirati. Biblioteke su, dakle, zajedno sa arhivima, muzejima, dokumentacijskim centrima itd. Poput mreže ili sklopa nekih sistema za prikupljanje, čuvanje i prijenos informacija, odnosno znanja. Navešćemo sada neke od poznijih definicija znanja: Najprije je potrebno spomenuti epistemologiju. To je nauka koja se bavi porijeklom, mogućnostima i granicama spoznaje, odnosno znanja.(Tuđman, 1990:103) Znanje je fizička supstanca (simbolički entitet) organizirana tako da sadrži vijest koju znanstvenik odašilje, a korisnik prima.(Tuđman, 1990:113) Tuđman, takođe, navodi da je teorija organizacija znanja. To znači da jedno bez drugog ne može. Možda bi bilo preciznije reći da je teorija organizacija znanosti, jer svaka znanost egzistira preko svoje teorije. Nasuprot tome, imamo autore poput Cullera koji pišu o otporu teoriji, smatrajući da je postala svrha sama sebi. Ipak, činjenica je da ne postoji niti jedna znanost bez teorije. ZNANJE SU INFORMACIJE u kontekstu – znanje ima vrijednost ako se uklapa bez kontradikcija u širi okvir znanja (Aune, 1970), što znači da se moža promatrati i u širem kontekstu – racionalistički pristup Znanje su informacije korisne u kontekstu situacija kao što su donošenje odluka ili samih akcija – pragmatični pristup Znanje je razumijevanje zasnovano na iskustvu – moderni pragmatizam (James, 1907) Znanje su iskustva ili informacije preko kojih se može komunicirati i koje se mogu razmjenjivati (Allee, 1997) (Pleslić, 2012:1)1 Potrebno je definirati i javno znanje. Znanje, da bi postojalo kao društvena činjenica, mora egzistirati kao javno znanje.Javno znanje tvori korpus pisanih (objavljenih) tekstova koji su stalno podvrgnuti novim vrednovanjima i kritičkim ispitivanjima.(Tuđman, 1990:108) Polahko se približavamo onome što je znanje u bibliotečkom smislu. Najčešće ga slikovito predstavljamo piramidom: 1
Ovaj pasus je dio iz teksta Upravljanje znanjem, predavanje sa fakulteta elektotehnike i računarstva u Zagrebu na web str: http://www.fer.unizg.hr/predmet/uuuz