Pinklec broj 7/2013

-ffi

ry,F

-,

di

Vr

r

aMpm6SsrJ$b1 PINKIEC

-

list uienika i uiitelja vll.

osnovne Skole VaraZdin BrojT ., god.7 ., oiujak 2013.

IZDAVA(: Vll. osnovna ikola VaraZdin Varaidinska 131, Kucan Donji 42 000 Varaidin Tel./faks: 0421 641'5A0

e-mail: os-va razd in-008@sko Ie.t-com.h r

ZA IZDAVAft:

Ruia Levati(, ravnateljica GLAVNA UREDNICA:

Mija Fodor,7.b ODGOVORNA UREDNICA I VODITETJICA NOVINARA: Maja Soldatek, uiiteljica hrvatskog jezi ka

UREDNISTVO: Petra Bencek,Tena Kuhar, Lana MiSak (6. razred);Jelena Beniek, Mija Fodor (7. razred)

al

uvsdnrK

ffiwmge ree&& W&rek&weeKKwKee&g Tmurni zimski dani skinuli su svoje

vet istroiene kaPute iodjenuli

lepriave proljetne haljine. Tako i treba biti u vrijeme budenja. Da se u toj iaroliji ne budi samo Priroda, dokazat (e vam naia mala redakcija novim ruhom Pinkleca. Zanima vas

od tega je ono satkano? Uzmite u ruke novi sedmi broi Pinkleca, protitajte ga isaznajte! Prelistate li

smo obilje2ili, zanimljivih gostiju koji su nas pohodili, projekata koji su ostvareni zahvaljujuti zajed niiki m naporima uiitelja, uienika iroditelja. Na 36 stranica, zasigurno ie svatko od vas pronati neito za sebe.

No ne iemo vam otkriti sve tajne i novosti. Bit ie zanimljivije da ih sami potraiite. UZivajte u iitanju kao ito smo mi uZivali u stvaranju!

samo njegove stranice, zaPljusnut (e vas bogatstvo Zivota i rada 5kole.

UredniStvo

Sjetit (ete se izleta i putovanja na kojima smo bili, manifestacija koje

U(ITETJISURADNI(I: Marjana Bori(ak, Adela Brozd, Anita (esar, Nevenka Dakulovi(, lvana Kobal, Sara Kolar, lva Ratkovi(, Nikola Sedlar, Nikolina 5ipek, BlaZenka Irogrli(, Zvonka ViSnji(-lgrec, Branka Druiini(, Anita Miiak, Ljiljana Bzik, Karmela Oiinger, Aleksandra Hrastovec, Karmen Milovec, Sminka Hanji, Julijana Petrina, Dragana Hrnjkai Pasquino (pedagoginja), Ruia L Levati( (ravnateljica)

L,*rr*rcR' Maja Soldatek, utiteljica hrvatskog jezika ODABIR tI KOVN IH RADOVA: uiiteljice razredne nastave i Nevenka

Dakulovi(, uiiteljica likovne kulture FOTOGRAFIJE:

utenici fotogrupe i novinarske skupine NASLOVNICA:

Stella Palazari, 6.a

GRAFI(KI UREDNI(I: novinarska skupina s voditeljicom GRAFI(KA OBRADA I TISAK: Elektrostrojarska ikola Varaidin NAKLADA: 250 primjeraka

(IJENA:

(lanovi novinarske skuPine

10 kn

*

Pinkler

Km wm&w&wffim U ovonn

hrolu

5adriaj:

Uvodnik U ovom broju

2 3

Tema broja: Ljekovito

kraja Dogadanja Anketa Ugostili smo bilje naiega

4-5

Tema broja

Ugostili smo...

pismo hrvatske kulture

Razgovor s lvanom Pakrac

Driavna smotra,,Dani kruha"

Utenje u prirodi

6-15 15

16-17

Literarno - likovni

podlistak

18-19

Neki su otiSli, a neki

doSli lzvan uiionice Put putujem

su

20-22

Glagoljica

-

23-24 25-26

Uteniika zadruga 27 ,,Pinklec" 28 lz naie knjiZnice 29-30 ObiljeZili smo Naii osmaii 31 32 Natjecanja 33 Sport 34 Stranijezici 35 Svijet zabave 36 Strip

lzrailujemo sapune i balzame za usne

Dan

otvorenih vrata

ffi Finklet

Projekt

f,f ekoveto e&XXe m&&egee kwm$m

Ove Skolske godine na5a je 5kola krenula u razradu novog projekta,,Ljekovito bilje na5ega kraja".ldeja za ovaj projekt rodila se u glavama naSih utiteljica i uiitelja kojima je cilj bio upoznati ljekovito bilje kraja u kojem se nalazi 5kola i nauiiti uporabna i ljekovita svojstva pojedinih vrsta biljaka. Oni su na svojim sjednicama isplanirali sadriaj idonijeliplan iprogram rada na projektu. U projekt su ukljuienisviuieniciod prvog do osmog razreda, njihovi razrednici, ostali uiitelji i pedagoginja 5kole. Pogledajte 5to su do sada uienicizajedno s utiteljima napravili...

Svi razrednici na svojim satovima

razred'

6t;lt

t;'t l.tt,;z

Povjerenstvo za provedbu projekta u

,ry't*,;tr* a*;r?

sastavu uiiteljica lve Ratkovii, Marjane BorSiak, Karmen Milovec i janje Vadon

nika upoznalisu uienike s ovim projektom i formirali radne skupine s odredenim

zadacima. Zatim su svi razredni odjeli i zainteresirani uienici dobili ankete koje su morali ispuniti zajedno sa svojim

roditeljima ili rodbinom. Cilj ankete bio je ispitati lokalno stanovniStvo o

,s

'

odrialo je zajedno s ravnateljicom Skole

i .t'

l'

| ._._ 4 ffi-

WWW

ffi

s

23. s'rjetnja 201

sastanka bio je zainteresiranim

mjeitanima

predstaviti ideje za novi projekt,,Ljekovito

spoznajama koje oni imaju o ljekovitom bilju. lstraZivanje je provedeno na uzorku

mjeitanima. Sastanak se odvijao 3.9odine u prostoriji 5kolske knjiZnice s poietkom u 18, 00 sati. Cilj

sastanak

je kamilica, kopriva, lipa... Ovu godinu uienike iemo upoznati s 10 najieiie

bilje na5ega kraja'i Sastanku je prisustvovalo

koriStenih biljaka (od prepoznavanja, sadnje, sakupljanja, su5enja, koriitenja, :,:y$|ii1i.,,:,:,.

7A

:Wg,:,::

IT

s3

'?tE

?1 ,,,,;:,,::{&rAk;:,,.,

,:,.@ijair,:::a:

1g 1.7

te s ljekovitim svojstvima i nutritivnim vrijednostima svake pojedine biljke).

Mjeitani najvi5e koriste ljekovito bilje u pripremitaja preko 500/o, oko 20o/oih koristi za pripremanje sirupa i soka, a ostali za mast, miris, kupke, obloge...

Na temelju ankete uienici su dobili zadatke da istraZe o pojedinim biljkama i izrade plakate na temu najteiie koriitenog ljekovitog bilja.

desetak zainteresiranih mjeitana. Ravnateljica RuZa Levatii i utiteljica lva Ratkovi( prezentirale su plan iprogram projekta za ovu ikolsku godinu. Nakon upoznavanja mjeitana s planom, sastanak se nastavio izmjenama znanja i iskustava mjeitana i povjerenstava. Mjeitani su drage volje

1:'t*.

::.:

::''

:a

:

:'::.:: : :.' ::YA$,4lliA:'.::::

1t

od ukupno 118 mjeitana. Analizom ankete koju su proveli uienici T.razreda (na satu informatike izradili su tablice i grafove) dobili smo podatke koje ljekovito bilje mjeitani najviSe koriste, kako ga

spremaju te na koji ga naiin koriste.

Mjeitani sveukupno koriste 46 vrsta ljekovitog bilja. Najieiie koriSteno bilje

Pinklec

Sastanak s mjeitanima

iznijeli svoja iskustva, znanja te naiine uporabe pojedinog bilja. Veiina mje5tana s naSom Skolom. Neki od njih ie nam otvoriti vrata u svoje kuine radinosti iz ljekovitog bilja.

je otvorena i veseli se suradnji Plakat izradila Tena Kuhar,6.b

Kmxgmw&r s Wespeffem &Xer&eom fu!&$ak, rm$e$&mrx&xwm XfueXmwe -i--..,ljeLoritim

Gospoda MiSak srdaino nam je 1 1 . veljate 2013. godine otvorila vrata svoga doma,

bifiem?1l1l,:l,:l,,.,,,,1,:,i',l,',r,:,,,r,'t.,l,,,',l,l,tt.l,,:l:,:,l,,

lmale smo brojna pitanja, a ona je sa zadovoljstvom podijelila svoje viiego-

,m.ledOsti:,, kad,a,,'ria. ml:i,:r:A,dri,la,,,,,U,,,,,AU,Stiiii:;.

di5nje iskustvo s ljekovitim biljem. Svoje je znanje i ljubav prema ljekovitom bilju stekla kada je radila u Austriji. Povratkom

,I(o,ie:,U,e,konitori.b![e,.iaku.PlirateJ.,,,, ,5ra,k.u. p'lj.a rn,..'.,p.u nlo,ir .lbrilU'al,kalr,rr lkol0li!,vlU;

u Zbelavu,

steieno znanje i iskustvo nasta-

Ka-kO,,sd:ldiUgo.ite6 b'-

tBtitUermlr:,iA:m:rr,,i,e':,',Pro.c,ef'ar,r::blartiti.l,rj:o:silr::rU.l

rrrr,.r.,.,,.,t,,,.'

,,p,t,,,1'6,it.:J.rirtr'Ur;,,,,,,',,S,t,oll,,i'i,,nri:r'krirrr.rrrr,r

vila je proiirivati. Pokazala nam je svoju

:m'ajitiln

kolekciju sakupljenog bilja i objasnila gdje ga sakuplja, kako ga suii i sprema.

,Gdia'rgaiisakupliate? ,Stat,kU

U.,'l,d:U,$,i,(U';,,1,1lh,erch

p Ula

br,azgrrrul.i

;',,,Dliest'lt

u,.',,,',r

i'.r

r Irr,,

r,,,

.. ,

-.r

rr:,:ii ...r. , r:'rr,r,Kiama.6d,,iglrgna

m,tr:t"qra,.,, Ur'rr t,itVO:in,l::,tVrf lt.U.ti,: ttt,lt,.t:a

'p.aedje,lima,

rkoja.'su:,'dalarkor:6d,,Cest€',i,

zagaclenja, na napu5tenim njivama.

Gospoda nam je za:pisatu,1, iQq,sipt,za iok,od bazg:ihog cvij€ta ri 5ok od,bobirca,

Pod'delila,je s rnama i po5tu,pak iziade,,kreme od'nevena. Baza je rVinjika m;5i''16i;"r", 2agrljava: l,U to se-'doda nevenoV cvij,et i ostavi da,odstojl pre ko

,rbazge., r:Kako,CatsuSite,rir,,spremate?,,,,',r,,',,,'

i,ir jer,, 1g, li :,1

:5 ur

l,r'd,u,r,rir

rr'rh

rr,r,'r,,,,r',

a,', p r,oZ ra.e n

o,m

,rnj,estur a,r,trUVa,,na,,su,h,16,r,6j,q5tim,a; rur,r

p,3p;t:n,,a't'i:mi I'Viet,rir:crarma : i'lri

stakl,enkam:5 kada:,je, droVoljn6,.5u h,..

r_Za,ito,koriitite liekovito,bilje?,, r,, lZa, iaj, ftov15flrmi siljez; barg u. stolisnik. ,,rarajiinu.duiicu;, karmilicu; Na razgovoru s gospodom

Miiak

2a,

no(i: D,rugi dan se malo Podg,tij€, procijedi i stavlja u rnale plastitn,e botice. Da krema ne bibila raspadliiva; droda se i malo voska.,Nevenoval,kre,ma

jako je dobra za sve koZne bolresti.

ulje: gospin u

Simona (ep i Lucija Njeii(, 8.b

travu: za, kremu: neven i'stol,ilnik.

Kmxgmwwr $ &mem e&kac, uc&teXiicorm rl?etematlXse

Ww&ww&m $e mm&m e&e{p&wkm Urgaja:mllgatyi(Vi5e,Od1130l1gadina:;,,,,,,:,:,,:,,:,,:,:'::,::::::,:,,:,,::,,:,,::,,:,:,:',',:',,t',,,::

rkojel]ntl1e'6ije1e:r1a

l0oinrjeml:irdo,li .lbjqite,u*e.:bilirftr,iq,rrejiteii,:,'rlllfrl0:ih':::,:::,::,,,:,,,:,:,:,:,:,:, U polieb.tj0Xat0!,,,,,,,,,:,,,,:t,,:,.,,:t

:,',::.:,,t,.,:,,,,,,',

jdiaie,,,Slerl je Miter bitjktr:iqiq,:r::l

.!,,1julbav$,ii,

biiir,ni jetlulve.

liiepal]l

liililliov:iti::r Nikeime.,piiyh(eltlojlmriig.le omi.,!,eke svojim cvijetom, a neke svojim mirisom.

Ur:$q'm:nffi l,qigAiamlmatjilja.l{. ment ililkafiilli€It;...t.'.

ka,!i,i

:iallf ju;:nimnild,n-9,qliffi ;ipe!n':il]30madur!lq!!!;rr.]]:i

.xak0lizgiCda:Un!.da-n;nnkonl:pouffi

:t!0lliniilk;ltiatinijtll;]illjer'l]ui]rrriltU]:qigiad,q],yrtt'imllrl

Svge ,ih,bo.dno.viiieme;lka dtl jc.lli jepo,,,iliirrnft

p05rdenu:rbiig:i,

,U,qhtil'0mllplov0dli,rniu,sv0m.rrilu;,!a;(iiakg,,ll;i;';:,::;,:,',,;',,,,,,,,,;

:i!ipu]:,1,11.,;,,;:1:',1,';:;1:L;;,,L,,

li?:l,,

fi lq,ll::i:,.

rrin0grrrdu]tlD0ttaj.eem],p0'fufii;],po.i0104/0r:!|rt:tr,]ltrtirttr,l

polltaaililveiii--"'

-U*trlr;li]]::::,:,,::::,,::,:,,::,::::::::,::::::::::::',:::::l:::::::::::::::::::::

rp.toljeid,,ka da' jeli0ma,,na jijep.h,lpq,na.,p{9rff eln0g.r.:r,.l

lun0iii'i:mui:p0!1!lUl:mi:'hdrbirnjr:iilU5eilialrrlrr:rr:rr:rrrrtrrtrtrril

Xada,i kako

ite

sC

odluiili za hobi saku-

.Cdjs.ff

,

Koliko vremena provodite

!iUplinte',frfill,,Fl?:::,,:,::,::,r:::,

s

biljkama?

pljanje biljaka?

jke]oje::0(iattul,q.:t1.l0[tilVitr.l heiim:lnalliyadii:4a:::rl :Bril

I5h,1{.dr'nlmal0i:pmii(effi:'p0rlVrtql,dai'p.0

Ve( kao dij€te brala sam s bakom ljuo'ice,,jaglae

;P0[!ltltttlriUlt1ni!urtiitir,l:,;:::,:;;:1:;:1:;11:;:;:;:;;;;:;:;;::;1::;;;:;;;1;;;1;;:1:;11:11

,it0j.e:p9tice,i.,lj0](ouitq,lbitje,ljt{rlo'lim.ru0.(iii,r,r,,,'lrr,:,.,,rr:riri,l

njihove promjene u rastu i razvoju.

i bazgu, a intenzivnije sam ljekovito bilje poiela

brati 1 980. godine.

,$igalatali,lam,0:rirda{i&iit0ttrtbelii.a::i'::il:a':,::,.:,,,,.:..a:t:

r:p, Sto Vasje potaknulo,da se bavite uzgojem

biljaka?

Ljekovito bilje uzgajam kako,bih imala,prave

g l,edami,llir::,t,l.,

,

.fto][iite]iatiitorali,.nriim,n&[illl,pl'::,;::;,:';,';:,:;,::',,',;:,,:,;;,

u?t]:t]:tilllrl::]l]l'1];;,1t,:,1:',,1',,',,',,,,,:;';:;,,:;,;;::;1111]111]1,,L,:

i[€k0titol.biljelUr$aiAm]lleiemilar'io,ial:tlaitite:,r:rr:rr,rr..::

'p0tre

,lD,iA,SlN0jil:u:ft-n

t:i{i,qdill!1qri::p-riiaar*:.,

i(ii:[klj.r.(ii0ita]:u:pt0jek,;U@it0r,,:,

]:bifielf :up02,naite]i]n uiife,,piep0inrtilla(0vilo] bilie

i

tlidde:

ekoloiki uzgojene biljke, koje onda,k0iislim,za

Itrda,:hi,Uai'.iiatl*atlttfi

cajeve ili uvarke.

jidp'rlsBtnlkojrvrrn jtlnaidirit;:k0julb!5ti,..rr:rr:.i

Koliko se dugo ve( bavite uzgojem billaka?

ilKdial!1i:ierlbilil(airaaid,iiii!1pt)u:ka0.di:rglp.itaEll:,:,,,:..:,,:

:odib'|rf

:;ialnidlui:9inj-plkt;;lje,lkOdtqrhilldl!.:!',,,:,:,::,,:,::::::::t::),:,:,:::,:t:,:,:t::,:

eb€rctarl,ll,.,,..r.:l::l::l:.i

iiri,:iejto}.::::::::::::::::::::::::::::::'::::::::::::::::

rlkOje.hsteU:rnaiern'iavi(rjrrWalib,!.e,rpiii0di; ,kAlqil:,UZrludl

dar

jE

0tiiOda.*aiarI;APO'IEKA1:'

jef i',"'r'

rrri

ine,],r 1'1,,11r,1,,,

Petra Beniek,6.b

Finkler

Pniredba ua prwa$iee

&f Yese&w$ etrra{F$ffeM KeWw&wK&

svoi prvi

.U:i,lh:elg.'ij,r.l:i,iulir,ilklo.1!,,U. ;1,p;o,11.p1i.V1,l

lplU.t,,:26,p6,,-

ratili daci prvaci. Dobrodoilicu

medu Skola rce za?el)ela im je ravnateljica Ru2a Levatii koja se prigodnim govorom obratila i svim okupljenim roditeljima. Kako

bi taj dan 3. rujna

201

2. godine

na5im prvaSitima ostao u lijepom sjeianju, pobrinulisu se uienici

ietvrtih

razreda s utiteljicom

1.a PRVI RED DOLJE:

Lovro Zitnjak, David Sestak, Borna Palazari, Anamarija Zmuk, Nika eep, Lucija Beniek, Lea Magit,Viktorija Juran, lnes Cesar DRUGI RED: Karlo Pretkovii, Nika Horvat, Jaia Berger, lvan Majetii, NikoVitez, Antonijo Mikulit,

lvona Valentak, Lana Bentek, Nensi KuS(er, lvana Sambolec RAZREDN ICA:

Anita MiSak

1.b PRVI RED DOLJE:

Martin Peiek, Tena eajavec, Violeta Roiko, Lana Bogovii, Lorena Bogovit, Karla Gali(,Viktorija Jurii(, Kristijan Fot, Niko Horvat DRUGI RED:Martina PeriSa, Petra Per5i, Ana Drk, lvanVranjeS,Teo Labai, Marino Bogovii, Ana Behin, Anamarija Hrastovec, Leon Soldatek RAZREDNICA: Branka DruZinii

Pinklec

SEEoEsEeE

K,o.baI koja ie orglanizi,r,aIa i pripremila priredbu. Uvje2bani uienici 4.a i 4.b razreda izveli su recitacije Veliku vijest i Prvoikolski 2ivot, te scenski prikaz jednog Skolskog razgovora. Sve je bilo upotpunjeno plesom i pjesmom.

Nakon programa utiteljice su ,p,rozvale, svoje nove uienike. S velikim uzbudenjem, mali su alaci

,l,V,a.n,om.

dam

krenuli za svojim uiiteljicama u utionice na jedan Skolski sat.

Tena Kuhar, 6.b

ErXavrla sm&tra,,[}ami krnrha

U:,rStariigratd'u,,r,,Pa,klerh,i,t,ir':

od,rZarnra:r jre

drrZ,avrn e',SvEtra n o S,t,, r,i,,s,motia ;;,Dan

i

*

dani zahvalmosti za plodowe eermlje"

J'Ele nra ' B-enie,k,i,, Lo r;r lu.i:ite:tj,icar,

rS.ar

nj

re, r,Pro

lfutadilit:'u

lja

k,, i, Lj i l j a

VaraZdinska Zupanija bila je jedina '.p!.atrnjli

he, 82 i k;

2em,lj,erll

Vaiaidinsku

s,u ZuP_a

niiu na

I

Vl[l r,bin ovna,,ikol,a VaraZd:i,n,'i1 5p*6 nr r' ikol,a, u,Mra,rutsn6r.l,5i,B;6v6rn,jaVnosti.

U.iernit

I

i, i u.d

i

tel

jriri

Vll. i

5

ko I e' u

a, mj e5'ta

n i m a,

os

m

n

ovn

e-

;Udiugomr ;il{ajdi,na'f i lokalni m OPG-

ov[6l helj_de,

predstaVi,li sru proiz-vode od tradicuske,poljoprivredne kulture

lzlagaiice Lora Kova(i(, Petra 5poljar i Jelena Beniek ponosno su

ikolu

predstavile naiu Skolu

,Kutan,a i Zbelave,,,Sed,m,u oSnov,nu

- hajdine. Posjetitelji su mogli ku5ati Zgance, dinstanu kaiu, palaiinke, razne vrste kruha, zlefke i gibanice od hajdine. Naravno da nije izostao ni osebujan i karakteristiian kuianski ko5titjak koji su uienice s osobitim ponosom nudile posjetiteljima, a svojim je jedinstvenim okusom razigravao nePce. i Zbelavci

o'ivol,rre6g na]lodnoj:rs m otii,:l 4 i i.sto pa da pa le, d,Vtj.er ,5,ko lrei '20,1,.2,.,,god|nE,,2a,itu

j uradinj,i Si,r6djte,tj

od 53 izlagaia na smotri koja je predstavila svoje zdrave proizvode i jela od heljde ili kako je zovu Kuianci

ki:iuh,a..,'dani'2ahva l,n,osti,za:,plod,oVe,

Lora Kovaii( i Petra Spoljar, 7.b

predstavile su sedmaiice Petra Spoljar,

Vll" Skola rnladih filatelista u Elektrostroiarskoi SkoliVaratdin

Kxx& &&&&rmtcm Kl,u'b,,,ml'ad,i h, fi],atel

predavanju ses uienicima druiila maskota

ii

filatelije Hrvatske poite, Marko Markica.

t f ostr oj a s

u

rs,e'd

ka.,

iita, Tra,koiian'i,E'l'ek. ihof a' Va:ia i d i n o r g,a n izi ta1 i

m'u, ps, redru:, i kq

I

u

m la d

l,h,

f

iI

atet,ista,

Uienici od iestOQ,do o5moQ, 1a21eda naie ikoIe, u pratnji uditelja Jur,icâ‚Ź,,Hu613fl ;16, u subotu 24. studenog a 2Al',2:..'Qodrne; sudjelovali su u ;adu Vlf-,(kole mladih filatelista. Domaiin je bila Elehrostiojaqika ikola VaraZdin. U sklopu 5kole odrZana su predavanja i radionice. Predavanje o znaiaju poitanskih maraka i povijesti sjeverozapadne Hrvatske kroz poitanike marke sluiali su svi polaznici 5kole. Na

Utenici su predavaiima mogli postavljati i pitanja. U nastavku rada uienici su bili podijeljeni u potetne i napredne skupine, U poietnim skupinama uiilo se kako na zabavan naiin sakupljati poitanske marke i postupati s njima. Polaznici naprednih skupina osmislili su i izradilizajedniiki izlolak na temu poitanske marke kao identiteta sjeverozapadne Hrvatske. U zavrinom dijelu uienicima su podijeljene diplome izahvalnice. Uienici su ispunjeni novim spoznajama i vjeitinama zavrSili

Mladi filatelisti na zajedniikom predavaniu

ovogodiSnju Skolu mladih

fi

latelista.

Petra Beniek,6.b

::::::::::':':':"::l::a:.::.:::.:.::.:.:,::':"'

Pinkler

lntegrirami rat hrvatskog jez&ka ! pmw&jest*

G&&&&e.&e&& a p&www hmra&ske kul&erre .i1Uii,|Qr,n1,i1a rU;l1r',h:rirV

a,t Sr'k,org

ti,t,i:rer2,i :k,at1.t,,J,ri5,t

listopada 2012. godine, napunili su uienici 6.a i 6.b razreda. Uiiteljice rr,h..i

Va,t's

ko

q...i.er'!..k.a..r .N'irk6',!.!'n1a...,5.! p.e,k'.,'1

l,MA j;r,'.Sold,at1e-k,.p,f ,ip,i e m

,i!â‚Ź,:,5rU,'z aire d,n

rrS.:rrrrU:(i:t:eljerm,,11|i,,,pO,V,ij

eS,tri:,',J'U

iir:

-

o

-

:H.ru.nj.ard ij'e.m:,',,plri,l,,ii,nlo,. .za,bavra,n.,i:,ri

poutan sat. Podijelili su nas u Sest skupina i krenulo je ponavljanje i t e: n j]e ,z n,a n j a.io, p i 5 m e-,n'os t:i Hrvata, s naglaskom na glagoljicu.

,:,p

t

o:vj e

re

Detaljnije smo ponovili znanje

o

,h,ajrstarijem,ejelovitom, .spomâ‚Ź hi,ku

hrvatske pismenosti, tj. Baiianskoj ploti. O povijesnom znaienju tog

spomenika ispitao nas je uiitelj iz povijesti, a o jezitnom iknjiZevnom z,haienjur uditeljice iz,',h tvatskog jezika. Napokon smo mogli odahnuti uz prikaz i zvutni zapis izravnoga teksta Baiianske ploie. Da bismo ga bolje razumjeli, uiiteljice su nam podijelile listiie teksta prevedenog na hrvatski knji2evni jezik. Slijedio je najzanimljiviji dio. Svaka skupina dobila je nastavni listii i upute za

Kad se male ruke

Pitali smo uienike ito misle o ovakvim satovima. Evo nekih njihovih dojmova:

zajedniiki sat hrvatskog ,,Taj

jezika ipovijesti bio je bai zanimljiv izabavan.

Tekst Baiianske

,,Tijekom mjeseca listopada u naiu se Skolsku svakodnevlcu uvuklo neito za nas uienike novo, a zapravojako staro.To su

stara hrvatska pisma. Kada nam je uiiteljica

rekla da iemo

ploie

Marina (vetkovi(,6.a

sat hrvatskog jezika i povijesti,

,,Mislim da je ovo bio vrlo poutan

nestrpljenje

zabavan sat jer smo

u

rad. Ukratko, svaka je skuoina trebala 5to vjernije i urednije napisati dva stiha iz Ba5(anske ploie uglatom

menijoS viSe je raslo. Jedva sam doiekao taj dan. Najzanimljivije mije bilo kada

smo pisali glagoljicom. Neki su bili

nekada pisali stari

glagoljicom. Moram priznati da nije bilo bai jednostavno pisati na taj natin, ali zato je bilo vrlo maitovito i uzbudljivo. Posebno je lijepo bilo vidjeti konaine rezultate rada na panou uiionice.

spretniji i uspjeSniji u pisanju, nekima je trebalo malo viSe vremena, no

Slaveni. Zelio bih da ponovimo sat pisanja glagoljicom, te da

lvana Pakrac,6.a

Pinklec

pisan

latinicom trebali smo po skupinama napisati glagoljicom.

Puno smo nauiili io hrvatskoj pismenosti."

imati spojeni Reailtati rada na panou udonice hnnBkogjezika

sloie, sve se moie!

utiteljice su bile zadovoljne naiim trudom. Skolsko zvono stiglo je prebrzo.

Zelio bih da bude joi takvih satova."

Domagoj Laba5,6.a

i

povezivali gradiva i kako su

utili pisati

dobivamo tekstove koje bismo morali deiifrirati i oni bi se Filip Kereia,6.a ocjenjivali."

Srxsret s dleEa&m&c&ma prometme pmXBcile

&&Ww&K&

m&ke&

&wm&mX

Uieni<i demonstriraju pravilno kretanje u plometu

Dolaskom u Skolske klupe, naii su

prvaiiii postali inovi sudionici

u

prometu. Upravo zato, 26. rujna 2012. godine, posjetili su ih prometni policajci. Kroz razgovor ucenici su

kont,aktr* lsrl.nepOznatim,osoba mra ,i ,b ioj ev iim a, t,e l ero n a porlieij e. rNa kr,rj,u

;tP,r.ijre

ovog krrasnog d,r'uienj6' pol icajci su utenicima podijelili prigodne

j a c,ai, a,,,Sadla,,,se

darove:, pernicu's prometnim znako.

iZelj,ela,,bili.da,.nai

U

upoznali osnovna pravila ponaianja

vima, olovke, blokove i privjeske.

u prometu. Saznali su kako se moraju

lana Miiak,6,b

kretati ulicama, gdje smiju prolaziti cestu, da cesta nije mjesto za igru.

Takoder su razgovarali o vaZnosti no5enja kacige, vezanju pojasom u automobilu i autobusu, o ponaianju

Pitali srno u'ienike kako,im se svidio

ovaj sat, a oni su s uzbuden

jem

izn

ijeli

rrb

Sarm,:,r,,rr5,e.

o,j,a,l,a,,,r,,pro.lrri,t,ar:

iVi iei,,nre,bOj,,i,rn,,;

opet

I

,,,

pdsj.4te.1 i ,.Niki ftp;,,.1,.a

,,Puno sam saznala

o prometnim policajcima, a najvi5e mi se

svoje dojmove:

svidjelo kad smo dobili poklone."

,,Svidjelo mi

Nika Horvat, l.a

se kad smo se igrali policajca

,,Najljepie mi je bilo glumiti auto ivoziti

iautomobila u prometu."

prema znakovima policajca."

Lovro Zitnjak, l.a

Antonijo Mikuli(, 1.a

Kucams&q! daxa foXkXora

W$&seee&ffi & 6x&ew@&w w&&w$ee& Kw&amfl ,U,,,prie,p.urn o,rnr,,p,iu,$tve,no

fi lrdomur,u:.Ku:d-a,n

M,r'iof U;,.rt0glr,',dA aia'::2:,A ;:,,li:ii;!ta,pa;dA',;20 1';21', g.odine;,,b,ib jeu..rla:,iiio;'M}e5lanisu.:moE|i uZivatirrrul,,h,astu.p!,m,a::rurte,n'ikd:naiie.,gkorle, i:i,to,,,dIa,m.stke'l,ilku, pi:n,e,,,,pod,,

Vodrltvorm,

.0'i iteIiie,,Lji'|jA:h.€,lBrZikriarrite nlkom,liEriomi ;;Ko:tA' A;ei.':l:i:t,1i.notie.n'eall:: rtei: f 6rlrkloii:ne

Folklorna skupina uienika Vll. osnovne ikole

Vec

tre(u godinu zaredom ilanice

f

kupine1rp.od1lrcdStVorm.r,Uiitel}iiar1KaimQn

M]ll0ve(,il S,ei€tlKd'lail..Knlft .i::l( Ul

rhrke:liU., ug

Dl,.5a:linotea:r,t€rT5,:;iFa,i'in1iiai!1t:

mti le ::'::k'aJri

r,,rrrrr:,':,r

Filipr,Ki rCia,i: t)ominikliinji(rulicetltk0j.$tir,:l:il

,to'm,b'olii,OVomlrn

rnif€$at ;Uio.m.':bi.gEn.ilq:.;

Udruge 2ena,,Kucanke" organiziraju man ifestaciju pod nazivom,,Kuianski

ilU.,lrsVo]lmr'.ptelO'm'.r'l,.lpjesm6mll,loboQatilf !

:toaiieirai0r,,l etj:el'e'ip.o-kaZatir.djeCl'.i.,,biuldUidi:m

:ku:ltu,f n,o,r,u,rnjdt niikir,:PrioS,h11t,;,,Ta'kd d'eri;

:

dan folklora", koja se i ovog puta

tVii:poijeilte]jrir.mrog]i::iu riaiqkdat!,:irloZbiU 'i-ad'6ia:U dii{:uge.Lefiieii,ailii,,,'li,,s:iei u ]o,ku]Satir u

pokazala iznimno uspjeinom.

nariaitaiirmal,ka: 6.bi:ia

j,L,l

,,Se,lnjeg,uirUr,.i..liuV.qil0rstA,ii,

piie$me:li: ,p|esovi.:na $,($,:,zaViiig1!;a,; ,::,::;|Miij?i1;F6gii;i;17:9,,,;,,,,,,

Pinkler

*tl

flqr

rll.raua*ila

.!*ril+

i-

E.-.

--gf

Y

EI

r:L.

V- l'

iF

i

er=rEtA-

fr*(r?^.L.F-h

E#gE= - Z&Yl1rl- &lvit*G - -tE

treiu godinu zaredom, naia je Skola otvorila svoja vrata.Tema ovogodi5nje vet tradicionalne manifestacije bila je ,Voda". Odrialo se mnogo zanimljivih i pouinih radionica kojima je prisustvovalo mnoitvo zainteresiranih posjetitelja.

Ve(

V!:a.ta,rution]lt'a,.,.b,ifa Iu,,30i oiuj,k,a,

2012. godine otvorena za naie drage roditelje, djedove ibake, prijatelje, susjede idruge znati2eljnike i zainteresirane. Utenici su vet unaprijed mogli odabrati lad,lronicu u kojoj]riele ispro,bati svoje

sposobnosti i zadovoljiti svoju znatiZelju. Sve je zapoielo u 16, 30 sati okup,lianjem daka prva,ka i niihovrih roditelja u Skolskoj knji2nici. Tu im se pozdravnim rijeiima i kratkim govorom obratila ravnatqljica RuZa

Levatic. Slijedilo je upoznavanje buduiih daka s njihovim uiiteljicama.

lnformatiiki kviz,,Koliko znate

o vodi?"

V,ei i,ha rria,dio.n!.ca.,z.a:R.of erla ,je s,r ra,do.ml u .,,[,,7rr,,0,0,1i,ati'!.. 5ni,, pO Sje.ti,te,ti il lmlo g :l:iiiiiui I

uiivati u razgledavanju iak petnaest radionica, a oni vjeitiji ihrabriji i o,k,Ui,a,t,i,:tse,:,ur'rniirma,;,:r,'Mrtlad,i,,ke.,m,!t,a,1i

izvodili su razne pokuse

s

vodom,

a

fizitari su izraiunavali koliko vode godiinje potroSimo. Biolozi su nam ot

k i i I i,

ito,

I

s,Ve,,m o

ie

m o,,p,,r,o n,a

f

,i,,u

kapljici vode, dok su na radionici iz hrvatskog jezika utenici pisali pjesme.. L,!!o,vnja ci rs u,iZiard i[i drirv.ner vodene slike, a glazbenjaci su nam

radionica iz tehniike kulture, radionica iz njemaikog jezika, radionica iz vjeronauka. Uredili smo i etno kutak gdje se moglo vidjeti kako se nekad koristila voda. Svoje znanje o vodi, posjetitelji su mogli provjeriti rjeiavajuii kvizove koje su nam pripremili informatica ri. Za vas koji niste bili tamo, naii su vrijedni novinari fotoaparatom zabiljeZilisve ito se zbivalo.

Pogledajte njihove fotog rafije,

zanimljivom izvedbom dotarali

moida tete poZeljeti pridruZiti im se.

padanje rk|ie. Bilo je tu,joS,mn,oitVo

Jelena Beniek, T.b

l(ako se u doma(instvu nekada upotrebljavala voda

Kap po kap do knjige

Krije li se iza ovih vrata potencijalni umjetnik?

zanimljivih radionica iz ostalih podruija, kao 5to su na primjer:

Volimo se likovno izraiavati

Voda kao spas

iivota

u Svetom pismu

Voda u mislima, osje(ajima,

rijeiima...

lzrada posuda za tekudinu uz nadzor

lontara Gjereka 10

,

IDION,ICE

t'::l:ll]llil'iliilli:l:::i.,1,',',,],,rilll:li:ra:liili]VJ].EBON'AUl(t,]t,:,,,11,11:'111,11'1,,,;,,',,,,,,.,,,,111,111:l:,]l,,

TEMA: Voda kao spas

iivota u Svetom

pismu ,:l:rr:t:,ttt,,t,:tr:t,11Votdtiti!:lii:ilnl:i:U|.e.la,0,U,a'irrPr!rtlolilal:rrr:rrirri,.ir.rr,rri:,: rrl:ti:ll:ti:tiiti.li:tl:ti:l::r::li:1,:lliliil:lll:ll::l,GlElO:GlRAF:UrAr:ltll::ttr::t:irrtrrrrr'r:r:::,:r,irri:irr.rr,rr::,:r,l: 1,:1t,1,:1r:it.ir:ir,ir;ir,;rr;t1rT1E:MA::rir.Dieterkti1Vii,,ier,:VOtd.0.;1:;.,':,rr,rrrr,,.:1.r1:1,,..,r

l,,.,,.,.,,,tt,tt'::tt.',VOtd,!:tti,lj,i,ieit,,VEdtiidtna',,'Sa,bOl.,,,',.,,t'tt",',.t,',t,,,,,, lr:r'lrlrr:r'rrrr.rr:rr,,,:r,:1,:t:tiitl:iti,::,:INFORiMiATI]KArrirrrrrr:::r:,ilttttr,tri,rt,rti:::,t:,lli],li.

irr.l:::l:,i,rrr'irliil.TrElM,A.l,',KO'l'i,kotihtAte:rtiir,:VOilri,?,:l''l.rlrr,rrr.l.:rtrrrr:ir ,,,,.r11.111,11,,',,V,odi.teliifa:rr:rBlra;le.nk:a,tTiorg,.r',1,i.(,.,,,,',,,,,',,',, t,:'t.lririit,itt,t,i]:]'i]r]::rr:ir:riTElt:NiftKA,:,KU:[T,UlR4,t,,,,i,ti,]:]'t:t,',t,it,i,t]'

,,',r:r,:,r.',1'TE,MA,;,',l,Ztir,d'a,'iiitlp:rer€:ntariiirarl:riard:a,',,'.,,r'rr, i11li:11,1r,r:r1ii,rili:l,,ir,l:1i:;.11,1;'m;Qdlelh:r,V0d,1n1d1Q,,,:kO1a,.,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,',,,,.,,,,,,,1, rr:r:r::rrril' 11itilt1tl,1:1::V6:d:i,rcU:i,t,D0m!in,ttJ:,U:iitii€t,,t,,l,,,t,,.,r,,.,,,,,,,,,:,,,l,

FIZIKA/MATEMATlKA

',,'iit[;,tsB,

TEMA: Odredivanje volumena i mase

0ponaiamo zvukoveJol"e

jedne kapi vode ;,,r,,,,,Vod,ilrelj,i:Ce:rr:D'u:rdar,Arnrdrfo:l,i:(;,Arn,it,a,,l,,,:, Ci

kai

KEMIJA/BIOLOGIJA TEMA: H2O - pokusi

Voditeljice: Marija Krajnik, Karmen M i Iove c ' ...,,,,.,.,,.,,,,',,1,,,,.., ... ....,.,, ',., POVIJESNA GRUPAT GEOGRAFUA ', ', TEMA:Voda kao izvor Zivota - problem

suvremenog,.svij,e,ta., ,. ,...'.,

,

Revijalna utakmica

,,...

Voditelj: Jurica Hunjadi NJEMAEKIJEZIK TEMA: Wasser ist Leben! ,Voditeljice1, Sqnj,a P,o,ljak; Sara KoIar

' ," I Ir, "H,RVATSK,,EZIK. , ' ..TEIMA!,,Kaplpqka,p'.d,oknj!,ge, ,

', Voditeljice; Ad,el,a,B,Jozd,,lVlij3, , .,ll' S.oldatelk; Nikolina Sipek,'

',

KERAMIEARSKA GRUPA POVIJESNA GRUPA TEMA: Posude za vodu - povijesni ; r''razvoj i izradq ' Voditelji: Karmela OZinger, Jurica Hunjadi, Jadranko Gjerek

Za d ru

ga,, pi

n

kl..,,

p

ri

p[ril{ffiffiff

,

A

je li? 5to me gledai?

LIKOVNA RADIONICA TEMA: Vo,dene slike Voditeljice: DraZenka Skupnjak, Ljiljana Bzik, Aleksandra Hrastovec GLAZBENA RADIONICA TEMA: Melodije Titanika

Voditeljica: Janja Vadon

lzrada modela vodnog kola

PRIRODA TEMA: Zivi svijet u kapljici vode Voditeljice: Sminka Hanj5, Julijana

Petrina, Marjana BorS(ak

tzK I mi ielimo vidjeti!

TEMA: Revijalna utakmica

Voditelji: Nikola Sedlar, Boris Doiek TEMA: Upotreba vode u

doma(instvima prije izuma vodovoda Voditeljlca: RuZa Levati( Ne propustite ni sljede(e godine Dan otvorenih vrata. Tko zna 5to (e nam

pripremiti naii utitelji i uienici?

Eksperimentiramo i odredulemo volumen i masu jedne kapi vode

l'lfiKte(

.*

W.r\

\\

Dan hajdine

Obitelislri dan u poliu

,;,;,,,@'.,,';,a,;,;.,,,',,,.,,,;; l:i:ri:::,,,:i,':l.:r,r,,lLlir':.',#ry',,',.',,','

1i#

*/!ff

-Prh, Pl. -.---I

llt:

--{ t: -&.5$ ry., tlI E-S

rEI]

f,

r

I

s kuianskim

kaiarinta

:i:;,',i:1 ::Ht?l;:':ff:;i;.-;.:yffii::''J;:i:?:i:ff:liJ: 4(np gr u't"su ;:;;,J[ i,?j,Iiljl:i1,.;:,J1,,.fi l::?,'ll;1: ;1,";

nekoliko retenica o upotrebi heljdinih proizvoda u kulinarstvu. Prvi izvodai bio je gospodin Danijel Stanek kojije na autohtonom govoru proiitao,,Kotenski

UDRUGA I PROJEKT Nedavno je u Vll. osnovnoj ikoli VaraZdin osnovana Udruga za oiuvanje tradicijske kulturne baStine Kutana i Zbelave,,Hajdina" diji se rad nastavlja na projekt,,Ko5tiijak'i realiziran od strane djelatnika Vll. osnovne ikoleVara2din i mjeitana. Udruga je okupila pedesetak ilanova sa zajednitkim ciljevima: oiuvanje znanja i vjeStina o tradicijskom natinu uzgoja hajdine, oiuvanje autohtonog govora i narodnih noSnjite svekolike materijalne i nematerijalne kulturne baitine kuianskoga i zbelavskoga kraja. Kako

biod zaborava oiuvala obidaj uzgoja heljde na tradicionalan naiin, Udruga je osmislila projekt odnosno jednodnevnu manifestaciju pod nazivom,,Dan hajdine'i

;:i,?,"1

?

Nastup ilanova velikog folklora

5tatut", a zatim i recitirao vlastitu pjesmu ,,Hajdina". Da se na ovim prostorima zaista iuva tradicija i kultura, dokazale su nam folklorne skupine uienika naSe

mjesne kapelice u Gornjem Kuianu.

Svetanu povorku tinili su: varaZdinski husari, folklorna skupina Vll. osnovne

ilanovi velikog folklora pjesmu,,Jelica je kruha pekla". Osim 5to dobro pleSu i

Skole Vara2din, KUD,,Mak" iz Trnovca, ilanovi Centra za tradicijsku kulturu grada Varaidina, ilanovi Udruge idrugi mje5tani koji su povorku pratili iz svojih dvoriSta. Kod kapelice sve je ve( bilo spremno za svetu misu koju je sluZio nai 2upnik Karlo Koratevii. Nakon misnog slavlja 2upnik je blagoslovio zastavu Udru ge,,Hajdina'i

ZABAVNI SADRZAJI U POLJU Nakon mise povorka je krenula na obiteljsko imanje Novosel na kojem je bio prireden kulturno-umjetniiki program

5kole. Clanovi malog folklora izveli su splet medimurskih pjesama i plesova, a

pjevaju, mladi Kutanci dobro recitiraju i glume. U to su nas uvjerili Marko Per5i i Luka Labai koji su recitirali,,KaSarsku pjesmu", te DominikViSnjit i Filip Kere5a koji su se u skeiu,,Mak i hajdina" dotakli susjedskih odnosa Kuiana i Trnovca.

Folkloraii KU D-a,,Mak" izTrnovca lijepo su se nadovezali na svoje domaiine.

Posljednja folklorna toika pripala je tlanovima Centra za tradicijsku kulturu grada VaraZdina. Vesel u atmosferu upotpunilisu i deiki izTamburaikog sastava ,,Elita" s nekoliko zagorskih pjesama.

(lanovi malog folklora nastupaju

kojije vodio poznati voditelj VTV-a,

POCETAK PROGRAMA UZ BUDNICU

- Kiki. Na tradicionalnom koienskom govoru, a zatim i na standardnom jeziku sve prisutne pozdravila je

DEMONSTRACIJA TRADICIJSKOG NAEINA VRSENJA HELJDE Osim 5to se znaju dobro zabavljati,

predsjednica Udruge gospoela

Kuianci su dokazalida znaju i raditi. Svim prisutnima pokazali su kako se pomo(u vriilice vrii heljda, tj. kako se odvaja zrnje od stabljike te kako se zrnje nakon toga odvaja od netisto(a i sortira u klase.

Kristijan Petrovii

Manifestacija,,Dan hajdine" za poiela je 15. rujna 2012. godine u 7,30 sati, kada je manja grupa udrugara odjevena

u noinju ovoga kraja na biciklima

Ru2a

Levatii izahvalila svima kojisu sudjelovali i pomogli u projektu. Na pozornicu je

obilazila kaSarska sela: Kuian Gornji,

stupio i varaZdinski gradonatelnik

Kuian Donji, Kuian Marof i Zbelavu, te tradicionalnom budnicom najavila toliko iitekivan dan. Po povratku budnitara

gospodin Goran Habui istaknuvii vainost ovakvih projekata i dogatlanja. Na njega se nadovezao gospodin Crleni rekavii

u Druitveni dom u Gornjem Kuianu ve( se skupilo mnoitvo ljudi koji su u

sve i poielo. TeZaci su jedva doiekali odmoriti ruke i noge, te neito i prizalogajiti. Jelovnik je bio i viie nego obilat, a

prostorijama doma mogli uZivati u izloibi fotografija, prezentaciji kratkog videa o uzgoju hajdine na tradlcijski naiin, izloZbi tradicijskih i suvremenih jela od hajdine te izloibi ruinih i literarnih radova.

prevladavala su jela od heljde. A da uZitak

bude potpun, pobrinuo

MISA I KRSTENJE ZASTAVE

Pinklec

kojojje bio cilj odlazak do

se

Tamburaiki

sastav,,Elita". Uzvanici su se uz pjesmu dru2ili do kasnih poslijepodnevnih sati.

Oko 10,00 sati ispred doma okupila se povorka

NAKON RADA OKRJEPA I ODMOR Nakon rada svi zainteresirani krenuli su prema Druitvenom domu, gdje je

Uienici 2.a izvode,,Kaiarsku pjesmu"

12

Jelena Beniek, 7.b

Razgouon s predsled nicsrn Ud ru ge,,Hajdi mai gospotfom Kutom l"evati

e

tfubav .- glavmf Pekre&a& r o6uvaniu tradieiie Otkada je Skolskim projektom,,Koiiiiiak" autohtono jelo na5ega kraja vra(eno u Zivot, ne prestaje se govoriti o hajdini koja je ujedno i glavni sastojak toga jela. Kako bih saznala ne5to viSe o toj biljci, alsto tako i o Udruzi istoimenog naziva, zamolila sam predsjednicu Udruge za kratak razgovor, na 5to je ona vrlo rado pristala.

Poznato je da nas Kuiance nazivaju i kaiorima. Moiete li objasniti otkad taj naziv?

Teiko je odredeno re(i kada se uvrijeZio taj naziv. Sigurno je da se on prenio do

danaSnjih dana usmenom predajom s koljena na koljeno, i da ga stariji ljudi joi i danas koriste. eak se i u kajkavskom rjeiniku Tomislava Lipljina na5la rijet,,kaiarica", a izmedu ostaloga za potkrjepu njezinoga znaienja ka2e se: ,,Hajdinsku kaiu delaju ka5arice z Koianai'

Uzgaja li se jo5 i danas u kuianskom kraju hajdinska kaia?

Hajdinska kaia je preradevina heljde,tako da se hajdinska ka5a ne moZe uzgaiati,

ve( dobiti preradom poljoprivredne kulture, biljke koja se zove heljda, a u naSem kraju je udoma(en naziv

Cesto za hajdinu iujemo inaziv helida,

Postoji Ii razlika u imenima?

Upravo ste u va5em pitanju izrekli dva razliiita imena za istu biljku. Heljda je standardniji naziv, a hajdina udoma-

ieniji u kuianskom izbelavskom kraju.

Moie se redida je izaVas vrlo uspjeina godina. Prvo projelc,,Ko5iiijal(i a potom osnivanje Udruge,,Hajdina". StoVas je potaknulo da osnujete udrugu?

Prvo bih vas ispravila. Niita od toga nisam

joi

neito 5to (e ostativama mladima u nasljede.

imala sam

utitelja i zainteresiranost naiih

poklopilo,

podriku ljudi

u

gradu i Zupaniji.

Sve se nekako

ali

izdvojila bih ipak Vetrenie zrja

hajdine

mjeitane u kojima

je tinjala velika

ljubav prema kulturi koju su naslijediliod svojih oteva i majki, djedova i baka i koji su

teika

srca gledali kako ona propada

i nema vi5e uporiite u vama mladima.

Niste vi tome krivi, Zivot se zad njih desetljeia jako promijenio i normalno je da idete za svojim vremenom. Ali mi neito stariji, i oni starijiod mene, sje(aju se mnogih ljepota kojeje pruZaoiivot u kojem su za najosnovnije Zivotne potrebe morali puno raditi svi u obitelji, u kojemu je zemlja bila bogatstvo, a neteret. Unatodviiefiziikoga rada,takav Zivot pruZao jevi5e druZenja medu ljudima, sklada s prirodom, pruZao je okuse, mirise i dodire koji su danas vama strani. Osnovali

13

prema tradiciji, prema rijeiima, narofito kajkavskima,ljubav prema ormaru moje bake u kojem su bile spremljene poculice, podsuknje, ruinici... Potiie me Zelja da se stvori

podriku

nekih svojih kolega

Kako se nekada uzgajala i za 5to se koristila?

dio postupaka vezanih uzuzgoi heljde.

smo udrugu da bismo saiuvali djeli( toga.

Sto me je potaknulo da se bavim Udrugom

sam u tome bila sama.l u toj lijepoj stvari

dragih sugradana,

potrebno, uz sjetvu, odraditijoi dugotrajan i mukotrpan proces, i uloZiti puno truda i vremena. Danas nitko nije spreman toliko raditida bise od crnog zrnja u ljuscidobila hajdinska kaia, koju spremamo kao prilog i d rugaiije. Da biste doZivjeli cjelovit procel preporuiam vam da sa svojim uiiteljicama na satu razrednika pogledatefilm ,,Odzria hajdine do kotenskoga ko5iitjaka" koji su ilanovi Udruge,,Hajdina" snimili u suradnji sVara2dinskom televizijom u rujnu proile godine, a koji rijeiju i slikom opisuje veii

kraja 19. i Poietka 20. st.

,,Hajdina"? Ljubav, ljubav i samo ljubav.

Mnogo razlititih ljubavi- prema ljudima,

S

Nekada se heljda uzgajala u okviru seljaikih doma(instava. Sijala se rutno hodanjem po njivi izamasima ruku. Da bi se od sjemena dobila preradevina - hajdinska ka5a, bilo je

s

napravila sama,tako da bih rekla ono itoviie odgovara stvarnosti, a to je da je iza nas, a ne samo iza mene uspjeina godina. U projel<tu ,,Koiiitjak'radilo je jako puno ljudi, svidaci, svi uiitelji, brojni mjeitani i vanjskl suradnici.

Ni osnivanje udruge ne bi imalo smisla da

obzirom da se u Kuianima i Zbelavi niz godina heljda uopie nije sijala - ovo je napredak. nekolicina ljudi.

noinji

i

hajdina. Heljda se poiela polako vraiati na kutanska polja. Znam da ju na viSe hektara sije obitelj Pocedulii iz Gornjeg Kuiana, te

Ravnateljica u

Gdje crpite idejeza takve pothvate Vas najviSe podriava utome?

itko

udruga brojna (Sezdesetakilanova, oba spola isvih dobi). lmam dojam da svi volimo to 5to radimo i nekako je energija u Za sadaje

udruzi dobra, pozitivna. U udruzi slobodno iznosimo ideje. Dogovorili smo se da kako god ideja izgledala luda i neostvariva da ju

slobodno iznesemo. Kad neku odluiimo ostvariti, svi upremo snagama u istom smjeru. Ovu prvu godinu dobro nam je iSlo za rukom. Svoje ideje crpim iz izvora gdje ih uvijek ima. Duboko u meni

iutebi

je boZjibunar,

Samo

se

skoncentrirai

izagrabiS, (isto zrje hajdine izvuiei,toliko se dopuni. Tako ideja uvijek ima, a u koliko

ostvarivanju me najvi5e podrZavaju moja draga djeca, moja draga mama

i

ostali dragi, dragi Ijudi koji me okruZuju.

Mija Fodor, 7.b

Pinklec

Feta

$$xCI&ska bBelkXffi

ar

f,]o

ada

la

&tvtmw

re&w&w me&&m &&w,w&w

Biciklijada je kod utenika postigla ve( toliku popularnost izanimanje da se i ove

2012. godine. U njoj su sudjelovali uienici od 5. do 8. razreda. Obuteni u bijele majice,

godine javila velika 2elja za sudjelovanjem.

Planirana biciklijada realizirana je 27. travnja

s

kacigama na glavi iispravnim biciklima,

nestrpljivo su i5iekivali polazak. Pod budnim okom ravnateljice RuZe Levati(, organizatora biciklijade Jurice Hunjadija, uiiteljica lvane Kobal i Maje Soldatek, te neizostavnih djelatnika prometne policije, uienici su krenuli u organiziranoj koloni vet poznatom rutom. Biciklirali su krozZbelavu, Kelemen, Kaitelanec, Jakopovec, Kneginec, Gornji Kuian da bi se na kraju ponovno naili

5premni sudionici iekaju polazak

e

italuii ili sluiaju(i o vrlo teikim

Zivotnim situacijama mnogih obitelji u naSoj zemlji, uienici 4.arazreda zajedno su unijeli daiak radosti, veselja, djeijeg smijeha i igre pred boZitne blagdane

,'r

,r

i.'.'. .rrrr ,r,ir.,r

i

. ,Uie,ni.ci,plO,kazali odE-ovo.r1,o

it,

: r , ,,pr[11,6ixpje upiO,m,et,U,

naiinuiivdta,i kretanjaite kakol seznamo odgovorno ponaiati u prometu.

o,2d,ravom

ispred ikole. Ovom neizostavnom aktivno5tu ieljelismo pokazati kako brinemo

Tena Kuhar, 6.b

u mnoge domove. Svatko od njih odvojio je jednu, dvije iliiak po nekoliko

pod bor pokoju lutkicu, autii ili legokockice. Ova lijepa gesta utenika 4. a

igraiaka koje stoje na policama njihovih soba, itako razveselio brojnu djecu iiji roditelji moZda nisu u moguinosti staviti

razreda neka bude primjer svima nama.

Eko akelja pri$rupljamja otpadmlh

Sminka Hanj5

jestivilt ulja

&xxxne$&m& me& CIkoee&g Naia se Skola u suradnji s tvrtkom

u batvu-spre-

Bio-gorlva d.o.o ukljucila u akciju prikupljanja otpadnlh jestivih ulja. Ova akcija provodi se od sredine mjeseca veljaie itrajat (e do kraja ikolske godine. Prvi ponedjeljak u mjesecu odreden je kao

mnik koja

se

pravilnog zbrinjavanja otpadnih

nalazi u zakljucanoj prostoriji stare dvorane.

dan za prikupljanje ulja i nazvan je

o predanim

jestivih ulja. Osim koristi za okoli5, tu je i financijska korist za 5kolu jer po litri prikupljenog ulja tvrtka Bio-goriva d.o.o. isplaiuje Skoli 'l kn. Predvidena namjena prikupljenih sredstava je za

Evidenciju

svijesti kod djece i roditelja o koristi

,,ZELENI PONEDJELJAK". Otpadno ulje

kolitinama ulja

potrebe utenika slabijega imovinskoga

(ulje iz friteza, ribljih konzervi... nikako ne mast, motorna ulja isl.) donosi se i

vodit (e utitelj Spremnik za otpadna ulja

predaje u plastiinoj nepovratnoj PET ambalaZi. Ulje se ne prelijeva, nego se zajedno sa zatvorenom bocom stavlja

Ukljutenjem u akciju pridonosimo poutavanju dru5tvene zajednice o vaZnosti zaitite okoliia, kao i razvoju

stanja ili za druge namjene kojih su korisnici utenici. Najbolji razred u ikoli koja (e prikupitinajviie ulja u Hrvatskoj bit ie nagraden izletom na Brijune.

Pinklec

14

Jurica Hunjadi.

Tena Kuhar, 6.b

Amketa

Kes eakliu6enih ociena mn

polugodiStu 2+2+

+

* 4--t1t 3

+ 4+ 5 + $ : 5?

1+l+t+2+2=2?

5+5+5+5:5?

L+L+3=L;

Na5a pedagoginja

Ove Skolske godine, na kraju polugodi5ta

nije bilo zakljuinih ocjena. Odluku je donio ministar znanosti, obrazovanja i sporta jer smatra da je zakljuiivanje na polugodiStu stresno za uienike i nepotreban posao za uiitelje. Kao razlog navodi se i neujednaienost trajanja dvaju dijelova nastavne godine, 5to

znati da je prvo odgojno-obrazovno razdoblje znatno kraie od drugoga.

Htjeli smo doznati kako na tu novinu gledaju naii utenici. Provedena je anketa medu uienicima 3.- 8. razreda kojom je obuhvaieno 140 ispitanika.

Zanimalo nas je kako ukidanje zakljuinih ocjena utjeie na motivaciju, odnosno, bi li uienici uiili viSe da su se u prosincu zakljutivale ocjene.

85 utenika tvrdi da ih ukidanje zakljutnih ocjena na polugodiStu nije demotiviralo

u radu, a 37 uienika izjavljuje da je to

ipak na neki natin umanjilo njihovu motivaciju za redovito uienje. Nekoliko utenika nije odgovorilo na pitanje.

Na pitanje bi li

uciliviie da su se ocjene zakljucivale, 38 ucenika odgovorilo je da ne bi ucilo viie. Neki uie jednako ,,jer su vaZna oba polugodiSta" bez

obzira na ocjene, dok nekima ocjene na polugodiStu nisu jako vaZne. 76 utenika bi ipak utilo viie jer Zele imati dobre ocjene i dobar prosjek, a misle da (e to dobro utjecati i na uienje u drugom polugodiStu. Neki uienici priznaju da uie manje, ida su se malo,,opustili'i budu(i da nema zakljutivanja ocjena. Misle da ie im, stoga, u drugom polugodiitu kao i na kraju godine, biti teZe pobolj5ati ocjene i ostvariti ieljeni uspjeh. Ovo

vrijedi pogotovo u predmetima

u

kojima se gradivo nadovezuje, pa ako ne uie redovito teiko te usvajati nove sadrZaje. Dio uienika nije odgovorio na pitanje. Anketa ukazuje da veiina

uienika ipak uii kampanjski, to jest za ispite i pred kraj nastavne godine, kako bi imaliSto bolje zakljutne ocjene

i prosjek. Oni koji uie redovito imaju dobre ocjene bezobzira na zakljuiivanje.

povratna informacija o njegovom radu i trudu, te mu ukazuje 5to joi moZe i treba poboljiati. Neki uienici kaZu da vole imati zakljuinu ocjenu kako

bi pokazali roditeljima svoj uspjeh, i na taj naiin dobili potvrdu da su dobro radili.Veiina njih (102 uienika) smatra da je ocjena na polugodi5tu pokazatelj znanja i uloZenog truda.

Ali nekoliko uienika osmoga razreda ne dijeli u potpunosti takvo miiljenje, dok nekima,,ocjene na polugodiStu ne znaie niSta osim stresa zbog prosjeka".

Htjeli smo takoder saznatije li zakljutivanje ocjena zaista stresno za uienike i jesu liu prvom polugodiStu bili manje

pod stresom s obzirom da nije bilo zakljudnog ocjenjivanja. 78 uienika tvrdida im zakljutivanje na polugodiitu nije stresno zato 5to redovito ute i imaju dobre ocjene. Uienicima koji imaju vrlo

kad

dobre i odliine ocjene nije posebno

uop(e ne bi bilo ocjena. 60 utenika je odgovorilo da bi utilo jednako. 54 utenika kaiu da bi uiili manje jer,,uienje ne bi bilo nagradeno ocjenom" i ne bi bili,,pod pritiskom". Da nema ocjena, 8 utenika ne bi uop(e utilo. Mali broj utenika je naveo da bi uiili i vi5e, jer im je uienje zabavno i,,znanje je moi", kako navodijedna uienica sedmoga

stresno,jer to nije niSta straino" i imaju naviku utiti redovito. Zakljuino ocjenjivanje stresno je za uienike koji imaju loie ocjene i nisu sigurni hote li one na kraju biti pozitivne. Prema izjavama 32 utenika

razreda. A da i u petom razredu djeca mogu razmiiljati zrelo, pokazuje jedna utenica izjavom:,,Naravno da bih uiila jer Zelim imati dobar posao." Rezultati ankete govore da su ocjene uienicima ipak vaine i da velikim dijelom utjeiu na njihovu motivaciju. Ocjena je uieniku

pitanje ili ima nejasno definiran odgovor.

Nadalje, pitalismo ih koliko bi

15

uiili

nervoza i stres

se

javljaju zbog ispitivanja,

diktata, puno testova ili zbog toga 5to nisu od potetka utili i boje se loiih ocjena. I5 uienika nije odgovorilo na

uiite redovito i s razumijevanjem jer (e vaie znanje

Zato dragi uienici,

biti trajnije i kvalitetnije. Ono je va5e

i nosite ga dalje sa sobom.

Dragana Hrnjkai Pasquino

Pinklec

A7

w

\\ s

FosietiXm mas jc kaxatlXt* slilep&h I slabow&dm&h,,htroryi

W&&$ee& &w&e&s&w&

w

Xivot"

w&&e&&&&wm&&

Udenici od 1. do 5. razreda prisustvovali su predstavi koju je u knjiZnici naie Skole izvelo kazaliSte slijepih

i slabovidnih ,,Novi iivot" iz Zagreba. Zbilo se to 22. studenoga 2012. godine. Sjajni glumci svojom su nas predstavom ,,lspeci pa reci" podsjetili na neke vaZne izreke, kao 5to su: ,,Lijepa rijei sva vrata otvara",,,Bolje sprijeiiti nego lijeiiti", ,ifko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada" i mnoge druge.

Koje su

najieite reakcije publike nakon

odigrane predstave?

Reakcije publike uvijek ovise o tome koja

je predstava.lma onih reakcija kad ljudi nisu oiekivali i primijetili tko vidi, a tko ne vidi, dakle da se glumci fenomenalno

kreiu. Neki kaiu daje predstava sjajna, ali ima i onih kojima se predstava ne svida. Najbitnije je da su reakcije realne i da nas ljudi ne saZalijevaju. Dakle, netko jest slijep, ali ne moramo mu u svemu povladivati i reti da je dobar i kad

nije dobar. Treba stvoriti jednu realnu sllku. Reakcija ima puno, a specifitno na naiu sljepotu

najieiia pitanja

su:

kako se uspijevamo tako kretati, koliko nam treba da savladamo scenu i slitno.

Vojin Peri(, glumac i ravnatelj Kazaliita,,Novi

iivot" s naiim novinarima

Odlazite li na gostovanja izvan Hrvatske?

Kako bismo se mogli 5to vi5e pribliZiti

Zivotu slijepih i slabovidnih osoba, razbiti neke predrasude koje ljudi imaju o njima, odluiili smo intervjuirati Vojina Periia, glumca iravnatelja kazali5ta slijepih i slabovidnih,,Novi Zivol" izZagreba. Osoba koja iako je slijepa od djetinjstva, vrlo je angaZirana, s nama je rado podijelila svoja razmi5ljanja i spoznaje i tako nam omogu(ila da vidimo veliko bogatstvo koje nosi u sebi.

je osnovano kazali5te,,Novi iivot"?

Osnovano je 1948. godine, daleke godine kada joi nija nisam bio roden.

Tada se skupilo nekoliko mladih

Koliko ilanova broji VaSe kazaliSte? Naie kazaliSte poku5ava, kao i sva druga kazaliSta, pokriti sve generacije svojim ansamblom. Trenutno

Vrlo iesto gostujemo kod naiih sunarodnjaka iseljenika Sirom Europe. Nedavno smo se vratili iz Njematke, u Austriji smo

brojimo dvanaest glumaca. Vrlo iesto angaZiramo i profesionalce iz

lSli smo na razlitite festivale pa smo tako nastupali u Portugalu, Poljskoj, eeikoj, ltaliji. Stalno razmiSljamo kad iemo u Ameriku, alijoS nismo uspjeli dogovoriti s naiim prijateljima koji inaie ovdje dolaze na nai festival. Mi jedini organiziramo festival kazaliSta slijepih u svijetu koji se zove BIT

drugih kazaliita, tako da su s nama igrali i Zivko Anoiit, Maja Marijantid, Judita Frankovi(, Goran Bogdan idrugi danas poznati i renomirani glumci.

Mi pokuiavamo na taj naiin provesti jedan vid integracije, da nismo uvijek sami i da neito od tih kolega nautimo.

svake godine, bili smo i u Engleskoj.

(Blind in Theatre - Slijepi u kazaliitu).

Kada

slijepih osoba koje su htjele nekako drugatije afirmirati moguinosti slijepih osoba, i na jedan poseban natin re(i svima 5to sve slijepe osobe mogu.

Dakle, iime se mogu baviti, stvoriti

iluziju, odnosno neku umjetniiku kreaciju, pa su tako doili na ideju da osnuju kazaliSte. Osnovali su dramsku skupinu koja se zvala,,Novi Zivot". Od te skupine s kojom su ve( tada poieli raditi profesionalni redatelji nastalo je najstarije kazaliite slijepih u svijetu.

Pinkler

Kojom ste predstavom ostvarili najve(i uspjeh?

Najveti uspjeh ostvarili smo 2007. godine prvim naSim plesnim projektom ,,Nos vamos a ver", 5to znaii,,Hajde da se vidimo". Projekt su napravili poznata hrvatska koreografkinja Ksenija Zec i poznati hrvatski

redatelj Sa5a BoZi(. U toj predstavi mi smo na neki natin igrali sebe, ispritali svoju svakod nevicu. Tom predstavom

pobijedili smo na Medunarodnom festivalu komornog teatra u Umagu gdje su bila kazaliita iz viSe zemalja,

dakle profesionalna kazaliita iz Slovenije, Srbije, ltalije, H rvatske.

t6

Uienici nestrpljivo iStekuju predstavu

:3

Kada se i kako javila ljubav za glumom?

Kod mene se ljubav za glumom javila joi u osnovnojikoli kada sam polazio dramsku skupinu. Vjerujem da su se i sve moje kolege zarazile teatrom ve( u osnovnoj ikoli. Kada iovjek dobije priliku da se ozbiljno bavi teatrom, onda to iskoristi. Sretni smo da su ovdje ljudi koji su to iskoristili, i koji su tu svoju ljubav uspjeliodrZatiirazvijati. Malo nas je koji se Zelimo toliko odricati i baviti glumom, pa se zato idrZimo svizajedno kao obitelj.

Jeste li ikada Zeljeli

raditinekidrugi

posao?

Svi glumci naieg kazaliita rade i neki drugi posao. Mi nismo profesionalni teatar, mi smo zapravo udruga i nemamo stalno financiranje, tako da na5i glumci

obiino prijepodne rade neito drugo,

a

poslijepodne dolaze na probe. Stjecanjem okolnosti bave se drugim stuarima i zaraduju kruh na neke druge natine, a u kazaliSte

dolaze uljepiati svoje slobodno vrijeme.

Kako iive slijepe osobe u Hrvatskoj?

Slijepe osobe u Hrvatskoj Zive, naZalost, vrlo lo5e. Hrvatska ima najmanju potporu za slijepe u Europi. Zemlje koje su nam u

Glumci izvode predstavu,,lspeci pa reci"

iega moramo izvlatiti l'rjepe stvari. Mi slijepe osobe moramo prihvatiti da smo razliciti, ali i pokazati ljudima oko sebe sve svoje kvalitete.

Najgore 5to moZete uiinitijest saZalijevati nekoga tko je osoba s invaliditetom.Treba ga prihvatiti kao sebi ravnoga, kao prijatelja

okru2enju imaju daleko bolje rijeSene te stvari. Sto se tiie brige prema pojedincu,

i pokuiati iskoristiti njegove potencijale.

ona je loia i ne pokriva ni osnovnetroikove.

Imate li podriku dru5tva?

Vrlo testo slijepe osobe ovise o svom radu i radu obitelji, a puno ih je i nezaposlenih.

Podrika druitva postoji. Ona je neito izraienija kod obrazovanja. lmamo naiu

Nailazite li na probleme i predrasude?

Da, vrlo iesto, ali to je stvar s kojom se mi

5kolu Centar za odgoj i obrazovanje,,Vinko Bek" koji ima osnovnu ikolu, srednju ikolu i centar za reha bi litaciju za kasnije oslijepile

moramo boriti. Predrasude su sudbina svih koji su razliiiti na bilo koji natin. Razlika je bogatstvo, neito 5to moramo uvaiavati, iz

osobe. Medutim, ta briga bi trebala biti i sustavnija i bolja. Centar,yinko Bek"

organizira integri rano Skolstvo, dakle

djecu koja idu u osnovnu isrednju ikolu, ali nemamo rijeiene ud2benike.To nije sustavno rijeieno i tu je loia podrSka druitva da se slijepim osobama omogu(e neka sredstva

kojima ie platiti troSkove prouzroiene sljepo(om. Dakle, netko vas mora negdje odvesti, netko vam mora neito protitati, a takoder je skupa informatitka oprema.Tu bi potpora dru5tva morala bitidaleko bolja.

Cime se bavite u slobodno vrijeme?

Veiina naiih glumaca zaraduje kruh na telefonskim centralama, neki su studenti, neki predaju po ikolama, a u slobodno se vrijeme bave kazali5tem. U ono joi slobodnije vrijeme imaju svoje obitelji i iesto se bave nekim druginr aktivnostima,

kao na primjer glazbom, i ni po temu se ne razlikuju od ljudi koji vide, osim

po onome

ito sljepoia onemogu(ava.

lSto biste nam

poruiiti zakrai?

poruiiti svim utenicima vaie ikole, a da pritom ne ponavljam ono 5to vam ponavljaju vaii uiitelji, dakle da budete Zelio bih

dobri isluiate starije.To vam je sve poznato ito ja istotakovama apeliram, ali prije svega ostanite djeca. Nemojte nikada odrasti do kraja. Ostanite djeca duhom, dajte svima dobrotu i ruku koja im treba. Uva2avajte djecu koja su u kolicima, koja su sa itapom ili sa psom vodiiem, djecu koja ne iuj u. Smatrajte ih pr'rjateljima i nemojte ih saialijevati. Ako takvi ostanete, odrast iete u dobre ljude koji

(e biti uzor nekojdrugoj djeci, ali istarijima jer (e oni od vas moii puno toga nauiiti.

Atmosferu u predstavi dodatno ugrijao opasni dvoboj

17

Petra Beniek, 6.b

Pinkler

Moje ruke Moje ruke vole svaita: pisati, crtati, slagati i tako dalje. Ne vole kada su neuredne. Pet rodaka na svakoj ruci. Cijela obitelj na okupu. Kada re2em nokte, ikakljam ih. Vole kada ih operem, jer su onda sjajne kao kristal.

Ne vole kada su prljave i kada imaju viruse. Kada se to dogodi, moram pozvati istjerivate. Zovu se sapun i voda. I ne iu ih iskljuiiti dok moje ruke ne budu iiste. To proZivljavam svaki dan. Mojim rukama j"..1: ,.r."9i. lvor Vidovi(, 3.b

Prolje(e Zvoniici tiho vele: ,,Ah, te visibabe bijelel" Sa strane se jaglaci ljute, sa strane se jaglaci 2ute.

Potoinice plave rastu pokraj potoka do trave. ,,Proljete je ljubitasta lica", potiho govori mala Ijubitica.

Vjetar joj se obraia: ,,Ljubice mala, proljete je zeleno k'o traval Proljete je Sarenih boja, malena djeiice mojal" Rena Petroveiki,4.b

Petra Mihalli.4.b

razreda osnovne 5kole. Kad je malo odrastao, otiSao je u vojsku.

Dobio je vojnitku uniformu. Baka je rekla da je u uniformi bio,,sexi".

Prije je djed bio lijep. Ne kaZem da sad nije. U vojsci je bio tri godine.

Kada se vratio iz vojske, oZenio se s bakom. Poslije se rodio mojstric, pa teta i na kraju moj otac. Djed i baka

ietiri

su kupili ku(u i s njom ostarjeli. Onda sam doiaoja. Djed i baka su, iim su

to tuli, doputovali u Hrvatsku. Djed je imao sijedu kosu ibrkove. Nosio je

koiulju i smede hlaie, a na nogama crne cipele. Ubrzo se opet vratio u Bosnu. Rado se sjetim svog djeda.

Kristian Vranjei,3.b

Karlo Pretkovi(,

nebre biti jer ve sam doma samo z bakom.

Denes Skrlaka morem gledeti sam v bakinoj vitrini, i dok ga tak gledim ko da dedek moj v mojije blizini.

Doroteja Zagorec, 8.b

fla

Tigar Moj djed

Kada zezai tigre,

Kad sam bio kod djeda, bilo mije dosadno. Rekao mije:,,Dodi." Ja sam mu priSao. I tako je potelo. Djed mije priiao o svom djetinjstvu. On se rodio izmedu dva svjetska rata. Toinije, 1934. godine. Zivio je uglavnom na selu po imenu Rostovo, na brdu u Bosni i Hercegovini. Djed je zavriio

to ne ie biti igra. e im tei sjesti, ako ga nahranii,

Proljede Probudile se ptice i sjele na Zice.

Ptiiice su male cvrkutati stale.

Ptitice male pjevati su znale.

Mirta Ketkan i Iuka Vidovi(, 3.b

on (e te pojesti.

A ako iei ga zabaviti, on to ne ie napraviti.

Tigar je opasna krasota ivelika divota. lma velik rep i zato

lma crne pruge/ one nisu duge.

Tigar jako riie i to je kraj opasne P

Dedekov Skrlak Dedek bez Skrlaka nikam iiel neje. a

Nit'v gorice, nit'v Stacun, bormei niti na dvoriSte vun.

Si su ga od negda

po Skrlaku poznali, i stari i mladi navek ga rado pozdravlali.

Bai saki pot dok idem doma za Skole i vidim z daleka dedeka z Sklakom, mislim si:,,To me moj dedek prati."

A unda najempot zmislim se da to

Pinhlpr

r8

je lijep.

RICE.

lvona Boiak,3.b

Moja maska r I

Ja sam se danas maskirala u vilu. Baka

mije slo2ila Iijepu frizuru. Moja ujna mije saiila lijep kostim za vilu. Moj kostim je 5aren. Na sebi ima: leptiriie, bubamaru, Sarena pera i svakakve

perlice. Oko vrata imam lijepu bisernu ogrlicu. Na nogama imam bijele tajice i plave papuiice. Svi moji prijatelji su se Iijepo maskirali i svi su bili zadovoljni svojim maskama.

lSli smo

vidjeti ito

se dogada,

moZda se netko vani svada.

A kad tamo koka bijela,

jedno jaje snijela. lvan Borovi(,3.a

Mirej Hrg, 3.a

Visibaba Visibaba je moj najdraii cvijet u rano

Kruh Na polju je raslo zrno pienice. Pienica je izrasla imismo ju pobrali. Pienicu smo vozili u mlin. Onda je u mlinu nastalo braino. Baka je htjela ispe(i kruh. Uzela je braino, kvasac, vodu

Stavila ga je u pe(nicu. Nakon nekog

vremena ispekao se mirisni kruh.

Dino Vitkovi(, 2.a

i valjak. Poiela je mijesiti tijesto.

Leoni Jergan,2.b

Koka snijela jaje Najednom se zaiula nekakva buka kao da je netko ulovio vuka.

Neito je graktalo i jako kokodakalo.

t!

I

proljete. Ona je vjesnik proljeia.

Visibaba je sitna i jako njeZna. Ona raste u Sumama. Cvijet joj je zvonast i bijele boje. Stabljika joj je savijena pri vrhu. Nema mirisa. Njezin oblik korijena je lukovica. Ona je zaiti(ena vrsta i zato ju ne smijemo bai brati.

Sama u ku(i

dvoriitu kako bi se s bratom mogla poslijepodne kupati u njemu. No, odjednom sunce je sakrilo svoje vesele zrake. Pojavili su se tamni oblaci, a oni su bazen u naiem

sa sobom donijeli hladan vjetar. Odjednom je poiela padatijaka kiia. Moji planovi za taj dan su propali ija sam postala tuina i jako ljuta. KiSa je toga dana padala cijelo

Jednog dana bila sam sama u ku(i.

Mama itata su oti5li u grad. Kada su zakljuiali ulazna vrata, dogodilo mise neSto stvarno neobiino. Moja ribica Kika je poiela plivati u krug, alitako jako da je u vodi nastao maleni vir.

Zatim su sve igraike poiele micati svojim rukama i nogama. Ja nisam vjerovala svojim oiima. Sve igratke su poiele razgovarati sa mnom, a ja sam ih u tudu samo gledala.

Tada su se vratili moji roditelji iz grada. Kada su uili, sve igratke su se vratile na svoja mjesta. Cak se iribica smirila. Od toga dana sam

jutro. Smirila se tek poslijepodne. Tada sam po5la van, gdje su ve( bili moj tata i moj brat. Bili su veseli i glasno su se smijali. BaB me zanimalo 5to to rade.

Kada sam doila do njih, ugledala sam

malo vi5e duvala svoje igratke.

Monika Golubi(, 4.b

veliku lokvu punu vode isvog brata kako veselo skaku(e po njoj. Odmah sam mu se pridruiila u tojveseloj igri. Glumili smo da smo likovi iz crlica Pepa i George koji su takoder voljeli skakutati po vodenim lokvama. Sjetam se kako sam se lijepo zabavila toga dana. eak je ta igra ispala bolja od kupanja u bazenu. A ja sam toga

trena smijehom pobijedila svoju ljutnju, i ponovno sam bila sretna i nasmijana.

Dina Horvat,4.a

Smijehom sam pobuedila ljutnju Sjedim u svojoj sobi i razmiiljam o jednom zanimljivom dogadaju koji se dogodio pro5log ljeta. Sje(am se da mi je taj dan zapoceo prekrasno. Probudile su me vesele i tople sunieve zrake koje su kroz prozor uSle u moju sobu. Toga dana trebala sam s tatom napuniti veliki

19

Pinkler

\,

&m&&K&K hTA$I.H

Nakon mnogo godina provedenih u naSoj 5koli ove su Skolske godine odluiile napraviti koral ujedno znaiilo i zauvijek oti(i iz Vll. osnovne 5l saznati kako su samo lijepe uspomene ponijele

I

snaile na novim radnim mjestima ijo5 mnogec

Razgovors uffitetrjicom $raxemkom $kupr$a[* sada ravmatelji(om u Osnovnoi Skoli PetrrJane(

Kod xr&em&ke ee$ry&&e e&fremf;rm trud i salaglanie Utiteljica Dra2enka Skupnjak napustila je na5u Skolu nakon 24 godine radnog staZa. U kolovozu 2012. godine, rad u razrednoj nastavi

prema radu i drugima, mora pokazati kakvi trebaju

biti

i svi ostali. Ravnatelj je samojedan od djelatnika u ikoli

zamjenjuje ravnateljskom

foteljom u Osnovnoj 5koli Petrijanec. Svoje prve uiiteljske dane zapotela je u Osnovnoj SkoliTrnovec gdje je kratko vrijeme predavala tehniiku kulturu i

s

drugacijim i moida puno ve(im i odgovornijim poslom

kojega mora obavljati. Kao ravnateljica smatram da

informatiku,te je iakjedan jedinidan radila u OsnovnojikoliVinica. UVll. osnovnoj SkoliVaraZdin koja se prije zvala Osnovna Skola Kuian, u potetku je radila kao utiteljica biologije i pov'rjesti, te je vodila domaiinstvo i prvu pomo(, a zatim je u sljedetoj 5kolskoj godini dobila razredni$tvo u 1 . razredu. I od tada je radila kao utiteljica razredne nastave u naSojikoli. U radu s djecom najvi5e ju jeveselilo kada je uspjela utenike motivirati zaonesadrlaje kojise rade u 5koli. Nastojala je kod

ravnatelj nikad ne bi smio zaboraviti kakoje biti uiitelj.

svakog utenika potaknutimotivaciju za 5to boljim uspjehom bezobzira na njihove sposobnosti. Priznala nam je kako kod uienika najviSe cijeni trud i zalaganje.

tek upoznajem, nemam za sad neki odredeni cilj.

Prije svega cilj mije zadriati i unaprijediti sve ono

Kao ravnateljica vieroiatno imate neki cili koii biste ieljeli ostvariti. KojijeVai cilj kao ravnateliici

0snovne Skole Petrijanec?

S

obzirom da sve specificnosti 0snovne ikcle Petrijanec

dobro ito sam u ovoj ikoll zatekla, a punoje takvih

Zaito ste nakon dugogodiSnjeg rada s djecom u razrednoj nastavi odluiili postati ravnateljica?

ikolom, zatim dogovori, organizacija i koordinacija

Biti ravnateljica nekako se nametnuo kao jedan od

iiri

rada

s

drugim ikolama,

s

osnivaiem. Djelokrug je puno

i puno veci, a i odgovornost je puno, puno ve(a.

i na svakoj drugol

ikoli, postoje neke stvari koje

razvoju. 5 obzirom da sam 2008. godine upisala

Kako ste se dosad snaili u novom okruienju

poslijediplomski doktorski studij Radni odgoj i obra-

ulozi ravnateljice?

u Zagrebu, smatrala

S

i

obzirom da sam ve( punih 6 mjeseci ravnateljica,

su malo manje dobre, napraviti jednako tako dobrima.

Koji je Va5

iivotni moto?

moiei uilrditi

da je

neito nemogu(e i neostvarivo

sam da postoji mjesto gdje mogu ta steiena znanja

mogu re(i da sam se dosad dobro snaila. Jednostavno,

Ne

najbolje iskoristiti. (inilo mi

posao te tjera da se morai snaci. Na poietku mi je

ako nisi probao. Dakle,

naiin

se i da sam na neki

je ikola u

prerasla okvirejednog razrednog odiela i Zupanijskog

bilo teiko jer mi je sve bilo nepoznato,

strucnog vije(a cija sam voditeljica bila dugi niz godina.

kojoj nisam radila i bio mi je nepoznat iak i prostor.

To

5kola je velika, ima dvije podrucne ikole, ima mnogo

drugim ljudima u ikoli,

s

s

susretala u ikoli u kojoj sam dosad radila. 5ad ve( mogu

je znala ,,0na je bila puna znanja iuvijek

s

uilrditi

novo. Bila je jako ialjiva, ali i stroga kada je trebal0.

ito

ucenicima,

kolegama uiiteljima,

a

Tu

je puno novih poslova

ne susre(u, kao

Finklec

ito

da sam na neki natin iuhvatila korak u radu.

s kojima se uiitelji

su primjerice financijsko rukovodenje

smislitineito U

posebnom sje(anju ostat (e nam zajedniiki izlet na Rab."

t0 isto

radi i ravnatelj. Medutim, djelokrug rada ravnatelja puno je ve(i i 5iri.

pitali njezin sadainji 5. razred da nam

velik broj uienika, ima specifiinosti koje ja nisam

ravnatelja? razrednik u razredu mora koordinirati rad

Kada smo

i

uiitelja, djelatnika drugih struka koji rade u ikoli,

u tome

potrudi se,

iivotni m0t0 je:,,Probaj, (ei vidjeti je li to moguie ili nel' a onda

opiie svoju razrednicu, svi su ju samo hvalili. (ijeli je razred bio ialostan jerje ne (e viie vidati u 5koli.

Kakva je razlika izmedu rada uiitelia i rada lma i sliinosti, ali i razlika. Sliinost je

se

daju poboljiati. Evo, pa cilj mi je uz to ito fu nastojati

unaprijediti ono itoje dobro, moZda i neke stvari koje

izbora i koraka u mom daljnjem profesionalnom

zovanje na Uciteljskom fakultetu

stvari koje ovi ucitelji i ucenici rade. Naravno, kao

Kakav je osje(aj biti,,voda" Skole?

Smatram da ravnatelj prije svega mora biti osoba koja svojim vlastitim primjerom, vlastitim radom i odnosom

20

Miia Fodor,7.b

D

v

w&KwK&&e&&

GITT.

iiteljice DraZenka Skupnjak i Marija Krajnik, alje u svom profesionalnom razvoju, ito je eVaraidin. lzrazgovora s njima uspjeli smo naie Skole.Takoder su nam otkrile kako su se rge pojedinostivezane uzrad na

naSojikoli.

Razgovor s Marijonn Krajmik, mastalrmicorrl bioXogile i kermiie

Oduviiek m& odu$evl.freva3e pr&roda Gdje ste proveli djetinjstvo?

Djetinjstvo sam provela u Starom Golubovcu, malom idiliinom selu s prekrasnim iumama, livadama breiuljcima.

i

Kada ste se doselili u Ku(an Marof

&

m$ex&ma

Xiepota

Krajem prvog polugodiSta, oti5la je mnogima najdraia nastavnica Marija Krajnik. U na5oj ikoli provela je punih 18 godina predajuti biologiju, kemiju i prirodu. Znala je osvojiti uienike svojim susretljivim odnosom,

prepriiavanjem zgoda vezanih uz nastavno gradivo i smislom za humor. Postavili smo joj nekoliko pitanja na koja je ona rado odgovorila.

i kojije bio razlog dolaska?

U

Kuian Marofdoselila sam

u

ietvrtom razredu osnovne

ikolejersu moji roditelji tu odlutili iivjeti i sagraditi ku(u

kolektivu, te prijateljstvo i susretljivost kolega. ,

Zaito ste odabrali bai biologiju

Koji ste fakultet zavriili?

Diplomirala sam na Prirodoslovno-matematiikom fakul-

tetu

u

Zagrebu i stekla zvanje profesor biologije i kemije.

Gdje ste ina kojim radnim mjestima

radili prije dolaska u VIl. osnovnu Skolu Varaidin?

Radila sam kao profesorica kemije u Medicinskoj

ikoli i Centru usmjerenog obrazovanja

XXX|l.

DIVIZIJA (sadainja Gospodarska i Strukovna

ikola).

Koliko ste godina poutavali u naSoj Skoli?

U Vll. osnovnoj 5koli poucavala sam 18 godina.

Koje ste izvannastavne aktivnosti

vodili u Skoli?

Dodatnu nastavu

iz biologije ikemije.

Vaiidojmovio radu

u naSoj 5koli.

Sto Vam se najviSe svidjelo?

i kemiju?

0duvijek me odu5evljavala priroda injezina ljepota, zat0 sam odabrala studij biologije, a dobar biolog mora znati ikemiju.

Kada je zapoiela Va5a

ikoli kao sljedeii korak

u svom

profesionalnom razvoju. U Medicinskoj ikoli drii se do rada i discipline, te se stjeie plemenito zvanje, tak0 da je i to pomoglo pri donoienju odluke. Ali,

moram priznati da mi je bil0 tesk0 napustiti Vll. osnovnu ikolu zbog vezanosti za utenike i kolektiv.

Koja je razlika izmedu rada u osnovnoj Skoli i rada u srednjoj

poslu?

Rad

s uienicima, prenoienje znanja, dobra

komunikacija s uienicima, medusobno poitovanje.

Skoli?

Nema velike razlike, osim uzra$a ucenika i obima gradiva.

Kako ste se dosad snaili u novom

okruienju?

Sto najviSe cijenite kod utenika?

U Medicinskoj

lskrenost, marljivost i up0rn0st, osmijeh i topli pozdrav.

tako da sam

Mnogo ste puta bilis utenicima na

Po

natjeGanju. Moiete li izdvojiti rezultate s natjecanja kojima se ponosite?

Skolu (u pamtiti p0 dobrim i privrienim uienicima

Ponosim se svim rezultatima kao i uienicima koji su

i dobra opremljenost kabineta biologije i kemije.

Zaito ste nakon dugogodi5njeg

u

posao u Medicinskoj

biologiji i kemiji?

Kao predmetu u srednjoj ikoli.

Sto Vas najviSe veseli u VaSem

sudjelovali.

bih naglasila skladnu atmosferu

Nakon dugotrajnog promiSljanja, odluiila sam prihvatiti

ljubav prema

lz Vll. osnovne ikole nosim lijepa iskustva.

Uvjeti za rad bili su jako dobri: lijepa uiionica Posebno

Medicinskoj Skoli?

rada u naSoj Skoli prihvatili posao u

ikoli poiela sam sa svojim radom,

se dobro

snaila u novom okruZenju.

temu (ete pamtiti na5u Skolu?

te skladnom i prijateljskom ozraiju u kolektivu.

Koji je Vai iivotni moto?

Dobro se dobrim vra(a.

Jelena Beniek, 7.b

m Pinklec

Blic-intervju

Ove Skolske godine stiglo je novo utiteljsko pojaianje. Svoje mjesto u zbornici, uiionici i hodnicima Skole zauzele su utiteljice prvih razreda, Anita MiSak i Branka Druiinii, te utiteljica biologije i kemije, Iva Ratkovi(. Oni koji ih joi nisu upoznali, imaju priliku uiiniti to sada.

Veliki ljubitelj tokolade

Udomiteljica izgubljenih mataka

Jela za{inite !jubavlju!

lme i prezime: Anita MiSak Zanimanje: uiitelj ica razred ne

lme iprezime: Branka DruZini( Zanimanje: magistra primarnog

lme iprezime: lva Ratkovii Zanimanje: profesorica biologije

nastave i pri rodoslovlja

obrazovanja

kemije

Mjesto stanovanja: Trnovec Horoskopski znak: ovan

Mjesto stanovanja: Va raZd i n Horoskopski znak blizanac

OpiSite se u tri

rijeii: iokoholiiar,

maikoljubac ifilmofil Najdraia boja: ljubiiasta Omiljena hrana: iokolada Najdraia knjiga: Mali princ

i

Slobodno vrijeme: voZnja

Celesti nsko prorof anstvo s

prijateljima Najdraia serija: Uvod u anatomiju

rukotvorine

Najdraia serija:

i Kako sam upoznao

Dr. House

vaiu majku

NajdraZi pjevai/pjevaiica: Robbie

Najdraii pjevai/pjevaiica: Dorcle

inske

iskrena, zabavna NajdraZa boja: roza Omiljena hrana: lazanje Najdraia knjiga: Mali princ Kudni Ijubimci: tu i tamo udomim koju matku

tri rijeii: otvorena,

biciklom, rolanje, druZenje

I

Va raZd

Toplice

Horoskopski znak blizanac Opi5ite se u tri rijeii: otvorena, jednostavna i iskrena Najdraia boja: zelena Omiljena hrana: Svako jelo pripremljeno s ljubavlju je odliino!

Najdraia knjiga: Alkemiiar i

OpiSite se u

Zovem se Sje(anje Ku(ni ljubimci:5est maiaka, dvije papige, hriak i tarantula Slobodno vrijeme: titam, gledam fi move, izradujem razliiite

Mjesto stanovanja:

Kudni ljubimci: pas Lina

Slobodno vrijeme: iitanje, trianje, zumba

Najdraia serija: Dva i pol muikarca

Najdraii pjevai/pjevaiica:

Ed

Bala5evii

Williams i Frank Sinatra

Piaf i Alanis Morissette

Najdraiisport: ne pratim sport Najdraii predmet u 5koli: hrvatski

Najdraii sport: ko5arka Najdraii predmet u 5koli: engleski

NajdraZi sport: atleti ka

i

Neki vic za kraj: Pita utiteljica lvicu: ,,Koliko je dva minus dva?"

odgovori lvica.

5to ti ostane ako ima5 dvije kekse i pojedei ih?"

,,Ne znam", ,,Pa

izdravstvena kultura

Najgori predmet u Ekoli: povijest

kultura Sve 5to moZe5 uiiniti ili misliS da moZe5, zapotni odmah!

Nekivic za kraj: Dotle lvica iz ikole

Zivotni moto:

i mama ga upita:,,Zaito tako kasno dolaziS iz Skole?" lvica:,,Nakon zadnjeg sata svi odu i

nitko me ne ostane probuditi."

lvica:,,Mrvice."

W Pinklec

Najdraii predmet u Skoli: tjelesna

jezik

zemljopis

Zivotni moto: Gdje postoj i volja, postoji i naiin.

ith

Najgori predmet u Skoli: glazbena

jezik i likovna kultura

Najgori predmet u Skoli: povijest

i

22

Zivotnimoto:

Be Happy!

Nekivi< za kraj: Ne mogu se sjetiti nijednog vica.

Petra Beniek i Lana

Miiak,6.b

tYererxska mastmtra ucem&km 4"a &4"b raareda

Kmgwe& x &we&e &&wm& U petak 28. rujna 2012. godine, smo mi, uienici 4.ai 4.b razreda iili na terensku

,a,t,i.rnr

nastavu u Zagreb.lspred Skole smo krenuli u 7,00 sati. Prvo smo iSli do Velike Gorice gdje smo razgledavali Zrainu luku Zagreb. Nakon Zrafne luke razgledali smo Novi Zagreb, a

doruikovali. Poslije predaha krenuli

ie2e

rri

m

:

o,, 1161t l,i,',,,ft

ra ta,k,,,,p-ied,a,h,,r, n,a,

r,u .,.B.u,n d e.k...T.a,m,o.,,.im,o,,,

i,m.O d .

b,, .l(a,

pfo1

a,r,

Sg

.l.g.ia.l,it

.t'

Tx,::.9mo,.rIa.zgrlred,ata,[!.

'Krated,ra l0 I i,,,'.p.o,viielrn u.jlzg r,u., .$1a'd.a. ,Zag,ie,ba, :,Dolaci, Krvav.'l, rmost;,,,Ka menital

vrata, Markov trg, Sabor, Crkvu sv. Marka Zabavni nasje park najviSe razveselio D

i

kulu Lotriiak. Nakon toga smo

se

vozili

uspinjatom. Ta je uspinjaia najkraia uspinjata na svijetu. Duga je samo 66 metara. Slijedile su ietnje: llicom,Trgom bana Josipa Jelaii(a, Zrinjevcem sve do

xk :&:;:,$:1;:':.|

Trga kralja Tomislava. Oko 13,00 sati

.r&Ai

imali smo ruiak u McDonald'su. Nakon McDonald'sa otiili smo do Maksimira gdje smo razgledavali ZOO.Tamo smo vidjeli puno raznih 2ivotinja: lavove,

:.::,':''.::

x"

*c&

tigrove, iiSmiie, krokodile, zmije, ribe, ptice... lzZagreba smo krenuli u 17,30 sati, a pred Skolu smo doili u 19, 30 sati. Ova terenska nastava bila je duga, zanimljiva ijako lijepa.

Petra Mihali( i Dejan

Na Markovom

Uienici 3.a i3.b razreda krenuli su 27. rujna 2012. godine na terensku nastavu. Oko 9 sati okupili su se

Buiiq 4.b

trgu

ispred Vll. osnovne 5kole VaraZdin i autobusom se odvezli naYara2dinbreg. Uienici su tamo ponavljali gradivo iz prirode idru5tva, u prirodi

promatraliobzor s viSeg stajaliSta te odretlivali strane svijeta. Uz to jo5 su vjeZbali isadr2aje iz hrvatskog jezika, likovne kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i sata razrednika.

Pred ikolu su se vratili oko 13,30 sati. lvona Boiak, 3.b

Ponavljamo gradivo iz prirode i druitva

23

lvorovo remek djelo

Pinkler

"*t

r

Wlt\

\

lr,rr:rlrir:r:

Utenici Sestih razreda Vll. osnovne Skole Varaidin bili su 9. listopada 2012. godine na terenskoj nastavi

u iumi Slugovine. Pratile su ih uiiteljice Nikolina 5ipek, Marija Krajnik i Marjana BorS(ak. Na samom

dolasku uienike i njihove utiteljice dotekao je ljubazni gospodin Darko akve li su ovo gljive?

druga je traZila Zivotinje, a ucenici

u tre(oj skupini prgvjeravali su 2ivotne uvjete. Nakon usPjeino obavljenih zadataka, gosPodin Darko je orga nizirao nekoliko igara. Djeiaci su igrali nogomet, a zatim su se oku5ali iu kuglanju.

Djevojtice su igrale poznatu igru "e ovjeie ne ljuti se". Na kraju su uienici okuiali snagu i u potezanju uZeta. Kuii su se vratili puni dojmova

i bogatiji za

joi jedno novo iskustvo.

Marina (vetkovi(, 6.a

Mjerimo temperaturu ztaka i tla u iumi

&$

pws$*â&#x201A;Źex Xsx&erX&fueras

Eivotim!3ce

&

S

uiiteljicom je zanimljivije isttaiivati

PrErmdwsB*qrms&?? ffiwx*}e$

kre&&&e e#-ee&ew&&e se&ffie&e & eeeffie&e &

rU,denriCi.ried'mj h1i:.65m:ih.'ii2ied:a:,bo jjetirlill

iu:Zagrreb;rrN]a,p-0tr.se'kre,nu l,o. U, juter,njlm,'

Srtirm;r,,iltrstu:deiag.a:|2$I.1:godinell.Put.

Vise(a kuglana privukla i djeiake i djevojiice

,6$:"6;liidi.:piaidaj4:bf2fikao,,i',obiino:,

i ucila. Ucenici su bili oduSevljeni koliiinom izloZenih knjiga koje su

Pmr:itra0it6,,lbio je.,Pf ltoddrilovni':8luiei

mogli pogledati, prelistati, a po 2eljama i polrebama, i kupiti. Cijene su knjiga

,ko jit,t,ie,'n:A:,lizl,,,,aa,r',G:o.f

kojije ujedno bio i njihov domatin.

Uienici su u skupinama obilazili

Sumu ipokuiali rijeiiti zadatke koje su dobili od svojih utiteljica.

Jedna skupina istraZivala je kakve gljive postoje u Sumi ijesu lijestive,

Pinklee

Funidojmova krenuli su prema Zagrebackom velesajmu gdje se odr2ava I nterliber, medunarodni sajam knjiga

hjem,r0iadru,Tu

,Liuo:ii':A:,:leiliie;]ikrkAca;]:pt---orskih u*jnit.:iie,$:{en!l o{ekao

bile znatno niie nego u knjiiarama, a kretale su se od 3,00 kune pa nadalje.

Svatkoje pronaiao neito za sebe, ali

j'e,,,,,i.5tp,rita,o:,,::m'h.Oge,

najve(i su kupci ipak bile utiteljice.

]ser'm]og,!0.l'tidjeti,lm]nOg6,,,irldbe '.p:jlee,r!lld:il:0.m

lrod.i

e,l:ilk6i:il,:tr:i'm,,.

n

i

h

',d

'

2;,6:i1 l,lj;ine,,,',itVAi,ii:,o,:firr,rii :l:illiV.oti

24

n

j?&a:l

Mija Fodor, 7.b

lgl.:rr

i\

'..41

$kola

*x

prirod& ma

o&mkax ffiabxx

x"&sK&&#x K&wKs&mwgxq &w&&&KK &&eKwK Napokon je do5ao taj dugo oiekivani

danl Mi, ucenici cetvrtog razreda, skupili smo se ispred ikole, 8. lipnja 201 2. godine, iekajuii autobus, koji (e nas voziti na otok Rab. Oprostili smo se s roditeljima ipuni uzbudenja zauzeli mjesta u autobusu.

Put je protekao u smijehu, pjesmi i zezanciji. Autobusom smo se

Pogled na grad Rab

zabaviti nas, nautiti plivati ili usavriiti

tehniku plivanja. lza rutka uvijek smo imali popodnevni odmor koji je remetila eko-patrola zaduZena za pregled urednosti soba. Nautili smo, a itrudili se zbog nagrada, sobe odrZavati ito iiiiima. Program na Rabu bio je zaista vrlo raznolik izabavan. Na terasi odmaraliSta animatorice su pripremale zabavne

sadr2aje bogate pjesmama, zanimljivim plesnim koreografijama i igrama. Veieri su bile organizirane Na

Pod

stalnim nadzorom tazrednice Draienke

za druienja, Setnje gradom i odlazak u disco. Kroz Setnje gradom saznali

smo dosta informacija o kulturno-

povijesnim znamenitostima grada.

Uiili smo o iivotu u moru i crtali morski krajolik. U voZnji brodom uiivali smo u ljepotama na5eg mora.

Brzoje naiem boravku na Rabu do5ao kraj. Bilo je to nezaboravnih pet dana i najbolji zavr5etak Skolske godine, i to posljednji s naSom utiteljicom.

Antonela Bogovi( i Lucija Labai,5. razred

likovnoj radionici

dovezli do Jablanca i tu smo put nastavili trajektom. Kada smo stigli do odrediSta, smjestili smo se u djetje odmaraliite Dru5tvo naia djeca VaraZdin. Doma(ini su se stvarno pobrinuli da nam boravak na Rabu ostane zauvijek u sjetanju.

Svakog dana prije doruika odlazili smo na jutarnju tjelovjeZbu. Potom je slijedio vrlo ukusan i raznovrstan doruiak. Animatorice su se trudile

lgre u vodi

Spremni za najluilu no(

Hm... ovo

n'rje

jednostavno kao ito izgleda!

Tkoje vidio na odmoru rjeiavati zadatke?

Sad shva(am kako

je znanje u knjige

doilo upravo iz prirode 25

Pinklec

ffi.

*\\

ffi..\

u

&rlatsx ra 8mo per&mvamle

\,

7. raxreda

w&&& e&&remsK& &xrKww&.$Ke

Robert uiiva u ljepotama Splita

Primjer 5to po vru(em danu Setnja moie napraviti mladom iovieku Dugo iSiekivana avantura zapotela je 29. svibnja 2012. godine. Odsjelismo u hotelu Bonaca u Makarskoj. Ciljnam je bio istra-

Ziti Makarsku rivijeru, Split, Dubrovnik, deltu Neretve. Svaki dan maturalca bio je dobro isplaniran. lako je more bilo malo hladno, lelja za zajedniikim kupanjem bila je

jata.ltakozabavljajutise

na

plaii

i uZivajuti u prirodnim ljepotama naie zemlje,vrlo brzo je stigao i posljednjidan naie ekskurzije, 2. lipnja 2012. godine.

Ne kaie se uzalud da kratko traje sve 5to je lijepo. Upravo (e zato sje(anje na ovo putovanje zasigurno trajati vjeino.

Naii tjelohranitelji

Doroteja Zagorec, S.b

5etnja dubrovaikim zidinama

Glavne zavodnice na

Ovakve deike bi svatko poielio

Pinkler

Karlo vjeiba manekenski hod

z6

plaii

(ure na trai partyju

Xxrada prlrodrxe $qCIametike

Sxre fre ptpirodmo rm,a.irlA:t;.:'l h.ea,:lma.illlalC;:.rp,(d]i[j.i:,lv6l5'a:k;. ,t0rlj,e,.,.S|e1m.,e,nlli1it;.:;tTrA.re!1i1a1el,,;fellletler,ilt1n1a:

:ru'lj.a,;r,,Zar:,izfadiui,'i'iiDlplulrh,a'tr.k0riirlrti]pi:riirei

,elte,r.1f .X,6.,',,.6,,t j.e1,,,[.a.Valn.O le;

.,:d 'o:,kr.rrS,ei

rrbelt2a. m,eir.rarrrr:Urln,e,.l.k0.iiirit,i,[6:,,,8t rrUrl

efi

,.ZA,

t

h,O,

jre, I i,[e]t,ke,rt:naia:rnltleil.llSlkupliinllu,tl,po!'aZ.il

rd'etet-.,ut erni kr,:'',Pa,t,r[iln,er::5,a'niek; ,,5ielililal :.p.r.L;,raririr;.li':Ka:ile,','f.utbi'i,t,;.,...M'r'gld.r'.l.e.,nle.

Majstori od zanata

Utenicka zadruga,,Pinklec" od ove Skolske godine bogatija je za jo5 jednu skupinu koja se bavi izradom prirodne kozmetike. Trenutno se rad i na izradi prirod n ih sa pu na i balzama za usne. Sve se izraduje na bazi prirodnog. Koriste se prirodni materijali: maslinovo ulje, kakao

1.1y12,6,6t,i

(;,,,,lrg,o'r,Vitb,a,n,it;,',Lâ&#x201A;Źoln.:]

Mtavri]i.e,k;

l,nein. .S.irrnrEk;,;,De,i.|o'rPriet.koV|rirr,i rr,Do,mrirn,i:lc

Viinjii. Clanstvo u zadruzije dobroiv

o''U nr6

;rri:,

p,r:â&#x201A;Ź,.m,a.,.,2'a.i',n.l!,g,f .e'5,i:i.a.,n.tOlSit,il

uienika. Uienicisu vrijedni i marljivi, te se iznimno trude u svom radu. Cilj jer,

itr,a

r.ati:irrrpori t,i,,va

rtr,,

odlntd,S,r, Uie.,n.ir

,.,:. I I ,l:,,.,. i :rl

rl r'

ll l lli

l1.

i

.

i

I

,.

ll

1

','

, ,,

l, ,,',, ,l ..,i,.,, ,,.:,',',

POIaini

(!,,,Slt

U:pine

ibrdrnte,','na:Virkre,,,r'i:''edru;irrati,,,U:te,n,irrkg::ro

p,o,d,.u,ret.nli,l'tv,uii,ike,o','i' o, e.ko.1,.o,g'ii.ir

Dominik Viinjit, 6.a

ka

prema radu kao i razvijati stvaralaitvo, ,te',]j u b,av piefi,a,,,Ort,UV.a.,nj'u,,:.p.f.i,iO'de.r.,i

rra,i.tite okotriSa , .U,ienrircrirr ;';, .l,,a,iarn;i;iri.ar l i ,iVoj,g ,p i161,2.to de,, kori itef lirrp]$ st'[t n]e

kutijice, rafiju, celofan te izradili ,n,a l j,eip n' i Cer;,

ka O,i.,,,d erkl,a,ra:c

i

j,

e, 2a

proizvode. Rad skupin e ,,lzrada pI

iro d n.e, ko.?,m et,i,ke

ui

i

o niCi,

,p f

i,

11r

i,od'r,Zavrr,a e, u ke m'ij e.i a

isd,e; bio.t o g,ije i

za rad se koriste i kabineti biologije Pripremamo kutijice za balzame za usne

i kemije zbog'potiebnog pribora; Na ovaj natin nastoje se stjecati

Ja sam

ief!l!

Hajdinjak igospodi Mirni Luiin. Najprije krenulo s radionicom lzrada jaslicaod komuiine. Kada su polaznici upoznali osnovni materijal zaizradu - komuiinu, i tehniku izrade jaslica od komuiine, uslijedio je praktitan rad svladavanja same tehnike izrade. U drugoj radionici lzrada boiitnih vjeniica od5ibe polaznici su pokazali svoje umijeie i originalnost u izradi i ukraSavanju boZi(nih vjenti(a od prirodnih materijala. Radionice su zavriile u ugodnom raspoloZenju i5to je najvainije s novim steienim znanjima i vjeitinama, koje te voditeljizadruga mo(i primijeniti u radu s mladim zadrugarima. se

Ni snje2na me(ava toga subotnjegajutra, 8. prosinca 2012. godine, nije sprijeiila vod iteljicu Zadruge Pinklec Maju Soldatek i voditeljicu keramiiarske grupe Karmelu O2inger da ne prisustvuju tom strutnom

Tijekom prosinca,

u organizaciji Hrvatske udruge uieniikog zadrugarstva odrian je u Centru za

odgoj i obrazovanje Cakovec

struini skup

sa kreativnim radionicama.

Teme radionica bile su: lzrodo joslica od

komuiinei lzroda boiiinog vjeniiio

od

Maja Soldatek

iibe.

skupu. Dobrodo5licu svim sudionicima poZeljela je ravnateljica Centra za odgoj i

obrazovanje eakovec, gospoda Dragica

Beniik. U kratkom govoru predstavila je Utenitku zadrugu Fijolica koja djeluje Naie vrijedne ruke izradile su jaslice

u sklopu Centra, te prepustila rijei voditeljicama radionica, gospodi Mariji

27

lzrada boii(nih vjenii(a od Sibe

Pinklec

Proiekt,,ffitams mi, u mbitelji

&od&ee&$&

sw&"

* re&X?rm&m&$3 & pry*

xxxwr& xx &&cam$xx

Naia se Skola tijekom drugog polugodiSta 5kolske godine 2012.12013. ukljuiila u projekt,,eitamo mi, u obiteljisvi". Projekt je osmislila Hrvatska mreZa Skolskih knjiZniiara, a provodi se s uienicima tre(ih razreda. rr,lr

I

i

pr;l6ilgrkir',i,€r,. t0:S,fi,rirt delllUl

l,l ,,,l,l,,lj .elh,,l,,:P:o.l,ll,,nla,

,:,.r,.,.:;p.uitotr'nj,all, k ,.n i f

,.' :,r

n

j.iZ1.

,hle,,th,arpl:ttnjadg

iOtd',',l'rlj,tetd.rh;,O1$:tt,t,,', ,,,,',

d;.o.

',i,,d,iu'q,o,g,r,u,tehrirkd :r3i,, irail:e,dra:rtSV aukOg ,r,p:gtlka'. j,.gdra.l:tl,rlulf :en.i.kl n,o.s,i',,'k,n j

.i

i

Napritnja.dra. pA.t.'d.ar

knj i

n,illi,n.,Ur

l,

]0.Ostru

[a.:, .U:,,nioj,,.sla

nla.p,f .t.n

jlaliu

j,e,,r,u,,o,bi

telj ! Uiien,i,ka,,

',,d

loln'alir

r

.,n

a l arri

'il8l'za,nirnltj.iV!,h, j,Eal:i;,',ra,tlititih,',Pb.d:iu,tjar,.,ROditelii

ba;,e,nr,

rlrdj E c,ar: ro d.re'drU,j U,r''irv,a,,k1i,,,,d'a,n,,,

.lij e.pe, rd.o2:in.lj.ej'el lrai,edihi!.dlkog..,f ltarni

'-ial'D',ii,uj,U,,..'.u,,.lr.F,r.i',1.o2.e,n.,u,.,:b'il1[i€,1hl.ie,0, ,d:ojlmoVrat,t.PO,,,o.i 6,b,n oj,,.i erlj,i, .u'k,ia,i aVaj u,

liVole,l;i ! ila;h,i aie,..d.oi,.mroVa;r,reirrtai'u;. :

pj,es,m.,u,rr:ri

ll!,','ia.ita va,ki

fi'i.aj.u.,s.4.,,,2ajred.r1i:i,k0,Q,,,iit,a,nja,'.,,i,',,i',1'..

Pertir,rdranrrrd,,iieterrrrk,njrii'nire,nlu,rinapri:trr. 'nj.a,t.u,.

d o'n,o,i.i. ,u'i,ko,f,Ui,,,i ,.i,,m,i,,.'pi19,66.u'

ne ko] i.ko.,,fni n,uta .'d,lqqlm,,U,ieh,iCi,m a pie,p,i,i t''at.ii. i:ver llljj,e po..,i.r Za n,i m,l j;|vorr'St o

:u,'

,nr U,,,i'e,,dO,g,od.i lo.,t,lje,kom:,.rprort'€,kli,h

nekoliko dana, kada su u njegovoj

iitateljske navike utenika, poboljiati

Mija Fodor, 7.b

n.a,p,rtnj'r:(eiil Pioved,bo,rn, ,,."l

Prepriiavanje zanimljivih

,s,v'i,m,

zgoda iz proiitanih knjiga

I

t,it.aju ra2il,i,iite,knjige u tiSini.

Svoje doj,move; 7a6i,1',11ljiuosti' i

Dami hrwatskoga *N. &*

jezika

r, 4"

f&rcW

,,

qVOgt',,"''l.,'i

,

ll,'.'1,,,

r,p,lojektar,2ele 5e potakn,uti

slobodnog vremena uz knjigu.

rauredima

S{af,ku, o iew&ktx

r& & *,

i - 'r;: j': s* (0rr,. YW,W***r* c?;: :rrs sI

time obogatuje se i djeiji vokabular.

Takoder se roditeljima Zeli ukazati

tehnika iitanja, razumijevanje i prepricavanje proiitanog, a samim

'k,njjge !llknj,i,ih,it,ne

pioaitan,O,me; Ta,ko m,org,,u, dltiati,,na -, Vi:5ei ,naii,nia:rl.pola piit rtirtar dijret'e;

novima o bitelji',na g ai; rodite,lji t,itaju dieci, naglars; svi,istodobnoi

j,.i.,,,,,i V,'i

iita,li

pjesmu, i medusobno razgovaraju

i'la

E.,[

{rIrjrp'6y'1r..,,lr.l:r,.,,.

o,,

a

Knjiiniina naprtniaia i putuju(e knjige

na to da su oni najvainiji i Prvi uzori u titanju. eitanje u obitelji najvaZnije je okruZenje za stvaranje pozitivnog odnosa prema ditanju, ugodne atmosfere i stvaranja potrebe za iitanjem. Utenici uie po modelu i oponaianjem svojih roditelja, pa se nastojistvoriti pozitivna slika o titanju, zajedniikom druZenju i kvalitetnom provodenju

o,,b,,ilt

Ialgj edrava'nj e, .knji gar.'Vbi:n,o,jre., d,a, jVi .f,l,a,h,ovii, o biitelj!.,.t.i.h.,,,PEtd,an,a',.(itai,u. b,a,ia,m, .je'd,a,h , ujom'a.k;,,,0og,la,V,U,e,,it,i

o,l,a ,1o d t,t,e lj ; rrd,ij e.te", t it

,pri,i,u

otrOgla-

e.pgr lf

r',Irij

,:l',5,,,m,irh.u.trai,,lrlrir,,rDo,l,arrrsata,i',zrr rd,ita:nje.i:ril

6,,, ,p

ar

.Urtj ed.nru,.0bi

[;plan alnil:;';t14l6a..'h,itetsrko.gal

:jeZ1lkai,t,9,',,y11l,5kOj,,,:kn jtiintiCi;:;:;,:6d;rfuna,,1je r.halikij,.r re,dliOlniaal:l.o,'.h:itat;,Xorn,:

jteZi:ku;

1Baoio,n,icrUrj€.',,1,',2:,;,,f1i:tiiLkait':20::tr.3ri,:1god1i1[e

lrod:i:le,. kn jriZh,i.da ikarAdel.a:, :Vr:a:;e*;,S6die.,,,

',bVeli, su, .ute

dii;ii.,

4le :..it:+|b:::i,a2ied:a;,.Kada

,,sru,,,n'euiilri:r,6ghotni,,o,bilrirklrh,aikull.pjeime;

Pano u

knjiinici

Pobjede lijepe Stite nam povijest

',),',:,,utp niAli',:;$;j'esn,iker:.kdjri.,,5.urlpiia],i,,iha,lkd

':pp,yei.ijluiy,;:,i:,tia,rlii!:u.,.ie.rokuiali:rl0,ltVaranjUr o .ri.'nelko!j:ko.,'njlih oliillh,| Aic,lw;gi;", '.pj,esa.m.;litlE

[ana Miiak, 6.b

i domovinu.

Uienici stvaraju haiku pjesme o hrvatskom jeziku

::,t,,:,t,,:,1:l:,|iuf]d:iitg:::dl.a,n:i:,,,,,:,,: ,:,,,,:,::',,';:;,,;,,;,;::;,;,,,::,,:;nii;A,':9iillilni:(,:,4,:111fi]1|,:,,

Obitelj na5a borbi za sluibenost u srcima je.

la:da:id,:rt:dU:lil,:i.iV0t :::1,:',,:'at,':|1e,,Li1k.a:H:tV.:ltal:;;1:',;,',t,,;:,;,

Jedinstvo moje ravnopravnost tvoja, a pobjeda naia.

Dominik Siuric, 4.b

Petra Mihalit, 4.b

Pobjeda naia jedinstvo naie drago uspjeli smo mi. iltitt&hiiUtiimii;:*k:',::::,.::::

Pinklec

z8

lva Straga, 4.a

,

'-.)

&exr*ps$x& dam $ez&*ax

ex

WXt- msrxmwxxw$ *k*X&Warm*d&xx

Xrewm&&K& tr&KgKw&re&ww & pes&a$&

fh

w K% &wwepek&&e K&&mm0ia Sudjelovanjem u eTwinning projektu pod nazivom,,European Day of Languages" na5i su uienici 5. i 6. razreda na poseban naiin proslavilitaj dan,26. rujna. U suradnji s viSe od 80 ikola iz Europe, izradili su i poitom poslali razglednice u 25 europskih

Europski dan jezika temelji se na inicijativi Vije(a Europe. Cilj akcijskog dana je vrjednovanje svih jezika i kultura, kao i doprinos osoba koje posjeduju prednosti viiejezicnosti, pove(anju individualne viiejeziinosti i motivaciji ljudi u Europi o doiivotnom uienju jezika. Pritom je pove(ana

pozornost na oiuvanje bogate baitine 200 europskih jezika. Europski dan jezika prvi putje predstavljen 2001. godine tijekom Europske godine jezika. 0d tada se slavi svake godine 26. rujna.

zemalja, a iz istih tih zemalja razglednice su stigle i u naiu 5kolu. Na razglednicama su uienici predstavili naiu zemlju, grad, ali i nai hrvatskijezi( odnosno napisali su jedinstvenu poruku na svom materinjem jeziku, bai kao i njihovi kolege iz Europe.

Ovako je glasila poruka koju su

naii ufenici napisali:,,Pozdrav prijateljil Mi smo iz Vara2dina u Hrvatskoj igovorimo hrvatski jezik. lme na5e Skole je Vll. OS Varaidin.

Sretan Europski dan jezikal Pozdravt"

Naie razglednice otiSle su na dalek put prema Ujedinjenom Kra ljevstvu, rskoj, I

Uienici koji su sudjelovali u projektu

Njemaikoj, LiWi, Francuskoj, lta llji, Spanjolskoj iostalim europskim zemljama, pa iak i na dalekiTahiti - otoije u Atlantskom oceanu. Mnoitvo razglednica iz istih tih zemalja, njih preko 70, stiglo je i u naiu ikolu!

Razglednicama smo uredili glavni pano na ulazu u naiu 5kolu. Sretnismo 5to smo bili dio ovog projekta i veselimo se novim suradnjama s naiim partnerima iz Europel lvana l(obal

Pristiglim razglednicama uredili glavni pano na ulazu u 5kolu

blagovaliwjeii kruh, peciva i kolaie, koje

su

za tu prigodu pripremile naie mame i bake.

Tena Kuhar,6.b

Toga su dana sve utionice bile ukraiene darovima zemlje, raznim kruinim iSumskim plodovima. Ovu smo svetkovinu zapoteli l0.llstopada 2012. godine, u blagovaonici naSe 5kole, prigodnim programom. Ucenici su recitac'rjama, plesom i pjesmama zahvalili

na plodovovima zemlje. Potom je uslijedio

najvaZniji dogadaj

-

blagoslov kruha. Na5

sve(enik Karlo Koraievii podsjetio nas je koliko je kruh vaZan za naS livot.Uz takve misli uslijedio je blagoslov kruha, popra(en kratkom molitvom. Nakon kratkog programa 2urno smo se uputili u uiionice kako bismo zajedno s uiiteljima

Recital 3.b,,0d malena zrna do kruha crna" :l:'::':l:.::.::l::1.:l:::ll.'l':::l'.:l'.::::::'.::a:::

29

Pinklec

eieela poXmoeka

&am sjecamla mm Wwkmwmr

Km&&c dmXas3 j::.,,C'i,ki:,ir,::,,*gierr:ti:U:6,:f ';Oi,;:,:,nA'lg1':,,,;Z;Q|p:Ai.Ci.

i:

|$;:Qii;(.4ti;,,,1;dit{Za.n:A,.,,'i.:e:.:::,aiiV:ert,6t:tnrtjrrS:ar

llpt6.liiordkei.,ne:r:kd joi:,. jru:rtp,oieid .,.brio jraie d jret0::bri.ll,',ir,.n j.ih,onl,,id:d.ite,!j,i;,,tg:d j,grdtor,i rl.rba,ker:r0,rnrir,lilu.:,i.a,;iglliha:,.:.t:o5]i:0!.edta.ti

,ne.iel:'rr:eaiiltetolf .€rl,::D:ia:mli:ka.:ltilkup.i.nla:

|{r j$,j:r:r:irl6,l,6r,,r,f;1,!,6[:rir6':j'O]hra:rlinrO:ri Sel,r:il

irg.rrl:lrirr$rtgr.r,:rUritri:t,eljtl,tJtU,ititt,a,,Fl,u:hrj,a,d,i,'

O,vE,r,rg'6rd,,i,n, gr,rprttitsje,ti,Iarr:,o,pl]j,e-!nlilce,

i

i,t.iaid,a.nj,a;,.iitav,a,'i:' pa d,a,llV:ru,,ko,Vaia;,

O,

,N:eko:lrik,o,u,ie:nika

ar

Vierro,udirt,e]jii,cOlal

A,nitom,,C,ersalq}rerdif o, j,e,,p,a,nroe

i

korl:e:

p,i.ig,od,n,i:rm' pta'kat:ir,m,,a;r.,f.6rto,g.if afi.,, j,arm,a, i

,s

t ih 0 vi,m a ,o,

,porh,e dj,el ja,k,;, 1 9.;

'g

Ia d,,u

.,h,e

roj

u

stud en oga, 20

,

U

1 2r.i

rsu uienit,i,U,pra,t,,njri, i:h u i it,€,lj,a riz,ail'1,,n a,i,kots kor

7,n,ir.O rrni,a m,, tj:e I :nrrij'rV:a:inri j,e,,,p,O,d, r

:

it,ia,V,irt,hri'm

r,

a,[ke,:

rd,,a',n"i,m,'arr 2b l, rVr'u,k'o*ra,r;r

Potom je uslijedila jedinstvena

molitva ipaljenje lampiona

u

Oblii kU:irSr,l,6vra rrV::rBafremi,,U, r,tln,i,S'lri ma il ta j, s,nro.,,d:arn r,ra,hvaili[ii:,,7a, sv,e,r,i,f tVre, ko.i.e,.,t,.r,.'.U.,5i',b r:3,,n,i1,a'lj'i',,'pod,,n'lldlri

g'brd'i,n,e,,sv,ir

Zra

itoj

'..,,.:ilr

idi6ir1:6r:O:Vi. ,,.,ii',

,

.r.

11,

,ilil:. ,,,,,,

uii, r',9 lri:r rir, r2,a,..,S,V,e n,,n,S,y t.,

rr

Neriilri€tltitiiiil

',MagdO,l.€,n.a.,M,a,ndi(;,6tA :ke*:u,,::iadl1:,::::i:i.|[alji.ia:,;|N:i*Qi:i,n.a.:,iitp€.k:..t., :ii*et|t4:,,):'b1:t:i',e,C:iiA:,1',:,;,:B16lit:,;da:f,a2i:;::.:::Ui::,,:,; ,f

e.iitaii ja:mi:::slul,lak0d9i:ltlutd jel9ta:[lli:il

!',1::u,teniii.2,;a:,::i,i:iieldld|pad,,,v6',ii$.ai;::.:',,, iu:t:i:tefiltelil:fi:i]jlA.nig'.,.B.,ti:tr;tt:117,:o',{:e:bAi,,::,i:,:,::,:,:,

:tverf :elnr:lurg:ode j:tinaltu:p:i6l:iErlrkard:al,llrUll

!vii,,ig(l!i:atOl|l:lA:ile:dtfr6

:,gr:,

lo,igQtlitt$.k.q,rtt,.

pratnju pjevali boZi(ne pjesme.

Uienici zapalili lampione u obliku slova

Ma$karen m&$k&re,,

"

&ko&wxsE savKada&e &mrexxe eeeeske Danas je u naioj

ikoli bilo veselije i iarenije nego

inaie. Toga dana, 1 2. veljaie 201 3. godine, vlast su

V

0bl$eien Hrvatski olimpijski dan

&Xrcrcs&te dam w dertru o&Smapizma I ove godine, naia je Skola 10. rujna

obiljeiila Hrvatski

olimpijski dan. Svi uienici, a i utitelji obukli su bijele

i pjeiatili do obliinjeg sportskog terena

preuzele maikare. Cijeloga dana Skolom su ietale

majice

razne princeze, ciganke, lijetnici, kuhari, gusari,

,,Zelenga1". Najprije su

kauboji, vile, vjeitice, klaunovi. . . I na satovima je

uienicima simbolitno otrialijedan krug oko igraliita.

vladala leiernija atmosfera bez ocjena i ispitivanja.

Svi uienici sudjelovali su u natjecateljskoj utrci po

uiitelji zajedno sa svojim

0vaj,,ludi" dan slatkiiima su zasladile razrednice.

razredima, a oni najbolji dobili su i priznanje. Preostalo

Lana Miiak, 6.b

slobodno vrijeme deiki su iskoristili za nogomet, a cure za odbojku. Vedri i veseli vratili smo se na nastavu.

Triimo kros

[ana Miiak, 6.b

Bilo je tu vjeitica, prinreza, ratnika/ gusara,...

Pinklec

Razvrstavanje po razredima

3o

Uiiteljice bodre natjecatelje

.ia

Km&e &&rerc&& w wK&w& & w&&&xu ,JL l,

,b

Vanesa pomagati voli

i

s Petrom se Sete po 5koli.

Robert Blaikii, lva Blazinarii, Stella Cikat, Mario Cvetkovii, Jakob Domislovic, Karlo Habajec, Vanesa Jakopic, Petra

Koiuti(, lvan

Kramar, Ema Krtek, Dario Kurtek,

Martina Mi5ak, Marin Mlakar, Tihana Pretkovii, Nikola Sipek Razrednica: Zvonka ViSnji(-lgrec

Ivan engleski zna, nikad ne dobije dva.

Nikola navija za Barcelonu, kad Barcelona pobijedi, on je na konju.

Tihana lijepo pjeva, na satu joj se nikad ne zijeva.

Marinu Mlakaru nikad dosadno nije, njegovo srce za igru bije.

Martina nema mir i stalno jede sir.

Karlo matku ne voli, od nje sve ga boli.

Jakobom druZiti se volim, stalno ga po Skoli lovim.

Stella modu voli, kao manekenka hoda po 5koli.

Ema problema nema, nokti su joj prava dilema.

Petra sjedi iza mene, mi stalno rjeSavamo dileme.

Iva je prijateljica prava, niSta joj nije strava.

Dario frend je mali, rime mu nikad ne fali.

Mario prijatelj je pravi, uZiva u svojoj slavi.

S

Nai dragi prijatelj Robert

Blaiki(

od drugog polugodiita ove ikolske godineviie ne polazi nai razred. Preselio se uTrogiri

tamo

pohada Osnovnu ikolu Majstora Radovana Trogir. Roberta

(emo

zauvijek pamtiti kao dobrog

i

poirtvovnog prijatelja koji nam je uvijek bio spreman pomo(i.

Blaienka naia tiha je i mila, ali svoj osmijeh nije krila. lvan mehaniiar je pravi, svaki kvar on popravi.

Lidija nastavu uvijek prati i na pametne stvari vrijeme trati.

Denis zanimljivo je dijete, kad docle ispit, ide mu k'o iz pete.

Tena vampirica je prava, ne voli uiiti i puno spava.

Ernest perverznjak je pravi, uvijek mu se neka cura mota po glavi.

Lucija P. - golmanica ona je prava, uvijek sve nas izbavlja.

Vedran nai nogometai je glavni, bit (e jednog dana k'o Messi slavni. " Lucija K. cura je bez mana, matematika joj je jaia strana.

Filip zvan Fito, uvijek na satu spava i muhe zafrkava.

Matija puno se smijati voli i utitelje testo za ocjenu moli.

,*.

J

85.tr} BlaZenka Bentek, Tena Beniek, lvan Bobek, Simona eep, Denis

Gradeiak, Ernest Horvat, Lidija llekovii, Lucija Kobal, Teo Kopjar, Neven Kui(er, Vladimir Marku5, Lucia NjeZit, Lucija Pozder, Filip Soldatek, Matija Vidovi(, Vedran Vrbanif, Dorotej a Zagorec Razrednica: Blaienka Trogrli(

Simona plava je cura isvaku stvar do kraja izgura.

Teo svoju baku jako voli i testo ju za pomot moli.

Lucia Nj. nije ba5 njeZna, kada reda pravi, utitelje jako gnjavi.

Neven naia faca je glavna, iale vadi k'o iz rukava.

Doroteja o budu(nosti maita, odluina je u svemu, mogla bi ona svaita.

Vladek - fuika mu se za sve Zivo i nikad mu nije krivo.

31

Pinkler

,*

\ SudielowaXi smo ma rmrlesim matjeeamjima

w&&K es&p,#Ksx Uienici naSe ikole vrlo se rado ukljuiuju u razliiite aktivnosti i natjecanja iz razliiitih predmeta na kojima postiZu znaiajne rezultate. eestitamo svim uienicima i njihovim mentorima na postignutim rezultatima. hrvatskogajezika na ikolskoj razini natjecanja

2. m.iesto. 0dlicno 2.

sudjelovali su ucenici 7. razreda: Petar Mihalit, lvana

mjesto iz podruija

lz

Pudmej, Petra 5poljar,Stella Perii, Lora Kovaii( i

Elektrotehnike zauzeo

Koiutit,

Vanesa Jakopic, Simona (ep, Lidija llekovi( i Tena

je i ucenik 8. razreda Mario (vetkovi(. U

Bencek. Mentorice su

podruij u 6 roditeljstvo

Tea 5ahmazar, te ucenici 8. razreda: Petra

uienica 6, razreda

uciteljice Adela Brozd

i Nikolina 5ipek.

prvakinja Ana i drugoplasirana lvana

Na

je 8. mjesto. Uienik 5. razreda Matija Teiaiki osvojio je 9. mlesto iz podruija Madelarstvo i maketarstvo.

razreda sudjelovali su:

[vetkovi(, ucenik 8. razreda.0n se plasirao i na iupanijski nivo natjecanja. Mentorica je uiiteljica Durda Androli(. lz informatike na ikolskoj se

Petra Mihali(, David

razini natjecao uienik 8. razreda lvan Kramar iz

Nisu zanemarivi ni rezultati uienika 8. razreda:

iz

matematike bilo je

najviie sudionika.

Dominik i Petar

Petra Beniek osvojila

je natjecanju sudjelovao Mario

ikolskom natjecanju lz 4.

fizike

na ikolskom

U kategoriji radova na zadanu temu

uienik Teo

Novosel iz7 . razreda osvojio je zavid no 2. mjesto.

Frane Druiini(, Filip KobeS(ak, Rena Petroveiki,

Mateja Majeti(, Petar Mihalii, lvana Pudmej, Ana

Marina Mlakara (4. mjesto), Karla Habajca (5. mjesto) i Petre Koiuti( (6. mjesto). Mentor je

Dina Horvat, lva Straga, Karlo Perii, lvan Teiaiki

Vukovi(, Marija Vukovi( i Sara Zdelar iz podruija 10G07. NaZupanijsku razinu natjecanja plasirali

osnovnih i srednjih ikola iz podruija vizualnih

Borovii, Dejan Buiani(, Vito Dragani(, Petar Drk,

Jan Jovanovi(. Mentorice su

pod ru cja 0 s n ove

i

uiiteljice Sminka Hanji

i

nf o r m atike, te uie n iti

7

. r azr e da

uiitelj Domin Juriii(.

U

natjecanju

-

izloibi ucenika

i Julijana Petrina. lz 5. razreda: Lucija Labai, Tea

su se: lvana Pudmej,

Vitkovi(, Matija leiaiki, Antonio Kobal i Antonela

Petar Mihalii, Sara

umjetnosti i dizajna HK svoj rad predstavila je ucenica 8. razreda Ema Kriek. Mentorica je

Bogovii. lz 6. razreda: Petra Bencek,Tena Kuhar,

Zdelar, Ana Vukovi(

uiiteljica Nevenka 0akulovi(. Ucenici

Domagoj Labai i Leon 5aiko. lz 7. razreda: Ana

i Marija Vukovi( iz 7.

i u kvizu

su se natjecali

(itanjem do zvijezda te na iupanijskom

iitaia iinili

Straga, lvana Pudmej, Sara Zdelar i Mija Fodor. Na

razreda. Mentorica

natjecanju zauzeli 10. mjesto. Ekipu

iupanijsku razinu natjecanja plasirali

je uciteljica Blaienka

su: Filip Kereia iz6.razreda, Tena Beniek i Lidija

su se

uienici:

Lucija Labai i lea Vitkovi( iz 5. razreda, Domagoj

Irogrli(.

Labai iz 6. razreda, te lvana Pudmej iz 7. razreda.

smotri [iDraNo 2013.

Mentorice su uciteljice Durda Androli( i Ana

(ikai.

llekovi(

Na gradskoj

u kategoriji

iz 8. razreda. Na

Medunarodnom natjecanju

Tehnitari

,,3. festival pijanizma"

koji je odrZan

literarnog stvaralaitva sudjelovala

u

Iz engleskog jezika na ikolskom su natjecanju

je uienica Doroteja Zagorec literarnim izrazom

5remskoj Mitrovici,

sudjelovali uienici 8. razreda: Vanesa Jakopic i lvan

,,Dedekov

ikrlak". Mentorica je uiiteljica Maja

Kramar. Na iupanijsku

Soldatek. U kategoriji dramsko-scenskog stva-

uienik 3. razreda Patrik Paviii( sve

razinu natjecanja

ralaitva kazivanjem poezije,,Mamina postelja"

je oduievio svojom

plasirala se utenica

sudjelovala je uienica

Vanesa Jakopic.

Mentorica je Ruia Levati(. Uienice 5. razreda

Mentorica je uiiteljica

Tea

Zvonka Viinji(-lgrec.

Patrik Habajec, Petra Bencek i Tena Kuhar, utenici

Na ikolskom natje-

7

canju iz geografije

uienici 8. razreda Dario Kurtek i iakob Domislovi(

7

skladbom na klaviru

. razreda Jelena Beniek.

Emina kreacija

Zupanijsko natjecanje iz njenmaekog jezika

. razreda Domagoj Kovaii( i Martina Majeti(, te

sudjelovali su: Julia Cikai iz5.razreda, Filip Kereia

igrokazom,,Djeiak iarobnog srca i vile" plasirali su

Naia ikola bila je 4.

i Domagoj Labai iz 6. razreda, lva Blazinari(, Lucija

se na iupanijsku razinu natjecanja. Mentorica je

oiujka 2013. godine

Pozder,Tena Bencek, Doroteja Zagorec I Lidija llekovi(

uiiteljica Nikolina 5ipek. Petra Beniek, uienica 6.

iz 8. razreda. Mentori su ucitelji Vedrana Sabol

razreda, samostalnim novinarskim radom,Vidjeti

domaiin Zupanijskog natjecanja iz njemaikog jezika.

Jurica Hunjadi. Na ikolskom natjecanju iz

i

povijesti

i osvojio 1. mjesto.

Vitkovii i Valentina Juran, uienici 6. razreda

bogatstvo u razliiitosti" plasirala se na iupanijsku

sudjelovale su uienice 7. razreda:5ara Zdelar, lvana

razinu natjecanja. Mentorica je uciteljica Maja

Pravo sudjelovanja

Saii(

Soldatek. Radijska emisija,,Ljepota u razlicitosti"

na natjecanju ostva-

i Ana Straga. Mentor je ucitelj Jurica Hunjadi. lz

uienika Dominika ViSnji(a iz 6. razreda i

rilo je 59 uienika

na iupanijsku razinu natjecanja plasirali

Petra Mihali(a iz7. razreda poslana je na uvid

osmih razreda iz cijele

i procjenu Driavnome povjerenstvu LiDraNo

Varaidinske iupanije. 5 ponosom istiiemo ucenike

ucenice koji su ostvarili zapaiene rezultate i osvojili

Koi(ak. Mentorica

2013. Mentorica je uciteljica Nikolina 5ipek. Na iupanijskom natjecanju iz tehniike kulture uienica Ana Straga iz7 .razreda osvojila je mjesto prvaka u Zupan iji izpodruqa Strojarske konstrukcije i lime

je

se plasirala na

Pudmej, Ana Vukovi(, Marija Vukovif, Helena

vjeronauka

su se uienici

6.

razreda: Filip Kere5a,

Magdalena Mandi(, lvana Pakrac i Petar

Naii iitaci Pinklec

vjerouiiteljica

Melanija Piloita. lz

prva

tri mjesta: 1. mjesto:

I u zraku se

osjefula nervoza i

Renato (anaki iz 05

SvetiDurd; 2. mjesto dijele: Dejan Aleksi( iz 05 A.

Starievi(a Lepoglava i Laura Teiak iz 05 Vidovec;

driavno natjecanje. Uienica lvana

3. mjesto: Eva Habek iz 05 l. K. Sakcinskog lvanec.

Pudmej, takoder iz 7. razreda, zauzela je izvrsno

Mija Fodor,7.b

32

Sportski rezultatl sportskim natjecanjima na gradskoj razini osnovnih Skola naie odbojkaiice osvojile su 3. mjesto. Ekipu su tinile:Lucia NjeZii, Simona eep, Lidija

iZg,ub,i|a,,' :i,'a:inoj,i Ia1,'.21,1,mj:es l,6il,',;Ekipia: j.erdef em:]]saslavruir,,'Ei|nrE.5t

U

jei,,:b,i'!a,']lu]]:s]l

l{oitaL:,Tâ&#x201A;ŹO.l,lfu pjaf t;Ved,iAl1:.:Ut:bA,ni(;,:

lekovii, Doroteja Zagorec, Marti na

Deniii:r:GirdE;; |i;.,:NiliolC':,5:l;:glek;::,i,,',Leo:rr, 5a5ko. Ekipa se spremala i trenirala

Miiak, Ena Novak, Nola 5kvorc, Marta Keikan i lva Blazinarii. Odbojkaika momtad na spomenutom natjecanju

zdievstrene.,,ku,ttuf â&#x201A;Ź,':,Bo,iis a,,.,Dof Eka,,',il Nikole Sedlara. Ne smijemo zaboraviti

I

osvojila je 2u

l. mjesto

i

pod vodstvom utitelja tjelesne

spomenuti ni utenika 5.a razreda

stekla pravo na

panijskom fi nal nom natjecanju. Tu

je zbog manjka koncentracije, u samoj zavrinici susreta, naia ekipa nesretno

i

lllranal:rVitik0fi(a,r,ko

j.il:

j.e.,s.u,d,:Sel6i'6.1je;

na..:giad1ik6m,:.il,6.tli,*6:n|u:::,a,.:,:!:d:hl!:i\vi11:li:l:s;;:

0dbojkaii s uciteljem Borisom Doiekom

,N.i,l(6l,r,'Siid I a,r,

Razgovor s fvarlCIm Fakraen spnrtskim uuorom rta5e $ko!e

?en[s

$e eglor& w *cofrerm

r&&me*fie$ sverem g8mwwm

U naSoj Skoli ima puno sporta3a i sporta5ica. Jedna od

najuspjeinijih je

Ivana Pakrac, uienica 6.a razreda. Ona je svojim zalaganjem, rezultatima u sportu i ikoli pokazala najvi5e itako postala sportski uzor naie Skole u 2012. godini. Punih pet godina marljivo trenira tenis u Teniskom klubu Varteks pod nadzorom trenera Marka Dugandii(a. Joi neke zanimljivosti o ovoj mladoj teniskoj nadi protitajte u razgovoru koji slijedi.

koliko si se godina poiela bavititenisom?

S

PamtiS li neku zgodu s natjecanja/

terena

?

djed Na zadnjem turniru igrala sam me odveo na Varteks da probam do Ane Konjuh, a prije tri godine igrati tenis. Svidjelo mi se itako bila sam sa svojim kolegama Kada sam imala sedam godina,

sam se

poiela baviti tim sportom. skupljaiica Ioptica na Davis Cupu.

Kada si nautila igrati tenis? uii godinama, a bit tenisa je treniranje. Samo se treninzima Tenis se

mogu posti(i neki rezultati.

Zaito si zavoljela tenis? Sto vidiS u tom sportu?

To je poseban sport u kojem razmiSljai svojom glavom.

Najbolje mije kad zabijem lopticu tako da ju protivnik samo gleda. iemu razmiSljai dok igrai?

Razmiiljam o pogrje5kama koje trebam ispraviti, ili ako mi igra bai ine ide, u mislima pjevam jednu od omiljenih pjesama.

O

Koji si najve(i uspjeh ostvarila?

Na drZavnom prvenstvu meclu

djeiacima i djevojticama do l2 godina, plasirala sam se medu 16 najboljih igradica u Hrvatskoj.

Najdraia nagrada koju si osvojila?

NajdraZi mije pehar koji sam osvojila za 1. mjesto na turniru u Zagrebu.

tije na prvom mjestu: Skola ilisport?

Premda viSe volim sport,5kola mi je ipak na prvom mjestu.

Sto

Kako stignei

trenirati uza sve druge

obaveze?

Dobro organiziram i isplaniram vrijeme

Opiii nam jedan svoj trening.

Treni n g zapoiinjemo zagrijavanj em na malim poljima, a zatim

za uienje, pisanje zada(a i treniranje.

Uvijek ostane vremena za igru i zabavu.

na velikrm poljima. Slijede doda-

Kome preporuiaS ovaj sport?

Svi vi koji volite sport pokuiajte,

vanja po d ijagonali, serviranja te igre na poene. Na samom kraju se rastriimo iistegnemo.

moZda ga zavolite i poinete se njime baviti, kao 5to sam se i ja potela.

Mija Fodor, 7.b

33

INFO Datum i godina rodenja: 17.8.2000.

Boja ofiju: plava Najboja: Zuta Najhrana: Spageti; iokolada Najpi(e: lso-sport s okusom Sumske jagode Najknjiga: Harry Potter i Gospodar prstenova Najfilm: Harry Potter; Gospodar prstenova; Sumrak saga Najglumac/glumica: Ema Watson

Najpjesma: Paradise; No One Najpredmet u Skoli: matematika Sportski uzor: Maria Sharapova Hobi: titanje knjiga i igranje videoigri

Pinklec

ENGI.ISH There in the cottage

Love

COLOURS CROSSWORD

'l:ll:ll.:l.:li:lrll,:l,l:::,:.,:i,:,til.il.:CtHtRllSTMA:5lll.:.i:l.:r:ll:l.:i:i:i:i::.l:.rl.lt.::'::,::

love is old

is 1

Love is new Love is all Love is You.

i]:l:tli.tir,i.'.:tt:].:l:,ll:lllr,lr:l:llalhiliitst]I:neitlttieet].it:'itti.:t:tt::t::l':'i:ti:ri:u.tt:u:r::]::]li:

On the table is tea. o :tir:lr:it::ttrltr.tritrtt,rri:t::uCtoo:ki:e5r:ratiei:liigaldt,y::t::a:lttl:tt::t:ltitri:iri::tlt,l::tt:tu ?

Domagoj Kovaii(, 7.a

r.ilr:rr,lAh'dr,rrrulA:dleli:l:rthlg'llt.fe,el:.li,tl:.teldidyii::llli:ll:l:l::l :r:o.ru:tri i cl]e:rrtrh:e r::hloru:5e::itrr:inrowr,ia:nr:rrri:r:rt::

E

with a happy face 15O,r,tlhlit,ll,i

,i,.,a'i.,iBal.l'C:hrrislt a:it9lalaei::::l:ll

.it:tl:lt.titi:tt.tt.ttit,:tir:t:.tl:t:.l:tiit:tt,t,.:l:illil:ll:l:ll:,t:ltili:tt:::.lill:ri'tt.lilii.J.U:uall:(iilaltf;li:5;Al

'7,,, 7;

lrrt. 1...1<,,*,firlrrq

',, 1,.

r:r,,:t:lo,ft:it,it,i5i€,,e,.li.l,.i,3t::i

t:DtlOlWlN,::lt,ltlll:2::l:i:rt::t:lcr:Ol:otU:rf

loip:pld.:i1tl0ll::..'.O.lftltt.w.lhl.i.tl€,:l.:lii4it:tr,lr:lCiO:lll'6:ui:f

;,.

te

tud

;,/-

..

l

6tfl,ttt:t:5,it',ltt€tit:iti:t',6t::;t::t,1t,Ct.6:1tt6t:t}:ititi:t:iiQlf:li:tl:lli,intO:Wir

Y

..4

AIC,R,O',5r5,:ttt,:,,1,r,;:l:il:COrliA'llJti::t,:tlf,f,::,trt:h::g':,,tSl0,rn': ,5,:,

CO16tU;it,Of

::1b|$rQd::rrl:rl,rl:rl:l

rr,,Ion:t]l,l(uih:af ;,,:6ib,,

,,:],:r,l:',:,]:,',ltltt,tt.l!llt!l1:,lfe*au'f.ilt€r,:m,Oui:e,,:,.tu,t::t,]ii:l,t:,tt,,: l.

,l,,r:e a'1lr1l,it:,1lpte,.i,'movi,e St;,,'.M'r:l.,f a.Vo,U .ii

!.g',.

m,oVie,,ri,i:l,T,wi0,hli,g'ht,:5a,SalrllTh,e.'''',,m OviE. ris :,Uln.iea:li:s,t iei,,.'lt,',.itll.A,:bb.utt,t:Vlalrn.pirlleiS,.l l?h''6r',:,.r.h:a,i,r11,.,r,trrhrar

ra

irirttE

f sr,::a,iC,,,

r

EdrW,b',id

n r{ r Be.lrrl,ar; rrEd]Waridi liii,5r:rra,,:ta,m p,i

,Brelrl,a','rii

ie.ra:nd

:rir6m61ttal,; Thre, mb*,|er'i !l:brbloiut,

fur'{v k

i

,.,,.:'.:U:H.3ffi A.MB[,E,.Tll't'..HillDiD:E.Ht,lllf :0.RD5,.,.,,.,

NIPAT

IANR SERSD T-HRIST

,l,O*e,;'r,,1rr,Iirkg,,trh,i5i,rm'OVi,g,,''Ve.iy.,,'mrU,i'h'. :

[,latCo.l(olef;',6ih

Te,ha,:|fu :h.at;ir6:.rhl

DEUTSC}I KTEIDER

Ein Rezept: Apfelstrudel Zutaten:

. . . . . .

250 Gramm Zucker 1

Tasse

0l

4 Eier 250 Gramm Mehl 1

Teeloffel Backpulver

Als Belag: 10 kleine Apfel l. dos i(leid

Zubereitung

2.

Die 10 Apfel schdlen und danach klein schneiden.

Die Zutaten der Reihe nach mit einem Schneebesen verrtihren. Erst Ol,

4.

Slief€i

dG Hemd

5. die

dann Eier, Zucker und Backpulver dazu geben. Den

,

tirzz

6. da€ Schshs

Teig ausrollen und

zum Schluss die klein geschnittenen

Apfel dazugeben.

Den Backofen auf2l 0

Grad (Umluft)vorheizen, dann den Apfelstrudel 30 Minuten backen lassen.

7.de. s.hql 8. die Hose

w

Pinklec

de. Pn.k

3. die

34

I

L

REBUST

W&cew& &p&eaX*ce

'

,,,,,,,, ,r, ,,',Liral],iir' .,. , ,, Setu dvije iaikalice ulicom vide lizalicu, ijedna ka2e: r.iividi glavo,nje,l, i

l

rir,iii'r,ri'ir:,r,,,

,,,,,

.',,,

, 11 (ift6

tttI

,,tliofgslgri, ,'

'.

iOviekrkojirne ' , O,lestlaie n,rit;ti ta'k n!, kad,a,,g,a nitko ne sluia?

56 zove

- Profesor.

']..,...l..'.'|[/|6|]

'l r

SlcoI$I*'A &f,rer* Neven pita utiteljicu: ,,Znale zaito ja imam jedan iz njemaikoga?"

- ica:,,Gdje se govori : a ia,.,ski m narjeijem?" gor:,,U Cakovcu!"

macfarske,sove?

r

- hu@hu.hu

Na satu hrvatskog jezika - - ::

Kojajee-mait,adres?',

Uiiteljica:,,Zaito

, ,, ,

Punica

Stef ispraia svoju punicu na aerodrom. I kad avion poleti, Stef ie: - Bo2e uzmi je, sad ti je najbli2e.

Nevene?"

Neven: ,,Zalo jer

Fejs

nemam pojma."

Sto nedostaje fotki s fejsa koja ima petsto lajkova?

- Odjeia.

Kada - Pokvario se bojler!

- Kada?

- Neee kada - bojlerl

Uiiteljica pita:,,Zaito trebamo tuvati i njegovati h rvatski jezik? " Leon:,,A znate uiiteljice zaSto ja iz engle-

Zbrajanje,

m noZenje...

Pita utiteljica malog lvicu: - Koliko je 8.3?

skoga imam dva?"

Uiiteljica: ,,Zaito?"

Leon:,,Zato da otuvam hrvatski jezikl"

- 25.

- Da, ako zbrojiS ovu jedinicu koju (u ti upisati!

Djed - lvice, zaSto si na roditeljski sastanak poslao starog djeda?

Zar su svi tvoji tako zauzeti?

- Nisul Djed jedini slabo tuje.

Vo(e Gljiva: - Ja izgledam kao 'aiiall

: : lr tqli ,i\ti

3

.-.

"@,

ry.w #ffi

-d

kiSobran!

Orah: - Ja izgledam kao mozak!

Banana: - MoZemo li, molim vas,

promijenititemu?

|."

i I

,

,

Pinklec