stabilizirati i vratiti u normalnu putanju. Orion 3 odvojio se po planu, ali nažalost visina je bila manja za 26 km, što je značilo da satelit nije uspio ući u korisnu orbitu i tako je proglašen kao izgubljen. Uprkos tome što je s tehničke strane sve funkcioniralo, ni ova misija nije doživjela uspješan kraj. Istraga koja je trajala pet mjeseci pokazala je da je greška bila u tehničkoj obradi komore za sagorijevanje na motoru RL10B-2 koji je upotrebljen kao pogon za drugi stupanj. Interesantno je navesti da je ovaj tip motora
Slika 3. Delta 3 let 259 par trenutaka prije starta (izvor: www.spacelaunchreport.com)
kg. Cjelokupna startna snaga bila je 462 000 kg. Na oko 20 km visine, pri brzini od oko 1100 m/s raketa je izgubila smjer, skrenula i u trenutku eksplodirala. Promatrači su mogli vidjeti veliki objekt, koji je bio satelit Galaxy 10, kako pada u Atlantik 15 do 20 km od obale. Kasnija istraživanja pokazala su da je glavna greška bila u sustavu navođenja. On je normalnu frekvenciju rada rakete (koja je bila oko 4 Hz) smatrao rezonancijom i pogrešno ispravljao smjer sve dok se nije potrošila hidraulička tekućina i tako blokirala sustav navođenja. Kako se pokazalo, ova je greška nastala jer konstruktori nisu smatrali da ovakva frekvencija motora može nastati nakon starta ili nakon odbacivanja pomoćnih bustera. Srećom, grešku je bilo moguće lako i brzo otkloniti samo promjenom softvera, te nikakve druge modifikacije nisu bile potrebne.
Delta 269
Druga Delta 3 poletjela je 5. svibnja 1999. godine, noseći satelit Orion 3 koji je vrijedio 145 mil. dolara. Start i let prvog stupnja prošli su bez ikakvih problema, sve do starta motora drugog stupnja koji je radio samo 3,4 s. Nakon toga došlo je do nekontroliranog okretanja cijelog stupnja, koji se uspio nakon nekoliko sekundi
Slika 4. Start Delte 269 (izvor: www.spacelaunchreport. com)
radio bez greške u ostalim upotrebljenim raketama nosačima, kao Atlas i Titan. Nakon ove misije, Boeing je odlučio unaprijediti verziju Delte 2 u “heavy” verziju, tako da poveća mogućnost nošenja tereta za 10% u odnosu na standardnu konstrukciju. Prvi let ove varijante uspješno je odradila NASA za misiju SIRTF (Space Infrared Telescope Facility).
13
