re_value” u bloku “when…do” gdje ćete u skočnom prozoru izabrati i odvući traženi blok. Još jedan savjet. Iako u prošlom nastavku to nije učinjeno, vi obavezno preimenujte elemente koje koristite. Pritom je važno koristiti smislena imena. Kako se to radi? U prikazu “Designer” kod “Components” označite element te kliknete na “Rename”. Otvara se skočni prozor gdje trebate upisati novo ime i potvrditi s “OK”. Na primjer, programske tipke iz prošlog nastavka serije, “Button1” mogli biste preimenovati u “Button1SKENIRAJ”, “Button2” u “Button2ZAUSTAVI”… Kako je u uvodu najavljeno, u sljedećim nastavcima serije često će biti korišten mobitel (dlanovnik, tablet), što znači da biste za vezu preko Bluetootha kod svake nove aplikacije trebali pisati uvijek jedan te isti kôd. S vremenom to postaje dosadno i pomalo zamorno, no u MIT AI postoji elegantno rješenje za kopiranje koda iz jedne aplikaciju u drugu. Za to služi ruksak unutar prikaza “Bloks”, Slika 13.2.
mijevanja kako djeluju, trebat ćete proučiti teme iz kemije koje objašnjavaju strukturu atoma (s posebnim osvrtom na elektronski omotač) i kovalentne veze između više atoma. Ukratko: Atom se sastoji od elektrona negativnog naboja koji kruže oko jezgre pozitivnog naboja. Broj elektrona u atomu toliki je da je naboj cijelog atoma jednak nuli. Jezgra atoma sastavljena je od određenog broja čestica. To su protoni s e količinom pozitivnog naboja i neutroni koji nemaju električnog naboja. Razlika između raznih atoma je u broju elektrona, protona i neutrona od kojih su sastavljeni. Nema nikakve razlike između elektrona jednog elementa u usporedbi s elektronom nekog drugog elementa. Atom vodika (H) najjednostavniji je element, a sastoji se od jednog protona u jezgri i jednog elektrona koji kruži po putanji koju nazivamo ljuskom. Ako se elektron kreće po kružnoj putanji oko jezgre, to znači da ga neka sila zadržava (privlači) i drži u blizini jezgre. To je elektricitet ili sila privlačenja pozitivne jezgre. Elektron može kružiti samo po ljuskama određenog radijusa, a kada se nalazi na jednoj od njih mora imati energiju karakterističnu za tu ljusku, Slika 13.3.
Slika 13.2. Lijevo – prazan ruksak, desno – ruksak sadrži kôd
Kôd koji trebate prenijeti u bilo koju aplikaciju morate ubaciti u ruksak. Kako se to radi? Desnim klikom na željeni blok. Otvorit će se padajući izbornik gdje trebate potražiti i kliknuti na “Add to Backpack(0)”. Ruksak će promijeniti izgled. Ikona punog ruksaka odsada će se prikazivati u svakom vašem projektu, unutar kojega valja ruksak otvoriti i metodom zakači/potegni izabrati željeni kôd. Jedino na što morate pripaziti jesu imena elemenata koja u novom projektu moraju biti ista onima iz ruksaka, iako ih po potrebi možete i promijeniti. Svjetleća dioda ‒ LED Malo je elektroničkih naprava koje su bez LED-ica, radi toga valja ih malo bolje proučiti. LED (od engleskog Light Emitting Diode) poluvodički je element. Cjelokupna suvremena elektronika zasniva se na poluvodičima. Vrlo je važno shvatiti poluvodiče i njihova svojstva. Radi razu-
8
Slika 13.3. Ljuske se obilježavaju slovima. Dobro je znati da je broj elektrona za svaku ljusku ograničen
Elektron ne može zauzeti bilo koju ljusku. U normalnim okolnostima zauzima prvu unutrašnju ljusku s obzirom da zahtijeva manje energije. Ako se energija doda, na primjer toplina, elektron zauzme višu ljusku. Strukture svih atoma u pogledu popunjenosti ljuski imaju više-manje neke nepopunjene ljuske. Osnovna premisa poluvodiča je da se poluvodički kristal poput galija ili silicija (to su neki od kemijskih elemenata koji čine osnovu u LED-icama) onečisti dodavanjem male količine drugog kemijskog elementa poput fosfora, arsena, indija… Ovi drugi elementi dodaju elektrone u takozvane kovalentne veze s osnovnim ele-
