Mjerni kotač za mjerenje duljina na tlu
(metar2), neki prema tvari ili pojavi koju mjere (vodomjer, svjetlomjer), neki prema postupku mjerenja (vaga), neki prema prvotnim i zastarjelim nazivima mjernih veličina (strujomjer, toplomjer), neki su posuđenice iz drugih jezika (termometar, barometar), a neki su nazivi potpuno izvan ovog sustava nazivanja (sat, ura). Mjerila za javnu uporabu moraju zadovoljavati uvjete koji su preporučeni međunarodnim, regionalnim i državnim normama te propisani zakonima i pravilnicima pojedinih zemalja. Ponajprije moraju biti umjereni u zakonitim mjernim jedinicama i označeni nazivnim vrijednostima mjerne veličine. Ljestvice analognih mjerila moraju biti razmjerene na određene, jasno označene podjeljke, a pokaznici digitalnih mjerila moraju pokazivati brojčanu vrijednost do označene točnosti.
nama hrama u sumerskom gradu Nipuru pokraj Bagdada, datiran u oko 2650. godinu pr. Kr. To je štap od bakrene slitine, s urezanom ljestvicom od jednoga lakta (oko 51,8 cm) razmjerenom na stope i palce. Služio je kao pramjera (etalon) duljine. Mjerni štapovi ili mjerne vrpce najjednostavnija su mjerila duljine. Nazivaju se prema upotrije bljenoj mjernoj jedinici, pa je to danas obično naziv metar. Razmjereni su obično na manje jedinice, dakle decimetre, centimetre, milimetre itd.4. Obično su u obliku štapa ili letvice, ponekad na sklapanje, u obliku čelične vrpce savijene u kutijici ili dulje čelične vrpce, vrpce od tkanine ili plastike, namotane na nosećem okviru. Crtaća i školska ravnala i trokuti, obično znatno kraći od metra, također su duljinska mjerila. Rabe se svagdje gdje treba izmjeriti neku duljinu, udaljenost, razmak i sl. Pomično mjerilo, razgovorno i šubler (prema njem. Schub: potisak, guranje; Lehr: kalup), duljine obično 15-20 cm, ima čeljusti prikladne za mjerenje debljina ili stranica predmeta, promjera otvora te kliznu šipku za mjerenje dubina. Ljestvica je razmjerena na centimetre i mili-
Mjerila duljine
4 Do pojave metra takav je štap duljine obično jedan hvat (1,896 m) ili pola hvata bio razmjeren na palce ili cole, pa se i u nas nazivao colštok (prema njem. Zoll: palac; i Stok: štap, palica), što se razgovorno, osobito među starijim obrtnicima, zadržalo do polovice XX. stoljeća.
2 Metar je naziv mjerne jedinice duljine, ali i razgovorni naziv mjerila duljine. 3 Cjelovit sustav antropometrijskih mjernih jedinica opisao je još rimski arhitekt Marko Vitruvije Polio (80./70. pr. Kr.–15.) u svom djelu Deset knjiga o arhitekturi.
Klasično pomično mjerilo s čeljustima i analognom linearnom ljestvicom s nonijem
Duljina je jedna od prvih mjernih veličina koje čovjek mjeri. Prvotna su mjerila duljine bili uporabni predmeti iz okruženja, ponajprije dijelovi ljudskoga tijela: prst, palac, šaka, stopa, lakat (tj. podlaktica), potom obuhvat ili sežanj, koračaj i dr. Takva antropometrijska mjerila rabila su se od pamtivijeka3. Prema njima su izrađivana ujednačena mjerila u obliku mjernih štapova ili vrpci. Od uvođenja Metarskoga sustava u XIX. stoljeću mjerna jedinica duljine je metar (znak m) te njegovi decimalni višekratnici i nižekratnici: kilometar (km), decimetar (dm) i dr. Najstarije sačuvano mjerilo duljine je tzv. nipurski lakat pronađen 1916. godine u ruševi-
32