SVIJET ROBOTIKE
Kineska soba i robotički argument
na, uz sve prednosti, teško nadomještavali elektronske cijevi. Shockley je 1950. godine konstruirao slojni tranzistor (engl. junction transistor), koji je bio pogodan za serijsku proizvodnju. Tranzistori i njihovi sljednici, ponajprije tranzistor s učinkom polja tzv. FET, a posebno istom tehnikom proizvedeni cijeli električni sklopovi, tzv. integrirani sklopovi, potisnuli su do 1970-ih godina elektronsku cijev iz većine primjena. Cijena tranzistora i drugih poluvodičkih sastavnica vrtoglavo je padala, tako da je danas ona desetke milijuna puta manja nego za prve tranzistore. Nastala je suvremena poluvodička elektronika s minijaturnim, jeftinim i jednostavno proizvođenim uređajima. Izum tranzistora sredinom 20. st., kao preteče mnogih drugih sastavnica, unaprijedio je elektroniku, ali i nezamislivo promijenio naš svijet, konstruiranjem “pametnih” elektroničkih uređaja, ponajprije onih koje nazivamo elektroničkim računalima, a potom brojnih elektrokomunikacijskih, mjernih, medicinskih i drugih “čuda” suvremene tehnike, bez kojih je današnjim naraštajima nezamisliv čak i svakodnevni život. Dr. sc. Zvonimir Jakobović
Među suvremenim misliocima posvećenim problemu artificijelnog uma postoje i mnogi koji smatraju da strojevi, pa ni roboti nikada neće doseći stanje razumne inteligencije. U dokazivanju svojih tvrdnji koriste se različitim modelima ili misaonim eksperimentima. Jedan od najpoznatijih takvih modela je “Kineska soba” američkog filozofa Johna Rogersa Searlea koji se bavi problemom prirode uma, a može ga se svrstati u najutjecajnije protivnike mišljenja da računala koja operiraju s digitalnim simbolima razumiju ono što rade. Važno je, međutim, znati da Searle nije protivnik postojanja razu-
John Rogers Searle tvrdi da su strojevi koje nazivamo inteligentnim u stvari “kao-da” su inteligentni jer nemaju osobinu intencionalnosti, tj. namjere da nešto učine. Oni samo obrađuju simbole.
31