Mantrak - Halali na bihuzuru!

Mantrak : Halali na bihuzuru!

matrak, mandrak (ar.) - tokmak, toljaga, štapina splačine i pomije Džanarika je jedna od najstarijih vrsta šljive, a prije 1.000 godina bila je najzastupljenija šljiva u svijetu.

Vrlo je rasprostranjena na Fruškoj Gori i dobro se prilagođava lokalnim klimatskim uslovima.

Nabas, bezbeli nabas - odgovara; paše; po želji; praktično bezbeli - sigurno, upravo, vjerovatno , nego što; dapače; naravno mavi - tamno plava boja rezedo - svijetlo zelena boja grao - siva boja seftelija - breksva hatar, hator, hater, hatur - 1. misao, pamet, sjećanje, 2. ljubav, volja, želja, 3. žao, 4. pristrasnost sahan đevđir - je posuda slična rešetu s pervazom i zehom at-konj mejdan-polje atmejdan ---izvedenica od ove gore dvoje navedenih meraja - je javna livada...tako bi park mogao biti meraja...a u mom mjestu jos uvijek postoje dijelovi koje zovemo meraja:) (izraz se odnosi na prostrantvo) adet ---namjena , običaj, navika, tradicija. nam (dugo a)- ponos, gordost din (dugo i)- vjera šuhveli---sumnjivo hećim ---doktor pehlivan---akrobata ili umjetnik aferim---tako je, bravo mimar-graditelj ili arhitekta dilaver---lični pratilac kabadahija-nasilnik nabasati---naletjeti/ naići (slučajno) na nešto/nekoga

Adet je običaj, navika, tradicija.

Hrsuz i ugusruz je kao lopov, razbojnik... gungula- vreva, buka, puno naroda na jednom mjestu Sohbet- sijelo, druženje puljka -dugme uduni -ugasi... parmak ili taraba - letvica od ograde dokundisati - dodijati, dokrajčiti, doći „glave“. pohasio se bošća - velika mahrama/stoljnjak koji se prostre prilikom jela bošćaluk - zavežljaj bururet - vrtoglavica, pometnja... dibidus - totalno ,"vala baš", itekako, sav . bezbeli - sigurno, upravo, vjerovatno , nego što; dapače; naravno BALJEZGATI = pričati gluposti BAŠKA = kada je nešto posebno BILMEZ = smotančer , smotanko BIRVAKTILE = davno nekada CMIZDRITI = plakati, jecati ĐUTURE = svi zajedno NABILJAVATI - naprđivati] DUMATI = razmišljati FASOVATI = dobiti DEGENEK FRTALJ = četvrtina HAHARI = bagra, ali i u pozitivnom smislu KESLATI SE = smijati se bez veze LAPRDATI = šupljirati OFRLJE = odokativno PRKNO = stražnjica araluk – ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama bronzin – metalna posuda s ručkom i poklopcom burgija – svrdlo, (poznata fraza; para vrti gdje burgija neće) kaloše – podrezane gumene čizme, naklepati – krupno narezati ili nasjeći (meso ili drva) oćast – naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu ončaruša – košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica pečiti se – praviti se važan (ohola poza kod ljudi), ( borbeni stav kod bikova) škuljav – nejak, slabašan naćve su drvena posuda izdubena od jednog komada, za miješanje hljeba/kruha

adan - imenjak alčak - momak anam - onamo araluk - ograđena veranda, prizemni balkon ograđen drvenim daskama asaletom - nešto uraditi sa namjerom (ne usput) ašik - momak; dečko ašikovati - zabavljati se; udvarati se; biti zaljubljeni par ašlama - trešnja hastal - stol babine huke - krupni snijeg koji većinom pada krajem marta baciti se - biti nalik na nekoga badžo - muž ženine sestre baglame - šarke baja - buba bala - slina baljezgati - pričati gluposti banja - kupaonica barkati - dirati u nešto što se ne smije (ne barči = ne diraj to) basamaci - drvene stepenice baška - posebno baterija - ručna svjetiljka batura - kukuruzni klip begenisati - svidjeti se bel - zar; stvarno; kraći oblik od bezbeli belegija - brus za oštrenje kose ben - mladež bent - bazen, brana bez - sitno tanko platno za žensku narodnu nošnju bezbeli - nego što; dapače; naravno biljeg - mladež bisage - Vreća od debelog platna iz koje se sijalo žito ili se koristila za transport konjem time što se stavljala na samar. bogarati - psovati bome - riječ koja pojačava tvrdnju; nego što; naravno bravetina - meso od ovce (ovna) brdo - drvena naprava (sastavni dio stana za tkanje). Kroz brdo su se provlačile niti za tkanje. brema - malo drveno bure u kome se najčešće nosila voda sa izvora brljav - prljav po licu brnjica - metalna kopča na remenu (kaišu) bronzin- metalna posuda s ručkom i poklopcem brugija - svrdlo, (poznata fraza: "para vrti gdje burgija neće") brunja - kosa (u smislu: raščupana, duga, neuredna kosa) budžak - kut; ugao (u prostoriji) ćage - papir čair - livada; pašnjak čakija - džepni nožić na sklapanje čalma - vata čanak - drvena posuda za jelo ćapćati - mljackati čardbez - nešto krupnije platno za žensku narodnu nošnju ceker - tašna za kupovinu čeljade - dijete

ćerpić - blokovi za pravljenje kuče od zemlje i slame ćesrce - gladan; na prazan stomak četres - četrdeset čevtazeta - nakit koje su djevojke upletale u kosu čičkav - koji ima kovrdžavu kosu čiviluk - vješalica za odjeću čoa - od sitnih bobaka navezen nakit koji se stavljao iza pletenica u kosu čoek - čovjek čorape - čarape ćućo, ćućavac - vrsta graha cuko - pas ćumur - ugalj čunak - drveni pribor za tkanje ćurdija - ženski mantil od čohe sa ili bez rukava ćurnuti - čučnuti ćuše - mlado konja ćušnuti - šutnuti; udariti nešto nogom ćutak - mali komad drveta; osušeni panj čuti se - smrdjeti; zaudarati čviljak - bubuljica; akna cvrljak - čvarak degenečiti - jako udarati; tući deverati - brinuti se; imati neki problem duže vremena; mučiti se dijerati - dirati djeti - sakriti; izgubiti (zadjelo se – zaturilo se negdje) dobaviti - dohvatiti dozvati se - doći pameti; opametiti se drincati - spavati (pogrdno) dubak - drvena konstrukcija za malu djecu ducati - pokreti teleta prilikom sisanja durati - trpjeti; nositi se sa problemima dušica - uložak za napuhavanje nogometne lopte duvar - zid dvacet - dvadeset dvojnice - drveni muzički instrument dvor - nužda (ići na dvor = vršiti nuždu) džigara - jetra; džigerica džolav - mršav đegoder - ponegdje; ponekad đeriz đinđure - igarčke; nakit (kič, bižuterija) đoja - varka; pretvaranje (ko đoja = kao fol) đozluke - naočari đubreluk - gomila đubreta đuture - od oka; odprilike đuzleme - vrsta kolača ečerma - dio ženske narodnje nošnje (mali prsluk) heravo - krivo; nije pravo/ravno farcule - tanka ženska šarena marama feder - rajzferšlus fljaknuti - nešto velikim zamahom baciti ili udariti filjati - lopatom ubacivati neki materijal

frljaciti - baciti gariti - brzo trčati gibira - mjera givit - uteg glavak - zglob globa - kazna gotovan - lijen čovjek grif - potkovica grijeh - grijeh grihota - grijeh; grijehota gruhati - udarati gubica - usna guja - zmija gujavica - glista gurabija - vrsta suhog kolača guvno - ravna površina na kojoj se mlatilo žito (većinom konjima) gužva - obruč od lima ili užeta kojim se vezala kapija irgat - pomoćnik; pomoćni radnik iskati - od nekoga nešto tražiti izić - izaći izmarisati - nekoga dobro istući hizmetovati - služiti, nekoga njegovati jagluk - marama za kosu (dio ženske narodne nošnje) jagma - navala na nešto jakija - ožiljak jako - tek, nedavno jami - zapovjedni način u smislu: "budi dobar, pusti to, prestani" jomuža - mlado mlijeko kod stoke (krave, ovce) japija - rezana drvena građa (grede) jazuk - šteta jažva - plitak kanal za vodu ječmenka - vrsta kruške jednako - još uvijek jednoč - jedanput; ranije; prije nekog vremena jelde - zar ne jenjga - jedna od glavnih žena u svatovima (dolazi sa muževe strane) jerbasma - vrsta kruške kabaš - prirodni sapun za pranje rublja kaca - velika drvena posuda kahveno (kahvaji) - smeđe kalatuša - vrsta kruške kaliti - istopiti (plastiku ili metal) kaljače - vrsta gumene obuće kanafa - konopac; kanap kandžija - bič kapušvara - vrsta biljke karpuza - lubenica kaloše - podrezane gumene čizme kauč - sofa keseriti se - smijati se (pogrdno) kefa - četka kendra - rupa iskopana u zemlji za igru klikera

kere - vez na rubu marame (okruge) ketiti - čekati kidaonica - mali otvor na štali kroz koji se izbacivalo đubre kidisati - navaliti klanica - štala klinac - čavao; ekser klipača - drvce (za visoku ženu se pogrdno isto govorilo da je klipača) kočijak - tor (tor koji se pravio u štali da bi se mladi razdvajali od odrasle stoke) koič - koji put kola - auto kolo - bicikl; točak; kotač komora - oprema koju je djevojka dobijala od svojih roditelja prilikom udaje (namještaj, posuđe, pokrivači, jastuci itd.) kore - jelo od na ploške isječene pogače, skuhanog graha i bijelog luka kresa - šibica; palidrvce krme - svinja kroca - alatka za kopanje sa trokutastim sječivom krošnja - pletena košara kucati - svirati žičani instrument kukrika - vrsta drveta kumpijer - krompir kus - zalogaj, komad jela kutara - kućica za psa kutarisati se - nekoga ili nečega se riještiti (osloboditi) kuvljati - gužvati leđen - lavor (vrsta posude za vodu) ljesa - dio ograde koji se mogao odstraniti za prolazak zaprežnih kola ili traktora lokum - kocka lonko - mali lonac; lončić lotre - ljestve luč - drvo za potpaljivanje vatre (jelovo drvo koje je pustilo smolu) lug - pepeo lugavo - sivo maj - evo; drži Maja - žena koja je vodila domaćinstvo u velikim zajednicama, pospremačica na svadbi makinja - mašina za mlaćenje klasova žitarica mal - stoka malko - malo malta - žbuka; malter masat - oštrač noževa mašice - mala alatka za peć (pomoću nje se moglo uhvatiti drvo ili žar u vatri) maslati - lagati maslo - mast mahune - mahune meća - hrana za stoku (ostatci hrane pomiješani sa vodom) menjik - granični kamen koji dijeli dvije parcele mera - neobradivo (državno) zemljište meščini - meni se čini metnuti - staviti mice - jednostavna ali interesantna u kojoj su se koristila zrna graha ili kukuruza mihur - mjehur miljač - zemljište namijenjeno za gradnju kuće

mito - hrana za stoku (davala se većinom kravama koje se muzu) mlaćanice - kiselo mlijeko (ono koje ostane kada se izmuti puter) mlivo - brašno more - može muštuluk - radosna vijest; nagrada za radosnu vijest mosur - drveni pribor za tkanje na kog se namotavala nit mrs - mast; maslo mrve - malo muhanat - osjetljiv mušica - muha, muha muškadija - muška djeca muškinje - muškarci muškobanjasta - žena koja se ponaša (ili izgleda) kao muškarac muštrati - maltretirati; provocirati mužđiti - bezobzirno ubirati plodove Ako se recimo plodovi ubiru ne obazirajući se na grane i lišće. na povati - na dohvat ruke nabas - odgovara; paše; po želji; praktično nabiti - šutnuti nogom nacrtati se - našminkati se nagariti - brzo potrčati; nekoga potjerati nagodan - dobre volje; raspoložen nakaradno - ružno nakeipato - krupno narezti ili nesjekti (meso ili drva) nalet - nestaško; nevaljalko namah - odmah; istoga časa namijeriti se - podmiriti se napoj - hrana za svinje (uglavnom sastavljena od ostataka hrane) napucikati - pas se može na nekoga napucikati ako mu se kaže (drži ga) natežovati - težiti; navijati; davati nekome prednost navoditi - provocirati; izazivati nebere - riječ koja se koristila da bi se naglasila negacija (npr.: nije nebere = ma nije) nekoć - nekada nemere - nemože nemir - nemiran nijesam - nisam njimet - hrana niti - naprava od drveta i vlakana niti su se koristile za određivanje mustre platna prilikom tkanja njakav - nekakav nješto - nešto obaljati se - kotrljati se obataliti - pokvariti oblac - okrugli kamen obrazli - pošten; savjestan obrezati se - porezati se očale - naočari oćast - naredba volovima na kraju brazde za okret na drugu stranu odavle - odavde odloga - sitno isjeckano suho drvo za potpalu vatre odlučiti - prestati davati teletu da sisa odriještiti - odvezati odžak - dimnjak ofrlje - odprilike

ogreljati - ostrugati ogreljiti - ogrebati ončaruša - košara ispletena od žice na njušci vola, brnjica ondale - odandje; s onoga mjesta ofuriti se - opeći se (vrućom tekućinom) orah - orah orman - ormar ošinuti - udariti osmoljetka - osnovna škola oštrica - sječivo otegeljiti se - visiti preko nečega; opustiti se (tijelo); razvući se otoič - od malo prije otoman - kauč; ležaj na rasklapanje (i sklapanje) otrati - obrisati oturiti - gurnuti nekoga ovdale - odavde; s ovog mjesta palamuditi - lagati pantole - hlače; pantalone pape - vrsta obuće pas - struk; pojas patišpanja - vrsta kolača (ovaj kolač se nosio većinom na babine) pečiti se - praviti se važan (ohola poza kod ljudi), (borbeni stav kod bikova) peka - suho meso pemzija - mirovina; penzija penkalo - naliv pero; hemijska olovka pepelnica - pepeljara pernica - u njo su školarci držali pribor za pisanje petljanac - lažov petljati - lagati pičiti - brzo trčati/hodati pir - svadba piljak - okrugli kamen s kojim se igrala istoimena igra pilota - piljevina pipa - slavina; česma pirgavo - pjegavo pišaća - mokraća pišća - pištaljka pjan - pijan pjano - pijanac plaho - puno; jako; mnogo prhut - perut pljeviti - uništavati (čupati) korov u nasadima povrća pljoska - pljosnata flaša pljunka - pljuvačka pljunuti - u smislu nalik na nekoga (npr.: pljunuti otac = sin liči na oca) plot - ograda podkučiti - nekome podmetnuti nogu podvore - alatke (dva duga drveta) za nošenje sijena (plastića) pojata - dio štale u kojoj se skladištilo sijeno pokusati - pojesti nešto kašikom ponjava - prostirač za pod napravljen od starih krpa pasjaluk - budalaština; glupost

potamina - potajno; odprilike potući - spotaknuti se; posrnuti povezati se - staviti maramu na glavu pralo - veći drveni panj odnosno obrađeno drvo na kojem se prakljačom pralo rublje prakljača - drvena alatka za pranje rublja Prakljačom se lupalo po mokrom rublju koje je ležalo na pralu prčkati - dirati; barakati predolica - mala udolina pregršć - pregršt prelo - sijelo prepreden - lukav presnac - pita od jaja i mlijeka (slagana) pricvrljiti - uz nekoga ili nešto se usko prisloniti priglavci - pletene čarape koje su sezale samo do članaka prija - prije; ranije prikaza - utvara; vrag prikoprčiti se - napraviti kolut naprijed prekuća - prostor ispred kuće, dvorište prisepetiti se - pogriješiti prilikom govora; reči nešto pogrešno pristaviti - staviti nešto da se kuha (npr. kahva = pristaviti kahvu) privrta - palačinka prižeti - pritegnuti prkeljati - lagati; pričati gluposti prnjicati se - brzo (bezglavo) trčati (odnosi se posebice na stoku) provijati - nešto olako izgubiti; pronevjeriti proha - pogača od kukuruznog brašna (proja) prvulja - krava koja je otelila prvo tele przniti - rasipati nešto po podu; praviti nered puca - gumb; dugme puhati se - hvalisati se; praviti se važan puljati - zagrabiti tečnost pura - palenta pušćenac - razveden muškarac radijon - radio radina kuća - paukova mreža rado - pauk rajber - metalna naprava za zaključavanje vrata (isto kao i reza) rajlika - šerpa raščiniti - razrijediti; razvodniti raskalašen - neotesan; neodgojen; neodgovoran razbiti - razmijeniti novac ražljevak - vrsta jela rena - rerna; pećnica reza - metalna kopča za zatvaranje vrata ribaljka - sprava za ribanje kupusa rigati - povraćati rijezga - jezgra, plod oraha ili lješnjaka, riza - rasa; vrsta; narav rubac - maramica rukačka - ručka; drška rusvaj - nered sabrati se - smiriti se; pribrati se

sać - sići safun - sapun samar - drveno sedlo sandžija - jak i iznenadni bol (većinom u predjelu leđa); žigovi šargija - tambura šašiokast - razrok sataraš - vrsta jela (dinstano porvće) šatirano - šareno satrati - pregaziti; zgnječiti; previše se umoriti savrijeti - sagnuti se; saviti šćap - štap šćeka - kvaka na vratima; šteka šćemlija - stolica šćene - pas (pogrdno) šćipaljke - štipaljke; kvačice za vješanje haljina šćupiti - čvrsto uhvatiti šećerka - bonbon sećija - drveni ležaj, zadnji red sjedišta u autobusu se isto tako zvao sećija šeset - šezdeset šibicali - ljubičasto šifon - vrsta tankog platna sikira - sjekira šilješka - ovca koja još nije dobila niti jedno jagnje šiljo - zub očnjak sinija - veliki okrugli stol na niskim nogama na siniji se ranije ručavalo ali se i razvlačilo tijesto za pite šipa - šipak sjetovati - davati dobronamjerne savjete; savjetovati škakljiv - golicav škakljiviti - golicati skopča - ziherica; bašlija škropac - velika kap; osip škuljav - nejak, slabašan slatkohran - dobrog apetita; koji dobro jede šlifer - posteljina (pokrivač) šljeme - darivanje prilikom pokrivanja kuće. Susjedi i rodbina bi donosili poklone. šmokljav - slab; nespretan šnjura - vezica na cipelama šnjurati - vezati vezice na cipelama sofra - isto značenje kao sinija; stol za ručavanje šogolj - vrsta slastice napravljene od šljiva šorati se - tući se šakama; boksati se soha - drvena motka pomoću koje se na ramenu nose dvije kante vode ili slično špaga - uže; konop splizan - snižen (snižena cijena) splizati - klizati šporet - peć spržiti se - opeći se štagoder - nešto malo stan - naprava za tkanje štokrlja - stolica stopiti - smočiti; pokvasiti stora - zavjesa

struka - Velika zlatna ogrlica koju su u pravilu nosile djevojke. Često je to bio simbol bogastva obitelji. Što veća i raskošnija struka to bogatija obitelj. struna - struna je narodni način liječenja bolova u stomaku (i generalno bolova unutrašnjih organa).

Tada se govorilo da se netko "strunio". studeno - hladno stvorić - tvor (životinja) sukno - platno sulunar - cijev za odvod dima od peći do dimnjaka suplotje - mali prolaz između dva plota šura - šurjak (ženin brat) susak - kutljača; zaimača; šeflja (velika kašika za sipanje jela u tanjur) sustati - umoriti se svitnjak - vezica tahta - drvo taze - sveže; friško teka - bilježnica; sveska tekne tekut - vrsta insekta (buha) koji napada perad temerut - lijenčina tene - tenisice terezija - vaga terzijan - trzalica tirit - zapečene kore za pitu tokmo - glupan toliječ - malo prije, nedavno tonja - vlaga (u prostorijama) topić - baterija totati - gunđati; kritizirati; prigovarati trbava - trudna trenica - debela daska tricet - trideset trina - sitni otpad od sijena trnećka - limenka tuka - stvrdnuta slina; tuntav - neznalica; glup turiti - staviti; gurnuti tuta - noćna posuda; noša tuturiš - velika jurnjava; trka; zbrka; kaos u suru - biti dobar (zapovjedni način: budi dobar!) učkur - vezica/uže kojom su se vezale duge gaće udžera - smočnica; ostava ufatiti - uhvatiti uitru - ujutro huja - bijes ukvijer - okvir unići - ući ured - zamalo ušćaviti se - smrdjeti ušćeknuti - uganuti (nezgodno uvrnuti neki zglob) ušćiniti - uštipnuti usititi se - prezreti (kada voće postane prezrelo onda se kaže da se usitilo) usjelina - klizište; odron zemljišta

ušnjakovi - naušnice utušiti - ovisno o naglasku ima dva načenja: - utopiti se (drugo u se izgovara dugačko); - isljučiti (npr. svjetiljku, oba slova u se izgovaraju kratko) uvisati - dobro pristajati; dobro stojati (odjeća) uz - čvor (mrtvi uz = mrtvi čvor) užeći - zapaliti vatru; uključiti lampu užna - užina užutu - laž vanjik - metalna posuda vazda - uvijek vazdan - cijeli dan veremiti - brinuti; žaliti za nekim/nečim vetaž - stara iznosana odjeća vijesati - lutati vilica - viljuška vjenčanica - dio drvene konstrukcije krova vjesiti - visiti vliko - ovoliko vodijer - pribor za kosidbu (drvena posuda u kojoj su se za vrijeme kosidbe nosile belegije za oštrenje kose) vratnjica - kapija vrijedan - jak; snažan vrljati - lutati; bezglavo ići okolo vrto - vrt; bašta vucati se - kurvati se; baviti se prostitucijom vuculja - žena lakog morala, kurva zabija - igra sa kamenim pločama i kovanicama (kovanice se zabiju u zemlju, natjecatelji naizmjenično pokušavaju kamenim glatkim pločama da iz pogode odnosno sruše) žaga - pila; testera zagašeno - svijetlo (kada se radi o boji), primjer: svijetlo plavo = zagašeno plavo zaimati - pozajmljivati; posuđivati zaira - sijeno žaka - vreća; džak zakolati se - zapiti se; pijančiti zauvar - korisno zavoranj - pribor za volovska kola zažeti - zapeti; navaliti žeći - pržiti; sijati (sunce) zelen - voće i povrće ženskadija - ženska djeca žera - žar židnuti - silovito (velikim zamahom) baciti žiga - žeravica, iskra žitelj - stanovnik; mještanin žižak - mala sijalica za ručne svjetiljke (baterije) zlaka - dlaka znadem - znam zona - tečnost za pranje rublja (pravila se od pepela drveta) zubača - oruđe za obradu oranice zvirljati - gledati naokolo bez cilja zvižđa - pištaljka, zviždaljka

priredio:Kenan SaraÄ?/focanskidani design:Kenan SaraÄ?